CEMENTIRANJE

Postupak cementiranja se sastoji od pougljiavanja, kaljenja i

niskotemperaturnog poputanja (slika 1). Osnovni cilj
cementiranja je obogaivanje povrinskih slojeva elika
ugljikom (najpovoljnije je sadraj oko !,"#$), radi dobivanja
tvrdog povrinskog sloja (minimalno %! &'$) otpornog na
troenje, a da pri tom niskougljina je(gra (sa )!,*+#$)
ostane ilava (otporna na udarce) (slika *).
$ementiranje,pougljienje - kaljenje - niskotemperaturno
poputanje.
Osnovni je cilj cementiranja posti(anje tvrdih povrinskih
slojeva strojnog dijela otpornih na troenje (visoka tvrdoa), a
da pri tome je(gra strojnog dijela postigne to viu otpornost
na udarna optereenja (ilavost).
Postupak cementiranja moe se provoditi u( pouglienje u
ra(liitim sredstvima granulatu, solnoj kupki, .luidi(iranoj
kupki, plinskoj atmos.eri ili ioni(iranom plinu.
/Pougljienje u granulatu je najstariji, najjednostavniji i
najje.tiniji nain pougljiavanja. Proi(vo0ai granulata daju
tehnike podatke o potrebnom trajanju pougljienja (a
odre0enu dubinu i primjenjivosti granulata (a upotrebljeni
elik.
/ Pougljienje u solnim kupkama daje odre0eni $1potencijal,
a i(borom soli mogue je postii njegove ra(liite vrijednosti.
Pri radu sa solnim kupkama potrebne su posebne mjere
opre(a i postrojenje (a neutrali(acija otrovnih otpadnih tvari.
/ Pougljienje u plinskim atmos.erama ($O, $&2 i drugi
ugljikovodici, etilacetat, metanol) je (natno bre nego u
granulatu, a mogua je i i(vrsna regulacija $1potencijala
atmos.ere, kao i rad s vie $1potencijala, odnosno
promjenljivim $1potencijalom (slika 3).
4.ektivna dubina cementiranja (4ht) odre0uje se prema normi
567 +!18!918:8 kao ona okomita udaljenost od ruba do
mjesta gdje je postignuta granina tvrdoa od ++! &;1. Ovoj
tvrdoi odgovara sadraj ugljika u pougljienom sloju elika
oko !,3+# (slika 2). <obiajene su dubine cementiranja !,1
do 3 mm.
NITRIRANJE
7itriranje je postupak u kojem u povrinu elika di.undira
duik pa se stvaraju =e1nitridi (npr. =e27 i =e*137) (slika 8).
ako istovremeno u povrinski sloj elika di.undira i ugljik
postupak se na(iva nitrokarburiranje. >vim postupcima
nitriranja i nitrokarburiranja (ajedniko je da se odvijaju
ispod temperature ?1 tako da mikrostruktura u je(gri obratka
ne doivljava nikakvu promjenu (u( nuno prethodno kaljenje
i poputanje na dovoljno visoku temperaturu).
7itriranje se moe provoditi u praku, solnim kupkama
(npr. postupak @476=4'), plinu i u pla(mi ioni(iranih
plinova
7itriranjem (i nitrokarburiranjem) se postiu slijedea svojstva9
poviena povrinska tvrdoa, poveana otpornost na
(adhe(ijsko) troenje, poveana otpornost na koro(iju, dobra
otpornost troenju na povienim temperaturama (+!!A++!
B$), otpornost toplinskom umoru, poveana dinamika
i(drljivost, male ili (anemarive de.ormacije obratka.
Nitrirani (nitrokarburirani) slo j openito se sastoji, idui od
je(gre prema povrini, od di.u(ijske (one i (one spojeva
(slika 1!). @reba napomenuti da je nekim postupcima
(npr. nitriranjem u pla(mi) mogue postii samo di.u(ijsku
(onu be( (one spojeva. 5i.u(ijska (ona nala(i se u
povrinskoj (oni i sadri kemijske elemente (7,$,O), u
vrstom ili djelomino precipitiranom stanju, dovedene u
materijal tijekom nitriranja. >porim ohla0ivanjem s
temperature nitriranja ili naknadnim ugrijavanjem i
ohla0ivanjem, kod ugljinih elika, mogue je di.u(ijsku (onu
uiniti vidljivom (bog i(luivanja igliastih nitrida. Cona
spojeva nala(i se u krajnjem rubnom sloju, a nastavlja se na
di.u(ijsku (onu. < njoj su (bog visokog sadraja duika
prisutni nitridi iDili karbonitridi u tolikoj mjeri, da se struktura
tog sloja (natno ra(likuje od ostalog podruja.
