Wolfgang Merkel

Transformacija politikih sustava

Teorije i analize
Preveli
Mirjana Kasapovi i Nenad Zakoek
Zagreb, 2009.
Naslov izvornika
Wolfgang Merkel
Ss!e"!ransfor"a!ion# $%eorien &nd 'nalsen
(S)(erlag f*r So+ial,issens-%af!en, Wiesbaden, 2009.
.oprig%! / 0ak&l!e! poli!i1ki% +nanos!i
Sve&1ili!a & Zagreb&
2iblio!eka Politika misao
Sve+ak 32
Glavni urednik
Nenad Zakoek
Urednitvo
4avor 2oban, 5nes K&lenovi, 'na Ma!an, Krei"ir Pe!kovi, 2er!o 6alaj, Nenad Zakoek
Izvrni urednik
4avor 2oban
Tehniki urednik
7rvoje S!an1i
Izdava
0ak&l!e! poli!i1ki% +nanos!i
Sve&1ili!a & Zagreb&
Za izdavaa
(la!ko .vr!ila
2
Predgovor drugom izdanju
Uvod
I. Teorija
1. Tipologija politikih sustava
8.8. 4e"okra!ski s&s!avi
8.8.8 . Poliar%ije
8.8.2. 9sidrena de"okra-ija
8.8.:. 4efek!ne de"okra-ije
8.2. '&!okra!ski s&s!avi
8.2.8. '&!ori!arni s&s!avi
8.2.2. $o!ali!arni s&s!avi
8.2.:. $ipovi !o!ali!arni% s&s!ava
. !ta"ilnost politikih sustava
2.8. 9n&!arnja s!abilnos! de"okra!ski% s&s!ava
2.2. 9n&!arnja nes!abilnos! a&!okra!ski% s&s!ava
#. Pojmovi trans$orma%ije
:.8. (lada, re;i", dr;ava, s&s!av
:.2. Mijenjanje re;i"a, pro"jena re;i"a, !ran+i-ija, !ransfor"a-ija
&. Teorije trans$orma%ije
<.8. $eorije s&s!ava
<.8.8. Parsonsova !eorija s&s!ava
<.8.2. =&%"anova a&!opoie!i1ka !eorija s&s!ava
<.8.:. $eorija "oderni+a-ije
<.2. S!r&k!&ralis!i1ke !eorije
<.2.8. Neo"arksis!i1ki s!r&k!&rali+a"
<.2.2. $eore" o disper+iji "oi
<.:. K&l!&ralis!i1ke !eorije
<.:.8. >eligijsko)k&l!&rni !ipovi -ivili+a-ije
<.:.2. >eligija, f&nda"en!ali+a" i de"okra-ija
<.:.:. So-ijalni kapi!al
<.<. $eorije ak!era
<.<.8. 4eskrip!ivno)e"pirijske !eorije ak!era
<.<.2. Pris!&pi ra-ionalnog i+bora
<.?. $eorijska sin!e+a
'. (ase i elite u trans$orma%iji
?.8. 9loga "asa i eli!a & li!era!&ri o !ransfor"a-iji
?.2. 9loga "asa i eli!a & fa+a"a !ransfor"a-ije
). *aze trans$orma%ije
3.8. Kraj a&!okra!skog s&s!ava
3.8.8. Ko"pleksi &+rok@
3.8.2. 9+ro-i &n&!ar s&s!ava
3.8.:. 9+ro-i i+van s&s!ava
:
3.8.<. Pro-esni obli-i
3.2. 4e"okra!i+a-ija
3.2.8. Ans!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije
3.2.2. Bene+a de"okra!ski% s&s!ava vlas!i
3.:. Konsolida-ija
3.:.8. 9s!avna konsolida-ija
3.:.2. Preds!avni1ka konsolida-ija
3.:.:. Konsolida-ija ponaanja nefor"alni% poli!i1ki% ak!era
3.:.<. Konsolida-ija graCanskog dr&!va
II. Valovi demokratizacije u 20. stoljeu
1. Prvi val demokratiza%ije+ nastanak demokra%ija
. Prvi autokratski protuval+ slom demokra%ija
#. ,rugi val demokratiza%ije+ poslijeratne demokra%ije u Njemakoj- Italiji
i .apanu
:.8. (anjski 1i"beni-i &!je-aja
:.8.8. A+vanjska po!pora de"okra!i+a-iji
:.8.2. Privredni ra+voj i de"okra!i+a-ija
:.2. 9n&!arnji 1i"beni-i &!je-aja
:.2.8. Preda&!okra!ska isk&s!va s de"okra-ijo"
:.2.2. Ask&s!va s a&!okra!ski" re;i"i"a
:.2.:. Kraj a&!okra!ski% re;i"a
:.2.<. Ans!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije
:.2.?. Konsolida-ija de"okra-ije
III. Trei val demokratizacije! "u#na $uropa
1. ,emokratiza%ija u .u/noj 0uropi
8.8. $ipovi a&!ori!arni% re;i"a
8.8.8. Por!&gal# korpora!ivis!i1ki 0stado Novo
8.8.2. Br1ka# Dne%ijerar%ijskiE vojni re;i"
8.8.:. 6panjolska# 0ran-ov ins!i!&-ionali+irani re;i" voCe
8.2. Prijela+i & dr&ge re;i"e
8.2.8. Por!&gal# vojni p&1 i ruptura
8.2.2. Br1ka# kolaps +bog vojnog pora+a
8.2.:. 6panjolska# re$orma pa%tada &pravljana odo+go
8.:. Ans!i!&-ionali+a-ija de"okra-ija
8.:.8. Por!&gal# d&g pro-es ins!i!&-ionali+a-ije
8.:.2. Br1ka# kra!ak pro-es ins!i!&-ionali+a-ije
8.:.:. 6panjolska# pro-es pogodbene ins!i!&-ionali+a-ije
8.<. 9spjena konsolida-ija de"okra-ija
8.<.8. 9s!avna konsolida-ija# s&s!avi vlas!i
8.<.2. Preds!avni1ka konsolida-ija# s!rana1ki s&s!avi i &dr&;enja
8.<.:. An!egra-ija ve!o ak!era
8.<.<. 4e"okra!ska legi!i"nos! i graCansko dr&!vo
<
IV. Trei val demokratizacije! %atinska &merika
FPe!er $%ier i Wolfgang MerkelG
1. Tipovi autoritarnih re/ima
8.8. 'rgen!ina# birokra!ska vojna dik!a!&ra nesposobna +a refor"&
F89H3)89I:G
8.2. Jile# "oderni+iraj&a birokra!ska vojna dik!a!&ra F89H:)8990G
8.:. Per&# so-ijalnorefor"ska vojna dik!a!&ra F893I)89I0G
8.<. (ene+&ela# anakronis!i1ni vojni re;i" F89<I)89?IG
8.?. Nikaragva# s&l!anis!i1na So"o+ina dik!a!&ra
8.3. Meksiko# ins!i!&-ionali+irani jednos!rana1ki re;i" F898H)899HG
. Prijelazi u druge re/ime
2.8. 'rgen!ina# kolaps vojne dik!a!&re F89I2)89I:G
2.2. Jile# &pravljana !ran+i-ija F89II)8990G
2.:. Per&# pri!isak odo+do, , &pravljana !ran+i-ija i pregovori F89HI)89I0G
2.<. (ene+&ela# raskid s vojni" ka&dilji+"o" F89?IG
2.?. Nikaragva# Dsandinis!i1kaE !ran+i-ija F89H9)8990G
2.3. Meksiko# jako prolongirana !ran+i-ija F&pravljanje i pregovori 89HH)899HG
#. Institu%ionaliza%ija
:.8. 'rgen!ina# obnova pre+iden-ijali+"a F9s!av i+ 8I?:G
:.2. Jile# "odifika-ija i korek!&ra a&!ori!arnog &s!ava
:.:. Per&# prekarna ins!i!&-ionali+a-ija
:.<. (ene+&ela# &spjela ins!i!&-ionali+a-ija po"o& pak!ova eli!a
:.?. Nikaragva# borbe oko ins!i!&-ionali+a-ije
:.3. Meksiko# inkre"en!alna ins!i!&-ionali+a-ija po"o& refor"i
&. Pro"lemi konsolida%ije de$ektnih demokra%ija
<.8. 'rgen!ina# proble"i konsolida-ije delega!ivne de"okra-ije
<.2. Jile# napred&j&a konsolida-ija
<.:. Per&# &spon i raspad defek!ne de"okra-ije
<.<. (ene+&ela# dekonsolida-ija Dogledne de"okra-ijeE
<.?. Nikaragva# !eka s!abili+a-ija neliberalne de"okra-ije
<.3. Meksiko# neliberalna de"okra-ija i blokade refor"i
'. *a%it i pogled u "udu1nost
V. Trei val demokratizacije! Istona i "ugoistona &zija
F'&rel .roissan! i Wolfgang MerkelG
1 Tipovi autoritarnih re/ima
8.8. 0ilipini# Mar-osov s&l!anis!i1ki re;i"
8.2. K&;na Koreja# birokra!sko)vojni re;i"
8.:. $ajvan# jednos!rana1ki re;i" K&o"in!anga
8.<. $ajland# birokra!sko)vojni re;i"
8.?. Andone+ija# i+"eC& birokra!sko)vojne vladavine i s&l!ani+"a
Prijelazi u druge re/ime
?
2.8. 0ilipini# kolaps re;i"a i de"okra!i+a-ija Dodo+doE
2.2. K&;na Koreja# pogodbena pro"jena re;i"a
2.:. $ajvan# odo+go &pravljana pro"jena s&s!ava
2.<. $ajland# odo+go +apo1e!a pro"jena re;i"a
2.?. Andone+ija# Dodo+doE i+n&Cena i Dodo+goE +apo1e!a de"okra!i+a-ija
# Institu%ionaliza%ija demokra%ija
:.8. 0ilipini# obnova predsjedni1kog s&s!ava vlas!i
:.2. K&;na Koreja# predsjedni1ko)parla"en!arni s&s!av i logika podjele vlas!i
:.:. $ajvan# spori pro-es ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije
:.<. $ajland# obnova parla"en!arnog s&s!ava vlas!i
:.?. Andone+ija# refor"a parla"en!arnog s&s!ava vlas!i
:.3. Sa;e!ak
&. 2onsolida%ija demokra%ija
<.8. 0ilipini# blokirana konsolida-ija
<.2. K&;na Koreja# odgoCena konsolida-ija
<.:. $ajvan# napred&j&a konsolida-ija
<.<. $ajland# +as!ala konsolida-ija
<.?. Andone+ija# !eka konsolida-ija
'. *a%it+ Uspored"a konsolida%ija
?.8. Ans!i!&-ionalna konsolida-ija
?.2. Preds!avni1ka ra+ina
?.:. >a+ina konsolida-ije ponaanja
?.<. >a+ina graCanske k&l!&re i -ivilnog dr&!va
). Postoji li 3azijski o"lik4 demokra%ije5
VI. Trei val demokratizacije! Istona $uropa
1. Pose"na pro"lematika trans$orma%ije u Istonoj 0uropi
8.8. Proble"i s!varanja Fna-ionalneG dr;ave
8.2. Proble"i de"okra!i+a-ije
8.:. Proble"i privredne refor"e
. Put trans$orma%ije+ od komunistikog re/ima do demokra%ije
2.8. Ldo+go kon!rolirana pro"jena s&s!ava# 2alkan
2.2. Pogodbena pro"jena s&s!ava# Poljska
2.:. Kolaps re;i"a# Je%oslova1ka
2.<. Kolaps re;i"a i kraj dr;ave# posebni sl&1aj 4> Nje"a1ke
2.?. Novo &!e"eljenje dr;ava# bal!i1ke de"okra-ije
#. Institu%ionaliza%ija demokra%ije
:.8. $ipovi de"okra!ski% s&s!ava vlas!i & As!o1noj 5&ropi
:.8.8. Parla"en!arni s&s!avi vlas!i# pri"jer MaCarske
:.8.2. Parla"en!arno)predsjedni1ki s&s!avi vlas!i# pri"jer Poljske
:.8.:. Mjeovi!i predsjedni1ko)parla"en!arni s&s!avi# pri"jer >&sije
:.8.<. Predsjedni1ki s&s!avi vlas!i# pri"jer 2jelor&sije
:.2. Bene+a de"okra!ski% s&s!ava vlas!i
3
:.2.8. 7is!orijsko)&s!avno objanjenje
:.2.2. Lbjanjenje o &vo+&
:.2.:. Lbjanjenje &s"jereno na pro-ese i ak!ere
&. ,emokratska konsolida%ija- stagna%ija i propast+ uspored"a (a6arske- Poljske-
7usije i 8jelorusije
<.8. 9s!avna konsolida-ija# s&s!avi vlas!i
<.2. Preds!avni1ka konsolida-ija# s!rana1ki s&s!avi i save+i
<.2.8. S!rana1ki s&s!avi
<.2.2. Save+i & ind&s!rijski" odnosi"a
<.:. Konsolida-ija ponaanja ve!o ak!era
<.<. Konsolida-ija graCanskog dr&!va
VII. 'emokratizacija izvana
1. Promi%anje demokra%ije
8.8. $koM Pro"i-a!elji de"okra-ije
8.2. KogaM Proble" odabira
8.:. KadaM Proble" odabira pravog !ren&!ka
8.<. KakoM Proble" s!ra!egije
8.?. 6!oM Proble" anali+e &1inka
8.3. 0a-i!
. ,emokra%ija 3kroz4 rat5
2.8. 5"pirija N 4e"okra!ski "ir# 6!o +na"oM
2.8.8. (ode li de"okra-ije "anje ra!ova nego a&!okra-ijeM
2.8.2. (ode li de"okra-ije ra!ove pro!iv de"okra-ijaM
2.8.:. Kes& li ra!ovi babi-e de"okra-ijeM
2.8.<. Zna1i li vie de"okra-ija "anje ra!ovaM
2.2. Pravo N MeC&narodno pravo# 6!o s"ije"oM
2.2.8. Lbra"beni ra!
2.2.2. 7&"ani!arna in!erven-ija
2.2.:. 4e"okra!ska in!erven-ija
2.:. Moral N Pravedna in!erven-ija# 6!o !reba"o &1ini!iM
2.:.8. A&s ad bell&"
2.:.2. A&s in bello
2.:.:. A&s pos! bell&"
2.<. Zaklj&1ak
Pogled u (udunost! kraj vala demokratizacije)
=i!era!&ra
Ka+alo osoba
Pred"e!no ka+alo
H
I
Predgovor drugom izdanju
Lva je knjiga &vod & poli!oloko is!ra;ivanje !ransfor"a-ije. Pod poj"o"
is!ra;ivanja !ransfor"a-ije s%vaa" !e"elji!& pro"jen& poli!i1ki% re;i"a,
dr&!veni% poredaka i privredni% s&s!ava. Pred"e! je knjige, dakle, prijela+ i+
jednoga pore!ka & na1elno dr&k1iji poredak# prijela+ i+ dik!a!&ra & de"okra-ije, i+
planske i ko"andne privrede & !r;in& privred&, !e "ijenjanje +a!voreni% &
o!vorena dr&!va. 9 ovoj je knji+i anali!i1ka perspek!iva &s"jerena na poli!i1ko.
Kako se kod pro"jena poli!i1ki% re;i"a veino" !e"elji!o "ijenjaj& i privredni i
so-ijalni s&s!avi N bilo kao pre!pos!avka, bilo kao re+&l!a! poli!i1ke !ransfor"a-ije
N naa !eorijska ra+"a!ranja i e"pirijske anali+e &klj&1&j& i pro"jene odnosa &
par-ijalni" poli!i1ki", dr&!veni" i ekono"ski" s&s!avi"a. 2e+ !e se
"eC&ovisnos!i ne "o;e ra+&"je!i ni !ransfor"a-ija poli!ike ni !ransfor"a-ija
privrede ili dr&!va.
Knjiga je, pak, vie od &voda & is!ra;ivanje !ransfor"a-ije, i !o &
!ros!r&ko" s"isl&. Prvo, ona ne uvodi sa"o & is!ra;ivanje !ransfor"a-ije, nego i
odra;ava najnovije s!anje & poli!oloko" is!ra;ivanj& pro"jena s&s!ava, !o jes!
state o$ the art. 4r&go, & prvo" s& dijel& knjige definirani i "eC&sobno
ra+grani1eni !e"eljni poj"ovi na&ka o vladavini, kao !o s& s&s!av, re;i", dr;ava,
de"okra-ija, a&!okra-ija, a&!ori!ari+a" i !o!ali!ari+a". (eliki dijelovi knjige
s!oga se "og& 1i!a!i i kao prilog komparativnom nauku o sustavima. Naposlje!k&,
& najopse;nije" dijel& knjige i+lo;ene s& sa"os!alne empirijske analize pro-es@
de"okra!i+a-ije & 1e!iri velike svje!ske regije# & K&;noj 5&ropi, =a!inskoj
'"eri-i, As!o1noj '+iji, !e Srednjoj i As!o1noj 5&ropi. 9 odnos& pre"a prvo"
i+danj&, ovo" je i+danj& dodano opse;no poglavlje o =a!inskoj '"eri-i. $aj sa"
dio napisao sa svoji" kolego" Pe!ero" $%ierje".
Knjiga je napisana +a ir& p&blik&. Lna se obraa s!&den!i"a i
nas!avni-i"a poli!i1ke +nanos!i, ali i so-iologije, povijes!i i ekono"ski% +nanos!i.
Ld nje+ina 1i!anja "og&, osi" !oga, i"a!i koris!i eli!e koje poli!i1ki odl&1&j& i
+as!&pni-i +a%!jevnog novinars!va. Knjiga je profi!irala od brojni% rasprava &
koji"a sa" od po1e!ka devedese!i% godina s!alno !e"a!ski i+lagao pojedine
anali+e i !e+e i raspravljao o nji"a. Na prvo" "jes!& navodi" s!&den!e & "oji"
se"inari"a na sve&1ili!i"a & Main+&, 7eidelberg&, 2erlin& i Madrid&.
Profi!irao sa", i !o & "jeri koj& je !eko pre-ijeni!i, i od svoji% kolegi-a i kolega &
radno" kr&;ok& DPro"jena s&s!avaE &n&!ar Nje"a1kog &dr&;enja +a poli!i1k&
+nanos! F4(PWG, & is!ra;iva1koj sk&pini D2er!els"annov indeks !ransfor"a-ijeE
F2$AG, od svoji% Ds&bora-aE & is!ra;iva1koj sk&pini D4efek!ne de"okra-ijeE
7ansa)K*rgena P&%lea, .la&dije 5i-%er, Pe!era $%ierja i '&rela .roissan!a, !e od
svoji% kolega i s&radnika & odsjek& DAs!ra;ivanje de"okra-ijeE & Znans!veno"
-en!r& +a so-ijalno is!ra;ivanje & 2erlin& FWZ2G. Svojoj s&radni-i B&dr&n
Mo&na ;eli" se +a%vali!i na &redni1ko" rad&. S '&relo" .roissan!o" napisao
sa" poglavlje o !ransfor"a-iji s&s!ava & As!o1noj '+iji, a s Pe!ero" $%ierje"
poglavlje o =a!inskoj '"eri-i. Za%valan sa" i", i+nad svega, na drago-jeni"
&p&!a"a i kons!r&k!ivnoj kri!i-i -ijele knjige.
9
Posebno se ;eli" +a%vali!i svoje" &1i!elj& Kla&s& von 2e"e&, 1ija s&
li1nos! i djelo, prije svega, prob&dili i %ranili "oj in!eres i "oj& s!ras! pre"a
poli!i1koj +nanos!i. Lv& knjig& posve&je" nje"&.
9 2erlin&, svibnja 2009.
80
Uvod

'ko se 20. s!oljee pro"a!ra s gledi!a prijela+a i+ a&!ori!arni% &
liberalnode"okra!ske poli!i1ke s&s!ave, raspo+naj& se !ri velika vala. Prvi d&gi
val, koje"& s& korijeni & 0ran-&skoj i '"eri1koj revol&-iji i koji se, polako
ja1aj&i, pro!egao kro+ -ijelo 89. s!oljee, dosegao je vr%&na- neposredno nakon
Prvoga svje!skog ra!a. 4o po1e!ka dvadese!i% godina prolog s!oljea !aj je val
po"o& opi%, jednaki% i slobodni% i+bora &spos!avio pro-ed&ralni "ini"&"
F4a%l, 89H8G de"okra!ski% s&s!ava &, kao !o je i+ra1&nao Sa"&el 7&n!ing!on
F8998, 8HG, !ridese!ak +e"alja. Prvi d&gi !rend de"okra!i+a-ije e&ropske i
a"eri1ke povijes!i prekin&! je Da&!ori!arni" pro!&valo"E koji je o!po1eo
M&ssolinijevi" Mare" na >i" 8922. godine. Ln je o"og&io nas!anak ni+a
fais!i1ki%, a&!ori!arno)korpora!ivis!i1ki%, pop&lis!i1ki% ili vojno)dik!a!orski%
re;i"a & 5&ropi i =a!inskoj '"eri-i.
Kao i 898I, svre!ak svje!skog ra!a ope! je po!akn&o kra!ak +a"a%
de"okra!i+a-ije & drugom val& nakon 89<?. Pod nad+oro" pobjedni1ki%
save+ni1ki% sila dekre!irana je i o!po1ela je de"okra!i+a-ija poli!i1ki% s&s!ava
Zapadne Nje"a1ke, '&s!rije, A!alije i Kapana. 9 =a!inskoj '"eri-i es! je +e"alja
&lo & kra!k& fa+& de"okra!ske pro"jene, prije no !o s& je po1e!ko" pedese!i% i
e+dese!i% godina, ope! & jedno"e pro!&val&, o!plavile vojne dik!a!&re.
Tre1i val de"okra!i+a-ije po1eo je, paradoksalno, vojni" p&1e" &
Por!&gal& 89H<, !e je is!e godine +a%va!io Br1&, a ned&go po!o" i 6panjolsk&
F89H?G. Nas!avio se po1e!ko" osa"dese!i% godina & =a!inskoj '"eri-i, kad s&
slo"ljeni "nogi vojni re;i"i ili s& refor"is!i1ke vojske +apo1ele liberali+ira!i i
de"okra!i+ira!i svoje +e"lje. Slijedei, !akorei, "e%anik& Dregionalnog do"ino)
&1inkaE, &s!rajni je !rei val de"okra!i+a-ije +a%va!io i As!o1n& '+ij&. Po1eo se
"ijenja!i jednos!rana1ki re;i" na $ajvan&, na 0ilipini"a je sr&en dik!a!or
Mar-os koji je vladao s&l!anis!i1ki, a & K&;noj Koreji i $ajland& vojske s& se ope!
pov&kle & vojarne. Sve 1e!iri +e"lje &p&!ile s& se "&1no" s!a+o"
de"okra!i+a-ije. No the third 9ave F7&n!ing!on, 8998G nedvojbeno je dos!ign&o
vr%&na- & slo"& ko"&nis!i1ki% re;i"a As!o1ne 5&rope. $i" epo%alni" lo"o"
89I9)8998. preobra+ba a&!ori!arni% i !o!ali!arni% poli!i1ki% s&s!ava nije pos!ala
sa"o do"inan!an proble" poli!i1ke agende "nogi% !ransfor"a-ijski% +e"alja,
nego je pro"akn&!a i & jedn& od do"inan!ni% !e"a na podr&1j& ekono"skoga,
so-iolokoga i poli!olokog is!ra;ivanja. Poli!i1ka +nanos! se, prije ekono"ije i
so-iologije, "ora osje!i!i i+a+vano" da ra+lo;i &+roke i pro-ese pro"jene
poli!i1ki% s&s!ava i anali+ira i+glede i proble"e konsolidiranja "ladi%
de"okra-ija !o nas!aj&. $o vrijedi i +a propas! pro"jena s&s!ava ili 1&dn&
o!pornos! -ijeli% regija, kao !o s& arapsko)isla"ske +e"lje, na !enden-ije
de"okra!i+a-ije dilje" svije!a.
Knjiga je ra1lanjena na 1e!iri dijela. Prvi se dio bavi !e"eljni"
poj"ovi"a, kon-ep!i"a i D!eorija"aE is!ra;ivanja !ransfor"a-ije. Najprije se
preds!avlja !ipologija poredaka poli!i1ke vladavine. Lna !reba da!i jasan &vid &
s!r&k!&re i pos!&pke koji odreC&j& iden!i!e! nekoga poli!i1kog s&s!ava. Nai"e, o
pro"jeni s&s!ava "o;e se govori!i !ek kad se na1elno pro"ijene kons!i!&!ivni
88
s!r&k!&rni i pro-ed&ralni ele"en!i poli!i1kog s&s!ava. Slijede kra!ko objanjenje i
ra+grani1enje !e"eljni% poj"ova is!ra;ivanja !ransfor"a-ije, kao !o s&
"ijenjanje re;i"a, pro"jena re;i"a, "ijenjanje s&s!ava, pro"jena s&s!ava,
!ran+i-ija i !ransfor"a-ija. Poli!i1ki re;i"i i s&s!avi ne kolabiraj& i ne nas!aj& be+
djelovanja poli!i1ki% ak!era. 2e+ !eorijske refleksije ne "o;e se s%va!i!i kakvo se
+na1enje & pro-esi"a !ransfor"a-ije "o;e pripisa!i Ds!r&k!&ra"aE ili
respek!ivni" Dak!eri"aE. Pregled pon&de najva;niji% !eorija & dr&!veni"
+nanos!i"a !reba poka+a!i da anali+e !ransfor"a-ije odavno nis& vie os&Cene na
p&ko opisivanje, nego da se ona "o;e anali+ira!i na !eorijski +a%!jevan na1in.
Pre"da se de"okra!i+a-ija poli!i1ki% re;i"a ponajprije %rani i+ &n&!arnji% i+vora
i pre"da je po!i1& do"ai ak!eri, & pro"jena"a s&s!ava 1es!o s&djel&j& i
i+vanjski ak!eri. $o se "o;e dogodi!i na "iran na1in kao Dpo!i-anje de"okra-ijeE
ili nasilno kro+ ra!. $oj je !e"a!i-i & novo" i+danj& posveeno posebno poglavlje.
Po!o" se is-rpno obraC&j& pi!anja & koji" se e!apa"a poli!i1ki s&s!avi
!ransfor"iraj& & de"okra-ij&, kakvi posebni proble"i nas!aj& & pojedini"
fa+a"a, !e koji poli!i1ki ak!eri, i +bog koji% ra+loga, & jednoj fa+i i"aj& &!je-ajn&
&log&, a & sljedeoj fa+i dra"a!i1no g&be va;nos!. (a;nos! i &!je-aj poli!i1ki%
ak!era ne ovise najposlije o nji%ovi" s!ra!egija"a i o !ijek& pro"jene s&s!ava na
koji &!je1&. Pri!o" s& posebno va;ni konkre!ni obli-i in!erak-ije i+"eC& eli!a i
"asa. Za &s!rajnos! pro-esa de"okra!i+a-ije va;na je i kon!eks!&alna pri"jerenos!
poli!i1kog djelovanja.
Na podlo+i poj"ovni% objanjenja i !eorijski% pro"iljanja & prvo" dijel&,
& dr&go" dijel& knjige prika+ani s& posebni pro-esi, proble"i, &spjesi i ne&spjesi
najprije dr&goga Fnakon 89<?G, a po!o" i !reeg vala de"okra!i+a-ije F89H<)
899?G.
8
Lsobi!o se s&s!avno rasvje!lj&j& one s!r&k!&re, ak!eri, djelovanja, !e
&n&!arnji i vanjski 1i"beni-i &!je-aja koji s& & pro-esi"a !ransfor"a-ije nakon
4r&goga svje!skog ra!a &+rokovali nas!anak s!abilni% de"okra-ija & Save+noj
>ep&bli-i Nje"a1koj, '&s!riji, A!aliji i Kapan&. Podrobno je anali+iran i Dsl&1ajE
posljednji% desni% dik!a!&ra & DZapadnoj 5&ropiE ) & Por!&gal& F89H<G, Br1koj
F89H<G i 6panjolskoj F89H?G. >a+la;& se, ponajprije, ra+lo+i slo"a posljednji%
+apadnoe&ropski% dik!a!&ra i neo1ekivano br+e i &spjene de"okra!ske
!ransfor"a-ije. 9 nas!avk& s& prika+ane posebnos!i pro"jena re;i"a & =a!inskoj
'"eri-i i As!o1noj '+iji. $e anali+e ne sl&;e najposlije !o"e da se odgovori na
pi!anje kako s& spe-ifi1ni poli!i1ki i k&l!&rni kon!eks!i !i% dvij& regija osobi!o
&!je-ali N i &!je1& N na &spje% ili propas! pro-esa de"okra!i+a-ije.
MeC& e"pirijski" anali+a"a irok pros!or +a&+i"aj& pro-esi
!ransfor"a-ije & As!o1noj 5&ropi. Pre"a vladaj&e" "iljenj& & "eC&narodno"
is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije F7&n!ing!on, 8998O Pr+e,orski, 8998O Merkel, 899<O
=in+ i S!epan, 8993O 4ia"ond i dr., 899HG, oni se, dod&e, &brajaj& & !rei val
de"okra!i+a-ije, ali posebnos! pro"jena s&s!ava od +a!voreni% ko"&nis!i1ki%
dik!a!&ra & veino" o!vorene de"okra!ske s&s!ave opravdava nji%ov& obrad& &
posebno" poglavlj&.
2
S!oga se nakon &+ro1ne anali+e slo"a ko"&nis!i1ki%
s&s!ava ra+"a!ra posebna D!ransfor"a-ijska proble"a!ikaE & As!o1noj 5&ropi,
8
Prvi d&gi val de"okra!i+a-ije F8I2I)898IG i a&!okra!ski pro!&val !o je &slijedio +a nji" F8922)
89<:G F7&n!ing!on, 8998, 83G &kra!ko s& opisani na po1e!k& dr&gog dijela, ali na !o" "jes!& nis&
posebno anali+irani.
82
koja je ponajprije proi+ala i+ karak!era pre!%odni% a&!ori!arni% odnosno
!o!ali!arni% s&s!ava. Slijedi diferen-irana anali+a ra+li1i!i% p&!ova !ransfor"a-ije i
ins!i!&-ionalni% oblika novi% Dde"okra-ijaE. Blavni je -ilj objanjenja & !o"
dijel& da se i+ posebnog !ere!a naslijeCa, +apo1e!og p&!a !ransfor"a-ije, kon!eks!&
pri"jerenog ili nepri"jerenog ins!i!&-ionali+iranja de"okra-ije i so-ijalno)
ekono"ski% 1i"benika &!je-aja objasni &spje% ili propas! pro-esa
de"okra!i+a-ije. Zane"are li se >&sija Fdefek!na de"okra-ijaG i 2jelor&sija
Fa&!ori!arni re;i"G, nove s& se de"okra-ije & Srednjoj i As!o1noj 5&ropi, &na!o1
svakoj !eoriji, i+nenaC&j&e br+o konsolidirale. A !o !reba objasni!i. Lva knjiga o
D!ransfor"a-iji s&s!avaE !reba &ves!i &#
poj"ovlje is!ra;ivanja !ransfor"a-ije
periodi+a-ij& !ransfor"a-ija s&s!ava
pro-esne oblike !ransfor"a-ija s&s!ava
najva;nije !eorije & is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije
i+vanjsko po!i-anje de"okra-ije
e"pirijsko is!ra;ivanje !ransfor"a-ijski% re;i"a
ogledne anali+e odabrani% !ransfor"a-ijski% +e"alja
&+roke &spjeni% i propali% pro-esa de"okra!i+a-ije
ri+ike defor"iranja "ladi% de"okra-ija & %ibridne re;i"e.
Prvi se p&! preds!avlja knjiga koja je i &vod i &d;benik o poli!oloko"
is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije, a koja sa;i"a sve sredinje poj"ove i !eorijske
pris!&pe !oj !e"a!i-i i pri"jenj&je i% na pri"jeri"a brojni% anali+a +e"alja
Zapadne, K&;ne i As!o1ne 5&rope, =a!inske '"erike i As!o1ne '+ije.
2
Koris!ei valjane s&s!avne prigovore, neki a&!ori govore o posebno"e, 1e!vr!o" val&
de"okra!i+a-ije F2e"e, 899<O Lffe, 899<O 2&n-e, 200:G. No & vladaj&e" "iljenj& &
is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije !a se o+naka nije +apravo probila & odnos& pre"a ranoj
7&n!ing!onovoj F8998G !vorbi poj"ova.
8:
I. Teorija
*. Tipologija politikih sustava
Poli!i1ki je s&s!av Df&nk-ionalno spe-ijali+iraniE par-ijalni s&s!av koje"& je
+adaa osig&ra!i pre;ivljavanje -ijelog dr&!va posreds!vo" dr&!veno Dobve+a!ne
raspodjele vrijednos!i i dobaraE F5as!on, 893?G. 4a bi "ogao isp&ni!i !& f&nk-ij&,
po!rebna s& "& posebna sreds!va dr;avne sile i sank-ija, koja ne"aj& os!ali
par-ijalni s&s!avi pop&! privrede, +nanos!i ili prava. MaP Weber F89H2, I22G je
govorio o D"onopol& legi!i"noga fi+i1kog nasiljaE koji pripada sa"o dr;avi kao
&n&!arnjoj organi+a-ijskoj je+gri poli!i1kog s&s!ava. Poli!i1ki s&s!avi nis&, dakle,
sa"o f&nk-ionalno spe-ijali+irani, nego s& i "anifes!a-ije poli!i1ke vladavine, a
legi!i"irani s& ra+li1i!i" obli-i"a FWas-%k&%n, 899?, 2:HG. S&kladno vrs!i i
na1in& svoje legi!i"a-ije, poli!i1ki s&s!avi i+graC&j& odreCene s!r&k!&re i
"e%ani+"e pris!&pa poli!i1koj vlas!i i osig&ranja poli!i1ke vlas!i. $e se s!r&k!&re i
"e%ani+"i "og& s%va!i!i kao &n&!arnja nor"a!ivna i ins!i!&-ionalna opre"a
poli!i1kog s&s!ava. Pri !o"e vrijedi pravilo# nor"e na koji"a se !e"elje
respek!ivni poli!i1ki s&s!avi odreC&j& pre!en+ij& na opseg vlas!i i posebn&
konfig&ra-ij& ins!i!&-ija dr;avne vlas!i. Lne &!je1& na oblike, pos!&pke i
organi+a-ije pris!&pa vlas!i, s!r&k!&re vlas!i i na1ine vladanja.
Klasifi-ika-ija oblika dr;ave i vladavine pre"a odreCeni" obilje;ji"a
&n&!arnje organi+a-ije vlas!i &braja se & najs!arije i najpre1e +adae +nanos!i o
poli!i-i. Nas!aje & ?. s!olje& prije Kris!a s 7erodo!ovi" ra+govoro" s
Per+ij-i"a, a prvi vr%&na- dos!i;e & gr1koj an!i-i & Pla!onovoj i 'ris!o!elovoj
!rodiobi & na&k& o !ipovi"a vlas!i. 'ris!o!el F:I<):2:. prije Kris!aG je & svojoj
akade"iji prik&pio &k&pno 8?I &s!ava i &s&s!avio i% pre"a broj1ano"e Fkoliko i%
vladaMG i kvali!a!ivno" kri!erij& Fkako se vlada & odnos& pre"a ope" dobr&MG
FPolitika 82HI b 3)82H9 b 80G. Po"o& !a dva kri!erija 'ris!o!el ra1lanj&je !ri
oblika vlas!i & koji"a s& !ri dobra oblika s&pro!s!avljena !ri"a i+opa1eni"a# &
samovladavini, !o je "onar%ija nas&pro! !iranijiO & vladavini malo"rojnih,
aris!okra-ija nas&pro! oligar%ijiO & vladavini mnogih, politiea nas&pro!
de"okra-iji. Na po1e!k& novog vijeka Ma-%iavelli F8<39)8?2HG svodi "no!vo
pojavni% oblika dr;ave na dva !e"eljna !ipa# rep&blik& i kne;evin&. Pri !o"e ne
odgovara na !o koji on !ip na1elno preferira. 9 svoje"& epo%alno" spis& : duhu
zakona Mon!esQ&ie& F83I9)8H??G ope! ra+lik&je !ri oblika vlas!i F893?, 80<G#
rep&blik& F& aris!okra!sko" ili de"okra!sko" oblik&G, "onar%ij& i despo-ij&.
Nije !eko &vidje!i kako se !& "ijeaj& kvan!i!a!ivni i kvali!a!ivni kri!eriji. Popis
+na1ajni% !eore!i1ara dr;ave, koji s& sa s!ajali!a dvaj& spo"en&!i% obilje;ja
s&s!ava ili ko"pleksnijeg ras!era kri!erija pok&ali ra+vi!i s&s!avni na&k o
obli-i"a dr;ave, nas!avlja se +na1ajni" i"eni"a 89. i 20. s!oljea. Navodi"o
sa"o :p1e nauke o dr/avi >ober!a von Mo%la F8H99)8IH?G, K. K. 2l&n!s-%lija
F8I0I)8II8G i Beorga Kellineka F8I?8)8988G. 9 20. s& s!olje& na ob&%va!ni" i
s&s!avni" !ipologija"a ra+novrsni% pojavni% oblika poli!i1ke vladavine radili,
"eC& os!ali"a, 2ri!ana- Sa"&el 0iner, '"erikana- Ma-Aver, !e .arl Koa-%i"
0riedri-% i Karl =oe,ens!ein, nje"a1ki poli!i1ki +nans!veni-i koji s& e"igrirali &
8<
Sjedinjene 4r;ave. Lvdje se ne "og& sa;e!i, pa 1ak ni o-r!a!i, nji%ovi re+&l!a!i Fo
!o"e &kra!ko &# 2r&nner, 89H9, 22)HHG. Za na& je svr%& dos!a!no napravi!i kra!k&
!e"eljn& !ipologij& poli!i1ki% s&s!ava, s&s!avnos! koje je ra+&"ljiva. Nai"e,
sa"o ako s& pojedini !ipovi vladavine !o1no definirani i "eC&sobno ra+grani1eni,
openi!o "o;e"o odl&1i!i je li posrijedi !ransfor"a-ija nekoga poli!i1kog s&s!ava,
dakle +biljska pro"jena s&s!ava, ili nije. Lsi" !oga, !ipoloki po!krijepljena
anali+a pojedini% s&s!ava o"og&&je o!riji &vid & posebnos!i i dina"i1nos!i
ra+li1i!i% pro"jena s&s!ava. $ako se & pro"jeni s&s!ava od ko"&nis!i1ki% re;i"a
& de"okra-ij& pojavlj&j& dr&k1iji proble"i nego & de"okra!skoj !ransfor"a-iji
desni% dik!a!&ra & K&;noj 5&ropi nakon 89H<.
$ipolokoj podjeli poli!i1ki% s&s!ava pris!&pa" ded&k!ivno. 4ed&k!ivno
+na1i da kons!r&ira" idealne !ipove & s"isl& MaPa Webera F893I, 2:<. i d.G.
Kao!i1no "no!vo ra+li1i!i% realni% s&s!ava !reba s&s!avno svrs!a!i & neki
DidealniE sklop, i !o !ako da se "isaono)logi1ki &va;e bi!na obilje;ja koja
karak!eri+iraj& pore!ke poli!i1ke vladavine. Najprije se po+iva" sa"o na kri!erij
Dpoli!i1ke vlas!iE. 9 ra+voj& svoji% kri!erija podjele ) pri 1e"& se oslanja" na
7anna% 'rend! F89??, H0:G, =oe,ens!eina F8939, 8<. i d.G i 2r&nnera F89H9, 32. i
d.G ) preds!avlja" es! kri!erija klasifika-ije, koje pove+&je" s na1elni"
pi!anji"a, a koji se odnose isklj&1ivo na sredinje aspek!e vlas!i & neko"e
poli!i1ko" s&s!av&#
legi!i"a-ija vlas!i
pris!&p vlas!i
"onopol na vlas!
s!r&k!&ra vlas!i
pre!en+ija na opseg vlas!i
na1in vladanja.
;egitima%ija vlasti+ Kako se i & koje" opseg& vlas! legi!i"iraM 4ogaCa li
se !o na na1el& narodne s&verenos!i, kori!enje" ra+li1i!i% "en!ali!e!a kao !o s&
na-ionali+a", pa!rio!i+a", sig&rnos! i red ili +a!vorenog svje!ona+ora koji
pre!endira na aspol&!n& is!in&M
Pristup vlasti+ Kako je &reCen pris!&p vlas!iM $o do!i1e pi!anje o i+bor&
oni% koji vladaj&. Pos!oji li &niver+alno Fjednako, slobodno, ope i !ajnoG bira1ko
pravo svi% odrasli% graCana ili bira1ko pravo podlije;e neki" ograni1enji"a koja
s& "o!ivirana poli!i1ko" vla&, svje!ona+oro", raso", e!ni1no&, rodo" ili
ne1i" dr&gi"M Kes& li adresa!i vlas!i po!p&no isklj&1eni i+ i+bora nosi!elja vlas!iM
(onopol na vlast+ $ko donosi poli!i1ki obve+&j&e odl&keM Kes& li !o
sa"o de"okra!ski legi!i"irane i &s!avno predviCene ins!an-ije, jes& li !o
sa"oi"enovani despo!i ili se de"okra!ski nelegi!i"ni" ak!eri"a Fpri"jeri-e
vojs-iG &s!&paj& i+van&s!avne do"ene odl&1ivanjaM
!truktura vlasti+ je li dr;avna vlas! podijeljena na vie nosi!elja vlas!i ili je
objedinjena & r&ka"a jednoga jedinog nosi!elja vlas!iM DKedini nosi!elj vlas!iE
"o;e bi!i pojedina1na osoba, jedna sk&pina, %&n!a, s!ranka ili ko"i!e!. Pi!anje o
s!r&k!&ri vlas!i do!i1e !radi-ionalno pi!anje, !o s& ga pos!avili ve =o-ke i
Mon!esQ&ie&, o podjeli, ograni1enj& i kon!roli vlas!i.
8?
Pretenzija na opseg vlasti+ Ke li pre!en+ija dr;ave da vlada nad svoji"
graCani"a jasno ograni1ena ili !enden-ijski neograni1enaM $o je pi!anje o d&bini
reg&la-ije i in!erven-ije !o i% +a%!ijevaj& nosi!elji dr;avne vlas!i & odnos& pre"a
dr&!v& i njegovi" 1lanovi"a.
Nain vladanja+ Lbavlja li se dr;avna vlas! & sklad& s na1eli"a pravne
dr;ave ili je pro!ivna nji"a, represivna, sa"ovoljna ili 1ak !eroris!i1kaM $o do!i1e
pi!anje obve+a!nog nor"iranja dr;avne sile po"o& legi!i"ni% +akonski% nor"i.
9 de"okra-ija"a je pris!&p vlas!i o!voren, s!r&k!&ra vlas!i je pl&ralis!i1ka,
pre!en+ija na opseg vlas!i je ograni1ena, vlas! se obavlja & sklad& s pravno"
dr;avo", a pravo na vlas! !e"elji se na na1el& narodne s&verenos!i. Monopol na
vlas! i"aj& sa"o de"okra!ski i &s!avno legi!i"irane ins!i!&-ije. 9 defek!ni"
varijan!a"a de"okra!ski% s&s!ava ograni1en je na1in f&nk-ioniranja koji je &
sklad& s de"okra-ijo" i pravno" dr;avo" jednoga ili vie kri!erija vlas!i.
.jelok&pna logika vlas!i ipak vie slijedi de"okra!ske nego a&!okra!ske oblike
vladavine Fpogl. 8.8.:G. 9 a&!ori!arnoj varijan!i a&!okra!ski% s&s!ava pris!&p vlas!i
podlije;e +na!ni" ograni1enji"a, pl&ralis!i1ka s!r&k!&ra vlas!i vidljivo je
ograni1ena, vlas! pre!endira na !o da &velike +aCe & individ&aln& sfer&, na1in
vladanja nije nor"iran & sklad& s pravno" dr;avo", a vlas! se nas!oji legi!i"ira!i
&porabo" odreCeni% "en!ali!e!a. Monopol na vlas! i"aj& voCe, oligarsi ili %&n!e,
koji &ope nis& de"okra!ski legi!i"irani ili s& nedos!a!no de"okra!ski
legi!i"irani. 9 !o!ali!arni" pods&s!avi"a a&!okra!ski% s&s!ava pris!&p vlas!i je
+a!voren, s!r&k!&ra vlas!i je "onis!i1ka, !j. &s"jerena na jedno jedino sredi!e
vlas!i, pre!endira se na !o!alan opseg vlas!i, na1in vladanja je represivan,
!eroris!i1ki i nadkriljen sveob&%va!ni" svje!ona+oro" koji pre!endira na
aspol&!n& is!in&.
4r&k1ije for"&lirano# dok s& & defek!ni" de"okra-ija"a neki od es!
kri!erija de"okra!ske vladavine sa"o nar&eni, ali nije dokin&!a logika
de"okra!ski% i+bora, & a&!ori!arni" s& re;i"i"a kri!eriji de"okra!ske vladavine
nar&eni !ako da se logika de"okra!ske in!erak-ije po!isk&je i +a"jenj&e
a&!ori!arni" obliko" vladavine, koji s&spendira ins!i!&! opi%, slobodni% i
jednaki% i+bora. >a+djelni-a i+"eC& vrlo defek!ni% de"okra-ija i D"eki%E
a&!ori!arni% re;i"a "o;e bi!i vrlo !anka i &o1ljiva je sa"o & konkre!ni"
kon!eks!i"a i sl&1ajevi"a. 9 !o!ali!arni" je re;i"i"a svaki od es! kri!erija
de"okra!ske vladavine +a"ijenjen po!p&no s&pro!no" logiko" vladavine
FMerkel, 200<G. 4va !e"eljna !ipa poli!i1ki% s&s!ava i nji%ovi pod!ipovi prika+ani
s& & !abli-i 8. $& je vidljivo je da je ra+djelni-a i+"eC& de"okra-ija i a&!ori!arni%
re;i"a o!rija nego ra+djelni-a &n&!ar !e"eljni% de"okra!ski% i a&!okra!ski%
!ipova. $o je & sklad& sa sis!e"a!iko" 7ansa Kelsena F8II8)89H:G, koji !akoCer
spo"inje sa"o dva !e"eljna !ipa poli!i1ke vladavine# de"okra-ij& i a&!okra-ij&
FKelsen, 892?, :20. i d.G. Pre"a nje"&, !a se dva !ipa vladavine na1elno ra+lik&j&
po !o"e !o & de"okra!ski" s&s!avi"a +akone DpraveE oni na koje se oni
pri"jenj&j& Fa&!ono"ne nor"eG, dok se & a&!okra!ski" s&s!avi"a ra+lik&j&
+akonodav-i i adresa!i +akona F%e!erono"ne nor"eG. 4akako, Kelsen je svoj
:p1i nauk o dr/avi napisao prije 892?, dakle & !ren&!k& kad ni s!aljini+a" ni
na-ionalso-ijali+a" nis& is!akn&li pre!en+ij& +a !o!ali!arno" vladavino", a da se
ne govori o !o"e da je nis& bili os!varili. Zna!ne ra+like koje pos!oje i+"eC&
83
"eke a&!ori!arne vlas!i & &s!avnoj "onar%iji Nje"a1ke .arevine i pre!en+ije +a
!o!alno" vla& & s!aljinis!i1ko" Sovje!sko" Save+& i na-ionalso-ijalis!i1koj
Nje"a1koj, a s ob+iro" na es! kri!erija koje sa" odabrao, o"og&avali s&
&s!avni" pravni-i"a, poli!i1ki" +nans!veni-i"a
:
i %is!ori1ari"a da govore o
!o!ali!arno" s&s!av& sui generis. A+ deskrip!ivne perspek!ive !o je i ra+&"ljivo, ali
po!kopava pre-i+n& s&s!avnos! 7ansa Kelsena. 9 &s!avnoj sis!e"a!i-i, !o!ali!arne
re;i"e !reba s%va!i!i kao pod!ip a&!okra!skog pore!ka vladavine.
Ta"li%a 1+ :"ilje/ja demokratskih i autokratskih sustava
&utokracija 'emokracija
$o!ali!arni
re;i"
'&!ori!arni
re;i"
4efek!na
de"okra-ija
4e"okra-ija
pravne dr;ave
%egitimiranje
vlasti
svje!ona+or Men!ali!e!i narodna s&verenos! narodna s&verenos!
Pristup vlasti +a!voren
Fakla"a-ijski plebis-i!i
&"jes!o opega
bira1kog pravaG
res!rik!ivan
Fpos!oji bira1ko pravo,
ali ne"a pl&ralis!i1ki%,
slobodni% i po!eni%
i+bora ili s& ograni1eniG
o!voren
F&niver+alno bira1ko
pravo
a
G
o!voren
F&niver+alno bira1ko
pravoG
Pretenzija na
opseg vlasti
neograni1ena
FR!o!alnaDG
Lb&%va!na ograni1enaO definirana
& sklad& s pravno"
dr;avo", ali
nar&ava grani-e
ograni1enaO definirana
& sklad& s pravno"
dr;avo", definirane i
+aja"1ene grani-e
+onopol vlasti voCaSs!ranka
Fnis& legi!i"irani
i+bori"a i
de"okra!ski" &s!avo"
voCaS Roligar%ijaD Fnis&
legi!i"irani i+bori"a ili
s& !o sa"o djelo"i-eG
a&!ori!e!i legi!i"irani
i+bori"a i de"okra!)
ski" &s!avo", ali i%
ka!kad ograni1&j& ve!o
ak!eri
a&!ori!e!i legi!i"irani
i+bori"a i de"okra!)
ski" &s!avo"
,truktura
vlasti
"onis!i1ka pol&pl&ralis!i1ka pl&ralis!i1ka pl&ralis!i1ka
-ain vladanja sa"ovoljan,
s&s!avno represivan,
!eroris!i1an
ograni1eno
represivan
nar&ena pravna dr;ava pravna dr;ava
a Kedino ograni1enje# pod!ip Rekskl&+ivne de"okra-ijeD.
Izvor+ Merkel i .roissan!, 2000, H.
$ipologij& poli!i1ki% s&s!ava !reba jo jedanp&! pojasni!i grafi1ki. Jak ni
i+"eC& dvaj& !e"eljni% !ipova grani-e se ne "og& pov&i po!p&no %er"e!i1no.
4efek!ne de"okra-ije, & koji"a se s!varno nar&avaj& na1ela pravne dr;ave i
i+vrna vlas! djelo"i-e +aobila+i kon!rol& vlas!i, +ala+e & Dsiv& +on&E "eki%
a&!ori!arni% re;i"a. A obra!no, & pol&a&!ori!arni" re;i"a ve se "og& oblikova!i
va;ni ele"en!i pravne dr;ave i de"okra-ije. Ko s& prop&snija preklapanja
pod!ipova de"okra-ije i a&!okra-ije. Ne "o;e se ka!egorijalno sa"a rasvije!li!i ni
siva +ona i+"eC& pred!o!ali!arni% i pos!!o!ali!arni% !e po!p&no ra+vijeni%
!o!ali!arni% s&s!ava. Prijela+i i+ a&!ori!arni% & !o!ali!arne s&s!ave ka!kad se +bivaj&
sa"o kao in!en+ivnije i+ra;avanje pojedini% obilje;ja. MeC&!i", !ek nji%ov +broj
proi+vodi D!o!ali!arni sindro"E koji opravdava kon-ep!&ali+a-ij& posebnog
pod!ipa.
:
MeC& nji% &klj&1&je" i sebe. 9 prvo" i+danj& ove knjige i ja govori" o D!o!ali!arno"
pods&s!av& s&i generisE FMerkel, 8999, 2HG. Pri!o" sa" slijedio kons!r&k-ij& Didealnog !ipaE
MaPa Webera F893I, 2::G, no ona & opoj &s!avnoj sis!e"a!i-i ne "o;e ra+vi!i is!& logi1k&
selek!ivnos! kao Kelsenovo odreCenje sa"o dvaj& !e"eljni% !ipova poli!i1ke vladavine.
8H
4a bi se realni poli!i1ki s&s!avi svrs!ali, kon!in&&" od idealni%
de"okra-ija do po!p&nog !o!ali!ari+"a "o;e se pove+a!i s vre"ensko" osi.
Poli!i1ki re;i"i pojedini% +e"alja na !oj se osi "og& kre!a!i !a"o)a"o. $ako se
Nje"a1ka .arevina 898:. "o;e svrs!a!i & pol&a&!ori!arne s&s!ave, a Wei"arska
>ep&blika dvadese!i% godina na podr&1je poliar%ija. Na po1e!k& !ridese!i% godina
>ep&blika se kree & sivoj +oni defek!ne de"okra-ije i pol&a&!ori!arnog re;i"a.
Nakon 89::. na-ionalso-ijalis!i1ki $rei >ei-% br+o Dprela+iE a&!ori!arn& +on& i
nakon 89:I. svrs!ava se & !ip !o!ali!arnog s&s!ava. S!&panje" na snag& $e"eljnog
+akona i prvi" slobodni" i+bori"a 89<9. godine poli!i1ki re;i" Save+ne
>ep&blike Nje"a1ke ope! se s"jes!io & de"okra!sk& +on&, !e se !ijeko"
sljedeeg dese!ljea & njoj &spio konsolidira!i kao poliar%ija Fpogl. AA.2G.
Pove+ivanje" kon!in&&"a s&s!ava i vre"enske osi jasno se "o;e
prika+a!i kako poli!i1ki s&s!avi "og& br+o pro"ijeni!i karak!er svoga re;i"a.
Kedno" dos!ign&!o s!anje re;i"a "o;e se ope! po!p&no pro"ijeni!i ako se
dra"a!i1no pro"ijene kon!eks!&alni 1i"beni-i. 9 sljedee" poglavlj& poka+a! &
kako ra+li1i!i !ipovi re;i"a "og& i+gradi!i ra+li1i!e po!en-ijale s!abilnos!i i
o!pornos!i na podlo+i posebni% &n&!arnji% konfig&ra-ija.
!lika 1+ Tipovi politikih sustava
8I
./-TI-UU+ P/%ITI0.I1 ,U,T&V& idealna
de"okra-ija
po!p&ni
!o!ali!arni
s&s!av
polarni !ip polarni !ip
'emokracija
&utokracija
9sidrena
de"okra-ija
4efek!na
de"okra-ija
'&!ori!arni
re;i"i
$o!ali!arni re;i"i
) veinska
de"okra-ija
) konsen+&sna
de"okra-ija
) predsjedni1ki
s&s!av
) parla"en!arni
s&s!av
>ealni !ipovi
) ekskl&+ivna
de"okra-ija
) enklavna
de"okra-ija
) vojni re;i"i
) neliberalna
de"okra-ija
) delega!ivna
de"okra-ija
>ealni !ipovi
) ko"&nis!i1ki
a&!ori!arni re;i"i
) fais!i1ki
a&!ori!arni
re;i"i
) vojni re;i"i
) korpora!ivis!i1ki
a&!ori!arni re;i"i
) rasis!i1ki
a&!ori!arni
re;i"i
) a&!ori!arni
"oderni)
+a-ijski re;i"i
) !eokra!ski
a&!ori!arni
) ko"&nis!i1ki
re;i"i
) fais!i1ki re;i"i
) !eokra!ski re;i"i
>ealni !ipovi >ealni !ipovi
89
*.*. 'emokratski sustavi
4e"okra-ija nije i+&" "odernog doba. $o vrijedi i +a !eorij& de"okra-ije i +a
ra+li1i!e pok&aje da se ona os!vari !ijeko" vie od dva !is&ljea lj&dske
povijes!i F7eld, 89IHO S-%"id!, 2003O i dr.G. $eorija i s!varnos! s!ekli s&
!oliko ra+li1i!i% nor"a!ivni% !e"elja i popri"ili !oliko konkre!ni% oblika
da je najprije n&;no poj"ovno objasni!i i+ra+ de"okra-ija.
>ije1 demokratia sas!oji se od dvij& sas!avni-a ) demos FnarodG i kratein
Fvlada!iG i pos!oji od sredine ?. s!oljea prije Kris!a. ,emos je !ada +na1io i DsviE
F!j. narod, osobi!o narodna sk&p!inaG, i D"nogiE F!j. iroka "asa, odnosno veina
& narodnoj sk&p!iniG. Poja" demos odreC&je narod poli!i1ki, a ne e!ni1ki
FethnosG. Zbog poli!i1ke defini-ije do 20. s!oljea s!alno se ra+li1i!o odgovaralo
na pi!anje !ko se &braja & narod. 9 a!enskoj de"okra-iji !o s& bili sa"o
p&nodobni "&ki graCani, !ijeko" 8I. i 89. s!oljea & neki" napredni"
ind&s!rijski" +e"lja"a sa"o "&ki graCani koji s& isp&njavali odreCeni -en+&s,
a !ek s& !ijeko" 20. s!oljea & demos "alo)po"alo &brajane i ;ene#
<
& Nje"a1koj
898I, & (elikoj 2ri!aniji 892I, & 0ran-&skoj 89<3. i & 6vi-arskoj 89H8.
9 gr1koj an!i-i demokratia je kori!ena kao is!o+na1ni-a isonomiai
Fo!prilike, jednakos!i pred +akono"G FMeier i dr., 89H2, I2:G. 9 a!i1koj se
de"okra-iji s"a!ralo da se pravna jednakos! najbolje !i!i po"o& veine.
Pola+ilo se od !oga da se jednakos! pred +akono" najdjelo!vornije osig&rava
po"o& poli!i1ke jednakos!i, !j. po"o& vladavine naroda. $o je %is!orijska i
logi1ka spojni-a i+"eC& isonomiae i demokratiae. 4e"okra-ija, dakle, nije bila
+a"isliva be+ &reCenja jednakopravnos!i dr;avljana. Narodna sk&p!ina !rebala je
bi!i ins!i!&-ionalno ja"s!vo i isonomiae i demokratiae.
<
A & de"okra-ija"a 28. s!oljea na par-ijalni" je podr&1ji"a djelo"i-e ra+li1i!o &reCeno pi!anje
pripadnos!i demosu, kao !o je o1i!o i+ odredaba o s!je-anj& dr;avljans!va koje ods!&paj& jedne od
dr&gi%.
20
9 gr1koj se an!i-i vladavinski poredak Dde"okra-ijeE odnosio na
pros!orno "ali, pregledni Dgrad)dr;av&E, koji je nedvojbeno bio vie grad nego
dr;ava FSar!ori, 8992, 2H<G. '!i1ka de"okra-ija bila je, osi" !oga, vrlo
Dekskl&+ivnaE. A+ s&djelovanja & de"okra-iji isklj&1ivala je robove, "e!eke i
;ene. Sa"o s& p&nodobni "&ki graCani i"ali pravo poli!i1ki s&djelova!i &
+ajedni-i. Kako je an!i1ka de"okra-ija bila ekskl&+ivna i kako je bila os!varena
sa"o & "ali" gradski" de"okra-ija"a, "ogla je popri"i!i oblik i+ravne
de"okra-ije & kojoj poli!i1ko s&djelovanje i poli!i1ko odl&1ivanje nis& bili
ra+dvojeni posredni1ki" preds!avni1ki" gre"iji"a i ins!i!&-ija"a. Zakonodavna
i i+vrna vlas! poklapale s& se & narodnoj sk&p!ini koja je bila pris!&pa1na svi"
p&nodobni" graCani"a FMeier i dr., 89H2, I:2O 7eld, 89IH, 28G. D4e"okra-ijaE
je pos!&pno g&bila na svojoj isklj&1ivos!i !ek poli!i1ki" ra+voje" & 89. i 20.
s!olje& sve vei" irenje" bira1kog prava. Ko se glasovi!i ge!!sb&rki govor
'bra%a"a =in-olna, od 89. s!&denog 8I3:, koji de"okra-ij& prika+&je kao
Dvladavin& naroda, od s!rane naroda i +a narodE, !e"eljio na ekskl&+ivno" poj"&
naroda koji je, dod&e, &klj&1ivao "&ko -rna1ko s!anovni!vo, ali je jo
isklj&1ivao ;ene i nepla!ie pore+a. 9 "nogi" +apadni" ind&s!rijski" dr;ava"a
bira1ko je pravo pos!alo opi" !ek ned&go prije Prvoga svje!skog ra!a, a napose
poslije 898I. FS-%"id!, 2003, :92G. $ek se o!ada "o;e govori!i o "oderni",
inkl&+ivni" de"okra-ija"a pre"a pre!%odno navedeni" kri!eriji"a. 4akako, &
veliki" dr;ava"a de"okra-ije s& odavno i+g&bile i+ravni karak!er i pre!vorile s&
se & preds!avni1ke s&s!ave liberalne de"okra-ije.
Na ovo"e se "jes!& ne "o;e opisa!i ni %is!orijsko os!varenje de"okra-ije
& Sjevernoj '"eri-i i & 5&ropi F4&nn, 8992O S-%"id!, 2003G, ni nje+in !eorijski
ra+voj od Ko%na =o-kea preko Kean)Ka-Q&esa >o&ssea&a, .%arles)=o&isa de
Se-onda!, bar&na de la 2rTde e! de Mon!esQ&ie&a, 'lePisa de $o-Q&evillea, Ko%na
S!&ar!a Milla, Kosep%a S-%&"pe!era, >ober!a 4a%la ili K*rgena 7aber"asa F&sp.
npr. 7eld, 89IHG. No ve !aj kra!ki ni+ is!akn&!i% !eore!i1ara de"okra-ije &p&&je
na lepe+& ra+li1i!i% kon-epa!a i "odela & koji"a se s%vaa poja" de"okra-ije. A
dois!a, nepres!an-e se spori o nor"a!ivni" osnova"a va;enja i o os!varivos!i
jaki% i slabi%, i+ravni% i nei+ravni%, eli!ni% i par!i-ipa-ijski%, pro-ed&ralni% ili
s&ps!an-ijalni% "odela de"okra-ije. $a rasprava !o se dosad vodila & !eoriji
de"okra-ije go!ovo i nije &!je-ala na is!ra;ivanje !ransfor"a-ije FMerkel, 8993b,
::G. Posljednji% se godina nova deba!a o Rkvali!e!i de"okra-ijeD rairila &n&!ar
ko"para!ivnog is!ra;ivanja de"okra-ije i !ransfor"a-ije FMerkel, P&%le i dr.,
200:O Merkel, P&%le i dr., 2003O =a&!%, 200<O 2er!els"ann S!if!&ng, 200<O
Morlino, 200<G. Apak, ve od seda"dese!i% godina 20. s!oljea pos!oje "anje ili
vie &spjena "jerenja de"okra!ske kvali!e!e poli!i1ki% re;i"a, pop&! 0reedo"
7o&sea, Poli! A)A( i 2er!els"annova !ransfor"a-ijskog indeksa F2$AG F0reedo"
7o&se od 89H2O (an%anen, 89I9O B&rr i dr., 8990O Kaggers i B&rr, 899?O
2er!els"ann S!if!&ng 200<O sa;e!ak &# =a&!%, 200<, 29HO S-%"id!, 2003, :I9. i
d.G.
*.*.*. Poliarhije
28
Pre"da s& ra+li1i!i sadr;aji i obli-i de"okra-ije nadasve va;ni +a so-ijalno)
k&l!&rn& pri"jerenos!, i+glede i do"e! de"okra!i+a-ije & sklop&
!ransfor"a-ije s&s!ava, najprije !reba poi od "ini"alne defini-ije
de"okra-ije. Lna konkre!i+i!a nai% es! kri!erija !o s& pre!%odno
navedeni, ali os!aje dos!a!no selek!ivna da bi se ra+likovali a&!okra!ski i
de"okra!ski s&s!avi. A+ !e "ini"alis!i1ke perspek!ive, a"eri1ki is!ra;iva1
de"okra-ije >ober! 4a%l navodi dva ele"en!arna, "eC&sobno pove+ana,
defini-ijska obilje;ja de"okra-ije# "ora se +aja"1i!i o!voreno na!je-anje
+a poli!i1ke d&;nos!i i vlas! i is!odobno dos!a!an pros!or +a poli!i1k&
par!i-ipa-ij& svi% graCana. 4a%l F89H8, ?G !o je+grovi!o na+iva Dp&bli-
-on!es!a!ion and !%e rig%! !o par!i-ipa!eD Fjavni" osporavanje" i pravo"
na par!i-ipa-ij&, nap. prev.G. No kako bi se & nekoj de"okra!skoj +ajedni-i
+aja"1io n&;an s!&panj odgovornos!i vlas!i pre"a preferen-ija"a
jednaki% graCana, "oraj& i" pre"a 4a%l& F89H8, 2G bi!i o!vorene i !ri
sljedee "og&nos!i#
8. "og&nos! da oni oblik&j& svoje preferen-ije,
2. "og&nos! da svoje preferen-ije pojasne s&graCani"a i vlas!i
pojedina1ni" i kolek!ivni" djelovanje",
:. d&;nos! vlas! da jednako vredn&je sve preferen-ije, neovisno o nji%ov&
sadr;aj& i podrije!l&.

