- 1 -

OSOVINE I VRATILA

Pomoni nastavni materijali uz kolegij
"Konstrukcijski elementi I"

Ak. godina 2006./07.


Nositelji kolegija:
Prof. dr. sc. Boidar Krian
Doc. dr. sc. Saa Zelenika











- 2 -
OSOVINE I VRATILA


Funkcija, optereenja, naprezanja

Osovine su strojni elementi koji na sebi nose strojne dijelove kao to su npr. unice
i kotai. Osovine mogu mirovati dok se dijelovi okreu na njima ili se mogu
okretati zajedno s na njima privrenim dijelovima.







Unice na mirujuoj osovini Kotai na rotirajuoj osovini
Osovine su optereene poprenim silama F
Q
koje izazivaju savijanje, a ponekad i
aksijalnom silom F
a
koja uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprenim
silama se zanemaruje.
Osovine ne prenose okretni moment i snagu pa nisu optereene torzijski.








- 3 -

Vratila su strojni elementi koji se okreu i prenose okretni moment i snagu. Po
obliku su slina osovinama i na sebi najee nose razne strojne elemente koji
takoer slue za prijenos snage - zupanike, remenice, lananike itd.
Dvostupanjski reduktor s parom koninih i parom cilindrinih zupanika te tri
vratila:
Poprene sile



Moment savijanja



Aksijalna sila u zavoju
- 4 -
Vratila su najee optereena i savijanjem, a ponekad i aksijalnom silom koja
uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje izazvano poprenim silama se zanemaruje.
Vratilo u lananikom prijenosniku:















Vratila mlinskih kola
mlina u Martinovom selu
na Rjeini






- 5 -
Pregled naprezanja u osovinama i vratilima:
Optereenje Naprezanje
M
s
uvijek

s
= M
s
/ W
Osovine
F
a
ponekad

v, tl
= F
a
/ A
=
s

v, tl

M
s
najee

s
= M
s
/ W
F
a
ponekad

v, tl
= F
a
/ A
=
s

v, tl
Vratila
T uvijek

t
= T / W
p

2
t 0
2
) ( 3
e
+ =

Posmino naprezanje se zanemaruje. Vlano i tlano naprezanje uzrokovano
aksijalnom silom je takoer najee zanemarivo u usporedbi sa savijanjem.
Rukavci su oni dijelovi osovina i vratila kojima se oslanjaju na klizne ili valjne
leaje ili na nepokretne dijelove. Rukavci koji se nalaze na kraju osovine/vratila se
nazivaju elnim, a ostali unutarnjim.






Osovine i vratila imaju obino dva rukavca, tj. leaja, a dugaka i jae optereena
vratila vie njih, npr. koljenasto vratilo motora.
Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po itavoj duljini. Najee su
stupnjevani, tj. pojedini dijelovi imaju razliite promjere. Vratila mogu biti i
profilirana, tj. olijebljena ili ozubljena.




- 6 -
Radi smanjenja teine, osovine i vratila mogu biti uplji, s uzdunim provrtom, to
poskupljuje izradu. Pri tome je korist od smanjenja teine vea nego teta od
smanjenja vrstoe i krutosti. Npr. vratilo s promjerom provrta 0,5d je lake 25 %,
a momenti otpora W i W
p
se smanjuju samo oko 5 %.
Primjer: uplje vratilo s dva zupanika