Earakteri(acija nitriranog s loja sastoji se u ispitivan ju i
odr e 0ivan ju sljede ih veli ina9
1povrinske tvrdoe
1tvrdoe i debljine (one spojeva (ako je prisutna poro(nost
onda i dubine i inten(iteta poro(nog dijela (one spojeva)
1rasporeda tvrdoe po dubini di.u(ijske (one
1e.ektivne dubine nitriranja
4.ektivne dubine nitriranog sloja (7ht) i(nose do !,% mm, a
debljine (one spojeva na povrini i(nose do
*! Fm.
Odre0ivanje dubine nitriranja sukladno normi 567 +!18!918:8
BORIRANJE
Goriranje je toplinsko1di.u(ijski postupak pri kojem u
povrinske slojeve elika di.undira bor te dola(i do stvaranja
=e1 borida. Postupak se i(vodi na temperaturama "!!
do 11!! B$ u trajanju od nekoliko sati. >redstva u kojima
se i(vodi boriranje mogu biti u obliku praka (granulata),
paste (pogodno (a lokalno boriranje), plinske atmos.ere (vrlo
otrovan i rijetko primjenjivan postupak) ili solne kupke.
5ubine boridnih slojeva i(nose od nekoliko desetaka Fm
do !,3 mm ovisno o vrsti elika, trajanju i temperaturi
boriranja, sredstvu (a boriranje, br(ini grijanja i hla0enja te
naknadnoj toplinskoj obradi.
Gorirani dijelovi imat e, u( neto niu ilavost i
vrstou savijanja, slijedea svojstva, vrlo visoku tvrdou,
visoku otpornost na troenje (abra(iji, ero(iji, kavitaciji i
postojanost na visokim temperaturama(do 1!+! B$),
otpornost prema kiselinama i luinama
@vrdoa boriranih dijelova mjeri se metodom ;ickers ili
Enoop na povrni i na poprenom presjeku ispitnih
u(oraka koji su prethodno metalogra.ski pripremljeni
(u poliranom stanju). Eod ispitivanja se primjenjuju mala
optereenja jer je boridni sloj vrlo krhak pa bi upotrebom
viih optereenja dolo do njegovog pucanja. 6spitivanje
tvrdoe provodi se optereenjima od 1 7 do * 7 (npr. &;!,1H
&;!,*).
Pri m jeri boriranih dijelov a 9 trnovi i igovi (a duboko
vuenje, dijelovi mjenjaa, valjci (a graviranje, dijelovi (a
oblikovanje betona, kalupi (a preanje, sapnice (a lijevanje,
dijelovi ventila.
Povrinska tvrdoa je u stvari tvrdoa (one spojeva i
di.u(ijske (one, i ona (avisi bitno od optereenja kojim se
i(vodi ispitivanje (vee optereenjeAnii i(nosi tvrdoe i
obratno). Cbog toga je u normama (a postignutu minimalnu
dubinu nitriranja (7ht) i oekivanu tvrdou povrine
propisano maksimalno doputeno optereenje (a
ispitivanje tvrdoe povrine ;ickers1ovom metodom. Ca
konkretni sluaj smije se upotrijebiti i manje optereenje od
propisanog, ali nikako ne i vee.
>ukladno ve spomenutoj normi 567 %::39*!!1 uobiajeno
se na crteima dijelova namijenjenih nitriranju navodi
(ahtijevana dubina nitriranja u milimetrima i njoj se
pripisuje najvea odgovarajua tolerancija u plusu (slike).
Pri m jeri nitrira n ih i n itro k arbu rir a nih dijelo v a 9 dijelovi
motornih vo(ila ((upanici koljenaste osovine, lananici,
osovine), dijelovi u industriji preci(ne mehanike, dijelovi
pumpi (rotori, osovine), alati (a obradu polimera, alati (a
topli rad (kalupi, ukovnji), re(ni alati i sl.
@ijek koncentracije ugljika, tijek tvrdoe i e.ektivna dubina
cementiranog sloja.
7a slikci 1 prika(an nain o(naavanja dubine
cementiranja na crteima sukladno normi 567%::39*!!1.
