Kasnoantike svjetiljke s ranokranskim prikazima iz

Arheolokog muzeja u Splitu

Tipologija ranokranske svjetiljke dijeli na dva tipa (I i II). postoji vie inaica i podtipova
koji su podijeljeni na temelju motiva, datacije i kvalitete gline. Razlikujemo svjetiljke velikog
ovalnog diska, to je tip I. Na disku se najee nalaze tri otvora (za ulje, zrak i fitilj). Ukraene
su reljefnim prikazima na disku ili peatnim uzorcima na ramenu.
Tip II ima kruni disk, nos svjetiljke je dugaak, a svjetiljka stoji na niskoj prstenastoj nozi.
Dno je esto dekorirano urezanim krunicama, motivima kristograma ili peatima radionica.
Kao i tip I i tip II dijeli se na jo dva, tip IIA datira se od kasnog 4.st. do 5.st., a B od 2.pol.5.st.
do oko 550.g. Postoje i svjetiljke koje su nastale kombinacijom elemenata ova dva tipa.
Tip I na ramenom dijelu ima dekoracije stilizirane borove granice tj. palmine grane. Na disku
su najee motiv Konstantinovog monograma (grka slova X i P koja predstavljaju kraenje
imena Hristos). Jo se pojavljuju motivi rozeta i razliitih ivotinja u trku, zatim palme, muka
poprsja i sedmerokraki svijenjaci.
Tip II ima sline ukrase. Na ramenom dijelu ima geometrijske i floralne motive, mala palmina
stabla,vitice, etverolisne rozete. Javljaju se i ivotinjski motivi (dupini, golubice i druge ptice),
razliite divlje ivotinje, ribe i biblijske scene. est je i bogato dekoriran kri i Konstantinov
monogram.
Znaajna zbirka kasnoantikih svjetiljki nalazi se u Arheolokom muzeju u Splitu, a prvi ju je
objavio Frane Buli. Na nekima su vidljivi tragovi gorenja, a neke nisu upotrebljavane ve su
polagane u grobove. Postoji problematika simbolike na kasnoantikim svjetiljkama, naime
ponekad je dosta teko razluiti da li su motivi na njima ranokranski ili ne. Kao to znamo, u
prva dva stoljea nije krani se nisu puno razlikovali od pogana pa tako nije nisu ni motivi u
umjetnosti.
Prava kranska ikonografija pojavila se pred kraj 2.st. u katakombama Rima. Krani su do
tad bili uklopljeni u rimski ivot, a i prilike su bile takve da nisu ni mogli utjecati na
materijalnu kulturu tog vremena. Jo od poetaka krani su progonjeni pa su koristili ve
poznate simbole (ivotinjski prikazi dupini, konji, lavovi, jarci, mitoloki motivi Eros i
Psiha, Orfej, motiv Dobrog Patira i sl.) Iz takvih motiva se razvijala i ranokranska umjetnost.
Osnovni ranokranski simboli su jednostavni znakovi, zoomorfni i antropomorfni simboli. Od
toga su izvedene sloenije forme scene iz Biblije. Kod takvih scena moemo biti sigurni u
podrijetlo i znaenje za razliku od ranijih, jednostavnih znakova. Kada se radi o nekom
jednostavnom simbolu, poput motiva ribe ili motiva dobrog pastira ne moemo biti sigurni radi
li se ranokranskom simbolu. Ti isti motivi su istovremeno bili prisutni i u poganskoj
simbolici.
B. Miggoti dijeli znaenje nekog simbola na tri razine. Prva je tko ga osmiljava, druga tko nosi
taj simbol i trea kako ga se simboliki doivljava. Ta podjela pomae i pri analizi
ranokranskih svjetiljki. Mogue je da su na svjetiljkama koje nazivamo ranokranskima
zapravo samo poganski motivi. Dakle ni za jedan motiv koji se pojavljuje na kasnoantikim
svjetiljkama ne moemo rei da je iskljuivo kranski motiv. Osim za biblijske scene.
Ne moe se ni rei da je prvi kranski motiv zabiljeen u okvirima ranokranske umjetnosti.
To su sve motivi koji su ve prisutni u rimskoj kulturi, neki su nastali puno prije postanka
kranstva. Dakle ako govorimo npr. o nekoj kasnoantikoj svjetiljci na kojoj su prikazani ve
poznati simboli moemo rei da je ranokranski samo ako nam to dokazuje kontekst u kojoj je
svjetiljka naena.