$o s&, kako is!i1e i sa" 4a%l, sa"o Dn&;niE, ali ne i DdovoljniE &vje!i
de"okra-ije. S!oga i% "ora osig&ra!i osa" ins!i!&-ionalni% ja"s!ava#
8. sloboda &dr&;ivanja i koaliranja,
2. pravo na slobodno iska+ivanje "iljenja,
:. pravo da se bira Fak!ivno bira1ko pravoG,
<. pravo da se b&de biran na javne d&;nos!i Fpasivno bira1ko pravoG,
?. pravo poli!i1ki% eli!a da se na!je1& +a glasove i po!por& bira1aO
3. pos!ojanje al!erna!ivni%, pl&ralis!i1ki% i+vora infor"iranja Fsloboda
infor"iranjaG,
H. slobodni i po!eni i+bori,
I. ins!i!&-ije koje poli!ik& vlas!i 1ine ovisno" o glasovi"a bira1a i os!ali"
obli-i"a i+ra;avanja preferen-ija graCana.
22
Proi+la+i da i+ 4a%lovi% "ini"alni% kri!erija nije ekspli-i!no o1i!a podjela
vlas!i, koj& je =o-ke F83I9, : vladavini, pogl. UAAG prvi p&! !e"a!i+irao, a
Mon!esQ&ei& i+diferen-irao F8H<I, : duhu zakona, knj. 88, pogl. ?G. Lna je sa"o
i"pli-i!no is!akn&!a & os"oj !o1ki. 9 svoje"& kasnije", blago "odifi-irano",
"odel& poliar%ije 4a%l F89I9G brie !& os"& !o1k& be+ nado"jes!ka. 9 svoje"&
dr&go" kri!erij& o Ds!r&k!&ri vladavineE is!akn&o sa" !o1k& o podjeli vlas!i, a
osobi!o o kon!roli i ograni1enj& vlas!i, kao va;n& ra+djelni-& i+"eC& a&!okra!sko)
"onis!i1ki% i de"okra!sko)pl&ralis!i1ki% s&s!ava. $i"e ne !vrdi" da & svakoj
de"okra-iji +akonodavna i i+vrna vlas! "oraj& bi!i po!p&no odvojene. 9
s&vre"eni" de"okra-ija"a !akv& klasi1n& podjel& vlas!i nala+i"o, pribli;no,
sa"o & predsjedni1ki" s&s!avi"a vlas!i & S'4)& FS!effani, 89H9G i Fdjelo"i-eG &
=a!inskoj '"eri-i. 9 parla"en!arni" s&s!avi"a vlas!i F2e"e, 89H0, 8999G,
pop&! oni% & (elikoj 2ri!aniji i S> Nje"a1koj ili 1ak & konkordan-ijskoj
de"okra-iji & 6vi-arskoj F=ijp%ar!, 8999, :8. i d.G, grani-e i+"eC& i+vrne i
+akonodavne vlas!i de $a%to s& vrlo nejasne. Ans!i!&!o" referend&"a i radikalno"
federali+a-ijo", osobi!o & 6vi-arskoj, ins!i!&-ionali+irane s& jasne ins!an-ije
i+ravne de"okra-ije Freferend&"G i ver!ikalne ins!an-ije Ffederali+a"G
"eC&sobnog ograni1avanja i kon!role vlas!i. 6!o se !i1e s&da-a i s&dova, s&dbena
vlas! & svi" je de"okra!ski" s&s!avi"a &velike neovisna o i+vrnoj i
+akonodavnoj vlas!i. Kon!rola vlas!i pos!oji, pre"a !o"e, i & parla"en!arni"
s&s!avi"a vlas!i.
A"a"o, dakle, posla s "oderni" s&s!avi"a liberalne de"okra-ije s
ra+li1i!i" ins!i!&-ionalni" aran;"ani"a koji se !i1& %ori+on!alne i ver!ikalne
podjele vlas!i, kao i s "jeovi!i" odnoso" i+"eC& i+ravni% de"okra!ski% i
preds!avni1ki% pos!&paka odl&1ivanja. >a+djelni-a & odnos& pre"a a&!okra!ski"
s&s!avi"a N osi" "alobrojni% D"jeovi!i% s&s!avaE ) "o;e se pov&i po"o&
es! kri!erija ra+likovanja !o sa" i% pre!%odno naveo i po"o& osa" 4a%lovi%
"ini"alni% ins!i!&-ionalni% ja"s!ava. Sa"o ako s& oni +aja"1eni, poli!i1ki
s&s!avi isp&njavaj& ope obilje;je de"okra-ija# nai"e, na1eln& nei+vjesnos!
re+&l!a!a poli!i1ki% odl&ka. '"eri1ki poli!i1ki +nans!venik 'da" Pr+e,orski
F8998, 8:G dosljedno definira de"okra-ij& kao Da ss!e" of r&led open)
endedness, or organi+ed &n-er!ain!E. 4e"okra-ija se, dakle, "ora s%va!i!i kao
ins!i!&-ionali+irani s&s!av pravila o preradi dr&!veni% s&koba & koje"& jedna
vlas!, jedna ins!i!&-ija ili jedan ak!er ne s"ije odreCiva!i ili kon!rolira!i re+&l!a!e
poli!i1ki% odl&ka. >e+&l!a!i poli!i1ki% odl&ka & de"okra-ija"a nis&, kao &
a&!ori!arni" i !o!ali!arni" s&s!avi"a, odreCeni e< ante, nego nas!aj& kao
re+&l!an!a djelovanja konk&ren!ski% poli!i1ki% snaga. Poli!i1ka se djelovanja
ograni1&j& i donekle kanali+iraj& po"o& a priori Fveino" & &s!av&G &!vrCeni% i
de"okra!ski legi!i"irani% pro-ed&ralni% pravila i ins!i!&-ija.
2:
'ko se poli!i1ki s&s!avi s"jes!e na kon!in&&" koji se pro!e;e od idealne
de"okra-ije do po!p&nog !o!ali!ari+"a, na njega se ne "og& &nije!i sa"o dva
!e"eljna !ipa# de"okra-ija i a&!okra-ija. Na !oj se osi i de"okra-ija i a&!okra-ija
ope! "og& podijeli!i na pod!ipove# a&!okra-ija na a&!ori!arne i !o!ali!arne re;i"e,
s jedne, a de"okra-ija na poliar%ij& i defek!n& de"okra-ij&, s dr&ge s!rane.
Idealna demokra%ija pri!o" os!aje &!opijski idealni !ip, kao &os!alo" i po!p&ni
!o!ali!ari+a". Poliarhija, doslov-e Dvladavina "nogi%E, o+na1&je, pre"a >ober!&
4a%l& F89H8G, svoje"& poj"ovno" +a1e!nik& & "odernoj !eoriji de"okra-ije,
prosje1an !ip de"okra-ija koje s!varno pos!oje. Lna je &daljena od Didealne
de"okra-ijeE, ali ne &ka+&je na ras!&e defek!e, b&d&i da je & njoj os!vareno
osa" ins!i!&-ionalni% ja"s!ava pl&ralis!i1ke vladavine "nogi%, koja je isfil!rirao
4a%l FMerkel, P&%le i dr., 200:O .roissan! i Merkel, 200<G.
4a%lov kon-ep! poliar%ije pos!ao je referen!ni "odel & is!ra;ivanj&
!ransfor"a-ije. No dese! godina nakon vr%&n-a !reeg vala de"okra!i+a-ije
F899?G pos!alo je jasno da s& se "noge nove de"okra-ije "ogle, dod&e, o+na1i!i
kao da%lovske poliar%ije, ali da s& i+ra;avale sve vee nor"a!ivne i f&nk-ionalne
nedos!a!ke. 'nali!i1ka slabos! 4a%lova "odela poliar%ije sas!oji se & !o"e !o s&
i+ njega kon-ep-ijski isklj&1ene ja"s!vene di"en+ije %ori+on!alne kon!role vlas!i
i pravne dr;ave koje s& +a de"okra-ij& ;ivo!no va;ne. Pre"a 4a%lovi"
kri!eriji"a, >&sija, $&rska ili (ene+&ela "orale bi se 2003. godine o+na1i!i kao
poliar%ije. $ako bi se nale & is!oj sk&pini re;i"a kao i 6vedska, 0ran-&ska ili
6vi-arska. Prolifera-ijo" %ibridni% re;i"a i defek!ni% de"okra-ija na !rag&
!reeg vala de"okra!i+a-ije, 4a%lov je kon-ep! i+g&bio "nogo e"pirijsko)
anali!i1kog sadr;aja. Sljedei "odel D&sidrene de"okra-ijeE nas!oji nadoknadi!i
!aj anali!i1ki nedos!a!ak.
*.*.2. Usidrena demokracija
?
Kon-ep! D&sidrene de"okra-ijeE slijedi +a"isao da s& s!abilne de"okra-ije &
pravnoj dr;avi dvos!r&ko &sidrene# i+n&!ra, b&d&i da pojedini par-ijalni re;i"i &
de"okra-iji osig&ravaj& svoje nor"a!ivno i f&nk-ionalno pos!ojanje po"o&
"eC&sobne ovisnos!i i sa"os!alnos!iO i+vanjski, b&d&i da s& par-ijalni re;i"i &
de"okra-iji &sidreni po"o& ni+a &vje!a koji o"og&&j& de"okra-ij& i !i!e je od
i+vanjski% i &n&!arnji% okova i !enden-ija des!abili+a-ije.
Par%ijalni re/imi demokra%ije
4e"okra-ij& & pravnoj dr;avi definira pe! par-ijalni% re;i"a# de"okra!ski
i+borni re;i" F'G, re;i" prava na poli!i1k& par!i-ipa-ij& F2G, par-ijalni re;i"
graCanski% prava na slobod& F.G, ins!i!&-ionalno osig&ranje kon!role podjele
vlas!i Fhorizontal a%%ounta"ilit=G F4G, i ja"s!vo da je, de jure i de $a%to,
osig&rano D&1inkovi!o vladanje vlas!iE de"okra!ski i+abrani% preds!avnika F5G.
?
Kon-ep! &sidrene de"okra-ije Fem"edded demo%ra%=G ra+vijen je &n&!ar projek!a D4efek!ne
de"okra-ijeE Nje"a1ke is!ra;iva1ke +ajedni-e F40BG, !o s"o ga +ajedno vodili 7ans)K*rgen
P&%le i ja. 9 sve+i s ra+voje" kon-ep!a posebno sa" +a%valan '&rel& .roissan!& F7eidelbergG i
Pe!er& $%ierj& F7eidelberg i M*n-%enG.
2<
$i" ra1lanjenje" pos!aje jasno da poja" &sidrene de"okra-ije nadila+i 4o,nsa
F893IG, 7&n!ing!ona F8998G,
3
Pr+e,orskoga F8998G, ali i 4a%lovo F89H8G
s%vaanje poliar%ije. Ln je ipak Drealis!i1anE jer se odnosi isklj&1ivo na
ins!i!&-ionaln& ar%i!ek!&r&, a output>dimenziju po;eljni% poli%ies ili 1ak re+&l!a!a
poli!ike ne s%vaa kao odreC&j&e obilje;je de"okra-ije & pravnoj dr;avi. Nae
s%vaanje de"okra-ije nala+i se, dakle, i+"eC& s%vaanja Kosep%a S-%&"pe!era i
7er"anna 7ellera.
H
So-ijalna dr;ava, $airness & raspodjeli privredni% dobara ili
1ak Ddr&!vena pravednos!E
I
"og& bi!i po;eljni poli!i1ki re+&l!a!i & de"okra!ski"
pro-esi"a odl&1ivanja, ali nis& nje+ini kons!i!&!ivni, odreC&j&i ele"en!i.
9sidrena de"okra-ija nadila+i jednos!avni de"okra!ski elek!orali+a", jer !ek
1e!iri doda!na par-ijalna re;i"a osig&ravaj& da ne b&de +aja"1en sa"o pos!&pak,
nego i -iljevi de"okra!ski% i+bora. Nije dos!a!an sa"o de"okra!ski po!en pro-es
i+bora oni% koji vladaj&. Mora se i ins!i!&-ionalno +aja"1i!i da de"okra!ski
i+abrani preds!avni-i vladaj& i+"eC& i+bora pre"a na1eli"a de"okra-ije i pravne
dr;ave. $o nipo!o nije sa"o nor"a!ivni nego, ponajprije, logi1ki !jesna-
+agovornika &skog poj"a Di+borneE de"okra-ije.
9
Lni de"okra-ij& svode na
korek!an postupak de"okra!ski% i+bora, ali nji%ova defini-ija de"okra-ije ne
predviCa +adovoljavaj&a ins!i!&-ionalna ja"s!va koja osig&ravaj& da i+bori b&d&
demo%rati%all= menaing$ul F2ee!%a"G, !j. da se de"okra!ski vlada na &s!avno"
!e"elj& na1ela pravne dr;ave.
3
7&n!ing!on sa;e!o govori o !o"e da je de"okra-ija "e!oda +a sprje1avanje dik!a!&re.
H
Lno je i ispod nor"a!ivnog +a%!jeva Dso-ijalne de"okra-ijeE !o ga je nedavno ra+vio $%o"as
Meer F200?G.
I
L proble"a!i-i i kons!r&k-iji "odernog poj"a pravednos!i vidje!i, "eC& os!ali"# >a,ls F89H8,
8998G, Wal+er F8992G, Kers!ing F899HG, Sen F2000G, Merkel F2008G.
9
Neki s& kri!i1ari, koji nai" kon-ep!i"a &sidrene ili defek!ne de"okra-ije predba-&j& prevelik&
nor"a!ivn& ras!e+ljivos!, pogreno s%va!ili &pravo logi1ki prisiln& f&nk-ionaln&
ko"ple"en!arnos!. Naravno, !& nije rije1 o Dsavrenoj de"okra-ijiE, koja na" se poj"ovno
pod"ee +bog pogrenog ra+&"ijevanja se"an!i1kog dispo+i!iva Fsavreno nije se"io!i1ko)
logi1ka s&pro!nos! defek!no"eG, nego o Df&nk-ioniraj&oj de"okra-iji pravne dr;aveE.
2?
!lika + 2on%ept usidrene demokra%ije
?@A Iz"orni re/im
Iz"orni re/im & de"okra-iji i"a f&nk-ij& pove+ivanja pris!&pa sredinji"
polo;aji"a & dr;avnoj vlas!i s o!voreni" na!je-anje" +a glasove graCana. MeC&
par-ijalni" re;i"i"a &sidrene de"okra-ije on +a&+i"a sredinje "jes!o jer s&
i+bori najo1i!iji i+ra+ s&verenos!i naroda. Lsi" !oga, +bog o!vorene pl&ralis!i1ke
konk&ren-ije +a sredinje polo;aje & vlas!i, i+borni re;i" preds!avlja i kardinaln&
ra+lik& & odnos& pre"a a&!okra-iji. Kako bi se !rajno e!ablirao djelo!voran
de"okra!ski i+borni re;i" N periodi1ni, slobodni, opi, jednaki i po!eni i+bori N
jednaka prava na s&djelovanje & poli!i-i Fpar-ijalni re;i" 2G nis& "ini"alni &vje!i
koji se "og& i+igra!i F7adeni&s, 8992G. Lba par-ijalna re;i"a koja s& &sko
&p&ena jedan na dr&goga ins!i!&-ionali+iraj& bi! ver!ikalne legi!i"a-ije vlas!i &
de"okra-iji.
Pre"a >ober!& 4a%l& F89I9, 228G, de"okra!ski i+borni re;i" ob&%vaa
1e!iri nosiva ele"en!a# &niver+alno ak!ivno bira1ko pravo, &niver+alno pasivno
bira1ko pravo, slobodne i po!ene i+bore, !e i+abrane nosi!elje "anda!a. S gledi!a
23
5kono"ske pre!pos!avkeSdr&!vena pravednos!
A+borni re;i"
'
.ivilno dr&!vo
MeC&narodnaSregionalna in!egra-ija
BraCanska prava
.
Poli!i1ke slobode
2
7ori+on!alna
odgovornos! vlade
4
5fek!ivna vlas! vlade
5
na1ela kon!role vlas!i, i+bori s& "e%ani+a" sank-ioniranja koji i% "o;e pre!vori!i
& posljedi1no boga!i, pre"da vre"enski p&nk!&alan, pos!&pak ver!ikalne
odgovornos!i. No !o ne ja"1i ni de"okra!sko vladanje, ni vladanje koje je ve+ano
+a pravn& dr;av&, kao !o poka+&j& "nogi pri"jeri "ladi% i+borni% de"okra-ija
& !ree" val& de"okra!i+a-ije FMerkel, P&%le i dr., 200:G. 4e"okra!ski i+borni
re;i" jes!, dakle, n&;an, ali odavno nije i dos!a!an &vje! de"okra!skog vladanja.
?8A Prava na politiku parti%ipa%iju
Prava na poli!i1k& par!i-ipa-ij&, koja pre!%ode i+bori"a i nadila+e i+bore,
&po!p&nj&j& ver!ikaln& di"en+ij& de"okra-ije. Lna kons!i!&iraj& aren& javnos!i
kao sa"os!aln& sfer& poli!i1kog djelovanja & kojoj se ra+vija organi+a-ijska i
ko"&nika!ivna "o. 9 njoj kolek!ivni pro-esi "iljenja i oblikovanja volje
odreC&j& i poja1avaj& konk&ren-ij& +a polo;aje & poli!i1koj vlas!i. Nje+ina je prva
f&nk-ija da o"og&i de"okra!ske i+bore & koji"a se nadove+&je na organi+irane
i neorgani+irane pl&ralis!i1ke in!erese ko"pleksni% dr&!ava. Lni, konkre!no,
sadr;avaj& neograni1eno va;enje prava na slobod& "iljenja i govora, !e pravo na
&dr&;ivanje, prosvjedovanje i pe!i-ije. 9+ javne "edije, vrlo s& va;ni i priva!ni
"ediji. Ni irenje ni dobivanje infor"a-ija i vijes!i ne s"ij& podlije+a!i nikakvi",
poli!i1ki "o!ivirani"a, ograni1enji"a.$a prava kons!i!&iraj& sa"os!aln& sfer&
de"okra-ije i "og& bi!i Dkralje;ni-aE vlas!i!oga par-ijalnog re;i"a F2ee!%a",
899<O 2ollen, 899:, 3. i d.G. S !oga gledi!a, par-ijalni re;i"i ' i 2 osig&ravaj&
f&nk-ionaln& logik& de"okra!ski% i+bora sa"o ako s& "eC&sobno pove+ani.
Zajedni1ki" djelovanje" po!i1& respon+ivn& vlas!, jer D!vrd&E periodi1n&
kon!rol& po"o& i+bora dop&nj&j& D"eko"E, ali s!alno" kon!rolo" javnos!i
i+"eC& i+bora.
2H
?BA Gra6anska prava na slo"odu
Par-ijalne re;i"e ' i 2 !reba dop&ni!i graCanski" pravi"a na slobod& i +a!i!&. A
prije ins!i!&-ionali+a-ije "eC&sobne kon!role vlas!i, ona 1ine sredinji
ka"en !e"elja- pravne dr;ave & &sidrenoj de"okra-iji. Kao Dnega!ivnaE
prava na slobod& & odnos& pre"a dr;avi, graCanska prava na slobod&
do!i1& pi!anje do"e!a vlas!i, odnosno pre!en+ije na opseg vlas!i. $o s&
prava koja s& & de"okra-ija"a pravne dr;ave i+&+e!a i+ odl&ka veine.
Kad ne bi bilo !ako, veinske de"okra-ije br+o bi se pre!vorile & !iranije
veine F$o-Q&eville, 8I:?G. A+vrnoj i +akonodavnoj vlas!i "oraj& se
pos!avi!i prepreke koje sprje1avaj& da se po"o& ovlas!i de"okra!ske
veine po!1injavaj& pojedin-i, sk&pine ili poli!i1ka opo+i-ija. Prava na
slobod& !ako !i!e ele"en!arni, !e"eljni &vje! ;ivo!a dr;avljana &ope
FKelin, 899?O =in+ i S!epan, 8993, 80G. Pojedina1na prava na +a!i!& ja"1e
pravn& +a!i!& ;ivo!a, slobode i vlasni!va, ona ja"1e +a!i!& od
nepravednog &%ienja, eg+ila, !erora, progona ili nedop&!enog "ijeanja
& priva!ni ;ivo!. $o i"pli-ira da s& jednak pris!&p prav& i jednak pos!&pak
pred +akono" s%vaeni kao !e"eljno gra6ansko pravo.
80
$e"eljna
graCanska prava ograni1&j& -irk&larne !okove "oi & veinskoj de"okra)
-iji i !ako, prividno paradoksalno, pridonose Dde"okra!i+a-iji
de"okra-ijeE FLffe, 200:G.
F4G Podjela vlasti i horizontalna odgovornost
Kao 1e!vr!i kons!i!&!ivni par-ijalni re;i" de"okra-ije & pravnoj dr;avi
ra+"a!ra"o podjel& vlas!i i D%ori+on!aln& odgovornos!E !o je
ins!i!&-ionali+irana posreds!vo" nje. Pod %ori+on!alno" odgovorno&
"isli"o, pop&! LV4onnella F899<, 38G, na !o da se i+abrani d&;nosni-i
kon!roliraj& preko "re;e ra+"jerno sa"os!alni% ins!i!&-ija i da & nje+inoj
&s!avno definiranoj sferi &!e"elj&j& svoje +akoni!o djelovanje.
Ans!i!&-ionali+a-ija %ori+on!alne odgovornos!i dr;avni% vlas!i &klanja
sredinji kon!rolni nedos!a!ak !o ga os!ali par-ijalni re;i"i os!avljaj&
o!voreni" & !e"eljnoj kons!r&k-iji de"okra-ije. 7ori+on!alna
odgovornos! vlas!i !i1e se pi!anja s!r&k!&re vladavine i i+ra;ava +akoni!os!
djelovanja vlas!i i nje+ino preispi!ivanje posreds!vo" kon!role vlas!i &
s"isl& &ravno!e;ene "eC&sobne ovisnos!i i sa"os!alnos!i +akonodavne,
i+vrne i s&dbene vlas!i.
80
$o +na1i i da k&l!&rne, e!ni1ke, je+i1ne ili vjerske "anjine ne s"ij& bi!i sprje1avane ili pravno
diskri"inirane & prak!i-iranj& svoje k&l!&re, je+ika ili vjere.
2I
Na !aj se na1in respon+ivnos! i odgovornos! vlas!i ne osig&ravaj& sa"o
p&nk!&alno i+bori"a, nego i s!alno, posreds!vo" &s!avni% vlas!i koje se
"eC&sobno kon!roliraj& i ograni1&j&, 1i"e se osobi!o ograni1&je obavljanje
i+vrne vlas!i FMa&s, 899<O 2ee!%a" i 2ole, 899?, 33. i d.G. $o pre!pos!avlja,
prije svega, neovisn& i f&nk-ionalno sposobn& s&dben& vlas!, koja o"og&&je
pravn& kon!rol& Fjudi%al revie9G aka!a i+vrne iSili +akonodavne vlas!i F>ei!+,
899H, 88:. i d.G. '"eri1ko, bri!ansko i nje"a1ko s%vaanje prava s&glasno je o
!o"e da je !aj aspek! podjele vlas!i nei+os!avan ele"en! de"okra-ije & pravnoj
dr;avi.
?0A Uinkovito vladanje vlasti
Pe!i par-ijalni re;i" naglaava n&;nos! da i+abrani preds!avni-i dois!a b&d& oni
koji vladaj&. Kri!erij &1inkovi!a vladanja vlas!i +adobiva pridjev koji se &
e!ablirani"a, ali ne i & novi", de"okra-ija"a s"a!rao ra+&"ljivi"
sa"i" po sebi FKarl i S-%"i!!er, 8998, I8O .ollier i =evi!sk, 899H, <<2. i
d.G. 'k!eri, kao !o je vojska ili os!ali "oni ak!eri koji nis& podreCeni
de"okra!skoj odgovornos!i, ne"aj& Fposljednj&G vlas! raspolaganja
odreCeni" podr&1ji"a poli!ike ili podr&1ji"a &n&!ar dr;ave. $o se !i1e
!ako+vani% re+ervirani% do"ena poli!ike nad koji"a vlada, odnosno
+akonodavna vlas!, ne raspola;e dos!a!no" ovla& & odl&1ivanj&, ali i
posebne proble"a!ike ne+adovoljavaj&e -ivilne kon!role nad vojsko" i
poli-ijo" F(alen+&ela, 8992O =ove"an, 899<O Morlino, 899I, H8. i d.G.
91inkovi!o vladanje vlas!i de"okra!ski% a&!ori!e!a n&;na je i"plika-ija
&sidrene de"okra-ije. $o je osobi!o jasno & "nogi" "ladi"
de"okra-ija"a & =a!inskoj '"eri-i, As!o1noj, K&;noj i K&gois!o1noj '+iji,
gdje vojska jo i"a djelo"i-e sa"os!alne do"ene & vanjskoj i
sig&rnosnoj poli!i-i koje nis& spojive sa Ds"isleni"E de"okra!ski"
i+bori"a.
$abli-a 2. jo jedno" prika+&je pe! par-ijalni% re;i"a i najva;nije
&n&!arnje ele"en!e koji i% kons!i!&iraj&. >adi e"pirijski% anali+a po!onji se "og&
jo vie i+idferen-ira!i kao Dispi!ni kri!erijiE kako bi se ko"para!ivno anali+iralo
respek!ivno s!anje konkre!ne de"okra-ije.
Ta"li%a + ,imenzije- par%ijalni re/imi i kriteriji usidrene demokra%ije
I. Vertikalna dimenzija legitimacije i kontrole vlasti
@. Iz"orni re/im
8. 'k!ivno bira1ko pravo
2. Pasivno bira1ko pravo
:. Slobodni i po!eni i+bori
<. A+abrani nosi!elji "anda!a
8. Prava na politiku parti%ipa%iju
?. Sloboda "iljenja, !iska i infor"iranja
3. Sloboda &dr&;ivanja
H. BraCansko dr&!vo
II. 'imenzija li(eralne pravne i ustavne dr#ave
29
B. Gra6anska prava na slo"odu
I. Pojedina1na prava na +a!i!& od dr;avni% i priva!ni% ak!era
9. Kednako pos!&panje pred +akono"
80. Slobodan i jednak pris!&p s&dovi"a
,. Corizontalna odgovornost
88. Kon!rola vlas!i
82. 7ori+on!alna odgovornos!
III. 'imenzija kontrole agende
0. Uinkovito vladanje vlasti
8:. A+abrani nosi!elji "anda!a sa s!varno" "oi oblikovanja
8<. Nepos!ojanje Dre+ervirani% do"enaE
8?. Nepos!ojanje pro!&&s!avni% ve!o sila
Unutarnja usidrenost
Lpisani par-ijalni s&s!avi "og& po!p&no ra+vi!i svoj &!je-aj na de"okra-ij& sa"o
ako s& "eC&sobno D&sidreniE. MeC&sobna &sidrenos! +na1i obavljanje
ko"ple"en!arno n&;ni% Ddos!avni% &sl&gaE +a neki dr&gi par-ijalni
re;i", kao !o par-ijalni re;i"i 2 Fprava na poli!i1k& par!i-ipa-ij&G i .
FgraCanska prava na slobod&G 1ine +a par-ijalni re;i" ' Fde"okra!ski
i+boriG ili kao !o dr&ge par-ijalne re;i"e sprje1avaj& da &+&rpiraj&e
presegn& & grani1ne sfere, kao !o !o, "eC& os!ali", ja"1e par-ijalni
re;i"i ., 4 i 5.
4e"okra-ij& s!oga ne !reba s%vaa!i kao jedins!ven re;i", nego kao sklop
par-ijalni% re;i"a FS-%"i!!er, 899H, 2<:G. 4e"okra-ija se, dod&e, "o;e
de+agrerira!i na spo"en&!e par-ijalne re;i"e, ali oni s& & "eC&sobno" odnos& i
svaki podlije;e f&nk-ionalni" i"pera!ivi"a os!ali% par-ijalni% re;i"a. Navlas!i!a
logika jednoga par-ijalnog re;i"a ne &kida se, is!ina, !i" &sidrenje", ali se
sprje1avaj& &+&rpiraj&a prese+anja koja !e!e de"okra-iji. Posrijedi je, dakle,
uzajamno &sidrenje pojedini% de"okra!ski% ins!i!&-ija & &k&pni sple!
ins!i!&-ionalni% par-ijalni% re;i"a !o de"okra-ij& 1ini f&n-ionalno" i o!porno".
>a1lanjenje par-ijalni% re;i"a jasno poka+&je da &sidrena de"okra-ija
pravne dr;ave nor"a!ivno nadila+i i+born& de"okra-ij&, ali i 4a%lov& poliar%ij&.
4iferen-iranje par-ijalni% re;i"a i"a i +na!n& anali!i1k& prednos!. Prvo, ono
o"og&&je pre-i+nije lo-iranje defeka!a & konkre!noj de"okra-iji. 4r&go,
o"og&&je da se &sporedbo" +e"alja &o1e spe-ifi1na go"ilanja defeka!a &n&!ar
odreCeni% par-ijalni% re;i"a & de"okra-iji. $ree, o"og&&je da se s&s!avno
pra!i kako defek!i & jedno"e par-ijalno" re;i"& infi-iraj& dr&ge par-ijalne
re;i"e, !o po!kopava de"okra!sk& logik& i &+rok&je p&+aj&& a&!okra!i+a-ij&,
&na!o1 periodi1no" odr;avanj& pl&ralis!i1ki% i+bora.
Danjska usidrenost
:0
Svaka je de"okra-ija kao -jelo&k&pni re;i" &sidrena & okolin&. Lna okr&;&je,
o"og&&je i s!abili+ira de"okra-ij&, odnosno sprje1ava je ili des!abili+ira.
Nje+ino o!eenje ili nedovoljna ra+vijenos! 1es!o povla1i +a sobo"
defek!e i des!abili+a-ije sa"e de"okra-ije. $e &sidr&j&e karike jes&
okolina preds!avni1ke de"okra-ije. Lne s& &vje!i "og&nos!i ili
ne"og&nos!i, one poboljavaj& ili pogoravaj& kvali!e!& de"okra-ija &
pravnoj dr;avi, ali nis& odreC&j&e sas!avni-e sa"e de"okra-ije.
Najva;nije vanjske karike &sidrenja jes&# dr&!veno)ekono"ski kon!eks!,
-ivilno dr&!vo, "eC&narodna i regionalna in!egriranos! F&sporedi!i slik&
2G.
,rutveno>ekonomski kontekst
=ipse! F89?9O 89I8, :8G je pregnan!no definirao lo%us %lassi%us ve+e i+"eC&
s!&pnja dr&!veno)ekono"skog ra+voja i sposobnos!i nekoga dr&!va +a
de"okra-ij&# D$%e "ore ,ell)!o)do a na!ion, !%e grea!er !%e -%an-es !%a! i!
,ill s&s!ain de"o-ra-E. (e+a i+"eC& privrednog ra+voja i sposobnos!i +a
de"okra-ij& &vijek se s!a!is!i1ki ispi!ivala, !e se poka+ala i+vanredno
s!abilno" F&sporedi!i, "eC& os!ali", .&!rig%!, 893:O 4a%l, 89H8O
(an%anen, 89I<, 8990O =ipse! i dr., 899:O Moore, 899?O Wel+el, 8993O
Pr+e,orski i dr. 2000G. Pre"da s& gr&bi "jerni poka+a!elji Fdr&!veni
br&!o proi+vod po glavi s!anovnikaO i+borna de"okra-ijaG povre"eno s
pravo" kri!i+irani F=a&!%, 200<G, dobro ra+vijena i prosperiraj&a
privreda neosporno je va;na +a de"okra-ij&.
>a+vijena privreda koja sprje1ava krajnj& bijed&, pl&rali+ira dr&!ven&
s!r&k!&r&, !e pridonosi !o"e da se "a!erijalni i kogni!ivni res&rsi dr&!va ne
raspodjelj&j& ekla!an!no nejednako i nepravedno jes! +a!i!nik de"okra-ije i
obi1no pridonosi kvali!e!i pravne dr;ave i par!i-ipa-ije & de"okra!skoj +ajedni-i.
(rijedi i obra!no# nedovoljna ra+vijena privreda i krajnje nejednaka raspodjela
"a!erijalni% i kogni!ivni% res&rsa !e!e s!abilnos!i i kvali!e!i de"okra-ija &
pravnoj dr;avi.
:8
Bivilno drutvo
9vjerenje da ra+vijeno -ivilno dr&!vo pridonosi sna+i de"okra-ije i"a d&g&
!radi-ij&. Lslanja se na va;ne arg&"en!e !o s& & poli!i1koj filo+ofiji
ranoga novog vijeka ra+vijani od Ko%na =o-kea preko Mon!esQ&ie&a,
'lePisa de $o-Q&evillea do >alfa 4a%rendorfa, >ober!a P&!na"a i
K*rgena 7aber"asa. Na ovo" "jes!& !reba sa"o naves!i pe! najva;niji%
sredinji% arg&"ena!a koji is!odobno o+na1&j& sredinje f&nk-ije !eorije
de"okra-ije#
88

+a!i!a od sa"ovolje dr;ave F=o-keova f&nk-ijaG,
ravno!e;a i+"eC& a&!ori!e!a dr;ave i -ivilnog dr&!va FMon!esQ&ie&ova
f&nk-ijaG,
kola de"okra-ije F$o-Q&evilleova f&nk-ijaG,
proi+vodnja so-ijalnog kapi!ala FP&!na"ova f&nk-ijaG,
javnos! i kri!ika F7aber"asova f&nk-ijaG.

(e6unarodna i regionalna integriranost
9klopljenos! & "eC&narodne, "&l!ila!eralne, privredne ili de"okra!ske poli!i1ke
in!egra-ijske sklopove vrlo je va;na +a s!abilnos! i kvali!e!& de"okra-ije. (ojni
save+i ili vanjskopoli!i1ke sig&rnosne s!r&k!&re ne"aj& jednak de"okra!ski
&1inak, 1ak i kad nji"a do"iniraj& veino" de"okra!ske dr;ave, kao & N'$L)&.
Pri"jeri Por!&gala do 89H<. ili $&rske poka+&j& kako & !akvi" save+i"a "og&
pre;ivje!i a&!ori!arni i defek!ni de"okra!ski re;i"i koji nar&avaj& lj&dska i
graCanska prava, jer s& nji%ove &n&!arnje poli!i1ke s!r&k!&re podreCene
respek!ivno"e sig&rnosno" -ilj& & vanjskoj poli!i-i.
88
9sporedi!i is-rpnije o -ivilno" dr&!v& & pogl. 3.:.<. F2onsolida%ija gra6anskog drutvaG.
:2
7is!orijski naj&spjeniji" "eC&narodni", odnosno regionalni"
&sidrenje" de"okra-ija poka+ala se 5&ropska 9nija F59G, odnosno 5&ropska
+ajedni-a +a &gljen i 1elik F5Z9JG, 5&ropska ekono"ska +ajedni-a F55ZG i
5&ropska Zajedni-a F5ZG kao nje+ine pre!%odne organi+a-ije. >ana in!egra-ija S>
Nje"a1ke i A!alije 89?8. godine & 5&ropsk& +ajedni-& +a &gljen i 1elik, !e
pri"anje pos!a&!ori!arni% re;i"a Br1ke, 6panjolske i Por!&gala & 5&ropsk&
+ajedni-& osa"dese!i% godina s!abili+irali s& "lade de"okra-ije, kao !o s&
nakon 89I9. po!akn&li p&n& de"okra!i+a-ij& is!o1noe&ropski% dr;ava pris!&pni-a.
Ko"bina-ija in!eresne +ajedni-e !r;ine privrede i de"okra!ske vrijednosne
+ajedni-e 1ini 5&ropsk& 9nij& dosad jedins!veni" "odelo" & -ijelo" svije!&. Ni
'S5'N, ni M5>.LS9>, ni N'$L ne"aj& &sporediv &1inak, b&d&i da se nis&
obve+ali N ili !o nis& &1inili na jednak na1in N na1el& de"okra!ski% vrijednos!i.
9klj&1enos! & L9N i nje+ine podorgani+a-ije dosad se poka+ala &"nogo"e
neva;no" +a &spos!av& i s!abili+a-ij& pravne dr;ave i de"okra-ije. 9sidrenos! &
"eC&narodne i regionalne organi+a-ije posebno je po!i-ajna +a de"okra-ij& onda
kada nadila+i 1is!e ekono"ske ili sig&rnosno)poli!i1ke in!erese !e 1lans!vo ve+&je
+a na1ela de"okra-ije i pravne dr;ave. Nijedna va;na "eC&narodna organi+a-ija
nije !o &1inila na jednak na1in kao 5&ropska 9nija FKne&er, 2003G.
6!o s& g&a, konsolidiranija i o!pornija DvanjskaE &sidrenja sredinji%
re;i"a de"okra-ije, !o s& &n&!arnji par-ijalni re;i"i de"okra-ije nedo%va!ljiviji
vanjski" prije!nja"a. 6!o je "eC&ovisnos! par-ijalni% re;i"a bolje
ins!i!&-ionali+irana, !o je ja1a s&radnja "eC& ak!eri"a !i% re;i"a i !o s& vei
pri%vaenos! i &va;avanje !e "eC&ovisnos!i, !o je de"okra!skiji -ijeli poli!i1ki
re;i". (rijedi i obra!an +aklj&1ak# !o s& vanjska &sidrenja slabija, !o s& "anji
&va;avanje i s&radnja "eC& ak!eri"a par-ijalni% re;i"a, !o vie i"a"o posla s
defek!ni" de"okra-ija"a s on& s!ran& a&!okra!ski% re;i"a.
*. *. 2. 'efektne demokracije
'ko je neki par-ijalni re;i" &sidrene de"okra-ije !oliko o!een da "ijenja
-jelok&pn& logik& de"okra-ije & pravnoj dr;avi, ne "o;e se vie govori!i o
in!ak!noj de"okra-iji pravne dr;ave. Lvisno o !o"e koji je par-ijalni re;i"
de"okra-ije & pravnoj dr;avi nar&en, i"a"o posla s odreCeni" !ipo" defek!ne
de"okra-ije. A+ !e s& perspek!ive defek!ne de"okra-ije one de"okra-ije & koji"a
je ra+orena &+aja"na &sidrenos! par-ijalni% re;i"a i pore"eena -ijela logika
de"okra-ije & pravnoj dr;avi. 4efek!ne de"okra-ije definiraj& se kao Ds&s!avi
vladavine koje odlik&je pos!ojanje &velike f&nk-ionalnoga de"okra!skoga
i+bornog re;i"a koji reg&lira pris!&p vlas!i, ali s& +bog pore"eaja &
f&nk-ionalnoj logi-i jednoga ili vie os!ali% par-ijalni% re;i"a i+g&bljeni
ko"ple"en!arni oslon-i koji s& & f&nk-ionalnoj de"okra-iji n&;ni kako bi se
osig&rali sloboda, jednakos! i kon!rola FMerkel, P&%le i dr., 200:, 33, sv. 8G.
:"li%i
>a+lik&je"o 1e!iri oblika defek!ni% de"okra-ija# ekskl&+ivn&, enklavn&,
neliberaln& i delega!ivn& de"okra-ij& FMerkel, P&%le i dr., 200:, 2:9G.
::
5kskluzivna demokra%ija. 2&d&i da je !e"eljno na1elo de"okra-ije
s&verenos! naroda, ono "ora bi!i +aja"1eno &niver+alni" bira1ki" pravo" i
njegovo" po!eno" pri"jeno". $o ne pos!oji ako je jedan ili vie va;ni%
seg"ena!a odrasli% graCana isklj&1eno i+ dr;avljanskog prava na &niver+alne
i+bore. S dr&ge s!rane, ako je i+ bira1kog prava isklj&1eno pe! do dese! pos!o
s!alnog s!anovni!va neke +e"lje, ne "o;e se, neovisno o okolnos!i"a, +aklj&1i!i
da je s&s!av a&!okra!ski FMerkel, P&%le i dr., 200:, 2:9. i d.G.
82

82
Sa s!ajali!a !eorije de"okra-ije ipak je proble"a!i1no ako se &seljeni-i"a i nakon "nogo
godina s!alnog prebivanja & nekoj +e"lji &skra&je graCanski s!a!&s, a da &seljenik pri!o" ;eli i da
je pripravan od&s!a!i od svoje prvobi!ne pripadnos!i nekoj dr;avi.
:<
0nklavna demokra%ija. 'ko Dve!o sileE N vojska, gerila, "ili-ija,
pod&+e!ni-i ili veleposjedni-i, "&l!ina-ionalni kon-erni N i+v&k&
odreCene poli!i1ke do"ene i+ do%va!a de"okra!ski legi!i"irani%
preds!avnika, nas!aje poseban sindro" iskrivljene !vorbe vlas!i. 5nklavna
je de"okra-ija ponajprije regionalno spe-ifi1an !ip =a!inske '"erike i
K&gois!o1ne '+ije, jer vojska pre&+i"a ve!o &log& & poli!i-i. 9 As!o1noj
5&ropi ili Srednjoj '+iji !o je rijedak !ip F2<9. i d.G.
Neli"eralna demokra%ija. 9 nepo!p&noj &s!avnoj i nar&enoj pravnoj
dr;avi neliberalne de"okra-ije ograni1ena je kon!rola i+vrne i +akonodavne
vlas!i od s!rane !ree vlas!i. Slab je obve+&j&i &1inak &s!avni% nor"i na
djelovanje vlade i na +akonodavs!vo. Prava pojedin-a na graCansk& slobod& i
+a!i!& djelo"i-e s& s&spendirana ili jo nis& e!ablirana. Neliberalne de"okra-ije
obilje;&j& nar&avanja di"en+ije pravne dr;ave, koja pogaCaj& navlas!i!& sr;
liberalnog sa"ora+&"ijevanja, nai"e jednak& slobod& svi% pojedina-a.
Neliberalna je de"okra-ija naj1ei !ip defek!ne de"okra-ije. S&sree se & svi"
regija"a svije!a F238. i d.G.
,elegativna demokra%ija. 9 delega!ivnoj je de"okra-iji kon!rola i+vrne
vlas!i od s!rane +akonodavne i !ree vlas!i ograni1ena. Slab je obve+&j&i &1inak
&s!avni% nor"i na djelovanje vlade. Nar&ene s& kon!role podijeljeni% vlas!i, koje
s& f&nk-ionalni" de"okra-ija"a po!rebne kako bi odr;ale &ravno!e;eni" lana-
poli!i1kog preds!avni!va. (lade, koje veino" vode kari+"a!i1ni predsjedni-i,
+aobila+e parla"en!, &!je1& na pravos&Ce, nar&avaj& na1elo legalnos!i,
po!kopavaj& kon!rol& vlas!i i jednos!rano po"i1& od"jeren& ravno!e;& vlas!i &
koris! Fpredsjedni1keG i+vrne vlas!i.
8:

Uzro%i
Ne "o;e se i+l&1i!i jedan pre"oan 1i"benik koji bi slovio kao pri"arni &+rok
nas!anka sve vei% defeka!a & "ladi" de"okra-ija"a FMerkel, P&%le i
dr., 200:, 8IH. i d.G. 9glavno" s& pos!ojale posebne ko"bina-ije vie
&+roka koji s& odreCeni" ak!eri"a pr&;ali posebne prigode da &+&rpiraj&
vlas!, s&spendiraj& nor"e ili da +aobiC& kon!role koje ograni1&j& vlas!.
Lvdje se ne "o;e prika+a!i !a posebna sve+a i+"eC& s!r&k!&ra i djelovanja
ak!era FMerkel, P&%le i dr., 200:, 2003G. S!oga re+&l!a!e nai% is!ra;ivanja
!reba %ipo!e!ski sa;e!i +a svaki od najva;niji% sk&pova &+roka. 9 ob+ir s&
&+e!i# p&! i ra+ina "oderni+a-ije, privredna konj&nk!&ra, so-ijalni kapi!al i
-ivilno dr&!vo, s!varanje dr;ave i na-ije, !ip pre!%odnoga a&!ori!arnog
re;i"a, vrs!a !ran+i-ijskog "od&sa, poli!i1ke ins!i!&-ije i okvirni
"eC&narodni &vje!i.
Put moderniza%ije. (jeroja!nos! nas!anka de"okra!ski% defeka!a vea je
ako dr&!veno)ekono"ska "oderni+a-ija neke +e"lje slijedi pol&"oderni p&! koji
8:
LV4onnellov F899<G poja" Ddelega!ivne de"okra-ijeE, koji po"o& feno"ena pop&lis!i1ke
akla"a-ije ja1e naglaava ver!ikaln& di"en+ij& legi!i"nos!i, nije po!p&no is!ovje!an ovo"
ra+&"ijevanj&, ali je ipak bli+ak nae" s%vaanj& !og !ipa.
:?
proi+vodi ekla!an!ne neravno!e;e & "oi i posjedni1ke klase koje de"okra-ij&
s%vaaj& kao prije!nj& svoji" privredni" i poli!i1ki" in!eresi"a.
8<

7azina moderniza%ije. (ee je vjeroja!nos! nas!anka defek!ne de"okra-ije
!o je ni;a ra+ina dr&!veno)ekono"skog ra+voja i !o je nejednakija raspodjela
dr&!veni% res&rsa. 'si"e!ri1na raspodjela ekono"ski%, k&l!&rni% i kogni!ivni%
res&rsa po!i1e ekla!an!no nejednak& raspodjel& res&rsa poli!i1kog djelovanja i
"oi "eC& poli!i1ki" ak!eri"a i o!e;ava os!varenje s!andarda pravne dr;ave i
de"okra-ije.
8?

