Ekonomski Razvoj - Michael Todaro

194 | Drugi dio Domai probiemi i politike
doivjeti 40 godina starosti), osnovnog obrazovanja (mjereno procentima odraslih osoba

koje su nepismene) i ukupnom ekonomskom situacijom (mjereno procentima osoba bez
pristupa zdravstvenim ustanovama i istoj vodi plus procent djece ispod 5 godina starosti
koja su neuhranjena). Koristei se formulom za izraunavanje HPI-a za 95 zemalja u
razvoju, izvjetaj iz 2004. godine je rangirao ove zemlje od najniih ka najviim HPI-ima i
utvrdio da se ovakva vrsta rangiranja moe znaajno razli- kovati jednako na osnovu
rangiranja siromatva prema prihodu Svjetske banke, i kao osnovu rangiranja UNDP-a
prema HDI-u. Budui da HPI vrijednost ukazuje na proporciju stanovnitva koje je
negativno pogoeno ovim trima vrstama ugroeno- sti (opstanak, znanje i ekonomska
snabdjevenost), nizak HPI je dobar (to je manji procent stanovnitva uskraen), dok vei
HPI odraava veu ugroenost.
Pogledajmo neke od zapanjujuih primjera iz Izvjetaja o humanom razvoju iz 2004.
godine, gdje je rangirano 95 zemalja u razvoju: Obala Slonovae je zauzela 24. mjesto
iznad (loije) u rangiranju zemalja u kome je mjereno siromatvo na osnovu prihoda u
odnosu na ljudsko siromatvo; Maroko je zauzeo 36 mjesta iznad; Alir 30 mjesta iznad, a
Jemen 15. Ovo mjerenje ukazuje na to da je siromatvo vee u ovim zemljama nego to se
to iskazuje standardnim brojanim koeficijentom onih to ive ispod linije siromatva.
Suprotno tome, neke od zemalja koje pokazuju bolje rezultate kod rangiranja ljudskog
siromatva ukljuuju Nigeriju (27 mjesta nie), Ganu (23 mjesta nie), Venecuelu (20
mjesta nie) i Honduras (17 mjesta nie). U skladu s pristupom UNDP-a, ove zemlje su
uspjenije u suzbijanju siromatva nego to to pokazuju koeficijenti mjereni po principu
headcounta. Naravno, mjere koje ukazuju na intenzitet, kao i za prosjean nivo siromatva
(kao to je P2), takoer pomau u prilagodavanju mjera prihoda koje imaju mnoge
analogne efekte.
Konani pristup raspodjeli prihoda u smislu procjene kvaliteta rasta je vredno- vanje
poveanja u prihodu za sve pojedince, ali davanjem veeg znaaja poveanju prihoda kod
pojedinaca s niskim prihodom nego kod poveanja onih s visokim prihodom. Moda je
najpoznatiji primjer Indeks blagostanja Ahluwalia-Cheneryija koji je objanjen u Dodatku
5.2.
Siromatvo, nejednakost i socijalna skrb
Zato je nejednakost tako loa?
Kroz cijelo ovo poglavlje pretpostavljamo da socijalna briga ovisi pozitivno o nivou
prihodapercapita, ali negativno o siromatvu i negativno o nivou nejednakosti, kako su
ve ovi termini definirani. Problem apsolutnog siromatva je oit. Civilizirani ljudi ne
mogu biti zadovoljni situacijom u kojoj njihovi sunarodnjaci ive u uvjetima apsolutne
Ijudske bijede, to je vjerovatno razlogom zato svaka kljuna religija naglaava vanost
rada na ublaavanju bijede i barem je jedan od razloga zato meunarodna pomo u
razvoju prua univerzalnu pomo svakoj demokratskoj zemlji. Ali, moda je razlono
upitati se zato bi nas brinula relativna nejednakost ako je na kljuni prioritet ublaavanje
apsolutnog siromatva. Vidjeli smo da je nejednakost medu siromanim kljuni faktor u
razumijevanju dubine siromatva i utjecaja koje trite i promjene u politici mogu imati na
Poglavlje 5 Siromatvo, nejednakost i razvoj | 195
siromane, ali zato bismo se brinuli zbog nejednakosti meu onima koji se nalaze iznad
linije siromatva?
Postoje tri kljuna odgovora na ovo pitanje. Prvo, izrazita nejednakost u prihodu
dovodi do ekonomske neefikasnosti. Ovo je djelomino zbog toga to kod bilo kojeg
prosjenog prihoda, to je vea nejednakost, to je manji udio stanovnitva koje se
kvalificira za neku vrstu kredita. Zaista je jedna od definicija relativnog siromatva
nedostatak jamstva. Kada pojedinci s niskim prihodom (bez obzira da li su apsolutno
siromani ili ne) ne mogu posuditi novac, oni openito ne mogu na adekvatan nain
obrazovati svoju djecu ili zapoeti ili proiriti poslovanje. tavie, kod izrazite
nejednakosti ukupna stopa tednje u okviru jedne ekonomije obino je nia zato to je
najvia stopa marginalne tednje obino kod srednje klase. Premda bogati mogu tedjeti
vee dolarske iznose, oni obino tede manji udio svog prihoda i sigurno manji udio
marginalnog prihoda. Vlasnici zemlje, poslovni lideri, politiari i druga elita obino troe
veliki dio svoga prihoda na uvoznu luksuznu robu, zlato, nakit, skupe kue i putovanja u
inozemstvo, ili trae sigurno utoite u inozemstvu za svoju tednju, u onome to se
naziva bijeg kapitala.
11
Takva uteda i ulaganja ne doprinose resursima nacionalne
proizvodnje; zapravo, predstavljaju znaajan odliv ovih resursa. Ukratko, bogati obino
ne tede, niti ulau znaajne udjele svoga prihoda (u stvarnom ekonomskom smislu
produktivne domae tednje i ulaganja) u odnosu na srednju klasu, ili ak i siromane.
12

Nadalje, nejednakost moe dovesti do neefikasne raspodjele sredstava. Kao to emo
vidjeti u Poglavlju 8, izrazita nejednakost vodi do prenaglaavanja visokog obrazovanja
na tetu kvaliteta univerzalnog osnovnog obrazovanja, i ovo zbog toga stvara jo veu
nejednakost u prihodu. tavie, kao to emo vidjeti u Poglavlju 9, izrazita nejednakost
vlasnitva nad zemljom - koju ka- rakterizira prisustvo velikih latifundija (plantaa)
zajedno sa malim minifundijama koje su nesposobne da izdravaju ak jednu porodicu -
takoder vodi ka neefikasnosti, zato to su najefikasnije veliine imanja za poljoprivredu
zapravo porodina i srednje velika poljoprivredna dobra. Rezultat ovih faktora moe biti
nii prosjeni prihod i nia stopa ekonomskog rasta kada je nejednakost velika.
13

Drugi razlog koji zabrinjava kod nejednakosti izmeu onih koji su iznad linije
siromatva je taj da izrazite razlike u prihodu podrivaju socijalnu stabilnost i soli- darnost.
Jo gore, velika nejednakost pojaava politiku mo bogatih, kao i njihovu ekonomsku
mo pregovaranja. Obino se ta mo koristi za postizanje rezultata koji idu njima u prilog.
Velika nejednakost slui traenju rente", ukljuujui djelovanje kao to je pretjerano
lobiranje, velike politike donacije, podmiivanje i politiki nepotizam. Kada se resursi
raspodjeljuju osobama koje idu na to da se koriste ekonomskim manipulacijama, one se
udaljavaju od produktivnih ciljeva koji mogu voditi brem rastu. Naravno, velika
nejednakost moe takoer dovesti do toga da siromani podravaju populistike politike
koje mogu biti porazne. Zemlje s izrazi- tom nejednakou, kao to su 1 Salvador i Iran,
doivjele su prevrate ili produene graanske sukobe koji su odnijeli bezbrojne ivote i
decenijima usporile napredak u razvoju. Ukratko, s velikom nejednakou sredite
politike esto je na preraspodjeli postojeeg ekonomskog kolaa vie nego na politici
kojom se poveava njegova veliina (Poglavlje 11 ispituje detaljnije ove aspekte).
Konano, izrazita nejednakost se obino smatra nepotenom. Filozof John Rawls
predloio je jedan misaoni eksperiment kojim bi se razjasnilo zato je to tako.
14
Pretpostavimo da ste prije nego to ste doli na ovaj svijet imali ansu da odaberete stepen
nejednakosti meu ljudima na zemlji - ali ne vlastiti identitet. To jest, mogli ste biti rodeni
kao Bill Gates, ali mogli ste biti rodeni i kao najsiromanija osoba u ruralnoj Etiopiji, s
jednakom vjerovatnoom. Rawls naziva ovu neizvjesnost velom neznanja". Pitanje je da
li biste, suoeni s ovom vrstom rizika, glasali za raspodjelu prihoda koja bi bila vie
jednaka ili manje jednaka od one koja vas okruuje. Ako stepen jednakosti ne bi imao
utjecaja na nivo prihoda ili stopu rasta, veina ljudi bi glasala za gotovo savrenu
jednakost. Naravno, ako bi svako imao isti prihod, bez obzira na sve, ne bi bilo inicijative
da se radi vie, da se stjeu vjetine i znanja, ili uvode inovacije. Kao rezultat toga veina
ljudi glasa za odreeni stepen nejednakosti u rezultatima prihoda, u mjeri da oni
odgovaraju inicijativama za veim radom ili inovacijama. Ali ak i tada veina glasa za
manju nejednakost od one koja je prisutna u svijetu (ili virtualno u bilo kojoj zemlji)
danas. To je zbog toga to se najveim dijelom nejednakost koju uoavamo u svijetu
zasniva na srei ili nebitnim faktorima, kao to je uroena sposobnost da se igra nogomet
ili jednostavno identitet nekoga koji ima slavne pretke.
Iz svih ovih razloga, u ovom dijelu analize moemo napisati da je socijalna briga, W,
kao
W = W(Y, I, P) (5.5)
Gdje je Y prihod po glavi stanovnika per capita i ulazi u nau funkciju blagostanja kao
pozitivno, / nejednakost i ulazi negativno, i P je apsolutno siromatvo i takoder ulazi
negativno. Ove tri komponente imaju izraziti znaaj i treba da razmotrimo sva tri
elementa kako bismo doli do ukupne procjene blagostanja u zemljama u razvoju.
Dualistiki razvoj i pomjeranje Lorenzove krivulje: neke stilizirane
tipologije
U svojoj klasinoj knjizi Poverty, Inequality and Development, Gary Fields pokazuje kako
se Lorenzove krivulje mogu upotrijebiti za analizu triju ograniavajuih sluajeva
dualistikog razvoja.
15
On razlikuje tri stilizirane tipologije razvoja:
1. Tipologija rasta proirivanjem modernog sektora, u kojoj se dvosektorska ekonomija
razvija proirivanjem veliine modernog sektora, dok zadrava konstantne plae u
oba sektora. Ovaj sluaj opisan je u Lewisovom modelu u Poglavlju 3. Odgovara
priblino historijskom obrascu rasta zapadnih razvijenih drava i, u manjoj mjeri,
obrascu zemalja poput June Koreje i Tajvana.
2. Tipologija rasta obogaivanjem modernogsektora, u kojoj ekonomija raste, ali taj rast je
ogranien utvrenim brojem Ijudi u modernom sektoru, dok broj radnika i njihove
plae ostaju konstantni u tradicionalnom sektoru. Ovo priblino opisuje iskustvo
mnogih latinoamerikih i afrikih ekonomija.
3. Tipologija rasta obogaivanjem tradicionalnog sektora, u kojoj su sve prednosti rasta
podijeljene izmeu radnika tradicionalnog sektora, s neznatnim ili nika- kvim rastom
u modernom sektoru. Ovaj proces priblino opisuje iskustva zemalja ije politike su
se usredotoile na postizanje znaajnih smanjenju u apsolutnom siromatvu, ak i
kod veoma niskih prihoda i s relativno niskim stopama rasta popu ri Lanke u 1960-
im i 1970-im godinama i drugih regija, poput drave Kerale u jugozapadnoj Indiji.
Rast i nejednakost
Nakon to smo ispitali odnos izmeu nejednakosti i nivoa per capita prihoda, pogledajmo
dajmo sada odnos, ako uope postoji, izmeu ekonomskog rasta i nejednakosti. Na slici
5.13. unijeli smo stope rasta GNI-a za 13 zemalja u razvoju na horizontalnu osu i stopu
rasta prihoda najniih 40% populacije du vertikalne ose. Podaci se odnose na vremenski
period koji je prikazan u zagradama za svaku zemlju i cilj ovog rasporeda je da prikae
oite odnose izmedu stopa rasta i GNI-a i poboljanja kod relativnih nivoa prihoda
siromanih. Podaci za svaku zemlju su, stoga, naneseni na slici u taki koja odraava
kombinaciju rasta GNI-a i rasta prihoda najniih 40% populacije. Zemlje iznad linije od 45
stepeni su one gdje je raspodjela prihoda poboljana, to jest prihod najniih 40% je rastao
bre nego ukupna stopa rasta GNI-a, dok su zemlje ispod linije od 45 stepeni iskusile
pogoranje raspodjele prihoda u naznaenom periodu.
Raspored taaka na slici 5.13. ne pokazuju bilo kakvu oitu vezu izmeu rasta GNI-a i
i raspodjele prihoda.
23
Visoke stope rasta nuno ne pogoravaju raspodjelu prihoda, kao
to su neki promatrai sugerirali. Zaista, zemlje poput Tajvana i June Koreje iskusile su
visoku stopu rasta GNI-a i pokazale poveanu ili barem nepromi- jenjenu raspodjelu
prihoda. Bez obzira na to, zemlje poput Meksika i Paname razvi- jale su se jednako brzo, ali
ali su zabiljeile pogoranje u raspodjeli prihoda.
Meutim, ini se da ne postoji nuan odnos izmeu niskog GNI rasta i pobolj- ane
raspodjele prihoda. U zemljama u razvoju poput Indije, Perua i Filipina niske stope rasta
GNI-a esto prati smanjenje relativnog udjela prihoda donjih 40% stanovnitva. Ipak, ri
Lanka, Kolumbija, Kostarika i 1 Salvador, sa slinim niskim
SLIKA 5.12. Unos podataka o nejednakosti za odabrane zemlje
0,61
0,59
-
1
0,57
- 1
l l
0,55
-
1 1
0,53
-

