1

SVEUILITE U ZAGREBU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI
KATEDRA ZA BIBLIOTEKARSTVO


Majda Milevoj Klapi






Razvijanje preditalakih navika u djece predkolske dobi
s osvrtom na radionicu za roditelje odranoj u Djejem vrtiu
Pjerina Verbanac u Labinu
(diplomski rad)





Mentor: Ana Barbari





Zagreb, 2009.
2
Za Mateju i Marka, moje najdrae itae






























3
Zahvale

Veliko hvala tetama Ines i Doris iz Djejeg vrtia Pjerina Verbanac, iz Labina,
to su Cipeliima prenijele ljubav prema knjizi. Posebno hvala teti Ines to mi je
omoguila odravanje radionice za roditelje njezine vrtike grupe, bez ega ne bi
bilo ovog diplomskog rada.
Posuivanje velikog broja slikovnica i knjiga za roditelje ne bi bilo mogue bez
vrsnih knjiniarki Gradske knjinice Labin gospoe Nevije i gospoe Natae, pa
velika hvala ide i njima.
Hvala i mojoj najboljoj ravnateljici gi. Mireli Vidak na opravdavanju svih
izostanaka s radnog mjesta za vrijeme ispita i izrade diplomskog rada. Vi ste
maherica za cjeloivotno uenje.
Kolegicama i kolegama iz O Ivana Gorana Kovaia u epiu hvala na
zamjenama i podrci, naroito Dolores koja me vie nee pitati kako stojim s
diplomskim.
Mojoj dragoj Branki hvala na podstrecima i poticajima, Gabi za bilo bi ti vrijeme,
Veri na vjeri, Danielu na zabavnim izletima u Zagreb, na ispite i predavanja,
Hasniji na moralnoj i fizikoj pratnji, Nedjeljku na informatikoj podrci...nekim
novim prijateljima koje sam putem stekla (Karin), i nekima koje sam putem
izgubila (Aleksandra), svima koji su mi uvali djecu dok sam studirala i uila
Gracijeli, noni Nadiji i nonu Marijetu, pranoni Alie.
Najvie hvala mami i Robiju.
4
Sadraj:
UVOD ...................................................................................................................5
1. VJETINA ITANJA........................................................................................7
1.1. Faze usvajanja tehnike itanja ............................................................................................................. 9
2. ITAKE VJETINE......................................................................................11
2.1. Darovitost i itanje .............................................................................................................................. 11
3. VANOST OKRUENJA ZA RAZVOJ PREDITAKIH VJETINA:
RODITELJI, VRTI, KNJINICA.......................................................................14
4. PREDITAKE VJETINE............................................................................16
4.1. Uloga obitelji u razvijanju preditakih navika ............................................................................... 19
4.1.1. Svakodnevno itanje djetetu.......................................................................................................... 23
4.1.2. Poticajno itanje............................................................................................................................. 23
4.1.3. itanje pjesmica............................................................................................................................. 25
4.2. itanje u vrtiu.................................................................................................................................... 26
4.2.1. Poticanje poetnog itanja ............................................................................................................. 27
4.2.2. Velike slikovnice ........................................................................................................................... 29
4.2.3. Interaktivne tabele ......................................................................................................................... 30
4.2.4. Tisak koji nas okruuje.................................................................................................................. 31
4.3. Knjinica kao mjesto poticanja preditalakih navika .................................................................... 33
5. PROJEKTI ZA POTICANJE ITANJA U DJECE PREDKOLSKE DOBI....35
5.1. itajmo im od najranije dobi ............................................................................................................ 35
5.2. Nati per leggere.................................................................................................................................... 36
6. RADIONICA U VRTIU TIJEK I OSVRT ....................................................38
ZAKLJUAK......................................................................................................41
LITERATURA.....................................................................................................42
PRILOG: PREZENTACIJA S ODRANE RADIONICE S FOTOGRAFIJAMA..43
5
Uvod

Poticaj za samu temu diplomskog rada doao je iz ivotnog okruenja. Djeca su
mi jo bila predkolci kad sam upisivala fakultet iji je ovaj diplomski rad vrhunac
a ujedno i kraj, njihov je doticaj sa knjigom bio poput onih u mnogim izvorima
ovdje navedenim, a imali smo i dobru logistiku u vrtiu. Naalost, gradska
knjinica u naem gradu ima mali djeji odjel, to e se u budunosti izgradnjom
nove knjinice drastino promijeniti i poboljati. Dotad, smatram da roditeljima, u
ovom sluaju putem radionica u vrtiu treba ponuditi tj. objasniti putem vlastitog
iskustva to znai rano itanje za malo dijete i prednosti ranog druenja uz knjigu
i s knjigom.
Novija psiholoka istraivanja procesa itanja pokazuju da je za pravilan razvoj
itake vjetine nuna priprema, koja zapoinje od djetetova roenja i uvelike
ovisi o tome koliko i kako odrasli okruuju dijete govornim i pisanim sadrajima i
privikavaju ga na njihovo razumijevanje i koritenje.
Razvijenost preditake vjetine ovisi o kvaliteti okruenja koje djetetu nudi
primjere koritenja pisanog jezika te moe biti jasan znak hoe li dijete imati
tekoa u itanju ukoli, pa i u odrasloj dobi. Stoga se sve vea pozornost pridaje
njihovom pravilnom razvoju prije kole i njihovoj zastupljenosti u predkolskim
programima rada u obitelji i vrtiu a i u samoj knjinici.
Na pravilan razvoj preditakih vjetina utjee kvalitetno i pisanim sadrajima
bogato djeje okruenje, ali i pouavanje koje e olakati i glasovno
osvjeivanje i primjenu abecednoga naela.
Prema tome, brigu o razvoju preditakih sposobnosti valja zapoeti od roenja,
a najkasnije od djetetove tree godine. Meutim, to nikako ne smije biti sustav, tj.
mehaniko poduavanje, ve mora proizlaziti iz svakodnevnih djejih aktivnosti i
igre, te komunikacije s odraslima. Odrasli pojedinac (najee roditelj) tumai i
posreduje u djetetovu cjelokupnom iskustvu s dijelovima svijeta s kojima se ono
susree.


6
Dijete ivi u ozraju u kojemu sve primjeuje i nastoji oponaati. Oponaati e
roditelje kad itaju ponekad okrenuvi knjigu naopako i uoit e kada roditelji
razvgovaraju o onome to su proitali, ive s knjigama, posuuju i donose knjige
iz knjinice, kupuju knjige i slikovnice, postupaju s knjigama s potovanjem i
ljubavlju.
Dijete e puno lake i bre razumjeti vanost i smisao itanja ako je okrueno
odraslima koji redovito itaju i slue se tiskanim materijalom, ako u svojoj vrtikoj
grupi ima kuti za itanje i izbor tiskanog materijala.
Knjinica u susjedstvu mora djetetu postati blisko i poznato mjesto, kamo ga
roditelji redovno vode sa sobom, te ga ostavljaju da prelistava knjige u djejem
odjelu dok oni sebi izabiru knjige za itanje. Kad dijete zaeli ponijeti neku od
slikovnica sa sobom, roditelj e mu ponuditi da ga upie u knjinicu.
Uloga knjinica u jaanju roditeljskih kompetencija vrlo je vana budui je
knjinica jedno od najpoeljnijih mjesta za provoenje predkolskih programa i za
djecu, i za roditelje. Od roditelja se oekuje da bude dobro informiran o svemu
to drutvo prua u pogledu djetetove skrbi, odgoja i obrazovanja te da je u
stanju odabrati ono to najbolje odgovara potrebama djeteta.Takoer roditelj
treba razvijati partnerstvo s onima koji izvan obitelji skrbe o njegovu djetetu,
odgajaju ga i obrazuju. Cilj je takve suradnje dobrobit djeteta, ali i zadovoljavanje
potrebe odraslih za informacijama i podrkom.








7
1. Vjetina itanja
itanje je vjetina koje je u suvremenom svijetu nuna za opstanak i posljedica je
kulturnog, a ne biolokog razvoja ovjeka. Pri itanju se ovjek slui nizom
razliitih kognitivnih sposobnosti, od kojih svaka sudjeluje u jednom dijelu, fazi ili
aspektu aktivnosti itanja.
Smisao itanja je razumijevanje poruke koju je pisac ostavio u pisanom obliku,
obliku koji su pisac i itatelj prije prihvatili kao zajedniki. Poruka sadri simbole,
zamjene za rijei sloene u reenice koje iznose smisao poruke.
Slikovno pismo logografski sustav je najstariji nain prikazivanja rijei u
pisanom obliku u kojem svaka rije ima svoj posebni simbol, najprije sliku, pa
znak. Logografski sustav je vrlo sloen jer zahtijeva pamenje mnotva znakova,
postupno se usavravao preko slogovnog sustava do suvremenog abecednog
sustava.
Abecedni sustav temelji se na glasovnom naelu: svaki pisani znak (grafem)
predstavlja glas ili skup glasova (fonem) tj. onu jedinicu rijei koja ako se
promijeni mijenja znaenje rijei. Ovaj sustav, za razliku od logografskog sustava
(rije-znak) zahtijeva niz sloenih procesa meu kojima je nuna ralamba rijei
i to u glasovne jedinice foneme i u vizualne jedinice grafeme.
U abecednom sustavu aktivnost itanja sadri procese ija je svrha njegov
posljednji dio otrkivanje znaenja, smisla cjeline, a temeljni dio je deifriranje, tj.
ispravno uoavanje veze grafem fonem ija pograna percepcija mijenja
smisao napisanoga.
U osnovi itanja nalaze se psiholoki procesi koji su rezultat mnogobrojnih
istraivanja samog procesa itanja. Iz njih je proizalo nekoliko modela koji
objanjavaju koko u ljudskoj svijesti tee proces obrade podataka pri itanju: od
opaanja napisane rijei do razumijevanja njezina smisla i poruke.
U suvremenim je modelima istaknuto nekoliko temeljnih spoznaja o procesu
itanja:
1


