You are on page 1of 31

Analogna integrisana elektronika

Generatori talasnih oblika


Prof. dr. Aljo Muji
cc

april 2011

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
1 / 31

Generatori talasnih oblika

Generisanje sinusoidalnih, pravougaonih, trougaonih,.. impulsa


Oscilatori
relaksacioni
sinusoidalni

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
2 / 31

Relaksacioni oscilator
Punjenje i pranjenje kondenzatora
z
Postupak brzog pranjenja
z
Oblik signala na kondenzatoru
U
R
C

Slika: Relaksacioni oscilator

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
3 / 31

Relaksacioni oscilator
U
R
C

Slika: Relaksacioni oscilator

U = uR + uC .
iC = C

(1)

duC
.
dt

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
4 / 31

Relaksacioni oscilator
Pad napona na otporu R je odreen strujom punjenja kondezatora
uR = iC R = RC

duC
.
dt

Uvrtavanjem dobijene vrijednosti za napon na otporniku u izraz 1 dobija se


s
U = RC

duC
+ uC .
dt

Preureivanjem prethodnog izraza dobijamo


RC

duC
= U uC .
dt

1
duC
=
dt.
U uC
RC

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
5 / 31

Relaksacioni oscilator

Integracijom lijeve i desne strane dobija se


1
duC
=
U uC
RC

dt

Rjeavanje dobijenog integrala daje


s
ln(U uC ) =

t
+ const.
RC

(2)

Neka je u trenutku t = 0 napon uC = UI . Uvrtavanjem ovih vrijednosti u 2


s
dobijamo
0
ln(U UI ) =
+ const.
RC

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
6 / 31

Relaksacioni oscilator
Iz prethodnog izraza dobija se vrijednost const koja iznosi
const = ln(U UI ).
Zamjenom dobijene vrijednosti za const i uvrtavanjem u 2 moemo pisati
s
z
ln(U uC ) =
Sreivanjem se dobija
ln

t
+ ln(U UI )
RC

U uC
U UI

t
RC

t
U uC
= e RC
U UI
Odavdje se za napon na kondenzatoru dobija
t

uC = U (U UI )e RC

(3)

za pozitivno UI , i
t

uC = U (U + UI )e RC

(4)

za negativnu vrijednost napona UI .


Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
7 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Astabilni multivibrator


Relaksacioni oscilator baziran na RC mrei pri emu je za kontrolisani prekida
z
c
c
upotrijebljen operacioni pojaava u spoju Schmitovog trigera
c c
Punjenje kondezatora je obezbijeeno sa izlaza kola Schmitovog trigera
Pretpostavimo da je na izlazu napon Us . Kondenzator C se sa izlaza operacionog
pojaavaa puni preko otpora R sa vremenskom konstantom = RC . Postupak
c c
punjenja se odvija sve dok napon na kondenzatoru ne dostigne vrijednost
R2
UG =
Us .
R1 + R2
R
A

UG

-UD

B
t1

t2

R1

UCC

R2

-UEE

Slika: Relaksacioni oscilator u spoju sa Smitovim trigerom


Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
8 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Astabilni multivibrator

Kada napon na kondenzatoru a time i na invertujuem prikljuku operacionog


c
c
pojaavaa premai ovu vrijednost izlaz operacionog pojaavaa se mijenja na
c c
s
c c
Us .
Zapoinje postupak pranjenja kondenzatora. Na neinvertujuem prikljuku
c
z
c
c
operacionog pojaavaa napon iznosi
c c
UD =

R2
(Us ).
R1 + R2

Postupak pranjenja se nastavlja sve dok napon na kondenzatoru ne dostigne


z
vrijednost UD .
Ponovo zapoinje postupak punjenja kondezatora i postupak se periodino
c
c
ponavlja.
Na izlazu se dobija povorka pravougaonih impulsa.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
9 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Astabilni multivibrator

Da bi odredili frekvenciju ponavljanja pravougaonih impulsa analizirat emo


c
postupak punjenja i pranjenja kondenzatora
z
Postupak punjenja kondenzatora se odvija sa izlaza operacionog pojaavaa koji
c c
ima vrijednost napona Us . napon na kondenzatoru u poetnom trenutku iznosi
c
UD . Na osnovu 3 moemo napisati izraz za napon na kondezatoru koji iznosi
z
t

uC = Us (Us + UD )e RC .

(5)

U postupku pranjenja kondenzatora poetna vrijednost napona na


z
c
kondenzatoru iznosi UG i pranjenje se odvija do krajnje granice Us . Izraz za
z
napon na kondenzatoru glasi
t

uC = Us + (Us + UG )e RC .