Privredna konjunktura. 5kono"ske kri+e n&de si!&a-ijske po!i-aje +a
ins!i!&-ionali+a-ij& defeka!a & nekonsolidirani" de"okra-ija"a. Lne s& 1es!o
ra+doblja posebni% ovlas!i i &redbi i+ n&;de, napose & predsjedni1ki" i
pol&predsjedni1ki" s&s!avi"a vlas!i,
83
koje 1es!o prela+e &s!avne grani-e i
&1vr&j& se i i+van ak&!noga i+vanrednog s!anja.
!o%ijalni kapital. (jeroja!nos! nas!anka defek!ni% de"okra-ija pove+ana
je s vrs!o" i opsego" so-ijalnog kapi!ala !o je %is!orijski ak&"&liran & neko"
dr&!v&. So-ijalni kapi!al koji se pojavlj&je & e!ni1ki ili vjerski seg"en!irano"
oblik& pogod&je nas!ank& de"okra!ski% defeka!a. So-ijalni kapi!al &
D$o-Q&evillevoj ili P&!na"ovoj varijan!iE, koja pre"o&je e!ni1ka i vjerska
seg"en!iranja & neko" dr&!v&, s&pro!s!avlja se ekskl&+ivni" ili neliberalni"
!enden-ija"a.
Bivilno drutvo. Slabo povjerenje "eC& osoba"a o!e;ava i+gradnj& dobro
ins!i!&-ionali+iranog s&s!ava poli!i1ki% s!ranaka, &dr&;enja i aso-ija-ija
-ivilnog dr&!va. $ako nedos!aj& va;ni posredni1ki oslon-i +a pri+navanje
poli!i1ki% i osig&ranje graCanski% prava. 9 okolini !akve poli!i1ke k&l!&re
nas!anak kari+"a!i1no)pop&lis!i1ki% obra+a-a odl&1ivanja & i+vrnoj vlas!i
& defek!ni" de"okra-ija"a vrlo je obeavaj&i p&! ka al!erna!ivno"
s!varanj& s&glasnos!i.
!tvaranje na%ije i dr/ave. 9vje!i +a ra+voj liberalne de"okra-ije be+
op!ere&j&i% defeka!a posebno s& loi ako je !ransfor"a-ija op!ereena
nerijeeni" kri+a"a iden!i!e!a ili dr;avnos!i poli!i1ke +ajedni-e. Se-esionis!i1ke
!e;nje ili diskri"ina-ije "anjina nar&avaj& n&;ne s!andarde prava graCana na
slobod& i poli!i1k& par!i-ipa-ij&.
Tip prethodnoga autoritarnog re/ima. 6!o s& !o!ali!arni, pos!!o!ali!arni,
s&l!anis!i1ki ili novopa!ri"onijalni re;i"i bili d&lje ins!i!&-ionali+irani iSili !o s&
d&lje obilje;avali poli!i1ke k&l!&re dr&!va, !o s& vjeroja!niji defek!i & de"okra-iji
koja i% nasljeC&je. $akva dr&!va !endiraj& !o"e da i+vrna vlas! +aobila+i
kon!role vlas!i i da se pri"jena Ddelega!ivni%E praksi vlas!i nagraC&je pre"ija"a
& i+bornoj areni.
8<
A naa s& is!ra;ivanja po!vrdila !& pos!avk& 2arring!ona Moorea F8939G.
8?
$a e"pirijski +asnovana %ipo!e+a po!vrC&je i =ipse!ov& F89?9, 89I8G D!eorij& rekvi+i!aE kao i
(an%anenovo F89I9G s%vaanje sve+e i+"eC& disper+ije res&rsa "oi i i+gleda +a
de"okra!i+a-ij&.
83
$o pod&pire pos!avk& =in+a F8990G, =ijp%ar!a F8992G, S!epana i Ska-%ove F899:G i Merkela
F8993bG da s& parla"en!arni s&s!avi vlas!i %eteris pari"us povoljniji +a konsolida-ij& "ladi%
de"okra-ija od predsjedni1ki% ili pol&predsjedni1ki% s&s!ava.
:3
(odus tranzi%ije. 6!o je inkl&+ivniji kons!i!&!ivni ko"pro"is eli!a Felite
settlementG neposredno nakon pro"jene s&s!ava Fo !o"e & pogl. ?.8G, !o va;ni
ak!eri ja1e pri%vaaj& i !i!e nova de"okra!ska pravila igre. 6!o eli!e vie po!&j&
nove de"okra!ske ins!i!&-ije, !o i" br;e ras!e po!pora s!anovni!va kojo" se
legi!i"ira s&s!av.
Politike institu%ije. 6!o je obra+a- in!erak-ije eli!a i s!anovni!va ja1e
obilje;en klijen!eli+"o", pa!ri"onijali+"o" i kor&p-ijo", !o nove Dfor"alneE
ins!i!&-ije !e;e ra+vijaj& va;e& i nor"a!ivn& snag&. Nefor"alne ins!i!&-ije prije!e
da slo"e, preoblik&j& i po!isn& f&nk-ionalne kodove for"alni%, de"okra!ski
legi!i"irani% ins!i!&-ija. Na bi!ni" podr&1ji"a odl&1ivanja de"okra-ija onda
f&nk-ionira & sklad& s nelegi!i"ni", nefor"alni" ins!i!&-ija"a i pravili"a koja
pro!&slove nosivi" na1eli"a de"okra!ske pravne dr;ave.
(e6unarodna i regionalna ukljuenost. Lndje gdje ne"a regionalni%
"e%ani+a"a Fpri"jeri-e, 5&ropske 9nije, (ijea 5&ropeG +a +a!i!& ins!i!&-ija
liberalne de"okra-ije ili ondje gdje s& oni slabi, iri je pros!or +a djelovanje vlada
koje i% nar&avaj&, jer s& opor!&ni!e!ni !rokovi !akva djelovanja +na!no ni;i.
4efek!ne de"okra-ije nipo!o nis& n&;no prijela+ni re;i"i. Lne "og&
&spos!avi!i s!abilan odnos sa svojo" okolino", a +na!ni dijelovi s!anovni!va
"og& na nji% gleda!i kao na prikladan odgovor na krajnje go"ilanje proble"a &
pos!a&!okra!ski" de"okra-ija"a. $o se ponajprije dogaCa & dr&!vi"a s nisko"
ra+ino" obra+ovanja, !e s klijen!elis!i1ki" i pa!ri"onijalni" s!r&k!&ra"a.
:H
*.2. &utokratski sustavi
(e sa" obra+lo;io +a!o se a&!ori!arni i !o!ali!arni s&s!avi "og& "eC&sobno
ra+likova!i kao pod!ipovi a&!okra-ije. Pola+ei od !oga najprije & i+lo;i!i
neka +ajedni1ka obilje;ja a&!ori!arni% i !o!ali!arni% poredaka vladavine, da
bi% po!o" jo jedanp&! o+na1io ra+like i+"eC& a&!ori!arni% i !o!ali!arni%
s&s!ava vladavine.
Lslanjaj&i se na :p1i nauk o pravu F892?G 7ansa Kelsena, svi se
nede"okra!ski poli!i1ki s&s!avi "og& na+va!i a&!okra-ija"a. Zbog poj"ovne
jasnoe poja" a&!okra-ija pre!pos!avlja", kao i Kelsen, i+ra+& Ddik!a!&raE. 9
rep&blikansko" >i"& dik!a!&ra je bila vre"enski ograni1eno, ali s!varno
neograni1eno i+vanredno s!anje FMerkel, 200HaG. 9 !oj &s!avnoj dik!a!&ri dik!a!or
nije "ogao sa" ni proglasi!i ni prod&lji!i i+vanredno s!anje. $aj s& rep&blikanski
&s!avni ins!i!&! naposlje!k& ra+orili S&lla i .e+ar. .arl S-%"i!! F8920, 893<G
pravno pre-i+no ra+lik&je Dko"esarsk&E i Ds&veren&E dik!a!&r& jo & 20. s!olje&.
Poslije je Ddik!a!&raE pos!ala, pa i & anglosaksonskoj &porabi kao di%tatorship,
opi poja" +a go!ovo sve nede"okra!ske oblike vladavine. $i"e je !ipoloki
poja" Ddik!a!&raE i+g&bio anali!i1k& o!rin&. 9 s&s!avnoj !ipologiji vladavina
poj"& dika!a!&re !reba pre!pos!avi!i ob&%va!niji, ali ipak pre-i+nije definiran
poja" a&!okra-ije. 9 a&!okra-ija"a s& re+&l!a!i poli!i1kog odl&1ivanja "anje
o!voreni nego & de"okra-ija"a, a pravila odl&1ivanja 1es!o nis& a priori
&!vrCena. '&!okra-ije s& !akve +a!o !o i" nedos!aje de"okra!ska legi!i"a-ija.
'&!okra!ski poli!i1ki s&s!avi nis& !i"e, dakako, nipo!o +adovoljavaj&e
definirani, a ka"oli da s& !ipoloki odreCeni ra+li1i!i obli-i nji%ova pojavljivanja.
S!oga ;eli" jo jedanp&!, a na !e"elj& es! kri!erija !o sa" i% &vodno prika+ao &
pogl. 8.8. o de"okra!ski" s&s!avi"a, pre-i+no pojasni!i kad se poli!i1ki s&s!avi
"og& na+va!i a&!okra!ski"a.
8. ;egitima%ija vlasti. L a&!okra!ski" s&s!avi"a "o;e se govori!i kad se
poli!i1ka vlas! ne !e"elji na na1el& narodne s&verenos!i nego +a%!ijeva
posl&nos! i sljedbeni!vo, po+ivaj&i se na ope "en!ali!e!e ili
Dobjek!ivno is!ini!e svje!ona+oreE.
2. Pristup vlasti. L p&noj de"okra-iji ne "o;e se govori!i ako je +bog
e!ni1ki%, vjerski%, rodni% "o!iva iSili "o!iva poli!i1ke vlas!i ograni1eno ili
1ak &kin&!o ak!ivno ili pasivno bira1ko pravo +a poli!i1ke d&;nos!i. $o
vrijedi i ako se odl&ko" i+vrne vlas!i odreCene s!ranke isklj&1e i+
kandida!&re.
:. (onopol vlasti. L a&!okra!ski" se re;i"i"a govori kad "onopol dr;avne
vlas!i nije pod kon!rolo" de"okra!ski legi!i"irani% ins!i!&-ija i kad ak!eri
koji nis& de"okra!ski legi!i"irani prisvajaj& "onopol nad dr;avno"
vla& i silo".
:I
<. !truktura vlasti. L a&!okra!ski" re;i"i"a "ora"o govori!i kad ne"a
ograni1enja vlas!i i &+aja"ne kon!rola vlas!i, !e kad s& vlas!i "onis!i1ki
kon-en!rirane & i+vrnoj vlas!i. $o napose vrijedi onda kada neovisni
s&dovi Fponajprije &pravni s&d, even!&alno i &s!avni s&dG ne "og&
pre&+e!i kon!rol& nad dr;avno" pri"jeno" nor"i, !e s& s&dovi prisiljeni
i+ri-a!i poli!i1ke pres&de. Lgrani1enje i kon!rola vlas!i Da&!okra!skiE s&
&kin&!i i onda kada je +akonodavnoj vlas!i, de iure ili de $a%to, &skraen
odl&1&j&i &!je-aj na +akonodavs!vo.
?. Pretenzija na opseg vlasti. L a&!okra!sko" s&s!av& vlas!i "o;e se govori!i
kad s& povrijeCena ili 1ak s!avljena i+van snage lj&dska odnosno !e"eljna
graCanska prava, !e kad s& ona s!avljena na raspolaganje dr;avnoj i+vrnoj
vlas!i kako bi svoj +a%!jev da vlada &velike proirila i na svakidanji ;ivo!
graCana. 6!o je pre!en+ija da se vlada, & s"isl& kon!role nad dr&!vo" i
individ&alno" sfero", opse;nija, !o poli!i1ki s&s!av vie !endira ka
polarno" !ip& !o!ali!ari+"a Fslika 8G.
3. Nain vladanja. L a&!okra!skoj se vladavini "ora govori!i kad s!varanje i
pri"jena pravni% nor"i ne po!&j& na1ela koja s& pri"jerena &s!av& i
pravnoj dr;avi, !e kad oni koji vladaj& os!var&j& svoje pre!en+ije +a vla&
nad oni"a koji"a vladaj& sa"ovoljno, ne+akoni!o, represivno ili 1ak
!eroris!i1ki.
9+i"aj&i & ob+ir naveden& proble"a!ik&, & nas!avk& ;eli" najprije
ra+vi!i !ipologij& a&!ori!arni% s&s!ava. Po!o" & i+ kri!i1kog pregleda rasprave o
!o!ali!ari+"& pon&di!i prijedlog !ipologije !o!ali!arni% re;i"a koji se reflek!ira &
dr&!veni" +nanos!i"a.
*.2.*. &utoritarni sustavi
Naj&!je-ajnij& defini-ij& a&!ori!arni% s&s!ava & poli!i1koj +nanos!i dao je K&an
=in+ F89H?, 89I?, 2000G. Pre"a nje"&, a&!ori!arne s&s!ave ra+lik&j& od
de"okra!ski% i !o!ali!arni% s&s!ava ponajprije !ri obilje;ja F89I?, 32G#
8. 9 a&!ori!arni" je s&s!avi"a poli!i1ki pl&rali+a" ograni1en nas&pro!
na1elno neograni1e"& pl&rali+"& & de"okra-ija"a i "oni+"& &
!o!ali!arnoj vladavini.
2. Ne legi!i"iraj& se svje!ona+oro" koji ob&%vaa sva podr&1ja ;ivo!a, kao
!o!ali!arni s&s!avi, nego pose+anje" +a pojedina1ni" vrijednos!i"a i
D"en!ali!e!i"aE, kao !o s& pa!rio!i+a", na-ionali+a", &n&!arnja i vanjska
Dna-ionalna sig&rnos!E ili dr&!veno)ekono"ska "oderni+a-ija.
:. Poli!i1ka je par!i-ipa-ija ograni1ena, a dr&!vo de"obili+irano Fosi" &
po1e!noj fa+i a&!ori!arne vladavineGO nas&pro! !o"e, !o!ali!arne s&s!ave
obilje;&je !rajna, odo+go ins-enirana, kon!rolirana i ri!&ali+irana
"obili+a-ija.
:9
=in+ovo ra+grani1enje a&!ori!arni% i !o!ali!arni% s&s!ava i+vanredno je
&!je-ajno, povijesno infor"irano, ali nije poli!oloki dos!a!no s&s!avno. Lno,
nai"e, ne navodi pre-i+na kri!erije +a !o kad pl&rali+a" nije sa"o ograni1en nego
je i s!vorio "jes!o "oni+"&, kad dr&!vo slovi kao de"obili+irano, a kad kao
"obili+irano. No !ri =in+ova obilje;ja ponajprije ne n&de s&s!avna "jerila pre"a
koji"a bi se "ogli definira!i pojedini pod!ipovi a&!ori!arni% s&s!ava. =in+ova
!ipologija a&!ori!arni% re;i"a poka+&je da je, dod&e, sas!avljena na !e"elj&
velikog +nanja o a&!ori!arni" obli-i"a vladavine & povijes!i, ali ne doka+&je
s!rog& s&s!avnos!. =in+ !ako ra+lik&je#
birokra!sko)vojne re;i"e Fkri!eriji# nosi!elji vlas!i, s!r&k!&ra vlas!iG,
korpora!ivis!i1ko)a&!ori!arne re;i"e Fkri!eriji# s!r&k!&ra vlas!i, na1in
vladanjaG,
"obili+iraj&e a&!ori!arne re;i"e Fkri!erij# na1in vladanjaG,
poslijekolonijalne a&!ori!arne re;i"e Fkri!erij# naslijeCe vladavineG,
rasne i e!ni1ke Dde"okra-ijeE Fkri!eriji# isklj&1enos! i+ vlas!i, nosi!elji
vlas!iG,
nepo!p&ne !o!ali!arne i pred!o!ali!arne re;i"e Fkri!erij# ra+voj vladavineG,
pos!!o!ali!arne a&!ori!arne re;i"e Fkri!erij# ra+voj vladavineG.
Koliko god se pla&+ibilni"a "og& opisa!i odreCeni !ipovi Drealni%E
s&s!ava !o i% je odredio K&an =in+, !oliko se poka+&j& nes&s!avni"a kao Didealni
!ipoviE. Prevelik broj i"pli-i!ni% kri!erija klasifika-ije, !o sa" i% s!avio &
+agrade Fes! kri!erija &+ seda" !ipovaG, nar&ava po!rebni "ini"ali+a" & i+bor&
kri!erija klasifika-ije. 9 nas!avk& bi% se s!oga ograni1io na jedan jedini, primarni
defini-ijski kri!erij, nai"e na ideoloki +a%!jev +a legitimiranjem vlasti. A !&
slijedi" MaPa Webera, koji &ka+&je na !o da s& dr&!veno djelovanje i dr&!veni
odnosi ponajprije &s"jereni na predod;b& o legi!i"no" pore!k&. D... Pre"a !o"e,
svr%ovi!o je ra+likova!i vrs!e vladavine pre"a nji%ov& !ipi1no" +a%!jev& +a
legi!i"a-ijo"E FWeber, 89H2, pogl. :, 822G. Pro"a!raj&i povijesn& s!varnos! 20.
s!oljea, &+i"a" & ob+ir slijedee !ipi1ne oblike legi!i"a-ije a&!ori!arne
vladavine# ko"&ni+a", fai+a", D"ili!ari+a"E, korpora!ivi+a", rasi+a",
"oderni+a-ij&, religij&, dinas!ij&. $i se obli-i legi!i"a-ije nipo!o "eC&sobno ne
isklj&1&j&. '&!ori!arni s& vlas!odr-i obi1no koris!ili nek& ko"bina-ij& !i% oblika.
A ko"&nis!i1ke i vojne dik!a!&re "og& &nije!i & ka!alog obra+lo;enja svog
+a%!jeva +a vla& "oderni+a-ij& dr&!va. $o vrijedi i +a korpora!ivis!i1ko)
a&!ori!arne re;i"e, koji svojoj pri"arnoj legi!i"a-iji vlas!i veino" dodaj& i
&"jerene fais!i1ke ideologe"e. Za !er"inoloko o+na1avanje !ipova a&!ori!arni%
re;i"a & nas!avk& & ipak koris!i!i sa"o jedn&, i !o do"inan!n&, legi!i"a-ijsk&
ideologij&. $ako dola+i" do deve! temeljnih !ipova a&!ori!arne vladavine & 20.
s!olje&#
8. ko"&nis!i1ki a&!ori!arni par!ijski re;i"i,
2. fais!i1ki a&!ori!arni re;i"i,
:. vojni re;i"i,
<. korpora!ivis!i1ki a&!ori!arni re;i"i,
?. rasis!i1ki a&!ori!arni re;i"i,
<0
3. "oderni+a-ijski a&!ori!arni re;i"i,
H. !eokra!ski a&!ori!arni re;i"i,
I. dinas!ijski a&!ori!arni re;i"i,
9. s&l!anis!i1ki a&!ori!arni re;i"i.
9n&!ar !i% !e"eljni% oblika "og& se ope! pro"ilja!i i pronai ra+li1i!e
varijan!e. No, da se ne bi +apalo & deskrip!ivn& sa"ovolj& & s!varanj& !ipova,
&vodi" jedan jedini doda!ni kri!erij kako bi% pre-i+nije ka!egori+irao a&!ori!arne
pod!ipove# kri!erij nosi!elja vlas!i. Pri!o" &+i"a" & ob+ir nosi!elje vlas!i kao !o
s&# voCa, s!ranka, vojska, kler, "onar%. Lda!le proi+la+e sljedei pod!ipovi
a&!ori!arne vladavine, koje il&s!riraj& %is!orijski pri"jeri.
8. 2omunistiki autoritarni partijski re/imi# Ko"&nis!i1ki re;i"i
povijesno s& se pojavili ponajprije & dvije varijan!e# kao ko"&nis!i1ka
par!ijska dik!a!&ra ili kao ko"&nis!i1ka dik!a!&ra voCe. Kao a&!ori!arni
re;i"i & ob+ir dola+e ponajprije ko"&nis!i1ke par!ijske dik!a!&re, dok s&
ko"&nis!i1ke dik!a!&re voCa veino" ob&%vaene !o!ali!arni" !ipo".
Na podlo+i lenjinis!i1ke !eorije par!ije i dr;ave, ko"&nis!i1ka par!ija
f&ngira kao avangarda radni1ke klase i jedino legi!i"no sredi!e dr;avne vlas!i.
Lsi" nje, po pravil& ne"a dr&gi% s!ranaka. 'ko i% i i"a, pos!oje sa"o & lik&
ovisni% sa!eli!ski% s!ranaka, kakve s& bile blokovske s!ranke & bivoj 4>
Nje"a1koj ili & ko"&nis!i1koj Poljskoj. Sredi!e vlas!i obi1no je "ali poli!biro na
par!ijsko" vr%&. $aj naj&;i kr&g vods!va donosi poli!i1ke odl&ke &velike
neovisno o par!ijskoj ba+i kojo" se &pravlja -en!ralis!i1ki. Zna1ajno je, ipak, da
vlas! dr;i kolek!ivni vods!veni gre"ij, da se pri%vaa "ini"alni pl&rali+a" i da
pre!en+ija da se vlada ne ob&%vaa sve +ak&!ke svakidanjeg ;ivo!a. Povijesni
pri"jeri bili s&, "eC& os!ali"a, Sovje!ski Save+ 892<)8929, 89?:)89?3, 89I?)
8998. ili ko"&nis!i1ki s&s!avi Poljske i MaCarske. Narodna >ep&blika Kina
!ransfor"irala se devedese!i% godina i+ !o!ali!arnoga & a&!ori!arni ko"&nis!i1ki
par!ijski re;i". $i!ova sna;no personali+irana vladavina & K&goslaviji F89<?)
89I0G os!ala je jedini pri"jer a&!ori!arne ko"&nis!i1ke dik!a!&re voCe.
<8
2. *aistiki autoritarni re/imi# Nas&pro! ko"&nis!i1ki" re;i"i"a,
fais!i1ki oblik vladavine pos!oji sa"o kao fais!i1ka dik!a!&ra voCe. $o +na1i da
Dfais!i1ki pokre!E, Dfais!i1ka s!rankaE ili fais!i1ki dr;avni apara! "og&, dod&e,
bi!i posve relevan!ni 1i"beni-i vlas!i, ali s& &vijek podreCeni neosporno" DvoCiE
Dpokre!aE, Ds!rankeE, dr;ave i naroda. 9 posljednjoj ins!an-iji, on dr;i a&!ori!arn&
ili !o!ali!arn& poli!i1k& vlas! & svoji" r&ka"a. Pre"a 5rns!& Nol!e& F8933, 3<. i
d.G, o fais!i1koj se dik!a!&ri "o;e govori!i onda kada pos!oji Dfais!i1ki
"ini"&"E sljedei% obilje;ja# pro!&so-ijali+a", pro!&liberali+a", na1elo voCe,
korpora!ivis!i1ka ideologija i organi+a-ijske s!r&k!&re, s!rana1ka vojska,
reak-ionarni -ilj ko"biniran s "oderni" sreds!vi"a "asovne "obili+a-ije, !e
pod&piranje kapi!alis!i1koga privrednog pore!ka &+ is!odobno +adr;avanje
+a%!jeva +a !o!alno& & poli!i1ki" pi!anji"a FP&%le, 899?a, 89<G. Povijesni
pro!o!ip fai+"a &spos!avio je M&ssolini & A!aliji od 8922. FMar na >i"G
odnosno od 8923. Fisklj&1enje poli!i1ke opo+i-ijeG do 89<:. odnosno 89<?.
9na!o1 ra+lika"a & odnos& pre"a !alijansko" fai+"&, i nje"a1ki
na-ionalso-ijali+a" slovi kao klasi1an sl&1aj fais!i1ke dik!a!&re voCe. Njegova
pre!en+ija +a opsego" vlas!i i njegovo os!varivanje vlas!i od po1e!ka s& bili
ob&%va!niji. 9 svoje"& %is!orijsko" ra+voj& na-ionalso-ijalis!i1ki $rei >ei-%
"o;e se o+na1i!i kao !o!ali!arni s&s!av vjeroja!no od 89:I. Fod isklj&1enja s!arog
vr%a Eehrma%htaG,
8H
a najkasnije od 89<8. 0ais!i1ki re;i"i 1es!o se pok&avaj&
ideoloki legi!i"ira!i po+ivanje" na "i!ske, pred"oderne obras-e pore!ka, kao
!o je "i! o ger"ans!v& ili "i! o ro"ans!v&. S !i"e je pove+an pok&aj da se
e"an-ipa-ijski i prosvje!i!eljski pro-es, koji je o!po1eo s novi" vijeko", sprije1i
Dnaj"oderniji" so-ijalno)!e%ni1ki" sreds!vi"a represije i "anip&la-ije & okvir&
kari+"a!ske vladavineE FSaage, 899?, 2:G.
Povijesno "anje va;ne varijan!e fais!i1ke dr;ave voCe jes&# &s!aka
DNe+avisne 4r;ava 7rva!skaE F89<8)89<?G pod +a!i!o" nje"a1kog
Eehrma%hta, fais!i1ki re;i" 'n!ones-&a & >&"&njskoj F89<0)89<<G ili
klerikalni fai+a" "onsinjora $ise & 7i!lerovo" "ilo& o!-ijepljenoj
krnjoj dr;avi Slova1koj F89:I)89<?G.
:. Dojni re/imi# DMili!ari+a"E kao oblik legi!i"a-ije vlas!i s%vaen je kao
sk&pni poja" +a na-ionalne vrijednos!i i !radi-ionalne "en!ali!e!e na koje se
p&1is!i1ke vojske 1es!o po+ivaj&. Najva;niji s& pa!rio!i+a", na-ionalna sig&rnos!,
!e "ir i red. Nerije!ko se !radi-ionalni "en!ali!e!i nadop&nj&j& -ilje"
"oderni+a-ije privrede i &prave. (ojske se nas!oje legi!i"ira!i kao ja"-i !i%
vrijednos!i, !o i" veino" &spijeva sa"o kra!koro1no. Kad se !e vrijednos!i i
-iljevi osig&raj& i os!vare vojno" silo", dogaCa se da se vojske ope! pov&k& &
vojarne, b&d&i da se gase !e"elji legi!i"a-ije koji s& o!po1e!ka bili slabi. (ojna
dik!a!&ra pojavlj&je se & ni+& varijan!i. Lvdje se navode !ri najva;nije.
8H
Pre"a dr&goj pro-jeni, prijelo"ni-a bi "ogla bi!i 89:<. godina, kad s& +abranjene ili
&nifi-irane s!ranke i &dr&;enja, a &"ors!vo" vr%a S' F!ako+vani >W%"ov p&1G &klonjen je
posljednji po!en-ijalni i+a+ov &n&!ar na-ionalso-ijalis!i1kog pokre!a.
<2
:.a 8irokratsko>vojni re/imi# 2irokra!sko)vojne re;i"e veino" vodi
%&n!a nekari+"a!i1ni% vojni% 1asnika. 9n&!ar birokra!sko)vojnog a&!ori!ari+"a
oni se vie &s"jeravaj& na ideoloki siro"aan prag"a!i+a" koji se orijen!ira na
vrijednos!i na-ionalne sig&rnos!i, "oderni+a-ije i la9 and order. Jes!o nasljeC&j&
liberalne de"okra-ije & koji"a s& se poli!i1ke s!ranke poka+ale nesposobni"a da
os!vare !e !ri vrijednos!i i s!vore dos!a!n& s&glasnos! & s!anovni!v& koje je
pripravno par!i-ipira!i FLV4onnell, 89H:G. Na !aj se !ip re;i"a, koji je na svoji"
+as!ava"a +apisao os!varenje dr&!venog !radi-ionali+"a i ekono"ske
"oderni+a-ije vojno" represijo", naila+ilo ponajprije & =a!inskoj '"eri-i
e+dese!i% i seda"dese!i% godina, & Br1koj 893H)89H<, !e od kasni% !ridese!i%
godina do 89II. & $ajland& i od 8938. do 89II. & K&;noj Koreji.
:.b Dojni re/imi vo6a# Nji"a ne vlada %&n!a nekari+"a!i1ni% vojni%
1asnika nego jedan, naj1ee kari+"a!ski vojni voCa. Nakon osvajanja vlas!i on
se 1es!o odvaja od pre&ske pove+anos!i s Dvojsko" kao ins!i!&-ijo"E i pok&ava
proiri!i osnovi-& svoje vlas!i neko" vrs!o" i+ravnoga plebis-i!arnog odnosa s
narodo". Povijesni s& pri"jeri re;i"i ad"irala 7or!%ja & MaCarskoj F8920)
89<<G, D"eka dik!a!&raE poljskog generala Pils&dskoga F8923)89:?G ili Paragvaj
pod vojni" dik!a!oro" 'lfredo" S!roessnero" F89?<)89I9G.
:.- Dojni re/imi gangstera i gospodara rata ?9arlordsA. Posebna s&
varijan!a vojni% dik!a!&ra voCa vojni re;i"i koji s!alno nas!aj& ponajprije &
'fri-i. Jes!o i% !reba pro"a!ra!i kao 1is!e represivne re;i"e be+ vrijednosno
orijen!irani% -iljeva, koji s& go!ovo isklj&1ivo +ain!eresirani +a p&k& &+&rpa-ij&
vlas!i i osobno bogaenje gospodara ra!a. $akvi vojni gangs!erski re;i"i 1es!o s&
&+rok ili re+&l!a! raspadaj&e odnosno propale dr;avnos!i. Bospodari ra!a
isp&njavaj& dr;avni vak&&" priva!i+a-ijo" vojne sile, koja se 1es!o ispreplee s
priva!ni" poslovni" in!eresi"a. $i s& re;i"i prekarni i &glavno" kra!ko!rajni.
2ili s& o1i!i & +avrnoj fa+i Mob&!ova re;i"a F893?)899HG & Kong&, &
'fganis!an& F8990)899?G, & =iberiji pod .%arleso" $aloro" F899H)200:G, &
So"aliji od devedese!i% godina i sve vie & Man"ar&.
<. 2orporativistiki autoritarni re/imi. Ld dvadese!i% godina prolog
s!oljea a&!ori!arni korpora!ivi+a" s !ako+vano" Dorgansko" de"okra-ijo"E
%o"ogenoga narodnog !ijela preds!avljao se kao al!erna!iva i i+la+ i+
pl&ralis!i1ki% i vrlo konflik!ni% klasni% dr&!ava parla"en!arni% de"okra-ija.
'&!ori!arne korpora!ivis!i1ke re;i"e obilje;ava s&s!av rjeavanja dr&!veni%
s&koba kojega je dr;ava prisilno ins!i!&-ionali+irala. Kr&pni privredni i dr&!veni
in!eresi ob&%vaeni s& & Dprivredni"E i Dprofesionalni" s!ale;i"aE odnosno
Dkorpora-ija"aE koje kon!rolira dr;ava, !e s& pod dr;avni" nad+oro" prisiljeni
da se nekonflik!no pogaCaj& o svoji" in!eresi"a. Ans!i!&-ionalno "jes!o +a !o
s!alno prisilno poravnavanje & D+ajedni1ko"e na-ionalno" in!eres&E veino" je
dr&gi do" parla"en!a koji pos!oji for"alno. Povijesni s& pri"jeri !og !ipa re;i"a
0stado Novo FNova dr;avaG pod dik!a!ori"a Sala+aro" i .ae!ano" & Por!&gal&
F8923)89H<G, 4ollf&Xov re;i" & '&s!riji F89:<)89:IG, !e povre"eno i djelo"i-e
0ran-ov re;i" & 6panjolskoj i M&ssolinijev & A!aliji & ranoj fa+i njegove
a&!ori!arne vladavine. A+ perspek!ive 28. s!oljea, !aj se !ip re;i"a pojavlj&je kao
%is!orijski pre;ivjeli oblik poli!i1ke vladavine.
<:
?. 7asistiki autoritarni re/imi. $e re;i"e obilje;&je isklj&1enos! neke
rasno ili e!ni1ki definirane sk&pine i+ s&djelovanja & de"okra!ski" pro-esi"a i
graCanski" pravi"a, kao !o je bilo & prijanjoj K&;noj 'fri-i ili & nekadanjoj
>ode+iji, gdje je bijela "anjina, koja je vladala sa"a, isklj&1ila obojen& vein&
s!anovni!va i+ i+bora, opeg s&djelovanja & poli!i-i i pri+navanja graCanski%
prava. 9n&!ar bijele "anjine vladalo se pre"a de"okra!ski" nor"a"a i
pos!&p-i"a, !o je K&ana =in+a F89H?, 89I?G po!akn&lo da govori o De!ni1ki"
de"okra-ija"aE.
8I
Lsi" K&;ne 'frike i >ode+ije, kao pri"jer rasis!i1koga
a&!ori!arnog re;i"a "og& se o+na1i!i i Sjedinjene '"eri1ke 4r;ave do
graCanskog ra!a F8I38)8I3?G. Pre"da se !aj !ip "o;e s"a!ra!i %is!orijski
prevladani", jo s& ;ivi preos!ali obli-i for"alni% i nefor"alni% e!ni1ki%
diskri"ina-ija & brojni" a&!ori!arni" re;i"i"a i defek!ni" de"okra-ija"a &
As!o1noj 5&ropi, Srednjoj '+iji, As!o1noj '+iji i 'fri-i.
3. (oderniza%ijski autoritarni re/imi. $aj se !ip pojavlj&je kao vojni
re;i"i & =a!inskoj '"eri-i i As!o1noj '+iji Fpri"jeri-e, & K&;noj KorejiG, kao
jednos!rana1ki re;i"i & As!o1noj '+iji F$ajvanG ili kao re;i"i voCa ili
jednos!rana1ki re;i"i ponajprije & poslijekolonijalnoj 'fri-i. Nas!anak !i% re;i"a,
osobi!o & poslijekolonijalnoj 'fri-i pedese!i% i e+dese!i% godina F"eC& os!ali",
& 'l;ir&, =ibiji, $an+anijiG, "o;e se sves!i na nedos!a!ak, odnosno na
frag"en!a-ij& !radi-ionalnog a&!ori!e!a vlas!i, !e na nera+&"ijevanje
ko"pleksnos!i legalne vladavine. Poslijekolonijalna dr;avna vods!va, koja s&
1es!o po!je-ala i+ oslobodila1ki% pokre!a, nerije!ko s& vjerovala da se
a&!ori!arni" "oderni+a-ijski" re;i"o" "o;e po!akn&!i +akanjeli pro-es
s!varanja na-ije i dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije Fprevladavanje e!ni1ki%,
ple"enski% s&parni!ava, slabljenje dr&!veno)ekono"skog ja+a i+"eC& -en!ra i
periferije, &spos!ava "oderne birokra-ijeG. Na 1el& !i% re;i"a 1es!o s& bile fig&re
kari+"a!ski% voCa. Pri"jeri s& '!a!*rkova $&rska F8920)89:IG, pop&lis!i1ki
"oderni+iraj&i re;i" K&ana 4o"inga PerYna & 'rgen!ini F89<3)89??G, 5gipa!
Ba"ala 'bdela Nasera F89?<)89H0G, 'l;ir 2en 2elle F893:)893?G, ali i vojni
"oderni+a-ijski re;i" generala '&g&s!a Pino-%e!a & Jile& F89H:)8990G.
8I
Za o+nak& re;i"a apar!%ejda 1ini se prikladniji" poja" Drasna oligar%ijaE !o ga je odabrao
7&n!ing!on F8998, 888G.
<<
H. Teokratski autoritarni re/imi. $eokra!ski a&!ori!arni re;i"i F!eokra-ija
Z 2o;ja vladavinaG i"aj&, kao i ko"&nis!i1ki re;i"i, svje!ona+or koji je obve+an
+a sva podr&1ja ;ivo!a. Ne odnose se, dakako, na nek& ra-ionalis!i1no)sek&larn&
ideologij&, nego na obve+&j&e propise nekoga vjerskog na&ka o spasenj&. Kao
!akvi, !eokra!ski a&!ori!arni re;i"i ili f&nda"en!alis!i1ki vjerski pokre!i
Fponajprije isla"skiG in!egralno !endiraj& ka !o!ali!ari+"&, kao i ko"&nis!i1ki
re;i"i F$ibi, 899?, :8:G. $eokra!ski a&!ori!arni re;i"i dosad nis& i"ali
e!a!is!i1ko)birokra!ske organi+a-ijske s!r&k!&re +a !o!alno vladanje svoji"
podani-i"a. $o vrijedi 1ak i +a f&nda"en!alis!i1k& isla"sk& vladavin& "&la &
erija!sko" Aran& osa"dese!i% godina, a pogo!ovo +a pok&aje
f&nda"en!alis!i1ki% isla"ski% "ili-ija i !alibanskog pokre!a da &spos!ave
D!eokra!sk& dr;avnos!E & ra+oreno" 'fganis!an&. 6iji!ski kler & Aran& prvi je
&spio &1vrs!i!i !rajn& !eokra!sk& a&!ori!arn& vladavin&. Nakon 2? godina o1i! je
ja+ i+"eC& !eokra!ski% re;i"ski% klerika i po!roa1ki &s"jerenoga "ladog
nara!aja. A $ibe!o" pod vladavino" 4alaj =a"e od 8988. do 89?0. Fdo
pripojenja N> KiniG vladalo se a&!ori!arno !eokra!ski. Nakon isla"ske revol&-ije
& Aran& F89H9G, slijedei% je dese!ljea dolo do sve veega &+aja"nog
ispreple!anja svje!ovni% dik!a!&ra Fpri"jeri-e, Sada"a 7&seina & Arak&
devedese!i% godina, & Siriji pod 7afi+o" al)'sado", & 5gip!& pod 7osnije"
M&barako"G, vojske FPakis!an pod M&%a"edo" Zia &l)7aQo" 89HH)89II. i
Perve+o" M&arafo" od 8999G i "onar%ijski% despo!a FSa&dijska 'rabija,
MarokoG, pri 1e"& s& svje!ovni vladari &spjeno +adr;avali for"aln& "o
vladanja &na!o1 &s!&p-i"a vjerski" i vjersko) f&nda"en!alis!i1ki" snaga"a.
Poseban je sl&1aj Sa&dijska 'rabija, & kojoj !radi-ionalis!i1ki f&nda"en!alis!i1ki
va%abi+a" & +na!noj "jeri kao dr;avna dok!rina odreC&je &n&!arnji na1in
vladanja Sa&da. Jini se da je !& religija ja1e ins!r&"en!ali+irala poli!ik& nego
obra!no.
I. ,inastijski autoritarni re/imi. Pris!&p vlas!i na vr%& dr;ave nije &reCen
bira1ki" pravo" demosa nego dinas!ijski" na1elo". 4inas!ijski odnosno
"onar%ijski re;i"i pos!oje & naj"anje dvije ra+li1i!e varijan!e. Prva je oblik
&s!avne "onar%ije & kojoj vlas! "onar%a ograni1&j& &s!av i &glavno" neka vrs!a
pol&de"okra!ski nas!alog parla"en!a. Za !aj pol&a&!ori!arni !ip re;i"a +na1ajne
s& &s!avne "onar%ije & 5ngleskoj od 8H. do 20. s!oljea i na e&ropsko"
kon!inen!& od 89. do 20. s!oljea na svoje"& d&go" evol&-ijsko" p&!& do p&ne
de"okra-ije. 4r&ga a&!ori!arna varijan!a jes& ne&s!avne "onar%ije. Kralj je
is!odobno vr%ovna i+vrna i +akonodavna vlas!. Ne"a pravi% ovlas!i parla"en!a
ili jasni% ograni1enja "onar%ijske vlas!i od s!rane pravne dr;ave. Pri"jeri s& !og
!ipa re;i"a kraljevine Maroko i Kordan ili kraljevske dik!a!&re & As!o1noj 5&ropi &
"eC&ra!no" dob&.
<?
9. !ultanistiki autoritarni re/imi. Ln s&, & s!anovi!o" pogled&, srodni
dinas!ijski" re;i"i"a, koji se nipo!o ne poklapaj& sa s&l!anis!i1ki" obli-i"a
vladavine. Po"ijeaj& li se krajnje personalis!i1ki s!il vladanja, s!r&k!&re i
"e%ani+"i vladavine obi!eljskog klana s ele"en!i"a a&!ori!arni% ili !o!ali!arni%
s&s!ava, "o;e"o N pop&! =in+a i S!epana F8993, :<3G, a vraaj&i se MaP&
Weber& N govori!i o s&l!anis!i1ko" re;i"&. Ln je +a"isliv i os!variv &
a&!ori!arno" ili !o!ali!arno" oblik&. Kao !o!ali!arna varijan!a !og !ipa re;i"a
"o;e se o+na1i!i kasni .ea&ses-&ov re;i" & >&"&njskoj. '&!ori!arne varijan!e
89
!og !ipa bili bi eika!i & +aljevskoj regiji i s&l!ana! 2r&nej.
Pre"da je ova !ipologija a&!ori!arni% re;i"a kons!r&irana s&s!avnije od
!ipologije K&ana =in+a, ni ona nipo!o nije savrena. Ne "o;e se svaki pos!ojei
oblik a&!ori!arne vladavine neproble"a!i1no i jedno+na1no podves!i pod sa"o
jedan !ip. 9 s!varnos!i nis& rije!ki "jeovi!i !ipovi. No, slijedi li se pravilo
svrs!avanja pre"a prevladavaj&oj legi!i"a-ijskoj ideologiji, !o je podvoCenje
i+vedivo, osi" "alobrojni% dvojbeni% sl&1ajeva.
Na kon!in&&"& i+"eC& idealne de"okra-ije i po!p&nog !o!ali!ari+"a
a&!ori!arni se re;i"i "og& s"jes!i!i & srednj& +on& Fslika 8G. 9 !oj +oni deve!
navedeni% realni% a&!ori!arni% !ipova nipo!o se pak ne "og& jedno+na1no
plasira!i. Lvisno o !o"e kako s& organi+irali pris!&p vlas!i, s!r&k!&r& vlas!i,
pre!en+ij& na opseg vlas!i i na1in vladanja, "og& se o+na1i!i kao poluautoritarni,
autoritarni ili predtotalitarni re;i"i. 4va pod!ipa, pol&a&!ori!arni ili
pred!o!ali!arni re;i"i, veino" se nala+e & prijela+no" s!adij& ka de"okra-iji ili
ka !o!ali!ari+"&. Prijela+ni s!adij "o;e, &s!vari, ob&%va!i!i d&lje ra+doblje, !j. !i se
re;i"i "og& 1vrs!o e!ablira!i a da se & dogledno vrije"e ne pre!vore &
de"okra-ij& ili & !o!ali!arni re;i".
*.2.2. Totalitarni sustavi
Poja" D!o!ali!aranE po!je1e i+ !alijanskog je+ika. Prvi ga je p&! &po!rijebio 892:.
liberalni opo+i-ijski poli!i1ar Biovanni '"endola kad je o M&ssolinijevoj
A!aliji govorio kao o sistema totalitario FPe!ersen, 899?, 80<G. M&ssolini je
pre&+eo poja" i pridao "& po+i!ivno +na1enje, o+na1&j&i fais!i1k&
dr;av& kao stato totalitario, !o je bilo pri"jerenije njegovi" ;elja"a i
-iljevi"a nego !alijanskoj s!varnos!i i+"eC& 8923. i 89<:.
89
Sa&dijska 'rabija je & posljednja dva dese!ljea sve vie popri"ila i !o!ali!arne -r!e.
<3
Sa"ora+&"ijevanje !alijanskog fai+"a i nje"a1kog na-ionalso-ijali+"a
osobi!o s& obilje;avala dva sredinja aspek!a# prvo, etatistiki aspek!, !j. svjesno
pos!de"okra!sko &!e"eljenje novoga pro!&liberalnog i pro!&pl&ralis!i1kog oblika
vladavineO dr&go, ak%ijski aspek!, !j. !enden-ijski ira-ionalni radikali+a"
neograni1enoga, "ili!an!nog vladanja voCe & sklop& e!a!is!i1kog oblika vladavine
FS-%langen, 89H3, 89G. A+ !e dvos!r&ke e!a!is!i1ke i ak-ijske perspek!ive
!o!ali!ari+a" se "o;e definira!i kao na1elo onoga oblika poli!i1ke vladavine koji
+a%!ijeva neograni1eno vods!vo nad oni"a koji"a vlada# nad nji%ovo"
poli!i1ko" eg+is!en-ijo", nad svije!o" nji%ove svakidanji-e i nad svije&
svakog pojedin-a. 7anna% 'rend!, +a-ijelo najva;nija filo+ofska &!e"elji!elji-a
!eorije !o!ali!ari+"a nakon 4r&goga svje!skog ra!a, ra+likovala je a&!ori!arne
s&s!ave od !o!ali!arni% pre"a ra+li1i!o" &ni!avanj& osobne slobode# a&!ori!arna
vladavina, pisala je 89??, ograni1&je slobod&, a !o!ali!arna je vladavina &kida.
$eorijska sr; poj"a jes!, dakle, neograni1eni dispo+i-ijski +a%!jev vlas!odr;a-a
kao do"inan!no na1elo vladavine. Prvens!veni nosi!elj vlas!i nije dr;ava. 6!ovie,
vladavin& ideoloki legi!i"iraj& FDbesklasno dr&!voE, Ds&periornos! vlas!i!e rase i
vlas!i!og narodaE, Djedins!vo vjere i poli!ikeEG i proglaavaj& obve+a!no" +a sve
pojedin-e !o!ali!arna svje!ona+orska s!ranka ili nje+in voCa.
4r;avni apara! s!vara sa"o dio sreds!ava vladavine koji"a se os!var&je
!o!alna kon!rola nad dr&!vo". Nai"e, !o!ali!arn& vladavin& definira &pravo
ko"ple"en!arno djelovanje i+van dr;avni% ins!i!&-ija, dakle poli!i1ka vlas! koja
nije ve+ana +a nor"e.
20
9 posljednjoj ins!an-iji ona je &s"jerena na po!p&ni
prodor & dr&!vo i poli!i1k& kon!rol& nad nji" F0raenkel, 89H<, I8<. i d.G. =av
$ro-ki, boljevik i bivi =enjinov ra!ni dr&g, koji +asig&rno nije bio de"okra!,
vrlo je pri"jereno opisao !& pre!en+ij& na opseg vlas!i na pri"jer& s!aljini+"a#
DS!aljin "o;e s pravo" ka+a!i... [la so-i\!\ -Ves! "oiVE Fnav. &# Sar!ori, 8992,
208G.
20
5rns! 0raenkel F89H<G je na pri"jer& $reeg >ei-%a na+vao !o nape!o" ko"ple"en!arno&
nor"a!ivne i sa"ovoljne dr;ave.
<H
D2i!E !o!ali!arnog re;i"a ponajprije, dakle, 1ini !o!alna vladavina re;i"a
nad svakidanji" ;ivo!o" graCana, kon!rola nji%ovi% djelovanja, "iljenja i
+a"isli. Apak, & povijesnoj se s!varnos!i !o!ali!arni re;i"i nipo!o ne "og&
+adovoljavaj&e i nedvojbeno iden!ifi-ira!i po"o& kri!erija poli!i1ko)ideolokog
prodora vlas!i & dr&!vo. Ker, kad je os!varen !o!ali!arni prodor & dr&!voM Mog& li
pos!oja!i dr&!vene ]nie], pop&! oni% & okr&;j& -rkava FKa!oli1ke -rkve &
fais!i1koj A!aliji ili & ko"&nis!i1koj Poljskoj, 5vangeli1ke -rkve & 4>
Nje"a1kojG ili priva!ni% pod&+e!nika F& $ree" >ei-%&GM Ke li dos!a!no da
s!anovni!vo ne oponira re;i"& i pov&1e se & pojedina1n& D&n&!arnj&
e"igra-ij&EM Ali !o!ali!arni re;i" "ora ovlada!i i svije&, "isli"a i "o+govi"a
lj&diM Kako se sve !o "o;e s%va!i!i "e!oda"a dr&!veni% +nanos!iM A dois!a, !aj
proble" nije posve +adovoljavaj&e rijeen. $ako je i+ra+ D!o!ali!ari+a"E
nepres!an-e bivao prijeporan !ijeko" svoje poj"ovne povijes!i, !e je njegov
!eorijski ra+voj dosad popri"io ra+li1i! +na1enjski sadr;aj i +na1enjski opseg.
Kako poja" D!o!ali!ari+a"E nije ne+adovoljavaj&e definiran, ideoloki op!ereen
i Dpoli!i1kiE &po!rebljavan sa"o & p&bli-is!i-i ili & poli!i1ko" s&1eljavanj& nego i
& neki" +nans!veni" rasprava"a, & nas!avk& !reba vrlo kra!ko o-r!a!i ra+voj
!eorijskog kon-ep!a !o!ali!ari+"a. 9 !o" se ra+voj& raspo+naje pe! fa+a
F2alles!re", 899?O Kesse, 899?G.
8. 1F>1F#G# Podrije!lo kon-ep!a da!ira i+ dvadese!i% godina i po!je1e od
neki% rani% !alijanski% i nje"a1ki% kri!i1ara fai+"a, veino" liberala, so-ijalis!a
i so-ijalde"okra!a, kao !o s& Biorgio '"endola F892:G, =elio 2asso F892?G i
7er"ann 7eller F8929G. Lni s& posebn& dina"ik& vladavine & fai+"& &o1ili
ponajprije & ve+i i+"eC& njegove &padljivo iroke so-ijalne osnovi-e, +a%!jeva +a
!o!alno" vla& i "ili!an!nog karak!era Dpro!&de"okra!i+"aE koji se ponaao
revol&-ionarno. Nas!ojali s& poj"ovno &obli1i!i ono !o je D!ipi1no & !o"e novo"
i & nji%ovi" o1i"a nadasve opasno" oblik& vladavineE F2alles!re", 899?, 2:IG,
!e s& ga na+vali D!o!ali!arni"E.