1
udina-Obradovi, M. Igrom do itanja : igre i aktivnosti za razvijanje vjetina itanja. Zagreb :
kolska knjiga, 2002. Str. 16-17.
8
1. itanje je sloeni proces obrade podataka u kojemu istodobno sudjeluju
procesi jednostavne obrade (tehnika itanja) i vii procesi obrade
(razumijevanje proitanog).
2. itanje se ostvaruje koritenjem vida i sluha. Istodobno se odvijaju procesi
obrade slunih i vidnih reprezentacija materijala koji se ita.
3. Kritina faza u procesu itanja jest pretvaranje slova u glasove (tehnika
itanja). Zbog toga je u uenju itanja bitno uenje korespondencije
izmeu slova i glasova i pravila njihove zamjene (abecedno naelo).
4. Da bi ita mogao primijeniti abecedno naelo, nuno je da moe uoiti od
kojih se glasova (fonema) sastoji rije. To znai da moe provesti
glasovnu ralambu rijei, tj u glavi uti glasove u slijedu kojim su
poredani u rijei glasovna sinteza.
5. Tijekom vjebanja tehnike itanja (prepoznavanja i pretvaranja slova u
glasove te povezivanja glasova u rijei) neprestano se odvijaju procesi
razumijevanja znaenja rijei, reenice i cjeline testa. Strpljivom vjebom,
postupno, tehnika itanja potpuno se automatizira tj. dobar ita vie ne
mora rije itati slovo po slovo, nego je prepoznaje kao cjelinu.
6. Svrha poetnog uenja itanja jest ovladavanje tehnikom itanja kako bi
ona postala automatska vjetina koja e se izgubiti iz svijesti itaa. Na
njezino mjesto mora doi proces traenja, pronalaenja i pamenja smisla
i sadraja reenice i cijeloga teksta.







9
1.1. Faze usvajanja tehnike itanja
2

1. Faza cjelovitog prepoznavanja
Pri uenju tehnike itanja dijete mora najprije razumjeti korespondenciju izmeu
cijele rijei injezina znaenja, tj. napamet ui znaenje cijele napisane rijei. To je
logografska strategija koja je tipna za poetniko itanje: cijela napisana rije
znak je za izgovorenu rije. Kad se tako nauene rijei nalaze uklopljene u
cjelinu tkesta, dijete moe itati tekst prepoznavajui nauene rijei i pogaajui
po smislu ostale rijei pritom inei mnoge pogreke. Rije koju prvi put
susreepogaa prema moguem smislu cjeline reenice, a ako rije stoji sama
za sebe, ne moe je ni pogaati.

2. Faza poetne glasovne ralambe
Nakon uoavanja znaenja cjelovite rijei, dijete poinje obraati pozornost i na
slova glasove koji tvore rije. U pogaanju nepoznatih rijei u cjelini teksta
poinje pogaati ne samo po smislu nego i po prvom slovu glasu u rijei. To je
poetak glasovne ralambe i on odraava poveanje svijesti o elementima koji
tvore rije.

3. Faza prevoenja slova u glas primjena abecednog naela
Ovo je najtea i najvanija faza u uenju itanja u kojoj se dijete slui abecednom
strategijom tj. prepoznaje slovo i prevodi ga u njegovu glasovnu zamjenu. U
naem je jeziku veliko slaganje izmeu pisanoga znaka (grafema) i izgovorenoga
glasa (fonema) za razliku od mnogih jezika u kojima isti grafem daje razliite
foneme. Ova je faza najtea i naoj djeci, jer zahtijeva glasovnu ralambu rijei i
glasovno pamenje. Tijekom uenja itanja mnoga djeca i sama otkrivaju
glasovni sustav rijei i metodu kako e rije rastaviti i ponovno sastaviti u cjelinu.
Kod neke djece potrebna je poduka u toj vjetini, i to u obliku glasovnog
(fonolokog) osvjeivanja i uvjebavanja glasovne ralambe. Djeca koja ne
mogu svladati tu fazu imati e tekoe u itanju tijekom cijelog kolovanja pa i
kasnije.

2
Isto, str. 19-20.
10
Djetetova sposobnost itanja u ovoj fazi prevoenja slova u glasove postaje
mnogo elastinija i ono moe proitati svaku rije, pa i onu, iji smisao ne
poznaje.


4. Faza sloenog prevoenja grafikih u glasovne jedinice
U ovoj je fazi dijete ve vjet ita koji se uprevoenju slovo glas rukovodi
cjelinom gramatikie i statktike strukture, a nove rijei izgovara i naglaava po
analogiji s poznatima. Ortografska strategija je osnovna strategija koju dijete ili
odrasli itatelj rabi u toj fazi. U ortografskoj strategiji ita vie ne rastavlja
napisanu rije na njezine osnovne lemente grafeme, nego uopava poznate
pravopisne cjeline. Ortografska strategija je kombinacija logografske strategije i
glasovne ralambe to znai da ita lako i brzo ita cjelovito ono to
prepoznaje otpirje kao jezinu i pravopisnu cjelinu, a kad naie na nove i
nepoznate cjeline, sposoban je za njezinu brzu slovno - glasovnu ralambu.




11
2. itake vjetine
Primjena abecednog naela zapoinje kad su sve preditake vjetine usvojene.
Izmeu 7. i 8. godine, a najee neposredno prije poetka kole, dijete uoava
kako izgledaju grafike zamjene za svaki glas, tj. slova, te ui ifriranje i
deifriranje rijei uporabom slova. Osim toga to se preditake vjetine tim
uenjem usavravaju i automatiziraju, u prvom razredu se njima dodaje
automatiziranje abecednog naela, prepoznavanje velikih i malih slova,
semantiko i sintaktiko znanje (znaenje i poredak rijei u reenici) te
pravopisno znanje.
Izmeu 8. i 9. godine automatiziranje ifriranja i deifriranja sve je bolje pa djeca
mogu punu pozornost obratiti na smisao onoga to itaju. Pritom uoavaju
neobine, smijene, etike i estetske, kao i meusobno suprotstavljene elemente
sadraja. U toj dobi postupno nestaje potreba za oslanjanjem na ilustraciju, jer
djeca postaju sposobna za samostalno zamiljanje i predoivanje.


2.1. Darovitost i itanje
Darovita djeca, tj. djeca velikih intelekturalnih sposbnosti, vrlo su esto napredni
itai. Ona itaju prije polaska u kolu, neka od njih ve s dvije godine. U opisima
razvoja darovite djece mogu se nai o tome neobina svjedoanstva. Na takve
podatke moemo naii u ivotopisima mnogih slavnih matematiara, fiziara,
filozofa i knjievnika. U prosjeku, darovita djeca poinju samostalno itati izmeu
4 i 4 i pol godine, a vie od treine darovite djece ita prije 5. godine ivota.
Vrlo esto darovit djeca naue itati sama, ali ee trae pomo radotelja, pitaju
za objanjenja i imena slova, pokuavaju proitati natpise, reklame. Spontano
uoe povezanost glasa i slova u rijei. im to shvate, poinju traiti i razumijevati
poruku i informaciju iz pisanoga teksta. Zato vrlo rano itaju knjige, i to one koje
su kudikamo iznad razine razumijevanja njihovih vrnjaka. Bez obzira na to jesu
li darovita u matematikom, knjievnom ili u nekom drugom podruju, esto je
12
darovitu djecu najlake prepoznati upravo po ranom zanimanju za knjige, po
njihovoj izrazitoj i rano izraenoj sposobnosti da se slue pisanim tekstom, te po
njihovoj strasti za itanjem u slobodno vrijeme. Darovita djeca itaju mnogo vie
od svojih vrnjaka i mnoga od njih ostaju strastveni itatelji i u odrasloj dobi. U
itanju pokazuju iroko zanimanje: od realistikih pria prelaze na fantaziju,
povijesne romane i biografije.
Ubrzan razvoj itakih sposobnosti u darovite djece tumai se meusobnim
potpomaganjem velike djetetove inteligencije i brige okoline. Roditelji darovite
djece, potaknuti zanimanjem i razumijevanjem djeteta, itaju svojoj djeci trostruko
vie nego roditelji djece koja nisu darovita. itaju im svakodnevno u prosjeku bar
20 minuta i sustavno im omoguuju pristup najrazliitijem pisanom materijalu.
esto i smiljeno poduavaju dijete glasovnoj ralambi, te organiziraju igre i
aktivnosti za proirenje djetetova rjenika.
U prouavanju razvojnih putova mnogih stvaralaca pokazalo se da su upravo
zajednike obiteljske aktivnosti i gra u svakodnevnim ivotnim situacijama
pribliile tu predkolsku djecu itanju i prouavnju onih sadraja koja su poslije
postala njihov ivotni interes i podruje stvaralatva.
itanje se vrlo uspjeno moe koristiti kao osnova za razvijanje darovitosti i
talenta. Darovita djeca imaju i posebne potrebe u pogledu kakvoe materijala koji
im se nudi ili zadaje za itanje. Oni ne znaju automatski to je dobra literatura i
trebaju vodstvo i pomo u tome, naroito pomo knjiniara jer im izbor literature
moe pomoi i da razumiji i rjeavaju svoje emocionalne probleme koji esto
proistjeu iz osjeaja njihove izoliranosti i osjeaja da su razliiti. itanjem i
raspravom o problemima i konfliktima stvaralaca, daroviti mogu putem
identifikacije postii bolje razumijevanje i podnoenje vlastitih problema. Pri
takvoj primjeni literature, koja je stanovita biblioterapija
3
, potrebno je da odrasla

3
Biblioterapija (od biblion = knjiga i therapeia = lijeenje) oblik je potporne psihoterapije. Iako se
prije svega odnosi na primjenu knjievnosti u svrhe lijeenje, danas se taj pojam proirio na
terapijsku primjenu svih knjievnih oblika, tiskanih i audiovizualnih. Koristi se za smanjenje stresa
i frustracija pomou identifikacije s likom u umjetnikom djelu. Pojedinac pronalazi slinost
izmeu svojih osobina i problema i osobina i konflikaca lika u djelu, positovjeuje se s likom, te
ralambom i raspravljanjem o problemima lika postie razumijevanje svojih problema.
Istodobno, zbog emocionalnog poistovjeenja doivljava emocionalno rastereenje kad se u djelu
postie razrjeenje konflikta.
13
osoba takoer proita istu knjigu i pripremi produktivnu raspravu problema u
knjizi, u tijeku koje odrasli voditelj mora potaknuti tri blagotvorna procesa
biblioterapije: poistovjeivanje, katarzu i uvid.