~ 0,51 c
:

0,49
-
2 4
g 0,47
-

-S 0,45
-
2 4
1, ,4
-
22 4 4 ^
'
41

-
5
0,39 - 3
0,37 5
0,35
3

0,33
0,31 -1 1 M II II 1 1 1 1 .................. .. 1 II 1 1 1 l 1 1 1 ......................... 1 ............................ .
0 1 2 3 4 5 6
GNI per capita (hiljade SAD dolara 1980.)
1 = Brazil
2 = Kostarika
3 = Pakistan
4 = Hong Kong
5 = Singapur
204 | Drugi dio Domai problemi i politike
0
Izvor. Gary S. Fields, Distribution and Development: A New Look at the Developing World (Cambridge, Mass.:
MITPress, 2001), pogl. 3. Reprint uz saglasnost.
stopama rasta GNI-a, uspjele su poboljati relativno ekonomsko blagostanje populacije s
niskim prihodom. Uoit ete da su u svim sluajevima siromani dijelili neke od prednosti
ekonomskog rasta premda nema direktnog pozitivnog odnosa izmeu stope rasta i
stepena siromaenja.
Dijagram 5.14 prua dugorone podatke koji pokrivaju sredinu 1960-ih i 1990- ih
godina. Takoer ukazuje da nejednakost, mjerena Ginijevim koeficijentima, nije povezana
s agregatnim GNI stopama rastaper capita. Tokom ovih perioda prosjeni rast per capita u
Istonoj Aziji je bio 5,5%, dok se u Africi smanjio za 0,2%. Ipak, oba Ginijeva koeficijenta su
ostala u osnovi nepromijenjena. Podaci na dijagramima 5.13. i 5.14. ponovo ukazuju na to
da karakter ekonomskog rasta (kako je postignut, ko uestvuje, kojim sektorima se daje
prioritet, koji su institucionalni angamani i koncepti naglaeni itd.) odreuje stepen u
kojem se rast odraava u poboljanom i- votnom standardu veoma siromanih. Sama
injenica brzog rasta per se ne odreuje prirodu prednosti raspodjele.
Apsolutno siromatvo: stepen i veliina
Poput toliko toga u ekonomskom razvoju, kljuni problem iskorjenjivanja apsolutnog
siromatva je onaj koji se odnosi na loe i dobre vijesti - aa se moe promatrati kao do
pola prazna ili do pola puna. Pogledajmo tabelu 2.7. u Poglavlju 2, koja pokazuje da se broj
apsolutno siromanih jedva promijenio izmeu 1987. i 1998. godine, ali zapravo se
neznatno poveao sa 1,183 milijardi na 1,199 milijardi ljudi, mjereno na headcount principu
Kao to smo vidjeli, headcount je nesavrena mjera; headcount koeficijent je bolji, barem u
tom smislu zadovoljava naelo nezavisnosti populacije.
SLIKA 5.13. Usporedba stopa rasta bruto nacionalnog prihoda donjih 40% populacije u manje
razvijenim zemljama
Juna Koreja (1964-1970)
Meksiko (1963-1968)
Filipini (1961-1965) Brazil (1960-1970)
Panama (1960-1969)
Peru (1961-1971) Indija (1954-1963)
Tajvan (1953-1961)
13
12
11

1
10
c
> o 9
c

8
1
7
-C
'E 6
r
o

E 5
o
4
0
c
3
2
Iran (1959-1968)
ri Lanka (1964-1970)
Kolumbija (1964-1970)* Kostarika (1961-1971) ElSalvador (1961-1969)*
Procenat stope rasta GNP
Koristei ovu mjeru postaje jasno da je uinjen neki napredak: Dok je 28,3% svjetske
populacije bilo apsolutno siromano u 1987. godini, ovaj omjer se smanjio na 24% do 1998.
godine. Ovo je impresivno postignue zbog toga to se svjetska populacija poveala za
gotovo milijardu ljudi tokom ovog perioda - od stanovnitva od preko 5 milijardi na neto
ispod 6 milijardi - i praktino cjelokupno poveanje se desilo u zemljama u razvoju,
najveim dijelom u zemljama niskog prihoda gdje je najvea koncentracija siromatva.
Tabela 2.7. takoer pokazuje znaajna poveanja u Istonoj Aziji, gdje je rezultat
prema headcount indeksu pao sa 417,5 miliona na 278,3 miliona tokom ovog 11- godinjeg
perioda, to odgovara jednom impresivnom smanjenju prema headcount indeksu od 26,6%
na 15,3%. Poveanja su bila znaajna bez obzira na to da li je Kina, koju odlikuju velika
populacija i niski dohoci, ali i brzi rast, bila ukljuena u ukupne podatke. Znaajna
poveanja su takoder zabiljeena na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. Ali na drugim
mjestima ova slika nije tako ohrabrujua. Premda se koeficijent
Dugoroni ekonomski rast i nejednakost prihoda, 1965-1996.
G - 0,40
1990-e
Istona Azija
G = 0,39
1960-e
5,5-. 5-
2-
G = 0,49
Latinska Amerika
1,1 1
1960-e
G = 0,54
i ------------ 1 ---------- 1 ---------- 1_____________ >
0-
-0,2-
0,10
0,20 1990_e 0,30 _____________ '
40
G = 0,49 -
50
Ginijev koeficijent
1960-e
G = 0,51
Subsaharska Afrika
Izvor. World Bank, 1998 World Development Indicators (Washington, D.C.: World Bank, 1998), tab. 1.4; Economist, 19. oktobra 1996, str.
82.
prema headcount indeksu u Junoj Aziji smanjio sa 44,9% na 40,0%, rast stanovnitva je
nastavljen brzim tempom, tako da je broj ljudi u apsolutnom siromatvu porastao - sa 474,4
miliona na 522,0 miliona - to znai da vie siromanih ljudi ivi u Junoj Aziji nego bilo
gdje na svijetu. U Subsaharskoj Africi apsolutno siromatvo se znaajno povealo sa 217,2
miliona ljudi na 290,9 miliona; premda u osnovi nije bilo znaajnih promjena u omjeru
brojanja po glavi, sa preko 46% ova incidenca je najvia u svijetu i tekue projekcije takoder
predviaju poveanje u incidenci siromatva u regiji za preko 50% u narednim godinama.
Konano, apsolutno siromatvo se povealo od niskih 0,2% populacije u Evropi i Centralnoj
Aziji na zabrinjavajuih 5,1% nakon raspada Sovjetskog saveza i tekog perioda tranzicije
koji je uslijedio. Dijagram na slici 5.15. prua vizualnu predstavu podruja u kojima je dolo
do smanjenja siromatva i onih u kojima nije. Rezultat ovih razliitih iskustava s
promjenama u apsolutnom siromatvu je predstavljao pomjeranje u lokaciji siromanih,
dalje od Istone Azije i prema Subsaharskoj Africi i Junoj Aziji, kao i Evropi i Centralnoj
Aziji, kao to se jasno vidi na slici 5.16.

Takoder treba napomenuti da je normalizirani jaz siromatva zapravo vei u
Subsaharskoj Africi, gdje je udio u siromatvu stabilan ili u porastu, nego u Junoj Aziji,
gdje opada. Naprimjer, u tri velike junoazijske zemlje nalazimo da je za Indiju NPG po 1
dolar na dan linija siromatva 8,2%, u Bangladeu 8,1% i u Pakistanu 2,4%. Ali je jaz u
siromatvu u nekim znaajnim afrikim zemljama mnogo vei, kao u Nigeriji - 34,9%, u
Madagaskaru 18,3%, u Maliju 37,4% i u Zambiji 32,7%. Tabela 5.4. pokazuje populaciju,
procente u siromatvu od 1 i 2 dolara linije siromatva, i NPG s najnovijim podacima za
odreene zemlje. Uoava se da je mnogo vei obim i dubina siromatva tamo gdje se koristi
linija siromatva od 2 dolara na dan.
Najnovije projekcije pokazuju da e broj osoba koje ive u siromatvu rasti tokom
tekue decenije, prije nego to pone da opada tokom ostatka stoljea, a nadamo se da e
biti potpuno iskorijenjeno do kraja stoljea. Rezultati ovise najvie o dva faktora: prvo,
stopa ekonomskog rasta - pod uvjetom da se odvija na odriv nain - i drugo, nivo resursa
koji e biti doznaeni za programe siromatva i kvalitet tih programa. Svjetske vode su se
obavezali na ostvarljivi cilj Milenijskog razvoja kojim bi se siromatvo trebalo smanjiti na
polovinu do 2015. godine (vidjeti Poglavlje 1). Zaista, kvalitet brzog, odrivog rasta, i
blagovremeni dobro koncipirani programi suzbijanja siromatva mogu smanjiti apsolutno
siromatvo jo bre: bez ova dva faktora, medutim, ovaj cilj bi mogao biti znaajno
promaen. Sada emo razmotriti neke od ovih aspekata.
Rast i siromatvo
Jesu li smanjenje siromatva i ubrzanje rasta u sukobu? Ili, jesu li podudarni?
Tradicionalno, postoje kole miljenja koje smatraju da je brzi rast lo za siromane jer se oni
uvijek zaobilaze i marginaliziraju u strukturalnim promjenama modernog rasta. Izvan
ovoga, postoji izraena zabrinutost u politikim krugovima da jav- ni trokovi koji su
potrebni za smanjenje siromatva povlae za sobom i smanjenje stope rasta. Zabrinutost da
bi usredotoeni napori za smanjenje siromatva usporili stopu rasta javlja se uporedo s
argumentima da bi zemlje s niim stepenom nejednakosti biljeile sporiji rast. Posebno je
izraena zabrinutost da bi opala tednja ako bi dolo do preraspodjele prihoda i sredstava
od bogatih ka siromanim, ak i kroz
75 -

-50 -
-75 -
-100 "
Istona Evropa i Latinska Bliski Juna Subsaharska Azija i Centralna Amerika Istok i Azija Afrika Pacifik Azija i Karibi Sjeverna Afrika
lzvor: World Bank, World Development Report, 2000-2001. (New York: Oxford University Press), str. 24. - right 2000 International
Bank for Reconstruction and Development/the World Bank. Reprint uz saglasnost Oxford University Press, Inc.
progresivno oporezivanje. Meutim, dok srednja klasa openito ostvaruje vee stope
tednje, stope marginalne tednje siromanih, promatrane iz holistike perspektive, nisu
male. Pored dodatnih finansijskih uteda, siromani troe dodatni prihod na poboljanje
ishrane, obrazovanje za svoju djecu, poboljanje uvjeta stanovanja i druge trokove koji
posebno na nivou siromatva predstavljaju ulaganje, vie nego potronju. Postoji najmanje

pet razloga zato politike koje su usmjerene na smanjenje nivoa siromatva ne moraju
nuno voditi do usporavanja stope rasta.
Prvo, iroko rasprostranjeno siromatvo stvara uvjete u kojima siromani nemaju
pristup kreditima,, nisu u stanju finansirati obrazovanje svoje djece i u odsustvu fizikih ili
monetarnih mogunosti za ulaganje imaju mnogo djece kao izvor finansijske sigurnosti u
starosti. Zajedno, ovi faktori prouzrokuju rast per capita koji je manji nego to bi bio kada bi
postojala vea jednakost.
Drugo, svjedoci smo injenice, to je podrano i obiljem najnovijih empirijskih
podataka, da, za razliku od historijskog iskustva dananjih razvijenih zemalja, bogati u
sadanjim siromanim zemljama ne odlikuju se tedljivou, niti pokazuju elju da tede i
ulau znaajan udio svog prihoda u lokalnu ekonomiju.
SLIKA 5.15. Gdje je siromatvo opalo, a gdje nije
Promjena broja Ijudi koji ive s manje od S1 dnevno, 1987-1998. 100 -
Tree, niski dohoci i nizak nivo ivotnog standarda siromanih, koji se odraava u looj
zdravstvenoj zatiti, ishrani i obrazovanju, mogu sniziti ekonomsku produktivnost i stoga
voditi direktno ili indirektno do ekonomije sporijeg rasta. Stoga bi strategije za poveanje
prihoda i nivoa ivotnog standarda doprinosile ne samo njihovoj materijalnoj dobrobiti
nego i produktivnosti i prihodu ekonomije u cjelini.
24
(Ova pitanja se ire razmatraju u
Poglavlju 8.)
SLIKA 5.16. Siromatvo u zemljama u razvoju se pomjera prema Junoj Aziji i Subsaharskoj Africi
Geografska raspodjela stanovnitva koje ivi s manje od $1 dnevno
Subsaharska
Afrika 18,4%^ ---------------- .
Istona Azija \Pacifik 35,3%
I Evropai
/Centralna
Latinska Amerik

40
'
,%
^^^^^ i Karibi 5,4%
Bliski Istok i Sjeverna Afrika 0,8%
1987. 1998.
Izvor: World Bank, World Development Report 2000-2001. (New York: Oxford University Press), str. 24. Copyright 2000 by the
International Bank for Reconstruction and Development/the World Bank. Reprint uz saglasnost Oxford University Press, Inc.
etvrto, poveanje nivoa prihoda siromanih e stimulirati ukupno poveanje u
potranji za lokalno proizvedenim robama, poput hrane i odjee, gdje bogati tee da
potroe vie dodatnog prihoda na uvoznu luksuznu robu. Poveanje potranje za lokalno
proizvedenim robama prua vei stimulans za lokalnu proizvodnju, lokalno zapoljavanje i
lokalna ulaganja. Takva potranja stvara uvjete za brzi ekonomski rast i uee veeg broja
stanovnitva u tom rastu.
2S

TABELA 5.4. Stanovnitvo, koeficijent prema headcount metodu, i jaz u
Istona Azija i Pacifik 23,2%

Bliski Istok i Sjeverna Afrika 0,5%
siromatvu na linijama siromatva od $1 i $2, odabrane zemlje, kasne 1990 ei rane 2000-e
Stanovnitvo Meunarodna linija siromatva