Materijal

Materijali osovina i vratila ISO / DIN / HRN:
- Najee: S275JR / St 44-2 / 0451, E295 / St 50-2 / 0545, za vea
optereenja E335 / St 60-2 / 0645.
- Kod veih zahtjeva se koriste elici za poboljanje: C35E / Ck 35 / 1431,
C45E / Ck45 / 1531, 34Cr4 / 34Cr4 / 4130, 41Cr4 / 41Cr4 / 4131,
42CrMo4 / 42CrMo4 / 4732 i sl.
- Za vratila vozila se koriste elici za cementiranje: C15 / C15 / 1220,
16MnCr5 / 16MnCr5 / 4320, 20MnCr5 / 20MnCr5 / 4321, 18CrNi8
/18CrNi8 / 5421 i sl.
- Koljenasta vratila motora s unutarnjim izgaranjem se mogu izraivati i iz
nodularnog lijeva (NL 600) koji ima kuglasti grafit.
elici za cementaciju su potrebni jer je na pojedinim mjestima (npr. na rukavcu u
leaju) potrebno da vratilo ima tvrdu povrinu, dok jezgra vratila ostaje mekana i
ilava. Pri tome se koncentracija naprezanja na povrini mora maksimalno smanjiti
jer su elici visoke vrstoe vrlo osjetljivi na zareze.
Radi utede se vratila mogu izraivati i zavarivanjem iz dva dijela od razliitih
materijala, npr. od jeftinog 0545 i skupog 5421 za zupanike.
- 7 -
Izrada
Osovine i vratila promjera do 80 mm mogu se dobiti izvlaenjem elinih ipki na
hladno, pri emu se postiu tolerancije h8...h11, tako da naknadno tokarenje vie
nije potrebno.
Promjeri do 150 mm izrauju se od elinih ipki okruglog presjeka izvlaenjem
na toplo, valjanjem na toplo ili tokarenjem.
Deblje i sloenije osovine i vratila izrauju se kovanjem, preanjem ili lijevanjem.
Rukavci, prijelazi s manjeg na vei promjer i boni oslonci se prema postavljenim
zahtjevima fino tokare, bruse, poliraju ili tlae.
Preporua se da promjeri osovina/vratila u (mm) budu standardni ili zaokrueni
brojevi. Zavreci vratila promjera do 28 mm izrauju se s tolerancijom j6, od 28 do
50 s k6, a vei s m6. esto su zavreci izraeni kao oljebljeni. Promjeri rukavaca
su odreeni promjerom leaja. Oblik ostalog dijela osovine/vratila je osim
vrstoom i krutou odreen drugim konstrukcijskim zahtjevima, nainom
montae, izmjerama brtvi, uskonika itd.
Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 min
1
moraju biti kruta, kruto
uleitena i izbalansirana.

Oblikovanje

Promjenljivo naprezanje pri savijanju izaziva na svim mjestima gdje postoji
koncentracija naprezanja (utori, promjene presjeka, provrti) stalnu opasnost od
loma usljed zamora materijala. Stoga oblikovati treba tako da skretanje silnica -
zamiljenih linija po kojima se prenosi sila - bude to blae. To e se postii ako na
osovini/vratilu ne bude naglih promjena oblika.
Opasnost od zamornog loma e se smanjiti ako povrinska obrada na mjestima
skretanja sila bude to finija (faktor b
1
u formuli za
dop din
).



- 8 -
Poveana naprezanja
k
i
k
na mjestu koncentracije naprezanja i tok sile kod
povoljnog i nepovoljnog oblikovanja:









Ukoliko na promjenama promjera ne smije biti zaobljenje radi bonog oslanjanja
pojedinih elemenata (valjnog leaja, zupanika itd.), izrauju se ljebovi za izlaz
alata koji takoer smanjuju koncentraciju naprezanja.













d d
- 9 -
Sile i momenti

Osovine i vratila su nosai na dva ili rjee na vie oslonaca. Na osovine djeluju
momenti savijanja, a ponekad i aksijalne sile. Na vratila djeluju okretni momenti
(momenti torzije), najee i momenti savijanja, a ponekad i aksijalne sile. Ta
optereenja nisu konstantna tijekom pokretanja i rada, nego se mijenjaju, ovisno o
radnom i pogonskom stroju. Najvea se optereenja - okretni moment T
max
,
odnosno moment savijanja M
s max
obino javljaju pri pokretanju ili zaustavljanju
stroja.







Ovim se optereenjem vri kontrola na plastinu deformaciju.

Utjecaj udara koje proizvodi radni stroj, a ponekad i pogonski stroj, npr. motor s
unutarnjim izgaranjem, uzima se u obzir faktorom primjene K
A
- u tablici.
Ekvivalentni okretni moment je
T
eq
= K
A
T
N
(Nm) ili (Nmm)
T
N
= nazivni okretni moment.
Ekvivalentni moment savijanja je
M
s eq
= K
A
M
sN
(Nm) ili (Nmm)
M
sN
= nazivni moment savijanja.
S ekvivalentnim momentom se vri kontrola na zamor materijala pri dinamikim
optereenjima kad moe nastupiti zamorni lom.

- 10 -






















Ukoliko sve sile i momenti savijanja ne djeluju u jednoj ravnini, radi
jednostavnosti se rastavljaju u komponente u dvije meusobno okomite ravnine i
zatim izraunava njihova rezultanta.