14
3. Vanost okruenja za razvoj preditakih vjetina:
roditelji, vrti, knjinica
Iako se veina strunjaka slae u miljenju da u razvoju vjetine itanja osobito
preditakih vjetina vanu ulogu ima kombinacija naslijeenih osobina
(nasljedni imbenici, tj. bioloka struktura ivanih elemenata koja pridonosi
manjoj ili veoj sposobnosti za usvajanje vjetine itanja nije u potpunosti
poznata) ini se da veu teinu ipak imaju okolinski imbenici od kojih utjecaj
roditelja ima najveu vanost. U nekim sluajevima za razvoj itakih vjetina
vanija je kvaliteta okoline od nasljednih imbenika.
Pod kvalitetnom okolinom kao poticajem za djetetov budui itaki razvoj
podrazumijeva se aktivno bavljenje djetetom od njegova roenja i da je djetetova
prva godina, a vjerojatno i prve tri, moda najpresudnije za njegov daljnji razvoj.
Naime, suvremena istraivanja pokazuju da se tijekom prve tri godine ivota
dogaaju najvee promjene u djetetovu mozgu i stvara se najvei broj veza i
novih ivanih izdanaka nunih za djetetovo uenje. Te se brojne veze meu
ivanim stanicama odravaju samo ako su neprestano aktivne, ako dijete iz
okoline dobiva dovoljno poticaja za kojima udi djetetov mozak. Za povoljan
razvoj najvanija je okolina koja je sigurna i daje djetetu velike mogunosti
istraivanja no najvaniji dio poticajne okoline jesu ljudi: ljudi koji dijete vole,
grle ga i ljuljaju, glade i masiraju, pjevaju mu, priaju i itaju slikovnice i prie.
Kvalitetna okolina u smislu neposrednog poticanja itanja je takvo djetetovo
okruenje koje pridonisi kvalitetnom razvoju preditakih vjetina: nastanku
svijesti o prirodi itanja (abecedno naelo, fonoloka korespondencija, linearni
redoslijed slijeva nadesno) i svijesti o smislu itanja (prenoenje poruke,
dobivanje obavijesti), koje omoguuje djetetu doivljaj zanimljivosti, ljepote i
smijenoga u pisanome tekstu, donosi mu ugodu i zadovoljstvo u zajednikom
doivljaju itanja s roditeljima.
Roditelji i odgojitelji postiu kvalitetno okruenje za razvoj preditakih vjetina
dajui primjer koritenja i odailjanja pisanih obavijesti, uivanja u priama i
zanimljivostima o kojima itaju u pisanim tekstovima, organiziraju itako ozraje
15
te svakodnevno itaju djetetu i s djetetom. Postupno ukljuuju dijete u
jednostavne aktivnosti primanja i odailjanja obavijesti, omoguuju mu sve
sloeniji uvid u smisao i znaenje pisanoga teksta i organiziraju aktivnosti i igre
koje u djetetu osvjeuju strukturu govora i pisanoga jezika.


16
4. Preditake vjetine
Danas se preditake vjetine smatraju vanim predznakom budue itake, pa i
ope kolske uspjenosti. Poetne preditake vjetine moemo primijetiti ve
kod trogodinjaka kao prepoznavanje i pamenje rime.
etverogodinjaci i petogodinjaci sposobni su za prepoznavanje rime i
pamenje pjesmica u rimi, kao i za prepoznavanje prvog i zadnjeg glasa u rijei.
estogodinjaci i sedmogodinjaci sposobni su za glasovnu ralambu rijei,
prepoznaju glasovne igre rijeima i aliteraciju, sposobni su za svrstavanje rijei
prema poetnom i zavrnom glasu.
Sva znanja i vjetine koja su djetetu potreba da naui itati dijele se na dva
dijela
4
:
Preditake vjetine
itake vjetine
Preditake vjetine stjeu se postuno, od djetetova roenja, od prvog sluanja
majina glasa, rijei i intonacije. To su spoznaje o postojanju i karakteristikama
pisanoga govora i prisutne su u svijesti djeteta znatno prije nego to dijete naui
itati i pisati. Poetke preditake vjetine mogue je zamijetiti u djeteta izmeu 2
i pol i 3 godine.
Preditake vjetine su svjesnost djeteta o pisanom jeziku, i to o njegova tri
aspekta: o funkciji pisanoga jezika, o tehnikim karakteristikama pisma te o
procesima i tehnici itanja.
5


1. Funkcija i svrha pisanog jezika
Dijete s 2 i 3 godine prepoznaje da netko upravo ita ili pie, svjesno je da iz
pisanog teksta proizlazi neka poruka, svjesno je da itanje ima svrhu da se uoi i
primi poruka. Ta se svijest pojavljuje kao prvi pojam o pismu, a njezino
pojavljivanje ovisi o prilikama djeteta da primijeti uporabu pisanih informacija u
svoj neposrednom okruenju, te da u njoj i samo sudjeluje.

4
udina-Obradovi, M. itanje prije kole : prirunik za roditelje i odgojitelje. Zagreb : kolska
knjiga, 2002. Str.7.
5
udina-Obradovi, M. Igrom do itanja : igre i aktivnosti za razvijanje vjetina itanja, str. 16-17.
17
2. Pojmovi o tehnikim i dogovornim karakteristikama pisma
Ova se razvojna razina pojavljuje izmeu 4. i 5. godine kao osvjeivanje
pojmova o pismu: osvjeivanje razlika u slovima, svijest o smjeru pisanja slijeva
nadesno i odozgo - dolje; razumijevanje osnovne interpunkcije, usvajanje
rjenika koji opisuje pismo i njegove karakteristike (rijei: slovo, rije, toka).
Osobito je vano pojavljivanje svijesti da su rijei u pismu zasebne vizualne
jedinice. Postupno se u ovoj fazi pojavljuje i osvijetenost glasovne strukture
rijei, tj. da se svaka rije sastoji od zasebnih glasova. Ta se osvijetenost
pojavljuje najprije kao prepoznavanje rime, a poslije i kao prepoznavanje prvoga
glasa u rijei.

3. Svijest o uporabi glasovne strukture rijei u itanju
Izmeu 5. i 6. godine naglo je poboljanje u zamjeivanju glasovne strukture
rijei. Ono se oituje kao spremnost na igru s rastavljanjem rijei na glasove,
uivanje u rimi i uoavanje aliteracije. Ta je svijest osnova za razvoj itake
vjetine, jer omoguuje djetetu da tijek glasovnoga govora podijeli u apstraktne
jedinice foneme koji e odgovariti pisanim simbolima slovima.

4. Grafofoniko znanje
Izmeu 6.i 7. godine, a u mnoge djece i prije, uspostavlja se spoznaja
korespondencije izmeu glasa i dogovorenog znaka za taj glas slova. Sad je
spremnost za uenje itanja na vrhuncu, a dijete usvajanjem korespondencije
glasa i slova poboljava preditaku vjetinu ralambe rijei na glasove.

Preditake vjetine preduvjet su, nuna znanja i vjetine koje djetetu omoguuju
lako i brzo postizanje glatkog itanja s razumijevanjem. Njih e dijete stei u
svakodnevnom ivotu ako se njime roditelj bavi: ako s njim razgovara, ita mu,
upozorava na cilj i vanost itanja i pisanja, iri njegov vokabular i znanje o
svijetu oko njega i daje mu dovoljno prilika da i samo aktivno isprobava vjetine
prianja, prepriavanja, rukovanja knjigama, olovkama i drugim pisaim
priborom.
18
Dijete prije polaska u kolu mora svladati sve preditake vjetine, jer su one
nuan preduvjet za stjecanje itakih vjetina, za uenje itanja.
Preditake vjetine su raznosvrsne.
Govorne vjetine dijete stjee svakodnevno, razgovorom s roditeljima,
postavljanjem pitanja i odgovaranjem na njih, prianjem i prepriavanje pria. Te
prve preditake vjetine, govorne vjetine jesu: razumijevanje smisla reinice,
uoavanje da se reenica sastoji od rijei, da reenica ima znaenje, da pria
ima poetak, sredinu i kraj to djetetu pomae da poslije razumije to ita.
Upoznavanje obiljeja teksta preditaka je vjetina to ju dijete stie
zajednikim razgledavanjem i itanjem slikovnice s roditeljem. Uoit e kako se
dri knjiga, kako reenice teku slijeva nadesno i odzgo nadolje, i to je navjanije
uoit e da se reenice koje izgovara ono ili roditelj mogu zapisati i da e se
itanjem ponovno pretvoriti u rijei koje se izgovaraju.
Najvanija preditaka vjetina je glasovna osjetljivost ili fonoloka
osjetljivost kojom dijete razaznaje itanjem pjesmica u rimi i upozoravanjem na
glasove u rijeima da se rijei sastoje od glasova, da se svaka rije moe
rastaviti na glasove i da se glasovi mogu stataviti u rije. Fonoloka ili glasovna
osjetljivost najbitniji je preduvjet uenja itanja, jer samo ona omoguuje zamjenu
glasova slovima i zamjenu slova glasovima (ifriranje i deifriranje) to je zapravo
poetak itanja.
Zajednikim itanjem slikovnice i upozoravanjem djeteta na pisane oznake u
okolini, dijete e postupno uoavati oblike pojedinih slova i povezanost glasova
sa slovima te e postupno prepoznavati znaenje pojedinih cijelih rijei i
povezanost odreenog slova s uvije istim glasom. Kad dijete postigne ovaj
stupanj razumijevanja znaenja pisanja i itanja i usvojilo je sve preditake
vjetine, spremno je za stjecanje itakih vjetina.