Prosjean

Stanovnitvo NPG Stanovnitvo NPG

godinji rast

ispod $1 na $1 ispod $2 na $2

Milioni, 1980-2002. Pregled dnevno dnevno dnevno dnevno

Ekonomija 2002. (%) Godina (%) (%) (%) (%)
Armenija 3 0,0 1998 12,8 3,3 49,0 17,3
Banglade 136 2,1 2000 36,0 8,1 82,8 36,3
Bocvana 2 2,9 1993 23,5 7,7 50,1 22,8
Bolivija 9 2,3 1999 14,4 5,4 34,3 14,9
Brazil 176 1,6 2001 8,2 2,1 22,4 8,8
Burkina Fa so 12 2,4 1998 44,9 14,4 81,0 40,6
Centralnoafrika
Republika
4 2,3 1993 66,6 38,1 84,0 58,4
Dominikanska
Republika
9 1,9 1998 <2 <0,5 <2 <0,5
Egipat 66 2,2 2000 3,1 <0,5 43,9 11,3
Ekvador 13 2,2 1998 17,7 7,1 40,8 17,7
TABELA 5.4. (nastavak)
Stanovnitvo ________ Meunarodna linija siromatva

Prosjean

Stanovnitvo NPG Stanovnitvo NPG

godinji rast

ispod $1 na $1 ispod $2 na $2

Milioni, 1980-2002. Pregled dnevno dnevno dnevno dnevno
Ekonomija 2002. (%) Godina (%) (%) (%) (%)
El Salvador 6 1,5 2000 31,1 14,1 58,0 29,7
Estonija 1 -0,4 1998 <2 <0,5 5,2 0,8
Etiopija 67 2,6 2000 26,3 5,7 80,7 31,8
Gana 20 2,8 1999 44,8 17,3 78,5 40,8
Gvatemala 12 2,6 2000 16,0 4,6 37,4 16,0
Honduras 7 2,9 1998 23,8 11,6 44,4 23,1
Indija 1.049 1,9 2000 34,7 8,2 79,9 35,3
Indonezija 212 1,6 2002 7,5 0,9 52,4 15,7
Jamajka 3 0,9 2000 <2 <0,5 13,3 2,7
Jemen 19 3,5 1998 15,7 4,5 45,2 15,0
Juna Afrika 45 2,3 1995 7,1 1,1 23,8 8,6
Kazahstan 15 0,0 2001 <2 <0,5 8,5 1,4
Kenija 31 2,9 1997 23,0 6,0 58,6 24,1
Kina 1.280 3,2 2001 16,6 3,9 46,7 18,4
Kolumbija 44 2,0 1999 8,2 2,2 22,6 8,8
Kostarika 4 2,5 2000 2,0 0,7 9,5 3,0
Laos 6 2,5 1997 26,3 6,3 73,2 29,6
Lesoto 2 1,5 1995 36,4 19,0 56,1 33,1
Madagaskar 16 2,8 1999 49,1 18,3 83,3 44,0
Maarska 10 -0,2 1998 <2 <0,5 7,3 1-7
Mali 11 2,5 1994 72,8 37,4 90,6 60,5
Mauritanija 3 2,5 2000 25,9 7,6 63,1 26,8
Meksiko 101 1,8 2000 9,9 3,7 26,3 10,9
Moldavija 4 0,3 2001 22,0 5,8 63,7 25,1
Mongolija 2 1,8 1995 13,9 3,1 50,0 17,5
Mozambik 18 1,9 1996 37,9 12,0 78,4 36,8
Namibija 2 3,0 1993 34,9 14,0 55,8 30,4
Nepal 24 2,3 1995 37,7 9,7 82,5 37,5
Niger 11 3,3 1995 61,4 33,9 85,3 54,8
Nigerija 133 2,8 1997 70,2 34,9 90,8 59,0
O. Slonovae 17 3,2 1998 15,5 3,8 50,4 18,9
Pakistan 145 2,5 1998 13,4 2,4 65,6 22,0
Panama 3 1,9 2000 7,2 2,3 17,6 7,4
Paragvaj 6 2,6 1999 14,9 6,8 30,3 14,7
Peru 27 2,0 2000 18,1 9,1 37,7 18,5
Ruanda 8 2,1 1983-85 35,7 77 84,6 36,7
Ruska Federacija 144 0,2 2000 6,1 1,2 23,8 8,0

Senegal 10 2,7 1995 26,3 7,0 67,8 28,2
Sijera Leone 5 2,2 1989 57,0 39,5 74,5 51,8
ri Lanka 19 1,2 1995 6,6 1,0 45,4 13,5
Tanzanija 35 2,9 1993 19,9 4,8 59,7 23,0
Turkmenistan 5 2,3 1998 12,1 2,6 44,0 15,4
Turska 70 2,0 2000 <2 <0,5 10,3 2,5
Ukrajina 49 -0,1 1999 2,9 0,6 31,0 8,0
Venecuela 25 2,3 1998 15,0 6,9 32,0 15,2
Zambija 10 2,6 1998 63,7 32,7 87,4 55,4
Zimbabve 13 2,7 1990-91 36,0 9,6 64,2 29,4
Izvor: Adapted from World Bank, World Development Indicators, 2004 (New York: Oxford University Press, 2004), tabs. 2.5 i 2.1.
Copyright 2004 by the World Bank. Reprint uz saglasnost Svjetske banke posredstvom Copyright Clearance Center.
Peto, i posljednje, smanjenje masovnog siromatva moe stimulirati zdraviji
ekonomski razvoj tako to e djelovati kao mona materijalna i psiholoka inicijativa za ire
javno uee u procesu razvoja. Suprotno tome, velike ekonomske razlike i izrazito
apsolutno siromatvo moe snano materijalno i psiholoki destimulirati ekonomski
napredak. Ove razlike mogu ak dovesti do toga da iroke mase odbijaju napredak,
nestrpljive zbog nemogunosti da promijene svoje materijalne okolnosti.
26

Zato moemo zakljuiti da promoviranje brzog ekonomskog rasta i smanjenje
siromatva nisu uzajamno sukobljeni ciljevi. Svjetska banka je dola do slinog za- kljuka u
svome izvjetaju iz 1990. godine, gdje se siromatvo opisuje kao:
Diskusije o politici za siromane obino se usredotouju na izmirenje rasta i siromatva.
Ali pregled iskustva zemalja pokazuje da ne postoji kljuno poravnanje s odgovarajuim
politikama. Siromani mogu uestvovati u rastu i dati svoj doprinos u tom procesu, i
kada to ine brza smanjenja siromatva su zapravo u skladu s odrivim rastom.
27

Da dramatina smanjenja siromatva ne moraju biti nekompatibilna s visokim rastom
vidimo u obje studije sluaja, kao i u presjeku usporedbe podataka. Tokom proteklih 20
godina Kina je iskusila najveu stopu rasta u svijetu i najdramatinije smanjenje siromatva.
Kao to se moe vidjeti u tabeli 2.7. (oduzimanjem druge linije od prve), headcount indeks
u Kini je pao s 303,4 miliona na 213,2 samo u periodu 1987-1998. godine. Ovo se nije desilo
samo kao rezultat visokog rasta. Kina je radila sa Svjetskom bankom na programima
smanjenja siromatva tokom tog perioda i dugorono je ulagala napore da prui barem
minimalno obrazovanje i zdravstve- no osiguranje ljudima kao vrstu osnovu za dugoroni
napredak. Dok su se nedae velikog broja seljaka pogorale posljednjih godina, posebno u
unutranjim regioni- ma, pozitivni ukupni rezultati u borbi protiv izrazitog siromatva su
oiti. Najnovije dramatino smanjenje u Vijetnamu slijedilo je isti obrazac. Dijagram 5.17.
pokazuje podatke diljem zemlje.
28
Dijagram 5.17a pokazuje da to je vei prihod po glavi
stanovnika u zemlji to je vei i prosjean prihod siromanih; to jest, jaz u siromatvu se
smanjuje kako ukupni prihod po glavni stanovnika u okviru jedne ekonomije raste.
Dijagram 5.17b pokazuje odnos izmeu rasta prihoda per capita i stope rasta prihoda
siromanih.
Svakako, blizak odnos izmeu ekonomskog rasta i napretka kod siromanih sam po
sebi ne ukazuje na uzronost. Neki od ovih efekata mogu biti rezultat pobolja- nog
prihoda, obrazovanja i zdravstvene zatite kod siromanih, to omoguava bri ukupni rast
(kao to je sugerirano u nekim ranije navedenim argumentima). tavie, kao to smo vidjeli,
smanjenje siromatva je mogue bez brzog rasta. Ali, kakva god da je uzronost, jasno je da
su rast i smanjenje siromatva u potpunosti kompatibilni ciljevi.

Ekonomske karakteristike siromanih grupa
Predstavili smo iroku sliku raspodjele prihoda i problema siromatva u zemljama u
razvoju. Tvrdili smo da veliina apsolutnog siromatva rezultira iz kombinacije niskog
prihoda per capita i velike neravnomjernosti u raspodjeli prihoda. Jasno je da kod svake
raspodjele prihoda to je vei nivo prihodaper capita nii je broj apsolutno siromanih. Ali
kao to smo vidjeli, vei nivoi prihodaper capita nisu jamstvo ni- eg nivoa siromatva.
Poimanje prirode i veliine raspodjele prihoda je stoga kljuno za analizu problema
siromatva u zemljama niskog prihoda.
Ali predstavljanje iroke slike apsolutnog siromatva nije dovoljno. Prije nego to
formuliramo djelotvorne politike i programe za suzbijanje siromatva na samom izvoru,
potrebno je da posjedujemo specifino znanje o grupama siromanih i njiho- vim
ekonomskim karakteristikama.
29

Ruralno siromatvo
Moda je najvjerodostojnija generalizacija o siromanim da su oni disproporcional- no
locirani u ruralnim podrujima i da su uglavnom angairani na poljoprivrednim i slinim
aktivnostima, te da su to najee ene i djeca, a ne odrasli mukarci, da se uglavnom nalaze
koncentrirani u manjinskim etnikim grupama i meu starosjedi- ocima. Podaci iz irokog
pregleda zemalja u razvoju podravaju ovu generalizaciju. Nalazimo, naprimjer, da oko
dvije treine vrlo siromanih zarauju za preivljavanje u nerazvijenoj poljoprivredi ili na
malim poljoprivrednim dobrima, ili kao loe plae- ni poljoprivredni radnici. Neto od
preostale treine je takoder locirano u ruralnom podruju, ali su angairani u sitnim
uslunim djelatnostima, a drugi su locirani na rubovima i marginalnim podrujima
urbanih centara i bave se razliitim oblicima samozapoljavanja, kao to je ulina
preprodaja, trgovina, sitne usluge i trgovina na malo. U prosjeku moemo zakljuiti da je u
Africi i Aziji 80% ciljanih grupa siromanih locirano u ruralnim podrujima, kao to je 50%
u Latinskoj Americi. Neki podaci za specifine zemlje se nalaze u tabeli 5.5.
Interesantno je primijetiti, u svjetlu ruralne koncentracije apsolutnog siromatva, da je
najvei dio veine LDC trokova drave tokom posljednje etvrtine stoljea bio usmjeren
prema urbanom podruju, posebno prema relativno bogatim savremenim
I TABELA S.5.
Ruralno siromatvo kao procent ukupnog siromatva
Region i zemlja Ruralno stanovnitvo kao procent
ukupnog stanovnitva, 2003.
Siromatvo u ruralnom stanovnitvu kao
postotak ukupnog broja siromanih, 1991-
2000.
Subsaharska Afrika
Burkina Faso 85 96
Gana 63 80
Kenija 80 82
Azija

Banglade 77 82
Filipini 53 73
Indija 72 76
Tajland 69 82
Latinska Amerika

Gvatemala 61 81

Panama 38 66
Paragvaj 46 60
Peru 31 41
Izvor: World Bank, World Development Indicators, 2004 (New York: Oxford University Press, 2004), tab. 25 i Stanovnitvo Data Sheet.
Copyright 2004 by the World Bank. Reprint uz saglasnost Svjetske banke posredstvom Copyright Clearance Center. Kalkulacije za
ruralnu sirotinju su uradili autori koristei ove podatke.
STUDIJA SLUAJA
Stanovnitvo, siromatvo
i razvoj: Kina i Indija
U2000. godini stanovnitvo Indije je doseglo 1 milijardu, triput vei broj nego to je bio
po dobivanju neovisnosti usprkos tome to je uvedena prva svjetska politika planiranja
porodice 1950-ih godina. Stanovnitvo Kine je ostalo vee, ali njena otra politika jednog
djeteta, bez obzira na to to je dosta uspjena u uspo- ravanju plodnosti, izgleda da je bila
manje uspjena nego pristupi koji se zasnivaju na osnaivanju i obrazovanju ena u ne-
kim dijelovima Indije, kao to je drava Kerala. ta moemo nauiti o stanovnitvu i
razvoju iz najnastanjenijih zemalja na svijetu?
U Indiji se esto moe uti gledite da ,,sve raste bre u Kini nego u Indiji, osim
stanovnitva". I za Indiju, koja prije pola stoljea nije imala ni blizu dvije treine
stanovnitva Kine, projicira se da e do 2050. godine premaiti stanovnitvo Kine za 200
miliona ljudi. Kao kod veine zema- Ija u razvoju, stanovnitva obje zemlje su brzo narasla
kada su im opale stope mortaliteta, dok su njihove stope nataliteta opale mnogo sporije.
Obje zemlje su sma- trale demografske pritiske ugroavajuim faktorima za budui razvoj.
ta bi dovelo do toga da njihove stope fertiliteta bre opadaju?
Dobro je poznato da kako se prihod poveava fertilitet opada, uglavnom zbog
poveanih oportunitetnih trokova vremena ena. Ali, usprkos dravnom rastu, prihodi
u nekim dijelovima Indije su sta- gnirali, a isto je do prole decenije vrijedi- lo i za Kinu.
Uzronost izmeu fertiliteta i rasta je obostrana.
Brz ekonomski rast Kine se takoer djelomino pripisuje njenoj nioj stopi fertiliteta.
Poveana stopa rasta stanovnitva Indije od sredine 1980-ih godina takoder moe biti
povezana s njenim umjereni- jim opadanjem fertiliteta. Prema tome, demografska politika
moe potencijalno igrati vanu ulogu u uspostavljanju uvjeta za rast. tavie, ako
prihvatimo gledite Amartya Sena da je razvoj sloboda, vee prilike dostupne mladim
enama kada se fertilitet smanji ili odgodi su same po sebi kljuni pokazatelj uspjeha
razvoja; a demografska politika moe pomoi pri realiza- ciji ovih ciljeva. Onda u ovoj
studiji sluaja moemo usmjeriti panju na demografske politike u dvije najvee zemlje na
svijetu, Kini i Indiji.
Demografska politika u Kini