7a slici * naveden je primjer ispravnog (adavanja (ahtijeva
(a cementiranjem na crteu priemu se propisuje traena
povrinska tvrdoa (s tolerancijom ) i dubina cementiranja
Prim jeri c e mentira n ih ij e lo! a 9 (upanici (a prijenos
snage, vodee ahure, koljenasti (globovi, svornjaci,
koljenaste osovine, lananici, automobilske poluosovine,
stapni svornjaci, vretena, kardanski (globovi i sl
"arbonitriranje i nitrokarburiranje
(Obogaivanje povrinskih slojeva istodobno ugljikom i
duikom)
< sredstvima koje sadre vie ra(norodnih kemijskih spojeva,
a koja u procesu elika predaju istodobno ugljik i duik i(vode
se postupci karbonitriranja i nitrokarburiranja.
Pri viim temperaturama inten(ivniji je prijenos ugljika od
prijenosa duika. Cato se takvi procesi na(ivaju
karbonitriranje, a postignute mikrostrukture i svojstva blia su
onima koja se postiu u procesu cementiranja elika
(marten(itni povrinski sloj visoke tvrdoe). < ovoj skupini
postupaka postoji podjela na t(v. visokotemperaturno
karbonitriranje s odre0enim ra(likama mikrostruktura i
svojstava.
Eod niih temperatura () +"!B$) prevladava obogaivanje
povrinskih slojeva elika preteno duikom, a u manjoj mjeri
ugljikom pa se ti procesi narivaju nitrokarburiranje. < takvim
uvjetima postiu se mikrostrukture i svojstva slina onima koja
se postiu pri nitriranju elika (tanki povrinski slojevi
kemijskih spojeva karbonitrida).
Postu#ci nitrokarburiranja u solnoj ku#ci
(TENI$ER #ostu#ak)
@476=4' postupak je postupak nitrokarburiranja u solnoj
kupci u koju se upuhuje .ino raspore0eni (rak. Provodi se u
loncu od titana ili loncu koji ima oblogu od titana, s ciljem
smanjenja otapanja elje(a u kupci i smanjenja koliine
natrijeva .erocijanida 7a2I=e($7)%J. >manjenjem udjela
natrijeva .erocijanida, a time i sadraja elje(a u kupci,
spreavaju se neeljene reakcije koje daju nitrirani sloj slabije
kvalitete.
<puhivanjem (raka u kupku (a vrijeme procesa, potpomae
se reakcija cijanid1cijanat i odrava se dovoljno visok postotak
cijanata u kupci.
5ovo0enjem (raka u kupku, 2" sati nakon .ormiranja kupke i
njenog KKpra(nog hodaKK , povisuje se udio cijanata na 2*# to
je uvjet da bi kupka bila sposobna (a nitriranje, a udio
otopljenog natrijeva .erocijanida pada na priblino !,!+1
!,1+#.
>olna kupka spremna (a e.ikasno nitrokarburiranje sadri oko
++# alkalijskih cijanida i 2+# alkalijskih cijanata, to vidimo i(
dijagrama.
Pri temperaturi od +:!B$ dola(i do ra(laganja manje stabilnog
cijanida, pa aktivni duik i ugljik di.undiraju u povrinu obratka.
7ajvei problem standardnog @476=4' postupka je to kupka
sadri veliki postotak vrlo otrovnih cijanida.
Eada se dodaje nova sol (a regeneriranje kupke, mora se
i(vaditi dio te otopine soli da bi se odrao radni nivo soli u
kupci. 6(va0ena sol mora se prije odlaganja neutrali(irati jer je
opasna (a okolinu. @a otrovna sol predstavlja isti gubitak
soli, a u( to i(a(iva jo i trokove neutrali(acije, pa time
poveava cijenu cijelog postupka nitrokarburiranja. Cato je
ra(vijen novi @476=4' postupak.
Moi%icirani #ostu#ak nitrokarburiranja TENI$ER&'P'
Eod modi.iciranog postupka nitrokarburiranja u solnim
kupkama, obradak nakon provedenog predgrijavanja na (raku
do priblino 3+!B$ nitrokarburiramo u solnoj kupci pri
temperaturi +"!1%1!B$. Catim slijedi hla0enje obratka u
oksidativnoj kupci ?G1 pri temperaturi 33!12!!B$ u trajanju
od 1! do 1+ minuta (do i(jednaavanja temperature povrine i
je(gre). 7akon toga obradak se hladi u vodi ili (raku do sobne
temperature, te se ispire u toploj vodi da bi se odstranili
eventualni ostaci soli. >lijedi poliranje obratka (samo
jedanput), te uranjanja u oksidativnu kupku ?G1 nakon ega
slijedi ohla0ivanje u vodi na sobnu temperaturu. Postupak
oksidacije u ?G1 moe se vie puta ponoviti. Lodi.icirani
postupak nitrokarbiriranja u solnim kupkama @476=4'1MPM
prika(an je na slici.