(6)

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
10 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Astabilni multivibrator


Vrijeme punjenja kondezatora
t1 = RC ln

Us + UD
Us + UG

(7)

t2 = RC ln

Us + UG
Us UD

(8)

Vrijeme pranjenja
z

Ako je UD = UG = Us /2 tada se period T dobija kao zbir vremena t1 i t2 i


iznosi
3
Us
T = 2RC ln 2
= 2.2RC
(9)
1
U
2 s
Frekvencija dobijenih oscilacija je reciprona vrijednost perioda T
c
f =

1
0.455
=
[Hz ]
T
RC

(10)

Dobijeni izraz daje frekvenciju pravougaonih signala kada su kod djelitelja


napona Schmitovog trigera koriteni isti otpornici R1 = R2 . Na taj nain je
s
c
dobijen UG = UD = Us /2.
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
11 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Astabilni multivibrator


Dobijanje asimetrinih pravougaonih signala
c
Kada je izlaz operacionog pojaavaa pozitivan dioda D je direktno polarisana.
c c
Vremenska konstanta punjenja
RR3
1 =
C.
R + R3
Kada je izlaz operacionog pojaavaa negativan dioda D je inverzno polarisana.
c c
Vremenska konstanta pranjenja iznosi
z
2 = RC .
R3

D
R

UG

-UD

B
t1

t2

R1
R2

UCC

-UEE

Slika: Generator pravougaonih talasnih oblika


Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
12 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Integrisano kolo 555


Integrisano kolo 555 predstavlja kombinaciju operacionih pojaavaa sa RS
c c
ip-opom.
Sa dva operaciona pojaavaa su realizirana dva komparatora a RS ip op je
c c
koriten za za dobijanje jednosmjernih impulsa sa naponskim nivoima 0V i VCC .
s
Tranzistor u kolu se koristi kao prekida za pranjenje vanjskog kondenzatora
c
z
koji slui za realizaciju relaksacionog oscilatora.
z
UCC
(8)
5 k
prag (6)

+
C1

kontrolni(5)

5 k

Flip flop
S

izlaz
(3)

R Q

+
C2

triger (2)

praznjenje (7)
5 k
(1)
GND

(4)
reset

Slika: Pojednostavljena ema timer-a 555


s
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
13 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Integrisano kolo 555


Prikljuci prag (6) i triger (2) spojeni zajedno
c
Proces punjenja: tranzistor zakoen
c
Proces pranjenja: Tranzistor otvoren
z
UCC
(8)

(4)
R1

(7)

reset

UCC

praznjenje
R2
(6) prag

izlaz

(3)

(2) triger
C
GND
(1)

Slika: Astabilni multivibrator realiziran s timer-om 555

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
14 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Integrisano kolo 555


Poslije poetnog punjenja napon na kondenzatoru se mijenja izmeu UCC /3 i
c
2UCC /3. Vremenska konstanta punjenja iznosi
1 = (R1 + R2 )C ,
a s druge strane vremenska konstanta pranjenja je
z
2 = R2 C .
Tokom punjenja napon na kondenzatoru se mijenja od vrijednosti UCC /3 ka
konanoj vrijednosti UCC i napon na kondenztaoru C se mijenja po zakonu
c
UCC
UCC
3

uC = UCC +

t
tau

Tranzistor preko kojeg se vri pranjenje kondezatora se ukljuuje pri vrijednosti


s
z
c
2UCC /3. Zamjenom ove vrijednosti u prethodni izraz dobija se
e

= 0.5

ili
t = 0.6961 .
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
15 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Integrisano kolo 555


Slina vrijednost se moe dobiti i za postupak pranjenja kondenzatora sa vrijednosti
c
z
z
2UCC /3 na vrijednost UCC /3, s tim da je razliita vremenska konstanta pranjenja.
c
z
Vrijeme punjenja kondezatora sada iznosi
t1 = 0.696(R1 + R2 )C
a vrijeme pranjenja je
z
t2 = 0.696R2 C .
Ukupan period izlaznog signala je suma perioda t1 i t2
T = 0.696(R1 + 2R2 )C .
Frekvencija ponavljanja iznosi
f =

1.44
.
(R1 + 2R2 )C

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
16 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Integrisano kolo 555