Kina je stoljeima bila najnastanjenija zemlja na svijetu. Nakon komunistikog pre-
uzimanja 1949. godine, kineski lideri pred- vodeni Mao Ce Tungom zauzeli iroko
pronatalni stav, vjerujui da komunistiko drutvo moe rijeiti sve probleme vezane za
stanovnitvo, te da bi vee stanovnitvo znailo jau zemlju. Mao je otiao tako daleko da
je slao u zatvor one koji su za- govarali kontrolu stanovnitva. Meutim, suoavajui se s
glau krajem 1950-ih, ove politike su postale umjerenije.
Godine 1980. Kina je otpoela od- luan novi napor odvraanja od raanja djece s
ciljem sniavanja godinje stope nataliteta na 1% tokom te decenije. Otre i esto
drakonske mjere za postizanje tog cilja uvedene su 1982. i 1983. godine kako je kineska
vlada usvojila politiku jednog djeteta po familiji. Drutveni i politiki pritisci da se
ogranii broj stanovnika na jedno dijete ukljuivali su zahtijevanje od ena da zatrae od
komisije ili vijea susjed- stva formalno odobrenje da zatrudne. Iako se prvi porodi
rutinski odobravaju, drugi porodi se uglavnom odobravaju samo ako prvo dijete ima
ozbiljne defekte po roenju iii ako se ena preudala. Ekonomski poti- caji ukljuuju
davanje prioriteta obiteljima s jednim djetetom to se tie stambenog smjetaja,
zdravstvene zatite i obrazovanja. Majke s dvoje ili vie djece su esto liene unapredenja,
a visoke globe, esto deset puta vee od kineskog prihoda po glavi stanovnika, ubiru se na
drugo i tree dijete. Zbog tako krutih dravnih politika i jakog davanja prednosti mukoj
djeci, pri- javljen je zabrinjavajui porast enskog e- domorstva s procjenama,
zasnovanim na normalnom omjeru ena prema mukar- cima od 1.022, da postoji oko 44
miliona nestalih ena" u Kini.
Puni je utjecaj programa za kontrolu stanovnitva u Kini nesiguran. Samo e vrijeme
pokazati da li e koristi umanje- nog rasta stanovnitva postignute otrim drutvenim i
ekonomskim pritiscima za familije s jednim djetetom biti vrijedne cijene otrog prekida s
tradicionalnim obi- teljskim normama i shvaanjima o vrijednosti djece. Otpor u ruralnim
oblastima, gdje jo uvijek stanuje 80% stanovnitva, oigledno je bio tako iroko
rasprostranjen da kada je u augustu 1988. godine kineska vlada otkrila, na svoje veliko
iznenaenje, da je stanovnitvo ve preraslo 1 milijardu, odluila je poveati prisilnu
primjenu norme jednog djeteta u ruralnim kao i u urbanim oblastima. Medutim,
protivljenje stanovnitva je opet uzrokovalo da vlada olabavi svoje otre kontrole i vie se
usmje- ri na unapredivanje statusa ena i pruanje vee starosne sigurnosti.
Do sredine 1990-ih inilo se da se stopa fertiliteta Kine stabilizirala na 1,9, gdje je
ostala u 2002. godini; ova stopa je neznatno ispod nivoa zamjene i dosljedna je sa sporim
dugoronim opadanjem rasta stanovnitva. Zbog zamajca stanovnitva, populacija Kine
ja nastavila rasti kako su vee, mlae, usko povezane grupe zamijenile manje, sta- rije.
Meutim, najvee grupe u zemlji sada izlaze iz dobi kada se raaju djeca. Stopa rasta
stanovnitva je dramatino usporena i sada se ne oekuje od stanovnitva da prede 1,5
milijardi na svom vrhuncu.
U praksi, mnoge obitelji imaju dvoje djece, a ne jedno, a drugi, u ruralnim oblastima,
ukljuujui etnike manjine izu- zete iz politike jednog djeteta, imaju vie od dvoje djece.
Meutim, stope fertiliteta su izuzetno niske u urbanim oblastima, u koje se preseljava sve
vei dio ruralnog stanovnitva. Sveukupni utjecaj politike na znaajno smanjenje
fertiliteta je jasan.
Oigledan uspjeh odlune, ako ne prisilne politike Kine vezane za fertilitet, doveo je
do toga da neki promatrai uvide prednosti diktature umjesto demokratije pri pod-
sticanju razvoja. Meutim, ustvari postoji nekoliko naina na koje je, naroito nedostatak
slobodne tampe i demokratije, generalno unazaen razvoj Kine. U Maovom Velikom
skoku naprijed" bar 30 miliona ljudi je umrlo zbog loih odluka vlade i po- ticaja

Poglavlje 6 Rast stanovnitva i ekonomski razvoj | 287
birokratima da alju preoptimistine izvjetaje s terena. Suprotno tome, demo- kratska
Indija nije doivjela glad od njene neovisnosti 1947. godine. Amartya Sen pripisuje
vodstvo Kine u ekonomskom rastu njenim masivnim ulaganjima u zdravstvo i
obrazovanje koji nedostaju Indiji. Diktatura moe biti dobra ili loa za programe ferti-
liteta, ili bilo koje druge aspekte razvoja. Meutim, rizici vrlo loeg ishoda su vjerovatno
mnogo nii s demokratijom.
Uspjena kontrola stanovnitva u Kini dolazi sa sopstvenim rizicima kao i pohva-
lama.
Do 2050. godine Kina e imati gotovo dvaput vie ljudi iznad 50 godina starosti nego
ispod 20 godina starosti.1 Osim toga, iako je fertilitet opao, davanje prednosti djeacima
nad djevojicama se pojaala. Mnoge kineske familije izgleda smatraju da, ako e imati
jedno dijete, trebalo bi da to bude djeak koji bi nastavio nositi obi- teljsko ime i koji bi
pomogao pri izdrava- nju roditelja u njihovoj starosti. Rezultat toga je omjer od 115
djeaka na svakih 100 djevojica, te mnogo manje obiteljskih resursa usmjerenih ka
enskoj nego mukoj djeci. Ovo je djelomino rezultat selektiv- nog abortusa, ali i
diskriminacije u ishrani i zdravstvenoj zatiti (vidjeti Poglavlje 8).
Iako brz rast i primoravanje na planiranje porodice moe objasniti dio pada fertiliteta
u Kini, drugi faktori ukljuuju veu pismenost ena, poboljano zdravlje djece i bolje
ekonomske mogunosti za ene. Ovo su takoer bili faktori za dobar uspjeh smanjenja
fertiliteta u indijskoj dr- avi Kerala.
Populacijska politika u Indiji
Indija je bila prva zemlja koja je implemen- tirala dravni program planiranja porodice
ubrzo nakon njene neovisnosti u 1949. godini. Ipak, planiranje obitelji je bilo relativno
neuinkovito i nastavilo se histerijom i strahom. Do poetka 1970-ih promatrai su bili sve
vie uznemireni vrlo visokom stopom rasta stanovnitva u Indiji.
Kada je premijerka Indira Gandhi po- kuala implementirati drastinu kontrolu
stanovnitva u periodu 1975-1977. godine, za vrijeme kojeg je preuzela diktatorsku vlast,
to se pokazalo neuspjehom. Izvjetaji
0 primoravanjima na sterilizaciju, ponekad u masovnim kampovima za sterilizaciju",
1 drugim prisilnim mjerama rezultirali su time to su dali samom planiranju porodice
lou reputaciju u mnogim krajevima zemlje. Doista, javno gnuanje prema ovim prisilnim
politikama vezanim za fertilitet potpomoglo je da se period hitnosti" bre okona, i kada
su 1977. godine odrani izbori Gandhi je smijenjena s vlasti. Njen povrat na vlast, na
izborima 1980. godine, djelomino je omoguen njenim obavezi- vanjem da nee ponovno
uvesti politike prisilne kontrole trudnoe. Godinama kasnije, seljaci u nekim dijelovima
Indije su izbjegavali zdravstvene radnike zbog stra- ha od prisilne sterilizacije.
Medutim, planiranje obitelji se poelo ire prakticirati. Neka prihvatanja ogranienja
na veliinu obitelji su odraavala prihode u usponu medu 200 miliona ili vie Indijaca
srednje klase, te donekle una- prijedene uvjete meu znaajnim dijelom siromanog
stanovnitva. Neka od njih su odraavala skromne povratke na politike poticaje kako bi
se ohrabrile manje familije. Postojale su razlike od drave do drave. U Madhya
Pradeshu pojedincima koji su dobili tree po redu dijete nakon janu- ara 2001. godine bilo
je zabranjeno kandi- dirati se na izborima za mjesta u seoskom vijeu, to je izazvalo veliku

1 Da bi se dobio osjeaj za dramatine promjene u demografiji Kine, posmatrajte kako se odvija promjena stanovnitva u
Kini u periodu od 100 godina, izmeu 1950. i 2050. godine, u animira- noj piramidi stanovnitva na web stranici
http:// www.iiasa.ac.at/Research/LUC/ChinaFood/ data/anim/pop_ani.htm.

kontroverzu. Godine 2004. pobuna zbog navodno vieg fertiliteta meu muslimanima
nego medu hindusima - izvjetaji, za koje se isposta- vilo da su znatno preuveliani - otkrili
su kontinuiranu politiku osjetljivost tog pitanja.
Kako je fertilitet opao, dolo je do davanja prednosti djeacima nad djevojicama,
koje se ne razlikuje znatno od one u Kini, naroito u Hindu pojasu u sjevernoj Indiji.
Rezultat je problem nestalih ena" paralelan onom u Kini.
POGLAVLJE 10
Okoli i razvoj
Oteenje okolia gotovo uvijek najtee pogada one koji ive u siromatvu.
Ujedinjeni narodi, Izvjetaj o humanom razvoju, 1998.
Odrivost mora bitijaana kao vodei princip razvoja.
Boutros Boutros-Ghali, generalni sekretar, Ujedinjeni narodi, 1994.
Staro miljenje razvoj nasuprot okolia" je prepustilo prostor novom pogledu prema kojem
... bolje upravljanje okoliem je osnova za odrivi razvoj.
Svjetska banka, Atlas Svjetske banke, 1997.
Ekoriomija i okoli
Zadnjih godina ekonomisti postaju sve svjesniji vanih implikacija problematike okolia za
uspjeh razvojnih projekata. Mi sada shvatamo da meusobno djelovanje siromatva i
degradacije okolia moe dovesti do kontinuiranog procesa u kojem, kao rezultat neznanja
ili ekonomske potrebe, zajednice mogu nepovratno unititi ili iscrpiti resurse o kojim ovisi
njihov opstanak. Rastui pritisci na resurse okolia u zemljama u razvoju mogu imati
ozbiljne posljedice po samodostatnost, raspodjelu dohotka i potencijale budueg rasta u
zemljama u razvoju.
Degradacija okolia takoer moe nauditi tempu ekonomskog razvoja nameta- njem
visokih trokova zemljama u razvoju kroz razne zdravstvene trokove i smanje- nu
produktivnost prirodnih resursa. Najsiromanijih 20% svjetskog stanovnitva e

PoglavljelO Okoli i razvoj | 453
najintenzivnije iskusiti posljedice bolesti okolia. Ozbiljna degradacija okolia, zbog
pritiska stanovnitva na rubna zemljita, dovela je do pada produktivnosti poljopri-
vrednih gospodarstava i pada proizvodnje hrane po glavi stanovnika. S obzirom na to da je
obrada rubnih zemljita uglavnom u djelokrugu grupa stanovnitva s niim prihodima,
gubitke trpe oni koji ih najmanje mogu sebi priutiti. Slino spomenu- tom, neraspoloivost
sanitarija i iste vode uglavnom pogaa siromane, i vjeruje se da je upravo to razlog za
80% ukupnih bolesti irom svijeta. S obzirom na to da rjeenja za spomenute i mnoge
druge probleme okolia podrazumijevaju unapredenje produktivnosti resursa i
poboljanje uvjeta ivota meu siromanim stanovnitvom, postizanje odrivog okolinog
razvoja sinonim je za nau definiciju ekonomskog razvoja.
Iako se vodi znaajna rasprava koja se tie trokova okolia, a u vezi s raznim
ekonomskim aktivnostima, postoji sve vei konsenzus meu razvojnim ekonomi- stima o
tome da pitanja okolia moraju biti sastavnim dijelom razvojnih inicijativa.
1