19
4.1. Uloga obitelji u razvijanju preditakih navika
Na uenje u ranoj dobi najvei utjecaj imaju roditelji, bilo da se radi o izravnom
odrastanju i uenju u obiteljskoj sredini, ili o posrednom utjecaju, dakle
roditeljskom izboru izvanobiteljskih predkolskih programa i okruenja koje
djeluje na djeji razvoj. Obitelj i obiteljski kontekst u ranoj dobi od najveeg su
znaenja za sve aspekte djetetova razvoja. Dugo se vjerovalo da je utjecaj
obitelji vei u podruju emocionalnog i tjelesnog razvoja, a neto manji u
podruju kognitivnog i socijalnog razvoja za koje se smatralo da u veoj mjeri
ovise o izvanobiteljskim okolnostima i poticajima. Meutim, oni koji se bave
pitanjima ranog djetetova razvoja (npr, Tizard, Hughes, 1984.)
6
istiu upravo
suprotno. Promatrajui itanje kao vjetinu u domeni kognitivnog razvoja (iz koje
e se kasnije razuviti kultura itanja kao sveukupnost interesa, vjetina i odnosa
prema knjizi i itanju), autori naglaavaju da za razvoj svih kognitivnih funkcija i
sposobnosti, pa tako i onih vezanih za itanje, najvie prilika predkolsko dijete
ima u obitelji. Za to postoji nekoliko razloga:
situacije u obitelji predstavljaju za malo dijete prirodne mogunosti za
uenje, uenje se zbiva u realnom ivotnom kontekstu;
roditelji (posebice majka) i dijete imaju zajedniko iskustvo to omoguuje
da se novo nadovezuje na postojee i ve poznato, te da se razumiju
poruke;
postoje brojne mogunosti za neprekinuti razgovor (odrasli se koncentrira
na pojedinca, a ne na reakcije i dinamiku cijele grupe dok razgovara s
pojedinim djetetom, kao to je to sluaj kada se radi s grupom djece);
uenje se zbiva u kontekstu koji sa socio-emocionalnog stajalita ima za
dijete najvee znaenje.
Sve su to razlozi koji upozoravaju na potencijale obitelji u poticanju djetetova
razvoja, a za poticanje i razvijanje itateljskih navika i interes posebno se istie
vanost bliskih socijalnih i emocionalnih veza u obitelji.

6
Zimmermann, S.; Hutchins, C. Sedam kljueva itanja s razumijevanjem : kako pomoi djeci da
itaju i razmumiju proitano!. Zagreb : Ostvarenje, 2009. Str. 15.
20
Kad se djeca susreu s pisanom rijei preko slikovnica ili natpisa u okolini, ona
poinju razvijati vane pojmove pismenosti. Naprimjer, naue da ono to je
izreeno, moe biti i napisano, te da je propisan nain na koji se neto moe
napisati. Djeca koja jo ne razumiju vezu izmeu izgovorenog i napisanog mogu
biti zbunjena ako im kaete da napiu ono to su rekla. No, ako im damo
mogunost da mnogo puta izgovorenu rije vide napisanu, ubrzo e shvatiti vezu
izmeu izgovorenih i napisanih rijei. Nauit e da ono to je napisano uvijek
znai isto, neovisno o tome tko to proita.
Dok listaju slikovnice, djeca naue razlikovati tekst od slika, razvijaju sve razine
fonoloke svjesnosti, od sposobnosti prepoznavanja izgovorene rijei kao niza
glasova do sposobnosti upravljanja glasovima od kojih se sastoji rije i
razumijevanja veza izmeu slova i glasova. Konano, poinju prepoznavati
odreene tiskane rijei i prelaze na itanje. Proces itanja kree od cjeline prema
dijelovima. Djeca tako najprije pogledom odvoje tekst od ostalog to je na stranici
i kasnije ponu uoavati rijei u cjelokupnom tekstu i konano, uoavaju slova u
rijei i shvaaju veze izmeu glasova i slova.
Dijete nee moi ni razumjeti ni usvojiti tehniku itanja ako od najranijeg
djetinjstva nije razvijo preduvjete za razumijevanje samog teksta. Ti su
predusvjeti razumijevanje rijei i reenice, razumijevanje sadraja prie,
razumijevanje prenoenja govora u pismo, poznavanje dogovorenih oblika
pisma, razumijevanje smisla pipisanog prenoenja poruke. Ovi navedeni oblici
razumijevanja ue se od najranijeg djetinjstva, prije kole, prije susretanja sa
slovima, glasovima i njihovim meusobnim pretvorbama.
Razvojne faze razumijevanja obuhvaaju: razvoj govora, razvoj razumijevanja
sadraja prie, razumijevanje prenoenja govora u pismo i razumijevanje
dogovorenih pisanih obiaja.





21
Razvoj govora
Razvoj govora obuhvaa razumijevanje znaenja rijei te povezivanje rijei u
cjelinu reenice i razumijevanje te cjeline.
Dijete govor ui od odraslih ve pri kraju prve godine ivota. Ono uoava da svi
predmeti i bia imaju ime i svojstva te uri nauiti koja imena imaju su njihova
svojstva. Strpljivim roditeljskim imenovanjem popraivanjem radnji rijeima,
ponavljanjem djetetova izriaja na ispravana nain, irenjem i dodavanjem
sadraja jednostavnim djetetovim izriajima, naizmjeninim sluanjem djeteta i
govorenjem djetetu, roditelji razvijaju djetetov govor, njegovu mogunost
izraavanje elje, namjere i misli te ire njego rjenik omoguavajui mu sve
bolje razumijevanje znaenje rijei i reenice. Razvijanjem djetetova govora
roditelji stvaraju prvu i temeljnu pretpostavku budueg razvoja itakih vjetina.

Razvoj razumijevanja sadraja prie
Roditelji djeci priaju pria. Djeca postupno razumiju da se u prii zbiva neka
radnja, da se neto dogaa, da se to dogaa nekim likovima, da likovi
meusobno uspostavljaju razliite odnose. Djeca usvajaju i oblik prie: poetak,
sredinu i kraj, uviaju da je poetak najava prie ili uvod a da je na kraju
razrjeenje i rasplet. Djeca uivaju u ponavljanju prie, u ostvarenju svojih
oekivanja, u emocionalnom rastereenju pri raspletu prie i sretnom zavretku,
te esto zbog toga ne podnose nikakve promjene u prii, zahtijevaju ostvarenje
ve poznatoga i uivaju u istim, poznatim rijeima. Tijekom vremena i sama
mogu zapamtiti i prepriati kratku priu. Prianje pria djetetu roditeljima je
najjednostavniji i besplatan nain poticanja govornog i itakog razvoja. Prianje
pria mora biti stalna roditeljska aktivnost koja se provodi u toplim odnosima
ljubavi i zajednitva.


Razumijevanje prenoenja govora u pismo
Roditelji danas esto umjesto za priom posegnu za djejom knjigom i djeci itaju
prie umjesto da im ih priaju, to je dobro ali ima i nekih nedostataka. itanjem
22
se gubi neposredna veza roditelja i djeteta koja se izvrsno upostavlja prianjem.
Osim toga, djetetu nee biti posve razumljivo itanje pria iz knjige ako ono jo
nije nauilo strukturu prie iz neposrednog razgovora s roditeljem. Dijete najprije
treba razumijeti odakle pria u knjizi, kako se govor pretae u pismo i kako
roditelj iz pisma pretae priu u govor. Za takvo je razumijevanje potrebno
zajedniko itanje slikovnice. U jasnoj i jednostavnoj slikovnici dijete e, gledajui
slikovnicu s roditeljem uoiti kako napisane rijei oznaavaju predmete i
bia/slike u slikovnici, kako roditelj moe te napisane rijei proitati i kako te rijei
sastavljene u reenice ine priu. estim ponavljanjem zajednikog itanja
slikovnice dijete e uoiti da knjiga sadri pisani tekst koji se pretvara u priu kad
roditelj pisane znakove pretvori u izgovorene rijei. Postupno e se naviknuti da
slua napisanu priu i trait e ponavljanje itanja iste prie zavravajui svako
itanje zahtjevom a sad ispoetka. Razumijevanje pretakanja pisanog teksta u
priu velik je skok u razvoju pismenosti. Zajedniko itanje slikovnica najvaniji je
put za postizanje tog skoka.