- 11 -
Primjer: vratilo s pogonskim cilindrinim zupanikom s kosim zubima. Sila koja
djeluje na zupanik rastavlja se u tangencijalnu (obodnu) F
t
, radijalnu F
r
i aksijalnu
komponentu F
a
. Leajevi A i B predstavljaju oslonce u kojima spomenute
komponente izazivaju odgovarajue reakcije.










Reakcije u leajevima se izraunavaju tako da se postavljaju jednadbe ravnotee
sila F = 0 i ravnotee momenata M = 0.
Obodna sila F
t
izaziva radijalne reakcije
l
b F
F
t
Ax
=
l
a F
F
t
Bx
=
Radijalna sila F
r
izaziva radijalne reakcije
l
b F
F
r
Ay1
=
l
a F
F
r
By1
=
Aksijalna sila F
a
izaziva moment prevrtanja
2
a
d
F , odnosno radijalne reakcije u
leajevima
l
d
F
F F
2
a
By2 Ay2

= =
SileF
Ay2
i F
By2
su suprotno usmjerene.
- 12 -
Rezultirajue radijalne reakcije u leajima:
( )
2
2 Ay Ay1
2
Ax Ar
F F F F + =
( )
2
By2 By1
2
Bx Br
F F F F + + =
Aksijalnu silu na zupaniku F
a
moe preuzimati samo jedan leaj. Aksijalna
reakcija e biti npr. u leaju A:
F
Aa
= F
a

Nakon odreivanja reakcija u leajevima mogu se proraunati momenti savijanja.

Sila F
t
izaziva najvei moment savijanja M
x
.
Sila F
r
izaziva najvei moment savijanja M
y3
.
Sila F
a
izaziva reakcije F
Ay2
i F
By2
koje izazivaju momente savijanja
M
y1
= F
Ay2
a
M
y2
= F
By2
b
Najvei moment savijanja je neposredno uz toku C s desne strane
( )
2
3 y 2 y
2
x max s
M M M M + + =
Torzijski moment T (Nm) esto se izraunava iz snage P (W) i brzine vrtnje n (s
1
),
odnosno kutne brzine (s
1
).
Prirubnica spojke
- 13 -

P
T = , = 2n
Ekvivalentni moment neposredno uz toku C s desne strane po hipotezi najveeg
deformacijskog rada
( )
2
0
2
max e
75 , 0 T M M
s
+ =
Ekvivalentno naprezanje
W
M

e
e
=
Ekvivalentno naprezanje se moe izraunati i iz pojedinano izraunatih normalnih
i tangencijalnih naprezanja.

















- 14 -
DIMENZIONIRANJE PREMA KRITERIJU VRSTOE

Priblini proraun

Gradivo je detaljno izloeno na predavanjima.


Kontrolni proraun
Gradivo je detaljno izloeno na predavanjima.

Slika KP1: Kritini presjeci










1, 3 i 4 - kritini presjeci na mjestu promjene promjera
2 - kritini presjek na mjestu najveeg momenta savijanja





- 15 -
d
3

32
d
3

16
Tablica KP2: Momenti otpora povrine poprenog presjeka




- 16 -
Kontrola na plastinu deformaciju
Gradivo je detaljno izloeno na predavanjima.

Dijagrami KP3: Tehnoloki faktor K
t






















- 17 -
Tablica KP4: Mehanike karakteristike materijala

























- 18 -
R
dA


R
e

R
d1N

R
d1K

m
45
Izvedeni konstrukcijski element

Epruveta
Kontrola na zamor materijala (temeljeno na normi DIN 743)
Gradivo je detaljno izloeno na predavanjima.