Postupak se upotrebljava (a obradu dijelova u industriji9
;o(ila
<re0aja (a domainstvo
< industriji tekstilnih strojeva
Ca hidraulike agregate
Optike ure0aje i avionskoj industriji.
Oksidativna solna kupka ?G1
Oksidativna solna kupka ?G1 djeluje na obradak oksidirajue i
rashla0ujue (ovisno o stupnju obradbe). <( oksidiranje i
hla0enje, u solnoj kupci ?G1 u koju neposredno nakon
nitrokarburiranja uranjamo obradak, duina sol oksidira u
karbonat tako da nije potrebno odstranjivati otrov i( otpadnih
voda.
5ijelovi obra0eni u oksidativnoj solnoj kupci imaju9
Povienu otpornost prema koro(iji
Povoljnije svojstvo kli(anja i otpornosti na
troenje
Lanje promjene dimen(ija
>niava (aostala napre(anja uslijed sporijeg
ohla0ivanja
Poboljan i(gled povrine (tamnoplava ili crna
boja).
Poliranjem smanjujemo povrinsku hrapavost poro(nog dijela
(one spojeva, ali smanjujemo i svojstvo otpornosti na
koro(iju. Ponovnim uranjanjem poliranih dijelova u oksidativnu
solnu kupku ?G1 ne samo da obnavljamo svojstva otpornosti
na koro(iju, ve ih viestruko poveavamo be( mijenjanja
drugih postignutih svojstava, ukljuujui poliranjem postignutu
povrinsku hrapavost.
MJERENJE T(R)O*E NITRIRANO+ ,-OJA PREMA )IN
./01/
Ljerenje dubine nitriranog sloja i tvrdoe na povrini se mjeri
na poprenom presjeku, standardi(irano prema 567 +!118!.
@vrdoa se mjeri na poprenom presjeku nitrirane, bruene i
polirane probe u najmanje dva reda mjerenja na ra(liitim
mjestima presjeka. 5obivene vrijednosti daju krivulju toka
tvrdoe u ovisnosti o udaljenosti od povrine. 5ubina
nitriranja 7ht je okomita udaljenost od povrine do one toke
u nitriranom sloju u kojoj je prisutna granina tvrdoa. Eao
granina tvrdoa se u(ima i(mjerena tvrdoa je(gre -+!&;,
mjereno optereenjem 2,8!7 (!,+ kP). Eao i(mjerena tvrdoa
je(gre u(ima se srednja vrijednost od 3 mjerenja tvrdoe &;!,+
na udaljenosti od povrine koja je jednaka barem trostrukoj
dubini nitriranja.
TENI$ER T$0&AB0 #ostu#ak
@=11/nova sol sastoji se od alkalijeva cijanata i alkalijeva
karbonata
'egenerator koji se dodaje i( organske je supstance,
sastavljen od ugljika, duika i vodika. Obje komponente su
neotrovne (be( cijanida) prije stavljanja u kupku, i tek se
.ormiranjem kupke stvara odre0eni postotak cijanida, ali
mnogo manji nego kod standardnog @476=4' postupka.
>astav nove kupke je slijedei9 3213%# $7O i *12 # $7.
Eao produkt eksploatacije kupke, u njoj se tijekom
nitrokarburiranja stvara karbonat. 5jelovanjem regeneratora
stvoreni se karbonat prevodi u cijanat i na taj nain se kupka
regenerira.
Prednosti9
7ije potrebno odstranjivati sol i( kupke da bi se
ona nadomjestila novom
>manje detoksikacije otpadnih voda i predstavlja
(natnu eksploatacijsku prednost
;rijeme i(vo0enja je smanjeno najmanje (a
treinu (bog poboljanja djelovanja kupke
Poveana ekonominost i kapacitet postrojenja
7ia temperatura procesa
Erae vrijeme, nii pogonski trokovi
7e (aga0uje okolinu.
Ca @476=4' @=11?G1 postupak potrebno je potpuno isto
postrojenje kao i (a standardni. <puhivanje (raka je tako0er
potrebno, ali u manjim koliinama. @emperatura nitriranja je
poviena na +"!B$, a pri toj temperaturi dola(i do ra(laganja
manje stabilnog cijanida i di.u(ije aktivnog duika i ugljika u
povrinu obratka.
@emperatura pougljiavanja je i(me0u 8!! i 8+!B$ to je vie
od optimalnih temperatura austeni(acije pri kaljenju. Ca
koncentracije ugljika u je(gri ra(lika je temperatura
pougljiavanja i austeni(acije manja od one (a rubnu
koncentraciju ugljika.