Vinka Bubi u svom lanku donosi prikaz i opis svjetiljki iz Arheolokog muzeja u Splitu.
Okolnosti njihova nalaza nisu poznate pa su odabrane svjetiljke s motivima za koje postoji i
najmanja mogunost ranokranske interpretacije.
KRISTOV ILI KONSTANTINOV MONOGRAM sastavljen je od grkih slova X i P, prva
dva slova Kristova imena (Hristos). U zbirci Arheolokog muzeja u Splitu ako je i oteen disk
na kojemu je prikaz monograma on se uvijek moe dobro raspoznati. Uz monogram su eto
dodani i drugi motivi poput jaganjaca, stilizirane golubice, ovce, dupini.
SIMBOLIKA KRIA razliito oblikovan kri moe biti na disku, a svjetiljke mogu imati
oblikovanu ruku u obliku kria (iz Muzeja imaju ovalan disk s rupicom za ulje i zrak u sredini.
Disk je od ramena odvojen dvama profiliranim rebrima). Jo prije nego je kri postao simbol
krana u starijim civilizacijama poput egipatske i mezopotamske kri e imao odreeno
znaenje (npr.svastika). u kranstvu se osobito poinje koristiti nakon to je Helena,
Konstantinova majka navodno pronala kri na kojem je Krist bio raspet. Ranije, tijeko prva tri
stoljea kri se javlja u prikrivenim formama (kao sidro, jarbol, ptica rairenih krila i sl. to se
naziva crux dissimulata prikriveni kri). Kao i Kristov monogram kri se javlja samostalno
nakon Konstantinove pobjede kod Milvijskog mosta 313.g. kri se ponekad ukraava rozetama
ili dragim kamenjem (crux gemmata T.V. 2-4) CRUX GEMAMATA se sastoji od medaljona
koji su na vrhovima krakova kria. U sredit svakog medaljona je janje s kriiem iznad. Janje
je bez sumnje simbol Krista.
T.XV 8 je prikazana biblijska scena raspea Krista izmeu dva razbojnika. TXIII 3 I 4 Drvo
ivota koje simbolizira misterij Golgote, na neki nain takoer simbolizira kri.
SIMBOLIKA LAVA lav je u idovskoj kulturi bio simbol snage i sl, pa je tako dosta povezan
i sa nekim slikama iz starog zavjeta, npr. pria o proroku Danielu koji je baen meu lavove.
Prema legendi mladunad lava se raa mrtva ali ih mujak moe oivjeti, zbog toga je i simbol
kristova uskrsnua. T.VIII
PRIKAZ OVNA I VINOVE LOZE ovan kao predvodnik i uvar stada takoer simbolizira
Krista. Na disku svjetiljke jo je i list vinove loze kao simbol euharistije i savez Boga i njegova
naroda. Prikaz Krista kao pastira koji na ramenima nosi janje ili ovna i simbol je Kristove rtve
takoer se vrlo rano pojavljuje u kranskoj umjetnosti.
SIMBOLIKA JELENA u zbirci Muzeja dvije su svjetiljke s prikazom jelena u trku, simbol je
brine, ali i straha. U ranokranskoj umjetnosti povezuje se sa psalmom 42. Jeleni mogu biti
prikazani i kako piju iz kantarosa, ta je slika simbolika izvora ive vode, ive rijei dok je u
grkoj i rimskoj kulturi jelen bio simbol djevici Artemidi (Dijani).
SIMBOLIKA PSA u antici je esto prikazivan na nadgrobnim spomenicima uz pokojnike. Uz
to, pratitelj je Hermesa te jedan od Asklepijevih atributa budui da posjeduje iscjeliteljske
sposobnosti. Budui da je est ovjekov pratitelj i kako se kae vjeran prijatelj, pas je alegorija
vjernika. Na kasnoantikim sarkofazima ponekad se nalazi uz noge Dobrog pastira, tako
simbolizira pozitivan odnos prema smrti kao poetku novog ivota. Na svjetiljkama pas je esto
prikazivan u trku.