Slika KP5: Amplituda dinamike vrstoe












- 19 -
Slika KP6: Sluaj optereenja s konstantnim srednjim naprezanjem












Slika KP7: Sluaj optereenja s konstantnim faktorom asimetrije naprezanja












- 20 -
Slika KP8: Efektivni faktori koncentracije naprezanja za razliite oblike
presjeka osovine ili vratila
























- 21 -
Slika KP9: Efektivni faktori koncentracije naprezanja kod promjene
promjera osovine ili vratila
























- 22 -
Slika KP10: Geometrijski faktor veliine K
g










Slika KP11: Faktor utjecaja hrapavosti povrine















- 23 -
Slika KP12: Faktor ojaanja povrinskog sloja K
V
:






Karbonitriranje (cijaniranje)
- 24 -
Slika KP13: Shematski prikaz kontrole vrstoe osovina i vratila

























- 25 -
DIMENZIONIRANJE PREMA KRITERIJU KRUTOSTI
Dimenzije dobivene na temelju kriterija vrstoe esto su premale da bi osovina ili
vratilo pri savijanju i torziji bili dovoljno kruti za postizanje dobre funkcionalnosti.
Takav je npr. sluaj kod alatnih strojeva (progib), kod vratila zupanikih
prijenosnika (progib), dugih transmisijskih vratila (kut uvijanja) itd.
Progibi kod savijanja ovise o modulu elastinosti, a kut uvijanja kod torzije o
modulu smicanja. Stoga se te deformacije ne mogu smanjiti vrim materijalima,
nego samo veim momentima tromosti, tj. otpora, ili promjenom konstrukcije.

Progib osovina i vratila





Ako je promjer osovine ili vratila konstantnog promjera, progib f se moe
izraunati pomou formula za progib greda iz nauke o vrstoi. Ako je promjer
promjenljiv, proraun progiba je sloeniji i treba koristiti odgovarajue formule iz
literature o konstrukcijskim elementima.
Doputene vrijednosti progiba:
- kod grubih pogona (transmisijska vratila, poljoprivredni strojevi):
f
max
0,5 mm / m duljine
- u opem strojarstvu: f
max
0,3 mm / m duljine
- kod alatnih strojeva, zupanika: f
max
0,2 mm / m duljine
- kod elektromotora se preporua da progib bude manji od 1/10 zranosti
izmeu statora i rotora.
Kut nagiba u osloncu treba priblino biti:
- 0,001 rad kod dugakih kliznih leajeva
- 0,002 rad kod kratkih kliznih leajeva i valjnih leajeva
- 26 -
Priblino se moe uzeti da razmak izmeu leajeva prema uvjetu najveeg progiba
treba biti
d l 316 l (mm), d (mm)
a prema uvjetu najveeg kuta nagiba u osloncu 0,001 rad
3 2
108 d l l (mm), d (mm)
Preveliki progibi vratila zupanika dovode do nepravilnog zahvata zubi zupanika
pa se oni oteuju, a mogu je i lom zuba. U kliznim se pak leajevima mogu
otetiti blazinice zbog velikih rubnih pritisaka, osim ako je leaj
samopodeavajui.
Brodska propelerska vratila, koljenasta vratila motora, vratila generatora i sl.
proraunavaju se i prema propisima klasifikacijskih drutava - Hrvatski registar
brodova, Lloyd's Register, Bureau Veritas, Det Norske Veritas itd.)

Kut uvijanja vratila








p
I G
l T

= (rad)
Za puni okrugli presjek je
32
4
p
d
I

= i
4
32
d G
l T


= tj.
- 27 -
4
dop
32

l
G
T
d
Dozvoljen je kut uvijanja 0,25...0,5 po metru duljine vratila. Kod kardanskih
vratila automobila se doputa i do 2/m.
Uz uvjet rad/m 10 36 , 4 m / 25 , 0
3
dop

= =

o
l
i G = 0,8110
11
N/m
2

dobiva se potreban promjer vratila
4
013 , 0 T d d (mm), T (Nm)
Kod veih kuteva uvijanja vratilo poinje djelovati kao opruga, prilikom
deformacije akumulira rad i moe doi do vibracija. Mala krutost vratila daje i
malu kritinu brzinu vrtnje pri kojoj dolazi do rezonancije.
Kut uvijanja je vaan kod dugakih vratila, npr. transmisijskih vratila te vratila za
pogon kotaa dizalica i pogon make.






Pri pokretanju e se pogonski moment sa zupanika preko kratkog dijela vratila
duljine l
1
brzo prenijeti do lijevog kotaa i on e poeti rotirati. U tom trenutku e
desni kota jo uvijek stajati, budui da e se znatno vie uvijati desni dio vratila
znatno vee duljine l
2
. Javit e se tendencija zakoavanja vratila u odnosu na
tranice.