2. 1F#G>1F&'# 9 dr&goj fa+i bilo je prvi% s&s!avni% pok&aja da se
&sporedbo" fais!i1koga odnosno na-ionalso-ijalis!i1kog s&s!ava vladavine s
boljevi1ki" i+naCe ono !o je s!r&k!&rno i f&nk-ionalno +ajedni1ko !o!ali!arni"
dik!a!&ra"a. 4vije najpo+na!ije s!&dije & dr&!veni" +nanos!i"a jes& s!&dija The
Totalitarian 0nem= F89<0G 0ran+a 2orkena&a i Permanent 7evolution.
Totalitarianism in the @ge o$ Bivil Ear F89<2G Sig"&nda Ne&"anna. Kasnije je
pos!ala jo po+na!ija li!erarna obrada novoga !o!ali!arnog feno"ena od s!rane
ra+o1arani% lijevi% so-ijalis!a 'r!%&ra Koes!lera, Agna+ija Silonea i, prije svi%,
Beorgea Lr,ella FHivotinjska $arma i 1FI&G.
:. 1F'G>1F)'# (r%&na- filo+ofijske i poli!oloke !eorije !o!ali!ari+"a
nedvojbeno s& bile pedese!e i e+dese!e godine. Ln se ponajprije pove+&je s
radovi"a 7anna% 'rend! FThe :rigins o$ Totalitarianism, 89?8G, .arla. K.
0riedri-%a F89?<, 89?HG, .arla K. 0riedri-%a i Zbignie,a 2r+e+inskoga F893IG !e
Karla 4ie!ri-%a 2ra-%era F89??G. Za !& s& fa+& bila +na1ajna !ri !e"eljna &vida#
!o!ali!ari+a" je %is!orijski nov oblik vladavine, !ipi1an +a "asovno doba
20. s!oljeaO
<I
&na!o1 ra+li1i!i" -iljevi"a i vlas!i!i" o-jena"a, na-ionalso-ijali+a" i
s!aljini+a" i"aj& bi!na +ajedni1ka svojs!vaO
"ase se "obili+iraj& po"o& ideologija nape!ka i &!opijski% -iljeva.
<. 2raj ezdesetih i sedamdesete godine# .%ris!ian Pe!er =&d+ i dr&gi poli!i1ki
+nans!veni-i, koji s& se bavili konkre!ni" De"pirijski"E anali+a"a
ko"&nis!i1ki% s&s!ava, pos&"njali s& & +nans!ven& plodnos! kon-ep!a
!o!ali!ari+"a i &p&!ili s& "& slijedee kri!i1ke prigovore#
!o je bio poli!i1ki borbeni poja" i+ 7ladnoga ra!aO
ogrijeio se o D!e"eljno "e!odi1ko na1eloE
28
da se poCe od sa"o)
ra+&"ijevanja s&s!avaO
i"a s!a!i1ni na1in gledanja i s!oga ne "o;e s%va!i!i pos!s!aljinis!i1ki
ra+voj As!o1ne 5&rope.
28
9 dr&!veni" +nanos!i"a ne pos!oji D!e"eljno "e!odi1ko na1eloE po koje"& se pola+i Dod
sa"ora+&"ijevanja s&s!avaE. Kad bi ono pos!ojalo, !o bi +na1ilo od&s!ajanje +nanos!i od vlas!i!i%
nor"i i pravila koja je obve+&j&.
<9
?. :d 1FIF. nadalje# Slo"o" ko"&nis!i1ki% s&s!ava & As!o1noj 5&ropi
renesans& je vie do;ivio i+ra+ D!o!ali!ari+a"E nego njegovo daljnje !eorijsko
&!e"eljenje. Lsobi!o s& is!o1noe&ropski disiden!i, kao lijeve !ako i desne
provenijen-ije, pri"jenjivali !aj poja" nera+likovno na 7&sakov& s!aljinis!i1k&
Je%oslova1k&, kao i na djelo"i-e liberali+iran& K^d^rov& MaCarsk&, na
dog"a!ski kr&!& 7one-kerov& 4> Nje"a1k&, kao i na ko"&nis!i1ki re;i"
Poljske kojega je i+a+ivala Solidarnos!. Poja", koji se jo pedese!i% godina
nas!ojao +nans!veno &!e"elji!i, & poli!i-i i p&bli-is!i-i se sro+ao na dif&+ni
svakidanji i borbeni poja".
9 poli!i1koj s& +nanos!i os!ali naj&!je-ajniji"a pok&aji .arla Koa-%i"a
0riedri-%a da !ipoloki pre-i+ira poja"O on je kasnije, & s&radnji s Zbignie,o"
2r+e+inski", svoj kon-ep! i proirio. 4a bi se dik!a!&re "ogle na+va!i
!o!ali!arni"a, "oraj&, pre"a 0riedri-%& i 2r+e+insko"e F893I, 380. i d.G, isp&ni!i
naj"anje es! slijedei% kri!erija#
8. Adeologija koja nadsvoC&je -ijeli s&s!av# ona ob&%vaa sve ;ivo!no va;ne
aspek!e lj&dskog pos!ojanja. Adeologija i"a telos, obi1no nek& vrs!&
idealnoga kona1nog s!anja. Ls!varenje !og -ilja legi!i"ira radikalno
odba-ivanje pl&ralis!i1ki i+diferen-iranog dr&!va, s jedne s!rane, i i+bor
sreds!ava +a i+gradnj& novoga %o"ogenog dr&!va, s dr&ge s!rane.
2. Kedna jedina "asovna s!ranka# njo"e obi1no &pravlja jedan voCa i po
pravil& je organi+irana kao -en!ralis!i1ko)%ijerar%ijska +apovjedna
s!r&k!&ra. Jes!o je i+van, odnosno i+nad dr;avnog apara!a s koji" je ipak
&velike ispreple!ena.
:. S&s!av !erora# i+gradile s& ga i kon!roliraj& ga s!ranka i !ajna sl&;ba.
<. Medijski "onopol# re;i" i"a po!p&ni "onopol nad svi" "ediji"a
"asovnog ko"&ni-iranja.
?. Monopol nad or&;ani" snaga"a# sa"o re;i" i"a "onopol nad borbeni"
or&;je".
3. en!ralno &pravljanje privredo"# re;i" kon!rolira -ijel& privred& i &pravlja
njo"e.
?0
0riedri-% i 2r+e+inski naglaavaj& da se !i% es! +na1ajni% obilje;ja ne
s"ije pro"a!ra!i i+olirano jedne od dr&gi%. Nai"e, oni se &pravo svoji"
preple!anje" i &+aja"ni" pod&piranje" poja1avaj& do sindro"a
!o!ali!arne vladavine. Koliko &vjerljivo +v&1i, ponajprije, pos!avka o
&+aja"no" poja1avanj& do nas!anka !o!ali!arnog sindro"a, !oliko s&
nepre-i+ne pojedine Dko"ponen!e sindro"aE kao ra+likovna obilje;ja &
odnos& pre"a a&!ori!arni" s&s!avi"a. 9n&!arnji !eror, kon!rola koj&
provode !ajne sl&;be i s!ra% !o ga proi+vodi dr;ava pos!oje i &
a&!ori!arni" vojni" dik!a!&ra"a ili & s&l!anis!i1ki" re;i"i"a. 4r;avni
"onopol nad naor&;anje" po+naje i veina de"okra-ija. Nejasno je i !o
dvoji-a a&!ora podra+&"ijevaj& pod D-en!ralni" &pravljanje" i kon!rolo"
-ijele privredeE. 9+"e li se, pri"jeri-e, !aj kri!erij o+biljno, onda se
na-ionalso-ijalis!i1ka Nje"a1ka do 89:I. ne "o;e o+na1i!i kao !o!ali!arni
s&s!av. $o jo vie vrijedi +a !alijanski fai+a", koji je "orao pri%va!i!i da
s&, &+ njega, djelo"i-e neovisni nosi!elji "oi bili -rkva, kralj i kapi!al.
'ko se !i kri!eriji s!rogo pri"ijene na s!varne poli!i1ke s&s!ave, fais!i1ka
A!alija i na-ionalso-ijalis!i1ka Nje"a1ka do 89:I. ispadaj& i+ r&brike
!o!ali!arni% s&s!ava. 9 njoj je os!ao sa"o ni+ ko"&nis!i1ki% re;i"a.
9s!vari, & is!o" bi se !ip& s&s!ava nali Sovje!ski Save+ i+ visoke fa+e
s!aljini+"a F8929)89?:G, re;i" .rveni% K%"era "asovnog &boji-e Pola
Po!a & Ka"bod;i seda"dese!i% godina ili %er"e!i1no +a!vorena Sjeverna
Koreja s K^d^rovi" re;i"o" & MaCarskoj, koji je od 893I. djelo"i-e
liberali+iran, ili s Poljsko" kasnog ko"&ni+"a osa"dese!i% godina &
kojoj je Solidarnos! ve bila slo"ila "onopol vlas!i ko"&nis!i1ke par!ije.
?8
(rlo &!je-ajno"e !ipoloko" kons!r&k!& 0riedri-%a i 2r+e+inskoga osi"
proble"a!i1nog prenoenja es! nedos!a!ni% obilje;ja idealnog !ipa na povijesno
realne poli!i1ke s&s!ave !e!i i njegova anali!i1ka s!a!ika. Nai"e, po"o&
neopera-ionali+irani% kri!erija !eko se "o;e s%va!i!i "ijenjanje nekoga
!o!ali!arnog s&s!ava !ijeko" vre"ena. Ne "o;e se ka+a!i ni!a o !o"e Dkoliko je
!o!ali!aranE ili Dkoliko je a&!ori!aranE neki poli!i1ki s&s!av bio i jes! & !ren&!k& !8
ili !2. $ako se +a"ra1&je pogled na "og&e po"i-anje !e;i!a "eC& pojedini"
ko"ponen!a"a D!o!ali!arnog sindro"aE. $i"e se jako s"anj&je sposobnos!
poli!oloke anali+e da predvidi sposobnos! pre;ivljavanja ili opasnos! od kolapsa
nekoga D!o!ali!arnogE s&s!ava. Zapravo, jedna od sredinji% slabos!i D!eorijeE
!o!ali!ari+"a N koj& ona djelo"i-e dijeli s veliki" dijelo" !eorija & dr&!veni"
+nanos!i"a N bilo je !o !o ne sa"o da nije predvidjela i+n&!ra &+rokovan slo"
ko"&nis!i1ki% s&s!ava As!o1ne 5&rope, nego ga na !e"elj& vlas!i!e logike &ope
nije ni "ogla predvidje!i. Nai"e, ako je neki s&s!av savreno +a!voren, ako sva
fi+i1ka, psi%i1ka, kogni!ivna i ideoloka sreds!va vlas!i & neko"e
dr&!venopoli!i1ko" s&s!av& kon!rolira jedna s!ranka kojo" se &pravlja
-en!ralis!i1ki ili kojo" &pravlja nje+in voCa, onda nije jasno kada s& i +a!o
opo+i-ijski ak!eri odjedno" pos!ali !ako "oni da s& "ogli &spjeno pos!avi!i
pi!anje vlas!i. Ni pos!ojanje Solidarnos!i & Poljskoj osa"dese!i%i% godina, ni
irenje "oi prosvjednika & 4> Nje"a1koj 89I9. ili &spje% opo+i-ije +a
graCanska prava & Je%oslova1koj, ni slo" navodno !o!ali!arni% ko"&nis!i1ki%
re;i"a openi!o se ne "og& objasni!i po"o& !radi-ionalnog kon-ep!a
!o!ali!ari+"a F2e"e, 899<a, 8HG.
Kedna od veliki% slabos!i !eorije !o!ali!ari+"a i nji%ove pri"jene bilo je
ne+adovoljavaj&e ra+dvajanje kons!r&k-ije idealnog !ipa
22
D!o!ali!arnog s&s!avaE
i realni% pojavni% oblika ko"&nis!i1ki% i fais!i1ki% dik!a!&ra. 2&d&i da s&
s!aljinis!i1ki Sovje!ski Save+ i na-ionalso-ijalis!i1ka Nje"a1ka definirani kao
!o!ali!arni s&s!avi, svi s& pos!ojei fais!i1ki i ko"&nis!i1ki re;i"i be+i+ni"no
podvedeni pod !ip D!o!ali!arne vladavineE. Pre!en+ija re;i"a +a opsego" vlas!i
+a"ijenjena je sa s!varno" vla&.
*.2.2. Tipovi totalitarnih sustava
9n&!ar idealnog !ipa "og& se ra+likova!i !ri pod!ipa !o!ali!arne vladavine#
ko"&nis!i1ki, fais!i1ki i !eokra!ski !o!ali!arni s&s!avi.
22
Biovanni Sar!ori na+iva !o!ali!arni s&s!av Dpolarni" !ipo"E, jer je s"je!en na krajnje" pol&
kon!in&&"a re;i"@ !o ga ograni1&j& Didealna de"okra-ijaE i D!o!ali!arni s&s!avE Fvidje!i slik& 8G.
?2
8. 2omunistiki totalitarni sustavi. 9 !o!ali!arni" ko"&nis!i1ki"
s&s!avi"a pris!&p vlas!i po!p&no je +a!voren. Ko"&nis!i1ka par!ija i"a, pre"a
&s!av&, isklj&1iv& vode& &log&. Pris!&p vlas!i de $a%to kon!rolira poli!biro
ko"&nis!i1ke par!ije, odnosno njegov generalni sekre!ar &+ po"o par!ije. (las!
je s!r&k!&rirana "onis!i1ki i ne"a +a1e!aka poli!i1koga, dr&!venoga ili
privrednog pl&rali+"a. Pre!endira se na po!p&n& vlas! koja se;e do svijes!i
podanika vlas!i. Pre!en+ija na !akav opseg vlas!i os!var&je se po"o& na1ina
vladanja koji svak& opo+i-ij& i ods!&panje &ni!ava represivno i !eroris!i1ki, sve
do "asovnoga fi+i1kog &ni!enja. 9 najrjeCi" sl&1ajevi"a !o se "o;e
organi+ira!i & oblik& ko"&nis!i1ke par!ijske dik!a!&re. S!oga je navlas!i!i oblik
!o!ali!arne ko"&nis!i1ke vladavine dik!a!&ra voCe, koja &+ po"o par!ije i
ob&%va!noga "arksis!i1ko)lenjinis!i1kog svje!ona+ora os!var&je svoj& pre!en+ij&
+a !o!alno" vla&.
Nerije!ko s& se po1e!ne par!ijske ko"&nis!i1ke dik!a!&re, po!po"ogn&!e
-en!ralis!i1ki" &s!rojs!vo" dr;ave i par!ije, pre!varale & ko"&nis!i1ke dik!a!&re
voCa. Ne "ijenjaj&i &s!av dr;ave ili s!a!&!e par!ije, generalni sekre!ar
ko"&nis!i1ke par!ije 1es!o je nap&!ao &log& primusa inter pares & poli!biro&, !e
je & svoji" r&ka"a kon-en!rirao sv& vlas! & par!iji i dr;avi. Ko"&nis!i1ki"
re;i"o" !ada de $a%to nije vie &pravljao kolek!iv, nego jedan jedini kari+"a!i1ni
voCa. $ipi1ni s& pri"jeri S!aljinov Sovje!ski Save+ F8929)89?:G, N> Kina pod
Mao Zedongo" F89<9)89H3G, Ka"bod;a pod Polo" Po!o" F89H?)89H9G,
Sjeverna Koreja pod Ki" Al S&ngo" i njegovi" sino" kao nasljedniko" na
vlas!i Fod 89<I. do danasG, 'lbanija pod 5nvero" 7oP%o" F89<3)89I?.G ili
>&"&njska pod .ea&_es-&o" F89H<)8990G.
2:
4ok se pre"a ja1ini prodora i
kon!role dr&!va od s!rane apara!a ko"&nis!i1ke dr;ave ko"&nis!i1ke par!ijske
dik!a!&re "og& +a"isli!i i "og& %is!orijski pos!oja!i kao a&!ori!arne FPoljska,
MaCarskaG i !o!ali!arne varijan!e vladavine FJe%oslova1ka, 4> Nje"a1kaG,
ko"&nis!i1ke dik!a!&re voCa go!ovo se &vijek "og& ob&%va!i!i !ipo" !o!ali!arni%
s&s!ava. 9 odreCeni" fa+a"a, kao & .ea&_es-&ovoj >&"&njskoj nakon 89H<. ili
& Sjevernoj Koreji pod Ki" Al S&ngo", one "og& popri"i!i i s&l!anis!i1ko)
!o!ali!arne -r!e.
2. *aistiki totalitarni re/imi. A !& vrijedi da pris!&p vlas!i "ora bi!i
po!p&no +a!voren, vlas! je s!r&k!&rirana "onis!i1ki, pre!endira se na !o!alan opseg
vlas!i, a na1in vladanja je !eroris!i1ki. Za nji% ina1e vrijede svi karak!eris!i1ni
ele"en!i koji s& navedeni &+ !ip $aistikoga autoritarnog sustava Fpogl. 8.2.8G.
Kedini je %is!orijski pri"jer na-ionalso-ijalis!i1ka Nje"a1ka od 89:I. do 89<?.
2:
Ni-olae .ea&_-es-& probio se na 1elo par!ije i ko"&nis!i1kog apara!a vlas!i ve 893?. No do
89H<. o!resao se os!a!aka kolek!ivnog vods!va & par!iji i dr;avi, da bi se & s&l!anis!i1koj "aniri
Dokr&nioE +a predsjednika koji vlada sa" F=in+ i S!epan, 8993, :<9G.
?:
:. Teokratski totalitarni re/imi. S ob+iro" na svoj& pre!en+ij& na opseg
vlas!i, !eokra!ski re;i"i, osobi!o & isla"skoj varijan!i, "og& se svrs!a!i &
!o!ali!arne s&s!ave. 4a bi osig&rali poli!i1k& vlas! nis& i" dos!a!ne sa"o
!eokra!ska legi!i"a-ija i fi+i1ka represija, nego pre!endiraj& na !o da
regle"en!iraj& i kon!roliraj& dr&!veni ;ivo! sve do in!i"ne sfere pojedini%
graCana. >eligija se, kao & isla"is!i1ko" f&nda"en!ali+"&, ins!r&"en!ali+ira &
sveob&%va!n& ideologij& poli!i1ke legi!i"a-ije. Za%valj&j&i "&la"a, isla"is!i1ki
f&nda"en!ali+a" raspola;e kapilarni" organi+a-ijski" s&s!avo" koji se "o;e
pro"a!ra!i kao f&nk-ionalni ekvivalen! ko"&nis!i1ki% i fais!i1ki% par!ijski%
organi+a-ija & kon!roli oblika ;ivo!a i svijes!i podanika vlas!i. Asla"ska !eokra-ija
jedva da &s!vari dira kapi!alis!i1k& organi+a-ij& privrede. $i"e od&s!aje od
kon!role va;noga par-ijalnog podr&1ja dr&!va. $eokra!ski !o!ali!arni s&s!av s!oga
je, dod&e, idealan !ip !o!ali!arne vladavine, ali & povijesnoj s!varnos!i nikad jo
nije bio os!varen.
2&d&i da je ra+djelni-a i+"eC& a&!ori!arni% i !o!ali!arni% s&s!ava "anje
o!ra od ra+djelni-e i+"eC& a&!okra!ski% i de"okra!ski% s&s!ava, po!reban je
diferen-iran "e!odi1ki ins!r&"en!arij koji nadila+i idealne !ipove, kako bi se
odl&1ilo o !o"e je li konkre!ni %is!orijski s&s!av po karak!er& a&!ori!aran ili
!o!ali!aran. Poli!i1ki +nans!venik Biovanni Sar!ori F899?G predlo;io je da se
po"o& !ako+vanoga kon!rolnog popisa, koji no"inalni" skaliranje" "jeri
ra+li1i!a sredinja obilje;ja !o!ali!arni% s&s!ava & ra+li1i!i" !ren&-i"a, prvo,
ob&%va!e pro"jene oblika i in!en+i!e!a vladavine & !o!ali!arni" i a&!ori!arni"
s&s!avi"a !e, dr&go, o"og&i diferen-irana &sporedba ra+li1i!i% !o!ali!arni%
s&s!ava. Kon!rolni popis, koji sa" "odifi-irao radi is!ra;ivanja !o!ali!arni% i
a&!ori!arni% s&s!ava, i+gleda ovako#
Ta"li%a #+ 2ontrolni popis elemenata totalitarnih sustava ?u odre6enim
trenu%imaA
89<0. 89?0. 8930.
8a Adeologija N religija
8b Adeologija kao Di+a"E, npr. "arksi+a"
8- Adeologija N "en!ali!e!
2a Prodor Fs!varniG
2b Prodor Fpo!en-ijalniG
:a Prisila po"o& !erora
:b Prisila po"o& s!ra%a
<a Lvisnos! N kon!rola obra+ovanja
<b Lvisnos! "edija
<- Lvisnos! -rkve
<d Lvisnos! pravos&Ca
?a >a+bijanje r&bni% sk&pina
?b Asklj&1enje r&bni% sk&pina
3 Sa"ovolja
H Sredinje "jes!o s!ranke
I Sredinje "jes!o voCe
9 Kon!rola privrede
?<
Napomena# 2odovni s&s!av +a svaki s!&pa- bio bi# ``` Z vrlo jaka pris&!nos! Fin!en+i!e!GO `` Z
jaka pris&!nos!O ` Z slab in!en+i!e! Fpris&!nos!GO 0 Z obra! !renda.
Izvor# Sar!ori, 899?, ??0.
Po"o& !oga kon!rolnog popisa Sar!ori i+bjegava neke anali!i1ke slabos!i
koje s& poka+ivali realni tipovi !o!ali!arni% s&s!ava 0riedri-%a i 2r+e+inskoga.
Pro"ijenivi idealni !ip MaPa Webera, Sar!ori o+na1&je D!o!ali!arni s&s!avE kao
polarni tip. Kao !akav, on 1ini logi1an kraj kon!in&&"a FDpolEG, 1iji s&pro!ni kraj
1ini Didealna de"okra-ijaE, koja je !akoCer kon-ipirana kao polarni !ip. D$ako
gledaj&i, najpo!p&niji !o!ali!ari+a" napros!o pos!oji & svi" svojs!vi"a
!la1i!eljski% re;i"a. F...G $o +na1i da se ni od jednoga konkre!nog s&s!ava ne
o1ek&je da b&de a1is!oV !o!ali!aran, kao !o se ne o1ek&je ni !o da se & nekoj
de"okra-iji o!krije 1is!a de"okra-ija. Sa"o se pre!pos!avlja da se & s!varno"
svije!& !o!ali!ari+"i N jednako kao i s!varne de"okra-ije N vie ili "anje
pribli;&j& svoji" polarni" &+ori"aE FSar!ori, 899?, 20:G. Sar!ori !ako &bla;ava
kri!ik& pre"a kojoj ka!egorija D!o!ali!arni s&s!avE pa!i od s!a!i1nog na1ina
pro"a!ranja. 9 ra+li1i!i" !ren&-i"a konkre!ni se poli!i1ki s&s!avi "og& s"jes!i!i
na neki kon!in&&" !e poka+a!i da se poli!i1ki s&s!avi "og& kre!a!i & D+oniE
!o!ali!ari+"a i i+la+i!i i+ nje. Sar!ori je &sp&! donekle rijeio jo jedan proble"
!eorije !o!ali!ari+"a# & !e"eljne aksio"e kon-epa!a !o!ali!ari+"a, osobi!o &
D!reoj fa+iE pedese!i%i% i e+dese!i% godina, &brajalo se !o da slo" ili radikalne
pro"jene !o!ali!arni% s&s!ava "og& doi sa"o i+vana. Nis& se s"a!rale
+a"islivi"a ni d&boke refor"e, pop&! peres!rojke & Sovje!sko" Save+&, ni
i"plo+ija ko"&nis!i1ki% !o!ali!arni% re;i"a, kao & Je%oslova1koj 89I9.
Sar!orijeva fleksibilniji kon!rolni popis o!vara pak pogled na oba s-enarija
ra+voja. Lna o"og&&je da se anali!i1ki ob&%va!e pro"jene & ideologiji vlas!i, &
pris!&p& vlas!i s ob+iro" na "onopol vlas!i, & s!r&k!&ri vlas!i, & pre!en+iji na
opseg vlas!i, & sreds!vi"a vlas!i, b&d&i da +a%vaa in!en+i!e!e prodora
!o!ali!arni% ili a&!ori!arni% vlas!i koji se "ijenjaj& !ijeko" vre"ena. Sar!ori F899?,
??8G i"a pravo Dda adobriV klasifika-ijski s&s!aviE "oraj& D&ka+a!i na !enden-ije
s&s!ava i o"og&i!i predviCanjaE. $radi-ionalni !eorijski kon-ep!i & is!ra;ivanj&
!o!ali!ari+"a nis& isp&nili !aj +a%!jev. Sar!orijeva !eorijska inova-ija o"og&&je
da se !ijeko" odreCeni% pro!oka vre"ena s&s!avno pra!e !rendovi, pro-esi i
pro"jene vie a&!ori!arni% ili !o!ali!arni% s&s!ava. No ni Sar!ori nije "ogao na
svoje"& kon!in&&"& s"isleno odredi!i -r!& ra+dvajanja i+"eC& a&!ori!arni% i
!o!ali!arni% s&s!ava. =ogi1ka je posljedi-a !o da se poja" D!o!ali!arni s&s!avE,
dod&e, i dalje koris!i kao idealan !ip Fili Dpolaran !ipEG, ali da se od&s!alo od
njega kao jasno o+na1enoga !e"eljnog !ipa poli!i1ke vladavine, !e da se on poi"a
sa"o kao eks!re"ni pod!ip a&!okra!ski% s&s!ava kojega nije "og&e !o1no
ra+grani1i!i.
2. ,ta(ilnost politikih sustava
??
4e"okra-ij& i a&!okra!sk& vladavin& prika+ao sa" kao dva !e"eljna !ipa
poli!i1ki% s&s!ava. Lsi" "alobrojni% i+ni"aka, sve varijan!e povijesni% i
s&vre"eni% poredaka vladavine "og& se svrs!a!i & jedan od !a dva
!e"eljna !ipa. $o vrijedi i +a !ako+vane D%ibridne s&s!aveE ili Dre;i"e &
sivi" +ona"aE F2endel i dr., 2002G. Kon-ep! Ddefek!ni% de"okra-ijaE,
koliko god !o bilo !eko & svakoj pojedinos!i, pr&;a ras!er kri!erija koji
realne Ddefek!ne de"okra-ijeE "o;e svrs!a!i & !e"eljni !ip de"okra-ija i
ra+grani1i!i i% od pol&a&&!ori!arni% re;i"a. 4iskri"inan!& 1ini
pore"eena F& defekn!oj de"okra-ijiG odnosno ra+orena F& a&!ori!arni"
re;i"i"aG logika Dde"okra!ske igreE i+"eC& par-ijalni% re;i"a
-jelok&pnoga poli!i1kog s&s!ava Fpogl. 8.8.:G.
Kad se, +bog koji% &+roka i & koji" okolnos!i"a a&!okra!ski s&s!avi
"ijenjaj& & de"okra!ske pore!ke vladavine i vi%e versaM 4a bis"o objasnili !o
pi!anje, "ora"o pobli;e ra+"o!ri!i klj&1an poja" pro"jene s&s!ava, a !o je
s!abilnos! poli!i1ki% s&s!ava. Pi!anje na koje & is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije !reba
odgovori!i glasi# Koliko s& +apravo s!abilni a&!okra!ski i de"okra!ski s&s!avi
+a%valj&j&i svoji" posebni" s!r&k!&ra"a i pos!&p-i"aM Kada i +a!o g&be
s!abilnos!M Mo;e li se na !a pi!anja &ope odgovori!i na openi!oj ra+ini ili se
pre-i+an odgovor "o;e da!i sa"o +a konkre!an sl&1ajM Apak, nipo!o nije n&;no
da poopavaj&e dr&!vene +nanos!i kapi!&liraj& pred pojedina1ni"
%is!oriografski" s!&dija"a sl&1aja i anali+a"a +e"alja. Nai"e, posve poopivi
iska+i o s!abilnos!i i nes!abilnos!i poli!i1ki% s&s!ava "og&i s& i+ pove+ivanja
s!r&k!&rni% Fins!i!&-ijeG i pro-ed&ralni% Fpos!&p-iG ko"ponena!a koje s&
spe-ifi1ne +a neki s&s!av.
Poli!i1ki s&s!avi aps!rak!no se "og& s%va!i!i kao -jelina s!r&k!&ra
Fins!i!&-ijaG i pravila Fpos!&pakaG, koja poli!i1ke i dr&!vene ak!ere Fs!ranke,
&dr&;enja, organi+a-ije, pojedin-eG dovodi & "eC&sobne, pravili"a odreCene,
in!erak-ijske odnose. 4a bi poli!i1ki s&s!av bio s!abilan, &n&!arnja kons!r&k-ija
ra+novrsni% &+aja"ni% odnosa i+"eC& s!r&k!&ra i ak!era "ora bi!i pos!avljena
!ako da b&de sposoban rijei!i +ada!ke koje s&s!av& pos!avlja DokolinaE Fprivreda,
dr&!vo, "eC&narodni svije! dr;ava i!d.G. Kako se DokolinaE poli!i1kog s&s!ava
s!alno "ijenja, i od njega se !ra;e +na!ne sposobnos!i prilagodbe, "ijenjanja i
inoviranja. Sposobnos! djelovanja, a !i"e i Dsposobnos! pre;ivljavanjaE,
poli!i1kog s&s!ava ovisi, nai"e, ponajprije o !o"e kako savladava pe! bi!ni%
i+a+ova F'l"ond, 89H9, 283. i d.O Sands-%neider, 899?, 828G#
poli!i1k& i dr&!ven& in!egra-ij& Fin!egra-ijski kapa-i!e!G,
"obili+a-ij& res&rsa F"obili+a-ijski kapa-i!e!G,
odr;avanje "irno &reCeni% odnosa s dr&gi" dr;ava"a Fkapa-i!e! +a
"eC&narodn& prilagodb&G,
s&djelovanje s!anovni!va & pro-es& poli!i1kog odl&1ivanja Fpar!i-ipa-ijski
kapa-i!e!G,
raspodjel& dr&!venog proi+voda po"o& i+van!r;ini% "jera privredne i
so-ijalne poli!ike Fdis!rib&-ijski kapa-i!e!G.
?3
4a bi se "ogao s&o1i!i s !i" i+a+ovi"a, poli!i1ki s&s!av "ora ra+vi!i
kapa-i!e!e +a rjeavanje proble"a na ra+ini koja je odr;iva +a s&s!av. $o se "o;e
predo1i!i po"o& "odela s&s!ava 4avida 5as!ona F893?G i njegova ra+voja od
s!rane 'l"onda i Po,ela F89IIG.
?H
!lika #+ Politiki sustav
?I
strukture
s!ranke in!eresne sk&pine parla"en! &prava
S&dr&;enja vlada pravos&Ce
procesne funkcije polic3 funkcije
ar!ik&la-ija agrega-ija poli-)"aking i"ple"en!a-ija
in!eresa in!eresa i provjera
funkcije sustava
so-ijali+a-ija regr&!a-ija ko"&nika-ija
okolna okolina
okolina okolina
i
n
p
u
t
s
dif&+na
po!pora
spe-ifi1na
po!pora o
u
t
c
o
m
e
s
outputs
&pravljanje
raspodjela
reg&liranje
povratni utjecaji
A+vor# 'l"ond i Po,el, 89II, I F"odifi-iranoG.
/ Merkel i 7a&-k
4a bi Dpre;ivioE, poli!i1ko" je s&s!av& po!reban +adovoljavaj&i input +a
ak!ivn& i pasivn& po!por&, !j. onaj s!&panj lojalnos!i "asa koji podr;ava njegovo
pos!ojanje. $e s& po!porne &sl&ge graCana FsupportsG nei+os!avni res&rsi koji s&
poli!i1ko" s&s!av& po!rebni da bi +a%!jeve FdemandsG !o dola+e i+ DokolineE
pre!vorio & poli!i1ke odl&ke i pri"ijenio i% FoutputsG. Pro-es pre!varanja i
provedbe & poli!olokoj !eoriji s&s!ava ob&%vaa 1e!iri sredinje Dpro-esne
f&nk-ijeE# ar!ik&la-ij& in!eresa, agrega-ij& in!eresa, oblikovanje poli!ike Fpoli%=
makingG i pri"jen& poli!ike, !e "og&& kon!rol& nor"i od s!rane &s!avnog s&da ili
preispi!ivanje dr;avni% "jera od s!rane &pravnog s&da. Pro-esne s& f&nk-ije
nadsvoCene Df&nk-ija"a s&s!avaE# so-ijali+a-ijo", regr&!a-ijo" eli!a i
dr&!veno" ko"&nika-ijo". Lne +na!no &!je1& na &1inkovi!os!, ra+vidnos! i
legi!i"nos! poli!i1kog s&s!ava.
?9
A+ pro-esni% f&nk-ija poli!i1kog s&s!ava proi+la+i output. Ln se sas!oji od
provedeni% poli!i1ki% odl&ka kao !o s& +akoni, naredbe i propisi. $e sadr;ajno
ra+novrsne odl&ke "og& se pove+a!i s !ri"a !e"eljni" poli%= $unk%ijama#
e<tra%tion, regulation i distri"ution. 0<tra%tion se odnosi, & prvo" red&, na
sposobnos! poli!i1kog s&s!ava da i+ dr&!va Di+v&1eE n&;ne pore+e koji s& "&
neop%odni da bi obavio svoje +ada!ke. 7egulation +na1i &reCenje ponaanja i
odnosa graCana jedni% s dr&gi"a i s poli!i1ki" ins!i!&-ija"a. S distri"ution
'l"ond i Po,ell F89II, 2HG o+na1&j& raspodjel& "a!erijalni% dobara, &sl&ga,
s!a!&sa i ;ivo!ni% ansi & dr&!v&. :utput odnosno out%ome F"a!erijalni re+&l!a!i
poli!ikeG i input pove+ani s& povra!ni" "e%ani+"o". 'ko nas!ane
outputJout%ome koji ne +adovoljava iroke dijelove s!anovni!va, a koji je i+a+van
f&nk-ionalni" kri+a"a odreCeni% dijelova poli!i1kog s&s!ava, s"anj&j& se input
ak!ivne po!pore koji s!abili+ira s&s!av i pasivna lojalnos! pre"a poli!i1ko"
s&s!av&. Pri!o" se openi!o ra+lik&j& dif&+na i spe-ifi1na po!pora F5as!on, 893?,
23H. i d.G. !pe%i$ina ?utilitaristikaA potpora reagira na re+&l!a!e djelovanja
poli!i1kog s&s!ava koje je s!anovni!vo &o1ilo i i nosi!elja vlas!i & nje"&. $o +na1i
da se ona ponajprije ravna pre"a !o"e & kojoj "jeri graCani s"a!raj& da s&
osig&rani nji%ovo "a!erijalno blagos!anje i sig&rnos!. ,i$uzna ?i a$ektivnaA
potpora !i1e se !e"elja poli!i1kog pore!ka, njegova na1elnog pri+navanja i
legi!i"nos!i. A+vori dif&+ne i spe-ifi1ne legi!i"nos!i "og& privre"eno
nadoknaCivai!i "eC&sobne slabos!i. 9 odreCeni" okolnos!i"a s"anjena
djelo!vornos! s&s!ava Fspe-ifi1na po!poraG "o;e se nadoknadi!i !i"e !o graCani
na1elno pri%vaaj& njegove nor"e, s!r&k!&re i pos!&pke Fdif&+na po!poraG. A
obra!no, nedos!a!ak dif&+ne po!pore privre"eno se "o;e nadoknadi!i dobro"
bilan-o" djelovanja poli!i1kog s&s!ava. No, ako poli!i1ko" s&s!av& d&goro1no
nedos!aje dos!a!na i spe-ifi1na i dif&+na po!pora, on ne "o;e +adovoljavaj&e
isp&njava!i svoje f&nk-ije !e pos!aje nes!abilan. A+la+ +a one koji vladaj& bio bi da
nedos!a!n& po!por& nado"jes!e sve vei" s!&pnje" represije. No, kao !o &
poka+a!i, osi" f&nk-ije privre"ene s!abili+a-ije vlas!i, represija ne proi+vodi i
;eljene &1inke koji djel&j& s!abili+iraj&e.
Na1elna pos!avka !o je proi+ala i+ ra+"a!ranja !eorije s&s!ava glasi# +bog
svoje &n&!arnje kons!r&k-ije i vee sposobnos!i pro-es&iranja infor"a-ija koje s&
va;ne +a s&s!av, kao i +bog "obili+a-ije po!pore s!anovni!va, de"okra-ije s&
d&goro1no s!abilnije od a&!okra-ija. 9 nas!avk& !o !reba pobli;e i+ves!i.
2. *. Unutarnja sta(ilnost demokratskih sustava
30
Nas&pro! a&!okra!ski" s&s!avi"a, de"okra-ije i"aj& jedn& i+ra+i!& prednos!#
po"o& opi% i slobodni% i+bora one s& ins!i!&-ionali+irale "e%ani+a"
$eed"a%ka Fpris!&p vlas!iG koji i%, & velikoj "jeri, prisiljava na s!alan
pro-es &1enja. 'ko de"okra!ski i+abrane vlas!i +aka;& & proi+vodnji
dovoljne koli1ne DdobaraE koj& +a%!ijevaj& bira1i N pop&! &n&!arnje i
vanjske sig&rnos!i, privrednog napre!ka, so-ijalne sig&rnos!i ili dr&!vene
in!egra-ije N nas!aje opasnos! da b&d& opo+vane. Sl&;bene vlade !o
prisiljava da se nepres!an-e prilagoC&j& pro"ijenjeni" D&vje!i"a &
okoliniE i da ra+vijaj& nove, djelo!vornije pris!&pe rjeenj&. 'ko ne &spij&
& !o"e i ako opo+i-ija pon&di privla1nije prijedloge rjeenja dr&!veni%
pi!anja koja s& va;na +a ;ivo! i b&d&nos! dr&!va, sl&;bene e vlade bi!i
opo+vane. Po"o& i+bora & poli!i1ki je s&s!av &graCen "e%ani+a"
konk&ren-ije koji prisiljava na fleksibilnos!, prilagodb& i inova!ivnos!.
Ans!i!&-ija i+bora osobi!o je osje!ljiv s&s!av ranog &po+orenja oni% koji
vladaj& da se nji%ova poli!ika ne s"ije previe &dalji!i od ;elja oni%
koji"a se vlada.
Lsi" pristupa vlasti koji je &reCen slobodni" i+bori"a !e !i"e
ins!i!&-ionali+irane prisile &1enja, de"okra!ski s&s!avi i"aj& i !& prednos! !o
sa"oograni1&j& pretenziju na opseg vlasti. Kako ne pre!endiraj& na !o da &rede i
kon!roliraj& sva podr&1ja ;ivo!a, daj& vie pros!ora pojedini" par-ijalni"
dr&!veni" s&s!avi"a N kao !o s& privreda, k&l!&ra, pravo i +nanos! N da
&pravljaj& sa"i sobo" po"o& pravila i ko"&nika-ijski% kodova koji s&
spe-ifi1ni +a !e par-ijalne s&s!ave. Poli!ika ne pok&ava radi poli!i1ke "oi
s&spendira!i !e ko"&nika-ijske kodove koji s& prilagoCeni in!ernoj &1inkovi!os!i
F=&%"ann, 89I<G. 4e"okra!ski s&s!avi s!oga s& prisiljeni s!alno odr;ava!i
ins!i!&-ionaln& ravno!e;& i+"eC& reg&la-ijski% +a%!jeva dr;ave i "og&nos!i
poli!i1ke par!i-ipa-ije. Nas&pro! ins!i!&-ionalno osig&rani"a "og&nos!i"a
djelovanja vlas!i, i oni koji"a se vlada i"aj& ins!i!&-ionalno osig&rane prilike da
s&djel&j& & poli!i-i. Zbog prilika da s&djel&j& & poli!i-i "eC& graCani"a se s!vara
opi pris!anak na de"okra!ski s&s!av, pre"da ne "oraj& bi!i +adovoljni svi"
poli!i1ki" odl&ka"a i poli!i1ki" re+&l!a!i"a. No, &pravo +a%valj&j&i !o bira1i
"og& &skraivanje" svoji% glasova i+ra+i!i ne+adovoljs!vo vla&, & de"okra!ski
je s&s!av &graCen s!alan po!i-aj da se &1i FWel+el, 8993, 3<G.
38
$e ko"para!ivne prednos!i de"okra!ski% s&s!ava nipo!o +apravo ne
proi+vode a&!o"a!ski nji%ov& s!abilnos!. A de"okra-ija"a s& +a !o obi1no
po!rebne povoljne pre!pos!avke. Najva;nije s& od nji% odreCeni s!&panj
dr&!veno)ekono"skog ra+voja, k&l!&rna in!egra-ija i na1elni konsen+&s ili
ko"pro"is poli!i1ki% eli!a o !e"eljni" pravili"a igre & de"okra-iji i pravnoj
dr;avi F2&r!on i dr., 8992, 8:G. 'ko !oga ne"a, de"okra-ije s& od po1e!ka
nes!abilne ili 1ak &gro;ene. Polari+a-ija poli!i1ki% eli!a, odnosno pos!ojanje
nelojalni% ili pol&lojalni% eli!a sprje1ava kon!in&irano poveanje legi!i"nos!i
s&s!ava. Pojave li se, &+ !o, privredni, so-ijalni ili vanjskopoli!i1ki po!resi,
o!pornos! de"okra-ije na kri+e "o;e se poka+a!i preslabo" da bi pre;ivjela
a&!ori!arne napade. $a opasnos! objanjava kraj de"okra-ija & Nje"a1koj F898I)
89::G, & '&s!riji F8989)89:<G, & 6panjolskoj F89:8)89:3G i & Jile&
2<
F89:2S89H0)
89H:G F=in+ i S!epan, 89HIG. S!vori li se pak na1elni ko"pro"is "eC&
relevan!ni" poli!i1ki" i dr&!veni" eli!a"a N kao & S> Nje"a1koj nakon 89<9,
poslijera!noj '&s!riji ili pos!frankis!i1koj 6panjolskoj N "lade de"okra-ije
pos!i;& br+e &spje%e & konsolida-iji 1ak i & !eki" &vje!i"a. $aj nala+ i
e"pirijski po!vrC&je jedna, s!a!is!i1ki iroko &s"jerena, ko"para!ivna s!&dija o
&spjesi"a de"okra-ija i a&!okra-ija & 20. s!olje& & pogled& s!abili+a-ije
FWel+el, 8993, ?<. i d.G# ako de"okra-ije pre;ive prvi% 8? godina, 1ini se da
dos!i;& prag nakon prekora1enja kojega je krajnje nevjeroja!no da e se sr&i!i.
(rlo rije!ki s&pro!ni pri"jeri 2ra+ila 893<, Jilea 89H:. i 9r&gvaja 89H:. !eko da
ograni1&j& valjanos! !e e"pirijski po!vrCene pos!avke. 9 dik!a!&ra"a se pak ne
&o1ava &sporediv prag s!abili+a-ije FWel+el, 8993, ?3G. (alja se s&glasi!i s
is!ra;iva1e" de"okra-ije K&ano" =in+o" F89HI, 88G da je de"okra-ija jedini
vladavinski poredak koji ne "ora "ijenja!i svoj na1elni oblik ni onda kada se &
sferi privrede, dr&!va i k&l!&re dogaCaj& va;ne pro"jene. Pro-esi pro"jene
s!alna s& prije!nja -jelok&pno"e poli!i1ko" pos!ojanj& a&!okra!ski% s&s!ava.
2<
$e"elji!a de"okra!i+a-ija Jilea dogodila se 89:2, ali &+ s!rogi i+borni -en+&s. bene s& dobile
bira1ko pravo 89<9, a nepis"eni !ek 89H0.
32
2.2. Unutarnja nesta(ilnost autokratskih sustava
9 &sporedbi s de"okra-ija"a, a&!okra!ski s& s&s!avi neprija!eljski pre"a
par!i-ipa-iji, +a!voreni, nefleksibilni, adap!a-ijski i inova-ijski !ro"i. $o
s"anj&je sposobnos! poli!i1kog s&s!ava da djel&je i "og&nos! da pribavi
legi!i"nos!. $a se dva svojs!va "eC&sobno ispreple& i poja1avaj& sve
dok ne nas!ane +na!an &n&!arnji des!abili+a-ijski po!en-ijal, koji se &
ra+vijeniji" dr&!vi"a "o;e ko"pen+ira!i sa"o ograni1eno, i !o
poveano" represijo". 4es!abili+a-ijski po!en-ijal & a&!okra!ski"
s&s!avi"a s!alno se i+nova s!vara, ponajprije na nor"a!ivnoj i djela!noj
ra+ini legi!i"a-ije.
Normativna razina legitima%ije# Pro!&liberali+a", pro!&individ&ali+a",
pro!&parla"en!ari+a", rasi+a", evoka-ije anakronis!i1ki% poredaka, ali i
"arksis!i1ko)lenjinis!i1ki na-r!i b&d&nos!i besklasnog dr&!va svakako s& "ogli
kra!koro1no i srednjoro1no "obili+ira!i ograni1eni pris!anak graCana. 4&goro1no,
!i opravdavaj&i na-r!i ne "og& proi+ves!i vjer& & legi!i"nos! koja je n&;na da bi
se poli!i1ki s&s!av s!abili+irao FWeberG. 9 onoj "jeri & kojoj s& lijeve ili desne
a&!okra-ije pre!varale &kidanje lj&dski% i graCanski% prava pojedina-a & !e"elj
svoga vladavinskog pore!ka, & !oj s& "jeri is&ivale dr&!vene, k&l!&rne i
poli!i1ke i+vore legi!i"nos!i koja je osig&ravala nji%ov& vladavin& FSaage, 899?,
2?G. $o vrijedi i +a "arksis!i1ko)lenjinis!i1k& ideologij&, koja je & prva dva
dese!ljea Sovje!skog Save+a i & prvoj poslijera!noj fa+i ko"&nis!i1ki% re;i"a &
As!o1noj 5&ropi privre"eno "ogla proi+ves!i legi!i"a-ijski &1inak +a nove
re;i"e. Nai"e, Dpoli!i1ki "oralE "arksi+"a)lenjini+"a, koji je obeavao
osloboCenje od klasne vladavine, kri+ne Dira-ionalnos!i !r;i!aE i i+rabljivanja
1ovjeka od s!rane 1ovjeka, bio je ponajprije &s"jeren na b&d&nos!. Ld
pojedina-a je !ra;io da & sadanjos!i b&d& pripravni od&s!a!i od "no!va
neposredni% in!eresa i "o!iva-ija kako bi Dpovijesno)objek!ivno ispravni"
p&!e"E doli & b&d&e D-ars!vo slobodeE FMarPG. 6!o je !aj p&! pos!ajao d&lji, !o
"a!erijalne pobolji-e nis& bile na vidik& ili s& daleko +aos!ajale +a Dira-ionalni"
!r;ini" dr&!vi"aE, a pojedina1na s& se ods!&panja od kolek!ivno obve+a!nog
p&!a is!odobno ka;njavala ;elje+no" represijo", "arksis!i1ko)lenjinis!i1ka
legi!i"a-ija pre!varala se & al!r&is!i1n& e!ik&. 9 sadanjos!i je +a%!ijevala
odri-anje i po!1injavanje, a obeavala je slobod& i blagos!anje & sve nei+vjesnijoj
b&d&nos!i. $akva e!ika s!oji na glineni" noga"a kad se & sadanjos!i ne
&o1avaj& vidljivi djelo"i1ni &spjesi FMerkel, 8998, :HG. 9 onoj "jeri & kojoj se
!o dogaCalo, pres&ivao je i ideoloki i+vor legi!i"nos!i. 9pravo se !o dogodilo
!ijeko" vre"ena & svi" ko"&nis!i1ki" dik!a!&ra"a.
3:
Ni desne dik!a!&re ne i+"i1& +a"-i ideoloke legi!i"a-ije koj& s& sa"e
pos!avile. Lne 1es!o obeavaj& sig&rnos!, red, blagos!anje i ra+voj. 'ko privredno
blagos!anje i ra+voj i+os!an&, p&nolje!ni privredni graCani +a%!ijevaj& okon1anje
svoje poli!i1ke nep&nolje!nos!i, a !i"e i kraj a&!ori!arne vladavine. $o poka+&j&
pri"jeri 6panjolske 89H?, $ajvana, K&;ne Koreje i Jilea osa"dese!i% godina. $e
s& a&!ori!arne ra+vojne dik!a!&re, dod&e, privre"eno bile s!vorile va;an i+vor
legi!i"a-ije &spjesi"a & "oderni+a-iji, ali s& is!odobno Dproi+veleE sa"osvjesne
srednje slojeve i radnike koji s& +a%!ijevali da, osi" & privredi, s&djel&j& i &
poli!i-i. 4ok dobre dr&!veno)ekono"ske bilan-e djelovanja &vijek s!abili+iraj&
de"okra!ske s&s!ave, & a&!okra!ski" s& vladavinski" pore-i"a &spjesi &
privrednoj "oderni+a-iji proi+veli podvojeni &1inak# prvo!no s!abili+iraj&i, a
d&goro1no enor"no des!abili+iraj&i.
9 de"okra-iji je odnos i+"eC& pre!en+ije dr;ave da vlada i prava graCana
na +a!i!& i par!i-ipa-ij& "&ko!rpno &ravno!e;ivan. S&pro!no !o"e, & a&!o)
kra-ija"a pos!oji gr&ba asi"e!ri1nos! i+"eC& obve+a i prava graCana. Nas&pro!
+na!ni" ili 1ak ob&%va!ni" pre!en+ija"a dr;ave da vlada s!oje "ini"alne,
ri!&ali+irane i kon!rolirane "og&nos!i par!i-ipa-ije & poli!i-i. Spo+naja "nogi%
graCana o Dna"a doljeE i Dnji"a goreE, koja je 1es!o proble"a!i1na i &
de"okra-iji, & a&!okra!ski" se s&s!avi"a pre!vara & nepre"os!iv ja+ i+"eC& oni%
koji vladaj& i oni% koji"a se vlada. Lndje gdje graCani ne "og& s&oblikova!i res
pu"li%u, !eko e d&goro1no ra+vi!i afek!ivne ve+e s poli!i1ki" pore!ko". S!oga
se di$$use support, koj& je 4avid 5as!on F893?G s"a!rao !e"elje" pre;ivljavanja
poli!i1ki% s&s!ava, & nji"a !eko "o;e d&goro1no ra+vi!i.
,jelatna razina legitima%ije# Zbog s&spendiranja odnosno ne&voCenja
slobodni% i+bora a&!okra!ski s& s&s!avi sa"i & sebe &gradili Ds!r&k!&rn& slabos!
&1enjaE. Kako ne"aj& nikakve &1inkovi!e "e%ani+"e povra!ne pove+anos!i s
dr&!vo", i+g&bili s& sposobnos! da &ope prepo+naj& kad poli!i1ki s&s!av
&gro;ava sa" sebe. $ajne sl&;be, koliko god bile "ons!r&o+no i+graCene, ne
"og& nado"jes!i!i Ddojavni s&s!av slobodni% i+boraE. Nas&pro! i+bori"a,
infor"a-ije !ajni% sl&;bi ne &+rok&j& even!&alno ka;njavanje oni% koji vladaj&
Fopo+ivG, nego &vijek ka;njavaj& one koji"a se vlada. 'ko se i+bori &kin&, a
posljednji os!a-i opo+i-ije s&s!av& likvidiraj& ili &&!kaj&, kao & Sovje!sko"
Save+& Kosifa S!aljina nakon 8929. ili & na-ionalso-ijalis!i1koj Nje"a1koj nakon
&voCenja Dapsol&!i+"a voCeE 89:<, !ro"os! s&s!ava & &1enj& pre!vara se &
nesposobnos! da se &1i. A !&, dakle, vrijedi# !o s& a&!okra-ije bli;e pol& po!p&ni%
!o!ali!arni% s&s!ava, !o s& d&goro1no nesposobnije &1i!i.
3<
'&!okra!ski" s&s!avi"a ne nedos!aje sa"o ins!i!&! slobodni% i+bora kao
in!egra!ivni "e%ani+a" &1enja. Za"r+n&!a je ili &na+aCena i $unk%ionalna
di$eren%ija%ija dr&!va na spe-ijali+irane par-ijalne s&s!ave !o je nas!ala &
pro-es& "oderni+a-ije. Poli!i1ki je s&s!av represivni" sreds!vi"a &+dign&! na
polo;aj do"inan!noga, nadreCenoga +apovjednog s&s!ava, !e d&boko prese;e &
par-ijalna podr&1ja privrede, prava, +nanos!i ili k&l!&re, koja f&nk-ioniraj& pre"a
svoji" &n&!arnji" logika"a. 6!o na kon!in&&"& od idealne de"okra-ije do
po!p&nog !o!ali!ari+"a poli!i1ki re;i"i !endiraj& vie ka !o!ali!arno" pol&, !o s& !a
prese+anja d&blja. Posljedi1no se par-ijalni" dr&!veni" s&s!avi"a privrede,
prava i +nanos!i, koji s& svoje "e%ani+"e ko"&nika-ije i efi-ijen-ije i+gradili &
pro-es& f&nk-ionalne diferen-ija-ije, pos!avljaj& "anji poli!i1ki i"pera!ivi da
b&d& &1inkovi!i. $o vrijedi vie +a Dlijeve dik!a!&reE, koje ponajprije ;ele
poli!i1ki +apovijeda!i i & privredi, nego +a desne dik!a!&re, koje nerije!ko
s&pos!oje s !r;ini" privreda"a. Posljedi-e $unk%ionalne dedi$eren%ija%ije
dr&!va, koje s& disf&nk-ionalne +a a&!okra!ske vladavinske pore!ke, !reba
&kra!ko objasni!i na pri"jer& ko"&nis!i1ki% re;i"a.
Ko"&nis!i1ke s& dik!a!&re privreCivanje, +nans!venos!, +akoni!os! i
s!r&kovn& ko"pe!en!nos! &velike podredile prevlas!i binarnoga kon!rolnog
kri!erija Dso-ijalis!i1ko nas&pro! neso-ijalis!i1ko"eE. 9 privredi se s!oga 1es!o ne
odl&1&je pre"a !o"e !o je Defi-ijen!no ili neefi-ijen!noE, a & pravno"e s&s!av&
pre"a !o"e !o je Dpravedno ili nepravednoE, nego pre"a poli!i1ko" %odu
Dso-ijalis!i1ko ili neso-ijalis!i1koE. Privredna efi-ijen!nos! i pravednos! ;r!v&j& se
&vijek kad se pres&di da s& Dneso-ijalis!i1keE. S gledi!a so-iologije organi+a-ije,
poli!biroi ko"&nis!i1ki% par!ija pos!avili s& sa"i sebe na 1elo svoji% dr&!ava !e
oda!le sa"os!alno odl&1&j& o kodovi"a, progra"i"a i osoblj& & pojedini"
par-ijalni" dr&!veni" s&s!avi"a F&sp. Polla-k, 8990, o pri"jer& 4> Nje"a1keG.
Pri!o" podlije;& velikoj il&+iji da ko"&nis!i1ki apara! "o;e +adovoljavaj&e
obradi!i infor"a-ij& i dos!a!no ko"pleksno planira!i kako bi i+vana "ogao
dik!ira!i op!i"alne na1ine djelovanja par-ijalni% s&s!ava. (jerovali s& da "og&
fleksibilno reagira!i na "oderni+a-ijske i+a+ove okoline koja se s!alno "ijenja.
Nadali s& se, povr% !oga, da ob&%va!ni" &pravljanje" "og& isklj&1i!i sve
sl&1ajnos!i & ra+voj& dr&!va. $o je "oralo propas!i ve i +a!o !o je f&nk-ionalna
diferen-ija-ija & par-ijalni" podr&1ji"a dr&!va Dbr;a, dina"i1nija i
preokre!ljivijaE nego Dna podr&1j& dr;avne ad"inis!ra-ijeE FWillke, 89II, 2I3G.
3?
Nasilni" ins!aliranje" dr;ave kao svenadle;nog vr%a dr&!va, koje je
anakronis!i1no & "oderni" dr&!vi"a, par-ijalni s& s&s!avi pos!ali pre&sko ve+ani
+a poli!ik&. 0&nk-ionalne kri+e & par-ijalni" dr&!veni" s&s!avi"a Fpri"jeri-e &
privrediG, a koje s& &glavno" bile poli!i1ki proi+vedene, s!oga s& se i+ravno
probijale do poli!i1kog s&s!ava. Lne s&, prvo, s"anjivale sposobnos! privrede da
djel&je !ako da graCane opskrbi dos!a!ni" "a!erijalni" dobri"a i, dr&go,
poli!i1ko vods!vo, koje je sa"o sebe rekla"iralo svenadle;ni" +a sve, pos!alo je
odgovorni" +a sve kri+e. >e+&l!a! je bio daljnje is-rpljivanje pos!ojee, !anke
legi!i"a-ijske osnove s&s!ava poli!i1ke vladavine. $o se, dod&e, privre"eno
"oglo N i "o;e se N nadoknadi!i poveano" represijo" iSili &savravanje"
poli!i1ke kon!role nad dr&!vo" Fs!rana1ke organi+a-ije, prisilna &dr&;enja,
pogonski kolek!ivi, !ajne sl&;beG. No, represija i"a, kao i "oderni+a-ija,
ne;eljene &sp&!ne posljedi-e# kra!koro1no i srednjoro1no s!abili+iranje poli!i1ke
vlas!i isklj&1enje" nas!ojanja opo+i-ije plaa se d&goro1no" posljedi-o" &
oblik& s!alne ero+ije ideoloki% !e"elja legi!i"a-ije i odba-ivanje" s&s!ava.
Nes!aje vjera podanika vlas!i & legi!i"nos! koja je, pre"a MaP& Weber&, od
sredinje va;nos!i +a s!abilnos! poli!i1ke vladavine. Poli!i1ki s&s!av & koje"& se
f&nk-ije vlas!i i nosi!elji vlas!i oslanjaj& go!ovo isklj&1ivo na represij& jes!
neefi-ijen!an, nelegi!i"an i nes!abilan.
A s!a!is!ika po!vrC&je da s& de"okra-ije "nogo s!abilnije od dik!a!&ra
FWel+el, 8993, ?3G. Pre!e;na veina privredno ra+vijeni% de"okra-ija poka+ala se
s!abilni"a Fi+ni"ke s& Nje"a1ka 898I)89::, '&s!rija 8989)89:<, 9r&gvaj 89<2)
89H:G. Nas&pro! !o"e, !eko da je nekoj dik!a!&ri, koja se pre"a s!andardi"a
dr&!veno)ekono"skog ra+voja pribli;ila ind&s!rijski" +e"lja"a, &spjelo
sprije1i!i ni-anje dr&!venog pri!iska da se de"okra!i+ira. Sve do danas je i+ni"ka
grad)dr;ava Singap&r. As!ra;iva1ka sk&pina oko a"eri1kog is!ra;iva1a
!ransfor"a-ije 'da"a Pr+e,orskoga s!a!is!i1ki" je anali+a"a po!vrdila visok&
s!abilnos! s&s!ava & ra+vijeni" de"okra-ija"a. Sredinji re+&l!a! svoje s!&dije
sa;eli s& jasno# D4ois!a, o!krili s"o da je sa"o & +e"lji koja je dovoljna boga!a, &
kojoj je godinji do%odak po glavi s!anovnika vei od es! !is&a dolara, sig&rno
da e de"okra-ija ops!a!i, !o god se dogodiloE FPr+e,orski i dr., 8993, <9G.
4ik!a!&ra"a !a sve+a prije!i obra!ni" posljedi-a"a.
2. Pojmovi transformacije
33
Na po1e!k& !reeg vala de"okra!i+a-ije sredino" seda"dese!i% godina,
poja1anoga slo"o" ko"&nis!i1ki% re;i"a & As!o1noj 5&ropi, &
dr&!veni" je +nanos!i"a dolo do poplave anali+a !ransfor"a-ije. S
konkre!ni" is!ra;ivanji"a pro-esa !ransfor"a-ije & K&;noj 5&ropi,
=a!inskoj '"eri-i, As!o1noj '+iji i As!o1noj 5&ropi i+diferen-irao se i
poj"ovni ins!r&"en!arij !e prosperiraj&e is!ra;iva1ke grane. Poj"ovi kao
!o s& !ran+i-ija, !ransfor"a-ija, revol&-ija, slo", "oderni+a-ija,
liberali+a-ija, de"okra!i+a-ija, konsolida-ija, "ijenjanje re;i"a ili
pro"jena s&s!ava &br+o s& pos!ali !er"inoloko or&;je is!ra;iva1a
!ransfor"a-ije. No, ra+li1i!i s& poj"ovi rije!ko +adovoljavaj&e
objanjavani, pa s& se ka!kad koris!ili i kao is!o+na1ni-a +a opis jedni% !e
is!i% povijesni% dogaCaja i pro-esa. 4op&ne li se nje"a1ki poj"ovi
engleski"a i panjolski"a je+i1ni" kovani-a"a kao !o s&
trans$ormation, repla%ement, transpla%ement F7&n!ing!on, 8998G,
transa%tion, "reakdo9n, e<tri%ation FS%are i Main,aring, 89I<G ili
re$orma, ruptura, rupt$orma, koje s& &po!rebljavali K&an =in+ i 'lfred
S!epan F89HI, 8993G, poveava se opasnos! od poj"ovne +brke. Lna se
"o;e i+bjei ako & nas!avk& definira"o i ra+grani1i"o najkori!enije
poj"ove.
9 is!ra;ivanj& pro-esa dr&!vene, privredne i poli!i1ke !ransfor"a-ije
"oraj& se pri"jereno &va;i!i i !o1no poj"ovno s%va!i!i dvije "eC&sobno
ispreple!ene di"en+ije. Prvo, rije1 je o pre-i+iranj& pred"e!a anali+e, !j. o
odgovor& na pi!anje to se !ransfor"ira. Ke li rije1 o vladi, s&s!av& vlas!i,
poli!i1ko" re;i"&, dr;avi ili 1ak o -ijelo"e dr&!veno)poli!i1ko" s&s!av&M 4r&go
pi!anje koje i+isk&je odgovor glasi# kako se !ransfor"a-ija dogaCa, !j, & koje"&
oblik&, kojo" br+ino" i & koji" e!apa"a, koji poli!i1ki i dr&!veni ak!eri
s&djel&j& & njoj i kakav je nji%ov &!je-aj na nj&M Na !o se nadove+&je jo jedno
pi!anje na koje !reba odgovori!i# "o;e"o li govori!i o refor"i, "ijenjanj& ili
"ora"o govori!i o revol&-iji ili pro"jeniM
2.*. Vlada4 re#im4 dr#ava4 sustav
'"eri1ki poli!i1ki +nans!venik >ober! 0is%"an F8990G "eC& prvi"a je &po+orio
na !o da & anali+i konkre!ne !ransfor"a-ije "ora"o o!ro poj"ovno
ra+l&1i!i !ransfor"ira li se vlada, re;i" ili dr;ava. Lvisno o !o"e koja je
jedini-a pogoCena "ijenjanje" ili pro"jeno", pojavlj&j& se ra+li1i!i
proble"i !ransfor"a-ije, koji s& +a respek!ivni en!i!e! 1es!o i spe-ifi1ni.
3H
Dlada. Naj"anje je proble"a!i1na pro"jena vlade. $o je kons!i!&!ivna
sas!avni-a i dio poli!i1ke nor"alnos!i e!ablirani% de"okra-ija. No, & "ladi" je
de"okra-ija"a prva pro"jena poli!i1ki% prava%a & vladi po&1an ispi! &
napredovanj& konsolida-ije novog s&s!ava. Pro!ekne li be+ ne"ira, pridonosi
s!abili+a-iji de"okra-ije. As!ra;iva1i !ransfor"a-ije, kao !o je Sa"&el 7&n!ing!on
F8998, 233. i d.G, pripis&j& prvoj pro"jeni vlade veliko si"boli1no +na1enje. No
dr&ga pro"jena vlade, koja re+&l!ira dr&k1ijo" stranako)poli!i1ko"
kons!ela-ijo" i+"eC& vlade i opo+i-ije, posebno je +na1ajan doka+ konsolida-ije
"ladoga de"okra!skog s&s!ava.
D' se-ond !&rnover s%o,s !,o !%ings. 0irs!, !,o "ajor gro&ps of poli!i-al
leaders in !%e so-ie! are s&ffi-ien!l -o""i!!ed !o de"o-ra- !o
s&rrender offi-e and po,er af!er losing an ele-!ion. Se-ond, bo!% eli!es
and p&bli-s are opera!ing ,i!%in !%e de"o-ra!i- ss!e"O ,%en !%ings go
,rong o& -%ange !%e r&lers, no! !%e regi"e. $,o !&rnovers is a !o&g% !es!
of de"o-ra-E
2?
F7&n!ing!on, 8998, 23HG.
(lade se "og& pro"ijeni!i i & a&!ori!arni" i !o!ali!arni" s&s!avi"a, kad
dik!a!or ili vladaj&a s!ranka, %&n!a ili klika pro"ijeni efa vlade kako bi
ra+rijeila nek& is!roen& i nepop&larn& vlad&. S !i"e, dod&e, nije pove+ana
prava pro"jena vlas!i, ali +a"jena vlada "o;e signali+ira!i pro"jen& prav-a &
poli!i-i. $ako je bilo kad je panjolski dik!a!or 0ran-is-o 0ran-o 89?9. po+vao &
vlad& !e%nokra!e ka!oli1koga lai1kog reda kako bi s"anjili ekono"sk& i+oliranos!
+e"lje i +apo1eli "oderni+ira!i privred&. Lpeni!o, pro"jene vlada & dik!a!&ra"a
ne +na1e !e"eljne pro"jene vlas!i. ' ipak s& ka!kad opasne +a -ijeli re;i". Mog&
bi!i i+ra+ &n&!arnje kri+e s&s!ava Fpri"jeri-e & Poljskoj 89?3, 89H0, 89I8, &
MaCarskoj 89?3, & Je%oslova1koj 893IG ili sa"e proi+vode kri+e. 9pravo je &
ko"&nis!i1ki" re;i"i"a pro"jena poli!i1kog vods!va 1es!o bila praena borba"a
s&parni1ki% klika & vlas!i +a poli!i1k& vlas!. Pri"jeri s& Sovje!ski Save+ nakon
S!aljinove s"r!i F89?:)89?3G i & !ren&!k& ra+vla!enja 7r&1ova 893<. A po!resi &
N> Kini nakon s"r!i Mao Zedonga 89H3. i"ali s& karak!er kri+e. Spo"en&!e
pro"jene vlada bile s&, dod&e, praene privre"eno" des!abili+a-ijo" re;i"a,
ali nis& pro"ijenile !e"eljne s!r&k!&re vlas!i & poli!i1ko" pore!k&. 9sporede li se
s re;i"o", dr;avo" ili s&s!avo", vlade s& naj"anje !rajni obli-i organi+a-ije
poli!i1ke vladavine.
2?
D4r&ga pro"jena vlas!i poka+&je dvije s!rane. Prvo, dvije glavne sk&pine poli!i1ki% voCa &
dr&!v& dovoljno s& vjerni de"okra-iji da predaj& d&;nos! i vlas! nakon i+g&bljeni% i+bora.
4r&go, kako eli!e, !ako i javnos! djel&j& &n&!ar de"okra!skog s&s!avaO kad s!vari poC& loe,
"ijenjaj& se vladaj&i, a ne re;i". 4vije pro"jene vlas!i rob&s!an s& ispi! de"okra-ije. E Fnap.
prev.G.
3I
7e/im. >e;i"i o+na1&j& for"aln& i nefor"aln& organi+a-ij& sredi!a
poli!i1ke vladavine, s jedne s!rane, i njegove posebno oblikovane odnose s
-jelok&pni" dr&!vo", s dr&ge s!rane. >e;i" odreC&je pris!&pe poli!i1koj
vlas!i, odnose "oi "eC& vladaj&i" eli!a"a, !e odnos nosi!elja vlas!i
pre"a oni"a koji s& po!1injeni vlas!i. Lba odnosa "oi N onaj &n&!ar
vladaj&i% re;i"ski% eli!a i onaj i+"eC& re;i"ski% eli!a i s!anovni!va N &
odreCenoj "jeri "oraj& bi!i ins!i!&-ionali+irani. $o +na1i da "oraj& bi!i
pri%vaeni, prak!i-irani i, nadasve, da "oraj& nor"ira!i ponaanje
nosi!elja vlas!i. 9spjeno ins!i!&-ionali+ira!i neki re;i" +na1i, dakle, da!i
"& odreCen& !rajnos!. 4e"okra-ije, a&!ori!arni i !o!ali!arni poli!i1ki
s&s!avi "eC&sobno se ra+lik&j& pre"a posebno" karak!er& nji%ovi%
re;i"a F&n&!arnjoj organi+a-iji vlas!i, odnos& i+"eC& nosi!elja i podanika
vlas!iG FLV4onnell, S-%"i!!er i W%i!e%ead, 89I3, H:O 0is%"an, 8990,
<2IG. Pro"jene "akar sa"o jedne od dvij& di"en+ija re;i"a &+rok&j&
des!abili+a-ij& re;i"a i "og& bi!i po1e!ak pro"jene re;i"a. Na !aj na1in
de"okra-ije "og& prijei & a&!ori!arne ili !o!ali!arne re;i"e i vi%e versa.
Pro"jena je i+vrena kad se !e"elji!o pro"ijene pris!&p vlas!i, s!r&k!&ra
vlas!i, pre!en+ija na opseg vlas!i i na1in vladanja F!abli-a 8 i slika 8G.
>e;i"i s& !rajniji obli-i organi+a-ije poli!i1ke vladavine no !o s& !o
odreCene vlade, ali obi1no pos!oje krae od dr;ave F0is%"an, 8990, <2IG.
,r/ava. 4r;ava je !rajna s!r&k!&ra vladavine koja & svoj& je+gr& &klj&1&je
legi!i"na ili nelegi!i"na sreds!va prisile koja s& n&;na da bi vladala dr&!vo" i i+
njega i+vla1ila res&rse Fpore+e, pris!anak, po!por&G koji s& n&;ni +a vladanje. Kad
se pro"ijeni re;i", "anje se "ijenja sa" organi+a-ijski oblik dr;ave od
defini-ije onoga !o je legi!i"na ili nelegi!i"na pri"jena sreds!ava dr;avne
prisile. $o ne pogaCa dr;av& kao organi+a-ij&, nego oblik re;i"a koji njo"
dirigira. D' s!a!e "a re"ain in pla-e even ,%en regi"es -o"e and goE
23
F0is%"an, 8990, <2IG. >e;i"i &!jelovlj&j& nor"e, na1ela i pos!&pke poli!i1ke
organi+a-ije dr;ave, a vlas! se "o;e doves!i & polo;aj da vlada po"o& dr;avnog
"onopola i ins!r&"en!arija vlas!i. 4ok se & pro-es& poli!i1ke !ransfor"a-ije
"ijenjaj& nor"e i na1ela koja s& kons!i!&!ivna +a re;i", for"alne s!r&k!&re
dr;ave 1es!o bivaj& po!eCene od &sporedivi% pro-esa pro"jene. Koliko god !o
&vijek bilo &+ne"ir&j&e i+ nor"a!ivno)de"okra!ske perspek!ive, dr;avni apara!i,
koji se s!r&k!&rno jedva ra+lik&j&, "og& jednako dobro sl&;i!i de"okra!sko"
s&s!av& kao !o s& prije sl&;ili a&!ori!arno" re;i"&.
2H
$o ne vrijedi sa"o +a
organi+a-ijsk& s!r&k!&r& dr;ave, nego i +a dr;avne d&;nosnike. $ako se nakon
pro"jene re;i"a osoblje dr;avne &prave, a ka!kad i s!are poli!i1ke eli!e Ddr&gog
redaE, 1es!o ope! naC& na s!ari" podr&1ji"a svoga djelovanja. $o doka+&j& vrlo
ra+li1i!a !ransfor"a-ijska isk&s!va i+ povijes!i, kao !o s& pro"jene re;i"a &
Nje"a1koj nakon 898I. Fpoli!i1ke eli!e, pravos&Ce, &pravaG ili 89<?. Fpravos&Ce,
&pravaG, & A!aliji Fpravos&Ce, &pravaG i Kapan& Fpravos&Ce, &pravaG nakon 89<?, &
6panjolskoj nakon 89H?. Fpoli!i1ke eli!e, pravos&Ce, &pravaG, !e & As!o1noj 5&ropi
nakon 89I9. Fpoli!i1ke eli!e, &pravaG.
23
D4r;ava os!aje i kad re;i"i dola+e i odla+eE Fnap. prev.G.
2H
A+ !oga se veino" i+&+i"aj& represivna i sig&rnosna !ijela, kao i poli!i1ka poli-ija i &n&!arnje
!ajne sl&;be.
39
!ustav. DPoli!i1ki s&s!avE je najob&%va!niji od sva 1e!iri poj"a F&sp. slik&
2G. Lb&%vaa vlad&, re;i" i dr;av&. Slo"o" ko"&nis!i1ki% re;i"a ope! je +na!no
porasla va;nos! poj"a s&s!av & is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije & poli!i1koj +nanos!i
FMerkel, 899<bO Sands-%neider, 899?O Wel+el, 8993G. 4od&e, i pro-esi
!ransfor"a-ije & K&;noj 5&ropi i =a!inskoj '"eri-i, kao i oni & As!o1noj 5&ropi,
i"ali s& +ajedni1ki -ilj N &spos!av& pl&ralis!i1ke de"okra-ije. No, nji%ovo
is%odino s!anje, proble"i i opseg "ijenjanja +na!no s& se ra+likovali od do!ad
po+na!i% pro-esa !ransfor"a-ije F2e"e, 899<a, <H. i d.G. 4ok je & K&;noj 5&ropi
i =a!inskoj '"eri-i !ransfor"a-ija & bi!no"e +a%va!ila sa"o poli!i1ki re;i", &
As!o1noj 5&ropi "orali s&, i jo "oraj&, d&boko" "ijenjanj& bi!i podvrgn&!i i
dr&!veni "en!ali!e!i i privredne s!r&k!&re. Za anali+& !i% is!odobni% pro-esa
!ransfor"a-ije 1ini se plodonosniji" poja" s&s!av. Prvo, on je ob&%va!niji od
poj"ova Ddr;aveE i Dre;i"aE, pa podr&1je anali+e "o;e ob&%va!i!i i ra+novrsne
"eC&ovisne pro-ese !ransfor"a-ije par-ijalni% poli!i1ki%, privredni%, so-ijalni% i
k&l!&rni% s&s!ava. 4r&go, on je i spe-ifi1niji +a!o !o je pri"jenjiv na svaki
pojedini, f&nk-ionalno ra+grani1iv, par-ijalni s&s!av Fna poli!ik&, privred&, pravo,
k&l!&r& i!d.G.
Poja" s&s!av skriva s!oga & sebi poseban %e&ris!i1ni po!en-ijal +a
is!ra;ivanje !ransfor"a-ije jer je naj&;e pove+an s pi!anje" legi!i"nos!i i
s!abilnos!i poli!i1ki% poredaka. Po"o& njega, s&s!avno se "og& spo+nava!i ve+e
i+"eC& disf&nk-ija pojedini% par-ijalni% podr&1ja i ravno!e;e koja je va;na +a
Dpre;ivljavanjeE -ijelog s&s!ava. >a+likovanje di$uzne i spe%i$ine po!pore, koje
je &!vrdio 4avid 5as!on F893?G, dakle i+"eC& opi% posljedi-a po!pore koje s&
&s"jerene na !e"eljne nor"e, pravila i pos!&pke s&s!ava i supports koje s&
&s"jerene na "a!erijalne re+&l!a!e poli!ike, daje va;ne &p&!e o !o"e kako i +a!o
neki s&s!av "o;e proi+ves!i ili ne proi+ves!i n&;ni do!ok legi!i"nos!i. S"anji li se
koli1ina obaj& i+vora legi!i"nos!i Fdif&+ne i spe-ifi1ne po!poreG ispod ra+ine koja
osig&rava ops!anak, poli!i1ki s&s!av pos!aje nes!abilni" i i+la;e se pri!isk& da se
!ransfor"ira.
2.2. +ijenjanje re#ima4 promjena re#ima4 tranzicija i transformacija