Razumijevanje dogovorenih pisanih obiaja
Zajedniko itanje slikovnice vano je i radi usvajanja dogovorenih pisanih
obiaja. U naem su pismu dogovoreni obiaji da se pone itati od prve
stranice, da se redak na stranici ita slijeva nadesno i odozgo nadolje, da
reenica zapoinje velikim slovom, a zavrava tokom, upitnikom ili usklinikom.
Pratei roditeljevo itanje i pokazivanje rijei u tekstu, dijete e uoiti sve te
pisane konvencije, privikavati e se na prebacivanje pogleda s kraja retka na
lijevu stranu stranice gdje zapoinje sljedei redak, uoavat e oblik velikih slova
na poetku rijei i postupno e moda uoiti da se rijei sastoje od dijelova, a to
su slova. Sva ta znanja odlino e ga pripremiti za poetak usvajanja tehnike
itanja, koja e mu omoguiti da samo deifrira znaenje teksta i uiva u
sadraju prie.
23
4.1.1. Svakodnevno itanje djetetu
Osim obavijesti, knjige su vaan izvor uivanja u prii, zapletu, ljepoti rijei i slika.
Svakodnevno itanje pria djetetu omoguit e mu da to spozna i da traenje
takvog uitka postane njegova stalno potreba. Najbolje je itanje pria koje se
odvija uz osjeaj povezanosti, topline i zajednikog uivanja u prii. Stoga je
dobro da za itanja dijete sjedi roditelju u krilu, da i samo gleda u slikovnicu,
prati tijek prie na stranici uz gledanje slika i redova slova, te da mu roditelj
povremeno pokazuje gdje se nalazi rije koju upravo ita. Djeca uivaju u
mnogobrojnim ponavljanjima iste prie, pa e neke rijei, kraj reenice ili poetak
i kraj prie nauiti napamet. Roditelj moe iskoristiti to znanje tako da ita
zajedno s djetetom i da istodobno pokazuje gdje se nalaze rijei koje upravo
itaju.
itanjem na istom mjestu u skoro priblino vrijeme uspostavlja se ritual, obiaj
zajednikog itanja to djetetu daje osjeaj stalnosti i male tradicije to je izvor
sigurnosti i uporite za osjeaj vremena i ivotne organizacije. Ozraje itanja
prie treba biti oputeno, ugodno i toplo, a roditelj smiren i oputen.
Zajednikim itanjem s roditeljima dijete ui da je itanje redovna, svakodnevna
aktivnost, koja je vana korisna i zabavna.

4.1.2. Poticajno itanje
Opisano zajedniko itanje slikovnica osim svega navedenog u djeteta razvija i
njegove govorne sposobnosti kao nuan preduvjet itake sposobnosti i
kasnijega napretka u koli.
Prema nekim istraivanjima redovito itanje djetetu od njegove druge godine
poboljava djetetov govorni razvoj, no uinkovito je samo zajedniko itanje kao
oblik aktivnog pouavanja koje se odvija na odreeni nain i mijenja tijekom
vremena.
Tako se kod djece zapoinje s komentiranjem proitanog i dodijeljivanjem imena
slikama koje vide, bez prepriavanja sadraja da bise postupnim razvijanjem
govora postiglo i samo prepriavanje. Taj skok se postie i dostie ako roditelji
24
prilagouju nain itanja sve veim govornim vjetinama djeteta upotrebom
uinkovitog, poticajnog itanja u obliku razgovora u kojemu se faze itanja
izmjenjuju s fazama razgovora o slikama i tekstu, a razgovor postaje sve sloeniji
i bogatiji.
Naela poticajnog itanja djetetu su sljedea
7
:
1. Korisnije je aktivno sudjelovanje djeteta nego pasivno sluanje bolje je
djetetu postavljati pitanja nego traiti ga da mirno slua ili pokazuje na
slici.
2. Govor roditelja mora potaknuti djeji govor i reagirati na njega
proirenjem, objanjenjem, davanjem prijmjera, ispravljanjem i pohvalom.
3. Zahtjevi za samostalnim govorom djeteta postupno se poveavaju:
zahtijeva se sve vea samostalnost i sve sloeniji oblici izraavanja.
Ova su naela primjenjiva u programu razgovornog dijalokog itanja.
Dijaloko itanje mogu primijeniti roditelji kad itaju djeci, odgajatelji u dodatnom
radu s djecom iz nepoticajne okoline (pojedinano ili u parovima), te knjiniari u
programima namijenjenim djeci predkolske dobi u radionicama. U dijalokom
itanju je najvanije shvaanje i preuzimanje aktivne uloge roditelja, odgojitelja ili
knjiniara. Njihova je uloga postupno voenje djeteta u sve sloeniju uporabu
rijei koja ide od traenja djetetova imenovanja stvari i bia, preko imenovanja
svojstava i funkcija pa do traenja djetetova sve dueg i bogatijeg govora. Drugi
stupanj sloenosti jest zahtijevanje iskaza od nekoliko rijei i postupnog
samostalnog opisa slike i sadraja prie.
I u sljedeim razvojnim razdobljima, kad dijete preraste jednostavne slikovnice i
sposobno je pratiti dugake prie i zaplete djejih romana, poeljno je da se dio
vremena posveti dijalokom, a ne doslovnom itanju. Razgovor prije, za vrijeme i
nakon itanja prie s porukom koristan je nain razjanjenja moralnih dvojbi i
usvajanja moralnog i plemenitog ponaanja.


7
udina-Obradovi, M. Igrom do itanja : igre i aktivnosti za razvijanje vjetina itanja, str. 37-38.

25
4.1.3. itanje pjesmica
itanje pria je u veini obitelji uobiajena aktivnost to se ne moe rei i za
pjesmice. Dijete do polaska u kolu uje mnogo vie pria nego djejih pjesmica i
stihova, to je pogreno sa stajalita razvoja preditakih vjetina budui da je za
taj razvoj najvaniji preduvjet u fonolokom osvjeivanju, vano je njegovo
poticanje sluanjem, uoavanjem i pamenjem rime.
esto sluanje, itanje i ponavljan je jednostavnih pjesmica u rimi, hrabrenje
djeteta da predvidi zavretak u rimi, da nadopunjuje stihove rimom, da pamti
rimu, bit e vrlo korisna vjeba.

26
4.2. itanje u vrtiu
Dnevni raspored rada u djejem vrtiu izlaziu u susret razvojnim potrebama
djece te osigurava vrijeme i prostor za organizaciju preditakih aktivnosti.
Fiziko okruenje centra za poetno itanje i pisanje valja pomno izabrati te
bogato i raznovrsno opremiti tiskanim materijalima koji e poticati djecu na
kontinuirano istraivanje. Ovaj centar aktivnosti ine kuti za pisanje, kuti za
itanje, kuti za sluanje pria te prostor za ureenje i uvez slikovnica koje djeca
sam crtaju i stvaraju. To nazivamo cjelovitim pristupom jeziku.
8

Odgovarajuim odabirom namjetaja, sredstava i opreme ovaj centar postaje
zanimljiv i ugodan, a pozitivno ozraje privlai i djecu nesklonu navedenim
djelatnostima. Nuna sredstva i opremu ine slikovnice, knjige kasete s
kasetofonom i slualicama, raunalo, papiri i biljenice, pribor za pisanje, bojice i
ostali likovni materijali i sredstva, ljepilo, kare i dr. U ovom su centru trajno
nazone i vizualne informacije u obliku slika s rijeima, tablica, natpisa, poruka,
podsjetnika. U interakciji s materijalima promiu se preditake vjetine
predkolskog djeteta.
Odgojitelj organizira svakodnevne aktivnosti itanja djetetu i itanja s djetetom
postupno ga ukljuujui u proces praenja teksta. Ove su aktivnosti neizostavan
dio svakoga radnoga dana u djejem vrtiu. Kako je itanje u izravnoj vezi s
razvitkom govora, dijete nije u aktivnostima itanja samo pasivan sluatelj. Dijete
aktivno sudjeluje promatrajui tekst koji se ita a zatim u razgovoru s odgojiteljem
prepriava proitano. Ovakvo itanje je aktivno i stimulirajue te se naziva
dijalokim (razgovornim) itanjem
9
. Pozitivnim feedbackom djetetovi se odgovori
obogauju, potie se djetetov samostalniji opis, a sve u ozraju potpore.
Sluanje i prianje pria jest jedan od najuinkovitijih naina uvoda djeteta u
svijet knjige. Rukovodei se temeljnim pedagoko-psiholokim zahtjevima,
odgojitelj organizira kontinuirano itanje pria i pjesama. Sluajui, djeca

8
Moomaw, S.; Hieronymus, B. Igre itanja i pisanja : aktivnosti za razvoj preditakih vjetina i
poetnog itanja i pisanja u predkolskoj dobi i prvom razredu. Zagreb : Ostvarenje, 2008. Str. 19
9
udina-Obradovi, M. Igrom do itanja : igre i aktivnosti za razvijanje vjetina itanja, str. 36.


27
uoavaju da pria slijedi specifina narativna pravila (neko davno..., na
koncu...). Djeca e postupno koristiti ova pravila kada budu sama prepriavala
priu. Ponovna itanja pomau djetetu shvatiti pravilnost jezika i stalnost simbola.
Razgovarajui o sadraju, motivima, likovima, dijete razvija govor koji je nuan
uvjet itake sposobnosti. Posebice razvija i bogat rjenik, bogati se struktura i
opseg reenice, usvaja se pravilna artikulacija i diskriminacija glasova te se
zapamuju sloenije i neobinije govorne strukture, koje se rijetko uju u
svakodnevnom govornom jeziku.
Odgojitelj e takoer poticati djetetovo zanimanje za pjesme i sklonost prema
kraim rimovanim stihovima. itanje pjesama je u funkciji razvitka osjetljivosti za
glasovnu strukturu rijei. Dijete shvaa da se rijei sastoje od pojedinih glasova.
Stoga se organiziraju razliite aktivnosti izmiljanja rima, dopunjavanja stihova te
zapamivanja jednostavnih i primjerenih pjesmica.
Vaan je i kontekst tj. kad se rijei, slova i glasovi prouavaju unutar konteksta
koji ima smisao, npr. ponavaljanje stihova iz popularnih pjesmica ili slikovnica,
djeca povezuju rijei i slova koja vide s glasovima koje uju.