Iskljuenje trokova okolia iz obrauna bruto nacionalnog dohotka je uveliko od- govorno
za povijesno odsustvo pitanja okolia iz razvojne ekonomije. Oteivanjem tla, izvora vode
i uma kao rezultat neodrivih metoda proizvodnje moe se uveliko umanjiti dugorona
nacionalna produktivnost, ali e to imati pozitivan utjecaj na tekue vrijednosti bruto
nacionalnog dohotka. Prema tome, jako je vano da se dugorone implikacije kvaliteta
okolia razmatraju u ekonomskim analizama. Brz porast stanovnitva i rastua
ekonomska aktivnost u zemljama u razvoju e vjerovatno nakoditi okoliu ako se ne
poduzmu koraci ka ublaavanju negativnih posljedica.
Rastue potroake potrebe stanovnitva LDC-a mogu takoder imati globalne
posljedice. U MDC-u raste zabrinutost da e se unitenjem preostalih svjetskih uma, koje
se uglavnom nalaze u velikom broju visoko zaduenih zemalja u razvoju u Africi, kao i u
Indoneziji, Brazilu, Peruu i Filipinima, doprinijeti globalnom za- grijavanju i efektu
staklenika. U ovom poglavlju razmatramo ekonomske uzroke i posljedie unitenja okolia
i istraujemo mogua rjeenja za krug siromatva i propadanja prirodnih resursa.
Poinjemo, kao i u ranijim poglavljima, s istraivanjem osnovnih pitanja, ukljuujui
razmatranje odrivog razvoja i povezanosti izmeu stanovnitva, siromatva, ekonomskog
rasta, ruralnog razvoja, urbanizacije i okolia u LDC-ima. Zatim, razmatramo primjenjivost
tradicionalnih ekonomskih modela okolia, opisujemo neka od tipinih stanja okolia i
navodimo neke bitne podatke. Potom irimo okvir kako bismo razmotrili globalni okoli i
ispitali politike iznalae- nja rjeenja za odriv razvoj irom svijeta. Problemi okolia na
Filipinima i politika koja se provodi kao reakcija na njih u fokusu su nae studije sluaja
ovog poglavlja.
Okoli i razvoj: temeljna pitanja
Postoji sedam osnovnih pitanja kojima se definira okoli razvoja. Mnoga od njih proizlaze
iz razmatranja iz prethodnih poglavlja. Tih sedam pitanja su: 1) koncept odrivog razvoja i
veze izmeu okolia i 2) stanovnitva i resursa, 3) siromatva, 4) ekonomskog rasta, 5)
ruralnog razvoja, 6) urbanizacije, i 7) globalne ekonomije. Kratko emo razmotriti
redoslijedom svako od spomenutih pitanja.
Odrivi razvoj i odgovornost za okoli

Ljudi koje se bave problemima ovjekove okoline koriste se terminom odrivost kako bi
opisali eljenu ravnoteu izmeu ekonomskog rasta i ouvanja okoline. Iako postoje
mnoge definicije,
2
odrivost se generalno odnosi na zadovoljenje potreba sadanje
generacije bez ugroavanja potreba buduih generacija".
3
Za ekonomiste, razvojni put je
odriv samo ukoliko vrijednost ukupnog kapitala ostaje nepromijenjena ili raste
prolaskom vremena".
4
Ono to se podrazumijeva u spomenutim izjavama je injenica da
budui rast i ukupan kvalitet ivota ovise o kvalitetu okolia. Osnova prirodnih resursa
zemlje i kvalitet zraka, vode i tla predstavljaju zajedniko naslijee za sve generacije.
Neselektivnim unitavanjem naslijea u potrazi za ostvarenjem kratkoronih ekonomskih
ciljeva kanjava se sadanja, a naroito budue generacije. Prema tome, vano je da
kreatori politike razvoja ugrade neki oblik okolinog raunovodstva u svoje odluke.
Naprimjer, ouvanje ili gubitak vrijednog okolinog resursa trebao bi se uraunavati u
procjene ekonomskog rasta i dobrobiti ovjeka.
Alternativno, kreatori politike razvoja mogu postaviti takav cilj da do neto gubitka
okolinih resursa ne dolazi. Drugim rijeima, ako je okolini resurs oteen ili uni- ten u
jednom podruju, resurs jednake ili vee vrijednosti se regenerira na drugom podruju.
Primjer okolinog raunovodstva nude David Pearce i Warford.
5
Ukupna
osnovna sredstva trebalo bi da ukljuuju ne samo proizvedeni kapital (maine, tvor- nice,
puteve) nego i ljudski kapital (znanje, iskustvo, vjetine) i okolini kapital (ume, kvalitet
tla, prostrano zemljite). Prema toj definiciji, odrivi razvoj zahtijeva da se ovako opisana
ukupna osnovna sredstva ne smanjuju, i da tanu mjeru odrivog neto nacionalnog
dohotka (NNI*) predstavlja iznos koji se moe troiti bez smanjenja kapitala. Simboliki
predstavljeno,
NNI* = GNI -D -D (10.1)
m n
x
'
gdje NNI* predstavlja odrivi nacionalni dohodak, Dm je amortizacija proizvedenih
osnovnih sredstava, a Dn je amortizacija okolinog kapitala - monetarna vrijednost
nestajanja okolia tokom godine.
ak bolja mjera, iako tea za obraunati dananjim metodama prikupljanja podataka,
bila bi
NNI* = GNI -D - D - R - A (10.2)
m n
'
gdje su Dm i Dn isti kao i u ranije spomenutoj formuli, R je troak potreban za obnovu
okolinog kapitala (ume, ribnjaci itd.), a A je troak potreban u svrhu izbjegavanja
unitenja okolinog kapitala (zagaenje zraka, vode, kvalitet tla itd.).
U svjetlu rastue potronje irom svijeta u kombinaciji s visokim stopama porasta
stanovnitva, ostvarenje odrivog razvoja e biti veliki izazov. Moramo se za- pitati koja su
to realna oekivanja kada su u pitanju odrivi standardi ivljenja? Iz sadanjih informacija
koje se tiu ubrzanog unitenja mnogih svjetskih prirodnih resursa jasno je da e
zadovoljenje potreba svjetskog stanovnitva, za koje se procjenjuje da e narasti za
dodatne 3 milijarde u narednih 50 godina, traiti radikalne i pravovremene promjene u
modelima potronje i proizvodnje. Razmatrat emo po- trebne promjene kasnije u
poglavlju.
Stanovnitvo, resursi i okoli

Zabrinutost za pitanja okolia proizlazi iz percepcije da moemo dosei limit broja
stanovnika ije se potrebe mogu zadovoljiti ogranienim resursima planete. Ovo moda
jeste, a moda nije tano, s obzirom na potencijal za nova tehnoloka otkria, ali je jasno da
nastavljanje naim dosadanjim putem ubrzanja propadanja okolia znai ozbiljno
ugroavanje sposobnosti zadovoljavanja potreba sadanje i buduih generacija.
Usporavanje porasta stanovnitva pomoglo bi olakanju nivoa intenzi- teta mnogih
ekolokih problema. Medutim, stopa i vremensko reguliranje opadanja nataliteta, i prema
tome mogue veliine svjetske populacije, uveliko ovise o opredi- jeljenosti vlada ka
stvaranju ekonomskih i institucionalnih uvjeta koji vode do ogranienja nataliteta (vidjeti
Poglavlje 6).
Sve bri porast stanovnitva doveo je do manjka zemljita, vode i ogrjeva u ruralnim
podrujima, te do urbane zdravstvene krize koja proizlazi iz nedostatka sanitarija i iste
vode.
6
U mnogim najsiromanijim regijama na svijetu jasno je da sve vea gustina
stanovnitva doprinosi ozbiljnom i ubrzanom propadanju onih prirodnih resursa o kojim
ovisi opstanak tog rastueg broja stanovnitva. Kako bi se zadovoljile rastue potrebe
LDC-a, pustoenje okolia se mora zaustaviti, a produktivnost postojeih prirodnih
resursa se mora proiriti kako bi oni mogli koristiti veem broju ljudi. Ako je rast bruto
nacionalnog dohotka i proizvodnje hrane sporiji od porasta broja stanovnika, nivo
proizvodnje i samodostatnosti u smislu proizvodnje hrane po glavi stanovnika e opasti.
Ironino je rei, ali uporni nastavak siromatva e vjerovatno proizvesti visoke stope
nataliteta s obzirom na to, kako smo saznali u Poglavlju 6, da su siromani esto ovisni o
velikim porodicama kako bi opstali.
Siromatvo i okoli
Suvie se esto, meutim, visoka stopa nataliteta okrivljuje za probleme koji se mogu
pripisati samom siromatvu. Naprimjer, gustoa naseljenosti u Kini po jutru obra- dive
zemlje je duplo vea nego u Indiji, uz ipak dvostruko vee prinose. Iako je jasno da
unitavanje okolia prati i visoka stopa nataliteta, oba faktora su direktni rezultati treeg
faktora, potpunog siromatva. Da bi politike ouvanja okolia bile uspjene u zemljama u
razvoju, prije svega se moraju rjeavati pitanja neimatine, siromatva i nepristupanosti
institucionalnih resursa. Nestabilna prava zakupa zemljita, nedostatak kredita i inputa,
te odsustvo informacija esto spreavaju siromane kad je u pitanju investiranje u
poveanje resursa, to bi pomoglo ouvanju okolinog kapitala koji im omoguuje
opstanak. Prema tome, spreavanje propadanja okolia esto jest pitanje stvaranja
institucionalne podrke za siromane, a ne borbe protiv neizbjenog procesa unitenja.
7

Zbog toga su mnogi ciljevi meunarodnog okolinog programa u skladu s tri cilja razvoja
navedena u Poglavlju 1.
Rast naspram okolia
Ako je, ustvari, mogue smanjiti unitenje okolia poveanjem prihoda siromanog
stanovnitva, je li mogue postii rast bez daljnjeg oteavanja okolia? Dokazi ukazuju na
to da su najgori poinioci unitenja okolia milijarda najbogatijih i milijarda
najsiromanijih ljudi na svijetu. ak je i sugerirano da je donja milijarda de- struktivnija od

ostale etiri milijarde zajedno. Dalje, sugerirano je da e se rastom ekonomskog statusa
najsiromanije grupe omoguiti poputanje pritiska na okoli. Meutim, kako prihod i nivo
potronje ostalih takoder raste, vjerovatno e opet doi do neto poveanja unitenja okolia.
Zadovoljiti rastuu potronju a istovremeno odrati minimalan nivo degradacije okolia
nee predstavljati lagan zadatak.
Ruralni razvoj i okoli
bi se zadovoljile poveane potrebe za hranom brzo rastueg stanovnitva LDC- a,
procijenjeno je da e se proizvodnja hrane u zemljama u razvoju morati poveati za
najmanje 50% izmeu 2005. i 2025. godine. S obzirom na to da se u mnogim podrujima
zemalja u razvoju obradiva povrina neodrivo i previe iskoritava od postojeeg
stanovnitva, realizacija ovih ciljeva proizvodnje e zahtijevati radikalne promjene u
distribuciji, upotrebi i koliini resursa koji su na raspolaganju poljopri- vrednom sektoru.
Iz razloga to su esto ene te koje se staraju o ouvanju ruralnih resursa kao to su ume i
zalihe vode, kao i to one velikim dijelom ine poljopri- vrednu radnu snagu, od prioritetne
je vanosti integracija ena u programe ouvanja okolia. Dodatno, nastojanjima za
ublaavanjem siromatva mora se ciljati ekonomski status ene, posebno kako bi se
smanjila ovisnost ena o neodrivim metodama proizvodnje.
Boljim pristupom poljoprivrednim sirovinama za male poljoprivrednike i uvodenjem
(ili ponovnim uvoenjem) odrivih metoda obrade zemljita pomoi e se u stvaranju
privlanih alternativa trenutnim nainima koritenja resursa kodljivim po okoli.
Investicijama u poveanje raspoloivog zemljita moe se znaajno uveati dobit od
obradivog zemljita i pomoi da se osigura budua samodostatnost u proizvodnji hrane.
Urbani razvoj i okoli
U Poglavlju 7 ilustrira se kako ubrzan porast stanovnitva, praen obilnom rural-
no-urbanom migracijom, dovodi do nikada ranije videnih stopa porasta urbanog
stanovnitva, ponekad dvostruko veih od stope nacionalnog rasta. Kao posljedica toga,
malo je vlada spremnih da se nose s problemima poveanog pritiska na gradske zalihe
vode i sanitarne opremljenosti. Bolesti koje nastaju kao rezultat okolia predstavljaju
ekstremni zdravstveni rizik po sve vei broj ljudi koji su im izloeni. Takve okolnosti
prijete da dovedu do propasti postojee gradske infrastrukture i stvore uvjete za nastanak
epidemija i zdravstvenih kriza na nacionalnom nivou. Navedeni uvjeti su dodatno
pogorani injenicom da su, prema zakonodavstvu na snazi, mnogi gradski objekti
nelegalni. Zbog toga su investicije u privatne stambene objekte nesi- gurne, pa time veliki
broj gradskog stanovnitva nema pravo na dobivanje vladinih usluga.
Zaguenje, industrijske i automobilske emisije, kao i slaba ventilacija pei u do-
mainstvima takoer poveavaju ionako jako visoku okolinu cijenu prenaseljenosti
gradova. Izgubljena produktivnost kod oboljelih radnika, zagadenost postojeih izvora
vode, te unitavanje infrastrukture, uz sve veu cijenu goriva za ljude koji prokuhavaju
potencijalno zagaenu vodu, tek su neki elementi cijene koju plaamo za loe uvjete ivota
u gradu. Istraivanje pokazuje da se stanje gradskog okolia pogorava veom stopom
nego to raste veliina gradskog stanovnitva, s rezultatom poveanja graninih okolinih