9 is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije !reba ra+likova!i i !o kako neki re;i" prela+i & dr&gi
!ip re;i"a.
(ijenjanje re/ima. L mijenjanju re;i"a govori se onda kada se po1n&
"ijenja!i !e"eljni na1ini f&nk-ioniranja i s!r&k!&re pore!ka vladavine. Pro-es
"ijenjanja !e1e evol&-ijski, !j. pos!&pno, a ne naglo. L!voreno je, ponajprije, !o
vodi li "ijenjanje & dr&gi !ip re;i"a. 'ko je !ako, o i+vrenoj pro"jeni re;i"a
"o;e"o govori!i e< post, onda kada s& !e"elji!o pro"ijenjeni pris!&p vlas!i,
s!r&k!&ra vlas!i, pre!en+ija na opseg vlas!i i na1in vladanja. Pri"jeri &spjenog
"ijenjanja re;i"a, koje se dogodilo kao pro"jena a&!ori!arnog & de"okra!ski
re;i" !ijeko" vie godina, bili s& pro-esi de"okra!i+a-ije !o s& dogovoreni
i+"eC& vojni% i -ivilni% eli!a & 6panjolskoj F89H?)89HIG, 2ra+il& F89HI)89I?G,
9r&gvaj& F89I0)89I?G, $ajvan& F89I3)899<G i & K&;noj Koreji F89I?)89IHG.
H0
'ko se ods!rane vanjski i &n&!arnji 1i"beni-i pore"eaja, pro-es
"ijenjanja "o;e se ope! sves!i na ra+"jerno s!abiln& ravno!e;& is!og !ipa re;i"a.
9 !o" sl&1aj& "ijenjanje re;i"a ne &+rok&je pro"jen& re;i"a. Pri"jeri koji !o
po!vrC&j& s& vojno" silo" +a&s!avljeni pro-esi refor"e & ko"&nis!i1ki"
s&s!avi"a MaCarske F89?3G i Je%oslova1ke F893IG. 'ko pro-esi "ijenjanja ne
ob&%va!e sa"o s!r&k!&re poli!i1ke vlas!i nego i dr&!veno)ekono"ske odnose,
govori"o o pro"jeni s&s!ava.
Promjena re/ima i sustava. 4ok je & "ijenjanj& re;i"a i s&s!ava is%od
na1elno o!voren, poja" promjene re;i"a odnosi se na pro-ese !ransfor"a-ije koji
defini!ivno dovode do dr&k1ijeg !ipa s&s!ava F2e"e i No%len, 899?G. (ijesni-i
pro"jene re;i"a i s&s!ava "og& bi!i !enden-ije evol&-ijskoga ili refor"ski
ind&-iranog "ijenjanja. 9 pre!e;no" dijel& li!era!&re o !ransfor"a-iji pod
pro"jeno" re;i"a i s&s!ava "isli se ponajprije Dvre"enski dra"a!i1neE prijela+e
i+ jednoga re;i"a ili s&s!ava & dr&gi. 4a bi se poj"ovno ra+likovala od
"ijenjanja re;i"a, pres&dno je da se o pro"jeni re;i"a govori sa"o onda kada s&
na1elno pro"ijenjeni pris!&p vlas!i, s!r&k!&ra vlas!i, pre!en+ija na opseg vlas!i i
na1in vladanja & neko" re;i"&. 7ibridni re;i"i i vrlo defek!ne de"okra-ije nis&
se po!p&no pro"ijenili & novi !ip re;i"a de"okra!ske pravne dr;ave. $& se "o;e
govori!i o +a&s!avljenoj ili nepo!p&noj pro"jeni re;i"a.
Tranzi%ija. Poja" D!ran+i-ijeE pos!ao je va;an & poli!i1koj +nanos!i
+a%valj&j&i "eC&narodno"e is!ra;iva1ko" projek!& DTransition to demo%ra%=E
i+ sredine osa"dese!i% godina. Pod +nans!veni" vods!vo" B&iller"a
LV4onnella, P%ilippea S-%"i!!era i =a,ren-a W%i!e%eada F89I3G ra+vijen je
!eorijski i ko"para!ivni kon-ep! !ran+i-ije, koji se osobi!o pri"jenjivao na
pro-ese de"okra!i+a-ije & =a!inskoj '"eri-i i K&;noj 5&ropi. Transition odnosno
transi%iKn, doslov-e prevedeno, +na1i Dprijela+E. Poja" se go!ovo isklj&1ivo
koris!i da o+na1i prijela+ i+ a&!okra!ski% & de"okra!ske s&s!ave. D$ran+i-ijaE je,
dakle, se"an!i1ki is!o+na1na Dprijela+& & de"okra-ij&E FSands-%neider, 899?,
:3G. $ako+vano istra/ivanje tranzi%ije nas!alo je ponajprije & sklop& poli!olokog
is!ra;ivanja pro-esa de"okra!i+a-ije & K&;noj 5&ropi i =a!inskoj '"eri-i, a
pred"e! "& je bilo is!ra;ivanje pre!pos!avki, &+roka i pro-esni% obra+a-a
de"okra!i+a-ije poli!i1ki% s&s!ava FNo%len, 89II, <G. Njegova velika +asl&ga i
posebna snaga sas!oje se, ponajprije, od dvij& 1injeni-a# prvo, ono posve&je
posebn& po+ornos! &lo+i ak!era & prijela+& & de"okra-ij&O dr&go, ono prvi p&!
ra+vija s&s!avn& periodi+a-ij& pro-esa !ran+i-ije. Na pro"jen& ko"&nis!i1ki%
s&s!ava & As!o1noj 5&ropi i '+iji pri"jenjivo je sa"o ograni1eno F2e"e, 899<aO
2&n-e, 200:O .aro!%ers, 200<G.
Trans$orma%ija. >adi po!p&nos!i, +aklj&1no se navodi i poja"
!ransfor"a-ije s&s!ava. Ln ne"a posebno +na1enje nego je, kao !o signali+ira i
naslov knjige, vii poja" +a sve oblike, vre"enske s!r&k!&re i aspek!e "ijenjanja
s&s!ava i pro"jene s&s!ava FSands-%neider, 899?, :IG. 9klj&1&je, dakle,
"ijenjanje re;i"a, pro"jen& re;i"a, "ijenjanje s&s!ava i pro"jen& s&s!ava ili
!ran+i-ij&.
5. Teorije transformacije
H8
Pre"da poj"ovi N 1ak i kad se diferen-irano odnose na dr&!vene i poli!i1ke
s&s!ave, s!r&k!&re i ak!ere N konden+iraj& ra+li1i!e konkre!ne 1injeni-e &
poop&j&e kons!r&k!e, oni sa"i ne "og& &s"jerava!i e"pirijska is!ra;ivanja.
Poj"ovi "oraj& bi!i "eC&sobno pove+ani i dovedeni & &+aja"ni odnos. $ek kad
s& na s&s!avan na1in "eC&sobno &"re;eni, "o;e"o govori!i o !eorija"a. Pre"da
je &pravo !rei veliki val de"okra!i+a-ije &+rokovao poja1an& !eorijsk& rasprav&
& dr&!veni" +nanos!i"a, !ransfor"a-ija se po1ela !eorijski &s"jereno is!ra;iva!i
ve pedese!i% i e+dese!i% godina. 9 !a dva dese!ljea !vorb& !eorije osobi!o s&
obilje;ili f&nk-ionalis!i1ki i s!r&k!&ralis!i1ki "akroso-ioloki kon-ep!i Parsonsa
F89?8, 8939a, 8939bG, =ipse!a F89?9G, 2arring!ona Moorea F8939G i 7&n!ing!ona
F893IG. $ijeko" osa"dese!i% i na po1e!k& devedese!i% godina & prvi s& se plan
sve vie probijala "ikropoli!oloka ra+"a!ranja !eorije ak!era. $eorijske s&
s!andarde pos!avili, prije svi%, radovi S-%"i!!era F89I?G, LV4onnella, S-%"i!!era
i W%i!e%eadaF89I3G i Pr+e,orskoga F89I3, 8998, 8992G, koji s& pos!ali
do"inan!no" kon-ep!&alno" referen-ijo" & e"pirijsko" is!ra;ivanj&
!ransfor"a-ije. $ijeko" devedese!i% godina ope! je dolo do &ravno!e;enijeg
s&pos!ojanja s&s!avski%, s!r&k!&rni% i ak!erski% paradig"i. 9 sljedee" ra+doblj&
ponajprije s& se pojavile ko"para!ivne !eorijske anali+e koje s& bile obilje;ene
od"jereniji" &va;avanje" f&nk-ionalis!i1ki%, s!r&k!&ralis!i1ki%, k&l!&ralis!i1ki%
ra+"a!ranja, kao i ra+"a!ranja & !eorija"a djelovanja FKarl i S-%"i!!er, 8998O
7&n!ing!on, 8998O 2e"e, 899<aO Merkel, 899<aO Lffe, 899<O =in+ i S!epan,
8993O Morlino, 899IO Merkel, P&%le i dr. 200:, 2003G.
9 !eoriji i is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije prepo+naj& se 1e!iri velika prav-a#
!eorije s&s!ava, s!r&k!&rne i k&l!&rne !eorije i !eorije ak!era. $i ra+li1i!i pris!&pi
!ragaj& +a &+ro-i"a, &spjesi"a i ne&spjesi"a de"okra!ski% pro"jena s&s!ava &
ra+li1i!i" par-ijalni" s&s!avi"a dr&!va# na s&s!av &s"jereni !eore!i1ari
"oderni+a-ije !ra;e i% ponajprije & privredi i dr&!v&, s!r&k!&ralis!i & dr;avi i
dr&!veni" klasa"a, Dk&l!&ralis!iE & religiji i k&l!&ri !e i+ nji% proi+ali"
odnosi"a dr&!vene in!erak-ije, a !eore!i1ari ak!era & gen&inoj poli!i1koj sferi
djelovanja. 9 nas!avk& !reba prika+a!i !eorijsk& bi! !i% 1e!irij& prava-a. A+ kra!ke
anali+e snage i slabos!i !i% !eorijski% kon-epa!a !reba i+radi!i nosivi, sin!e!i1ni
anali!i1ki kon-ep!.
5.*. Teorije sustava
S ob+iro" na !eorije !ransfor"a-ije, !eorija s&s!ava "o;e se ra1lani!i na !ri
ra+li1i!a prav-a# ran& so-iolok& !eorij& s&s!ava & Parsonsovoj !radi-iji,
=&%"annov Da&!opoie!i1ki obra!D i !eorij& "oderni+a-ije. Pris!&pi !eorija s&s!ava
osobi!o osvje!ljavaj& sve+& i+"eC& f&nk-ionalni% +a%!jeva dr&!veno)ekono"ski%
s&s!ava i i+gradnje dr&!veni% i poli!i1ki% s!r&k!&ra koje !e +a%!jeve isp&njavaj&.
Posebn& eksplana-ijsk& snag& ra+vijaj& kad obraC&j& disf&nk-ije s!aroga
Fa&!okra!skogaG s&s!ava koje s& &+rokovale !ransfor"a-ij&, !e dr&!veno)
ekono"ske i poli!i1ko)legi!i"a-ijske &vje!e koji o"og&&j& novi Fde"okra!skiG
s&s!av.
H2
5.*.*. Parsonsova teorija sustava
Moderna so-ioloka !eorija s&s!ava po1inje s $al-o!!o" Parsonso" koji je &veo
!eore" o f&nk-ionalnoj diferen-ija-iji. >a+voj od !radi-ionalni% do "oderni%
dr&!ava "o;e se opisa!i kao diferen-ija-ija par-ijalni% dr&!veni% s&s!ava#
pola+ei od ind&s!rijske revol&-ije, & +apadni" se dr&!vi"a provodila
diferen-ija-ija ekono"ije i poli!i1ke vlas!i, poli!i1kog s&s!ava i -ivilnog dr&!va,
kao i odvajanje dr&!veni% nor"i od vjerski% obra+lo;enja. 9 !o" pro-es&
diferen-ija-ije i+graCena je !e"eljna s!r&k!&ra "oderni% dr&!ava.
Lslanjaj&i se na 4&rk%ei"a i Webera, Parsonsov p&! & "odernos! vodi
preko diferen-ija-ije 1e!irij& sredinji% f&nk-ionalni% s&s!ava# privrede
FprilagodbaG, poli!ike Fos!varenje -iljaG, dr&!vene +ajedni-e Fin!egra-ijaG i k&l!&re
Fodr;anje vrijednosni% obra+a-aG. Parsonsov je p&! nor"a!ivno i povijesno
&!vrCen i s!oga je &niver+alnog karak!era. Sa"o ako dr&!va i+grade odreCene
Devol&-ijske &niver+alijeD, arg&"en!ira Parsons, "og& d&goro1no osig&ra!i
ra+in& kapa-i!e!a svoje prilagodbe okolini, a !i"e i vlas!i!o pos!ojanje. 9
najva;nije &niver+alije koje s& n&;ne +a pos!ojanje "oderni%, f&nk-ionalno
i+diferen-irani% dr&!ava Parsons F8939b, ?HG &braja birokra-ij&, organi+a-ij&
!r;i!a, &niver+alis!i1ke nor"e & pravno" s&s!av&, pravo na de"okra!sko
&dr&;ivanje i ope slobodne i+bore. 'ko ne"a sredinji% evol&-ijski%
&niver+alija, poli!i1ki s&s!av ne "o;e vie obavlja!i n&;n& selek-ij& & red&k-iji
sve vee ko"pleksnos!i okoline, 1i"e po!kopava svoj& legi!i"nos! i pos!aje
nes!abilni". 9 pro-es& "oderni+a-ije ko"pleksna se dr&!va ne "og& vie
in!egrira!i a&!ori!arni" ok!roiranje" dr&!veni% nor"i. Lbra+a- "oderne
in!egra-ije ne !e"elji se pri"arno na prisili, nego na reflek!irano" pri+navanj&
vrijednos!i i nji%ov& in!ernali+iranj& od s!rane 1lanova dr&!va. Mijenjanje
s!r&k!&ra Parsons dosljedno odreC&je i kao "ijenjanje nor"a!ivne k&l!&re.
4e"okra!ske s!r&k!&re i pos!&p-i nei+os!avne s& &niver+alije da bi se !o
"ijenjanje ra+vilo do s!&pnja viega, !j. "odernijeg s!&pnja dr&!va. Nai"e, !o je
dr&!vo f&nk-ionalno diferen-iranije, D!o je va;nija &1inkovi!a poli!i1ka
organi+a-ija, i !o ne sa"o & pogled& kapa-i!e!a &prave, nego ponajprije & pogled&
po!pore &niver+alis!i1ko"e pravno" pore!k&E. A+ !e perspek!ive, Dposeban &1inak
de"okra!ski% ins!i!&-ijaE nije ope Dlegi!i"iranje vlas!i i vladavine, nego
posredovanje konsen+&sa o obavljanj& vlas!i. Nijedna ins!i!&-ija koja se !e"elji!o
ra+lik&je od de"okra!ski% ins!i!&-ija nije sposobna proi+ves!i !akav &1inakE
FParsons, 8939b, H0G.
Parsons !e"a!i+ira oba odl&1&j&a aspek!a s!abilnos!i poli!i1ki% s&s!ava#
f&nk-ionaln& diferen-ija-ij& dr&!va i +adovoljavaj&& legi!i"a-ij& oblika
poli!i1ke vladavine od s!rane dr&!va. (ladaj&e ko"&nis!i1ke eli!e &
is!o1noe&ropski" dr&!vi"a &skraivale s&, sprje1avale ili revidirale
f&nk-ionaln& diferen-ija-ij& par-ijalni% dr&!veni% s&s!ava, a "oderno
Dreflek!irano pri+navanje vrijednos!iE +a"jenjivale s& pred"oderni" obliko"
prisile i propisano" ideologijo" koja nije i"ala konk&ren-ije. Privreda, k&l!&ra i
dr&!vena +ajedni-a bile s& podreCene dik!a!& poli!ike, jer je nji%ov sa"os!alan
ra+voj vodio ka de-en!rali+a-iji i+vora infor"a-ija i "oi, a d&goro1no i do
g&bi!ka poli!i1ke kon!role i vlas!i. 6!o a&!okra!ski obli-i vladavine ja1e os!var&j&
H:
D!o!ali!arnoE prodiranje poli!ike & dr&!vo, !o sna;nije sprje1avaj& f&nk-ionaln&
diferen-ija-ij& par-ijalni% dr&!veni% s&s!ava. 4od&e, !o!ali!arno prodiranje &
dr&!vo olakava i &po!p&nj&je kon!rol& vlas!i na neko vrije"e, a po!o", ako se
ona i djelo"i-e i+g&bi, &+rok&je !i" !e"elji!iji slo" a&!okra!skog s&s!ava. $&
sve+& osobi!o osvje!ljava !eorijsko poj"ovlje novije a&!opoie!i1ne !eorije s&s!ava.
5.*.2. %uhmannova autopoietina teorija sustava
(e je Parsons F8939b, H0G progno+irao Dda e se ko"&nis!i1ka for"a-ija dr&!va
poka+a!i nes!abilno", !e da e se prilagodi!i de"okra-iji bira1ki% prava i
pl&ralis!i1koga s!rana1kog s&s!ava ili da e regredira!i & nera+vijenije i poli!i1ki
ne&1inkovi!ije oblike organi+a-ijeE. =&%"ann radikali+ira Parsonsov !eore" o
f&nk-ionalnoj diferen-ija-iji. Ln s"a!ra da s& Parsonsove predod;be o
%ijerar%ijsko" polo;aj& poli!i1kog s&s!ava i+nad os!ali% par-ijalni% dr&!veni%
s&s!ava il&+ija. $eorije, !vrdi =&%"ann F89I3, 20:G, Dkoje jo &vijek pola+e od
nekog vr%a ili sredi!aE ne s%vaaj& 1injeni-& da je s prijela+o" od s!ra!ifika-ijske
na f&nk-ionaln& diferen-ija-ij& pos!ala opsolen!no" i "og&nos! jedne
&pravlja1ke ins!an-ije koja je nadreCena par-ijalni" dr&!veni" s&s!avi"a. Za
=&%"anna va;i# DNijedan f&nk-ionalni s&s!av ne "o;e nado"jes!i!i neki dr&gi,
nijedan ne "o;e +a"ijeni!i ili sa"o ras!ere!i!i nekoga dr&gogE F20HG. $o vrijedi i
+a poli!ik& & odnos& pre"a par-ijalni" s&s!avi"a privrede, religije i prava.
Pre"a =&%"ann& F89I<, I8G, par-ijalni s&s!avi i+graC&j& !e"eljne
ko"&nika-ijske kcdove koji se na1elno "eC&sobno ra+lik&j&. $o djel&je pop&!
nekoga Dprirodnog osig&ranja sa"os!alnos!iE, koje ga "akar djelo"i-e !i!i od
prese+anja dr&gi% kcdova Fpri"jeri-e, kcda poli!i1kog s&s!avaG koji &"anj&j&
njegov& &1inkovi!os!. 'ko s& !a, poli!i1ki ili vjerski "o!ivirana, prese+anja
"asivna i represivna, kao & ko"&nis!i1ki" s&s!avi"a, & erija!sko" Aran& i &
!alibansko" 'fganis!an&, !i se pok&aji +a"jene "oraj& pla!i!i
Ddediferen-ija-ijo", !j. od&s!ajanje" od prednos!i f&nk-ionalne diferen-ija-ijeE
FI8G.
Pri"ijeni li se =&%"annova arg&"en!a-ija na kon!in&&" oblik@ poli!i1ki%
s&s!ava !o s"o ga predo1ili, "o;e se for"&lira!i slijedea pos!avka# !o poli!i1ki
re;i"i na kon!in&&"& od idealne de"okra-ije do po!p&nog !o!ali!ari+"a vie
!endiraj& k !o!ali!arno" pol&, !o s& f&nk-ionalni i"pera!ivi poli!ike nad"oniji
kcdovi"a par-ijalni% s&s!ava, sprje1avaj& nji%ovo prevoCenje & progra"e i !ako
ko1e daljnj& f&nk-ionaln& diferen-ija-ij& par-ijalni% dr&!veni% s&s!ava, pop&!
privrednoga, pravnoga i +nans!venog s&s!ava, koja je n&;na +a poras!
efi-ijen!nos!i. Pro!egne li se !o poli!i1ko ok!roiranje na d&lje ra+doblje, napose
nad par-ijalni" privredni" s&s!avo", ono &+rok&je s"anjenje efi-ijen!nos!i,
regresij& ra+voja ekono"skog blagos!anja, a !i"e i nove g&bi!ke legi!i"nos!i
a&!ori!arni% poli!i1ki% s&s!ava. Poja" autopoiesis & !eoriji s&s!ava +na1i da je
nar&en kod koji po1iva na plaanji"a i koji sa" ja"1i ekono"sk& ra-ionalnos! &
r&kovanj& s osk&dni" dobri"a, kao i !o da "& je nadreCen poli!i1ki kcd koji je
obve+an +a!i!i!i vlas! i ko"&nis!i1ki "odel dr&!va. $o je &vjerljivo poka+ao
is!o1nonje"a1ki so-iolog 4e!lef Polla-k F8990G & svojoj anali+i dr&!venog
prevra!a & 4> Nje"a1koj i+ perspek!ive !eorije s&s!ava.
H<
S!r&k!&ra !e arg&"en!a-ije "o;e se odnosi!i i na sve os!ale s&s!ave
negdanjega realnog so-ijali+"a. 9 nji"a s& privreCivanje, +nans!venos!,
+akoni!os!, s!r&kovna ko"pe!en!nos! bili podreCeni do"ina-iji svepris&!noga
poli!i1kog kcda so-ijalis!i1ko)neso-ijalis!i1ko, koliko god je !o ad"inis!ra!ivno i
represivno bilo n&;no i "og&e. (elika je il&+ija vladaj&i% ko"&nis!i1ki% eli!a
bila vjera da ko"&nis!i1ki =evija!an, kojega s& one kon!rolirale, "o;e prik&pi!i
dovoljno infor"a-ija, preradi!i i% i dos!a!no ko"pleksno planira!i kako bi
par-ijalni" dr&!veni" s&s!avi"a bilo poli!i1ki propisano, i+vana i odo+go,
op!i"alno selek-ijsko djelovanje. $a se il&+ija ra+bila ve na !o"e !o je
f&nk-ionalna diferen-ija-ija na par-ijalni" podr&1ji"a dr&!va Dbr;a, dina"i1nija
i prevra!ni1kijaE nego Dna podr&1j& dr;avne &praveE FWillke, 89II, 2I3G.
9"je!ni" i nasilni" ins!aliranje" dr;ave kao svenadle;nog vr%a dr&!va
par-ijalni s& s&s!avi bili pre&sko ve+ani +a poli!ik&. S!oga s& se g&bi-i &
efi-ijen!nos!i i f&nk-ionalne kri+e & par-ijalni" s&s!avi"a, napose & privredi,
i+ravno probijali & poli!i1ki s&s!av. Nakon g&bi!ka slobode, nes!alo je i ja"s!vo
da e "a!erijalna opskrba bi!i dos!a!na i da e se poveava!i. Kako je s!agna-ija
pos!ajala sve o1i!ijo", s"anjivala se i pripravnos! s!anovni!va da se prilagoC&je
ko"&nis!i1ko" s&s!av& vladavine. DS&s!av s&, dakle, oslabjela ona pro!&slovlja
ins!i!&-ionali+a-ij& koji% je on dese!ljei"a s!abili+irao. S!oga je &pravo
s!abili+a-ija & sebe +a!vorenog s&s!ava &+rokovala njegov& des!abili+a-ij&, nek&
vrs!& &n&!arnjeg is-rpljivanjaE FPolla-k, 8990, 293G.
Pre"a !o"e, sredinji arg&"en! !eorije s&s!ava glasi# ako se f&nk-ionalna
diferen-ija-ija par-ijalni% dr&!veni% s&s!ava blokira i sprije1i, !o d&goro1no
&+rok&je kri+e efi-ijen!nos!i i legi!i"nos!i koje po!kopavaj& s!abilnos! s&s!ava.
'ko vladaj&e a&!okra!ske eli!e dop&s!e ili 1ak po!akn& f&nk-ionaln&
diferen-ija-ij&, i oda!le proi+la+i ra+voj koji des!abili+ira s&s!av. Nijedan kon-ep!
nije !o bolje ra+radio od !eorije "oderni+a-ije koja je nas!ala e+dese!i% godina.
5.*.2. Teorija modernizacije
Lslanjaj&i se na na1elne !eore"e $al-o!!a Parsonsa, Se"o&r Mar!in =ipse!
F89?9G for"&lirao je lo%us %lassi%us is!ra;ivanja !ransfor"a-ije koje je
orijen!irano na !eorij& "oderni+a-ije i o+na1io !e"eljni &vje! &spje%a
de"okra!i+a-ije#
D$%e "ore ,ell)!o)do a na!ion, !%e grea!er !%e -%an-es !%a! i! ,ill
s&s!ain de"o-ra-. 0ro" 'ris!o!le do,n !o !%e presen!, "en %ave arg&ed
!%a! onl in a ,eal!% so-ie! in ,%i-% rela!ivel fe, -i!i+ens lived a! !%e
level of real pover! -o&ld !%ere be a si!&a!ion in ,%i-% !%e "ass of !%e
pop&la!ion in!elligen!l par!i-ipa!e in poli!i-s and develop !%e self)
res!rain! ne-essar !o avoid s&--&"bing !o !%e appeals of irresponsible
de"agog&esE
2I
F=ipse!, 89I8, :8G.
2I
D6!o je na-ija boga!ija, vei s& i+gledi da e odr;ava!i de"okra-ij&. Ld 'ris!o!ela do danas
arg&"en!iralo se da je sa"o & boga!o" dr&!v&, & koje" rela!ivno "alo graCana ;ivi na ra+ini
s!varnog siro"a!va, "og&a si!&a-ija & kojoj "asa s!anovni!va in!eligen!no s&djel&je & poli!i-i i
ra+vija sa"oograni1enje n&;no da se ne podlegne po+ivi"a neodgovorni% de"agogaE Fnap.
prev.G.
H?
Najva;niji &vje! &spje%a de"okra!i+a-ije jes!, dakle, privredni ra+voj i
prevladavanje bijede i siro"a!va. =ipse! najprije for"&lira jasan "eC&odnos
i+"eC& s!&pnja dr&!veno)ekono"skog ra+voja i sposobnos!i nekog dr&!va +a
de"okra-ij&. 9 nas!avk& klasi1ne for"&la-ije !a se korela-ija s!alno s!a!is!i1ki
provjerava na agrerirano"e ekono"sko" indika!or& dr&!venog br&!o proi+voda
po glavi s!anovnika i na ni+& "ini"alis!i1ki definirani% de"okra-ija, !e se
!ijeko" vie od 1e!iri dese!ljea poka+ala i+vanredno rob&sno" F.&!rig%!, 893:O
4a%l, 89H8O (an%anen, 89I<, 89I9O =ipse! i dr., 899:O Moore, 899?O Wel+el,
8993, Pr+e,orski i dr. 2000O i!d.G. Na podlo+i doj"ljivi% s!a!is!i1ki% doka+a ne
"o;e se vie +ane"ariva!i &ska pove+anos! privrednog ra+voja i sposobnos!i
dr&!va +a de"okra-ij&. 2rojne s!&dije jasno poka+&j& da se ra+ina privrednog
ra+voja, "jerena dr&!veni" br&!o proi+vodo" po glavi s!anovnika, "ora
pro"a!ra!i kao najva;nija pojedina1na varijabla koja objanjava s!&panj
de"okra!i+a-ije neke +e"lje ili ra+lik& i+"eC& de"okra-ije i dik!a!&re na
globalnoj ra+ini. $o +na1i# !o je neka +e"lja privredno ra+vijenija, "anja je
vjeroja!nos! da & njoj pos!oji dik!a!&ra ili da ona & njoj "o;e d&goro1no ops!a!i.
29
A obra!no# !o je neka +e"lja boga!ija, vjeroja!nije je da je poli!i1ki s&s!av
de"okra!ski i da e de"okra-ija ops!a!i FS-%"id!, 2003, <:I. i d.G.
S!a!is!i1ke korela-ije i+"eC& ekono"skog ra+voja, "jerena agrerirani"
indika!oro" dr&!venog br&!o proi+voda po glavi s!anovnika, i +relos!i neke
+e"lje +a de"okra-ij& jo ne o!krivaj& diferen-irane 1injeni-e ili 1ak &+ro1nos!i.
5ksplana-ijsk& snag& !e+e o de"okra!i+a-iji & !eoriji "oderni+a-ije s!oga !reba
pobli;e ispi!a!i po"o& odgovora na !ri pi!anja#
8. Kakve se dr&!vene 1injeni-e skrivaj& i+a visoko agreriranoga
ekono"skog indika!ora dr&!venog br&!o proi+voda po glavi s!anovnikaM
2. Koje s& 1injeni-e Drekvi+i!iE, dakle n&;ne pre!pos!avke nas!anka i
ops!anka de"okra-ijeM
:. Pos!oji li &+ro1ni odnos i+"eC& ekono"skog ra+voja i de"okra-ijeM
ad 1. 3Linjeni%e4. Sa" =ipse! F89I8, 3<. i d.G navodi sljedee dr&!vene i
poli!i1ke ko"ponen!e koje, pre"a svi" pravili"a, s!oje i+a dr&!venog br&!o
proi+voda po glavi s!anovnika kao agreriranoga ekono"skog poka+a!elja#
ra+"jerno visoka ra+ina dr&!veno)ekono"skog ra+voja, "jerena
odabrani" poka+a!elji"a kao !o s& opa obra+ovna ra+ina,
&rbani+iranos!, !e%ni1ka sreds!va infor"iranja i ko"&ni-iranjaO
velika ver!ikalna "obilnos!, !j. prop&sna klasna s!r&k!&ra koja n&di
ra+novrsne i+glede +a dr&!veni &sponO
brojan srednji sloj ili "akar srednji sloj koji br+o ras!e, !e radni1ka klasa i
donji sloj koji nije &gro;en eg+is!en-ijalno" nesig&rno&O
+adovoljavaj&e obra+ovno s!anje, "jereno, pri"jeri-e, prosje1ni"
!rajanje" kolovanjaO
29
Malo je i+ni"aka koje ne po!vrC&j& !o ope pravilo# pri"jeri-e, Nje"a1ka 89::, Singap&r ili
bliskois!o1ne +e"lje i+vo+ni-e naf!e. Po!onje, dod&e, i"aj& visok dr&!veni br&!o proi+vod po
glavi s!anovnika, ali se +bog Doblika ren!ijerskog kapi!ali+"aE, poli!i1kog neopa!ri"onijali+"a,
vjerske ne!oleran-ije i diskri"ina-ije ;ena ne "og& o+na1i!i kao "oderna dr&!va & =ipse!ov&
s"isl&.
H3
s&s!av ra+"jerno egali!arni% vrijednos!iO
visoka ra+ina organi+a-ije i par!i-ipa-ije & kl&bovi"a i &dr&;enji"a.
9 novije se doba kao pre!pos!avka sposobnos!i +a de"okra-ij& navodi i
raspodjela do%o!ka koja ne s"ije podijeli!i dr&!vo na krajnje siro"ane i boga!e
sk&pine FPr+e,orski, 8998G.
ad . 37ekviziti4. Za =ipse!a i klasi1n& !eorij& "oderni+a-ije !i dr&!veno)
ekono"ski 1i"beni-i nipo!o nis& ni n&;ne ni dos!a!ne pre!pos!avke
de"okra!i+a-ije i sposobnos!i de"okra-ije da pre;ivi. =ipse!ov "oderni+a-ijski
pris!&p s!oga nikako ne +na1i da i dr&!va koja ne"aj& !e ekono"ske pridjeve
"odernos!i ne bi "ogla &ves!i sredinje de"okra!ske ins!i!&-ije i pro-ese pop&!
jednaki% i slobodni% i+bora. No, i+vanredno s& slabi i+gledi da !e de"okra!ske
ins!i!&-ije pre;ive i po!akn& daljnj& de"okra!i+a-ij& dr;ave i dr&!va.
:0
Pre"da
=ipse! pre!pos!avlja "eki poja" Drekvi+i!iE F+a%!jeviG ja1e" i+ra+&
Dprerekvi+i!iE Fpred&vje!iG, ne"a dvojbe da s& napre-i & dr&!veno)ekono"skoj
"oderni+a-iji !e"elji koji obeavaj& najvei &spje% & &voCenj& i konsolida-iji
de"okra-ije.
ad #. 3Uzronost4. 9+ro1ni odnos i+"eC& ekono"skoga i de"okra!skog
ra+voja &kra!ko se "o;e prika+a!i & slijedeoj sekven-iji# privredni ra+voj
&+rok&je poras! ra+ine obra+ovanja i de"okra!i1nij& poli!i1k& k&l!&r&, !j. graCani
ra+vijaj& snoljivije i &"jerenije s!avove, na1ine ponaanja i vrijednos!i, koji
&+rok&j& ra-ionalniji i s&+dr;aniji poli!i1ki s!il oni% koji vladaj& pre"a
opo+i-ijski" !enden-ija"a. Za!o je via ra+ina obra+ovanja n&;an, ali ne i
dos!a!an &vje! pro-esa &spjene de"okra!i+a-ije. 9 s!&diji o pove+anos!i
obra+ovne ra+ine i s!&pnja de"okra!i+a-ije 7enr >o,en F899?, ?HG je o!krio da
na Dljes!vi-i slobode i de"okra-ijeE, koja i"a s!o bodova, sa"o godin& d&lja
kolska naobra+ba donosi nekoj +e"lji 3,3 bodova.
$enden-ij& poli!i1ke &"jerenos!i, koja se poveava poras!o"
obra+ovanos!i, osna;&je i "ijenjanje klasne i so-ijalne s!r&k!&re i+a+vano
ekono"sko" "oderni+a-ijo". (ii pri%od iroki% dijelova s!anovni!va i
proirenje privredne eg+is!en-ijalne sig&rnos!i &bla;avaj& klasn& borb& i s&kob
oko ekono"ske raspodjele. 'ko D"aseE ja1e ra+vij& grad&alis!i1nije d&goro1no
s%vaanje poli!ike, "ijenja se i s!av vii% slojeva pre"a iroko" s!anovni!v& na
kojega sve "anje gledaj& kao na nekoga !ko je nesposoban Dra+&"noE s&djelova!i
& poli!i-i F=ipse!, 89I8, :9)?8G. Lpeni!o for"&lirano, vee privredno blagos!anje
s"anj&je krajnj& ekono"sk& nejednakos!, oslablj&je s!aleke, klasne i s!a!&sne
ra+like, &bla;ava poli!i1ki eks!re"i+a" i donji% i gornji% slojeva, !e ja1a srednje
slojeve koji +a%!ijevaj& de"okra!sko pravo rije1i. Kao &sp&!ni proi+vod
&spjenoga privrednog ra+voja =ipse! vidi, & $o-Q&evilleov& s"isl&, poveanje
sklonos!i graCana da se anga;iraj& & neovisni" -ivilni" &dr&;enji"a koja
poveavaj& poli!i1k& par!i-ipa-ij&, ja1aj& de"okra!ske vrijednos!i i poli!i1ke
sposobnos!i, !e sprje1avaj& dr;av& ili dr&ge do"iniraj&e snage da
"onopoli+iraj& poli!i1ke res&rse i ograni1&j& graCanske i poli!i1ke slobode.
:0
Pre"da pos!oji sig&rna s!a!is!i1ka ve+a i+"eC& pove+anos!i ra+ine privrednog ra+voja i +relos!i
de"okra-ije, globalni" se "jerilo" ne "o;e s!a!is!i1ki poka+a!i da de"okra-ije proi+vode vei
ekono"ski ras! od a&!okra!ski% re;i"a FMoore, M., 899?, :O Pr+e,orski i =i"ongi, 899HG.
HH
Zbog pla&+ibilni% ra+loga i &vjerljive s!a!is!i1ke eviden-ije, na privredni
ras! i s!anje & dr&!veno)ekono"sko" ra+voj& gleda se, dakle, kao na jedan
&+rok, a & globalno" prosjek& 1ak kao na najva/niji &+rok, &spjene
de"okra!i+a-ije. Lbra!an +aklj&1ak N da je dr&!veno siro"a!vo sredinja
+apreka na p&!& & de"okra-ij& N nije sa"o logi1ki dop&s!iv, nego i dos!a!no
e"pirijski &!e"eljen. $aj &+ro1ni odnos i+"eC& ekono"ije i poli!ike 7&n!ing!on
F8998, :88G je jasno for"&lirao#
DPover! is a prin-ipal and probabl !%e prin-ipal obs!a-le !o de"o-ra!i-
develop"en!. $%e f&!&re of de"o-ra- depends on !%e f&!&re of e-ono"i-
develop"en!. Lbs!a-les !o e-ono"i- develop"en! are obs!a-les !o !%e
ePpansion of de"o-ra-.E
:8

9+ro1ni je odnos jasan# dr&!veno je blagos!anje jedan od najva;niji%
&+roka &spjeni% pro-esa de"okra!i+a-ije, kao !o je dr&!veno siro"a!vo jedna
od najvei% prepreka na p&!& & konsolidiran& de"okra-ij&. Ldnos i+"eC&
ekono"ske "oderni+a-ije i de"okra-ije jes! uzroan, ali nije jednouzroan. $o
+na1i da ekono"ska "oderni+a-ija nije dovoljna, pa 1ak nije & svako"e
konkre!no" sl&1aj& ni n&;na da se neki poli!i1ki s&s!av de"okra!i+ira. 'li, &
Dsk&p& rekvi+i!aE +a de"okra-ij& ona je ona !e"eljna pre!pos!avka koja s!vara
dr&!vene &vje!e i dr&!vene ak!ere, !e &vje!e +a djelovanje koji i+a+ivaj&
a&!okra!ski re;i" i ja1aj& ak!ere koji ;ele de"okra!i+a-ij&.
Zaklj&1i"o# pris!&pi !eorije "oderni+a-ije n&de dobre &+ro1ne arg&"en!e
i &vjerljive re+&l!a!e e"pirijsko)s!a!is!i1ki% ispi!ivanja pre"a koji"a je
"oderni+a-ija !r;ine privrede, a s njo"e i dr&!va, dugorono !e"eljna
pre!pos!avka ra+voja de"okra-ije. Pre"a ra+"a!ranji"a !eorije "oderni+a-ije,
dr&!veno)ekono"ska "oderni+a-ija i"a, dakle, sljedee &1inke na
de"okra!i+a-ij&#
Lna &vodi +e"lj& & ekono"sk& D!ran+i-ijsk& +on&E F7&n!ing!on, 8998G &
kojoj se a&!okra!ski re;i" des!abili+ira, a provo-iraj& se pro-esi
de"okra!i+a-ije.
Kad neka +e"lja &Ce & fa+& !ran+i-ije, ra+ina privredne "oderni+a-ije
sna;no &!je1e na i+glede de"okra-ije da se konsolidira.
Ka1aj&i srednje slojeve, "oderni+a-ija ja1a on& dr&!ven& klas& koja
&bla;&je klasn& s&pro!nos! i koja je +bog svoga obra+ovanja i privrednog
polo;aja sve +ain!eresiranija +a poli!i1k& par!i-ipa-ij&.
Privredni ras! &vijek legi!i"ira de"okra-ije. 9 a&!okra!ski" re;i"i"a,
napose oni"a koji se kre& & dr&!veno)ekono"skoj D+oni !ran+i-ijeE, on
proi+vodi go!ovo be+i+la+n& dvojb&. Nai"e, ako je privredna bilan-a
a&!okra!ski% re;i"a loa, oni g&be legi!i"nos!, kao i de"okra-ije. 'ko je
pak bilan-a privrede i ras!a dobra, b&de se dr&!veni ak!eri i +a%!jevi +a
:8
DSiro"a!vo je velika, 1ak vjeroja!no najvea prepreka ra+voj& de"okra-ije. 2&d&nos!
de"okra-ije ovisi o b&d&nos!i ekono"skog ra+voja. Prepreke ekono"sko" ra+voj& prepreke s&
irenj& de"okra-ijeE Fnap. prev.G. $o "iljenje dijele "nogi is!ra;iva1i de"okra-ije, pa i =arr
4ia"ond F899:, <I3G# D0or !%e de"o-ra!i- prospe-!, one aspe-! of e-ono"i- develop"en!
overrides all o!%ers in i"por!an-e# red&-ing !%e level of absol&!e pover! and %&"an depriva!ion
FDZa de"okra!ske i+glede, va;nos! jednoga aspek!a ekono"skog ra+voja N red&-iranje ra+ine
po!p&nog siro"a!va i lj&dske depriva-ije N nad"a&je sve os!aleE, nap. prev.G.
HI
poli!i1ki" pravo" glasa i par!i-ipa-ijo", koji se "og& isp&ni!i sa"o ako
re;i"i od&s!an& od vlas!i!oga a&!okra!skog ;ivo!a.
Nas&pro! !i" va;ni" &vidi"a, pos!oje i neprevidivi nedosta%i i slijepa
mjesta klasi1ne !eorije "oderni+a-ije#
:2

$eorija "oderni+a-ije nedos!a!no je &!vrdila s!&panj "oderni+a-ije na
koje"& vrlo vjeroja!no po1inje prijela+ & de"okra-ij&. >aspon od !is&&
do es! !is&a a"eri1ki% dolara pri%oda po glavi s!anovnika prevelik je, !e
jasno &ka+&je na grani-e jedno&+ro1ni% objanjenja.
::
$eorija "oderni+a-ije nije "ogla objasni!i po1e!ak i &+roke pro-esa
de"okra!i+a-ije & slabije ra+vijeni" dr&!vi"a.
$eorija "oderni+a-ije ne objanj&je slo" de"okra!ski% s&s!ava &
ra+"jerno vrlo ra+vijeni" dr&!vi"a Fpri"jeri-e, & Nje"a1koj i '&s!riji &
"eC&ra!no" ra+doblj&, !e & 'rgen!ini, Jile& i 9r&gvaj& seda"dese!i%
godinaG.
$eorija "oderni+a-ije ne "o;e, napokon, da!i ni &!e"eljene poda!ke o
k&l!&rni" i vjerski" kon!eks!i"a koji po!i1& ili sprje1avaj&
de"okra!i+a-ij&.
:<

$eorija "oderni+a-ije navodi sa"o d&goro1ne i globalne prosje1ne
!rendove, !e ne "o;e odredi!i vre"ensk& !o1k& na kojoj po1inje
de"okra!i+a-ija.
$e nedos!a!ke &+rok&je ponajprije !o !o s& pris!&pi !eorije "oderni+a-ije
N osi" aris!o!elovskog fiksiranja na &"jerene srednje slojeve koji s&
spre"ni par!i-ipira!i N &!e o kons!ela-ija"a ak!era i s!anji"a +a
djelovanje !o s& povoljni i nepovoljni +a i+glede da se de"okra!i+a-ija
os!vari. Lsi" !oga, ona ne govori ni o poli!i1ko)ins!i!&-ionalni"
aran;"ani"a koji po!i1& i ko1e de"okra-ij&.
S!&panj vjeroja!nos!i da e po1e!i de"okra!ske !ransfor"a-ije s&s!ava, !e
!o kada se i & koji" okolnos!i"a de"okra-ija "o;e &spos!avi!i i odr;a!i !reba
objasni!i arg&"en!i"a i+van 1is!e !eorije "oderni+a-ije, a da se pri!o" ne i+g&be
drago-jeni spo+najni po!en-ijali !eorija "oderni+a-ije. Posebno se "oraj& ispi!a!i
!eorije koje pre"o&j& o!vorene pra+nine i+"eC& dr&!veno)ekono"ski%
pre!pos!avki i poli!i1kog djelovanja. Prvi va;an ele"en! daj& s!r&k!&ralis!i1ke
!eorije !ransfor"a-ije.
5.2. ,trukturalistike teorije
:2
Ls!avlja"o po s!rani 1injeni-& da pos!oje ra+li1i!e varijan!e !eorije "oderni+a-ije i ra+"a!ra"o
Dklasi1n&E =ipse!ov& eksplika-ij&.
::
>aspon dr&!venog br&!o proi+voda po glavi s!anovnika & novi" de"okra-ija"a na po1e!k&
!reeg vala de"okra!i+a-ije kre!ao se od :<0 dolara & 'lbaniji F899:. godineG do 3.?00 dolara &
Sloveniji FS-%"id!, 2003# <3HG.
:<
$o ne +na1i da pojedini poli!i1ki +nans!veni-i koj& s& +as!&pali !eorij& "oderni+a-ije, a
najis!akn&!iji od nji% je Sa"&el 7&n!ing!on F8998, 29<. i d.G, nis& &ka+ivali i na vjerske i k&l!&rne
1i"benike F%ivilizationsG.
H9
5.2.*. -ovomarksistiki strukturalizam
!trukturalistiko istra/ivanje trans$orma%ije FMoore, 2., 8939O >&es-%e"eer i
dr., 8992G is!i1e Dprisile so-ijalni% s!r&k!&ra i s!r&k!&ra "oiE FBiddens, 899:G
koji"a podlije;& pro-esi !ransfor"a-ije. Na &spje% ili ne&spje% pro-esa
de"okra!i+a-ije i konsolida-ije gleda se kao na re+&l!a! d&goro1ni% po"i-anja &
s!r&k!&ra"a "oi & dr&!v&. S!r&k!&ralis!i1ki &s"jereni is!ra;iva1i pok&avaj&
%is!orijsko)kvali!a!ivni" &sporedba"a FMoore, 2., 8939, 9G i+l&1i!i 1i"benike
koji &!je1& na p&! nekoga dr&!va & dik!a!&r& ili & de"okra-ij&. Nas&pro!
pos!avka"a klasi1ne so-ioloke !eorije "oderni+a-ije $al-o!!a Parsonsa, is!i1e se
da pos!oji vie p&!ova & "oderni+a-ij& dr&!va.
:?
4e"okra-ija se ne pojavlj&je
kao prisilni nego kao "og&i re+&l!a! pro"jena odnosa "eC& dr&!veni" klasa"a
i os!varenja nji%ovi% in!eresa. A+ s!r&k!&ralis!i1ke perspek!ive &spos!ava
de"okra-ije ovisi ponajprije o pe! sljedei% 1i"benika FMoore, 2., 8939, <9?G#
raspodjeli "oi &n&!ar eli!a,
ekono"skoj osnovi-i gornjega agrarnog sloja,
kons!ela-iji klasni% koali-ija,
raspodjeli "oi "eC& dr&!veni" klasa"a,
sa"os!alnos!i dr;ave & odnos& pre"a do"inan!ni" klasa"a.
Pokre!a1k& dr&!ven& snag& de"okra!skog ra+voja 2arring!on Moore vidi
& privredno" graCans!v&. Njegov polo;aj kao sna;ne, neovisne klase nu/na je
pre!pos!avka de"okra-ije. Moore !o poan!ira & pos!av-i da Dbe+ b&r;oa+ije ne"a
de"okra-ijeE FMoore, 8939, <I8G. 2&r;oa+ija djel&je !ako da po!i1e de"okra-ij&,
obi1no +apravo sa"o onda kada je dos!a!no FprivrednoG sa"os!alna & odnos&
pre"a +e"ljinoj aris!okra-iji, !e nije g&rn&!a & klasni save+ s njo" pro!iv
&spinj&j&eg radni!va, si!ni% seljaka i +e"ljoradnika F<9?G.
A+ kri!ike neki% pre"isa 2arring!ona Moorea, >&es-%e"eer i dr. F8992,
<HG "odifi-irali s& i ra+vili njegova s!r&k!&ralis!i1ka ra+"a!ranja. Lni s"a!raj& da
s& +a i+glede neke dr;ave da se de"okra!i+ira pres&dni oblikovanje odnosa "oi
i+"eC& dr;ave i dr&!veni% klasa, "eC& sa"i" klasa"a, !e nadna-ionalni &!je-aj
na !e odnose. A+ proirene s!r&k!&ralis!i1ke perespek!ive, na i+glede da se
de"okra-ija &spos!avi i konsolidira &!je1& ponajprije dvije varijable#
8. 2lasne strukture i klasne koali%ije. 9 klasi +e"ljini% veleposjednika
a&!ori vide najve& preprek&, a & radni1koj klasi is!inski "o!or
de"okra!skog ra+voja F>&es-%e"eer i dr., 8992, 3G. Kapi!alis!i1ki ra+voj
po!i1e de"okra-ij&, b&d&i da &+rok&je nas!anak i poras! radni!va i
srednji% slojeva. 4e"okra-ija je "og&a sa"o onda kada klasa +e"ljini%
veleposjednika nije vie poli!i1ki i ekono"ski do"inan!na snaga, ne
kon!rolira dr;avni apara!, a privredno nije vie &p&ena na s!alni priljev
:?
2arring!on Moore F8939, 8:. i d.G na+na1&je !ri "og&a p&!a dr&!venog ra+voja od
predind&s!rijskog & "oderni svije!# F8G graCansk& revol&-ij& F5ngleska, S'4, 0ran-&skaG koja
&+rok&je nas!anak kapi!alis!i1ke de"okra-ijeO F2G odo+go ini-iran& revol&-ij& koja je &+rokovala
reak-ionarni kapi!ali+a", fai+a" i "ili!ari+a", kao & Nje"a1koj i Kapan&O F:G des!r&k!ivn&
selja1k& revol&-ij&, koja je odvela & ko"&ni+a" F>&sija, KinaG.
I0
jef!ine radne snage. 'ko klasn& s!r&k!&r& obilje;ava slabo radni!vo, koje
nije sposobno nas!&pi!i kao relevan!na snaga koja po!i1e de"okra-ij&,
onda !& f&nk-ij& "og& pre&+e!i srednji slojevi i si!no graCans!vo. No,
nji%ovi s& s!avovi pre"a de"okra-iji i de"okra!i+a-iji podvojeni. Nai"e,
si!no graCans!vo i srednji slojevi +a&+i"aj& se +a de"okra-ij& sa"o ako
+a%!jeve radni!va +a s&djelovanje" & poli!i-i i ekono"iji ne do;ivljavaj&
kao prije!nj& vlas!i!o" s!a!&s&. >&es-%e"eer i dr&gi gledaj& na radni!vo
kao na najva;nijeg ak!era de"okra!i+a-ije poredaka poli!i1ke vladavine
koji je, & naj"anj& r&k&, doras!ao b&r;oa+iji ili srednji" slojevi"aO
2. :dnos mo1i izme6u dr/ave i %ivilnog drutva. 6!o dr;avne eli!e
kon!roliraj& vie res&rsa neovisno o privredni" eli!a"a i !o "onije
preds!avljaj& ideoloki jedins!ven i %ijerar%ijski in!egriran dr;avni apara!,
!o s& ja1i sa"os!alnos! i vlas!i!i in!eresi dr;ave, !e je i vjeroja!nija
i+gradnja a&!ori!arnog re;i"a. Posebno je va;na &n&!arnja organi+a-ija
dr;avnog "onopola sile. Lsobi!o se pos!avlja pi!anje podlije;& li
sig&rnosna !ijela Fvojska, poli-ija, !ajne sl&;beG -ivilno" nad+or& ili
djel&j& kao Ddr;ava & dr;aviE. 9 posljednje" sl&1aj& oni s& "oni ve!o
ak!eri & odnos& pre"a de"okra-iji. 'ko s& & -ivilno" dr&!v& nas!ale
sa"os!alne organi+a-ije pop&! s!ranaka i &dr&;enja, one 1ine pro!&!e;&
dr;avi Fis!o, 2H?. i d.G i !ako poveavaj& i+glede da se poli!i1ki s&s!av
&spjeno de"okra!i+ira. Nas!aje, dakle, s!anovi!a ravno!e;a "oi i+"eC&
dr;ave i -ivilnog dr&!va.
5.2.2. Teorem o disperziji moi
S!r&k!&ralis!i1ka !eorija koja je fiksirana na dr;av& i !eorij& dr&!veni% klasa
"o;e se dop&ni!i kvan!i!a!ivno orijen!irani" Dpristupom izvora mo1iE, odnosno
3pristupom disperzije mo1iE !o ga je ra+vio 0ina- $a!& (an%anen F89I9, 8992,
899<G. (an%anen pri%vaa na1elno ra+"a!ranje !eorije "oderni+a-ije o
pl&rali+a-iji i diferen-ija-iji dr&!veno)ekono"ski% s!r&k!&ra i dop&nj&je ga
dalekose;ni" ra+"a!ranji"a o raspodjeli "oi. Nas&pro! Moore&,
>&es-%e"eer& i dr&gi"a, on raspodjel& "oi & dr&!v& nas!oji s%va!i!i
pre-i+nije no !o je !o &1injeno & !eoriji klasa i dr;ave. Njegova po+ornos! glede
i+gleda da se de"okra-ija ra+vije &s"jerena je na rasprivanje i+vora "oi &
privredi i dr&!v&. Nas!avljaj&i i+vodi!i sredinj& "isao kon-ep!a poliarhije
>ober!a 4a%la, (an%anen ra+vija sljede& pos!avk&# 6!o s& i+vori "oi & dr&!v&
raspreniji, vii je s!&panj njegove de"okra!i+a-ije. 4r&k1ije for"&lirano# 6!o je
"o & dr&!v& kon-en!riranija, vee s& prepreke na p&!& & de"okra-ij&. 9
po+adini je !e pos!avke na1elna +a"isao da pro-esi de"okra!i+a-ije & neko"
dr&!v& obeavaj& &spje% sa"o ako s& i+vori dr&!vene "oi iroko raspreni,
!ako da nijedna sk&pina nije vie sposobna po!1ini!i svoje dr&!vene konk&ren!e
ili dr&ge sk&pine, !e odr;a!i svoj& dr&!ven& i poli!i1k& %ege"onij&. (an%anenova
je pos!avka F8992, 28G da de"okra-ija nas!aje ponajprije kao ra-ionalni
ko"pro"is "eC& eli!a"a i sk&pina"a & neko" dr&!v&. 6!o s& dr&!veni i+vori
"oi raspodijeljeni "anje asi"e!ri1no, vjeroja!niji je !e"eljni de"okra!ski
ko"pro"is.
I8
4a bi e"pirijski +a%va!io rasprenos! i+vora "oi & dr&!v& i &1inio
&sporedivi" velik broj sl&1ajeva is!ra;ivani% +e"alja, (an%anen je i+radio
Dindeks i+vora "oiE FInde< o$ Po9er 7esour%es- IP7G. Andeks se sas!oji od !rij&
ko"ponen!i koje "jere disper+ij& privredni%, kogni!ivni% i profesionalni% res&rsa
& neko" dr&!v& na podlo+i s!&pnja njegove &rbani+iranos!i, raspodjele res&rsa
+nanja i obra+ovanja, raspodjele +e"ljinog posjeda i dr&gi% ekono"ski%
res&rsa.
:3
$ri glavna poka+a!elja opera-ionali+irana s& & es! varijabli i
naposlje!k& s& spojena po"o& "&l!iplika-ije. Mini"alni AP> je 0, a "aksi"alni
800. 9 e!ablirani" +apadni" de"okra-ija"a indeks je, pri"jeri-e, varirao
i+"eC& ?2,2 FS'4G, <<,: FS> Nje"a1kaG i ::,9 F'&s!rijaG. '&!ori!arni re;i"i
varirali s& i+"eC& 22 FK&;na KorejaG, 82,8 FMeksikoG, 80,8 FPoljskaG i 3,2
F$ajlandG. $o!ali!arno +a!voreni re;i"i, pop&! N> Kine, dose+ali s& sa"o 0,8
F(an%anen, 8992, ::. i d.G.
Pre"da poka+a!elji koji se i+ra1&navaj& do de-i"ala s&geriraj& pre-i+nos!
koja ne i+ra;ava &vijek s!varne danos!i i s!a!is!i1ke proble"e, re+&l!a!i
(a%anenovi% korela-ija i regresija vrlo s& +na1ajni# !o s& res&rsi "oi
raspreniji, vei je s!&panj de"okra!i+a-ije neke +e"lje i vi%e versa. Nas&pro!
anali+a"a !eorije "oderni+a-ije, koje veino" koris!e poka+a!elj dr&!venog
br&!o proi+voda po glavi s!anovnika, a koji ne o"og&&je da se bilo !o ka;e o
pi!anj& raspodjele, (an%anenov indeks res&rsa "oi "o;e da!i diferen-iranije
iska+e.
9 -jelini se "o;e sa;e!i da s& s!r&k!&ralis!i1ki kon-ep!i korisni +bog
is!i-anja da de"okra-ij& &vje!&je i s!r&k!&ra "oi. $ako "odifi-iraj& ekono"ski
de!er"iniran de"okra!i+a-ijski op!i"i+a" !eorija "oderni+a-ije. Kako
s!r&k!&ralis!i1ki kon-ep!i ne is!i1& sa"o jedan sloj kao posebnog nosi!elja
de"okra!i+a-ije N & !eoriji "oderni+a-ije !o s& srednji slojevi N nego posebno
&p&&j& na odnose "oi "eC& dr&!veni" klasa"a !e na nji%ov odnos pre"a
dr;avi FMoore, 2.O >&es-%e"eer i dr.G ili +a%vaaj& op& raspodjel& i+vora "oi
& dr&!v& F(an%anenG, "og& !o1nije objasni!i dr&!vene i poli!i1ke kons!ela-ije
"oi s ob+iro" na i+glede de"okra!i+a-ije. Najpovoljniju kons!ela-ij& +a
de"okra-ij& vide & sna;no" radni!v&, sna;ni" "oderni" srednji" slojevi"a,
"odernoj, !j. neoligar%ijskoj b&r;oa+iji, slabo" sloj& +e"ljini% veleposjednika i
vrlo rasprenoj raspodjeli i+vora "oi. 4r;ava "ora bi!i dovoljno sa"os!alna i
sna;na da +a!i!i svoj& neovisnos! o do"inan!ni" klasa"a, ali is!odobno "ora
bi!i dovoljno slaba da ne "o;e po!1ini!i prode"okra!ske dr&!vene snage.
Najnepovoljniju kons!ela-ij& 1ine sna;an sloj +e"ljini% veleposjednika,
po!1injeni +e"ljoradni-i, slabi srednji slojevi podreCeni dr;avi kojo" do"inira
+e"ljina aris!okra-ija, !e krajnje nejednaka raspodjela i+vora "oi.
9na!o1 !i" &vidi"a & s!r&k!&re dr;avne i dr&!vene "oi, s!r&k!&ralis!i1ki
s& pris!&pi po!-ijenili ko"pleksnos! in!eresni% polo;aja veliki% dr&!veni% klasa.
4r&!vene klase nis&, nai"e, kolek!ivni ak!eri koji a&!o"a!ski djel&j&
:3
4a bi i+radio svoj indeks i+vora "oi (an%anen F8992, 2:G je posegn&o +a es! >okkanovi%
F89H:G varijabli# F8G &dio gradskog s!anovni!va & &k&pno" s!anovni!v&O F2G &dio oni% koji ne
rade & poljoprivredi & &k&pno" s!anovni!v&O F:G broj s!&dena!a na 800.000 s!anovnikaO F<G s!opa
nepis"enos!i &k&pnog s!anovni!vaO F?G povrinski &dio selja1ki% i"anja & obi!eljsko" posjed& &
-jelok&pno"e +e"ljino" posjed&O F3G s!&panj de-en!rali+a-ije neagrarni% privredni% res&rsa.
I2
jedins!veno, kao !o !o prika+&j& neki s!r&k!&ralis!i1ki a&!ori. Nis& se &vijek
sposobne ni kolek!ivno organi+ira!i, ni s!alno jedins!veno djelova!i.
S!r&k!&ralis!i1ki pris!&pi nis& +adovoljavaj&e s%va!ili ni s!ra!eko djelovanje eli!a
!ijeko" pro-esa !ransfor"a-ije. Kednako s& "alo &+eli & ob+ir i religijsko)
k&l!&rn& &sidrenos! klasni% odnosa, djelovanja dr;ave i raspodjele "oi. Lba
aspek!a, vjersko)k&l!&rni sklopovi i s!ra!eko poli!i1ko djelovanje, !akoCer
odreC&j& i+glede da se pokren& pro-esi de"okra!i+a-ije.
5.2. .ulturne teorije
>eligijsko)k&l!&rni 1i"beni-i i nji%ov &!je-aj na ra+voj kapi!ali+"a i &s!ave
odreCeni% dr;ava ve s& na po1e!k& 20. s!oljea s!alno is!i-ani & so-iologiji
religije MaPa Webera. Na kraj& 20. s!oljea pi!anje k&l!&rni% i -ivili+a-ijski%
pre!pos!avki de"okra-ije i+nova je priv&klo velik& po+ornos! +a%valj&j&i esej&
!uko" %iviliza%ija F899:G Sa"&ela 7&n!ing!ona. 9 anali+i pre!pos!avki i prepreka
&spjene de"okra!i+a-ije va;ne s& d&boko &korijenjene religijsko)k&l!&rne
!radi-ije +a!o !o one N +a ra+lik& od poli!i1ki% ins!i!&-ija Finstitutional
engineeringG i dr&!veni% s!r&k!&ra Fso%ial engineeringG N i+"i1& kra!koro1no
&s"jereni" pro"jena"a.
:H
'ko pos!oje dos!a!ni ra+lo+i da se odreCene vjerske
k&l!&re o-ijene kao +apreke de"okra-iji, !reba poi od !oga da se one "og&
ra+gradi!i ) ako se &ope "og& ra+gradi!i N sa"o d&goro1no. A onda se !o, po
pravil&, nee dogodi!i & s"isl& nekoga s!ra!ekog &!je-aja, nego ne&s"jeravano
evol&-ijski.
Sljedei Dk&l!&rniE aspek! N onaj s on& s!ran& vjerskog obilje;ja k&l!&re N
koji &!je1e na sposobnos! nekog dr&!va +a de"okra-ij& jes! & nje"& nago"ilani
Dso-ijalni kapi!alE FP&!na", 899:G. S!oga !reba ispi!a!i & kojoj s& "jeri religijsko)
k&l!&rni !ip -ivili+a-ije i Dso-ijalni kapi!alE pre!pos!avke ili prepreke &spjene
de"okra!i+a-ije.
5.2.*. 6eligijsko7kulturni tipovi civilizacije
Prevladavaj&a pos!avka glasi# f&nda"en!alis!i1ka religijska k&l!&ra sprje1ava
irenje nor"i i na1ina ponaanja & dr&!v& koji pod&pir& de"okra-ij&.
4e"okra!ski" ins!i!&-ija"a od&+i"a navlas!i!& de"okra!sk& legi!i"nos! i !ako
op!ere&je de"okra!i+a-ij& dr;ave i dr&!va FMerkel, P&%le i dr., 8999, <9G.
DK&l!&ralis!i1ka %ipo!e+aE "o;e se for"&lira!i na dva na1ina# & res!rik!ivnoj i &
&"jerenoj ver+iji. >es!rik!ivna pos!avka pos!&lira da je sa"o D+apadna k&l!&raE
po!i-ajna osnovi-a de"okra-ije, a da je FliberalnaG de"okra-ije neprikladna
ne+apadni" dr&!vi"a.
:I
Pre"da %is!orijski ra+voj D+apadni% de"okra-ijaE
:H
D.&l!&ral fa-!ors deriving fro" varing %is!ories are eP!raordinaril diffi-&l! !o "anip&la!e.
Poli!i-al ins!i!&!ions N in-l&ding ele-!oral ss!e"s and -ons!i!&!ional arrange"en!s N are "ore
easil -%angedE FDK&l!&rni" 1i"beni-i"a !o nas!aj& i+ ra+li1i!i% povijes!i i+vanredno je !eko
"anip&lira!i. =ake je "ijenja!i poli!i1ke ins!i!&-ije, &klj&1&j&i i+borne s&s!ave i &s!avne
aran;"aneE, =ipse! i dr., 899:, 8:HG.
:I
$& je pos!avk& jo na po1e!k& !reeg vala de"okra!i+a-ije +as!&pao, pri"jeri-e, Beorge 0.
Kennan F7&n!ing!on, 8998, 29IG.
I:
djelo"i-e pod&pire !& pos!avk&, obra!an +aklj&1ak, pre"a koje"& de"okra-ija
pro!&slovi k&l!&rni" nor"a"a ne+apadni% dr&!ava, in toto nije odr;iv i pobijaj&
ga Da+ijske de"okra-ijeE FKapan, K&;na Koreja, $ajvanG, veinska %ind&is!i1ka
FAndijaG ili pravoslavno)kranska dr&!va FBr1ka, 2&garskaG koja s& se
de"okra!ski &s!rojila.
Manje res!rik!ivna varijan!a k&l!&ralis!i1ke %ipo!e+e glasi# ne pos!oji sa"o
jedna F+apadnaG -ivili+a-ija koja je prikladna osnovi-a de"okra-ije, nego i"a
nekoliko vjerski% k&l!&ra koje se odnose po+i!ivno pre"a de"okra-iji, dok s&
os!ale i+ra+i!o skep!i1ne, pa 1ak i Dneprija!eljskeE pre"a njoj F7&n!ing!on, 8998,
:00G. $a na" se pos!avka 1ini pla&+ibilno" i anali!i1ki plodno" +a pi!anje o
&vje!i"a &spje%a i prepreka"a de"okra!i+a-iji. 9 nas!avk& je s!oga !reba ispi!a!i.
PoCe li se od osa" !ipova -ivili+a-ije Sa"&ela 7&n!ing!ona F899:G, & pogled&
nji%ove sklonos!i ka de"okra-iji nadaje se sljedei redoslijed#
8. +apadna k&l!&ra Fliberali+a", pro!es!an!i+a"G,
2. la!inskoa"eri1ka k&l!&ra Fka!oli1ans!voG
:. japanska k&l!&ra
<. slavensko)pravoslavna k&l!&ra
?. %ind&is!i1ka k&l!&ra
3. afri1ka k&l!&ra
H. konf&-ijanska k&l!&ra
I. isla"ska k&l!&ra.
Pre"a 7&n!ing!on&, prva !ri !ipa religijske k&l!&re, &+ s!&pnjevi!e ra+like,
posve s& ko"pa!ibilna s obli-i"a +apadne de"okra-ije. Slavensko)pravoslavna,
%ind&is!i1ka i afri1ka k&l!&ra ne s"a!raj& se, dod&e, osobi!o po!i-ajni"a +a
de"okra-ij&, ali nis& ni na1elno neprija!eljske pre"a de"okra-iji.
:9
Konf&-ijanske i isla"ske k&l!&re 1es!o se pak s"a!raj& nespojivi"a s liberalno"
de"okra-ijo".
2on$u%ijanske kulture
Sa"&el 7&n!ing!on F8998, 3G for"&lira pos!avk& da s& konf&-ijanska dr&!va ili
dr&!va pod &!je-aje" konf&-ijans!va Din%ospi!ableE Fnegos!olj&biva, nap. prev.G
pre"a de"okra-iji. 7&n!ing!on je ka!egori1an# DV.onf&-ian 4e"o-ra-V is
-learl a -on!radi-!ion in !er"sE FDVKonf&-ijanska de"okra-ijaV je o1i!o
kon!radik!oran i+ra+E, nap. prev.G. '"eri1ki poli!i1ki +nans!venik i+nosi sljedee
arg&"en!e & prilog !o"e# klasi1no kinesko konf&-ijans!vo i njegovi ogran-i &
Koreji, (ije!na"&, Singap&r& i na $ajvan& s!avljaj& sk&pin& i+nad pojedin-a,
a&!ori!e! i+nad slobode, !radi-ionalne odgovornos!i i+nad prava +apisani% &
pravnoj dr;avi, !e %ar"onij& i+nad konflik!nog nad"e!anja. Konf&-ijanska
dr&!va ne"aj& !radi-ij& prava pojedina-a & odnos& pre"a dr;avi. 9 odreCeni"
se okolnos!i"a i konflik!no nad"e!anje "eC& ideja"a, sk&pina"a i s!ranka"a
s"a!ra !e!ni" +a +ajedni-& ili 1ak nelegi!i"ni".
:9
Pojedini !ipovi religijski% k&l!&ra +na!no se & sebi ra+lik&j&, bile !o +apadne kranske, afri1ke
ili isla"ske k&l!&re. Apak, &+ i+ni"k& afri1ke k&l!&re, pos!oji +ajedni1ka k&l!&rna je+gra na koj&
"isle 7&n!ing!on i os!ali.
I<
7&n!ing!on, is!ina, i"a pravo da pro!&individ&alis!i1ka vjera & a&!ori!e! i
%ar"oni1na odbojnos! pre"a s&kob& i nad"e!anj& pro!&slove odreCeni"
!e"eljni" na1eli"a liberalne de"okra-ije. No 7&n!ing!on ne i+vodi !aj +aklj&1ak
najposlije +a!o !o je po!p&no previdio ko"pa!ibilne ele"en!e konf&-ijans!va i
de"okra-ije, ili +a!o !o i% je neodgovorno po!-ijenio. 9 svoje" odgovor&
7&n!ing!on&, 0&k&a"a F899?G navodi 1e!iri ko"ponen!e konf&-ijans!va koje
po!i1& de"okra-ij&#
8. Posebno is!i-anje obra+ovanja i i+obra+be, na koje se ne gleda kao na
kardinalne pokre!a1ke snage &spjene de"okra!i+a-ije sa"o & !eoriji
"oderni+a-ije. 9ska pove+anos! obra+ovanja i de"okra-ije govori &
prilog i+gledi"a +a de"okra-ij& i & konf&-ijans!vo" obilje;eni"
dr&!vi"a, kao !o se "o;e arg&"en!ira!i & !eoriji "oderni+a-ije.
<0