4.2.1. Poticanje poetnog itanja
Djeci odgajatelji mogu olakato razumijevanje i deifriranje pisanog jezika
paljivim odabirom slikovnica u kojima mogu zajedno uivati, pronalaenjem
raznih mogunosti da djeca budu u kontaktu s pisanom rijei, ukljuivanjem pria
i ostalih oblika pisanog jezika u druga podruja nastavnog programa.
Uivajui u slikovnicama, djeca poinju razumijevati jezik slikovnice i vane
komponente prie. Odabirom razliitih vrsta slikovnica pruaju se djeci vee
mogunosti za uenje. Tako predvidive slikovnice u kojima se tekst ponavlja ili
postoji neki drugi element koji uspostavlja predvidivi obrazac, omoguuju djeci da
brzo zapamte rijei i predosjete to e se sljedee dogoditi. Djeca mogu uz
pomo odgajatelja ispriati priu i osjeati se kao pravi itatelji. Nepredvidive
knjige, s druge strane, nude iru upotrebu jezika i opisa to unapreuje razvoj
djeteteva jezika i obogauje njego rjenik. Knjige rimovanih i ritminih pjesama
28
potiu djecu na igru rijeima i jezikom, te im uspjeravaju pozornost na slinosti i
razlike u zvuanju rijei. Informativne knjige izazivaju djeju znatielju i
obogauju znanje o svijetu koji ih okruuje, dok multikulturalne knjige omoguuju
uoavanje slinosti i razlika meu ljudima.
Djeca se bolje usredotouju na pisani jezika kad imaju mnogo prilika da se njime
igraju. Pomina slova, igre rijeima i razne tabele s rijeima koje se mogu
preslagivati, neki su od primjera raznih aktivnosti koje odgajatelji mogu ponuditi
djeci da bi kod njih pobudili vei interes za itanje.
Kroz igru djeca stvaraju mreu meusobnih veza i produbljuju svoje
razumijevanje svijeta koji ih okruuje. Uvoenjem slikovnica u druga podruja
nastavnog programa odgajatelji omoguuju djeci da iskoriste svoje glumake
vjetine za intarpretaciju pria. Vole odglumiti priu koristei predmete
imenovane u slikovnici i tako vremenom uvjebavaju praenje tijeka dogaaja u
prii i usvajaju novi vokabular.
Mogunosti itanja nisu ograniene samo na itanje slikovnica. Djeca vide pisane
rijei u razliitim kontektstima rijekom dana, od znakova na kutiji itnih pahuljica
do reklamnih prospekata. Odgajatelji stavljanjem takvih materijala u prostor u
kojem djeca borave pruaju priliku djeci za este susrete sa smislenim tiskom.
Ambalaa od hrane i telefonski imenik mogu posluiti za dramsku igru, prometni
znakovi za igru graenja, a kartice s pjesmicama za glazbene igre.

Ciljevi poetnog itanja proizlaze iz razumijevanja djejeg shvaanja koncepta
itanja a potrebe svakog djeteta, njegove sposobnosti, interesi i stil uenja utjeu
na odrivanje ciljeva i njihovo ukljuivanje u program rada. Tako bi ciljevi
trebali
10
:
omoguiti djetetu da se sprijatelji s knjigama i itanjem i da u tome uiva;
omoguiti djetetu da mu pisana rije uvijek, u svakoj situaciji, bude
nadohvat ruke;
omoguiti shvaanje veza slovo-glas i slovo-rije unutar smislene cjeline;

10
Moomaw, S.; Hieronymus, B. Igre itanja i pisanja : aktivnosti za razvoj preditakih vjetina i
poetnog itanja i pisanja u predkolskoj dobi i prvom razredu, str. 24.
29
omoguiti bogaenje vokabulara;
podupirati shvaanje koncepta pismenosti, tj. vezu izmeu izgovorenih i
napisanih rijei;
razvijati vjetine poetnog itanja;
poticati svladavanje itanja u okviru svih dnevnih aktivnosti;
proirivati razumijevanje jezika koritenog u knjigama;
poticati samopouzdanje djece pri uenju itanja.

4.2.2. Velike slikovnice
Velike slikovnice su uveani formati poznatih pria ili pjesmica.
11
Rijei su
napisane velikim slovima da ih djeca mogu lako vidjeti dok im se slikovnica ita.
Velike slikovnice omoguuju da tijekom itanja ita tj. odgajatelj bude prisan s
vie djece u skupini, onako kako to ini roditelj kada s djetetom sjedi na kaui i
ita slikovnicu dok dijete gleda na stranicu i prati svaku rije. Tako djeci
mogunost usporeivanja pisanih i izgovorenih rijei pomae da uoe vane
vezeizmeu govornog i pisanog jezika.
Velike slikovnice su vaan dio ranog uenja itanja jer olakavaju djeci
uoavanje nekih zakonitosti vezanih uz pisani jezik kao to su veze izmeu
glaova i simbola, veze izmeu onoga to se izgovara i onoga to je otisnutu u
knjizi, granice rijei, smjer itanja slijeva nadesno i odozgo prema dolje te
upotrebu velikih i malih pisanih slova.
Postoje razni kriteriji koji se moraju uzeti u obzir kada se biraju razne slikovnice
kao to su sadraj i izgled teksta. Tekst mora biti predvidiv, rijei se moraju
ponavljati ili moraju biti snano potkrijepljene ilustracijama . Slova moraju biti u
standardnom formatu, tipinom za djeje knjige a veliina slova mora biti
dovoljna da sva djeca u skupini dobro vide ono to im se ita dok razmak meu
rijeima mora biti dovoljno velik da se lako moe rei gdje jedna rije zavrava a
druga rije zapoinje.

11
Isto, str. 25.
30
Velike slikovnice pomau razvoj fonoloke svjesnosti jer se itajui ih moe
istaknuti pojam glasova (fonema) unutar konteksta slikovnice i postaviti djeci
pitanja koja e im olakati uoavanje fonemskih veza. Jo jedna od prednosti
koritenja velikih slikovnica je razvijanje spoznaje o razliitim kulturama i jezicima
te za zadovoljavanje posebnih potreba pojedine djece i kao poticaj za uenja
pisanja. Osobito su korisne za djecu koja zaostaju u razvoju jezika ili ue jezik
zastupljen u knjizi kao drugi jezik. Ponavljanje teksta u kombinaciji s ilustracijama
pomae djeci u uenju vokabulara i olakava im pamenje reeninih
konstrukcija.

4.2.3. Interaktivne tabele
Interaktivne tabele su uveane verzije pjesmica ili drugih predvidivih tekstova.
Ukljuuju jednu ili vie mogunosti da dijete promijeni kljunu rije i na taj nain
promijeni znaenje teksta. Interaktivne tabele mogu biti dio kutka za itanje,
glazbenog kutka, dramskog kutka ili nekog drugog kutka koji se uklapa u
program rad s djecom predkolske dobi. Tabele nude djeci mogunost da se
upoznaju s tiskom velikih dimenzija, prepoznaju slova i rijei te mijenjaju
znaenje teksta promjenom pojedinih kljlunih rijei. Mnoga djeca usvoji
koncepte itanja i stjeu poetne navike itanja istraujui upravo interaktivne
tabele.
Interaktivne tabele proizale su iz napora da se u program opismenjavanja
ukljui djeci znaajan tekst. One pruaju djeci mogunost da se igraju sa
znaajnim tekstom i steknu dobro temeljno znanje o itanju. Tijekom promatranja
teksta na tabelama i manipuliranja kljunim rijeima stjeu znanje o slovima i
rijeima, uoavaju vezu izmeu izgovorenih i napisanih rijei, razvijaju fonemsku
svjesnost i stjeu samopouzdanje kao mali itai. Slova velikih dimenzija
olakavaju im prepoznavanje, razlikovanje, povezivanje i usporeivanje slova i
rijei. Imaju vrlo uoljive granice meu rijeima pa djeca lake povezuju jednu
izgovorenu rije s jednom napisanom i stvaraju veze izmeu glasova i slova. Ove
31
su veze vrlo vane da bi dijete postalo pravi ita. Djeca imaju i veu kontrolu
nad smislom teksta jer mogu promijeniti jednu ili vie kljunih rijei.
Koristi od uporabe interaktivnih tabela imaju djeca mlae i starije predkolske
dobi a mogu biti korisne i za uenje pravopisnih znakova i upotrebe velikog
slova.
Oite kvalitete interaktivnih tabela pomau djeci da usvoje pojmove vezane uz
itanje. Zakonitosti su vaan dio jezika koritenog u pjesmicama i predvidivim
slikovnicama koje imaju vrstu rimu, ritam ili izrazito ponavljanje. Djeca brzo
usvajaju obrazac i zapamte rijei takvih pjesmica i tekstova. Intaraktivne tabele
potiu ih da na temelju jezinih obrazaca pogaaju to pojedina rije znai.
Mnoga djeca pomou interaktivnih tabela prelaze na pravo itanje i povezuju
napisane rijei s tekstom koji su zapamtili.
Interaktivne tabele mogu se osmisliti za djecu s posebnim potrebama. Tada se
biraju krai tekstovi od jednog ili dva retka. Posebno je istaknuta upotreba ovih
tabela za koritenje procjene djetetova napretka u itanju praenjem djeteta za
vrijeme skupnog rada ili tijekom samostalnog rada na interaktivnoj tabeli
uoavanjem ita li dijete u pravilnom smjeru, povezuje li glas s pripadajuim
slovom i prepoznaje li neke rijei.