trokova za dodatno stanovnitvo, tokom protoka vremena.
8
Vanost zatite ruralnog i
urbanog okolia je priznata na sedmom MDG- u (str. 24).
Globalni okoli
S porastom ukupnog broja stanovnika na planeti i s poveanjem prihoda vjerovatno e se
dalje pogoravati i neto globalno propadanje okolia. Neki kompromisi e biti neophodni
kako bi se postigao odrivi svjetski razvoj. Ako se resursi budu efikasnije koristili, veim
brojem okolinih promjena e se, ustvari, omoguiti ekonomska tednja, a druge okoline
promjene e se postii uz relativno niske trokove. Medutim, s obzirom na to da e mnoge
osnovne promjene zahtijevati znaajne investicije u tehnologiju koja umanjuje zagaenje i
u tehnologiju upravljanja resursima, s vremena na vrijeme e biti potrebni znaajni
kompromisi izmeu dobiti i poboljanja okolia.
to je zemlja siromanija, to e biti tee podnijeti ovakve trokove. Pa ipak, vei broj
problema, ukljuujui bioloku raznovrsnost, unitavanje prauma i rast stanovnitva,
fokusirat e medunarodnu panju na neke od ekonomski najnestabilnijih zemalja svijeta.
U odsustvu znaajne podrke zemljama s niskim prihodima, pokuaji poboljanja okolia
e se morati finansirati na tetu drugih socijalnih programa, kao to su obrazovanje,
zdravstvene usluge i podrka nezaposlenim, to samo po sebi ima vane implikacije na
ouvanje globalnog okolia.
Koje rtve e se tano morati pretrpjeti i ko ih mora pretrpjeti nastavit e biti
predmetom velike kontroverze. Ovo pitanje je dolo do izraaja na drugoj konferenciji
Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju (UNCED) - takozvani zemaljski samit - koji je
odran u Rio de Janeiru juna 1992. i prateim konferencijama u Kyotu, Japan, 1997. godine,
te Johannesburgu 2002. godine. Najvee dosadanje kumulativno oteenje okolia
uzrokuju razvijene zemlje. Meutim, visokim stopama nataliteta, rastom prosjenog
prihoda i poveanim isparavanjima gasova kojima se stvara efekt staklenika u zemljama u
razvoju, ranije spomenuti trend e se tokom ovog stoljea preokrenuti.
9
Prema tome,
nejasno je kako e biti raspodijeljeni trokovi globalne reforme. Raspodjela odgovornosti
za smanjenje okoline tete u principu ovisi o nainu na koji e se to pitanje formulirati.
Naprimjer, ako se postavi globalno ogranienje na nivoe emisija tetnih gasova po glavi
stanovnika, ovim pristupom bi se jasno privi- legirale zemlje s niskim prihodima, koje
imaju mnogo nie stope potronje po glavi stanovnika. Nasuprot tome, ako bi se
meunarodnim pritiscima pokualo ograniiti stopu rasta emisija po glavi stanovnika ili
ak nametnuti ogranienja na rast nacio- nalnih emisija, bilo kojim korakom u tom smjeru
bi se vjerovatno zamrznuli prihodi u zemljama u razvoju na nivo malog dijela od onog u
razvijenim zemljama.
Opseg degradacije okolia: pregled
Prioritetni izazovi u pogledu okolia u zemljama u razvoju tokom narednih nekoliko
decenija bit e uzrokovani siromatvom. Ti izazovi ukljuuju opasnosti po zdravlje zbog
nedostatka iste vode i sanitarija, koritenja pei na goriva biolokog porijekla (tzv. goriva
biomase), unitavanja uma, kao i propadanja tla - sve ono to predstavlja uobiajene
efekte tamo gdje domainstva nemaju ekonomske alternative neodri- vom nainu ivota.

Tabela 10.1. saeto predstavlja osnovne zdravstvene i proizvodne posljedice oteenja
okolia u zemljama u razvoju. Tabela dijeli te vrste oteenja u sedam kategorija: zagaenje
vode i nestaica vode, zagaenje zraka, vrsti i opasni otpad, zagaenje zemljita, nestanak
uma, gubitak bioloke raznovrsnosti i promjene u atmosferi.
Tokom 1980-ih godina nivo obradivog zemljita po glavi stanovnika opao je za 1,9%
godinje, to je dovelo do manjka obradivog tla i prisililo mnoge najsiromanije stanovnike
na selidbu ka graninim zemljitima s vrlo niskim stopama obradivosti. Procijenjeno je da
se preko 60% najsiromanijih stanovnika u zemljama u razvoju bori za opstanak na
poljoprivredno graninim zemljitima. Ovaj trend se pogorava u nekim regijama zemalja
u razvoju zbog velikih nejednakosti u raspodjeli zemljita, to prisiljava sve vei broj
pripadnika klase radnika bezemljaa na ekoloki osjet- ljivo zemljite i zemljite koje se sve
vie iscrpljuje. Sve vei intenzitet obraivanja osjetljivog zemljita dovodi do ubrzanog
propadanja plodnog tla i smanjenja pro- zdravlje ljudi koji ive u gradskim siromanim
etvrtima smanjuju otpornost poje- dinca na opasnosti koje dolaze od zagaenog okolia.
Iako najmanje 43% ljudi koji ive u gradovima zemalja u razvoju ve stanuje u siromanim
etvrtima, ovaj broj se u narednom periodu moe i poveati, jer se sve vei dio novih
stambenih objekata locira u siromanim etvrtima.
14

Veliki dio poveanja mortaliteta i pobolijevanja u urbanim podrujima rezul- tirat e iz
zdravstvenih komplikacija uzrokovanih stalnom izloenou faktorima koji slabe imunitet.
Prema tome, bronhitis i dijareja, koji pogaaju veliki dio stanovnitva LDC-a, predstavljat
e vei teret za siromane nego fatalnosti uzrokovane naglom izloenou toksinima.
Dakle, vano je usmjeriti nau analizu na uvjete koji svakodnevno okruuju gradsku
populaciju.
Veliki dio procesa unitenja okolia gradskih podruja i posljedice po ekonomski
razvoj i zdravlje ljudi mogu se izbjei. Medutim, kako bi se ispitala mogua rjeenja,
potrebno je razumjeti izvore problema i naine na koje oni meusobno djeluju. Uzroci
ozbiljnih problema zagadenja urbanog okolia su brojni, ali kako bismo po- jednostavili
analizu, podijelit emo te faktore u dvije kategorije - one koje su povezani s urbanizacijom
i industrijskim rastom i one koji se rjeavaju unutar svake zajednice, ali su pogorani zbog
prenapuenosti gradskih naselja.
Industrijalizacija i zagaenje zraka u urbanim podrujima
Rane faze urbanizacije i industrijalizacije u zemljama u razvoju uobiajeno prati rast
prihoda i pogoranje okolinih uvjeta. Analiza presjeka mnogih zemalja s razliitim
nivoima prihoda ukazuje na to da gradsko zagaivanje raste s rastom nacionalnog
dohotka, a zatim opada.
15
Ovaj efekt je oznaen kao Kuznjecova krivulja okolia". Prema
podacima Svjetske banke, nivoi zagaenja u najtee pogodenim dijelovima bogatih
gradova povoljniji su od onih u najblae pogoenim dijelovima siromanih gradova.
16

Zaista, uz visoke prihode lake je priutiti skupe iste tehnologije. Meutim, nema nita
obavezujue u tom trendu. Kvalitet zraka (i vode) blisko je vezan za regulatorne mjere
vlade i u bogatim i siromanim zemljama. Dodatno, neki od resursa okolia, kao to su
praume, mogu se nepovratno izgubiti ako se hitno neto ne poduzme.
Glavni izvori zagaenja zraka, koje predstavlja najozbiljniju zdravstvenu prijetnju
povezanu s modernizacijom, jesu upotreba energenata, emisije motornih vozila i
industrijska proizvodnja. Industrijalizacija moe dovesti do poveanja otpada, bilo

direktno, kroz emisije, bilo indirektno, izmjenom potroakih navika i podizanjem nivoa
potranje za proizvedenom robom. Proizvodnja robe generalno podrazumijeva stvaranje
nusproizvoda koji mogu biti tetni za okolinu. Opseg tetnosti nusproizvoda ovisi o
veem broju faktora, ukljuujui vrstu nusproizvoda, koliinu i naine odlaganja. Naalost,
u odsustvu regulative, najjeftiniji nain odlaganja neeljenih popratnih proizvoda je
njihovo isputanje u nepreienom stanju u zrak i odljevne kanale ili odlaganje na
zemljite gdje ti ostaci slobodno tonu u podzemne vode ili dopiru u rijeke. Zbog ire
razmjene ideja, vee raspoloivosti roba i rasta prihoda, do promjena u ponaanju
potroaa i njihovih posljedica po okoli e vjerovatno prvo doi u gradovima. Dok se ne
uvedu tehnologije i infrastruktura koje se mogu nositi s ekolokim posljedicama,
modernizacija e vjerovatno dovoditi do rasta trokova poveznih s gradskim okoliem.
(Neki od znaajnih primjera krajnjih nejednakosti u potronji po glavi stanovnika razliitih
roba u odabranim zemljama s visokim, srednjim, i niskim prihodima navedeni su u tabeli
10.2. naknadno u ovom poglavlju.)
Ve smo se kratko osvrnuli na pitanje vanjskjh efekata i na injenicu da mnoge
trokove polutanata snose drugi, a ne sam zagaiva. To nalae da je cijena koja se plaa za
potronju odreene robe ispod nivoa drutvenih trokova povezanih s odre- denom
robom. Ilustracija 10.5. oslikava tipine krive ponude i potranje. U ovom sluaju,
meutim, oznaili smo krivu ponude S = MCp, jer ona predstavlja granine line trokove
u vezi s proizvodnjom robe X. Uravnoteena proizvodnja slobodnog trita i cijena su QM
odnosno P . Ako postoje bilo kakvi vanjski efekti koji su u vezi s potronjom ili
proizvodnjom pojedine jedinice odreene robe X, MC
p
kriva ne predstavlja tane
drutvene trokove date robe. Ukoliko svaka jedinica robe X namee troak od 2 dolara za
treu stranu, moemo postii tanu krivu graninog drutvenog troka MCS
propisivanjem poreza na jedininu prodaju rezultata proizvodnje u iznosu od 2 dolara.
Ovaj porez na zagaenje pomjera krivu linog troka prema gore za 2 dolara, za svaku
taku do MCS u ilustraciji 10.5. Na novoj taki presjeka izmedu krive potranje i krive
graninog drutvenog troka, Q* je efikasan rezultat, a P* je cijena. Prema tome, uvodenjem
drutvenog troka zagaenja u analizu, stvarni rezultat zagaujueg proizvoda je smanjen
na drutveno prihvatljiv nivo, dok cijena koja se naplauje potroau raste sa na P*, a
cijena koju dobiva proizvoa se smanjuje sa na Pc U zavisnosti od krive relativnog
elasticiteta potranje i ponude, optereenje poreza na zagaenje dijele i potroai i
proizvoai. U ilustraciji 10.5, potroa plaa ab, a proizvoa bc od poreza ac.
Na dovoljno visokim nivoima, mnoga isparavanja mogu biti otrovna po ljude, ili na
drugi nain tetna za okolinu, dok na niskim nivoima trokovi po jedinici proizvoda
mogu biti beznaajni. Razlog je u injenici da ljudi posjeduju odreenu otpornost na veinu
otrova, iako sposobnost tolerancije moe ubrzano opadati s poveanjem koncentracije u
vodi za pie i zraku. Okoli takoder posjeduje odreeni kapacitet upijanja koji omoguuje
usvajanje odreene koliine veine zagaivaa. Meutim,
SLIKA 10.5. Vanjski efekti zagaenja: lini nasuprot drutvenih trokova i

uloga poreza


re c

\ ^^^^^

u p.
------
s=

_____ ifeV^^

Pc

\
0
0"0U

Koliina robe X
kada se jednom prede ova kritina koliina, koncentracija i prema tome nivo kod- Ijivosti
e vjerovatno brzo narasti. Vjerovatnija kriva graninog drutvenog troka navedena je u
ilustraciji 10.6. Kako se poveava koncentracija zagaivaa (s poveanjem ukupnog
rezultata proizvodnje), jaz izmeu kriva drutvenog i linog troka raste. Kad ukupna
potranja ostaje niska, ova razlika bit e mala. Medutim, kako se kriva potranje pomjera
prema gore od D do D' zajedno s ubrzanom urbanizacijom i rastuim prihodima, vanost
vanjskih efekata raste po ubrzanoj stopi. Spomenuto nas navodi na zakljuak da e
trokovi povezani s lijeenjem urbanih bolesti uzrokovanih prenaseljenou rasti bre od
stope rasta stanovnitva.
Opasnosti po zdravlje nastaju zbog otrovnih isparavanja u zrak, kao i zbog po-
veanog obima otpada koji zagauje izvore vode i zemljite. Iako su istraivanja na
navedenu temu do sada bila ograniena, rastu dokazi koji upuuju na to da e, u odsustvu
zakonske regulative, postojee i budue poveanje proizvodnje i transpor- ta u LDC-ima
imati ozbiljne posljedice na zdravlje drutva. Procjenjuje se da je u drugoj polovini 1980-ih,
po standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), 1,3 milijarde ljudi stanovalo u
gradovima s opasnim nivoima estica materije pre- nosive zrakom, a 1 milijarda Ijudi bilo
je izloeno neprihvatljivo visokim nivoima sumpornog dioksida.
17
Ostalim tvarima, kao
to su nitrat oksidi i organske tvari, raste vanost s nastavljanjem procesa industrijalizacije.
Zagadivanjem izvora vode, doprinoenjem opasnim nivoima zagaenja zraka i oteenjem
javnog i privatnog vlasnitva, industrijsko zagadenje moe iznuditi visok gubitak u smislu
zdravlja ljudi i ekonomskog napretka.
Veliki broj analiza sluajeva upuuje na moguu teinu industrijskog zagaenja. U
Bangkoku su visoki nivoi olova u zraku uzrokovali tako ozbiljne posljedice na razvoj
male djece da je prosjean kvocijent inteligencije kod djeteta pao za 4 ili vie bo- dova do
dobi od 7 godina. Sedamdeset posto djece u Mexico Cityju ima nenormalno visok nivo
olova u krvi, prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije. Zbog ozbiljnog
zagadenja zraka u 1980. godini u industrijskom grad Cubato u Brazilu pri- javljeno je
10.000 hitnih medicinskih sluajeva bolesti dinih puteva od ukupnog
SLIKA 10.6. Poveanje vanjskih efekata zagaenja sa ekonomskim rastom