2. Konf&-ijans!vo je ra+"jerno !oleran!no. 9 !o" pogled& +asig&rno i"a
"anje okr&!n& %is!orijsk& bilan-& od isla"a, %ind&i+"a ili krans!va.
:. Konf&-ijans!vo je ra+"jerno egali!arno, !o je posve po!i-ajno +a
de"okra-ij& & s"isl& (a%anenova indeksa disper+ije "oi.
<8

<. 9 kinesko" konf&-ijans!v& najvia vrijednos! nije a&!ori!e! dr;ave nego
obi!elj. Lna "o;e djelova!i kao D+a!i!ni bede"E od a&!ori!arnoga
dr;avnog prese+anja & priva!n& sfer&.
Poli!i1ko konf&-ijans!vo, kakvo opis&je 7&n!ing!on, &os!alo" bolje
odra;ava e!a!is!i1ko japansko nego obi!eljski sna;no obilje;eno kinesko
konf&-ijans!vo. ' & Kapan& de"okra-ija pos!oji vie od pedese! godina
F0&k&a"a, 899?, 2HG.
9na!o1 arg&"en!i"a !o s& i% i+lo;ili 0&k&a"a i >o,en, !reba &+e!i &
ob+ir i spo"en&!e aspek!e koji sprje1avaj& de"okra-ij&. Ld"jere li se s&pro!ni
arg&"en!i, konf&-ijans!vo" obilje;ena dr&!va nis&, dod&e, na jednak na1in
o!vorena pre"a de"okra-iji kao pro!es!an!i+"o" obilje;ene k&l!&rne !radi-ije
Sjevero+apadne 5&rope i Sjeverne '"erike. Apak, konf&-ijanska de"okra-ija
+asig&rno nije Dkon!radik!oran i+ra+E, kao !o !vrdi 7&n!ing!on. Lsi" !oga,
!ijeko" vre"ena i & pro-es& dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije "ijenjaj& se i
obras-i religijski% k&l!&ra. $o poka+&je ra+voj ka!oli1ans!va F"eC& os!ali", &
A!aliji, 6panjolskoj, Por!&gal&G, koje je jo po1e!ko" prolog s!oljea bilo
neprija!eljsko pre"a de"okra-iji, kao i najnovije pro"jene & konf&-ijans!vo"
obilje;eni" dr&!vi"a Kapana, K&;ne Koreje, $ajvana, $ajlanda i 0ilipina.
<2

Islamske kulture
<0
Prosje1no !rajanje kolovanja & 7&n!ing!onovi" D-ivili+a-ijski" !ipovi"aE bilo je 89I?.
slijedee# & +apadnoj -ivili+a-iji I,H godina, & pravoslavnoj H,3, & konf&-ijanskoj H,8, &
la!inskoa"eri1koj <,9, & b&dis!i1koj <,2, & isla"skoj :,8 i & -rnoj 'fri-i 2,I godina F&sp. >o,en,
899?, ?HG.
<8
$aj 0&k&a"in prigovor ne dijele svi a&!ori, pri"jeri-e .roissan! F2000G.
<2
9sporedi!i ra+"a!ranja o Da+ijsko" oblik& de"okra-ijeE & pogl. (, 3.
I?
Nas&pro! konf&-ijans!v& o1i!o je da isla"i+a",
<:
kao f&nda"en!alis!i1ki +ao!rena
varijan!a isla"a, pro!&slovi de"okra-iji. 9 onoj "jeri & kojoj se poli!i1ka
legi!i"nos! !e"elji na vjerski" na1eli"a, konkre!na poli!ika ne ovisi o
de"okra!ski pro"jenjivi" preferen-ija"a nego o nadvre"enski va;ei"
dog"a"a koje kon!roliraj& isla"ski d&%ovni-i, ne"a "og&nos!i po"irenja s
de"okra-ijo" & kojoj je poli!ika podreCena kon!ingen!nos!i periodi1no
odr;avani% i+bora. $o je !eorijski nerjeivo pro!&slovlje po!vrCeno i e"pirijski.
Nijedna s&vre"ena +e"lja arapsko)isla"skog svije!a nije de"okra!ska, pre"da je
dr&!veno)ekono"ski ra+voj "noge od nji% odavno odveo & D!ran+i-ijsk& +on&E
koj& s& privredno definirali 7&n!ing!on i dr&gi. Na ljes!vi-a"a poli!i1ki% prava i
graCanski% sloboda 0reedo" 7o&sea ili na 2er!els"annov& indeks&
!ransfor"a-ije, arapsko)isla"ske dr;ave, &+ N> Kin& i Sjevern& Korej&, i"aj&
najvie nega!ivne vrijednos!i F0reedo" 7o&se, 899?, 3HI. i d.O 2er!els"ann
S!if!&ng, 200<, 200?O Merkel, 200:b, 80:G. 9 isla"sko" svije!& Prednjega
Lrijen!a sa"o je $&rska & s!anovi!o" ra+doblj& &spos!avila ra+"jerno
de"okra!ski poli!i1ki s&s!av F7&n!ing!on, 8998G. Ln se +asnivao &pravo na
sek&larnoj +apadnoj ideji na-ionalne dr;ave M&s!afe Ke"ala '!a!*rka i dogodio
se !ako da s& ekspli-i!no odba1eni isla"is!i1ki kon-ep!i dr&!va. Konsen+&sna
de"okra-ija & =ibanon& kolabirala je &pravo & !ren&!k& kad s& se "&sli"ani
f&nda"en!ali+irali i &+ sirijsk& po!por& odba-ili konsen+&s. A i+van arapskog
svije!a i Prednjega Lrijen!a isla" i"a nega!ivn& de"okra!sk& bilan-&. 9
Pakis!an& s& isla"is!i1ki pripadni-i or&;ani% snaga ope!ovano prekidali pok&aje
da se "oderna de"okra-ija 1vrs!o e!ablira. No, i & isla"& se poli!i1ki i dr&!veni
+a%!jev "ijenja. 9"jerene varijan!e isla"a & Malij& ili Andone+iji poka+&j& da je
"og&e po"iri!i isla"sk& vjer& i de"okra-ij&.
<<
Adeji i praksi de"okra-ije ne
pro!&slovi isla" openi!o, ali i" ipak dija"e!ralno pro!&slovi s&vre"eni
f&nda"en!alis!i1ki isla" & svojoj !ren&!no do"inan!noj varijan!i.
S ob+iro" na &!je-aj religijsko)k&l!&rni% 1i"benika !reba &s!vrdi!i da oni
djel&j& kao +apreke de"okra!i+a-iji dr&!va onda kada se rekla"ira prednos!
!obo;njega 2o;jeg prava nad de"okra!ski kons!i!&irani" pore-i"a pravne
dr;ave, !o se prije svega dogaCa & isla"i+"&. 0&nda"en!alis!i1ke in!erpre!a-ije
isla"a dodjelj&j& ;ena"a &log& & dr;avi i dr&!v& koja je nespojiva s
de"okra!ski" na1elo" o poli!i1koj jednakos!i. Nejednakos! ;ena "o;e se
pro!e+a!i od sprje1avanja da par!i-ipiraj& & poli!i-i preko djelo"i1nog
&skraivanja graCanski% prava do nar&avanja opi% lj&dski% prava.
Po!p&no ra+dvajanje dr;ave i religije nije, dod&e, be+&vje!na
pre!pos!avka f&nk-ionalne de"okra-ije. No, !o nosi!elji religije vie vjer&j& da
pro!iv odl&ka &svojeni% & de"okra-iji i & pravnoj dr;avi "og& rekla"ira!i vjerski
&!e"eljeno pravo na opo+i-ij& i o!por, !o se vie "oraj& o+na1ava!i kao 1i"beni-i
koji o"e!aj& de"okra-ij&. Poopeno, !o +na1i# !o se religije "anje "ire sa
svojo" &logo" & sek&lari+irani" dr&!vi"a i !o vie !e;e &lo+i vieg s&-a &
<:
Poja" Disla"i+a"E koris!i"o kao o+nak& +a f&nda"en!alis!i1k& varijan!& isla"a koja +a%!ijeva
op& nadreCenos! vjerski% na1ela poli!i1ki" odl&ka"a.
<<
Poda-i 0reedo" 7o&sea F200?G i 2er!els"annov indeks !ransfor"a-ije F2003G prika+&j& jedino
Mali kao p&n& de"okra-ij& pravne dr;ave. Andone+ija ili, pri"jeri-e, $&rska, &na!o1 +na!no"
napre!k& de"okra!i+a-ije, o+na1avaj& se kao defek!ne varijan!e de"okra-ije.
I3
odnos& pre"a de"okra!ski doneseni" odl&ka"a, !o s& vea prepreka +a
de"okra!i+a-ij& dr;ave i dr&!va. Sek&lari+a-ija dr&!va, kao i ra+dvajanje -rkve i
dr;ave, jes& povoljne pre!pos!avke de"okra-ije.
5.2.2. ,ocijalni kapital
Lsi" religijski% k&l!&ra, va;n& &log& i"aj& dr&!vene vrijednos!i, so-ijalne
!radi-ije i %is!orijska isk&s!va +ajedni-e i s&radnje, na koje ope! &!je1& religijske
k&l!&re. (jer&je se da s& sa"e for"alne poli!i1ke ins!i!&-ije nes!abilne i da nis&
dos!a!no Dins!i!&-ionali+iraneE ako ne"aj& pri"jeren& dr&!ven& po!por& -ivilne
k&l!&re koja je sklona de"okra-iji. Kasan je proble" s koji" se s&1eljavaj&
nas!aj&e i "lade de"okra-ije# dok se &s!avi, poli!i1ke ins!i!&-ije, s!ranke i
&dr&;enja "og& kons!r&ira!i, osnova!i i organi+ira!i & kra!ki" rokovi"a,
dr&!vene vrijednos!i i na1ini ponaanja koji pod&pir& de"okra-ij& ne "og& se
planira!i na -r!aoj das-i so-ijalni% in;enjera. 6!ovie, oni se "oraj& na&1i!i,
%abi!&ali+ira!i i povijesno ak&"&lira!i kao Dso-ijalni kapi!alE d&goro1ni"
anga;"ano" & -ivilno" dr&!v& FP&!na", 899:G. 'ko s& nefor"alne nor"e
re-ipro1nos!i i &+aja"nog povjerenja & +ajedni-i, graCanski anga;"an i -ivilna
sa"oorgani+a-ija obilje;ile dr&!ven& ko"&nika-ij&, !akvo dr&!vo sa svoje
s!rane -ivili+ira ne sa"o oblike dr;avne vladavine, nego i ko"ple"en!arno
s!abili+ira de"okra!ske poli!i1ke ins!i!&-ije i 1ini i% djelo!vorni"a.
So-ijalni kapi!al po"a;e da se D%obsovski ekvilibrijE FP&!na", 899:, 8I8G
i+"eC& nepovjerenja i ver!ikalne dr&!vene ovisnos!i, koji pos!oji & "nogi"
"ladi" de"okra-ija"a, rijei be+ prije!eeg pose+anja +a a&!ori!arni"
D=evija!ano"E. DMoralni res&rsiE F7irs-%"annG, pop&! povjerenja i s&radnje &
+ajedni-i, ne is-rplj&j& se &porabo", nego se &pravo njo"e s!alno poveavaj&.
6!o je vee dr&!veno povjerenje, vjeroja!nija je dr&!vena s&radnjaO s&radnja, sa
svoje s!rane, s!vara sve vee povjerenje "eC& s&dioni-i"a. 4va s&, dakle,
"og&a i+vora dr&!venog povjerenja koja se "eC&sobno ja1aj&# nor"e
&+aja"nos!i i "re;e koopera!ivnoga -ivilnog anga;"ana. Kao !o !e drutvene
ins!i!&-ije ja1aj& de"okra!ske politike ins!i!&-ije, "og& po"oi i da se one
i+grade. 4ok je prvo kra!koro1an pro-es, & po!onje" se "ora ra1&na!i na d&lja
ra+doblja.
9 de"okra!ski" pore-i"a povijesno ak&"&lirani so-ijalni kapi!al &
na1el& poveava s!abilnos!, djelo!vornos! i kvali!e!& de"okra-ije. 4r&k1ije
for"&lirano# !o je & neko" dr&!v& sk&pljeno vie so-ijalnog kapi!ala, "o;e se,
%eteris pari"us, o1ekiva!i da a&!okra!ski s&s!avi nee pre;ivje!i i da e se
de"okra!ski pore-i konsolidira!i.
<?

5.5. Teorije aktera
(re"enska i poli!i1ko)kon!eks!&alna neodreCenos! "oderni+a-ijski%,
k&l!&ralis!i1ki% i s!r&k!&ralis!i1ki% !eorija & pogled& na konkre!ne i+glede da se
de"okra-ija os!vari &p&&je na +na1ajne doda!ne spo+najne po!en-ijale koje na"
<?
L &lo+i Dso-ijalnog kapi!alaE i -ivilnog dr&!va vidje!i is-rpnije pogl. A, 3.:.<. DKonsolida-ija
graCanskog dr&!vaE.
IH
o!varaj& !eorije ak!era i djelovanja. Jak bi se "oglo arg&"en!ira!i ovako# ako
pos!oji n&;an "ini"&" ekono"ski%, k&l!&rni% i s!r&k!&rni% pre!pos!avki, onda
poli!i1ke s!ra!egije, save+i i djelovanja pos!aj& !i" va;niji"a !o s& n&;ni &vje!i
&daljeniji od dovoljni% &vje!a &spjene de"okra!i+a-ije.
Nas&pro! !eorija"a "oderni+a-ije, k&l!&ralis!i"a i s!r&k!&ralis!i"a,
teorije aktera pos!avljaj& djela!ne ak!ere na "ikrora+in& i "e+ora+in&. $i"e
probijaj& do!ad s!a!i1no pro"a!ranje s!r&k!&rni% pre!pos!avki i +apreka &spjene
de"okra!i+a-ije. Nipo!o ne pori1& nji%ove spo+naje, nego i% pro"a!raj& kao
s!r&k!&re koje o+na1&j& okvire djelovanja ak!era koji ;ele de"okra!i+a-ij& i
nji%ovi% oponena!a.
Nas&pro! ekono"sko", k&l!&rno" i so-ijalnos!r&k!&rno" de!er"ini+"&,
!eorije ak!era naglaavaj& neodreCenos! poli!i1kog djelovanja s ob+iro" na !ijek i
is%od pro"jene s&s!ava. Lne s"a!raj& da je odl&ka za ili protiv de"okra-ije,
naposlje!k&, re+&l!a! si!&a-ijski odreCenoga, s!alno novog definiranja &o1eni%
preferen-ije, s!ra!egija i "og&nos!i djelovanja relevan!ni% ak!era FPr+e,orski,
89I3, 8998G. A+ perspek!ive !eorije djelovanja, is%od pro-esa !ransfor"a-ije "anje
ovisi o objek!ivni" okolnos!i"a Fs!r&k!&ra"aG ili kons!ela-ija"a "oi nego o
s&bjek!ivni" pro-jena"a, s!ra!egija"a i djelovanji"a relevan!ni% ak!era. Lni
odreC&j& odl&ke, pro"jenjive save+e, pro-ese i pro-esne obras-e !ransfor"a-ije
FKarl i S-%"i!!er, 8998, 2H0G. 4jelovanje ak!era pri!o" se pri"arno s%vaa kao
djelovanje eli!a# s&djelovanje "asa sa"o je kra!koro1na, prola+na pojava na
po1e!k& !ran+i-ije. 4o"inan!ni ak!eri jes& eli!e. 4r&!veno)ekono"ske s!r&k!&re,
poli!i1ke ins!i!&-ije, "eC&narodni &!je-aji i povijesna isk&s!va 1ine sa"o koridor
+a djelovanje &n&!ar kojega de"okra!ski i a&!okra!ski nas!rojene eli!e slijede
svoje poli!i1ke -iljeve.
$eorije ak!era "eC&sobno se ra+lik&j& pre"a pola+ni" pre"isa"a i
+na1enj& !o ga pripis&j& pojedina1ni" ra1&ni-a"a !rokova i dobi!i djela!ni%
ak!era. >aspo+naj& se dvije glavne s!r&je, a svaka o"og&&je nove &vide & &1inak
djelovanja eli!a na de"okra!i+a-ij&#
deskrip!ivno)e"pirijska s!r&ja FLV4onnell, S-%"i!!er i W%i!e%ead,
89I3O 4iPal"a, 8990O i dr.GO
ded&k!ivni pris!&p ra-ionalnog i+bora FPr+e,orski, 89I3, 8998O 5ls!er,
8990O .olo"er, 899?aG.
5.5.*. 'eskriptivno7empirijske teorije aktera
Kakav poseban anali!i1ki po!en-ijal skrivaj& deskrip!ivno)e"pirijske !eorije
ak!era & is!ra;ivanj& de"okra!ske pro"jene s&s!avaM Nji%ova je prva posebna
+asl&ga !o !o s& na& po+ornos! &s"jerile na pro"jenjive kons!ela-ije ak!era &
pojedini" fa+a"a !ransfor"a-ije i i+"eC& nji%. Nai"e, obi1no je ve
liberali+a-ija a&!ori!arnog re;i"a proi+vod vieslojni% pro"jena & vladaj&e"
blok&. $ijeko" nje se & dr&!veni" slojevi"a koji pod&pir& re;i" s"anj&j&
per-ep-ije opasnos!i od opo+i-ijski% sk&pina. Pop&!anje re;i"a i njegova privola
da o!po1ne de"okra!i+a-ija ponajprije s& re+&l!a! ra-ionalni% ra1&ni-a !rokova
s!ari% re;i"ski% eli!a. '&!okra!ske re;i"ske eli!e odl&1&j& se +a de"okra!i+a-ij&
N ako nis& i+ravno prisiljene na !o N kad "isle da e o1ekivani dr&!veni i
II
poli!i1ki !rokovi represije !o bi nas!ali pri novo"e a&!ori!arno" +a!varanj&
re;i"a bi!i vei od pre!pos!avljeni% !rokova g&bi!ka vlas!i +bog de"okra!i+a-ije
F4a%l, 89H8, 8?. i d.G.
9 nas!avk& pro-esa de"okra!i+a-ije obi1no dola+i do pro"jene ak!era na
s!rani opo+i-ije. Mobili+iranje "asa veino" +a"jenj&j& pregovori koji"a
do"iniraj& eli!e, organi+a-ije -ivilnog dr&!va ili 1ak s!ranke, !e
ins!i!&-ionali+a-ija de"okra!ski% pos!&paka FS-%"i!!er, 89I?, 28. i d.G. >e;i"ske
eli!e koje s& pripravne na refor"& i voCe opo+i-ije koji s& voljni pregovara!i
odreC&j& po1e!n& fa+& Dpak!ovske !ran+i-ijeE FS-%"i!!erG.
0a+e !ran+i-ije jes& !ren&-i velike poli!i1ke nei+vjesnos!i# poli!i1ki ak!eri
ne +naj& kakvi s& !o1no odnosi "oi, a s!alno se "ijenanj& poli!i1ka pravila
Frules o$ the gameG, i+vori "oi i s!ra!egije. 4e"okra!i+a-ija s!oga +na1i
pre!varanje !i% poli!i1ko)ins!i!&-ionalni% Dnei+vjesnos!iE & Di+vjesnos!iE, jer
relevan!ni ak!eri 1es!o, ekspli-i!no ili i"pli-i!no, sklapaj& kons!i!&!ivne pak!ove
koji definiraj& sadr;aje i grani-e de"okra!i+a-ije FLV4onnell, S-%"i!!er i
W%i!e%ead, 89I3O Kra&s, 8990, 898G. Lslanjaj&i se na 4a%la F89H8, ?. i d.G, oni
ob&%vaaj& dvije di"en+ije# &!vrCivanje opi% graCanski% prava i sloboda, !e
proirenje poli!i1ke par!i-ipa-ije na relevan!na podr&1ja i ins!i!&-ije. Pro-esi
de"okra!i+a-ije "og&, dakako, &spjeno !ei i be+ pak!ova. $o se dogaCaja
ponajprije onda kada s!ari vlas!odr-i naglo i+g&be osnovi-& vlas!i & svojoj
a&!okra!skoj vladavini, kao & Br1koj 89H<, & 'rgen!ini 89I2. ili & Je%oslova1koj
89I9. 'k!eri opo+i-ije !ada prak!i1no g&be kon!ra%en!a s koji" bi se ispla!ilo
+ape1a!i!i privre"en& podjel& vlas!i pak!o".
Sklapanje poli!i1ki%, dr&!veni% i privredni% pak!ova i+"eC& s!ari%
re;i"ski% eli!a i de"okra!ske opo+i-ije ograni1&je nesig&rnos!i od s&koba !o bi
!e!ili de"okra!i+a-iji & ranoj fa+i !ransfor"a-ije. Pak!ovi s& najvjeroja!niji ako ni
a&!ori!arne ni opo+i-ijske eli!e ne"aj& res&rse po"o& koji% "og& jednos!rano
os!vari!i svoje in!erese. 9na!o1 nji%ov& 1es!o nede"okra!sko" karak!er&, &
is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije koje je &s"jereno na !eorije ak!era oni se s"a!raj&
po;eljni"a, jer ograni1avanje" poli!i1ki% s&koba poveavaj& i+glede
konsolida-ije FLV4onnell, S-%"i!!er i W%i!e%ead, 89I3, :I. i d.G. 9 svako"
sl&1aj&, na nas!avak pro-esa de"okra!i+a-ije & !oj fa+i ja1e &!je1e si!&a-ijski
odreCeno djelovanje ili nedjelovanje relevan!ni% ak!era nego d&goro1ni &1in-i
pro-esa dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije.
9 arg&"en!a-iji !og prav-a !eorija ak!era, &spjena je de"okra!i+a-ija
"og&a sa"o ako se, s&kladno ra1&ni-a"a !rokova i koris!i relevan!ni% ak!era,
ra-ionalno odl&1i +a de"okra!sk& al!erna!iv& s&s!av&. 0or"&lira li se bi!
ra+"a!ranja !eorija ak!era & kondi-ionalni" re1eni-a"a, onda &spjean !ijek prvi%
fa+a liberali+a-ije i de"okra!i+a-ije openi!o ovisi o sljedei" kons!ela-ija"a
ak!era i in!eresa#
ako &n&!ar a&!okra!skog re;i"a nas!ane ras-jep na hardliners i so$tlinersO
ako po!onji s!ekn& poli!i1k& prevlas! ili &vjere hardliners da s!ra!egija
liberali+a-ije i"a i+gleda &spje!iO
ako ograni1eno o!varanje a&!ori!arnog re;i"a !o ga je +apo1ela refor"ska
re;i"ska frak-ija dr&!vo &o1i i iskoris!i +a oblikovanje opo+i-ijski%
po!en-ijalaO
I9
ako refor"ske snage s!arog re;i"a i &"jereni opo+i-ionari sklope
liberali+a-ijsk& iSili de"okra!i+a-ijsk& koali-ij&, !e de"okra-ija pos!ane
s!varno" al!erna!ivo" s&s!av&O
ako s& refor"ske eli!e s!arog re;i"a sposobne ne&!rali+ira!i ve!ovski
po!en-ijal re;i"ski% snaga koje s& os!ale or!odoksneO
ako & opo+i-ijsko" spek!r& nas!an& snage s &"jereni" s!avovi"aO
ako se de"okra!ska opo+i-ija i &"jerene a&!ori!arne re;i"ske eli!e
&jedine oko &s!avnoga i poli!i1kog pak!a, !o osobi!o pogod&je
ins!i!&-ionali+a-iji de"okra-ije.
Pre"da se re+&l!a!i deskrip!ivno)e"pirijski% !eorija ak!era & is!ra;ivanj&
!ransfor"a-ije "og& ob&%va!i!i & Diska+i"a ako)ondaE, & pos!&pk& anali+e one
vie opisuju kons!ela-ije ak!era i poli!i1ka djelovanja nego !o i% analiziraju &
for"ali+irani" "odeli"a &, %eteris pari"us, &vje!i"a nji%ova "eC&sobnog
odnosa. $aj s!rogi anali!i1ki ras!er slijede sa"o is!ra;iva1i !ransfor"a-ije koji s&
&s"jereni na !eorijsk& paradig"& ra-ionalnog i+bora.
5.5.2. Pristupi racionalnog iz(ora
Pris!&p ra-ionalnog i+bora odba-&je opis ak!era sa"o pre"a nji%ovi" in!eresi"a
i s!ra!egija"a kao nedos!a!an FPr+e,orski, 89I3, ?2. i d.G. A+ perspek!ive
ra-ionalnog i+bora & !eoriji ak!era, na liberali+a-ij& a&!okra!skog s&s!ava gleda se
kao na ni+ pro"jenjivi% s!ra!eki% si!&a-ija FPr+e,orski, 8992, 803G koje se "og&
rijei!i & !eoriji igara. Svaka je si!&a-ija odreCena konfig&ra-ijo" odreCeni%
poli!i1ki% snaga s ra+li1i!i" in!eresi"a, koji djel&j& & &vje!i"a koji s& ope!
re+&l!a!i pre!%odni% ak-ija i i+vanjskog pri!iska. Pro"jene jedne si!&a-ije & dr&g&
re+&l!a! s& djelovanja ak!era, koje se "o;e okon1a!i de"okra-ijo" kao
kon!ingen!ni" re+&l!a!o" poli!i1ki% s&koba FPr+e,orski, 89II, 30. i d.O 8992,
803G. Konkre!no, !a ra+"a!ranja "og& da!i sljedee odgovore na pi!anje o
povoljni" kons!ela-ija"a ak!era#
A+ perspek!ive !eorije ak!era, &spjena je !ransfor"a-ija re+&l!a! ak!era koji
djel&j& ra-ionalno, a koji &s!vari ka!kad podlije;& pogreni" o-jena"a
vlas!i!i% i+gleda da s!ekn& vlas! i da pris!&pe vlas!i !e !i"e pro!iv volje
+apo1inj& pro-ese !ran+i-ije.
4e"okra!i+a-ija 1es!o, iako ne &vijek Fpri"jeri-e, Nje"a1ka, A!alija i
Kapan 89<?, Br1ka 89H<, 'rgen!ina 89I2, >&"&njska 89I9G, po1inje
fa+o" liberali+a-ije. Za !& fa+& vrijedi va;an !eore" is!ra;ivanja
!ransfor"a-ije koje je &s"jereno na ra-ionalni i+bor# do liberali+a-ije
a&!okra!skog s&s!ava, a !i"e i do po1e!ka de"okra!ske pro"jene s&s!ava,
dola+i sa"o onda kada snage & propadaj&e"& a&!okra!sko" re;i"& koje
i"aj& &"jerene s!avove podlegn& pogreni" ra1&ni-a"a da je
!ransfor"a-ija projek! koji se "o;e kon!rolira!i odo+go, a koji se prije
svoga kona1nog re+&l!a!a Fde"okra-ijeG "o;e +a&s!avi!i be+ +na!ni%
poli!i1ki% !rokova ako in!eresi Fili 1ak pos!ojanjeG s!ari% re;i"ski% eli!a
b&d& bi!no &gro;eni.
90
'ko i vladaj&e eli!e s!arog re;i"a, i ak!eri de"okra!ske opo+i-ije
raspola;& va;ni" i+vori"a "oi, &spjena de"okra!i+a-ija 1es!o
pre!pos!avlja da se &"jerene sk&pine ak!era s!arog re;i"a i &"jerene
snage de"okra!ske opo+i-ije &jedine oko &s!avni% i poli!i1ki% pak!ova
koji ograni1&j& nei+vjesnos! ra+voja !ransfor"a-ije i !ako &bla;&j& ri+i1n&
fa+& !ran+i-ije. Mlad& nas!aj&& de"okra-ij&, paradoksalno, o"og&&j&
de"okra!ski dvojbena sreds!va ) nai"e pak!ovi i dogovori eli!a i+van
de"okra!ski% ins!i!&-ija, a koje veino" nis& +adovoljavaj&e
de"okra!ski legi!i"irane.
Prednos! ra+"a!ranja & !eorija"a ak!era nedvojbeno je & nji%ov&
po!en-ijal& da "odeliraj& "og&nos!i &spje%a i opasnos!i & pro"jenjivi"
e!apa"a pro-esa de"okra!i+a-ije, kao i onda kada se kons!ela-ije ak!era
1es!o "ijenjaj&. Po"o& "odela !eorije igara "og& se ka!kad ra+bori!ije
i+radi!i i objasni!i ra-ionalne ra1&ni-e, s&radnje, koali-ije, ali i s&kobi
s&djel&j&i% ak!era, nego !o bi !o bilo "og&e sa"o po"o& Dg&s!og
opisaE FBeer!+G %is!orijski% dogaCaja. S!oga !eorije ak!era koje s& ve+ane
+a paradig"& ra-ionalnog i+bora ne"aj& sa"o eksplana-ijski, nego i
poopivi prognos!i1ki po!en-ijal FPr+e,orski, 89I3O .olo"er, 8998G.
5.8. Teorijska sinteza
Ne"a dvojbe da s& velike paradig"e s&s!ava i ak!era & !vorbi !eorije &
dr&!veni" +nanos!i"a +na!no &!je-ale i na is!ra;ivanje !ransfor"a-ije. No one
nis& dos!a!ne +a ob&%va!ne anali+e !ransfor"a-ije, pa "oraj& bi!i dop&njene
dr&gi" !eorijski" kon-ep!i"a koji se "og& nadove+a!i jedni na dr&ge. $eorije
s&s!ava i djelovanja ne konk&riraj& vie paradig"a!ski jedne dr&gi"a ako se
po"o& !eorijski% kon-epa!a s!r&k!&ra, k&l!&ra i ins!i!&-ija &"re;e & sin!e!ski
pris!&p. A+ kra!kog prika+a ra+li1i!i% !eorija i kon-epa!a !ransfor"a-ije i+vodi"o
sljedee +aklj&1ke#
8. $eorije s&s!ava i !eorije ak!era ne "og& sa"e +adovoljavaj&e objasni!i ni
po1e!ak, ni !ijek, ni re+&l!a! pro"jena s&s!ava.
2. $eorije s&s!ava i !eorije ak!era i"aj& djelo"i-e ra+li1i!e objek!e anali+e i,
pre"a !o"e, ra+li1i!e anali!i1ke snage.
:. $eorija"a s&s!ava i ak!era po!rebni s& odreCeni pove+&j&i kon-ep!i koji
se "eC&sobno "og& nadove+iva!i i sl&;i!i kao !eorijski "os! i+"eC&
"akroso-ioloki% i "ikropoli!oki% pris!&pa.
<. Pove+&j&i se kon-ep!i "og& nai & !eorijski" ra+"a!ranji"a k&l!&ra,
s!r&k!&ra i ins!i!&-ija.
?. Poli!i1ki +nans!veni-i i"aj& prednos!i & anali+i pro-esa pro"jene s&s!ava
ako so-ijalno)ekono"ske, k&l!&rne i ins!i!&-ionalne opor!&ni!ne s!r&k!&re
s%va!e kao koridor djelovanja &n&!ar kojega "jerodavni ak!eri donose
odl&ke koje s& va;ne +a !ransfor"a-ij&.
Lpredjeljenje +a perspek!iv& !eorije ak!era nipo!o ne +na1i pri%va!i!i da
ak!eri &vijek i"aj& najva;nij& &log& & svi" fa+a"a pro"jene s&s!ava. Lsi"
98
navedeni% kon!eks!&alni% &vje!a, !o ovisi i o na1in& pro"jene s&s!ava i o
respek!ivni" fa+a"a pro"jene s&s!ava F&sporedi!i pogl. 3G. L pi!anj& i"aj& li
najva;nij& &log& s!r&k!&re, k&l!&re ili ak!eri ne "o;e se, dakle, odl&1i!i neovisno
o kon!eks!& a priori, nego !o varira od jednoga sl&1aja !ransfor"a-ije do dr&goga.
A &n&!ar odreCene pro"jene s&s!ava "o;e se pro"ijeni!i +na1enje spo"en&!i%
1i"benika &!je-aja, kao !o e"o poka+a!i & anali+a"a konkre!ni% !ransfor"a-ija
Fpogl. AA, AAA, A(, (, (AG.
Pris!&pi"a & !eorija"a ak!era po!rebna je is-rpna anali+a ograni1enja
F%onstraintsG, jer oni &!vrC&j& koridor i pros!or djelovanja ak!era. Lvisno o
si!&a-iji, oni "og& bi!i &ski ili iroki, !j. ak!eri"a s& o!voreni ra+li1i!i s!&pnjevi
slobode i "og&nos!i oblikovanja !o &!je1& na !o kako e !ei pro-es
!ransfor"a-ije. 4a bi se !aj pros!or oblikovanja odredio !o1nije, n&;ne s& !eorije
s&s!ava, s!r&k!&rne i k&l!&rne !eorije, koje s& & bi!i pre!%odno &kra!ko i+lo;ene.
Sa"o pre-i+na anali+a okvirni% &vje!a i+ ra+li1i!i% !eorijski% k&!ova gledanja
o"og&&je +adovoljavaj&i prika+ "og&nos!i djelovanja & is!ra;ivani"
pro-esi"a !ransfor"a-ije. 'li, anali!i1ar !ransfor"a-ije ne s&di o !ijek& i re+&l!a!&
de!er"inis!i1ki, i+ pri!isaka s&s!ava, s!r&k!&ra i k&l!&ra, go!ovo be+ s&bjek!a,
nego konkre!ne odl&ke, djelovanja i in!erak-ije va;ni% ak!era !ransfor"a-ije
"oraj& bi!i ve+ani +a anali!i1ka ograni1enja.
$eorije djelovanja odnosno !eorije ak!era vode od ope ra+ine
ekono"ski%, s!r&k!&rni% i k&l!&rni% pre!pos!avki de"okra!ske pro"jene s&s!ava
na konkre!n& si!&a-ij& poli!i1ki% ak!era.
<3
2e+ nje se ne "og& objasni!i &spjeni ili
propali pro-esi !ransfor"a-ije. Modeliranje s!ra!eki% igara i+"eC&
Fa&!okra!skogG re;i"a i Fde"okra!skeG opo+i-ije, s jedne s!rane, kao i "e!aigara
&n&!ar re;i"ski% eli!a i opo+i-ije, s dr&ge s!rane, pro"a!ra1& "o;e osig&ra!i &vid
& ra-ionalni, kogni!ivni pro-es oblikovanja s!ra!eki% preferen-ija i poli!i1ki%
djelovanja. Lsi" !oga, ra-ionalne !eorije ak!era i+o!r&j& na pogled +a
in!erak!ivne &+roke i posljedi-e poli!i1kog djelovanja. Skre& na" po+ornos! na
!o da s!ra!eki i+bor djelovanja klj&1ni% ak!era &vijek ovisi o nji%ovoj spo+naji
s!ra!eki% nakana dr&gi% ak!era.
$eorije ak!era odnosno !eorije djelovanja !ako pop&njavaj& anali!i1k&
pra+nin& koj& +a sobo" n&;no os!avlja de!er"ini+a" p&ris!i1ki pri"ijenjeni%
!eorija s&s!ava, s!r&k!&rni% i k&l!&rni% !eorija. As!odobno &p&&j& na !o da je
neodreCenos! is%oda konkre!ni% pro-esa pro"jene s&s!ava is!akn&!o obilje;je
!ransfor"a-ijski% si!&a-ija & koji"a privre"eno Dras!apanjeE ins!i!&-ija i nor"i &
odreCeni" okolnos!i"a sna;no proir&je "og&nos!i s!ra!ekog djelovanja.
9s!vari, obilje;enos! !eorija ak!era !eorija"a igara "o;e bi!i sa"o
ko"ple"en!arno %e&ris!i1no sreds!vo. Lno ne +a"jenj&je anali+& konkre!nog
djelovanja. $eorije ra-ionalnog i+bora "og& se s!oga &ves!i & konkre!ne anali+e
sa"o kao %e&ris!i1na dop&na. Ld nji% se ne "o;e od&s!a!i, jer sa"o one
o"og&&j& gen&ino pove+ivanje anali+a konkre!ni% ograni1enja i djelovanja. No,
& !akvoj se sin!e!skoj pove+anos!i "og& Ddokin&!iE anali!i1ki po!en-ijali obaj&
!eorijski% pris!&pa & %egelovsko" s"isl&# & "eC&sobno" &kidanj& nedos!a!aka
<3
9 aps!rak!ni" varijan!a"a !eorije igara pri+naje se, dod&e, i"pli-i!no da s& kon!eks!i
djelovanja va;ni, ali se ekspli-i!no, po"o& kla&+&le %eteris pari"us, oni isklj&1&j& i+ "odelski%
ra+"a!ranja.
92
!o s& i" svojs!veni na vie"& !eorijsko" s!&pnj& one o"og&&j& ob&%va!niji i
o!riji pogled na pro-ese de"okra!ske pro"jene s&s!ava.
9:
8. +ase i elite u transformaciji
8.*. Uloga masa i elita u literaturi o transformaciji
Nije veliko i+nenaCenje !o !o f&nk-ionalis!i1ki i s!r&k!&ralis!i1ki inspirirani
pris!&pi, kao i pris!&pi inspirirani !eorija"a ak!era & is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije
pridaj& ra+li1i!& va;nos! ak!eri"a !ijeko" pro"jene s&s!ava. Kad se & is!ra;ivanj&
!ransfor"a-ije posebna &loga pripis&je ak!eri"a, jasno prevladava "iljenje da s&
eli!e nad"oni ak!eri, a "ase &glavno" ovisna dr&!vena ka!egorija koj& eli!e
"obili+iraj& ili de"obili+iraj& ovisno o proble"sko" sklop&, vrs!i re;i"a,
kon!eks!& "oi i fa+i !ransfor"a-ije.
9 !eorija"a "oderni+a-ije e+dese!i% godina, koje s& se ve+ivale +a
pos!avk& Mar!ina Se"o&ra =ipse!a F89?9, 89I8G o Ddr&!veni" pre!pos!avka"a
de"okra-ijeE, ak!eri"a, bile !o eli!e ili "ase, pridaje se "ala va;nos! & s!varanj&
sposobnos!i poli!i1kog s&s!ava +a de"okra-ij&. 5li!e s& sa"o i"pli-i!no
genera!ori "oderni+a-ije koj& proi+vodi ekono"ska ra+ina dr&!va !o je n&;na
+a de"okra-ij&. DMaseE se obi1no spo"inj& sa"o kao novonas!ali srednji slojevi
koji i"aj& s!avove sklone de"okra-iji. Za i+glede de"okra!i+a-ije ina1e je
odl&1na ra+ina ekono"skog ra+voja.
Prvi odgovor na +apos!avljanje djela!ni% ak!era & !eorija"a "oderni+a-ije
bio je novo"arksis!i1ki pris!&p 2arring!ona Moorea F8939G fiksiran na dr&!vene
klase. Pre"a nje"&, o !o"e %oe li se neka +e"lja &p&!i!i & Modern& preko
dik!a!&re ili preko de"okra-ije odl&1&j& ponajprije !ren&!ak ind&s!rijali+a-ije, &
njoj nas!ale dr&!vene klase, nji%ovi "eC&sobni odnosi "oi, kao i &!je-aj na
djelovanje dr;ave F8939, <H?. i d.G. 5li!e i "ase Moore ne ra+lik&je s&s!avno,
nego odreCeni" dr&!veni" klasa"a pripis&je preferiranje de"okra!ski%
Fb&r;oa+ija, gradske klaseG ili a&!ori!arni% oblika vladavine F+e"ljini
veleposjedni-i, +e"ljoradni-iG. Svoji" na1ino" gledanja Moore i+bjegava
dr&!veno)ekono"ska pojednos!avnjenja !eorije "oderni+a-ije. MeC&!i", on se
ne "o;e po!p&no oslobodi!i klasno fiksiranog de!er"ini+"a, jer na podlo+i
nji%ova dr&!veno)ekono"skoga in!eresnog polo;aja dr&!veni" klasa"a
pripis&je 1vrs!a preferiranja de"okra-ije ili dik!a!&re. $i"e po!-jenj&je
%is!orijsk& kon!igen!nos! & s!ra!eki" odl&ka"a sk&pina eli!a, koje s& ka!kad
s&pro!ne s%e"a!sko" svrs!avanj& klasnog in!eresa &+ oblik dr;ave.
4ank,ar! >&s!o, je, prije svi%, & jedno"e svoje" &!je-ajno" 1lank& i+
89H0. is!akn&o nad"on& &log& s!avova i ponaanja eli!a & &spos!avi, s!abili+a-iji
i des!abili+a-iji de"okra-ija. 9 svoje"& 1e!verofa+no" "odel&
<H
%is!orijski%
pro-esa de"okra!i+a-ije >&s!o, F89H0, :??G je pridao eli!a"a odl&1&j&& &log&
&, ponajprije, va;noj !reoj fa+i Fins!i!&-ionali+iranja de"okra-ijeG# de"okra!ska
pravila igre svjesno "og& &spos!avi!i sa"o Dpoli!i1ke voCeE.
A & 1e!vr!oj fa+i !ransfor"a-ije, &vje;bavanj& i %abi!&ali+iranj&
de"okra!ski% pravila igre, eli!e jo i"aj& pri"jern& ini-ija!iv& koj&, & sl&1aj&
<H
Je!iri s& fa+e# F8G na-ionalno jedins!vo kao neop%odan pred&vje!O F2G polari+iraj&i s&kob "eC&
klasa"a ili sk&pina"a oko sredinji% ekono"ski% i poli!i1ki% pi!anjaO F:G svjesna &spos!ava
de"okra!ski% pravila igre od s!rane poli!i1ki% voCaO F<G &vje;bavanje i %abi!&ali+iranje
de"okra!ski% pravila igre od s!rane poli!i1ki% eli!a i nji%ovi% bira1a F>&s!o,, 89H0, :??G.
9<
po+i!ivnog ra+voja, iroki slojevi bira1a slijede sa s!anovi!i" vre"enski"
od"ako".
K&an =in+ i 'lfred S!epan F89HIG !akoCer s& pridavali eli!a"a sredinje
+na1enje & pro"jena"a s&s!ava. 9 pionirski" s!&dija"a o Dslo"& de"okra-ijaE
seda"dese!i% godina nji%ova je spo+najna perspek!iva bila &s"jerena na
ponaanje eli!a & pogled& na ra+aranje de"okra-ije. A kolaps "eC&ra!ni%
de"okra-ija & 5&ropi, i slo" poslijera!ni% de"okra-ija & =a!inskoj '"eri-i oni
posebno svode na d&boke ra+like i o!ro polari+iranje &n&!ar poli!i1ki% eli!a. 5li!e
1es!o, po po!rebi, "obili+iraj&, de"obili+iraj&, odnosno ins!r&"en!ali+iraj&
"asovne pokre!e radi -iljeva svoje poli!i1ke vlas!i.
9 &!je-ajni" s!&dija"a o D!ran+i-iji & de"okra-ij&E i+ sredine
osa"dese!i% godina B&iller"o LV4onnell, P%ilippe S-%"i!!er i =a&ren-e
W%i!e%ead F89I3G jo s& ja1e is!akn&li sredinj& &log& eli!a. Nis& os!avili s&"nje
& !o da &spjene pro"jene s&s!ava ovise o dispo+i-ija"a, ra1&ni-a"a i pak!ovi"a
eli!a. Na pri"jer& liberali+a-ije a&!ori!arni% s&s!ava !o1nije s& odredili !o +na1i
dina"ika Dpro-esa o!varanjaE !o s& ga +apo1ele eli!e +a -ivilno dr&!vo i
o!varaj&e "og&nos!i djelovanja iroki% slojeva s!anovni!va FLV4onnell,
S-%"i!!er i W%i!e%ead, 89I3, <IG.
As!akn&!& &log& eli!a !ijeko" !ransfor"a-ije nekog s&s!ava nedavno s&
najjasnije naglasili sjevernoa"eri1ki is!ra;iva1i !ransfor"a-ije i eli!a 2&r!on,
B&n!%er i 7igle F8992, 8. i d.G. Ponaanje eli!a je, pre"a nji"a, Dklj&1na
varijablaE +a objanjenje &spje%a i ne&spje%a pro-esa de"okra!i+a-ije. Nagla&j&
!e"eljno +na1enje elite settlementa i elite %onvergen%e & pro-esi"a
!ransfor"a-ije. Nji%ova sredinja pos!avka glasi# "lade se de"okra-ije "og&
&spjeno konsolidira!i sa"o ako nas!ane na1elni ko"pro"is eli!a o !e"eljni"
de"okra!ski" pravili"a igre. Ko"pro"is eli!a "ora se odnosi!i, & naj"anj&
r&k&, na pro%eduralnu razinu poli!i1ke in!erak-ije. Za konsolida-ij& de"okra-ije
jo je povoljnije ako se is!odobno oblik&je i na1elni, !e"eljni konsen+&s o
vrijednostima na koji"a se pro-ed&re +asnivaj&. 'ko se, osi" !oga, s!vori i
programski konsenzus F>*b, 8993b, ?<G o naj%i!niji" refor"a"a, na ra+ini eli!a
nas!aj& op!i"alne pre!pos!avke +a konsolida-ij& de"okra-ije.
Na1elni ko"pro"isi eli!a Felite settlementsG obi1no se sklapaj& br+o i, pod
do"ina-ijo" "alobrojni% isk&sni% poli!i1ki% voCa, &"nogo"e !ajno, !j. !o je
"og&e sa"os!alnije od sk&pina, pokre!a i "asa koje i% pod&pir& F2&r!on i dr.,
8992, 83O LV4onnell, S-%"i!!er i W%i!e%ead, 89I3, :H. i d.G. Mase se pojavlj&j&
sa"o kao dio kon!eks!a djelovanja na koji eli!e "oraj& ra1&na!i, ali ga one +na!no
"og& oblikova!i i ins!r&"en!alno &klj&1i!i & svoje s!ra!egije.
A+ !e s& perspek!ive pak!ovi i spora+&"i eli!a is!inski !e"eljni 1in
de"okra-ije. Nas!an& li, dobri s& i+gledi da se de"okra-ija os!vari. No, ako
nosei ko"pro"isi eli!a propadn& ili &ope ne nas!an&, ak&!na je opasnos! od
povra!ka & a&!ori!arne oblike vladavine ili prije!i s!varanje %ibridni% oblika
s&s!ava, koje je S-%"i!!er F89I3G na+vao demo%radurom, LV4onnell F89I3G
delegative demo%ra%ies, a ja de$ektnim demokra%ijama FMerkel, 8999aO Merkel,
P&%le i dr., 200:O .roissan! i Merkel, 200<G.
9?
8.2. Uloga masa i elita u fazama transformacije
Pro"a!raj& li se pro-esi !ransfor"a-ije & !ree"& val& de"okra!i+a-ije od 89H<.
do danas najprije neovisno o posebno" "od&s& !ran+i-ije, "o;e se &!vrdi!i opa
!enden-ija da s& "obili+iranje "asa i +na1enje dr&!veni% pokre!a najja1i &
po1e!noj fa+i pro"jene s&s!ava. Pre"a "ojoj podjeli na fa+e, !o +na1i da
kolek!ivne "obili+a-ije obi1no dos!i;& vr%&na- & posljednjoj fa+i a&!ori!arnog
re;i"a iSili na po1e!k& ins!i!&-ionali+iranja de"okra-ije. 9 !oj fa+i "obili+a-ije
"asa &glavno" +na1ajno proir&j& ili s&+&j& op-ije djelovanja ra+li1i!i% sk&pina
eli!a. 'ko s& "ase sna;no "obili+irane kao dr&!veni pokre!i, & rano"e ra+doblj&
pro"jene s&s!ava privre"eno "og& &velike &!je-a!i 1ak i na agend&
!ransfor"a-ije. $& pos!avk& po!vrC&j& ra+li1i!i sl&1ajevi pop&! Por!&gala nakon
89H<, 2ra+ila nakon 89I<SI?, Koreje nakon 89I3, Poljske nakon 89II i 4>
Nje"a1ke nakon 89I9.
(r%&na- dr&!vene "obili+a-ije +avrava na kraj& fa+e de"okra!i+a-ije,
po pravil& &s!avni" e!abliranje" de"okra!ski% ins!i!&-ija. (e se pregovoranje o
&s!av& &glavno" +biva kao na eli!e &s"jeren i &velike ekskl&+ivan pro-es. $ri s&
nadregionalna i nadk&l!&rna ra+loga slabljenja "asovni% pokre!a i ak!ivnos!i
-ivilnog dr&!va & !oj fa+i pro"jene s&s!ava#
8. 9svajanje" novi% &s!avni% nor"i, &spos!avo" de"okra!ski% ins!i!&-ija i
kons!i!&!ivni" de"okra!ski" i+bori"a pop&njava se vak&&" vlas!i i
ins!i!&-ija !o je nas!ao na po1e!k& !ransfor"a-ije. Po"o& novi%
de"okra!ski% ins!i!&-ija nor"iraj& se, kanali+iraj&, a !i"e i i+nova s&+&j&
"og&nos!i djelovanja dr&!veni% pokre!a, &dr&;enja -ivilnog dr&!va i
s!anovni!va &ope
2. Kons!i!&!iraj& se i konsolidiraj& novi poli!i1ki ak!eri Fs!ranke, parla"en!i,
vladeG koji raspola;& pravni", &pravni" i privredni" res&rsi"a i
povlas!i-a"a. Na vr%& !i% ins!i!&-ija kris!ali+iraj& se nove eli!e N ka!kad s&
!o i DpreobraeneE s!are eli!e N koje donose &s"jeravaj&e poli!i1ke
odl&ke.
:. As!odobno se kod graCana pojavlj&j& o!re;nj&j&i &1in-i o spo+na!i"
grani-a"a &!je-aja dr&!vene "obili+a-ije FPlasser i dr., 899H, :I. i d.,
88:. i d.G. Na "ikrora+ini pojedina-a !o 1es!o &+rok&je povla1enje graCana
i+ res pu"li%ae & res privatae Fopeni!o o !o"e# 7irs-%"ann, 89II, 808. i
d.G.
93
!lika &+ Trans$orma%ija s nagodo"om elita i "ez nje ?elite settlementsA
Nas&pro! o1ekivanji"a e&fori1ni% is!ra;iva1a pokre!a, & prijela+& i+
de"okra!i+a-ije & konsolida-ij& Dpro+or prigoda -ivilnog dr&!vaE ope! se br+o
+a!vara, a os!aje sa"o "ali o!vor. A+ pro-esa konsolida-ije pos!a&!ori!arni%
de"okra-ija & K&;noj 5&ropi, =a!inskoj '"eri-i, '+iji i As!o1noj 5&ropi +na"o
da se o!re;nj&j&i &1in-i neko "obili+iranog s!anovni!va obi1no odr;avaj&
d&lja ra+doblja. 'ko & Dpo+i!ivno"E sl&1aj& !i"e ope! +apo1inje revi!ali+a-ija
-ivilnog dr&!va nakon fa+e ra+o1aranja Fdesen%antoG, kao & Por!&gal&,
6panjolskoj, Jekoj, %ivil so%iet= veino" se pojavlj&je & dr&go"e oblik&. 'ko je
na po1e!k& de"okra!i+a-ije prevladavala "obili+a-ija dr&!veni% pokreta, oblike
dr&!venopoli!i1ke par!i-ipa-ije sada sve vie odreC&j& !rajno organi+irane
aso%ija%ije i in!eresna &dr&;enja F.roissan! i dr., 2000, ::. i d.G.
5"pirijski re+&l!a!i is!ra;ivanja !ransfor"a-ije & dr&go"e i !ree" val&
de"okra!i+a-ije navode na +aklj&1ak da s!&panj s&djelovanja "asa & pro-es&
!ransfor"a-ije ni!a ne govori o i+gledi"a de"okra-ije da se konsolidira. S!oga
nije e"pirijski odr;iva !eorijski pla&+ibilna pos!avka pre"a kojoj se s!abilna
de"okra-ija &spos!avlja !o br;e !o s& graCani ja1e ak!ivno s&djelovali & pro-es&
!ransfor"a-ije. 9 poslijera!ni" de"okra-ija"a & Nje"a1koj, '&s!riji i Kapan&
iroke "ase s!anovni!va nis& bile va;ne & &klanjanj& dik!a!&re. 9
ins!i!&-ionali+a-iji de"okra-ije !o je &slijedila po!o" vie s& bile pro"a!ra1i
save+ni1ki% i na-ionalni% eli!a koje s& djelovale nego sa"os!alna pokre!a1ka
9H
"ase i eli!e
+a%!ijevaj& da se
s&s!av na1elno
"ijenjaO
a&!okra!ski s&s!av se
sla"a
pak! eli!aO
de"okra!i+a-ija
konsolidirana
de"okra-ija
nekonsolidirana
de"okra-ija
ins!i!&-ionali+a-ija i
s!abili+a-ija
ne"a pak!a eli!aO
nas!avlja se
"obili+a-ija
polari+a-ija
eli!a i "asa
pse&dode"okra-ija
povra!ak & a&!okra!ski
s&s!av
A+vor# 2&r!on i dr., 8992, 2:. / Merkel i 7a&-k
snaga. ' ipak, &pravo se & !i" +e"lja"a de"okra-ija s!abili+irala i+nenaC&j&e
&spjeno. 9 A!aliji, gdje s& "obili+irani dijelovi irokog s!anovni!va i"ali
vidljivo ak!ivnij& &log& i & &klanjanj& fais!i1ke dik!a!&re i & prvoj fa+i
de"okra!i+a-ije, ra+vila se, ko"para!ivno gledano, "anje s!abilna de"okra-ija. 9
6panjolskoj se de"okra-ija, !o je nas!ala i+ pro-esa !ransfor"a-ije koji" s&
&pravljale eli!e, konsolidirala nakon 89H?. ni!a "anje &spjeno nego &
Por!&gal&, gdje s& &spjeno" Drevol&-ijo" karanfilaE "obili+irane "ase od
89H<. do 89H3. +na!no obilje;ile prve korake & de"okra-ij&. $ajvan je danas vie
napredovao na p&!& & konsolida-ij& de"okra-ije od K&;ne Koreje & kojoj s&
"obili+irani graCani o!po1e!ka i"ali va;nij& &log& & pro"jeni s&s!ava F.roissan!,
2002G. Pre"da s& pro"jeno" s&s!ava & MaCarskoj &velike &pravljale &"jerene
a&!ori!arne i opo+i-ijske eli!e, "aCarska de"okra-ija danas nipo!o nije "anje
konsolidirana od de"okra!ske Poljske, iako je d&gi pro-es !ransfor"a-ije &
Poljskoj bio obilje;en &pravo in!en+ivni" i &s!rajni" "obili+iranje" dr&!va
F&sp. 2er!els"ann S!if!&ng, 200<G.
>e+&l!a!i dr&goga i !reeg vala de"okra!i+a-ije "og& se sa;e!i ovako#
"ase i+la+e i+ sjene podreCenos!i eli!a"a N ako &ope i+aC& oda!le N & pro-es&
&spjene pro"jene s&s!ava & de"okra-ij& sa"o i+"eC& agonije a&!okra!skog
re;i"a i ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije. Lbi1no bi po!o" &slijedila radikalna
de"obili+a-ija, koj& bi !ek kasnije, & &+napredovaloj fa+i de"okra!ske
konsolida-ije, +a"ijenila ira, ak!ivna poli!i1ka par!i-ipa-ija FMerkel, 2000G.
4ogodi li se dois!a, ona pridonosi prod&bljenj& de"okra-ije in!en+ivno"
par!i-ipa-ijo" graCana. Na !aj na1in "o;e po"oi da se s"anji opasnos! od
eli!nog &kr&ivanja s!r&k!&ra poli!i1kog odl&1ivanja, da se proiri poli!i1ka
par!i-ipa-ija i da se pos!a&!ori!arna de"okra-ija DoslobodiE i+ S-%&"pe!erove
sfere eli!nog "odela. ,emos N koje"& de"okra-ija, naposlje!k&, +a%valj&je svoje
i"e N ope! dobiva ve& poli!i1k& va;nos!. $o se +apravo dosad dogodilo & vrlo
"alo "ladi% de"okra-ija D!reeg valaE. As!o1noe&ropske dr;ave koje s& nove
1lani-e 5&ropske 9nije & !o" s& pogled& prije i+ni"ka.
9I
9. :aze transformacije
0a+e pro"jene s&s!ava od a&!okra-ije & de"okra-ij& najjasnije s& i+lo;ili
B&iller"o LV4onnell i osobi!o P%ilippe S-%"i!!er. Svoj fa+ni "odel &s!vari s&
&velike orijen!irali na pro-ese !ran+i-ije & K&;noj 5&ropi i =a!inskoj '"eri-i, a
koje s& 1es!o po1injale eli!e s!arog re;i"a FLV4onnell, S-%"i!!er i W%i!e%ead,
89I3, 3. i d.G. Kako & !ransfor"a-ija"a s&s!ava nipo!o nije &vijek !ako, jer
a&!ori!arni i !o!ali!arni s&s!avi okon1avaj& i revol&-ija"a odo+do ili, kao & neki"
dijelovi"a As!o1ne 5&rope, i+nenadno" i"plo+ijo", "odel LV4onnella i
S-%"i!!era po!rebno je "alo "odifi-ira!i da bi se "ogao pri"ijeni!i i na pro"jen&
s&s!ava & As!o1noj 5&ropi i As!o1noj '+iji. Pro"jena a&!okra!skog s&s!ava &
de"okra-ij& ideal!ipski se "o;e ski-ira!i kao na sli-i ?.
Pro"jena s&s!ava openi!o se "o;e definira!i kao in!erval i+"eC& s!aroga
i novoga poli!i1kog s&s!ava. Sadr;ava raspad s!are i i+gradnj& nove s!r&k!&re
poli!i1ke vlas!i. Mijenjaj& se !e"eljne s!r&k!&re, f&nk-ije i "e%ani+"i in!egra-ije.
Pro"jena je s&s!ava, dakle, ponajprije pove+ana sa +a"ano" dediferen-ija-ijo"
FDra+gradnjo"EG s!ari% ins!i!&-ija i po!o" s rediferen-ija-ijo" FDi+gradnjo"EG
novi%. 9 pro-es& nove diferen-ija-ije grade se nove poli!i1ke s!r&k!&re koje s&
&sklaCene s na1eli"a i nor"a"a de"okra-ije i pravne dr;ave i koje s& "nogo
o!vorenije pre"a dr&!venoj okolini.
Pro"jena a&!okra-ije & de"okra-ij& ra+grani1ena je s dvij& s!rana. Prvo
ra+grani1enje obilje;ava po1e!ak raspadanja s!aroga a&!ori!arnog odnosno
!o!ali!arnog re;i"a. 4r&go ra+grani1enje obilje;eno je novo&spos!avljeni"
de"okra!ski" s&s!avo". A+"eC& a&!okra!skog s&s!ava i konsolidirane
de"okra-ije nala+e se !ri fa+e prave pro"jene s&s!ava# F8G kraj a&!okra!skog
re;i"a, F2G ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije, F:G konsolida-ija de"okra-ije.
$e s& !ri fa+e svjesno pre&+e!e openi!o !ako da "og& ob&%va!i!i
%is!orijsk& ra+novrsnos! svi% &spjeni% prijela+a od a&!okra!ski% & de"okra!ske
s&s!ave. 4akako, !ri s& fa+e ra+dvojene +bog anali!i1ki% ra+loga. 9 s!varnos!i se !i
dijelovi 1es!o preklapaj&. $ako se par-ijalni" podr&1ji"a poli!i1kog s&s!ava jo
"o;e vlada!i a&!ori!arno, a na dr&gi" se podr&1ji"a ve regle"en!ira po"o&
de"okra!ski% ins!i!&-ija i nor"i FMerkel, 899I, :3G. $o se "o;e dogodi!i kad
s!ari vojni vlas!odr-i oklijevaj& s!avi!i vojn& vlas! pod -iviln& kon!rol&. Pri"jer
+a !o je Jile nakon 8990, gdje je i nakon &voCenja de"okra-ije bivi dik!a!or,
general Pino-%e!, +a%!ijevao i+van&s!avne ovlas!i, !e i% je i dobio F$%ier, 2000G.
Ko je !e;e !o1no ra+dvoji!i ins!i!&-ionali+a-ij& i konsolida-ij& de"okra-ije. A !&
"o;e konsolida-ija odnosa & s&s!av& vlas!i N dakle i+"eC& vlade, parla"en!a,
predsjednika dr;ave i s&ds!va N ve po1e!i, dok se os!ala podr&1ja, kao !o s&
s!rana1ki s&s!av i s&s!av &dr&;enja, jo nala+e & fa+i ins!i!&-ionali+a-ije. L
svre!k& fa+e ins!i!&-ionali+a-ije openi!o se "o;e govori!i kad s& obras-i
poli!i1kog ponaanja koji s& nas!ali ad ho% & prijela+& re;i"a prevedeni &
+akonski osig&rane nor"e i s!r&k!&re !e kad se pris!&p vlas!i i pro-es poli!i1kog
odl&1ivanja de $a%to odvijaj& pre"a a priori &!vrCeni" i legi!i"ni" pos!&p-i"a
FS-%"i!!er, 89I?O Merkel, 8993b, :3G. $o se obi1no dogaCa nakon &svajanja
novoga &s!ava, odnosno nakon va;ee revi+ije s!arog &s!ava.
99
Na sli-i ? po1e!k& pro"jene s&s!ava Fkraj a&!okra!skog s&s!avaG
priklj&1ena s& jo dva doda!na ra+doblja# fa+a Dpreda&!okra!ski% isk&s!ava s
de"okra-ijo"E i fa+a Da&!okra!skog s&s!avaE. Lne se, dod&e, ne &brajaj& & sa"&
pro"jen& s&s!ava, ali & odreCeni" okolnos!i"a i"aj& va;an &!je-aj na i+glede,
proble"e i vre"enski !ijek -jelok&pnog pro-esa de"okra!i+a-ije. Mo;e bi!i va;no
"og& li nove de"okra-ije posegn&!i +a de"okra!ski" isk&s!vi"a vlas!i!e +e"lje.
'ko se prije a&!okra!ske vladavine & +e"lji ve vladalo de"okra!ski, nova
de"okra-ija "o;e posegn&!i +a s!ari" de"okra!ski" eli!a"a, ins!i!&-ionalni"
isk&s!vi"a ili 1ak k&l!&ra"a -ivilnog dr&!va. 9 Nje"a1koj i A!aliji, pri"jeri-e,
na 1el& novi% de"okra-ija nakon 89<?. d&go s& bili 'dena&er i 4e Basperi,
dvoji-a poli!i1ara i+ predfais!i1koga de"okra!skog s&s!ava. No dok je $e"eljni
+akon S> Nje"a1ke oblikovan !ako da se svjesno ra+grani1i sa Dslabos!i"aE
,ei"arskog &s!ava, dr&ge s& de"okra-ije, pop&! 'rgen!ine 89I:. i 9r&gvaja
89I?, jednos!avno ope! osna;ile Do1&vaneE preda&!ori!arne de"okra!ske &s!ave.
Sli1no vrijedi +a =e!onij& & kojoj je 899:, nakon obnove neovisnos!i poslije
raspada Sovje!skog Save+a, &"nogo"e ope! s!&pio na snag& &s!av i+ 8922.
godine FS-%"id!, 200<, 88<G.
Na po1e!k& anali+e !ransfor"a-ije "ora se !akoCer odredi!i karak!er
konkre!noga a&!okra!skog re;i"a. Nai"e, na fa+& ins!i!&-ionali+a-ije, a osobi!o
konsolida-ije de"okra-ije "og& &!je-a!i posebna obilje;ja a&!ori!arnoga ili
!o!ali!arnog re;i"a, kao i nji%ovo vre"ensko !rajanje.
$ere! naslijeCa !o!ali!arnoga ko"&nis!i1kog s&s!ava, & koje"& s& go!ovo
svi pl&ralis!i1ki pris!&pi poli!i-i, privredi i dr&!v& bili &ni!eni ili +aprije1eni, !e;i
je od !ere!a naslijeCa a&!ori!arnog s&s!ava koji je !olerirao pol&pl&ralis!i1ke
s!r&k!&re.
<I
$o se +apravo ne s"ije pogreno in!erpre!ira!i kao ;elje+ni +akon.
2r+a konsolida-ija pos!ko"&nis!i1ki% re;i"a & As!o1noj 5&ropi nakon prevra!a
8990. poka+&je da se & povoljni" s&vre"eni" &vje!i"a br+o "og& prevlada!i i
!ere!i !o!ali!arnog naslijeCa F&sporedi!i pogl. (AG. Apak, i+ spe-ifi1ni% osobina i
!rajnos!i pos!ojanja pre!%odnoga a&!okra!skog re;i"a openi!o se "og& i+ves!i
pre-i+niji +aklj&1-i o posebnoj proble"a!i-i de"okra!i+a-ije &"jes!o da se
anali+a prolos!i is-rpi sa"o & nepre-i+no" e!ike!iranj& ne1ega kao
D!o!ali!arnogaE ili Da&!ori!arnogaE.
<I
Ne s"ij& se +ane"ari!i ni &spjesi ko"&nis!i1ki% re;i"a & "oderni+a-iji, kao !o s& visoka
naobra+ba, "ala nejednakos! & pri%odi"a ili "oderni+irani poljoprivredni sek!or Fosi" PoljskeG
F&sporedi!i pogl. (AG.
800
!lika '+ Promjena sustava+ od autokratskog sustava do demokra%ije
808
a&!okra!ska
s!r&k!&ra
kraj
a&!okra!skog
s&s!ava
ins!i!&-io)
nali+a-ija
de"okra-ije
konso)
lida-ija
de"okra-ije
preda&!okra!ska
de"okra!ska
isk&s!va
vrs!a i
!rajanje
a&!okra!skog
s&s!ava
pro-es
!ran+i-ije#
kri+a