4.2.4. Tisak koji nas okruuje
Tisak koji nas okruuje ukljuuje uobiajene natpise i znakove, kao to su izlaz,
stop ili obilazak i etikete na pakiranjima hrane. Djetetov interes za pisani tekst
odgajatelji razvijaju tako da naglase postojei uobiajeni tisak u djejoj okolini i
da osmiljavaju i provede s djecom aktivnosti koje ukljuuju smisleni i funkconalni
tisak u prostoru u kojem ona borave.
Smisleni, funkcionalni i zanimljivi tisak dio je okruenja u kojem se kreu sva
mala djeca. Djeca esto prepoznaju logotip svojeg omiljenog rstorana, paste za
zube, igrake ili soka. Gledaju odrasle kako prepisuju recepte iz asopisa, piu
elektroniku potu. I u vrtiima su djeca okruena obiljem raznog pisnog
32
materijala. Natpisi u prostoriji govore djeci smiju li u neki dio prostora ili ne.
Etikete na policama olakavaju im spremanje igraaka ili slikovnog pribora.
Za predkolsku su djecu vane aktivnosti vezane uz tisak koji nas okruuje jer
omoguuju djeci da shvate vanost itanja. Natpisi, etikete, tabele, znakovi i
oglasne ploe i druge aktivnosti koje se s djecom provode pomau nauiti djecu
da tisak prenosi informacije i da moe biti funkcionalan.
Odgajatelji moraju tijekom cijeloga dana koristiti sve raspoloive mogunosti da
u djece potiu fonoloku svjesnost unutar tematskog konteksta danom tiskom
koji ih okruuje. U situaciji kad djeca trae pomo da proitaju neki natpis,
etiketu, tabelu ili neto drugo odgajatelji mogu naglasiti foneme, povezati to to je
zapisano s onim to dijete ve zna o glasovima i postaviti mu pitanja koa e mu
olakati uspostavljanje veze izmeu glasova i slova.
33
4.3. Knjinica kao mjesto poticanja preditalakih navika
Jo ne tako davno roditelji s predkolcima bojaljivo su ulazili u djeje odjele
narodnih knjinica pretpostavljajui kako djeca koja ne znaju itati nemaju to
traiti ni dobiti u knjinici. Knjiniari djejih odjela u tom su procesu
osvjeivanja javnosti vrijedno, predano i strpljivo radili: ponudom najraznolikijih
programa za poticanje itanja i socijalizaciju djece predkolske dobi doveli su u
knjinicu djecu u dobi od tri do sedam godina i njihove roditelje koji su vrlo rado
pristali biti partneri u odgoju malih itatelja.
Devedesetih godina prolog stoljea objavljuju se rezultati brojnih istraivanja
rane pismenosti koji upozoravaju da se pismenost razvija od roenja, te da njezin
razvoj ovisi o tri bitna imbenika: poticajima roditelja i drugih odgajatelja, modelu
roditelja/odraslog koji ita i okruenosti graom za itanje (kuna knjinica,
blizina djeje knjinice, bogate i dostupne knjiare i sl.)
12

Ove spoznaje daju narodnim i djejim knjinicama dvostruki zadatak. S jedne
strane, vano je osigurati djetetu poticajnu okolinu i dovoljno tiva, a s druge
strane neophodno je informirati i obrazovati roditelje u podruju itanja i prianja
djeci od najranije dobi.
Knjinine aktivnosti kroz koje se praktino primjenjuju znanstvene spoznaje su
itanje slikovnica, dramatizacija slikovnica pomou lutaka, dijaloko itanje,
itanje uz animaciju slova, glasova i rijei te uoavanje djece s fonolokim
deficitom i poduzimanje akcije kako bi im se pomogli.
Raspolaui irokim izborom grae i aktivnosti, narodne knjinice pruaju
bebama i djeci rane dobi, kao i njihovim odgajateljima (odnosi se na sve osobe
koje odgajaju djecu rane dobi, odgajatelje u raznim ustanovama, privatne osobe,
lanove obitelji te roditelje) mogunost pronalaenja prostora gdje su dobrodoli,
prostora bogatog prikladnim izvorima za uenje, te prigodu uivanja u djejim
pjesmicama, kartoniranim i taktilnim knjigama prilagoenima njihovoj dobnoj
skupni. Biti dijelom knjinine zajednice predstavlja rano socijalno iskustvo koje

12
Smjernice za knjinine usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb : Hrvatsko knjiniarsko
drutvo, 2008. Str. 8.
34
potie znatielju i matu. Uz pomo odgojnih igraaka, slagalica i aljivih knjiga,
znanje koje se razvija u odnosu izmeu djeteta i njegova odgajatelja razvit e
se u odnos djeteta i knjige
Smjernice za knjinine usluge za bebe i djecu rane dobi
Meunarodna knjiniarska zajednica posljednjih godina posveuje veliku
pozornost knjininim uslugama za djecu najranije dobi i njihove roditelje, o emu
svjedoi objavljivanje IFLA-inih Smernica za knjinine usluge za bebe i djecu
rane dobi 2007. godine, te brojni primjeri prakse iz narodnih knjinica irom
svijeta. Cilj je objavljivanja Smjernica pruiti knjiniarima narodnih knjinica okvir
za strateko planiranje i razvoj usluga namijenjenih obiteljima s malom djecom, a
djejimknjiniarima dati poticaj i sredstvo za svakodnevno djelovanje u praksu.



















35
5. Projekti za poticanje itanja u djece predkolske dobi
5.1. itajmo im od najranije dobi
Hrvatsko itateljsko drutvo ve 14 godina (od svojeg osnutka 1995. godine) radi
na promicanju itanja djeci i s djecom od njihove najranije dobi. Polazite su im
brojna istraivanja, domaa i strana koja pokazuju da se djeca kojoj se ita i pria
od najranije dobi bre razvijajau, zainteresiranija su za okolinu, bre ue, bolje se
snalaze u komunikaciji s drugim, razvijaju preditateljske vjetine i spremnija su
za samostalno itanje. Tijekom protekle dvije godine, od 2007., Drutvo je
intenziviralo rad u tom podruju. Organiziran je struni skup na temu rane
pismenosti Pismenost djece i mladih, a ubrzo nakon toga Drutvo je realiziralo
projekt Informativno-edukativni paket za novoroenad i njihove roditelje.
13

Polazei od injenice da bebi treba itati od prvog dana ivota, pripremili su
paket informativno-edukativnog sadraja koji su roditelji primili ve u rodilitu.
Paket sadri letak s najvanijim informacijama o vanosti itanja djeci i s djecom
od roenja te prikladnu slikovnicu kako bi roditeljima olakali nabavu te ih
potaknuli da to prije ponu itati svojoj bebi.
U suradnji s Komisijom za knjinine usluge za djecu i mlade Hrvatskog
knjiniarskog drutva izradili su popis kvalitetnih slikovnica objavljenih u
Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina.
Osim itanja, ovom akcijom promovira se i socijalno prihvatljiv odgoj djeteta te
podie svijest o kompetentnom roditeljstvu pa su partnera pronali u udruzi
RODA Roditelji u akciji (www.roda.hr). Projektu su se pridruile i gradske
knjinice koje su, uz prikladnu estitku, pozvale roditelje i bebe na besplatno
jednogodinje koritenje knjininim uslugama, nastojei tom akcijom potaknuti
to raniji dolazak djece u gradsku knjinicu i stjecanje navike samostalnog
dolaska, a samim tim i kvalitetnije provoenje slobodnoga vremena.


13
Projekt je 2004., 2005. i 2006. organizirala Komisija za knjinine usluge za djecu i mlade
Hrvatskoga knjiniarskoga drutva.
36
5.2. Nati per leggere
Nati per leggere projekt koji promovira rano glasno itanje djeci od najranije
dobi, provodi se u Italiji od 1999. godine a 2001. godine dobio je nagradu
Ministarstva kulture za Najbolji dogaaj na podruju itanja i promocije knjige na
nacionalnoj razini za 2001. godinu u Italiji.
Nositelji projekta su Udruenje talijanskih knjinica (AIB Associazione Italiana
Biblioteche), Prosvjetno drutvo pedijatara (Associazione Cluturale Pediatri) te
Centar za djeje zdravlje (Centro per la Salute del Bambino).
Voditeljica Sredinje djeje knjinice u Rimu Letizia Tarantello ujedno je i
pokreta talijanskog nacionalnog projekta Roeni za itanje Nati per leggere
pokrenula je projekt u svrhu podrke i poticanja prakse da roditelji na glas itaju
svojoj djeci od najnjenije dobi kao pravo svakog djeteta.
Nit vodilja, slogan ovog projekta glasio je Primajui ljubav prema itanju putem
iskazivanja ljubavi: roditelj koji djetetu ita priu.
U projekt su ukljueni knjiniari koji odabiru sadraje za knjige ovisno o
kronolokoj dobi i sposobnosti shvaanja djece, pedijatri koji s roditeljima i
djecom zajedno itaju na redovitim sistematskim pregledima i potom poklanjaju
djeci po primjerak knjige i odgojitelji u jaslicama i vrtiima. Od 6 mjeseci ivota do
polaska u kolu djeca tako stvore svoju prvu biblioteku od 10 knjiga.
14

Radna grupa, koju ine pedijatri i knjiniari, vodi projekt na nacionalnoj razini.
Na lokalnoj razini knjinice koordiniraju projekt na svojem podruju, nabavljaju
informativni materijal o projektu, popunjavaju knjini fond i brinu se o opremi,
organiziraju teajeve za volontere koji e itati djeci, organiziraju posebne
teajeve za kole i sudjeluju u financiranju slinih akcija.
Uloga pedijatara je informirati roditelje o vanosti itanja za cjelokupni razvoj
djeteta, pri emu koriste znanja knjiniara o knjigama za najmlae i nainima
itanja. Pedijatri u javnome zdravstvu obrazovani su da, tijekom zdravstvenih
pregleda djece u dobi od 6 mjeseci do 6 godina, roditeljima prue smjernice o
vanosti itanja naglas. Kad god je mogue, djetetu se daje nova knjiga prilikom
posjeta, a roditelje se potie da koriste knjinicu.

14
Nati per leggere. URL: http:// www.natiperleggere.it (25.01.2010.)
37
NPL (Nati per leggere) potie pismenost, zalae se za vie itanja roditelja svojoj
djeci, za vie knjiga namijenjenih djeci kod kue (pokazalo se da ima sve vie
djece kojoj je roditeljsko itanje kod kue jedna od omiljenih aktivnosti).
NPL itanje smanjuje vrijeme provedeno pred televizijom kada je dijete pasivno.
Ova injenica ide u prilog tome da je dijete vie zaokupljeno i oarano itanjem,
nego gledanjem televizije.