broja stanovnitva od 80.000. Zdravstvene komplikacije uzrokovane smogom uglavnom
su tee u zemljama u razvoju, gdje loa prehrana i uope loe zdravlje sniavaju otpornost
pojedinaca na zagaivae. Utjecaji na zdravlje su tei po malu djecu, koja udiu otprilike
dva puta vii nivo zagaivaa po jedinici tjelesne teine od odraslih.
Problemi prenaseljenosti i postojanja iste vode te provoenja
zdravstvenih mjera
Iako rastui nivoi industrijskih isparavanja zagaivaa predstavljaju ozbiljnu prijetnju
zdravlju gradskog stanovnitva u zemljama u razvoju, u ovom trenutku dva naj- vanija
okolina faktora koja utjeu na zdravlje gradskog siromanog stanovnitva jesu
neraspoloivost iste vode i manjak sanitarija. Godine 2000. 42% stanovnika Subsaharske
Afrike nije imalo pristup poboljanim izvorima vode iako su se milioni gradskih
stanovnika raunali kao da imaju pristup vodi, ak i ako su dijelili jednu jedinu slavinu sa
preko 1.000 stanovnika, a koja se nalazila na znaajnoj udaljenosti od njihovih domova. U
Junoj Aziji 66% stanovnitva nema pristupa poboljanim sanitarnim uvjetima.
18
S obzirom
na to da nema alternativnih izvora, mnogi siromani stanovnici uzimaju vodu za pie iz
rijeka, potoka i kanala zagaenih ljudskim otpadom i hemikalijama.
Iako se najsiromanije gradsko stanovnitvo susree s mnogim tekim okolinim
uvjetima koji su isti kao i kod ruralnog siromanog stanovnitva, ukljuujui zagaenje
unutar domova i nesanitarne uvjete, prenapuenou se moe intenzivirati izloenost
takvim uvjetima. Probijanje kanalizacije na ulice, gdje se ona mijea s otpadom, doprinosi
irenju bolesti. Spomenuto se odraava u injenici da je stopa smrtnosti u gradskim
siromanim etvrtima povremeno via od one u ruralnim podrujima, iako stanovnici
ruralnih podruja uglavnom imaju na raspolaganju manji broj usluga. Iako se stope
preivljavanja u zemljama u razvoju popravljaju, ova dostignua su ugroena zbog
poveanog broja siromanog stanovnitva koje nema pristup istoj vodi i sanitarijama.
Zdravstveni i ekonomski trokovi povezani s ovakvim uvjetima su ogromni i
predstavljaju znaajnu prepreku poboljanju standarda ivota. Nadmonost bolesti i
uestalost epidemija su usko vezani za pristup istoj vodi i uspjenost zajednice u
odstranjivanju izloenosti izvorima zaraznih bolesti. Oko 900 miliona sluajeva bolesti
dijareje, 200 miliona sluajeva parazitskih bolesti i 900 miliona sluajeva sto- manih bolesti
javljaju se svake godine. Kolera, tifus i paratifus takoer u velikoj mjeri doprinose ljudskoj
patnji. Osiguravanjem iste vode i sanitarija moe se u velikoj mjeri smanjiti stopa

smrtnosti. Naprimjer, djeca u domainstvima s adekvatnim objektima imaju 60% manje
ansi da umru od dijareje u odnosu na onu djecu koja ive u domainstvima bez
adekvatnih objekata.
Visoki ekonomski trokovi koji su rezultat izgubljene produktivnosti i skupih
zdravstvenih usluga predstavljaju prepreku ekonomskom razvoju. Hronine bolesti su i
posljedica i uzrok siromatva. One doprinose neuhranjenosti, lo- im rezultatima u koli,
smanjenoj produktivnosti i trajnoj nesposobnosti, to prua malo nade za ekonomski
napredak (vidjeti Poglavlje 8). Pored smanjene stope smrtnosti, poboljanjem
snabdijevanja vodom i sanitarijama smanjuju se i ozbiljnost bolesti a i ostali trokovi
povezani s bolestima uzrokovanim zaga- denom vodom.
Iako domainstva s visokim prihodima generalno imaju pristup bilo javnim bilo
privatnim uslugama, najsiromaniji uglavnom nemaju pristupa takvim uslugama. Razlog
je u esto nelegalnom statusu stambenih objekata mnogih siromanih do- mainstava, ime
se takva domainstva eliminiraju iz opsega vladinih usluga, a investicije pojedinaca u
svoje domove ini riskantnim. Procjenjuje se da je 70% novih gradskih stambenih objekata
u LDC-ima na neki nain nelegalno. Rezultat toga je da veina siromanog stanovnitva
mora od trgovaca kupovati vodu koja je esto zagaena i ija je cijena u prosjeku 10 puta
vea od vode iz slavine.
Pogledajmo tipini primjer, u Limi, Peru: siromano domainstvo troi jednu estinu
vode u odnosu na koliinu koju troi bogato domainstvo, ali njihovi ra- uni za vodu su u
prosjeku tri puta vei. Pored toga, ova voda je niskog kvaliteta i mora se prokuhavati, to
dovodi do visokih rauna goriva koje doprinosi zagaenju unutar domova. Ako bi ova
domainstva prokuhavala vodu u vremenskom trajanju koje preporuuje vlada, dodatni
trokovi goriva bi pojeli 29% prihoda domainstva. U fakarti, Indonezija, godinje se
potroi 50 miliona dolara na prokuhavanje vode. Mnogi od ovih trokova bi se mogli
izbjei i ukupni trokovi vode bi se smanjili ako bi ista voda bila na raspolaganju veem
broju ljudi.
Odgaanje investiranja u infrastrukturu neophodnu za raspoloivost gradske vode i
sanitarija moe dovesti do mnogo veih trokova u budunosti. Nedostu- pnost vode je
dovela do proirenog sistema privatnih bunara, koji mogu iscrpiti postojee zalihe
podzemne vode. U veem broju velikih gradova ukljuujui Bangkok, Mexico City i
Jakartu, ova pojava je dovela do kolapsa postojee infrastrukture i unitenja imovine zbog
povlaenja tla i poplava. U obalnim podrujima prekomjer- no koritenje moe privui
slanu vodu u zalihe, to dovodi do trajne slanosti vode. Gdje se kanalizacija ne odlae na
ispravan nain, podzemne i povrinske vode se esto zagade, to dovodi do dugorone
nestaice iste vode i to prijeti zdravlju drutva.
Zarada u stranoj valuti takoer moe biti ugroena zbog zagaenih zaliha vode. Strogi
zdravstveni standardi u razvijenim zemljama mogu zabraniti uvoz poljo- privrednih
proizvoda koji su proizvedeni uz upotrebu potencijalno zagaene vode. Naprimjer,
epidemija kolere u Peruu 1991. godine dovela je do procijenjene 1 milijarde dolara
ukupnog gubitka u izvozu i turizmu u samo nekoliko mjeseci.
U svjetlu ovih problema ne iznenauje to su trokovi preventivnih mjera mnogo
nii od onih povezanih s gubitkom prihoda, resursa i infrastrukture. Investicije u istu
vodu i sanitarije mogu u osnovi osigurati ekonomsku dobit, jer se u poetku poduzimaju
koraci s relativno niskim trokovima kako bi se sprijeili visoki trokovi povezani s
urbanim krizama. Vano je da nastojanja u poboljanju gradskih sanitarija i pristupa istoj
vodi budu istovremeno realizirana i u ruralnim podrujima. To nas dovodi do razmatranja
potrebnih reformi i osnovnih pitanja finansijske izvodi- vosti.

Potreba za reformom politike
Raste svijest o tome da u prolosti nije poduzeto dovoljno toga kako bi se smanjile
opasnosti po okoli kroz primarne zdravstvene usluge, obrazovanje i pruanje usluga kao
to su ista voda i sanitarije. Prema jednoj procjeni, trokovi ovih programa e drutvene
strukture i politike orijentacije. Posljedica tih razlika su i velika nesla- ganja i kontroverze
oko toga koliko je koja vlada obavezna kontrolirati isputanje gasova koje proizvodi"
njihovo stanovnitvo. Ali, s obzirom na potencijalne razorne efekte globalnog
zagrijavanja, od najveeg je znaaja preduzimanje koraka ka ogra- niavanju emisije
gasova koji izazivaju efekt staklenika.
Zagaivai i njihove posljedice na globalni okoli
Brzi rast proizvodnje zagadivaa doveo je do dramatinog poveanja nivoa koliine i broja
gasova koji izazivaju efekt staklenika i smanjuju koliinu ozona u atmosferi. Tako je,
naprimjer, globalna koncentracija ugljendioksida (C02) poveana za gotovo 30% od
poetka industrijske revolucije, a vie od polovine tog poveanja desilo se od 1960. godine.
Ukupna koncentracija hlorida u gasnom stanju, obino hlorofluorou- gljika (CFC), koji
unitavaju ozon, poveana je za 114% za samo 15 godina izmeu 1975. i 1990. Nivo drugog
vanog gasa koji stvara efekt staklenika - metana, povean je za 143% od poetka
industrijske revolucije, a gotovo 30% tog poveanja desilo se od 1970. godine. Zbog sve
veih prihoda i brzog prirasta stanovnitva gomilanje tih hemikalija e se u budunosti
ubrzati ako se ne implementiraju sveobuhvatne i radikalne meunarodne reforme.
Jedna studija koju su zajedno sponzorirali Svjetska meteoroloka organizacija (WMO)
i UN-ov Program za okoli predvia da e, ako bi se nastavili sadanji tren- dovi emisije
gasova, prosjena globalna temperatura vjerovatno porasti za 0,3C za deset godina, ili 3"C
(5,4F) do kraja ovoga stoljea. Zbog produenog efekta sadanje emisije gasova, studija
navodi da bi za stabilizaciju koncentracija C02 i CFC na sadanjem nivou smjesta za 60%
trebalo smanjiti emisiju tih gasova koja je rezultat ovjekovog djelovanja.
Veina najtoplijih godina koje je povijest zabiljeila desila se u posljednjih dvade- set i
pet godina, a osobito u posljednjoj deceniji. Naunici su svjesni da neki zagaivai mogu
zapravo usporiti zagrijavanje prelamanjem ultraljubiaste svjetlosti tako da se vraa natrag
u svemir, te ostaje kontroverzno pitanje da li mi zapravo danas doivljavamo trajnu
promjenu ili tek privremenu pojavu. Mada statistika nudi malo dokaza da je ono to je
izgleda ovo skoranje zagrijavanje odista bitan trend, medu naunicima vlada konsenzus
da e do globalnog zagrijavanja dramatinih proporcija doi u ovom stoljeu ne udruimo
li snage da to sprijeimo.
2

MDC i LDC zemlje koje doprinose gasovima staklenika
Sagorijevanje fosilnih goriva u automobilima i industriji oito su izvori gasova to izazivaju
efekt staklenika; manje oiti izvori ukljuuju unitavanje uma, uzgoj sto- ke, vlanu
metodu uzgoja rie, raspadanje otpada te rudnike ugljena. Neki gasovi, ukljuujui CFC,
ugljendioksid, metan, sumpordioksid i nitrookside, znatno doprinose koliini gasova koji
izazivaju efekt staklenika. C02, medutim, ima najvei efekt zbog svog relativno dugog

758 | Trei dio Problemi i politike: meunarodne i makroekonomske
ivota u atmosferi i ogromnih koliina koje se globalno proizvode. Izvori isputanja C02
mogu se podijeliti na dvije iroke kategorije: industrijska proizvodnja (77% isputanja) i
sve ostalo. Zemlje u razvoju - s otprilike tri e- tvrtine svjetskog stanovnitva - proizvode
samo oko treinu industrijskog C02- ak samo oko petinu, izuzmemo li Kinu. Stoga to su u
najbogatijim zemljama prihodi i potronja vei i isputanje zagaivaa per capita mnogo je
vee. Naprimjer, nivo isputanja per capita u Sjedinjenim Dravama je vie od dva puta
vei od prosjenog evropskog, 19 puta od prosjenog afrikog te vie od 23 puta vei od
onog u Indiji.
Do 2000. godine zemlje u razvoju sa srednjim nivoom prihoda, meu koje sada spada i
Kina, bile su odgovorne za otprilike istu koliinu emisije gasova kao i razvijene zemlje,
dok su 1980. proizvele tek oko polovinu. Usto je i isputanje gasova u zemljama niskog
prihoda takoder u brzom porastu. Posmatramo li to na osnovu zagaivanja per capita,
zemlje visokog prihoda, s mnogo manje stanovnika, emiti- raju mnogo vie nego LDC
srednjeg prihoda. S druge strane, isputanje gasova po proizvodnoj jedinici sada je nie u
razvijenim zemljama nego u LDC-ima srednjeg ili niskog prihoda. Poboljanja ovog tipa
okolino efikasne proizvodnje moraju se ubrzati kako bi se nadomjestilo sve vee
isputanje zagaivaa koje je rezultat ekonomskog rasta. Unato dramatinom smanjenju
emisije po svakom dolaru GDP-a u razvijenim zemljama, ukupna emisija gasova i dalje je u
porastu.
3

Mada zemlje u razvoju jo uvijek imaju relativno nizak udio u emisiji industrijskog
C02, one proizvode gotovo sav C02 u onoj drugoj kategoriji, to je rezultat sagorijevanja
vegetacije radi oslobaanja zemlje za obradivanje. Te emisije koje su rezultat promjene
koritenja zemljita" uzimaju se u obzir pod pretpostavkom da se C02 iz vegetacije
oslobaa u atmosferu nakon njegova uklanjanja. Procjenjuje se da krenje uma ini gotovo
25% cjelokupne emisije C02 u svijetu. Od potencijalno jednakog ili veeg znaaja je injenica
da krenje uma vodi do unitavanja vitalnih izvora atmosferskog kisika. Kako stabla u
procesu fotosinteze troe ugljendioksid a oslobaaju kisik, tropske praume predstavljaju
vaan mehanizam pomou kojega se sistem sam obnavlja. Sjea prauma e smanjiti tu
sposobnost apsorpcije C02 u okoliu. Stoga, promjenom naina koritenja zemljita zemlje
u razvoju danas najvie doprinose globalnim koncentracijama gasova to izazivaju efekt
staklenika. Ta injenica slui za jaanje pritisaka na vlade LDC-a da ogranie sjeu
prauma. Usto, sve bre unitavanje uma predstavlja opasnu prijetnju po biodiverzitet,
jer procjene govore da je 12% ptiijih vrsta, 24% vrsta sisavaca te 30% ribljih vrsta
ugroeno ili im prijeti potpuni nestanak.
4
Mada bi ouvanje uma i njihove faune moglo
biti u dugoronom interesu svih ljudi, kratkorono gledano postoje neki meunarodni i
domai ekonomski faktori koji to onemoguavaju.
Jedan od faktora je pad cijena roba i potreba za stranom valutom. Najvei dio
preostalih prauma je stjecajem okolnosti lociran u nekoliko najzaduenijih zemalja svijeta,
iji prihod od izvoza itekako trpi zbog niskih cijena roba. Da bi dole do dovoljno deviza
kako bi mogle servisirati svoj dug, te zemlje sve vie poveavaju izvoz roba sada, kad je
potranja za njima slaba a trina vrijednost niska. Zbog toga to je slaba i cjenovna
elastinost potranje za robama iz LDC-a openito dosta niska, pokuaj da se povea
prodaja u svijetu samo dalje smanjuje cijene tih roba i time se podriva nastojanje za
stjecanjem vie deviza. Kako je izvoz drveta vaan izvor prihoda za nekoliko veoma
zaduenih zemalja, sve loiji uvjeti trgovine mogu, ustvari, ubrzati krenje uma, a cijene
drveta spustiti daleko ispod stvarne drutvene vrijednosti postojeih uma.