Ispunjenost impulsa se denie kao odnos vremena punjenja i perioda ponavljanja


s
cijelog impulsa T
t1
100%
=
t1 + t2
ili zamjenom vrijednosti za t1 i t2
=

R1 + R2
100%
R1 + 2R2

Ako je R1
R2 ispunjenost impulsa se pribliava 50%, dok je za R1
z
R2 ova
vrijednost tei 100%.
z
Za postizanje ispunjenosti impulsa manje od 50% moe se na izlazu postaviti invertor.
z
Kada je R1
R2 ispunjenost impulsa tei 50% a kada je R1
z
R2 dobija se 0%.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
17 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Naponski kontrolisani


oscilator
Doveenjem vanjskog napona UC u na prikljuak 5 mogue je uticati na iznos
c
c
napona u ovoj taki a samim tim i na referentne napone.
c
Napon na kondenzatoru se sada moe mijenjati izmeu naponskih nivoa UC /2 i
z
UC .
Promjenom vrijednosti napona UC moe se mijenjati vrijeme punjenja i
z
pranjenja kondenzatora a samim tim i frekvencija izlaznog signala.
z
UCC
(8)
5 k

C1
+

UC (5)

UC/2

5 k

Flip flop
R

izlaz
(3)

S
C2

5 k
(1)
GND

(4)
reset

Slika: Timer-om 555 sa vanjskom kontrolom preko prikljuka 5


c
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
18 / 31

Generatori pravougaonih talasnih oblika - Naponski kontrolisani


oscilator
Pomjeranjem klizaa na otporniku R mienja se vrijednost napona UC koji se
c
dovodi na prikljuak (5) integrisanog kola 555.
c
Napon UC moe biti i neki drugi kontrolni napon koji e diktirati frekvenciju
z
c
izlaznih talasnih oblika. Na taj nain e frekvencija biti funkcija neke ulazne
c c
veliine.
c
UCC
(8)

(4)
R1

(7)

reset

UCC

praznjenje
R2
(6) prag
(2) triger

izlaz
kontrloni

(3)
(5)

C
GND

UC

(1)

Slika: Naponski kontrolisani oscilator reliziran s timer-om 555

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
19 / 31

Generatori trougaonih talasnih oblika

Generator trougaonih talasnih oblika se moe koristiti i kao osnova za kreiranje


z
drugih talasnih oblika.
Trougaoni signal se moe jednostavno dobiti
z
uzmanjem signala sa kondenzatora astabilnog multivibratora
punjenjem i pranjenjem kondenzatora iz strujnog izvora konstantne vrijednosti
z
integracijom povorke pravougaonih talasnih signala

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
20 / 31

Generatori trougaonih talasnih oblika


Generator trougaonih impulsa koritenjem integratora u kombinaciji sa
s
Schmitovim trigerom
A1 je u spoju Schmitovog trigera sa djeliteljem napona R1 i R2 koji obezbjeuju
pozitivnu povratnu vezu.
A2 ima ulogu integratora iji je izlaz spojen na donju taku djelitelja napona R1
c
c
i R2
C

R
A1

R1

A2
uizl

R2
a)
Uzas

-Uzas

b)

UG

UD

T
c)

Slika: Generator trougaonih talasnih oblika


Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
21 / 31

Generatori trougaonih talasnih oblika


Izlaz Schmitovog trigera je povorka pravougaonih impulsa amplitude +Us i Us
Ako je u poetnom trenutku izlaz Schmitovog trigera Us tada integrator
c
generie pozitivnu rampu (rastuu).
s
c
Ovaj napon se vodi na ulaz Schmitovog trigera. Napon na neinvertujuem
c
prikljuku pojavaa A1 napon iznosi
c
c c
u+ =

R2
R1
uizl +
(Us )
R1 + R2
R1 + R2

(11)

gdje je uizl izlazni napon integratora i to rampa iji se napon poveava. U izrazu
c
c
11 je pretpostavljeno da je izlaz Schmitovog trigera Us .
Obzirom da je invertujui prikljuak pojaavaa A1 na 0V prelaz izlaza
c
c
c c
Schmitovog trigera na Us e se degoditi kada napon na neinvertujuem
c
c
prikljuku dostigne napon 0V . Zamjenom u izraz 11 vrijednost u + = 0V dobija
c
se gornja granica UG koja iznosi
UG =

R2
Us .
R1

(12)

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
22 / 31

Generatori trougaonih talasnih oblika

Na isti nain nain se moe dobiti i


c
c
z
UD =

R2
Us .
R1

(13)

Period oscilacija se moe dobiti razmatranjem vremena pozitivne ili negativne rampe
z
a u sluaju simetrinog signala period pozitivne ili negativne rampe iznosi T /2.
c
c
Struja punjenja kondezatora iznosi
i = C

duC
dt

(14)

gdje je uC napon na kondenzatoru.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
23 / 31

Generatori trougaonih talasnih oblika

U sluaju pozitivne rampe i idealnog integratora i konstantne struje koja iznosi


c
i =I =

US
R

(15)

Napon na kondezatoru se mijenja po zakonu


duC
UG + UD
4Us R2
=
=
dt
T /2
TR1

(16)

Zamjenom 15 i 16 u 14 dobija se
T =

4RR2 C
.
R1

(17)

