Diplomske akademske studije zdravstvene nege master
ANALIZA VALIDNOSTI I ZNAAJNOSTI KLINIKE STUDIJE
Akutna bubrena insuficijencija kod prevremeno roene novoroenadi
Biljana Matovic br.indexa 112M/2013
Uvod u problem Prevremeno roena novoroenad, pripadaju grupi ugroene novoroenadi. osnovne karakteristike nezrelog organizma adaptacijski mehanizami specifine patologije prekid u normalnom rastu i razvoju. Uvod u problem Nezrelost je esta osnova za multiorganska oteenja. Stopa prevremeno roene dece je visoka i pokazuje svakodnevnu tendenciju poveanja. U Vojvodini se prevremno raa 9%. Prezivljavanje prevremeno rodjene novorodjencadi.. Poslednje dve decenije stopa preivljavanja prevremeno roene novoroenadi znaajno se poveala. Primena preparata surfaktanta novi naini mehanike i asistirane ventilacije na dokazima zasnovane preporuke koje se primenjuju na neonatolokim odeljenjima intenzivne nege. AKUTNA BUBRENA INSUFICIJ ECIJ A Akutna bubrena insuficijencija (ABI), predstavlja naglo smanjenje funkcije bubrega praeno retencijom azotnih materija i poremeajima homeostaze vode i elektrolita. INCIDENCIJA Na odeljenjima intenzivne nege svi oblici ABI zastupljeni su do 23%, a renalna (intrinsic) ABI 6-8%.
ETIOLOGIJ A I KLASIFIKACIJ A I Prerenalna ABI 1. Sistemska hipovolemija Fetalna hemoragija; Neonatalna hemoragija; Septini ok; Nekrotini enterokolitis; Dehidracija. 2. Renalna hipoperfuzija Perinatalna asfiksija; Kongestivna srana insuficijencija; Resipratorni distres sindrom; Lekovi II Renalna ABI Hronina intrauterusna hipoksija; Perinatalna asfiksija; Kongenitalne anomalije bubrega, Nefrotoksini agensi, Renovaskularni incidenti; Infekcije; Intrarenalna opstrukcija. III Postrenalna ABI Opstrukcija uretre; Opstrukcija uretera; Neurogena beika.
Uzrok nastanka akutne bubrezne insuficijencije Hemodinamski stres prevremeno roenog novoroeneta, esto nije mogue prevenirati. jedan je od glavnih uzroka nastanka akutne bubrene insuficijencije (ABI). Incidencija ABI kod prevremeno roenog novoroeneta je razliita u razliitim centrima (824%) i prvenstveno zavisi od kriterijuma koji je definiu. Vrednosti kreatinina U prva dva dana ivota vrednost serumskog kreatinina prevremeno roenog novoroeneta odraava vrednost kreatinina majke. tokom sledee dve nedelje,nivo kreatinina u serumu kod prevremeno roenog novoroeneta pada sa 100 mol/L na srednju vrednost od 35 mol/L. U razliitim studijama, kao osnovni kriterijum za dijagnostikovanje ABI kod prevremeno roenog novoroeneta, koristi se nivo serumskog kreatinina sa gornjom granicom u opsegu od 88,4114mol/L . Uzroci nastanka ABI kod prevremeno rodjenog novorodjenceta Najznaajniji uzroci ABI kod prevremeno roenog novoroeneta su prerenalni mehanizmi i to: hipovolemija,hipotenzija i hipoksemija (u vie od 80% sluajeva), dok su renalna i postrenalna ABI mnogo ree (javljaju se kod 11%, odnosno 3% sluajeva). Leenje
Mora se brzo korigovati deficit tenosti izotoninim fiziolokim rastvorom. U zavisnosti od prirode izgubljene tenosti mogu se dati i krv, plazma i drugi koloidni rastvori. Zatim se kontrolie diureza unosom tenosti, elektrolita (natrijum, kalijum). Upotreba peritonealne hemodijalize predstavlja veliki napredak u leenju ABI. II. MEDICINA ZASNOVANA NA DOKAZIMA Postavljanje pitanja - Koji su uzroci i ishod ABI kod prevremeno roene novoroenadi leene u Odeljenju intezivne nege i terapije (OINT)? Izvor informacija - Vojnosanitetski pregled. 2009; 66(11):863-867. Kljune rei-bubreg, akutna insuficijencija; novoroene, prevremeno; preivljavanje.