SIMBOLIKA ZECA kao i pas i zec je esto prikazivan u trku. Motiv zeca je prisutan u svim
mitologijama, narodnim predajama i sl. npr. u Mezopotamiji je bio simbol smrti i ponovnog
roenja. U klasinoj umjetnosti prikazivan je uz Afroditu, Erosa i Dioniza. Zbog vjerovanja da
predstavlja besmrtnost esto je prikazivan na nadgrobnim spomenicima. Tumailo se da je zec
simbol ljubavi koja e pobijediti smrt. Zbog toga su i krani preuzeli ovakvu simboliku.
SIMBOLIKA RIBE U antikoj Grkoj i Rimu boice Afrodita i Venera poistovjeivane su s
ribom. U mnogim su kulturama bile vezane uz simbol plodnosti a time i uskrsnua ili
regeneracije. Na kasnoantikim svjetiljkama motiv ribe ne moe se iskljuivo pripisati
kranima. Motiv je jo poganskog podrijetla, a kasnije ga preuzimaju posredstvom judaizma.
idovi su smatrali da je riba hrana za blaene pa je est motiv na posudama idova. Riba je
neutralni i dosta problematini motiv. Kransku simboliku poprima vjerojatno od sredine 2.st.
to je moda prvi samostalni simbol koji se pojavljuje u ranokranskoj umjetnosti. Krani su
grku rije ikhthys upotrijebili kao ideogram, svako od slova poetno je slovo od rijei Iesous
Khristos Theou Hyios Soter (Isus Krist, Sin Boji, Spasitelj). Simbol ribe se dosta popularizirao
kod prvih krana, pojavljuje se na svim vrstama ranokranskih spomenika. Na svjetiljci 97 je
neuobiajen prikaz ribe iz ijih usta izlazi ptica.
SIMBOLIKA PIJETLA kao simbol ivota u klasinoj umjetnosti prikazivao se uz Artemidu,
Apoloa, Zeusa, Aresa i Atenu. Vezao se uz Dioniza pa i za Perzefonu, Hada i Hermesa kao
glasnik budueg ivota, simbol nade. Ta simbolika se prenosi i u kranstvo, pijetao postaje
simbol uskrslog Krista, nove nade u ivot poslije smrti.
SIMBOLIKA GOLUBICE U Grkoj je bila sveta Afroditina ptica, na nadgrobnim
spomenicima je prikazivana kao simbol due. U ranokranskoj umjetnosti simbol je istoe i
mira. Javlja se u Noinom ciklusu, u scenama Isusova krtenja i u Navjetenju kao simbol Duha
Svetoga.
SIMBOLIKA ORLA orao je prikazan s otrim zavinutim kljunom i bujnim perijem. U antici
je bio Zeusova ptica. Kod krana je takoer jedan od simbola uskrsnua. To je bilo zbog
drevnog vjerovanja da orao ima mo pomlaivanja. Uz to je prikazivan i kao alegorija
evanelista Ivana.
SIMBOLIKA PALME simbolika slina kod pogana, idova i krana. Predstavlja pobjedu,
obnavljanje i besmrtnost. Kod prvih krana u tom kontekstu simbolizira Krista.
SIMBOLIKA KANTARA posuda stoasta oblika s postoljem i dvjema rukama (120, 121,
122). Na svjetiljkama taj je motiv bogato dekoriran kratkim linijama, nema ruke. Kantar
najee prikazuje u kombinaciji s golubicama ili jelenima kako piju iz njega.
LJUDSKI PRIKAZI Ljudi se mogu odnositi na ljude iz mitologije, ali mogue je da su likovi
iz Biblije. Iz zbirke Muzeja ima nekoliko takvih prikaza, ali nisu ba najbolje sauvane pa se
likove ne moe identificirati. Na svjetiljkama 130 i 131 prikazano je poprsje postavljeno en
face, na glavi ima frigijsku kapu, tu se najvjerojatnije radi o Orfeju koji je u ranokransko
vrijeme bio prefiguracija Krista. Na 126 i 127 su neobino odjeveni likovi, jedan je isto
vjerojatno Orfej.
PRIKAZI BIBLIJSKIH SCENA 132 drvena koliba na vrhu drveta, ispod ovjek svira frulu,
pored je ovjek vezan za ruke. 133 starozavjetna pria o tri mladia koji se nisu pokorili
Nabukodonosorovoj zapovjedi pokloniti se pred statuom. To je siguran biblijski motiv, radi se
o ranokranskoj simbolici.