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
24 / 31

Generatori trougaonih talasnih oblika

Frekvencija oscilacija je
R1
(18)
4RR2 C
Frekvencija signala na izlazu ne zavisi od napona zasienja komparatora Us i
c
indirektno je proporcionalna otporu R tako da se frekvencija moe podeavati
z
s
izborom vrijednosti otpora R. Maksimalna frekvencija je odreena maksimalnom
brzinom promjene integratora.
f =

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
25 / 31

Mrea za oblikovanje impulsa


z

Primjenom mrea za oblikovanje signala mogue je dobiti aproksimaciju


z
c
sinusoidalnog signala iz linearnih odsjeaka.
c
Na ulaz kola za oblikovanje signala se dovodi trougaoni signal

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
26 / 31

Mrea za oblikovanje impulsa


z
+U
R3

D1

U2
R4
R2

D2

uul

U1
R5

R1
uizl
R2

R5

D3

-U1
R4

D4

UG
U2
U1
-U1
-U2
UD

uul
uizl

-U2
R3

a)

-U

b)

Slika: Diodna mrea za oblikovanje trougaonih talasnih oblika sa ulaza u sinusni signal koji
z
se sastoji iz linearnih dijelova

Kada je uul = 0 i poveava se u pozitivnom smjeru sve diode su inverzno polarisane i


c
ne tee struja kroz otpor R1 . U tom sluaju se ulazni napon prosleuje na izlaz.
c
c
Kada ulazni napon dostigne naponski nivo U1 dioda D2 provede i struja protee.
c

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
27 / 31

Mrea za oblikovanje impulsa


z
+U
R3

D1

U2
R4
R2

D2

uul

U1
R5

R1
uizl
R2

R5

D3

-U1
R4

D4

UG
U2
U1
-U1
-U2
UD

uul
uizl

-U2
R3

a)

-U

b)

Slika: Diodna mrea za oblikovanje trougaonih talasnih oblika sa ulaza u sinusni signal koji
z
se sastoji iz linearnih dijelova

Pretpostavljajui da je dioda D idealna i da nema pada napona na diodi pri


c
direktnoj polarizaciji napon na izlazu iznosi
uizl = IR2 + U1

(19)

pri emu je struja


c
I =

uul U1
R1 + R2

(20)

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
28 / 31

Mrea za oblikovanje impulsa


z
+U
R3

D1

U2
R4
R2

D2

uul

U1
R5

R1
uizl
R2

R5

D3

-U1
R4

D4

UG
U2
U1
-U1
-U2
UD

uul
uizl

-U2
R3

a)

-U

b)

Slika: Diodna mrea za oblikovanje trougaonih talasnih oblika sa ulaza u sinusni signal koji
z
se sastoji iz linearnih dijelova

Izlazni napon sada glasi


uizl = U1 + (uul + U1 )

R2
R1 + R2

(21)

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
29 / 31

Mrea za oblikovanje impulsa


z
+U
R3

D1

U2
R4
R2

D2

uul

U1
R5

R1
uizl
R2

R5

D3

-U1
R4

D4

UG
U2
U1
-U1
-U2
UD

uul
uizl

-U2
R3

a)

-U

b)

Slika: Diodna mrea za oblikovanje trougaonih talasnih oblika sa ulaza u sinusni signal koji
z
se sastoji iz linearnih dijelova

Izlazni napon nastavlja sa porastom i iznad U1 ali sa reduciranom strminom pravca


koja iznosi R1R2 2 . Poslije provoenja diode D2 napon na izlazu ostaje konstantan
+R
nivo sve dok napon ne padne ispod napona U2 i dioda D2 ne postane inverzno
polarisana. Proces se nastavlja za dugi dio poluperiode simetrino kao i za negativnu
c
poluperiodu kada vode diode D3 i D4 .
Poveanjem broja dioda i otpornika dobija se vei broj linearnih odsjeaka.
c
c
c
Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli
Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
30 / 31

Literatura
T. E. Price,
Analog Electronics,
Prentice Hall, 1997.
T. Brodi,
c
Analogna integrisana elektronika,
Svjetlost, Sarajevo, 1989.
A.S. Sedra, K.C. Smith,
Microelectronic Circuits, 4th ed.,
Oxford University Press 1998.
P. R. Gray, P. J. Hurst, S. H. Lewis, R. G. Meyer,
Analysis and Design of Analog Integrated Circuits,,
John Wiley & Sons, 2001.
P.Biljanovi,
c
Elektronicki sklopovi,

Skolska knjiga, Zagreb, 1995.

Fakultet elektrotehnike Univerziteta u Tuzli


Laboratorij za informacijsko-komunikacijske tehnologije
31 / 31

You might also like