II. MEDICINA ZASNOVANA NA DOKAZIMA
Analizirani naucni rad: Doronjski A, Stojanovi V, Spasojevi S, Kovaevi B, Pavlovi V, Nikoli M, Savi R. Akutna bubrena insuficijencija kod prevremeno roene novoroenadi. Vojnosanitetski pregled. 2009; 66(11):863-867.
A. Da li je klinicka studija validna?
Mesto i vreme odvijanja istraivanja Retrospektivnom studijom obuhvadeno je 114 prevremeno roene novoroenadi <37 gestacijske nedelje (GN) koji su tokom 2007. godine leeni na OINT Klinike za pedijatriju Instituta za zdravstvenu zatitu dece i omladine Vojvodine u Novom Sadu. Sva prevremeno roena novoroenad su transportom k sebi, iz regionalnih porodilita, prenesena u OINT.
Kriterijumi ukljuenja i iskljuenja Kriterijumi ukljuenja i iskljucenja u studiju jasno su definisani. ,, Kriterijumi za ulazak u studiju bili su prevremeno roena novoroenad koja su transportovana u OINT u uzrastu do treeg dana ivota; bez dijagnostikovanih kongenitalnih anomalija (uroene srane mane,hipoplazija plua, kongenitalne malformacije urogenitalnog sistema i dr); bez tekih komplikacija u toku prva dva dana ivota (nekrotizirajui enterokolitis,pluna hemoragija itd);
Kriterijumi ukljuenja i iskljuenja Kriterijumi ukljuenja i iskljucenja u studiju jasno su definisani. ,, ije majke tokom trudnoe nisu uzimale lekove koji bi mogli imati uticaj na bubrenu funkciju novoroeneta. Od ukupnog broja hospitalizovane prevremeno roene novoroenadi 49 nije zadovoljilo kriterijume za ulazak u studiju.
METODE Retrospektivnom studijom obuhvaeno je 114 prevremeno roene novoroenadi [<37 gestacijske nedelje (GN)] koji su tokom 2007. godine leeni na OINT Klinike za pedijatriju Instituta za zdravstvenu zatitu dece i omladine . ,, Kod 65 prevremeno roene novoroenadi, koja su ispunila kriterijume za ulazak u studiju,u 1. ili 2. danu ivota (u vreme kada su hospitalizovani na OINT) analizirani su podaci o telesnoj masi (TM), Apgar skoru (AS), gestacijskoj starosti (GS), vrednostima sistolnog krvnog pritiska, kao i drugim bolestima i stanjima i terapijskim procedurama.
METODE intrakranijalna hemoragija, sepsa,hiperbilirubinemija, respiratorni distres sindrom i primena prirodnog preparata surfaktanta, mehanika ventilacija, antibiotska i druga terapija, kao i ishod leenja. U tredem danu ivota odreene su vrednosti serumskog kreatinina, ureje i bilirubina.
METODE ABI je definisana kao vrednost serumskog kreatinina iznad 100 mol/L u 3. danu ivota. Oligurija je definisana kao diureza ispod 1 mL/kg/h. Sepsa je dijagnostikovana na osnovu laboratorijskih pokazatelja abnormalni broj trombocita i/ili leukocita (naroito povien ili snien broj neutrofila), pozitivni nalaz hemokulture i poviena vrednost C reaktivnog proteina. Krvni pritisak meren je automatski, oscilometrijskom metodom, pomodu manetne, u prvih 7 dana ivota na 3 sata, a po potrebi i ede. Hipotenzijom su smatrane vrednosti ispod 5 percentila za odreenu telesnu masu i gestacijsku starost.