- 28 -
KRITINA BRZINA VRTNJE
Fleksijska kritina brzina vrtnje
Osovine i vratila, zajedno s masama koje su na njima smjetene, predstavljaju
fleksijske (savojne) opruge. Djelovanjem neke vanjske sile poet e te mase
vibrirati frekvencijom vlastitih titraja.
Budui da se stvarne izmjere, u granicama doputenih odstupanja, razlikuju od
nazivnih, stvarni poloaj teita T nee se poklapati potpuno s teoretskim. Stoga se
prilikom rotacije osovina i vratila mogu javiti periodini impulsi centrifugalne sile.
Frekvencija ovih impulsa e biti jednaka brzini vrtnje. Ako se brzina vrtnje poklopi
s frekvencijom vlastitih titraja sustava, nastat e rezonancija. Amplitude titraja y e
se izrazito poveati pri emu moe doi i do loma.








e = odstupanje teita od osi (mm)
y = progib izazvan centrifugalnom silom (mm)
f = progib u mirovanju u horizontalnom poloaju uslijed vlastite teine G
osovine/vratila i masa na njima (mm)
Progibi koji su nastali djelovanjem radijalnih sila na vratilo kod zupanika,
remenica i sl., ne uzimaju se u obzir budui da sile djeluju uvijek u istoj ravnini i
ne rezultiraju dodatnim centrifugalnim silama.
Koeficijent krutosti
f
G
y
F
C = =
c
(N/mm)
- 29 -
Centrifugalna sila F
c
= mr
2
= m(y + e)
2
= Cy
Slijedi
2
2


=
m C
me
y /: m
2

1
2

=
m
C
e
y
U sluaju da kutna brzina dosegne kritinu vrijednost
m
C
= , tj.
m
C
=
2
,
nazivnik bi bio jednak nuli i progib y beskonano velik. Dolo bi do rezonancije i
teoretski bi nastupio lom osovine/vratila. Ipak, zbog raznih priguenja u materijalu,
zglobovima i sl., progib ne dostie veoma velike vrijednosti.
Kritina kutna brzina
f f f
g
g
G
f
G
m
C 99 9807
k
= = = = =
k
(s
1
), f (mm), g (mm/s
2
)
Kritina brzina vrtnje
f
n
950 30
k
k

= n
k
(min
1
), f (mm)









- 30 -
Kritina brzina vrtnje ipak ovisi i o nainu uleitenja, to se uzima u obzir
faktorom naina uleitenja K:
f
K n
950
k
=




Vratilo (ili osovina) se okree Osovina je nepokretna Vratilo (ili osovina) s konzolno
K = 1 K = 1,3 uleitenim dijelom K = 0,9
Veliina kritine brzine ne ovisi o tome da li su osovina ili vratilo horizontalni,
kosi ili vertikalni.
Dugake i tanke osovine i vratila imaju niu, a kratke i debele osovine i vratila viu
kritinu brzinu vrtnje. esto se zbog sloenosti konstrukcije n
k
ne moe raunski
tono odrediti pa se odreuje eksperimentalno.
Radna brzina vrtnje n osovina i vratila u strojevima ne smije biti blizu kritine
brzine vrtnje n
k
. Strojevi trebaju raditi u podrezonantnom podruju n < 0,8n
k
, ili
nadrezonantnom podruju n > 1,2n
k
. Najee sistem radi u podrezonantnom
podruju pa je poeljno da n
k
bude to vii. To se postie:
- malim razmakom leaja kako bi progib f bio manji,
- balansiranjem sistema kako bi se smanjilo djelovanje centrifugalne sile i
- minimiziranjem teine kako bi progib f bio manji.
Ako sistem radi u nadrezonantnom podruju, pri putanju stroja u rad i pri
zaustavljanju podruje kritine brzine treba brzo prijei.




- 31 -
Torzijska kritina brzina vrtnje
Vratilo s masama na njemu je i torzijska opruga. Ako je torzijski moment
promjenljiv, mijenja se i kut uvijanja i moe doi do torzijskih vibracija i
rezonancije kod torzijske kritine brzine vrtnje n
kt
. Ovakva se opasnost javlja kod
klipnih motora, tj. kod motornih vozila, a naroito kod sporohodnih brodskih
dizelskih motora. Radi spreavanja torzijskih vibracija se najee ugrauju
elastine spojke ili posebni priguivai torzijskih vibracija.