38
6. Radionica u vrtiu tijek i osvrt
Za roditelje i odgajatelje trebaju se oranizirati radionice kao dio obiteljskog
obrazovanja za razvijanje preditakih navika i stoga i ova radionica u
prekolskoj ustanovi koja je organizirana je za skupinu roditelja iz mjeane
grupe, to znai da se radi o djeci od 3 godine starosti do predkolaca. Prva i
najvanija stvar koja je roditeljima na radionici informativnog i edukacijskog
karaktera htjela doarana je kljuna promjena perspektive gledanja na pogodnu
dob za razvijanje preditakih navika, tj. za literarnu i knjininu inicijaciju.
Predavanje je zapoeto s UN-ovom konvencijom o pravima djeteta u kojoj
izmeu ostalog stoji da svako dijete ima pravo na puni razvoj potencijala, pravo
na slobodan i otvoren pristup informacijama, materijalima i programima. U
kontekstu uenja u obitelji djeca imaju slobodan pristup narodnoj knjinici kao
temeljno ljudsko pravo i kao dio upsjenog razvoja pismenosti.
Najmlaa djeca su ovisna o svojim roditeljima i odgojiteljima u ostvarivanju prava
na knjige i na knjinine usluge i zato roditelje putem ovakvih radionica treba
educirati i potaknuti na ostvarivanje ovakvih prava svoje djece, dok odgajatelji
informacije dobivaju putem profesionalnog usavravanja kao obvezatnog djela
svog napredovanja u struci.
Dijete koje je motivirano za itanje je ono koje voli aktivnost itanja, smatra
itanje poeljnom aktivnou i ita samoinicijativno bez ikakve vanjske prisile ili
motiviranja. Takva unutarnja motivacija za itanje nastaje samo onda kad djeca u
itanju s roditeljima doivljavaju ugodne trenutke i ugodne emocije, kad otkriju
kako im itanje prie moe donijeti uitak i kad primjeuju da odrasli u njegovoj
okolini takoer uivaju u itanju nekog teksta. Zato su za nastanak pozitivne
itake motivacije najvaniji doivljaji u obitelji u tijeku interakcija s pisanim
tekstom. Najee se te interakcije javljaju u tijeku zajednikog itanja slikovnica
i pria, a to znai znatno prije ulaska u kolu. Osim zajednikog itanja, za razvoj
itake motivacije predkolaca pokazali su se jako bitnima i zajedniki odlasci u
knjinicu i pregledavanje i posudba knjiga iz knjinice. No, znaajni rezultati
istraivanja ukazuju na to da roditeljsko bavljenje djecom ima pozitivan
utjecajana itaku motivaciju samo kad je povezano s veseljem, igrom i
39
zabavom, a sustavni napori roditelja za razvijanje djetetove itake vjetine imaju
negativan utjecaj na djetetovu elju za samostalnim itanjem.
U dijelu predavanja koje govori o poticanju spremnosti za itanje obrazloeno je
direktno i indirektno poticanje. Pod indirektnim poticanjem podrazumijeva se
panja koju odrasli pridaju pismenosti i kulturi, zatim vrijeme koje odrasli provode
u itanju, samo mnotvo materijala za itanje u kui, aktivnosti i igre sa govornim
i pisanim jezikom te pristupanost materijala za itanje samom djetetu.
Na radionici su apostrofirana dva imbenika:
potreba dobrog poznavanja svih sastavnica dobrog itakog razvoja i potreba
organiziranja predkolskih itakih aktivnosti putem neizravnog pouavanja, u
ozraju igre i vedrine.
Uslijedio je osvrt na potencijale obitelji u poticanju djetetova razvoja, a za
poticanje i razvijanje itateljskih navika i interesa posebno se istie vanost
bliskih i emocionalnih veza u obitelji.
itanje pria djeci u ranoj dobi, ne samo da izaziva interes, ve i osposobljava
djecu za razvoj miljenja o realnom i hipotetikom te im pomae u procesu
miljenja na putu od percepcije i predodbe i stvaranja pojmova, to je i osnova
mentalnog razvoja. Time je naglaeno da in kad roditelji itaju svom djetetu nije
samo dobi s emocionalnog stajalita ve i da dijete ui:
kako funkcioniraju knjige (tzv. jezik knjige kao npr. to je stranica, red,
rije, slovo, skupna rijei i sl.);
kako funkcioniraju prie (oblik prie, uloga likova, odnos imaginarnog i
stvarnog ivota i sl.);
kako koristiti jezik u procesu miljenja (to omoguava odvajanje od
fizikog konteksta i shvaanje jezika kao apstraktnog alata za
komunikaciju).
Roditeljima su dane preporuke to initi u pogledu itanja predkolskom djetetu i
poticanja djetatova interesa za itanje i knjige. Navedeno je da roditelji trebaju:
prepoznati vanost razgovora s djetetom, posebice u situacijskom
kontekstu, a zatim i nevezano za realna i trenutna zbivanja (dijete ui
osnove sintakse i semantike);
40
koristiti se pisanim porukama iz djetetove okoline kao poticajem za itanje
(nazivi, reklame, krakte pisane poruke ukuana i sl.);
itati i sami kako bi dijete imalo poticajan model;
uiniti prie i djeju poeziju svakodnevnim ( a ne samo prigodnim) dijelom
djetetova ivota (razvijati rituale itanja npr. pred spavanje, u odreeno
vrijeme kad svi ukuani itaju i sl.).
Smatra se da veina roditelja to radi intuitivno dok drugima treba izravna pomo i
poticaj kako bi znali zato razgovarati s djetetom i itati mu u dobi dok ono jo ne
poznaje ni slova ni rijei, kako to uinkovito initi, i na kraju to itati djetetu
odreene dobi. Sve gore navedeno je postignue ove radionice prikazom putem
prezentacije, predavanjem te odabirom i prikazom slikovnica iz knjinog fonda
Gradske knjinice Labinu, na primjeru koje je dokazano da roditelji djece koja
su upisana u knjinicu u znatno veem broju itaju svojoj djeci svakodnevno,
nego oni ija djeca nisu korisnici knjinice.
Pokazana je spremnost roditelja da prihvate pomo i sugestiju od strane
predavaa i zbog toga treba razvijati i prikazati poticajne programe koje knjinica
moe ponuditi kroz izravan rad i aktivnosti s djecom, ali i na informiranje i
educiranje samih roditelja u pogledu vanosti itanja u obitelji te na izravnu
pomo u razvijanju itateljske kulture njihove djece od najranije dobi to je
konani cilj radionice








41
Zakljuak

Ovim diplomskim radom htjela sam ukazati na vanost predkolske djetetove
okoline za uenje itanja, tj. usvajanje itakih vjetina i pozitivne itake
motivacije.
Predkolska djetetova okolina: obitelj, vrti, knjinica/igraonica, predkola, mora
dobro poznavati zakonitosti itakog razvoja djeteta, jer je ona najznaajniji
initelj razvoja onih djetetovih znanja neophodnih za za svladavanje sredinje
aktivnosti itanja tj. deifriranje i ifriranje glasova slovima i slova glasova.
Ta znanja jesu:
osjetljivost za glasove (koja je neophodan preduvjet za uenje primjene
abecednog naela)
govor i rjenik (to je neophodan preduvjet razumijevanja teksta)
razumijevanje smisla primanja i odailjanja pisane poruke
razumijevanje konvencija pisanog teksta
te motivacija i uivanje u aktivnostima sluanja, itanja i proizvoenju
pisanog teksta.
Rad razmatra mogunosti utjecaja predkolske okoline na svaku od tih
sastavnica dobrog itakog razvoja, poevi od utjecaja obitelji kao najvaniji
predkolski utjecaj ali razmatra i vanost izvanobiteljskih institucija kao to su
vrti i knjinice.

42
Literatura

Azar, P. Knjige, djeca i odrasli : studija. Zagreb : Stylos, 1970.
Benek, . Razgovor s knjigom. Zagreb : kolska knjiga, 1981.
udina-Obradovi, M. Igrom do itanja : igre i aktivnosti za razvijanje vjetina
itanja, Zagreb : kolska knjiga, 2002.
udina-Obradovi, M. itanje prije kole : prirunik za roditelje i odgojitelje.
Zagreb : kolska knjiga, 2002.
Demut, A. Putokazi kolske knjinice. Zagreb : kolska knjiga, 2003.
Djeja knjinica za novo tisuljee : zbornik / priredila Ranka Javor. Zagreb :
Knjinice grada Zagreba, 2001.
Keedorfer J.; Mayer M.; Tumpold, E. itati s voljom i razumom. Koprivnica :
Hrvatsko itateljsko drutvo, 1998.
Mattes, W. Nastavne metode : 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike.
Zagreb : Ljevak, 2007.
Moomaw, S.; Hieronymus, B. Igre itanja i pisanja : aktivnosti za razvoj
preditakih vjetina i poetnog itanja i pisanja u predkolskoj dobi i prvom
razredu. Zagreb : Ostvarenje, 2008.
Nati per leggere. URL: http:// www.natiperleggere.it (25.01.2010.)
Sabljak T. Blasfemija itanja : ironijska uporaba teksta. Zagreb : Hrvatska
sveuilina naklada, 1999.
Smjernice za knjinine usluge za bebe i djecu rane dobi. Zagreb : Hrvatsko
knjiniarsko drutvo, 2008.
Udruga Roda. URL: http:// www.roda.hr (25.01.2010.)
Zimmermann, S.; Hutchins, C. Sedam kljueva itanja s razumijevanjem : kako
pomoi djeci da itaju i razmumiju proitano!. Zagreb : Ostvarenje, 2009.
43
Prilog: Prezentacija s odrane radionice s fotografijama
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54