Metode Sva ispitivana prevremeno roena novoroenad bila su na mehanikoj ventilaciji, do pristizanja nalaza kultura dobijala su dvojnu parenteralnu antibiotsku terapiju (ampicilin, gentamicin) u preporuenim dozama za uzrast i gestacijsku starost po protokolu. Svi ispitanici su prva dva dana ivota parenteralno hidrirani 10% glukozom u dozi od 8090 mL/kg/dan, u sluaju primene foto-terapije preraunati dnevni unos tenosti povedavao se za 20%, a takoe u sluaju drugih gubitaka (stolica, nozogastrina sonda,intrakranijalno krvarenje i dr) vaskularni volumen nadoknaen je do postizanja hemodimanske stabilnosti.
STATISTICKA OBRADA PODATAKA Za statistiku obradu upotrebljeni su parametarski i neparametarski testovi za ispitivanje znaajnosti razlike (t test, 2 test, Fisherov test (test tane verovatnode). Vrednosti p < 0,05 smatrane su statistiki znaajnima.
Da li su svi pacijenti koji su uli u studiju uzeti u obzir prilikom izvodjenja zakljuaka? U posmatranom periodu kriterijume za ulazak u studiju su ispunili preterminska novorodenad 65 novoroeneta. Od 65 ispitane prevremeno roene novoroenadi koja su u toku 2007. godine leena u OINT, kod 16 je dijagnostikovana ABI (n = 16/65; 25%). Od ukupnog broja prevremeno roene novoroenadi sa ABI kod 25% (n = 4/16) dolo je do smrtnog ishoda, a samo kod 10% onih bez ABI (n = 5/49).
Da li su svi pacijenti koji su uli u studiju uzeti u obzir prilikom izvodjenja zakljuaka? Kod dva prevremeno roena novoroeneta sa ABI kod kojih je dolo do smrtnog ishoda, neposredni uzrok smrti bila je ABI (prethodno primenjena terapija peritoneumskom dijalizom u oba sluaja nije bila efikasna ekstremno niska telesna masa oba prevremeno roena novoroeneta onemoguila je tehniki korektno sprovoenje terapije), a kod preostala dva multiorganski sistemski otkaz.
Da li su svi pacijenti koji su uli u studiju uzeti u obzir prilikom izvodjenja zakljuaka?
Kod preivele prevremeno roene novoroenadi sa ABI potpuno se oporavila bubrena funkcija. Kod jednog prevremeno roenog novoroeneta sa ABI sprovoena je peritoneumska dijaliza do potpunog oporavka bubrene funkcije. Da li su grupe bile tretirane na isti nain izuzev tretmana koji se ispituje? Ispitivana i kontrolna grupa su bile tretirane na isti nain izuzev ispitivanog tretmana. Kod svih ispitanika primenjeni su standardni protokoli leenja prevremeno roene novoroenadi na odeljenju na kojem je studija sprovoena. Sva ispitivana prevremeno roena novoroenad bila su na mehanikoj ventilaciji, do pristizanja nalaza kultura dobijala su dvojnu parenteralnu antibiotsku terapiju (ampicilin, gentamicin) u preporuenim dozama za uzrast i gestacijsku starost po protokolu.
Da li su grupe bile slicne na pocetku studije? Grupe su bile sline na poetku studije posmatrano po gestacionim i neonatalnim klinikim karakteristikama. Sve karakteristike koje su uporeivane imaju precizno navedenu definiciju u metodologiji rada.
Da li su grupe bile slicne na pocetku studije? Od 65 ispitane prevremeno roene novoroenadi koja su u toku 2007. godine leena u OINT, kod 16 je dijagnostikovana ABI (n = 16/65; 25%). Prevremeno roena novoroenad sa ABI su bila znaajno nie gestacijske starosti [<28GN 8/16 (50%) vs 5/49 (10%)]; p < 0,05], prosene telesne mase (1 265 g vs 1 615 g; p < 0,05) sistolnog krvnog pritiska (43,37 mmHg vs 52,7 mmHg; p < 0,05), nego prevremeno roena novoroenad bez ABI.