nes!abilnos!
a&!okra!skog
s&s!ava

Fliberali+a-ijaG

podjela vlas!i,
nap&!anje vlas!i
ili kolaps

!ran+i-ija
i+gradnja
de"okra!ski
s!r&k!&riranoga
s&s!ava
) &s!avna !ijela
) !eri!orijalno
preds!avni!vo
Fs!rankeG
) f&nk-ionalno
preds!avni!vo
F&dr&;enjaG
) &s!av
) posredni1ke
s!r&k!&re
) in!egra-ija
nefor"alni%
poli!i1ki%
ak!era
konsolida-ija
dr;avljanske
k&l!&re
konsolidirana
de"okra-ija
/ Merkel i 7a&-k
9.*. .raj autokratskog sustava
9 povijes!i je a&!okra-ija prela+ila & de"okra-ij& na ra+li1i!e na1ine. $o vrijedi i
+a po1e!ak !ransfor"a-ija s&s!ava, !j. +a +avrn& fa+& a&!ori!arni% ili !o!ali!arni%
s&s!ava. Pri!o" !reba ra+likova!i FaG &+roke i FbG pro-esne oblike kraja
a&!okra!ski% s&s!ava.
9.*.*. Uzroni kompleksi
9+ro-i pro"jene nekog s&s!ava "og& se is!ra;i!i sa"o & konkre!noj anali+i
!ransfor"a-ije svakog s&s!ava. Sa"o !akvo is!ra;ivanje o"og&&je da se
anali+o" spe-ifi1ni% preple!anja, pove+ivanja, poja1avanja ili ne&!rali+iranja
ra+li1i!i% 1i"benika !o se odnose na dani sl&1aj s%va!i nji%ovo djelovanje na kraj
a&!okra!skog s&s!ava i po1e!ak de"okra!i+a-ije. 4osad s& +apravo is!ra;ene !ako
brojne ra+li1i!e !ransfor"a-ije & svi" veliki" regija"a na +e"lji da se "og&
i+rei i openi!i iska+i o Dsk&povi"a &+rokaE i !ipi1ni" obras-i"a pove+ivanja
&+roka. A+ !i% poopeni% iska+a po!o" se ope! "og& pos!avi!i s"islene %ipo!e+e
koje &p&&j& na !eorijski &s"jerene anali+e konkre!nog sl&1aja.
Nerije!ko se s!r&k!&rne pro"jene i s!r&k!&rni proble"i & privredni",
so-ijalni" i poli!i1ki" par-ijalni" s&s!avi"a +g&njavaj& & kri+e koje &gro;avaj&
pos!ojanje a&!ori!arni% ili !o!ali!arni% s&s!ava vladavine. Apak, 1es!o o"iljeno
nabrajanje Dekono"ski%E, Dso-ijalni%E i Dpoli!i1ki%E &+roka pro"jena s&s!ava jes!
anali!i1ki Dprekra!koE. Sk&povi 1i"benika ne s"ij& se jednos!avno +brojno
popisa!i, nego se "oraj& ob&%va!i!i & spe-ifi1noj &+aja"noj ispreple!enos!i
Fin!erdependen-ijiG & odreCeno" !ren&!k&. Nijedan se poli!i1ki s&s!av ne sla"a
a&!o"a!ski sa"o +a!o !o s& se nago"ilali Ds!r&k!&rni &+ro-iE koji &gro;avaj&
s&s!av. Za !o s& &vijek po!rebna i odreCena djelovanja ra+li1i!i% ak!era, kao !o s&
re;i"ske eli!e, opo+i-ija ili iroko s!anovni!vo. Prvo, !a s& djelovanja reak-ije na
pro"jene & privrednoj, so-ijalnoj i poli!i1koj sfe!i. 4r&go, i s!r&k!&rne s&
pro"jene, sa svoje s!rane, 1es!o re+&l!a! odreCeni% djelovanja, odnosno
prop&!eni% djelovanja eli!a a&!okra!ski% re;i"a FKarl i S-%"i!!er, 8998, 2H8G.
Posebne ko"bina-ije s!r&k!&rni% &+roka koji i+a+ivaj& slo" a&!okra!skog
s&s!ava "ijenjaj& se, kao i broj, vrs!a i va;nos! ak!era koji s&djel&j& i nji%ova
djelovanja. S!oga je &vijek po!rebna konkre!na anali+a pove+anos!i s!r&k!&rni%
pro"jena i poli!i1ki% djelovanja kako bi se objasnio slo" nekoga poli!i1kog
s&s!ava. Na ovo" se "jes!& ne "og& naves!i "og&i obras-i in!erak-ije & ope"
oblik&. Lni s& konkre!no opisani & regionalni" anali+a"a & pogl. AA)(A.
DS!r&k!&reE i DdjelovanjaE jes&, dakle, dvije !e"eljne di"en+ije koje &
anali+a"a slo"a a&!okra!ski% s&s!ava, kao i pro"jene -ijeloga s&s!ava, &vijek
"oraj& bi!i "eC&sobno pove+ane. S!r&k!&re definiraj& Dkoridor djelovanjaE kro+
koji ra+li1i!i ak!eri pok&avaj& os!vari!i svoje in!erese po"o& vlas!i!i% s!ra!egija
djelovanja. 9spjene s& ak-ije posve sposobne proiri!i Dkoridor djelovanjaE i
o"og&i!i doda!ne op-ije djelovanja. DS!r&k!&reE nis& sa"o ograni1enja
djelovanja, nego s& & s!anovi!i" okolnos!i"a i i+vori djelovanja FBiddens, 8992,
HH. i d.G. Kao !akve, one !vore okvir, Dopor!&ni!e!n& s!r&k!&r&E djelovanja svi%
ak!era koji s&djel&j& & pro"jeni s&s!ava.
802
S&s!avno "o;e"o ra+likova!i &n&!arnje i i+vanjske 1i"benike s&s!ava koji
i+a+ivaj& odreCene reak-ije & a&!okra!ski" eli!a"a i & opo+i-iji re;i"&, a koje
"og& &+rokova!i kraj a&!okra!skog s&s!ava.
9.*.2. Uzroci unutar sustava
2riza legitimnosti z"og ekonomske nee$i%ijentnosti
Zbog pre!endiranja vladaj&i% eli!a na sveob&%va!n& vlas!, isklj&1ivanja veliki%
dijelova s!anovni!va i+ vlas!i i represivnog na1ina vladanja, a&!okra!ski s&
s&s!avi op!ereeni s!alni", s&s!avo" &vje!ovani" nedos!a!ko" legi!i"nos!i.
Kako bi nadoknadili nedos!a!ak poli!i1ke legi!i"nos!i, "nogi" se a&!ori!arni"
odnosno !o!ali!arni" s&s!avi"a 1ini kako je privredna "oderni+a-ija,
ko"para!ivno gledano, p&! s "alo ri+ika da se s!anovni!vo "a!erijalno Dobe!e!iE
+bog poli!i1kog !&!ors!va. No, ako privredna "oderni+a-ija propadne, Ddik!a!&re &
ra+voj& be+ ra+vojaE dospijevaj& & opasn& kri+& legi!i"nos!i. $o se dogaCa
osobi!o onda kada se po1ne oblikova!i "asovni poli!i1ki prosvjed, a vladaj&e se
eli!e podijele oko pi!anja !reba li !o" prosvjed& prii s poja1ano" ili s opre+no"
poli!i1ko" liberali+a-ijo". Svaka je reak-ija re;i"a pove+ana s nepredvidi"
ri+i-i"a +a sig&rnos! a&!okra!ske vlas!i FPr+e,orski, 8998, 32O Merkel, 8993, :8<.
i d.G. $o vrijedi +a Ds!ra!egij& liberali+a-ijeE, kao !o poka+&j& pri"jeri MaCarske
po!kraj e+dese!i% godina, Poljske i >&sije osa"dese!i% godina, !e 2ra+ila i
9r&gvaja po!kraj seda"dese!i% godina. $o vrijedi i +a Ds!ra!egij& represijeE, kao
!o poka+&j& pri"jeri 4> Nje"a1ke, Je%oslova1ke i >&"&njske 89I9. godine,
gdje s& ko"&nis!i1ki re;i"i reagirali poja1ani" nad+oro", kon!rolo" i
po!1injavanje".
2riza legitimnosti z"og ekonomske e$i%ijentnosti
$eorija "oderni+a-ije Fpri"jeri-e, =ipse!, 89I8, <39. i d.G, ali i is!ra;ivanje
=a!inske '"erike Fpri"jeri-e, No%len, 89I3, 80G, &ka+ali s& na posebn&
podvojenos! pro-esa "oderni+a-ije & a&!okra!ski" s&s!avi"a. Kri+& i kraj
a&!ori!arne ili !o!ali!arne vlas!i ne "ora &+rokova!i sa"o propas!, nego ponajprije
&spje% dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije. $eorijski pla&+ibilna i e"pirijski
1es!o po!vrCivana arg&"en!a-ija & !eoriji "oderni+a-ije glasi ovako# ako
s!ra!egija "oderni+a-ije &spije, !j. ako privreda ras!e, poveava se ra+ina
obra+ovanja i po!ronje, a sek!orska s!r&k!&ra privrede po"i1e se od
poljoprivrednoga ka ind&s!rijsko"e i &sl&;no" sek!or&, !o &+rok&je +na!ne
pro"jene dr&!vene s!r&k!&re. Slabi &!je-aj reak-ionarni% +e"ljini%
veleposjednika FMoore, 2., 8939O >&es-%e"eer i dr., 8992, 2:G. (eliki dijelovi
poli!i1ki pasivnoga seoskog s!anovni!va, ve+ani &+ paro%ijaln& poli!i1k& k&l!&r&,
koji se !radi-ionalno &brajaj& "eC& dr&!vene oslon-e a&!ori!arni% re;i"a,
pos!&pno Dnes!aj& &slijed "oderni+a-ijeE. As!odobno, sna;no ras!e gradski
ind&s!rijski prole!arija! i s!varaj& se novi, obra+ovani, sa"osvjesni srednji slojevi.
Lbje dr&!vene klase +a%!ijevaj& vie poli!i1ki% prava, poboljanje i+gleda +a
dr&!veni &spon i pravednij& raspodjel& pri%oda narodne privrede. Pred"oderna,
80:
pasivna i re+ignirana lojalnos! pre"a a&!ori!arno" re;i"&, koja ponajprije
obilje;&je agrarna dr&!va, &s!&pa pred +a%!jevi"a +a s&djelovanje" & poli!i-i i
privredi. Nas!aje dr&!vena i poli!i1ka opo+i-ija. $i ne;eljeni &1in-i
"oderni+a-ije, koji s& prvo!no !rebali sa"o oja1a!i i+vore legi!i"nos!i
a&!okra!skog s&s!ava, "og& &br+a!i njegov kraj. Pri"jeri s& 6panjolska
seda"dese!i%, $ajvan i K&;na Koreja osa"dese!i%, !e $ajland i Andone+ija
devedese!i% godina.
2riza legitimnosti z"og kljunih politikih doga6aja
A propali i &spjeni pro-esi "oderni+a-ije dr&!va i privrede ra+vijaj& posebn&
ra+orn& snag& ako se poklope s odreCeni" klj&1ni" poli!i1ki" dogaCaji"a. $o,
re-i"o, "o;e bi!i s"r! dik!a!ora Fpri"jeri-e 0ran-a 89H?G ili s&kobi eli!a &n&!ar
re;i"a FK&;na Koreja osa"dese!i% godinaG. Bo"ilanje skandala i kor&p-ija, kao &
+avrnoj fa+i Mar-osova re;i"a na 0ilipini"a, ob+nanjivanje flagran!ni% povreda
lj&dski% prava & 'rgen!ini po1e!ko" osa"dese!i% ili & Na"ibiji i K&;noj 'fri-i
po!kraj devedese!i% godina "og& &+rokova!i ras! &n&!arnji% prosvjedni% pokre!a i
ja1anje i+ola-ije & vanjskoj poli!i-i.
Klj&1ni poli!i1ki dogaCaji proi+vode dra"a!i1ne osobi!o &1inke ako se
poklope sa sve vei" la!en!ni" proble"i"a legi!i"nos!i, bilo da s& i+a+vani
ekono"sko" efi-ijen!no&, bilo neefi-ijen!no&. Spajanje dvaj& &1inaka,
kra!koro1noga i d&goro1nog, nerije!ko +na1i po1e!ak kraja a&!okra!skog re;i"a.
9.*.2. Uzroci izvan sustava
Poraz u ratu
Kraj a&!okra!skog s&s!ava "og& proi+ves!i i i+vanjski &+ro-i. Naj1ei je
nedvojbeno pora+ & neko"e vojno" s&kob&. 'lfred S!epan F89I3, 33. i d.G,
is!ra;iva1 !ransfor"a-ije i spe-ijalis! +a =a!insk& '"erik&, ra+lik&je dvije
varijan!e, koji"a bi se "ogla doda!i i !rea varijan!a.
9 prvo" sl&1aj& slo" a&!okra!skog re;i"a +biva se kao posljedi-a
njegova pora+a & vojno" s&kob& s de"okra!ski" dr;ava"a. Pobjedni1ke
de"okra!ske sile 1es!o po!o" &vode i nad+ir& po1e!ke
FreGde"okra!i+a-ije. As!akn&!i pri"jeri +a !o & dr&go" val&
de"okra!i+a-ije jes& kraj na-ionalso-ijalis!i1ke vladavine & Nje"a1koj i
na-ionalis!i1koga vojnog re;i"a & Kapan& 89<?. Slo" fais!i1ke
vladavine & A!aliji bio je, dod&e, bi!no &+rokovan pora+o" & ra!&, ali je,
"akar & Sjevernoj A!aliji, pos!ojao i ak!ivni pokre! o!pora, resistenza,
borba kojega je pridonijela propas!i os!a!aka M&ssolinijeva re;i"a &
Sjevernoj A!aliji F7epu"lika !alKG F=ill, 89II, :33. i d.G. Pri"jeri kraja
a&!ori!arne vladavine & !ree" val& de"okra!i+a-ije jes& pora+i gr1ke
F89H<G i argen!inske F89I:G vojne %&n!e nakon nji%ovi% vojni%
p&s!olovina na .ipr& i 0alklandski" o!o-i"a. No pro-es
rede"okra!i+a-ije !o je &slijedio & !i" +e"lja"a nis& nad+irale dr&ge
de"okra!ske dr;ave.
80<
Ld dr&ge polovi-e devedese!i% godina oblikovana je nova varijan!a#
%&"ani!arne in!erven-ije koali-ija dr;ava kao napada1ki ra!ovi pro!iv
a&!okra!ski% re;i"a. 7&"ani!arne in!erven-ije i"aj& i"pli-i!ni
FSrbijaSKosov& 8999G ili i"pli-i!ni -ilj F'fganis!an 2008, Arak 200:G da,
osi" n&;ni% %&"ani!arni% po"oi, &ved& de"okra-ij&. D7&"ani!arne
in!erven-ijeE pre!a1& se & Dde"okra!ske in!erven-ijeE F&sporedi!i pogl.
(AA. :G. Sva !ri sl&1aja poka+&j& da &klanjanje dik!a!&re nipo!o ne vodi
a&!o"a!ski & de"okra-ij&. 9 bli;oj bi se b&d&nos!i !o najprije "oglo
dogodi!i & Srbiji. 'fganis!an i Arak s& F200I. godineG %ibridni re;i"i koji
jo nis& &spos!avili "onopol sile, !e be+ "eC&narodne po"oi ne bi "ogli
pre;ivje!i ni kao pol&de"okra!ski re;i"i.
9 !ree" sl&1aj& pora+i a&!okra!ski% ok&pa-ijski% re;i"a oslobaCaj& p&!
+a rede"okra!i+a-ij& ok&pirane +e"lje. $o va;i, pri"jeri-e, +a Norvek& i
Ni+o+e"sk& nakon 89<?, gdje "onar%ijski vr% dr;ave i biva
de"okra!ska vlada nis& bili &ple!eni & nikakv& kolabora-ij& s
na-ionalso-ijalis!i1ko" ok&pa-ijsko" silo" FS!epan, 89I3, 33G. 'li, !o
va;i i +a '&s!rij& gdje je veina eli!a i s!anovni!va od&evljeno
kolaborirala s na-ionalso-ijalis!i1ki" ok&pa!ori"a.
Izostanak izvanjske potpore

Sredinji &+rok i n&;an &vje! kraja nekoga a&!okra!skog s&s!ava "o;e bi!i i
i+os!anak va;ne po!pore i+vana. $o je bilo posebno o1i!o & slo"& ko"&nis!i1ki%
re;i"a & As!o1noj 5&ropi. Najprije ga je o"og&ilo od&s!ajanje od na1ela
Dso-ijalis!i1kog in!erna-ionali+"aE i D2re;njevljeve dok!rineE,
<9
!o se dogodilo &
Sovje!sko" Save+& pod Borba1ovi" od 89IH. do 89I9. godine. Pro"jen&
s&s!ava & As!o1noj 5&ropi openi!o je o"og&io !ek i+os!anak opasnos!i od
in!erven-ije Sovje!skog Save+a i pos!rojbi (aravskog &govora F2e"e, 899<a,
?<G.
Pre"da ne"a jednako +na1enje, pro"jena vanjske poli!ike S'4)a nakon
89H3. bila je va;na +a pro-ese de"okra!i+a-ije & D!ree" val&E. Nakon !o s&
S'4, koje s& jo 89H:. podr;ale r&enje de"okra!skog 'llendeova re;i"a &
Jile&, &s"jerile svoj& vanjsk& poli!ik& pre"a a&!okra!ski" dr;ava"a na po!por&
lj&dski" pravi"a i de"okra-iji, vojne dik!a!&re & =a!inskoj '"eri-i i+g&bile s&
va;n& vanjsk& osnovi-& po!pore F7&n!ing!on, 8998, <?. i d.G. S!oga nije sl&1ajno
!o s& po!kraj seda"dese!i% godina "nogi a&!ori!arni re;i"i & K&;noj '"eri-i
do;ivjeli kraj. As!ra;ivanja daj& e"pirijska &pori!a +a !o da &skraivanje po!pore
eli!a"a a&!okra!ske vlas!i "o;e bi!i va;nije od i+ravne po!pore de"okra!ski"
opo+i-ijski" sk&pina"a F7ar!"ann, .., 8999, 30G.
Uinak domina
<9
Pod D2re;njevljevo" dok!rino"E "islilo se na ograni1en& s&verenos! so-ijalis!i1ki% dr;ava &
vanjskoj poli!i-i, ali i & &n&!arnje"& dr&!veno" ra+voj&. $a je Ddok!rinaE s!varno prvi p&!
pri"ijenjena kad s& pos!rojbe (aravskog &govora nasilno okon1ale projek! Dso-ijali+"a s
lj&dski" li-e"E & Je%oslova1koj 893I.
80?
A svre!ak desni% dik!a!&ra & K&;noj 5&ropi sredino" seda"dese!i% godina, i
povla1enje vojni% re;i"a & =a!inskoj '"eri-i po!kraj seda"dese!i% i po1e!ko"
osa"dese!i% godina, i slo" ko"&nis!i1ki% s&s!ava nakon 89I9. !ekli s& &
vre"enski kon-en!rirani" regionalni" valovi"a. 'ko D+ara+ni &1in-iE
F7&n!ing!on, 8998, <3G i nis& bili pri"arni &+ro-i kraja a&!okra!ski% poredaka
vladavine, & ra+doblj& in!en+ivne "eC&narodne ko"&nika-ije djelovali s& kao
pravi Dpoja1avaj&i &1in-iE. $o je bilo najo1i!ije & As!o1noj 5&ropi, gdje s&
privredno, poli!i1ki i vojno &sko ispreple!eni ko"&nis!i1ki re;i"i nakon 89I9, a
&+ in!en+ivno !elevi+ijsko praenje, padali pop&! do"ino ko-ki-a.
9+ro-i koji i+a+ivaj& slo" nekoga a&!okra!skog s&s!ava vlas!i & +na!noj
"jeri obilje;&j& i pro-esne oblike s"jene s!aroga re;i"a i po1e!ak fa+e
de"okra!i+a-ije. 9 nas!avk& e !o bi!i prika+ano pobli;e.
9.*.5. Procesni o(lici
9n&!ar !ri vala de"okra!i+a-ije & 89. i 20. s!olje& raspo+naje se es! ideal!ipski%
oblika pro-esa s"jene a&!okra!ski% s&s!ava#
d&go!rajna evol&-ija
pro"jena s&s!ava kojo" s& &pravljale eli!e s!arog re;i"a
odo+do i+n&Cena pro"jena s&s!ava
pogodbena pro"jena s&s!ava
kolaps re;i"a
raspad i osn&!ak novi% dr;ava.
,ugotrajna evolu%ija. Za !aj !ip !ransfor"a-ije +na1ajno je da se
de"okra-ija os!var&je evol&-ijski & d&go" ra+doblj&, a ne +bog dra"a!i1ne
%is!orijske prijelo"ni-e. $ijeko" 89. s!oljea & +e"lja"a 5&rope, L-eanije i
'"erike, kao i & '&s!raliji i Novo" Zeland&, koji"a se ve &pravljalo djelo"i-e
parla"en!arno i & sklad& s pravno" dr;avo", bira1ko je pravo polako g&bilo
ekskl&+ivni -en+&s, &kin&!o je bira1ko pravo s vie glasova povla!eni% sk&pina
osoba, &vedeni s& !ajni i+bori, a pre"ijer i vlada podreCeni s& odgovornos!i
parla"en!a F7&n!ing!on, 8998, 83. i d.O >&es-%e"eer i dr., 8992, I:. i d.G.
Ze"lje koje s& &spos!avile de"okra-ij& evol&-ijski" p&!e", odnosno koje s& joj
se vrlo pribli;ile ve prije Prvoga svje!skog ra!a, bile s&# Novi Zeland, '&s!ralija,
0inska, Norveka, S'4 F;ene s& dobile bira1ko pravo !ek od 8920G, (elika
2ri!anija F;ene s& dobile bira1ko pravo !ek od 892IG i 6vi-arska F;ene s& dobile
bira1ko pravo !ek od 89H8G FS-%"id!, 2003, :92G. $aj pro-esni oblik pro"jene
s&s!ava ograni1io se na prvi val de"okra!i+a-ije. 9 dr&go"e i !ree" val& ne"a
&sporedivi% sl&1ajeva d&go!rajne, evol&-ijske de"okra!i+a-ije.
Promjena sustava kojom su upravljale elite starog re/ima. Pro"jen&
s&s!ava po!i1& eli!e s!aroga a&!okra!skog re;i"a !e &velike kon!roliraj& nas!avak
!og pro-esa. S!are eli!e ne odreC&j&, dakle, sa"o na koji e na1in a&!okra!ski
re;i" bi!i +a"ijenjen nego, & +na!noj "jeri, odreC&j& i s!r&k!&re novoga
de"okra!skog s&s!ava. S!oga eli!e bivega a&!okra!skog re;i"a "og& djelo"i-e,
"akar & kra!ko" ra+doblj&, svoj& poli!i1k& vlas! Dponije!i sa sobo"E i+
803
a&!okra!skoga & novi de"okra!ski s&s!av. $o pre!pos!avlja da se !e eli!e nis&
previe diskredi!irale svojo" a&!okra!sko" vladavino", da jo &vijek raspola;&
+na!ni" i+vori"a poli!i1ke "oi, !e da je opo+i-ija re;i"&, ko"para!ivno
gledano, bespo"ona. Pri"jeri i+ !reeg vala de"okra!i+a-ije F89H<)899?G jes&#
6panjolska, 2ra+il, Paragvaj, $ajvan, Meksiko, 2&garska i >&"&njska. 'ko &
s!aro" re;i"& vlas! nis& i"ali vojni-i, onda & !o" oblik& pro"jene s&s!ava bive
a&!okra!ske eli!e i"aj& velik& ans& da se i & novoj de"okra-iji e!abliraj& kao
poli!i1ke eli!e, kao !o s& !o poka+ali pri"jeri Paragvaja, $ajvana, >&"&njske,
Poljske i dr&gi% is!o1noe&ropski% +e"alja devedese!i% godina.
:dozdo iznu6ena promjena sustava. Ldo+do i+n&Cene pro"jene s&s!ava,
koje se ne pre!a1& & pregovore re;i"ski% i opo+i-ijski% eli!a, go!ovo &vijek
obilje;&je br+a s"jena a&!okra!ski% vlas!odr;a-a. Pro"jene s&s!ava "og& bi!i
&vedene Dodo+doE ako "obili+irana javnos! svoj prosvjed pro!iv a&!okra!skog
re;i"a "anifes!ira !ako "ono da s&+bijanje opo+i-ije represivno" silo"
obeava "alo &spje%a a&!okra!ski" eli!a"a. Po svi" pravili"a, i+ !og oblika
pro"jene s&s!ava ne slijedi podjela vlas!i, nego nosi!elji s!are vlas!i bivaj&
poli!i1ki po!p&no ra+vla!eni. $ako je bilo & Por!&gal& nakon vojnog p&1a 89H<,
kad s& radikali+irani 1asni-i srednjeg ranga i vrlo "obili+irano s!anovni!vo
i+n&dili dalekose;ne poli!i1ke, ekono"ske i so-ijalne refor"e. 0ilipini s&
D"jeovi! sl&1ajE, b&d&i da s& "obili+irani graCani i+n&dili ods!&p dik!a!ora
Mar-osa i njegova klana, ali je D800 "oni% obi!eljiE !o s& s!ajale i+a Mar-osa
F$%o"pson, 899?O .roissan!, 2002aG nas!avilo odreCiva!i poli!i1k& i privredn&
s&dbin& +e"lje.
Pogod"ena promjena sustava. 'ko se i+"eC& re;i"ski% eli!a i opo+i-ije
re;i"& iskris!ali+ira pa! s!anje, pa nijedna s!rana ne"a "o da jednos!rano
definira "odali!e!e b&d&e poli!i1ke vlas!i, a &+ pre!pos!avk& da obje s!rane
djel&j& Dra-ionalnoE, dola+i do pregovora o novo" oblik& poli!i1ke vlas!i. 9 ni+&
sklopljeni% ko"pro"isa i pak!ova i+nova se definiraj& pris!&p vlas!i, s!r&k!&ra
vlas!i, pre!en+ija na opseg vlas!i i na1in vladanja. Pri!o" nipo!o nije od po1e!ka
jasno %oe li opo+i-ija re;i"& "oi pos!&pno os!vari!i svoj Dde"okra!ski
projek!E. Mog&e je da hardliners FLV4onnell, S-%"i!!er i W%i!e%ead, 89I3G
i+nova s&+bij& dijelove eli!a s!aroga re;i"a koji s& pripravni +a pregovore
Fso$tlinersG i represijo" +a&s!ave liberali+a-ij& i de"okra!i+a-ij& poli!i1kog
s&s!ava. $a "og&nos! pos!oji i & os!ali" obli-i"a pro"jene s&s!ava, osi"
!ransfor"a-ije +bog kolapsa. Zapravo, !a je opasnos! & pogodbenoj pro"jeni
s&s!ava i+ra;enija nego & dr&k1iji" Dprijela+i"aE, b&d&i da s!are a&!okra!ske
eli!e na vlas!i jo raspola;& +na!ni" i+vori"a poli!i1ke "oi. 'ko se pogodbena
pro"jena s&s!ava s!varno okon1a de"okra-ijo", re+&l!a! dogovorene podjele
vlas!i nerije!ko se odra;ava i & posebnoj konfig&ra-iji novi% poli!i1ki% ins!i!&-ija
F>*b, 8993bG. Pro-esi pregovora obavijeni s& posebno" podvojeno& sa
s!ajali!a !eorije de"okra-ije. S jedne s!rane, pregovori i pak!ovi i+"eC& eli!a
s!arog re;i"a i de"okra!ske opo+i-ije & s!anj& koje obilje;&je pa! & poli!i1koj
"oi pridonose "irnoj pro"jeni s&s!ava. S dr&ge s!rane, ko"pro"isi i spora+&"i
nas!aj& na &pi!an i nede"okra!ski na1in. Nai"e, s!are a&!okra!ske eli!e ne"aj&
vie legi!i"nos! N ili je nikad nis& ni i"ale N a de"okra!ska opo+i-ija 1es!o jo
nije s!ekla pregovara1ki "anda! & de"okra!sko"e i+borno" pos!&pk&. 'ko se
80H
"jere de"okra!ski" nor"a"a, ko"pro"isi eli!a koji po"a;& de"okra-iji
nas!aj& &pi!ni" pos!&p-i"a. $o je & sa s!ajali!a !eorije de"okra-ije paradoks
pogodbene pro"jene s&s!ava.
Pri"jeri pogodbeni% pro"jena s&s!ava & !ree" val& de"okra!i+a-ije jes&
9r&gvaj F89I?G, K&;na Koreja F89I3G, Poljska F89IIG, MaCarska F89I9G, $ajland
F8992G i K&;na 'frika F899<G.
2olaps re/ima. L kolaps& re;i"a govori"o kad nas!&pi nagli slo"
a&!okra!skog s&s!ava. Nas&pro! revol&-iji, +a s"jen& a&!ori!arne ili !o!ali!arne
vlas!i nis& odgovorni D&n&!arnji ak!eriE, bile !o eli!e ili "obili+irane "ase.
Napro!iv, 1es!i s& i+vanjski &+ro-i po!p&nog g&bi!ka legi!i"nos!i i "oi
vladaj&i% a&!okra!ski% eli!a, pop&! i+g&bljeni% ra!ova. S!ari se vlas!odr-i
nerije!ko pog&blj&j& FNje"a1ka i Kapan nakon 89<?G, os&C&j& na visoke
+a!vorske ka+ne FBr1ka nakon -iparskog ra!a 89H<, 'rgen!ina nakon falklandskog
ra!a 89I:G ili po!p&no nes!aj& s poli!i1ke po+orni-e. A+ni"ka je Nje"a1ka nakon
898I, kad je "onar%ija dod&e ods!&pila, ali s& pr&ska vojna aris!okra-ija i
birokra-ija prenijele +na!an dio svoje poli!i1ke "oi & prv& nje"a1k&
de"okra-ij&. Pri"jeri kolapsa re;i"a +bog ra!a & dr&go" val& de"okra!i+a-ije
jes&, "eC& os!ali"a, A!alija F89<:)89<?G, Nje"a1ka F89<?G, '&s!rija F89<?G,
Kapan F89<?G, a & !ree" val& de"okra!i+a-ije Br1ka F89H<G i 'rgen!ina F89I:G.
'&!okra!ski s&s!av "o;e kolabira!i i be+ i+ravnog &!je-aja i+vana. $o se
dogaCa osobi!o onda kada +bog pro"jena kons!ela-ija & vanjskoj poli!i-i pos!an&
"anifes!ne do!ad la!en!ne kri+e legi!i"nos!i. 'ko je re;i" karak!ero" bio
kva+i!o!ali!aran !e s!oga nije dop&!ao ni for"iranje refor"ski% eli!a &n&!ar
vladaj&eg bloka, ni djela!no sposobni% ak!era na s!rani opo+i-ije, s!ari se s&s!av
obi1no sla"a po!p&no i br+o. Pri"jeri +a !o s podr&1ja ko"&nis!i1ke vlas!i &
Srednjoj 5&ropi jes& Je%oslova1ka i, & s!anovi!o" s"isl&, 4> Nje"a1ka 89I9.
godine.
7aspad dr/ave i osnutak novih dr/ava. '&!okra!ski re;i"i ka!kad nes!aj& i
+bog raspada a&!ori!arnoga ili !o!ali!arnog i"perija. Nas!aj& nove dr;ave, koje &
osn&!k& dr;ave vide i prilik& +a novi de"okra!ski po1e!ak. $o se osobi!o
dogaCalo & prvo"e i !ree" val& de"okra!i+a-ije. >aspado" 7absb&rkog
.ars!va 898I, +ape1aena pariki" "irovni" spora+&"i"a & S!. Ber"ain&
F8989G i $rianon& F8920G, nas!ao je ni+ s&vereni% dr;ava, od koji% s& de"okra!ski
&s!av i"ale '&s!rija F898I)89:<G i Je%oslova1ka F898I)89:IG. Na vr%&n-& !reeg
vala de"okra!i+a-ije raspali s& se Sovje!ski Save+ i K&goslavija kao
viena-ionalne dr;ave. Ld deve! novoosnovani% dr;ava !o s& proi+ale i+
raspada nakon 8990, de"okra-ija"a s pravno" dr;avo" "ogle s& se 200?.
godine s"a!ra!i Slovenija, 5s!onija, =i!va i =e!onija. Kao defek!ne de"okra-ije
slovile s& 200?. godine >&sija, Srbija, 9krajina i Makedonija. 7rva!ska je 200H.
bila na p&!& da se konsolidira kao de"okra-ija s pravno" dr;avo" F2er!els"ann
S!if!&ng, 200?G.
6es! prika+ani% "og&nos!i s"jene a&!okra!ski% re;i"a !akoCer s&
ideal!ipska poopavanja. 9 s!varnos!i !i se obli-i 1es!o "ijeaj&. $ako se obli-i
kolapsa i osnutka novih dr/ava "og& pove+a!i s revol&-ionarni" "obili+a-ija"a
Fodozdo iznu6enom promjenom sustavaG. $o se dogodilo & 4> Nje"a1koj i &
Je%oslova1koj 89I9. Fkolaps i odozdo u"rzana promjena sustavaG ili & Sloveniji,
80I
5s!oniji, =e!oniji i =i!vi F8990S98G, gdje je !ek revol&-ionarna "obili+a-ija
na-ionalni% eli!a i dijelova s!anovni!va o"og&ila novi osn&!ak !i% dr;ava.
Mijeanje vanjski% i &n&!arnji% 1i"benika osobi!o je &+rokovalo kraj
ko"&nis!i1ki% re;i"a & As!o1noj 5&ropi. A+vanjski povod slo"a sa!eli!ski% re;i"a
& As!o1noj 5&ropi bilo je od&s!ajanje od 2re;njevljeve dok!rine o ograni1enoj
s&verenos!i so-ijalis!i1ki% dr;ava kao ja"s!v& ops!anka ko"&nis!i1ki% poredaka
vladavine koji s& ovisili o Sovje!sko" Save+&. Kad je ef sovje!ske par!ije Mi%ail
Borba1ov 89IH)89II. od&s!ao od ja"s!va ops!anka, ko"&nis!i1ki re;i"i &
As!o1noj 5&ropi i"plodirali s& & nekoj vrs!i do"ino &1inka. Kla&s von 2e"e
F899<a, 98G !o1no pie da so-ijalis!i1ke dr;ave nis&, dod&e, i+g&bile Dvr&iE ra!,
ali jes& i+g&bile %ladni ra!. =egi!i"nos! nji%ovi% poli!i1ki% s&s!ava odavno je bila
po!roena. Jis!a represija be+ sovje!skog ja"s!va ops!anka nije vie bila s!ra!egija
koja je obeavala &spje% & osig&ranj& vlas!i na-ionalni% eli!a ko"&nis!i1ki%
vlas!i.
Ta"li%a &+ :"li%i smjene autokratskih re/ima u tre1em valu demokratiza%ije u
.u/noj 0uropi- Istonoj 0uropi- ;atinskoj @meri%i i Istonoj @ziji
Tip promjene
sustava
"u#na $uropa Istona $uropa %atinska
&merika
Istona &zija
Pogodbena
!ran+i-ija
6panjolska MaCarska
Poljska
9r&gvaj
2olivija
K&;na Koreja
$ajland
$ran+i-ija kojo"
s& &pravljale eli!e
s!arog re;i"a
'lbanija
>&"&njska
2&garska
2ra+il
Jile
Salvador
Bva!e"ala
7ond&ras
Nikaragva
Paragvaj
Per& F89I0G
Meksiko
5kvador
$ajvan
Ldo+do i+n&Cena
!ran+i-ija
Por!&gal 4> Nje"a1ka
Je%oslova1ka
0ilipini
Andone+ija
Kolaps re;i"a Br1ka 'rgen!ina
Per& F2000G
Pana"a
Lsn&!ak novi%
dr;ava
2elor&sija
Slova1ka
5s!onija
Slovenija
7rva!ska
Jeka
=i!va
9krajina
=e!onija
>&sija
Srbija
.rna Bora
As!o1ni $i"or
Kra!ak prika+ "jeovi!i% oblika pro"jena s&s!ava !reba i+o!ri!i &vid & !o
da se s!varni !ijek konkre!ni% %is!orijski% pro-esa !ransfor"a-ije rije!ko po!p&no
poklapao s kons!r&irano" &n&!arnjo" s!r&k!&ro" opi% idealni% !ipova.
Pre!%odna svrs!avanja %is!orijski% pri"jera & idealne !ipove s!oga se !e"elje na
do"inan!no"e obras-& pro-esa.
809
9.2. 'emokratizacija
B&iller"o LV4onnell, P%ilippe S-%"i!!er i =a&ren-e W%i!e%ead F89I3, H. i d.G
podijelili s& pro"jen& s&s!ava na !ri fa+e# liberali+a-ij&, de"okra!i+a-ij& i
konsolida-ij&. Neki is!ra;iva1i !ransfor"a-ije slijedili s& i% & !o"e FPr+e,orski,
8998, ?8. i d.O 2os, 8993a, I?O >*b, 8993a, 882G. $a podjela na fa+e nije,
"eC&!i", dos!a!no openi!a da bi bila pri"jenjiva na sve pro"jene s&s!ava &
!ree" val& de"okra!i+a-ije F2&n-e, 200:O .aro!%ers, 200<, 8I?. i d.G. Nai"e,
de"okra!i+a-iji nije &vijek n&;no pre!%odila liberali+a-ija a&!okra!skog s&s!ava.
$o je jedno+na1no !o1no sa"o +a !ri od es! "og&i% oblika s"jene a&!okra!skog
s&s!ava !o sa" i% naveo# +a d&go!rajn& evol&-ijsk& de"okra!i+a-ij& !ijeko" 89. i
po1e!ko" 20. s!oljea, +a pro-ese !ransfor"a-ije koji"a &pravljaj& eli!e s!aroga
re;i"a i +a pro"jen& s&s!ava dogovoren& i+"eC& re;i"a i opo+i-ije. 4osad s& se,
ali ne &vijek, "ogle raspo+na!i kra!ke fa+e liberali+a-ije i & odo+do i+n&Ceni"a
pro"jena"a s&s!ava i & osn&!k& novi% dr;ava. 9 pro"jena"a s&s!ava +bog
kolapsa liberali+a-ija i de"okra!i+a-ija veino" s& !ekle po!p&no sinkrono ili je
liberali+a-ija poli!i1kog ;ivo!a veliki" dijelo" bila !ek posljedi-a prvi% pro-esa
de"okra!i+a-ije. >a+dvajanje fa+e liberali+a-ije i de"okra!i+a-ije& raskorak& je s
%is!orijsko" s!varno& brojni% pro"jena s&s!ava dr&goga F& Nje"a1koj, A!aliji,
'&s!riji i Kapan&G i !reeg vala de"okra!i+a-ije F& Br1koj, Por!&gal&, 'rgen!ini,
>&"&njskojG.
9.2.*. Institucionalizacija demokracije
Slijedi" s!oga openi!ij& periodi+a-ij& pro"jena s&s!ava & !ri fa+e# s"jena s!arog
re;i"a, ins!i!&-ionali+a-ija i konsolida-ija de"okra-ije. 9n&!ar !e periodi+a-ije
liberali+a-ija se pro!e;e od posljednje fa+e a&!okra!skog re;i"a do po1e!ka
de"okra!ske konsolida-ije. 4e"okra!i+a-ija je pak definirana kao pro-es
D& koje"& se neograni1ena, nekon!rolirana i besko"pro"isna poli!i1ka
vlas! jedne dr&!vene sk&pine ili osobe pre"je!a & ins!i!&-ionali+irane
pos!&pke koji i+vrn& vlas! ograni1&j&, s!alno kon!roliraj&, 1ine propisno
odgovorno" i o"og&&j& kon!ingen!ne re+&l!a!eE F>*b, 8993a, 88<G.
Pres&dan korak ka de"okra-iji jes!, dakle, prijela+ poli!i1ke vlas!i s jedne
osobe ili sk&pine osoba na Dni+E ins!i!&-ionalni% pravila koja "oraj& pri+na!i svi i
koja "oraj& jednako vrijedi!i +a sve, !j. +a one koji vladaj& i one koji"a se vlada
F&sporedi!i i Pr+e,orski, 8998, 8<G. 0a+a de"okra!i+a-ije po1inje kad se kon!rola
poli!i1ki% odl&ka od&+"e eli!a"a s!are a&!okra!ske vlas!i i prenese na
de"okra!ske pos!&pke, s&ps!an-ijalni re+&l!a!i koji% nis& odredivi a priori F>*b,
8993a, 88<G. 0a+a ins!i!&-ionali+a-ije +avrava kad se &svoji novi de"okra!ski
&s!av i kad on obve+a!no nor"ira poli!i1ko na!je-anje i pos!&pke poli!i1kog
odl&1ivanja.
'ko se !ako s%va!i, onda je fa+a ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije onaj dio
pro"jene s&s!ava & koje"& se &spos!avljaj& nove de"okra!ske ins!i!&-ije. $o
+na1i da & ra+doblj& de"okra!i+a-ije i"a"o posla s e!apo" & kojoj s!are nor"e i
ins!i!&-ije vie ne va;e ili va;e jo sa"o djelo"i-e, dok nova pravila i ins!i!&-ije
880
jo nis& &spos!avljeni ili s& &spos!avljeni sa"o djelo"i-e. Poli!i1ki ak!eri s!oga
i"aj& "nogo vei pros!or +a djelovanje nego & konsolidirani" de"okra-ija"a &
koji"a "anevarski pros!or poli!i1ki% eli!a +na!no ograni1&j& obve+&j&e nor"e,
e!ablirane ins!i!&-ije i dr&!veno &korijenjeni in!eresi. No kako nor"e, ins!i!&-ije i
in!eresi jo nis& dovedeni & pri%va!ljiv& ravno!e;& i kako s!oga poli!i1ke odl&ke
jednako i ograni1&j& i legi!i"iraj&, fa+a de"okra!i+a-ije jo je s&o1ena sa +na!ni"
ri+iko" od propas!i.
Posebno je proble"a!i1no !o !o & pro-es& ins!i!&-ionali+a-ije poli!i1ki
ak!eri s!varaj& pravila pre"a koji"a i+ravno i sa"i po!o" "oraj& agira!i. $a se
pravila !rebaj& e!ablira!i kao nor"e koje bi pos!ale opepri%vaeni pos!&p-i +a
b&d&e poli!i1ke snage, nara!aje i s&kobe. Nape!os! i+"eC& vlas!i!i%
par!ik&larni% i opi% in!eresa & &spjenoj se de"okra!i+a-iji "ora rijei!i !ako da
se pronaCe ravno!e;a i+"eC& "oni% par-ijalni% in!eresa i Dopeg dobraE. Ker,
ako se posebni in!eresi "oni% poli!i1ki% ak!era ignoriraj&, oni "og& kao ve!o
sile doves!i & pi!anje i !i"e &gro+i!i de"okra!i+a-ij&. 'ko, ope!, ne vode dos!a!no
ra1&na o ope" in!eres& i proble"i"a koje !reba svlada!i, nee i"a!i irok&
legi!i"nos! s!anovni!va. Ls!a! e nes!abilni, skli+n&! e & defek!n& de"okra-ij&
FMerkel, 8999aO Merkel, P&%le i dr., 200:, 2003G, ili & %ibridni re;i" F>*b,
2002G, ili 1ak & a&!okra-ij&.
9 pro"jena"a s&s!ava ins!i!&-ionalne pore!ke "og& s!vori!i i poli!i1ki
ak!eri koji slijede vlas!i!e in!erese i i"aj& nor"a!ivne predod;be o op!i"alni"
ins!i!&-ija"a de"okra!ske +ajedni-e koje "eC&sobno ods!&paj&. 4e"okra!ski
ins!i!&-ionalni pore-i s!oga s& i re+&l!a!i s&koba oko poli!i1ke vlas!i, !e
ekono"ski% i nor"a!ivni% s&koba FPr+e,orski, 89II, H3G. No +a!o se &
odreCeni" kon!eks!i"a neki poli!i1ki ak!eri probijaj& sa svoji" &s!avni"
projek!i"a, a dr&gi neM Kako objasni!i kons!i!&iranje ra+li1i!i% ins!i!&-ionalni%
poredakaM Za!o & neki" novi" de"okra-ija"a nas!aj& parla"en!arni, & dr&gi"a
predsjedni1ki ili pol&predsjedni1ki s&s!avi vlas!i, !e kad se &spos!avlja veinska, a
kada konsen+&sna de"okra-ijaM
9.2.2. ;eneza demokratskih sustava vlasti
4e"okra!ski s&s!avi vlas!i s&s!avno se ra+lik&j& na !e"elj& odnosa i+"eC&
+akonodavne i i+vrne vlas!i FSar!ori, 899<a, I:. i d.G. S!&panj podjele,
ograni1enja i do"ina-ije dvij& vlas!i odl&1&je o !o"e "o;e li se govori!i o
parla"en!arno"e ili predsjedni1ko" s&s!av&. 9 s!varnos!i i"a i ra+novrsni%
s&s!ava vlas!i koji i"aj& ele"en!e oba !ipa i koji se ne "og& svrs!a!i & neki D1is!i
!ipE. N&;no je, dakle, kons!r&ira!i doda!ne !ipove kako bi se vodilo ra1&na o
s!varnoj ra+novrsnos!i de"okra!ski% ins!i!&-ionalni% poredaka. 9 ko"para!ivno"
na&k& o vladavini pos!oji "no!vo ra+li1i!i% ka!aloga kri!erija +a kons!r&k-ij&
!ipova s&s!ava vlas!i F0raenkel, 89?HO =oe,ens!ein, 8939O 2e"e, 89H0O S!effani,
89H9O 4&verger, 89I0O Sar!ori, 899<bG. Naj&vjerljivij& i+diferen-iran& !ipologij&
pon&dili s& S%&gar! i .are F8992G !e S%&gar! F899:G. Lsi" kri!erija prava
parla"en!a da opo+ove vlad&, odnosno pi!anja ovisi li vlada o povjerenj&
parla"en!a F&sporedi!i S!effani, 89H9G, koji se 1es!o na+iva sredinji", S%&gar! je
& svoj na&k o !ipovi"a &nio i sljedea obilje;ja# pravo parla"en!a da kon!rolira
888
vlad&, pravo predsjednika dr;ave da rasp&s!i parla"en!, pravo dr;avnog
poglavara da s"ijeni vlad&, +akonodavna prava ve!a i poli!i1ke do"ene dr;avnog
poglavara & vanjskoj, sig&rnosnoj i &n&!arnjoj poli!i-i. Po"o& !i% kri!erija,
S%&gar! dola+i do 1e!iri !ipa s&s!ava vlas!i.
8. Predsjedniki sustavi vlasti. Predsjednika kao efa vlade i+ravno biraj&
graCani. Ln no"inira ili i"en&je 1lanove kabine!a. Ne pos!oji ni
glasovanje o nepovjerenj& parla"en!a vladi, ni "og&nos! da vlada
rasp&s!i parla"en!.
2. Predsjedniko>parlamentarni sustavi vlasti. Predsjedni1ko)parla"en!arni
s&s!av vlas!i i"a dvoglav& i+vrn& vlas! & kojoj predsjednika dr;ave
i+ravno bira narod, a pre"ijera no"inira predsjednik i Fnei+ravnoG bira
parla"en!. Predsjednik i"a prava opo+va!i pojedine "inis!re ili -ijeli
kabine! i pro!iv volje parla"en!arne veine. Parla"en! i"a, is!ina, ovlas!i
da glas&je o nepovjerenj& vladin& kabine!&, ali predsjednik "o;e &lo;i!i
ve!o na glasovanje parla"en!a o nepovjerenj&, odnosno & posljednjoj
ins!an-iji "o;e rasp&s!i!i parla"en!.
:. Parlamentarno>predsjedniki sustavi vlasti. Parla"en!arno)predsjedni1ki
s&s!av vlas!i !akoCer i"a dvoglav& i+vrn& vlas!. No nas&pro!
predsjedni1ko)parla"en!arno" s&s!av&, predsjednik ne "o;e o!p&s!i!i
vlad& ili efa vlade pro!iv volje parla"en!arne veine.
<. Parlamentarni sustavi vlasti. Parla"en! je s&veren kako & i+bor& ili
opo+iv& vlade, !ako i & +akonodavs!v&. 4r;avni poglavar Fi+ravno ili
nei+ravno i+abrani predsjednik ili "onar% N ne"a sa"os!alni% ovlas!i da
in!ervenira & !vorb& vlade ili da rasp&s!i parla"en!. Ne"a ni neovisni%
ovlas!i da in!ervenira & +akonodavni pro-es & parla"en!&.
'ko se s&s!avi vlas!i !o s& nas!ali & !ree" val& de"okra!i+a-ije &s&s!ave
& 1e!vorn& !ipologij& predsjedni1ki%, predsjedni1ko)parla"en!arni%,
parla"en!arno)predsjedni1ki% i parla"en!arni% s&s!ava vlas!i, dobiva se sljedea
slika & !abli-i ?.
882
Ta"li%a '+ Tipovi demokratskih sustava vlasti u tre1em valu demokratiza%ije u
.u/noj 0uropi- Istonoj 0uropi- ;atinskoj @meri%i i Istonoj @ziji ?GG'A
Tip sustava vlasti "u#na $uropa Istona $uropa %atinska
&merika
Istona &zija
Predsjedni1ki F2elor&sijaG
a
'rgen!ina
2olivija
2rasilien
Jile
5kvador
Salvador
Bva!e"ala
7ond&ras
Meksiko
Nikaragva
Pana"a
Paragvaj
Per&
b
9r&gvaj
Andone+ija
0ilipini
Predsjedni1ko)
parla"en!arni
>&ssija
9kraine
As!o1ni $i"or
K&;na Koreja
$ajvan
Parla"en!arno)
predsjedni1ki
Por!&gal
F89H?)89I2G
Br1ka
F89H<)89I3G
2&garska
7rva!ska
=i!va
Poljska
>&"&njska
Srbija
Parla"en!arni Br1ka
Fod 89I3G
6panjolska
Por!&gal
Fod 89I2G
'lbanija
Jeka
5s!onija
=e!onija
MaCarska
Makedonija
Slova1ka
$ajland
a 2jelor&sija se s &s!avni" pro"jena"a 8993. i prakso" vlas!i predsjednika dr;ave =&kaenka
kre!ala od defek!ne de"okra-ije do predsjedni1ke dik!a!&re.
b Per& je po!kraj devedese!i% godina skren&o & a&!ori!arni re;i", a 2000. vra!io se de"okra-iji.
9 dvije regije obras-i s& jasni. 9 K&;noj 5&ropi na"e!n&li s& se isklj&1ivo
parla"en!arni, a & =a!inskoj '"eri-i sa"o predsjedni1ki s&s!avi vlas!i. 9
As!o1noj '+iji i As!o1noj 5&ropi nis& &o1ljivi &sporedivi %o"ogeni obras-i. No
+a!o s& & K&;noj '"eri-i nas!ali sa"o predsjedni1ki, a & K&;noj 5&ropi sa"o
parla"en!arni s&s!avi vlas!iM Za!o s& & As!o1noj '+iji i As!o1noj 5&ropi &o1ljive
ra+li1i!e s!r&k!&rne !vorevine & s&s!avi"a vlas!iM 4a bi se odgovorilo na !o
pi!anje, & &s!avno" na&k& i & ins!i!&-ionalno &s"jereno" is!ra;ivanj&
!ransfor"a-ije ra+"a!raj& se 1e!iri eksplana-ijska pris!&pa FMerkel, 8993-, I0. i
d.G#
8. Cistorijsko>ustavna o"janjenja. (rs!a i oblik &s!ava !&"a1e se kao
re+&l!a! konkre!ni% %is!orijsko)&s!avni% isk&s!ava & nekoj +e"lji,
nor"a!ivni% &vjerenja &s!avo!vora-a i posebnos!i & dr&!venoj s!r&k!&ri
neke +e"lje Fpri"jeri-e, =oe,ens!ein, 8939G.
2. Pro%esno orijentirana o"janjenja. 9!vrC&je se pove+anos! pro-esa
pro"jene s&s!ava s konkre!ni" obliko" nas!aj&eg s&s!ava vlas!i
FBlaeXner, 899<, 28HG.
88:
:. Perspektiva teorije aktera. 9s!av i oblik s&s!ava vlas!i !&"a1e se kao
re+&l!an!a ra-ionalni% s!ra!egija i djelovanja ra-ionalni% ak!era koji s&
ponajprije +ain!eresirani +a vlas!i!& koris! F5ls!er, 89IIO Pr+e,orski, 8998O
Lffe, 899<O .olo"er, 899?aG.
<. :"janjenje o uvozu. 9s!av i s&s!av vlas!i oblik&j& se ponajprije pre"a
obras-& D&spjeni%E &+orni% de"okra-ija F2r&nner, 8998G.
$a se 1e!iri eksplana-ijska pris!&pa nipo!o &+aja"no ne isklj&1&j&. 6!ovie,
oni obi1no sa"o djelo"i-e objanjavaj& nas!anak odreCeni% &s!ava i vrs!& s&s!ava
vlas!i. Za!o i% !reba pri"jenjiva!i ko"ple"en!arno, jer se ra+li1i!e ko"bina-ije i
+na1enja poka+&j& po&1niji"a & konkre!ni" anali+a"a od pri"jene svakoga
pris!&pa +asebno.
Cistorijsko>ustavna o"janjenja predsjedni1ki% s&s!ava vlas!i & =a!inskoj
'"eri-i najpo&1nija s& kad se pove;& s o"janjenjem o uvozu. 9 pro-es&
rede"okra!i+a-ije +e"alja !og podkon!inen!a, & koji"a s& predsjedni1ke
de"okra-ije pos!ojale i prije a&!ori!arni% vojni% re;i"a, s!ari s& &s!avi 1es!o,
"alo i+"ijenjeni, ope! s!&pali na snag&. Neko D&ve+ena !radi-ijaE
pre+iden-ijali+"a i+ Sjeverne '"erike, & =a!inskoj se '"eri-i poka+ala kao
oblik vlas!i !o ga eli!e i s!anovni!vo preferiraj& ne najposlije +a!o !o je & sklad&
s !radi-ionalni" obras-i"a poli!i1ke k&l!&re, pop&! kazikizma F%a%iMuismoG-
klijentelizma i personali+a-ije oblika vladavine Feksplana-ijski pris!&p 8 i <G.
Pol&predsjedni1ki s&s!avi vlas!i, kako & predsjedni1ko)parla"en!arnoj
!ako i & parla"en!arno)predsjedni1koj varijan!i, "og& se ponajprije pro"a!ra!i
kao !ipi1ni re+&l!a!i pa! s!anja & poli!i1koj "oi & koje"& ni eli!e s!arog re;i"a ni
de"okra!ske refor"ske snage ne "og& sa"e odreCiva!i &s!avo!vorn& agend&. 9
!akvo" s!anj&, bivi a&!okra!ski vlas!odr-i "isle da e svoje in!erese najprije
+a!i!i!i po"o& jakog predsjednika, dok de"okra!ska opo+i-ija &s!rajava na
jako"e parla"en!& o povjerenj& kojega ovisi vlada F=ijp%ar!, 8992O >*b, 899<,
23:G. $ipi1ni s& pri"jeri +a !o pos!a&!okra!ski s&s!avi vlas!i & Poljskoj,
>&"&njskoj, =i!vi i >&siji
?0
Feksplana-ijski pris!&pi 2 i :G.
MeC&!i", i+ pogodbeni% pro"jena s&s!ava "og& proi+ai i parla"en!arni
s&s!avi vlas!i, !o doka+&j& pri"jeri MaCarske F89I9)8990G i 6panjolske F89H?)
89HHG. Parla"en!arni s&s!avi vlas!i nas!ali s& & !ree" val& de"okra!i+a-ije
ponajprije kao posljedi-a osnivanja novi% dr;ava F5s!onija, Jeka, =e!onija,
Makedonija, Slova1ka, SlovenijaG, & koji"a je do"inan!n& &log& i"ala
de"okra!ska opo+i-ija. A dr&gi s& 1i"beni-i, pop&! parla"en!arne &s!avne
!radi-ije & povijes!i K&;ne 5&rope, pogodovali obnovljenoj i+gradnji
parla"en!arni% s&s!ava vlas!i.
?8
Parla"en!arni s&s!avi vlas!i najslabije se "og&
objasni!i !ipi1no" ko"bina-ijo" eksplana-ijski% pris!&pa.
?0
Pre"da se r&ski s&s!av vlas!i dosad o+na1avao Ds&perpredsjedni1ki"E F7ol"es, 899:)899<G i
pre"da predsjednik dois!a i"a i+vanredno velik& vlas!, pre"a &s!avnoj sis!e"a!i-i on odgovara
pol&predsjedni1ko" s&s!av& vlas!i FMo""sen, 200<, :HIG.
?8
$o vrijedi i +a Por!&gal, koji se nakon fa+e eksperi"en!iranja s parla"en!arno)predsjedni1ki"
s!r&k!&ra"a F89H<)89I2G, posreds!vo" nekoliko pro"jena 9s!ava, napokon konsolidirao kao
parla"en!arni s&s!av vlas!i.
88<
4onoenje" &s!ava +avrava $aza demokratiza%ije. 4e"okra-ija !i"e
nipo!o nije osig&rana, a nje+ina regresija & oblike a&!okra!ske vladavine nije
isklj&1ena. No prolo je vrije"e najvee nesigurnosti. Pro-es konsolida-ije !o
slijedi "o;e se osloni!i na ra+"jern& sig&rnos! ins!i!&-ionalnog sklopa kojega je
pri%va!ila veina i koji se !i!i sank-ija"a. S!ra!eke op-ije poli!i1ki% ak!era s!oga
s& ope! +na!no ograni1ene, a nji%ova s& djelovanja &+aja"no prora1&nljivija.
Koridor djelovanja, koji se !ijeko" pro-esa de"okra!i+a-ije proirio, ope! se
s&+&je. 9 fa+i de"okra!ske konsolida-ije de"okra!ske ins!i!&-ije "oraj& s!ei
&n&!arnj& s!abilnos! kako bi slale va;ne konsolida-ijske i"p&lse -ijelo"e
poli!i1ko" s&s!av& i njegovi" ak!eri"a.
9. 2. .onsolidacija
4e"okra-ija se "o;e po1e!i konsolidira!i na pojedini" par-ijalni" podr&1ji"a
poli!i1kog s&s!ava i prije nego !o se va;ne de"okra!ske ins!i!&-ije e!abliraj&
po"o& &s!ava ili jednos!avni% +akona. 9 li!era!&ri o !ransfor"a-iji po1e!ko"
de"okra!ske konsolida-ije se 1es!o na+ivaj& prvi slobodni i+bori, !ako+vani
kons!i!&!ivni i+bori F$ounding ele%tionsG FLV4onnell, S-%"i!!er i W%i!e%ead,
89I3G. S"isleniji" se pak 1ini da se kao po1e!ak de"okra!ske konsolida-ije &+"e
donoenje &s!ava ili de"okra!ska revi+ija s!arog &s!ava. $ada se nor"iraj&
najva;nija pravila poli!i1ke igre i &spos!avljaj& sredinje poli!i1ke ins!i!&-ije kao
!o s& parla"en!, vlada, predsjednik dr;ave i s&ds!vo. Lkon1ava se s!anje
Dfl&idni%E s!r&k!&ra i nenor"iranos!i odnosno nor"a!ivne nesig&rnos!i.
Najva;niji ak!eri & poli!i1ko" s&s!av& po1inj& prilagoCava!i svoje s!ra!egije,
ponaanje i odl&ke ins!i!&-ionalno osig&rani" de"okra!ski" nor"a"a.
Lgrani1ene s& op-ije djelovanja, a poli!ika ope! po1inje bi!i predvidiva.
Ld pi!anja o po1e!k& de"okra!ske konsolida-ije & is!ra;ivanj&
!ransfor"a-ije jo je prijepornije pi!anje o !o"e kad je neka de"okra-ija
konsolidirana. 4a bi se !aj !ren&!ak !o1nije odredio, najprije "ora"o ra+jasni!i#
FaG 6!o se s%vaa pod de"okra-ijo". FbG 6!o +na1i konsolida-ijaM
Poja" de"okra-ije odredili s"o & poglavlj& 8.8. L de"okra-iji se "o;e
govori!i onda kada je &spos!avljeno osa" ins!i!&-ionalni% i pro-ed&ralni%
"ini"alni% kri!erija >ober!a 4a%la. 'ko govori"o o f&nk-ionalnoj de"okra-iji
pravne dr;ave, !reba &p&!i!i na +a%!jevniji kon-ep! &sidrene de"okra-ije Fpogl.
8.8.2G. 9 nas!avk& !reba ra+vi!i anali!i1ki plodan pojam konsolida%ije koji se
"o;e opera-ionali+ira!i FMerkel, 8993-G.
88?
!lika )+ Dierazinski model demokratske konsolida%ije
883
ins!i!&-ionalna konsolida-ija
ustav
preds!avni1ka konsolida-ija
stranke- interesna udru/enja
okolina
okolina
okolina
okolina
konsolida-ija ponaanja
mo1ni ne$ormalni politiki akteri+
vojska- $inan%ijski kapital-
veleposjedni%i- teroristike skupine
konsolida-ija dr;avljanske k&l!&re
legi!i"nos!
s!abilnos!
e
l
i
!
e
e
l
i
!
e
e
l
i
!
e
e
l
i
!
e
"eC&narodna
po!pora
) poli!i1ka
) privredna
) vojna
dr&!veni s&kobi
) e!ni1ko)lingvis!i1ki
) nejednakos!
) siro"a!vo
) po!en-ijal nasilja
v
r
i
j
e
"
e
s
v
e