Poglavlje 17 Neka kljuna pitanja za XXI stoljee | 759
Nadalje, pad cijena prijeti da ugrozi profitabilnost mnogih izvoznih industrija. Kao
rezultat, vlade LDC-a, u oajnikom nastojanju da dou do deviza, esto sub- vencioniraju
proizvodnju roba za izvoz. Povremeno su takvi potezi znatno otetili okoli a izazvali i
velike finansijske gubitke, to je bio sluaj s mnogim javno sub- vencioniranim stonim
farmama i s koncesijama za sjeu uma. Nejasno je da li rast cijena roba u 2003. i 2004.
najavljuje drugaiji dugoroni trend.
Drugi faktor koji dodatno komplicira stvari je sve vee i rairenije siromatvo i
bezemljatvo medu farmerima. Mada zemljite nastalo sjeom prauma ima mi- nimalnu
obradivost, to je jedini izvor prihoda za brojnu seosku sirotinju. Stoga e nastojanja da se
zabrani krenje prauma vjerovatno propasti ako vlade ne pokau opredijeljenost da
provedu agrarne reforme i svojoj ruralnoj sirotinji prue alternativne ekonomske
mogunosti.
Praume, time to osiguravaju dodatno, mada tek marginalno i privremeno obradivo
zemljite, moda odgaaju politike konfrontacije koje bi inae dovele do reformi.
Nekoliko vlada LDC-a potie obraivanje tropskih uma time to vri tran- sfer vlasnitva
nad tom zemljom na ljude koji je i kre ili tako to, kroz programe preseljavanja ili
transmigracije, aktivno premjeta domainstva iz osiromaenih ruralnih i urbanih
podruja. Takva politika moe znaiti kratkoronu alternativu tenjama da se postignu
skupe ali mnogo temeljnije razvojne reforme, pogotovo ze- mljina. Mada je ovo drugo,
dugorono gledano, poeljnije, vlasti, suoene s akutnim manjkom prihoda i pritiscima da
smanje javnu potronju, moda su nespremne ili nesposobne da provedu te na razvoj
usmjerene programe. Preseljavanje je i politiki lake jer svako uspjeno dugorono
rjeenje problema bezemljatva i siromatva generalno zahtijeva neki vid agrarne reforme,
emu se neizbjeno opiru veliki ze- mljoposjednici.
Trea prepreka spaavanju uma jest ovisnost svijeta u razvoju o tradicionalnom
gorivu. Veina posjeenog drveta koristi se za zagrijavanje kua i za kuhanje. Drvo
predstavlja gotovo 90% goriva u Subsaharskoj Africi a gotovo dvije treine u Junoj
Americi i Aziji. Za siromanije drave koje nemaju naftu tradicionalna goriva su glavni
izvor energije. Zabrana koritenja drveta za loenje dovela bi do veeg uvoza skupih
fosilnih goriva. Prijelaz sa tradicionalnih goriva poveao bi odliv deviza te nalagao da se
malim porodinim farmama koje ovise o umi da bi zadovoljile svoje dnevne potrebe za
energijom odmah osiguraju jeftina alternativna goriva.
Ouvanje prauma kao javnog dobra: ko to treba plaati?
Svaki ovaj problem moramo rjeavati da bismo zaustavili trajno unitavanje prauma.
Dugorona rjeenja podrazumijevaju veu dostupnost alternativnih goriva, upravljanje
odrivim programima potronje drveta, te pruanje ekonomskih prilika osiromaenim
ljudima koji sada poseu za sjeom ogromnih podruja ugroenih praumama. Svaki takav
program e zahtijevati briljivo planiranje, tehniku ek- spertizu i odriv menadment.
Kao i kod veine investicija osmiljenih da polue rezultate, poetni planovi e vjerovatno
biti ambiciozniji od kratkoronih rezultata. Time e ouvanje preostalih prauma barem
privremeno uveati postojee tekoe, osim ako se nedostatak prihoda ne nadoknadi
vanjskim sredstvima.
U naoj diskusiji o javnim dobrima u Poglavlju 10 ustanovili smo da e, u nedo- statku
intervencije vlade, slobodno trite vjerovatno omoguiti manje od optimal- nog ouvanja

resursa (vidjeti grafikon 10.3). Moemo, dakle, zakljuiti da kada je stranim zemljama
doputeno da rade ta im volja - to jest ako im se dozvoli da koriste blagodati ouvanja
prauma a da tome ne doprinose - tad e se unitavanje uma nastaviti neeljenim
tempom. Da bi se smanjila neefikasnost koja iz tog proizlazi, potreban nam je model koji
LDC-ima nudi smanjenje relativne cijene po jedinici zatiene ume a poveanje za vanjske
korisnike. Za ove druge, to bi prosto podra- zumijevalo plaanje taksi namijenjenih za
ouvanje prauma. Postoji niz naina na koje se za LDC cijena ouvanja uma moe
smanjiti.
5

Jedan od tih naina je vea efikasnost postojeeg koritenja uma. Najvei dio drveta
koji se sada pali da bi se tlo oslobodilo za obradivanje mogao bi se sjei radi finansijskog
dobitka. Naprimjer, procjenjuje se da je Brazil 1990-ih godina gubio oko 2,5 milijarde
dolara godinje jer je palio svoje dragocjene praume. Odriva proizvodnja drveta za
gorivo ili za izvoz moe se postii kroz ogranienja ciklusa sjee na tridesetogodinje
intervale te briljivu njegu novih stabala. Openito je nemogue obnoviti praumu koja je
potpuno posjeena te su neophodni i ispravno odravanje i nadzor sjee. Paljiviji nadzor
nad koncesijama za drvo koje daju LDC vlade moe sprijeiti sjeu cijelih prauma,
smanjiti nemarno unitavanje neposjeenih stabala, te poveati efikasnost ubiranja prihoda
od koncesija koje obino u svojim rukama dre domae elite ili krupne multinacionalne
kompanije. Nekoliko takvih menadment projekata uz podrku multilateralnih razvojnih
banaka ve je u toku. Medutim, zasad se na adekvatan nain upravlja s manje od 0,1%
tropskih uma.
Druga korist za ouvanje uma bio bi razvoj trita za alternativne proizvode koje daju
praume. Neki od trokova ouvanja prauma mogli bi se nadoknaditi ra- zvojem trita za
odrive drvne proizvode. Nedavne studije su ukazale na to da prodaja proizvoda kao to
su orah, voe, ulje, zaslaivai, smole, groice, tanini, vla- kna, graevinski materijal, te
medicinski spojevi mogu osigurati vei i odriviji priliv prihoda od tropskih uma. Kako
proizvodnja svih tih roba zahtijeva mnogo rada, to bi znailo vie posla za lokalno
stanovnitvo, dok bi se, zauzvrat, otvorile alternative prostoj sjei i paljenju prauma.
Medutim, da bi ti planovi uspjeli, trita razvijenih zemalja moraju biti dostupna
proizvoaima iz zemalja u razvoju. Otvaranjem trita za izvoz iz LDC-a tih
alternativnih proizvoda koji potjeu od praumskog drveta razvijene zemlje bi mogle
smanjiti ovisnost zemalja bogatih drvetom a siromanih kapitalom koje su prisiljene
unitavati vlastite ume radi brze devizne zarade.
Pomogao bi i oprost dugova. Kako nedostatak deviza u velikoj mjeri izaziva opte-
reenje vanjskim dugom, neki vid kreditnih olakica bio bi potreban kako bi se smanjila
ovisnost o eksploataciji preostalih uma. Ovo je posebno vano u Subsaharskoj Africi.
Zamjena dug-za-prirodu uinkovito pretvara devizni dug kojeg dre strane javne i
privatne agencije u domae zaduivanje koje se koristi za finansiranje upravljanja
prirodnim resursima. Taj dug se moe vezati za odravanje uma, a kamate se mogu
koristiti za plae i trokove odravanja tih nastojanja na ouvanju uma. Mada ova zamjena
dug-za-prirodu nudi obeavajui pristup problemu unitavanja prauma, brojne su
prepreke njenoj irokoj primjeni (vidjeti Poglavlje 10). Stoga je i po- druje zemlje zatieno
takvim programima jo uvijek veoma malo. Meunarodno plaanje za sekvestraciju
ugljika vjerovatno e, zajedno sa pogonima za ouvanje biodiverziteta, odigrati kljunu
ulogu u godinama to predstoje.
I, konano, ume se daju spasiti i odgovarajuim programima pomoi. Vea pomo
bogatih zemalja u cilju podrke programima kojim se nude olakice siromanim ljudima
bez zemlje mogla bi pomoi u eliminaciji socioekonomskih uzroka unitavanja tropskih

Poglavlje 17 Neka kljuna pitanja za XXI stoljee | 761
uma. Prava na eksploataciju drveta mogle bi kupiti i nacionalne i medu- narodne agencije,
dok bi se domaem stanovnitvu plaalo da prati i kontrolira ouvanje uma, kao to to
predlae nevladina organizacija Conservation International.
U potrazi za rjeenjima: samiti odrani 1992.,1997. i 2002. godine
U junu 1992. godine, 2. konferencija Ujedinjenih naroda o okoliu i razvoju (UNCED) -
takozvani Samit o zemlji - odrana je u Rio de Janeiru (prvi sastanak je bio odran u
Stockholmu 1972. godine). Sastanak u Riju okupio je lidere 118 industrijskih i zemalja u
razvoju, uz stotine nevladinih organizacija koje se bave okoliem i desetke hiljada
zabrinutih pojedinaca. Zadatak je bio nai nain borbe protiv sve veih pri- jetnji trajnog
oteenja okolia koje je rezultat nagomilavanja gasova koji izazivaju efekt staklenika
(posebno C02), to je dovelo do strahovanja od globalnog zagrijavanja, nenadoknadivog
gubitka biodiverziteta - dijelom rezultat unitavanja tropskih prauma - te brige zbog
ekolokih posljedica brzog porasta stanovnitva i industrije u zemljama u razvoju.
Mada najvei dio globalne ekoloke tete predstavlja kumulativan savremeni utjecaj
zapadne industrijalizacije, fokus najveeg dijela konferencije u Riju bio je usmjeren na
svijet u razvoju. S brzim porastom stanovnitva i krupnim pomjera- njem ljudi sa sela u
gradove, svijet u razvoju potencijalno moe u velikoj mjeri pogor- ati sadanju
degradaciju ovjekovog okolia. Glavna briga razvijenih zemalja (esto neiskazana) jest da
bi uspjean ekonomski rast u gusto naseljenom svijetu u razvoju mogao donijeti takve
negativne vanjske ekoloke posljedice na zajednika globalna prirodna dobra da e
svako na kraju podjednako trpjeti - i bogati i siromani. Predstavnici zemalja u razvoju
strahuju, opet, da e oni biti prisiljeni podnositi najvei teret prilagoavanja. Meutim, za
razliku od dunike krize iz 1980-ih, kada su LDC-i morali podnijeti gotovo sav teret
programa stabilizacije i prilagoavanja nametnutog od MMF-a i Svjetske banke, u sluaju
okolia bi sam nain ivota razvijenih zemalja mogao biti direktno pogoen stratekim
odlukama LDC-a. Takva eko- loka meuovisnost omoguila je LDC-ima da se uspjeno
izbore za svoje zahtjeve za veu finansijsku i tehniku pomo koja e im omoguiti da
ostvare ekoloki odrive razvojne ciljeve. Mada na konferenciji u Riju kljuna zemlja
donator, Sjedinjene Drave, nije preuzela na sebe nikakve specifine dodatne obaveze u
pogledu pomoi, zemlje Evropske unije i Japan iskazali su spremnost da znaajno poveaju
finansiranje. Usto, jedna donatorska grupa razvijenih zemalja (ukljuujui Sjedinjene
Drave) odluila je ustanoviti novi fond pri Meunarodnoj agenciji za razvoj Svjetske
banke (IDA) koji bi najnerazvijenijim zemljama svijeta davao kredite za okoli s niskom ka-
matnom stopom. Konano, Sjever se sloio da udvostrui, a vjerovatno vremenom i
utrostrui sredstva Global Environment Facility (GEF) Svjetske banke koja su iznosi- la 1,3
milijarde dolara, uspostavljena 1989. godine radi finasiranja projekata vezanih za okoli u
zemljama LDC-a.
Samit u Riju rezultirao je i Agendom 21, neobavezujuim 800 strana dugim
dokumentom koji nudi model ienja globalnog okolia te podsticaja za okolino zdravlje
i razvoj. Usvojena konsenzusom, Agenda 21 naglaava sljedeih est podruja
meunarodne aktivnosti:
6

1. Dodjela razvojnih programa pomoi usmjerenih na smanjenje siromatva i poveanje
zdravlja okolia, kao to je osiguravanje asanacije i iste vode, smanjenje zagaenja

zraka u zatvorenom prostoru koje nastaje loenjem drveta te ispunja- vanjem
ovjekovih osnovnih potreba.
2. Investiranje u istraivanje i pruanje savjeta kako bi se smanjila erozija tla i omo-
guile poljoprivredne prakse koje vie panje posveuju okoliu.

Ekonomski Razvoj - Michael Todaro

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ekonomski Razvoj - Michael Todaro

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

194 | Drugi dio Domai probiemi i politike

doivjeti 40 godina starosti), osnovnog obrazovanja (mjereno procentima odraslih osoba

You might also like