Da li su grupe bile slicne na pocetku studije? Telesnu masu ispod 1500 g imalo je 75% prevremeno roene novoroenadi (n=12/16) iz grupe bolesnika sa ABI, u odnosu na samo 39% (n =19/49) onih bez ABI (p<0,05). Prevremeno roena novoroenad sa ABI kao i ona bez ABI imali su sline vrednosti AS, kako u 1. minutu (4,59 vs 3,75; p> 0,05), tako i u 5. minutu (6,73 vs 5,86; p> 0,05), bilirubina u serumu (136,8 mol/L vs 140,0 mol/L), priblino jednak procenat onih koji su primili preparat surfaktanta (12/16 (75%) vs 42/49 (85%) ; p > 0,05), kao i uestalost intrakranijalne hemoragije (9/16 (56%) vs 34/49 (69%); p >0,05).
III. DA LI SU REZULTATI KLINIKE STUDIJE ZNAAJNI?
Rezultati klinicke studije su statisticki visoko znacajni.
Najvedu senzitivnost imala je niska TM (ispod 1500g) Od sve prevremeno roene novoroenadi sa ABI neoligurijsku ABI imalo je 62% (n =10/16), a ostali imali su oligurijsku ABI (n = 6/16; 38%). Prevremeno roena novoroenad sa oligurijskom ABI su imala statistiki znaajno nie vrednosti sistolnog krvnog pritiska (29,66 mmHg vs 51,6 mmHg; p< 0,05) i telesne mase (810g vs 1 539 g; p < 0,05), nego prevremeno roena novoroenad bez ABI.
Znacajnost klinicke studije Koncentracije serumskog kreatinina nisu se statistiki znaajno razlikovale kod ove dve grupe prevremeno roene novoroenadi (oligurijska ABI 133,25 mol/L vs neoligurijska ABI 144,5 mol/L; p > 0,05), kao ni vrednosti AS u 5. minutu (oligurijska 6,0 vs neoligurijska 5,8; p > 0,05). Od sve prevremeno roene novoroenadi sa oligurijskom ABI kod 40% (N = 4/10) dolo je do smrtnog ishoda, a kod nijednog bez ABI. Zbog malog broja ispitanika drugi parametri nisu statistiki obraeni.
zakljucak Analizirana studija zadovoljava SVE kriterijume validnosti.
Osnovni zakljuak ove studije jeste: Kod analizirane prevremeno roene novoroenadi potvren je multifaktorski uzrok nastanka ABI. Najznaajniji predisponirajudi faktori za nastanak ABI su niska telesna masa (ispod 1 500 g), niska gestacijaska starost (ispod 28GN) i nizak sistolni krvni pritisak.
zakljucak-nastavak Respiratorni distres sindrom jedan je od vodedih uzroka nastanka prerenalne ABI kod prevremeno roenog novoroeneta. Najvedu senzitivnost za dijagnostikovanje ABI kod prevremeno roenog novoroeneta ima niska TM (ispod 1 500g) (se 0,75), a GS ispod 28 GN (sp0,90), prisustvo sepse(sp 0,89) i IKH III/IV stepen(sp 0,88)imaju visoku specifinost,to je u korelaciji sa rezultatima drugih autora. Sva 4 analizirana parametra imaju veoma visoku negativnu prediktivnu vrednost za dijagnostikovanje ABI.
zakljucak Studija je veoma znaajna, jer predstavlja jedan od pravih koraka ka ispitivanju i lecenju ABI zato sto je danas jo uvek veoma malo informacija o dugotrajnom pradenju prevremeno roene novoroenadi koja su imala ABI. Ispitivanje i pradenje renalne funkcije treba da bude sastavni deo dugoronog pradenja prevremeno roene dece jer akutno bubreno otedenje kombinovano sa potencijalnom oligonefronijom moe dovesti do hipertenzije i renalnog otedenja u kasnijem ivotu.