v
e

a

k
o
n
s
o
l
i
d
a
-
i
j
a
,

l
e
g
i
!
i
"
n
o
s
!

i

s
!
a
b
i
l
n
o
s
!
regionalni kon!eks!
Fs&sjedne dr;aveG
privredni kon!eks!
) &klj&1enos! & svje!sko !r;i!e
) "eC&narodni ekono"ski -ikl&si
) na-ionalna privredna s!r&k!&ra
< ra+ine de"okra!ske konsolida-ije
9 is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije prijeporan je poja" de"okra!ske
konsolida%ije. Mini"alis!i1ke pos!avke F4iPal"a, 8990, 8:I. i d.O Pr+e,orski,
8998, 23G na!je1& se sa +a%!jevniji" kon-ep!i"a FPrid%a", 899?O B&n!%er i dr.,
899?G. As!ra;iva1i !ransfor"a-ije nis& s&glasni o !o"e koje poli!i1ke i dr&!vene
ins!i!&-ije "oraj& bi!i s!abili+irane da bi se "oglo govori!i o konsolidiranoj
de"okra-iji. >a+lika pos!oji i & pogled& na irin& vre"enskog %ori+on!a, i &
pogled& na p&! koji najbr;e vodi do konsolida-ije. 5ngleski poli!i1ki +nans!venik
Beoffre Prid%a" F899?, 83IG ra+lik&je Dnega!ivn&E i Dpo+i!ivn&E konsolida-ij&.
4e"okra-ije s&, po nje"&, konsolidirane Dnega!ivnoE kad nijedan va;an poli!i1ki
ili dr&!veni ak!er ne !ra;i svoje in!erese i -iljeve i+van de"okra!ski% ins!i!&-ija,
jer & !o" !ren&!k& ne pos!oji nikakva privla1na s&s!avska al!erna!iva de"okra-iji.
Poli!i1ki je s&s!av Dpo+i!ivnoE konsolidiran ne sa"o onda kada je -ijeli s&s!av
legi!i"an i kad ne"a al!erna!ive & o1i"a eli!a, nego i kada obras-i s!avova,
vrijednos!i i ponaanja graCana odr;avaj& s!abiln& vjer& & legi!i"nos!
de"okra-ije. $aj kon-ep! konsolida-ije ra1&na na "nogo d&lji vre"enski
%ori+on! +a s!abili+iranje pos!a&!ori!arne de"okra-ije od kon-ep!a nega!ivne
de"okra!ske konsolida-ije koji se !i1e sa"o eli!a.
Pri%vaa" kon-ep! pozitivne konsolida%ije i diferen-ira" ga na 1e!iri
anali!i1ke ra+ine na koji"a se odl&1&je o i+gledi"a da se -ijeli poli!i1ki s&s!av
konsolidira.
?2
Je!iri anali!i1ke ra+ine is!odobno se reprod&-iraj& i kao 1es!o
&o1ljiv vre"enski slijed s!&pnjeva de"okra!ske konsolida-ije, jer se prva ra+ina,
po pravil&, konsolidira najranije, dok de"okra!ska konsolida-ija 1e!vr!e ra+ine
po pravil& !raje najd&lje.
Prva razina+ ustavna konsolida%ija. Ldnosi se na sredinje &s!avne
poli!i1ke ins!i!&-ije kao !o s& dr;avni poglavar, vlada, parla"en!, s&ds!vo i
i+borni s&s!av
?:
Fmakrorazina+ struktureG.
Ld navedene 1e!iri ra+ine &s!avna konsolida-ija biva & pravil& najranije
dovrena, !e djel&je kro+ nor"a!ivne, sank-ioniraj&e nap&!ke i &!je1e na dr&g&,
!re& i 1e!vr!& ra+in& !i"e !o s!r&k!&rira i ograni1ava djelovanje.
,ruga razina+ predstavnika konsolida%ija. $i1e se !eri!orijalnoga i
f&nk-ionalnog preds!avljanja in!eresa, ponajprije s!ranaka i in!eresni% &dr&;enja
Fmezorazina+ akteriG.
Kons!ela-ije i djelovanja ak!era na dr&goj ra+ini odl&1&j&, s jedne s!rane,
o !o"e kako se konsolidiraj& nor"e i s!r&k!&re na prvoj ra+ini !e, s dr&ge s!rane,
&!je1e li konfig&ra-ija prve i dr&ge ra+ine po+i!ivno ili nega!ivno na ponaanje
ak!era na !reoj ra+ini s ob+iro" na de"okra!sk& konsolida-ij&.
Tre1a razina+ konsolida%ija ponaanja. Na !reoj ra+ini djel&j&
Dnefor"alniE, !j. po!en-ijalni poli!i1ki ak!eri kao !o s& vojska, +e"ljini
veleposjedni-i, finan-ijski kapi!al, pod&+e!ni-i, radikalni pokre!i i sk&pine
Fmezorazina+ ne$ormalni politiki akteriG.
9spjesi & konsolida-iji prve i dr&ge ra+ine vrlo s& va;ni +a !o %oe li
!ako+vani Dnefor"alniE poli!i1ki ak!eri os!variva!i svoje in!erese &n&!ar
?2
Pri!o" se oslanja" na ra+"a!ranja !o s& i% ra+vili K&an K. =in+ i 'lfred S!epan F8993G.
?:
Pre"da i+borni s&s!avi rije!ko i"aj& &s!avni rang, +bog svojega s!varnog +na1enja & dodjeli
i+gleda da se b&de poli!i1ki preds!avljen ko"para!ivno s& va;ni +a konsolida-ij& de"okra-ije kao
i &s!avna !ijela FSar!ori, 899<bG.
88H
de"okra!ski% ins!i!&-ija ili i+van nji%, odnosno nas&pro! de"okra!ski" nor"a"a.
'ko s& prve !ri ra+ine konsolidirane, s nji% po!je1& odl&1&j&i po!i-aji da se
i+gradi graCansko dr&!vo koje s!abili+ira de"okra-ij&.
Letvrta razina+ konsolida%ija gra6anskog drutva F%ivi% %ulture i %ivil
so%iet=G. Na 1e!vr!oj se ra+ini +avrava konsolida-ija de"okra!skoga poli!i1kog
s&s!ava i+gradnjo" graCanske k&l!&re kao so-ijalno)k&l!&rnog !e"elja
de"okra-ije. Mo;e, kao !o +na"o i+ is!ra;ivanja poli!i1ke k&l!&re dr&gog vala
de"okra!i+a-ije FA!alije, S> Nje"a1ke, '&s!rije i Kapana nakon 89<?G, !raja!i
dese!ljei"a i bi!i +ape1aena s"jeno" nara!aja F'l"ond i (erba, 893:, 89I0G
Fmikrorazina+ gra6aniG.
A+ konsolidirane de"okra!ske -ivilne k&l!&re proi+la+e i"&ni+iraj&i
&!je-aji na prv&, dr&g& i !re& ra+in&, ako s& nji%ova s!abilnos! Fprva i dr&ga
ra+inaG ili in!egra-ija F!rea ra+inaG &gro;ene i+vanjski" Fprivredni",
vanjskopoli!i1ki" i dr.G kri+a"a. $ek kad se sve 1e!iri ra+ine konsolidiraj&, "o;e
se govori!i o de"okra-iji koja je &velike o!porna na kri+e.
Nas&pro! "ini"alis!i1ko" s%vaanj& de"okra!ske konsolida-ije, koje se
&velike ograni1&je na prv& i !re& ra+in&, &klj&1ivanje" dr&ge ra+ine Fpoli!i1ki%
ak!era# s!ranaka i &dr&;enjaG i 1e!vr!e ra+ine FgraCanske k&l!&re i -ivilnog dr&!vaG
dola+i" do "aksi"alis!i1kog poj"a de"okra!ske konsolida-ije. No, 1ak i !ako
D"aksi"alnoE konsolidiran de"okra!ski s&s!av nije po!p&no i"&n na !enden-ije
po!en-ijalne dekonsolida-ije. Zapravo, konsolidirana de"okra-ija skriva na sve
1e!iri ra+ine velike re+erve o!pora i+vanjski" des!abili+iraj&i" okovi"a koji
"og& nas!a!i & dra"a!i1ni" ekono"ski" i vanjskopoli!i1ki" kri+a"a. Pro-es
dekonsolida-ije "orao bi se pro!egn&!i na d&lja ra+doblja i ob&%va!i!i sve 1e!iri
ra+ine prije nego !o bi a&!okra!ske !enden-ije "ogle po!kopa!i ili 1ak ra+ori!i
de"okra!ski karak!er s&s!ava.
9.2.*. Ustavna konsolidacija
9s!av se vre"enski donosi na po1e!k& pro-esa konsolida-ije i s!oga & +na!noj
"jeri odreC&je i+glede sljedei% ra+ina i naredni% fa+a konsolida-ije. 9s!av
+a&+i"a %ijerar%ijski nadreCen polo;aj, jer prvi p&! !ijeko" pro-esa
!ransfor"a-ije &+rok&je dras!i1no red&-iranje kon!ingen!nos!i & ponaanj&. 9s!av
ja"1i &!vrCivanje pos!&pka & pro-esi"a odl&1ivanja FMerkel i dr., 8993, 8IG. 9
dijel& o dr;avno" prav& on &reC&je kako se i & kojoj ins!i!&-iji s!varaj& ope i
posebne nor"e pravnog pore!ka. 9 odreCeni" grani-a"a "o;e 1ak &!je-a!i i na
nji%ove "a!erijalno)poli!i1ke i so-ijalno)poli!i1ke sadr;aje. Po"o& obve+&j&i%
&s!avni% nor"i i ins!i!&-ija koje i% &!jelovlj&j& "o;e ve+a!i s!ra!eka djelovanja
poli!i1ki% ak!era +a !e"eljni konsen+&s, !e !ako s"anji!i preko"jerno "eC&sobno
nepovjerenje i nepredvidivos!. A+ e"pirijskog is!ra;ivanja de"okra!i+a-ije +na"o
da je ponaanje eli!a i+vanredno va;no +a de"okra!sk& konsolida-ij& F7igle i
B&n!%er, 8992G. Nai"e, ako "eC& eli!a"a nas!ane "ini"alni konsen+&s o
!e"eljni" de"okra!ski" pravili"a igre, de"okra-ija i"a dobre i+glede da se
konsolidira na sve 1e!iri ra+ine. $o pre!pos!avlja da poli!i1ke i dr&!vene eli!e
os!var&j& svoje in!erese i i da se s&kobljavaj& &n&!ar &s!avni% ins!i!&-ija. 9s!avni
pore-i !ako s!je1& "o da &pravljaj& ponaanje", ali karak!ero" "oraj& bi!i
88I
po!eni i inkl&+ivni pre"a va;ni" dr&!veni" sk&pina"a i is!odobno s!vori!i
pri"jerene po!en-ijale +a rjeavanje preds!ojei% dr&!veni% s&koba i poli!i1ki%
proble"a. Pos!a&!okra!ski &s!avi !rebaj&, dakle, da!i legi!i"nos! i s!abilnos!
"ladi" de"okra!ski" pore-i"a.
Kako "ladi &s!avi pos!aj& n&;no obve+a!niM 9 dr;avnopravnoj i
poli!olokoj raspravi o !o"e pos!oje dva odgovora# prvo, &s!avi s!je1& s!abilnos!
po"o& dr;avnopravno obve+ni% pos!&paka i+rade i &svajanja FDfor"alna
legi!i"nos!EG i, dr&go, osobi!o po"o& svoje sposobnos!i da po!eno i &1inkovi!o
rijee dr&!vene s&kobe i proble"e FDe"pirijska legi!i"nos!EG.
*ormalna legitima%ija ustava. 9 dr;avno" se prav& legi!i"nos! i
s!abilnos! de"okra!skog &s!ava pri"arno i+vodi i+ pos!&pka njegova
pos!avljanja, !j. i+rade i &svajanja. 4va pi!anja na koja "ora"o odgovori!i &
nae" kon!eks!& glase# kako se &s!av& "o;e pripisa!i for"alna legi!i"nos!M
Kakvo je +na1enje !e Dfor"alne pre!pos!avkeE +a s!varn& vjer& graCana &
legi!i"nos! !og &s!avaM
Na pi!anje o de"okra!skoj legi!i"nos!i pos!&pka koji" se donosi &s!av
"o;e se odgovori!i na !ri ra+ine F5ls!er, 899<, <:G#
legitima%ija odozgo# &s!av "o;e pre!endira!i da b&de de"okra!ski
legi!i"an ako je &s!avo!vorna sk&p!ina nas!ala de"okra!ski legi!i"noO
interna legitima%ija ustava# pos!&pak & &s!avo!vornoj sk&p!ini "ora
po!ova!i de"okra!ska na1elaO
legitima%ija odozdo# na-r! &s!ava daje se na referend&" kako bi ga
ra!ifi-irao narod.
Nadove+&j&i se na 2W-kenfWrdea F899<, 3H. i d.G i na praks& &s!a)
vo!vors!va de"okra!ski% dr;ava F2e"e, 893I, 89H8G, !a !ri na1ela legi!i"a-ije &
!vorbi &s!ava "og& se &s&s!avi!i po"o& 1e!iri !ipa legi!i"a-ije &s!ava FMerkel,
8993-, 92G. >edoslijed 1e!irij& !ipova &s!avo!vors!va %ijerar%ijski !e1e odo+go
pre"a dolje, !e se;e od Dvrlo de"okra!ski%E Fprvi !ipG do pos!&paka Ddvojbeni% sa
s!ajali!a !eorije de"okra-ijeE F1e!vr!i !ipG#
8. Narod bira sk&p!in& Fkonven!G koja, neovisno o sl&;beno" parla"en!&,
s!vara &s!av. Lna i+raC&je na-r! &s!ava, &svaja ga i podnosi na glasovanje
naroda Fpouvoir %onstituantG na referend&"&. Pri"jer je !ros!&panjsko
legi!i"iranje 9s!ava Je!vr!e >ep&blike & 0ran-&skoj 89<3.
2. 9s!avo!vorna sk&p!ina FkonstituantaG bira se de"okra!ski. Lna i+raC&je
&s!av, odl&1&je i &svaja ga sa"a. 9s!av se ne podnosi na glasovanje
narod& & s"isl& dr;avljana s bira1ki" pravo". Pri"jer dr&ge varijan!e
dvos!&panjskog legi!i"iranja jes! 9s!av Wei"arske >ep&blike.
:. LdreCeno dr;avno !ijelo Fpri"jeri-e parla"en!, vladaG i+raC&je na-r!
&s!ava kojega N obi1no, ali ne &vijek N &svaja parla"en!. Ne bira se
sk&p!ina neovisna o pos!ojee" sa+iv& parla"en!a i vladi koja !reba
i+radi!i na-r! &s!ava. Ldr;ava se referend&" o na-r!& &s!ava. Pri"jer !e
varijan!e dvos!&panjske legi!i"a-ije jes! 9s!av Pe!e >ep&blike &
0ran-&skoj 89?I.
<. LdreCeno dr;avno !ijelo i+raC&je na-r! &s!ava N odnosno revidira s!ari
&s!av N a &svaja ga parla"en!. Ne provodi se referend&" o &s!av&.
889
Pri"jeri s& jednos!&panjske legi!i"a-ije revidirani% &s!ava MaCarske i
Poljske 89I9. godine.
9 !abli-i 3. prika+ano je kako je & !& 1e!vorn& !ipologij& svrs!ano
&s!avo!vors!vo & 1e!iri velike regije & !ree" val& de"okra!i+a-ije. Nijedna "lada
de"okra-ija i+ D!reeg valaE nije i+abrala de"okra!ski &+oran p&! !vorbe &s!ava
Fprvi !ipG. $o &ka+&je na vre"ensk& s!isk& koja vlada osobi!o & dra"a!i1ni"
pro"jena"a s&s!ava Fkolapsi re;i"aG. 9s!avo!vor-i s& odvagivali i+"eC&
prednos!i de"okra!ski &+orni% pro-ed&ra i d&lje, "o;da ri+i1ne, "eC&fa+e be+
de"okra!skog &s!ava ili br;eg pos!&pka donoenja &s!ava s neki" pro-ed&ralni"
i sadr;ajni" nedos!a-i"a. Pri"jedba Kla&sa von 2e"ea F899<a, 2:3G da s&
is!o1noe&ropske eli!e koje s& ;eljele de"okra!i+a-ij& obi1no "orale rijei!i
D%i!nije proble"eE i da Dnis& i"ale vre"ena +a dvos!r&ko s&djelovanje naroda] &
!vorbi &s!ava o1i!o je openi!o !o1na +a !vorb& &s!ava & sklop& pro"jena re;i"a.
>eferend&" o &s!av&, Dlegi!i"nos! odo+doE, 1es!o se pre-jenj&je kao
ne!o !o i"a &!e"elj&j&& kvali!e!& +a de"okra-ij&. $o vrijedi ponajprije +a
pos!a&!ori!arna i pos!!o!ali!arna s!anja & koji"a se &s!av s!vara pod vre"enski"
pri!isko" i & &vje!i"a nedovoljno ra+vijenoga -ivilnog dr&!va. 'ko nije "og&a
sadr;ajna rasprava o &s!av&, plebis-i!i o &s!av& i"aj& "alo +na1enje i &velike
akla"a-ijski karak!er. Ldr;e li se & neprosvijeeni", nasilni" i i+"anip&lirani"
kon!eks!i"a, kao & >&"&njskoj F8998G, & >&siji F899:G ili & Arak& F200?G, "ora
i" se ospori!i svaka f&nk-ija de"okra!ske legi!i"a-ije.
Ta"li%a )+ Postup%i donoenja ustava u .u/noj 0uropi- Istonoj 0uropi- .u/noj i
!rednjoj @meri%i i u Istonoj @ziji
-ain dono<enja ustava "u#na $uropa Istona
$uropa
%atinska &merika Istona
&zija
Na%rt ustava donosi
de"okra!ski i+abrana
2onstituantaO &s!av se
pri%vaa na re$eerendumu
6panjolska
F89HIG
Ustav donosi de"okra!ski
i+abrana 2onstituantaO
pri%vaa se "ez re$erenduma
Por!&gal F89H3G 2&garska F8998G Paragvaj F8992G
7ond&ras F89I8G
Salvador F89I<G
Bva!e"ala F89I?G
Nikaragva F89IHG
Per& F89H9G
$ajland
F899HG
a
Ustav predla/e neko dr/avno
tijeloO pri%vaa se na
re$erendumu
6panjolska
F89HIG
>&sija F899:G
>&"&njska F8998G
=i!a&en F8992G
2ra+il F89IIG
Jile F89I0, 89I9G
5kvador F89HIG
0ilipini F89IHG
K&;na Koreja
F89IHG
Ustav donosi neko dr/avno
tijeloO pri%vaa se na
re$erendumu
Br1ka
F89H<G
'lbanija F8998#
privre"eni &s!avG
Poljska F8992#
D"ali &s!avEG
MaCarska F89I9#
privre"eni &s!avG
Slova1ka F8992#
privre"eni &s!avG
Jeka F8992#
privre"eni &s!avG
=e!onija F8992G
Slovenija F8998G
2elor&sija F899<G
'rgen!ina
F89I:G
b
9r&gvaj F89I<G
-
Meksiko
d
2olivija F89I2G
e
Andone+ija
F8999G
f
$ai,an
Fod 8998G
g
$ajland
F8992G
%
a Sk&p!ina koja je i+radila 9s!av sas!ojala se od preds!avnika koje je i+abrao parla"en!, a koji
s& prije !oga bili predlagani i+ s!anovni!va & vie"jese1no" pos!&pk&.
b 'rgen!ina se vra!ila 9s!av& i+ 8I?:.
- 9r&gvaj se vra!io 9s!av& i+ 893H.
820
d 9 Meksik& je va;ei 9s!av i+ 898H. vie p&!a refor"iran, posljednji p&! 899I.
e 2olivija se vra!ila 9s!av& i+ 893H.
f Kon!in&irani pro-es refor"e 9s!ava od 8999. & Savje!odavnoj narodnoj sk&p!ini FMajelis
Per"&sa,ara!an >aka!SMP>G.
g A+abrana Na-ionalna sk&p!ina je od 8998. refor"irala 9s!av & vie kr&gova.
% Zajedni1ka sk&p!ina 4onjega i Bornjeg do"a revidirala je 9s!av i+ 8998.
Napo"ena# 6panjolska je poseban sl&1aj !o ga je !eko svrs!a!i. Sa;"e li se ko"pleksni
pro-es !vorbe &s!ava, on bi !rebao bi!i najbolje legi!i"iran "eC& de"okra-ija"a D!reeg valaE
F&sporedi!i pogl. AAA, 8.:.:G. 'rgen!ina, 2olivija i 9r&gvaj vra!ili s& se preda&!ori!arno"
&s!av&. 9 Br1koj je 9s!avo!vorna sk&p!ina i+nijela sa"o prijedlog revi+ije 9s!ava. >evidiran
je 9s!av i+ 89?2. >eferend&" 89H<. odnosio se sa"o na pi!anje !reba li Br1ka os!a!i "onar%ija
ili pos!a!i rep&blika N +a rep&blik& je glasovalo 39,2 pos!o. 9 sl&1aj& 'lbanije, Jeke,
MaCarske, Poljske i Slova1ke posrijedi s& bili privre"eni &s!avi.
Izvor# Merkel i dr. F8993, 28G, &+ neke dop&ne.
30mpirijska legitima%ija4. 5"pirijska legi!i"a-ija +na1i da &s!av s!je1e
dos!a!n& Dvjer& & legi!i"nos!E FMaP WeberG, odnosno Dspe-ifi1n& i dif&+n&
po!por&E F4avid 5as!onG, posreds!vo" svoga &!je-aja na s!varn& poli!ik& i
dr&!vene odnose. A+gledi +a !o posebno s& dobri ako s& & &s!av sna;no &graCena
!ri na1ela#
drutvena i politika inkluzivnost# ne s"ije bi!i vei% s!r&k!&rni% "anjina
Frasni%, e!ni1ki%, vjerski%G, kao ni poli!i1ki% i dr&!veni% sk&pina koje s&
gr&bo o!eene & ins!i!&-ionalno" pris!&p& poli!i1koj vlas!iO
institu%ionalna e$i%ijentnost# poli!i1ke ins!i!&-ije "oraj& o"og&i!i
neo"e!ana odl&1ivanja i i"ple"en!a-ijeO
politika uinkovitost# poli!i1ke odl&ke "oraj& vidljivo pridonosi!i
rjeavanj& dr&!veni% proble"a Fekono"ski%, so-ijalnopoli!i1ki%,
proble"a &n&!arnje i vanjske sig&rnos!i i dr.G.
L proble"& inkl&+ivnos!i, efi-ijen!nos!i i &1inkovi!os!i & is!ra;ivanj&
!ransfor"a-ije od kraja devedese!i% godina raspravlja se na dvije ra+ine#
na razini sustava vlasti# rasprava se kree oko pi!anja jes& li +a
konsolida-ij& "ladi% de"okra-ija najprikladniji parla"en!arni,
predsjedni1ki ili pol&predsjedniki s&s!avi vlas!iO
na razini vrste politikog predstavnitva i o"lika odluivanja# pi!a se o
!o"e isp&njavaj& li po!rebe +a konsolida-ijo" najbolje veinske ili
konsen+&sne de"okra-ije.
Napose se iroko raspravljalo o pi!anj& o prikladno" s&s!av& vlas!i, !o
e"o sa"o k&r+ivno prika+a!i F&sporedi!i Merkel i dr., 8993, 2?. i d.G. Po+i-ije
koje parla"en!arne s&s!ave vlas!i na1elno s"a!raj& najprikladniji"a F=in+, 8990O
=ijp%ar!, 8992O S!epan i Ska-%, 899:G s&pro!s!avile s& se +agovorni-i"a
pre+iden-ijali+"a F7oro,i!+, 899:G. Naposlje!k& se pojavio i +agovornik
pol&predsjedni1kog s&s!ava vlas!i & lik& Biovannija Sar!orija F899<bG.
Spo"en&!i a&!ori s!alno s& navodili ra+li1i!e ko"bina-ije 1e!iri sredinja
arg&"en!a kako bi pod&prli svoj& pos!avk& F&sporedi!i, "eC& os!ali"a, S!epan i
Ska-%, 899:, 3. i d.G.
9 parla"en!arni" s&s!avi"a vlas!i obi1no i"a vie s!ranaka nego &
predsjedni1ki" s&s!avi"a. $o o"og&&je inkl&+ivnije i fleksibilnije
828
!vorbe koali-ija & dr&!vi"a s ko"pleksno" s!r&k!&ro" e!ni1ki%,
ekono"ski% i ideoloki% s&koba.
(lade & parla"en!arni" s&s!avi"a 1ee raspola;& sa s!abilni"
parla"en!arni" veina"a +a svoje progra"e refor"i nego predsjedni1ke
i+vrne vlas!i. 'ko predsjednik & predsjedni1ko" s&s!av& ne"a vein& &
parla"en!&, s&o1en je s veliki" k&nja"a i "og&nos!i"a da na r&b&
&s!ava vlada dekre!i"a ili da & dvos!ranoj !rgovini +as!&pnika i parla"en!a
po!ra;i n&;ne ad ho% veine. Lboje s& nepri"jerene s!ra!egije +a va;ne
progra"e refor"i & ra+doblji"a !ransfor"a-ije i +a konsolida-ij& jo
kr%ki% &s!avni% s!r&k!&ra.
9ska "eC&sobna ovisnos! +akonodavne i i+vrne vlas!i & parla"en!arni"
s&s!avi"a N nai"e, pravo vlade da rasp&s!i parla"en! i "og&nos!
parla"en!a da s"ijeni vlad& glasovanje" o nepovjerenj& N sadr;ava
&s!avne pos!&pke koji"a se "og& prevlada!i parali+iraj&e &+aja"ne
blokade. Na !aj na1in kri+e vlas!i "og& bi!i rijeene prije no !o se
pre!vore & kri+e re;i"a.
Predsjedni1ki s&s!avi, napro!iv, po!i1& poli!i1k& polari+a-ij& i sadr;avaj&
opasnos! blokiraj&i% s&koba i blokada odl&1ivanja &vijek kad i+vrna i
+akonodavna vlas! i"aj& veine s ra+li1i!i" s!rana1kopoli!i1ki"
preferen-ija"a.
K&an =in+ F8990G je sa;eo prednos!i parla"en!arnog s&s!ava vlas!i &
poj"& Dfleksibilnos!iE, koj& s&pro!s!avlja Drigidnos!iE pre+iden-ijali+"a.
0leksibilnos! +na1i da parla"en!arni s&s!avi vie ja"1e dr&!veno)
poli!i1k& inkl&+ivnos! i efi-ijen!nos! vlas!i kao i"pera!ive konsolida-ije.
Kri!i1ari pop&! No%lena F8992, 200:G i $%iba&!a F8993G osobi!o s&
prigovarali =in+& da aps!rak!na arg&"en!a-ija +ane"ar&je ins!i!&-ionalne i
so-ijalno)k&l!&rne okoline & koji"a "oraj& djelova!i velika &s!avna !ijela &
s&s!av& vlas!i. 6!ovie, +a de"okra!sk& je konsolida-ij& pres&dan na1in na koji s&
sredinje poli!i1ke ins!i!&-ije &sklaCene s i+borni" i s!rana1ki" s&s!avo",
s&s!avo" &dr&;enja, dr;avno" &pravo", regr&!a-ijo" eli!a i poli!i1ko"
k&l!&ro". $o je nedvojbeno nei+bje;na opo"ena koja &ka+&je na +na1enje
konkre!ni% ins!i!&-ionalni% i k&l!&rni% kon!eks!a, kao i kons!ela-ija ak!era. Sa"o
se !ako "og& objasni!i ods!&paj&i sl&1ajevi. No s gledi!a s!a!is!ike FS!epan i
Ska-%, 899:G i arg&"en!a-ije i+ in!erne logike ins!i!&-ija, vie !oga govori &
prilog =in+ovoj arg&"en!a-iji, koja bi dod&e !rebala bi!i ins!i!&-ionalno
i+diferen-irana & ono"e s"isl& & koje"& na !o "isle njegovi kri!i1ari. Kao !o
poka+&j& novije e"pirijske s!&dije FPr+e,orski i dr., 2000, 829. i d.O .%eib&b i
=i"ongi, 2002, 8?8G, kri!ika nipo!o ne pogaCa !e"eljni =in+ov iska+. Pr+e,orski
i dr&gi F2000, 8:HG +aklj&1ili s& na !e"elj& doj"ljive s!a!is!ike da s&#
Dpresiden!ial de"o-ra-ies are less likel !o s&rvive &nder -ir-&"s!an-es
,e -o&ld observe !%an are parlia"en!ar ones.E
?<
?<
DManje je vjeroja!no da e predsjedni1ke de"okra-ije pre;ivje!i & svi" okolnos!i"a koje s"o
pro"a!rali nego one parla"en!arne.D Fnap. prev.G.
822
Za konsolida-ij& de"okra-ije jo s& se nepovoljnji"a poka+ale ra+li1i!e
varijan!e se"ipre+iden-ijali+"a F>*b, 899<O Merkel, 8993-, 80<G. Njegova
&n&!arnja kons!r&k-ija o"og&&je da se, ovisno o kon!eks!&, ka;e da on n&di
posebno nepovoljne ins!i!&-ionalne aran;"ane +a "lade nekonsolidirane
de"okra-ije. Ans!i!&-ionalna konk&ren-ija i+"eC& predsjednika dr;ave i efa
vlade &n&!ar i+vrne vlas!i, !e rije!ko dos!a!no diferen-irane ovlas!i i+"eC&
i+vrne vlas!i predsjednika i +akonodavne vlas!i parla"en!a o"e!aj& sposobnos!
odl&1ivanja kad veine pripadaj& ra+li1i!i" poli!i1ki" s!ranka"a. LdgaCaj& se
%i!na rjeenja proble"a, a +a"jenj&j& i% proble"a!i1ni pos!&p-i & poli!i1koj
vlas!i. 9 s!anovni!v& !o "o;e vrlo br+o i+a+va!i g&bi!ak Dspe-ifi1ne po!poreE
F5as!on, 893?G. Pri"jeri s& K&;na Koreja od 89II. do 8999, Poljska nakon 8990. i
>&sija nakon 899:. 9n&!arnja konk&ren-ija & i+vrnoj vlas!i &kida se ako
predsjednik dr;ave i parla"en!arna veina pripadaj& is!oj s!ran-i, kao !o je !o
devedese!i% godina povre"eno bilo & 7rva!skoj, >&"&njskoj, K&;noj Koreji Fod
8990G, =i!vi Fod 899<G i Poljskoj. No, poglavar dr;ave onda i"a !akv& "o N
pri"jer je >&sija pod P&!ino" nakon 200:. N kakv& obi1no ne"aj& ni pre"ijeri &
parla"en!arni" s&s!avi"a ni predsjedni-i dr;ava & predsjedni1ki" s&s!avi"a.
Ne"a va;ni% %he%ks and "alan%es koji nekonsolidirane de"okra-ije !i!e od
degeneriranja & defek!n& de"okra-ij& & kojoj i+abrani predsjednik, kojega
&s!avne kon!role jedva ograni1&j&, vlada na plebis-i!arno)a&!ori!aran na1in
FMerkel, P&%le i dr., 200:G.
Apak, & vrednovanj& sposobnos!i i &1inkovi!os!i predsjedni1ki%,
pol&predsjedni1ki% i parla"en!arni% s&s!ava vlas!i "ora se pros&di!i "og& li
konkre!ni s!rana1ki s&s!avi i s&s!avi &dr&;enja &kin&!i kons!ela-ij& &s!avni%
vlas!i. 6!ovie, "oraj& se anali!i1ki pove+a!i pre!%odno ski-irane prva ra+ina
konsolida-ije F&s!avne ins!i!&-ije, s&s!av vlas!iG i dr&ga ra+ina konsolida-ije
Fins!i!&-ije in!er"edijarnog posredovanja in!eresaG, &+i"aj&i & ob+ir &log&
poli!i1ki% eli!a i poli!i1ke k&l!&re. $ek se &+aja"ni" preple!anje" !i% dvij& ra+ina
"og& raspo+na!i kon!&re odnosa & vlas!i i ko"&nika-ijski% odnosa "eC&ovisni%
ins!i!&-ija i ak!era. 'rend =ijp%ar! F89I<, 8999G je !o "akar pok&ao s posebnog
aspek!a kon-en!ra-ije vlas!i, podjele vlas!i i inkl&+ije preko idelani% !ipova
veinske i konsen+&sne de"okra-ije, b&d&i da je & anali+& ins!i!&-ija &klj&1io
s!rana1ki s&s!av, oblike koali-ija & !vorbi vlade i pro-ed&ralne oblike poli!i1kog
odl&1ivanja.
9.2.2. Predstavnika konsolidacija
Konfig&ra-ija i o!vorenos! dr;avni% ins!i!&-ija, vrs!a i+bornog s&s!ava i +akonsko
nor"iranje in!eresni% &dr&;enja i"aj& prvi oblikovni &!je-aj na nas!aj&i oblik
in!er"edijarni% s!r&k!&ra. Lbli-i in!er"edijarnog posredovanja in!eresa i+"eC&
dr&!va i dr;avni% ins!an-ija odl&1ivanja ra+lik&j& se pre"a svojoj !eri!orijalnoj i
f&nk-ionalnoj di"en+iji. Prv& os!var&j& poli!i1ke s!ranke, a po!onj& in!eresna
&dr&;enja.
!tranaki sustavi. 9 pos!a&!ori!arni" !ransfor"a-ijski" dr&!vi"a
s!rana1ki se s&s!av& oblik&j&, ponajprije, pod !ri &!je-aja# F8G kro+
82:
!ransfor"a-ijski s&kob i+"eC& a&!ori!arnog re;i"a i de"okra!ske opo+i-ije
FKi!s-%el!, 8992GO F2G kro+ s!r&k!&r& dr&!veni% ras-jepa F=ipse! i >okkan, 893HO
Sar!ori, 89H3GO !ree, kro+ i+borni s&s!av FNo%len, 200<G.
Sredinji !ransfor"a-ijski s&kob i+"eC& a&!ori!arnog re;i"a i
de"okra!ske op+i-ije i"a oblikovn& snag& sa"o prijela+no, & ra+"jerno ranoj
fa+i pro"jene s&s!ava. Kako de"okra!ska konsolida-ija napred&je, !ako se
Dfor&"ske s!rankeE kao biva opo+i-ija re;i"& raspadaj& &+d&; ideoloki%,
so-ijalni% i osobni% -r!a polari+a-ije F2e"e, 899<a, 293G, kao !o poka+&j&
pri"jeri poljske Solidarnos!i, li!avskog Saj&disa, "aCarskoga 4e"okra!skog
for&"a i 1ekoga BraCanskog for&"a. Nakon nes!anka +ajedni1kog neprija!elja,
s!aroga a&!okra!skog re;i"a, s!r&k!&r& dina"ike na!je-anja & s!rana1ko" s&s!av&
d&goro1no obilje;&j& ponajprije so-ijalne i, & "anjoj "jeri, osobne -r!e s&koba.
A+borni s&s!avi "og& pak +na!no pridonije!i !o"e da se s!rana1ki s&s!avi
Dra-ionali+iraj&E !ako da gr&bo ne nar&avaj& i"pera!iv o so-ijalnoj inkl&+ivnos!i,
ali i da po!i1& for"iranje s!abilni% vladini% veina.
Iz"orni sustavi. Zbog prvoga spo"en&!oga ra+loga de"okra!sk&
konsolida-ij& "og& po!i-a!i i+borni s&s!avi rela!ivne i apsol&!ne veine, a +bog
dr&goga ra+loga 1is!i ra+"jerni i+borni s&s!avi be+ pro%ibi!ivne kla&+&le.
(einski i+borni s&s!avi 1es!o diskri"iniraj& vee dr&!vene i poli!i1ke sk&pine &
pris!&p& poli!i1koj vlas!i Fpri"jeri-e, & Makedoniji, 9krajini i 2jelor&sijiG. Lne se
s!oga "og& o!&Ci!i od de"okra-ije ili 1ak pos!a!i nje+ini odl&1ni pro!ivni-i.
Nas&pro! !o"e, 1is!i ra+"jerni s&s!avi i+bora o!e;avaj& for"iranje s!abilni%
vladini% veina, kao !o poka+&j& pri"jeri Wei"arske >ep&blike F8989)89::G,
A!alije Fnakon 89<IG i Poljske F8990)899:G.
Spek!ar i+borni% s&s!ava koji po!i1& de"okra-ij& pro!e;e se od ra+"jerni%
i+borni% s&s!ava s pro%ibi!ivno" kla&+&lo" do rovovski% odnosno
ko"pen+a-ijski% i+borni% s&s!ava koji, pribli;no &ravno!e;eno, ko"biniraj&
ele"en!e ra+"jerni% i veinski% i+borni% s&s!ava FKasapovi i No%len, 8993G.
Posljednji pogod&j& s!abilni" vladini" veina"a, & sebi obi1no ne skrivaj&
ekla!an!ne diskri"ina-ije "anji% s!ranaka i po!i1& s"jene & odgovornos!i +a
vlad&. Pri"jeri 6panjolske nakon 89H?. s poja1ani" ra+"jerni" i+borni"
s&s!avo" i MaCarske nakon 8990. s ko"pen+a-ijski" rovovski" s&s!avo"
poka+&j& da s& i+borni s&s!avi koji po!i1& de"okra-ij& vie s"je!eni na sredini
i+"eC& 1is!i% !ipova veinski% i ra+"jerni% i+bora. Jis!i ra+"jerni s&s!avi i+bora
ko1e konsolida-ij&. $ako je 1is!i ra+"jerni s&s!av i+bora be+ pro%ibi!ivne
kla&+&le, koji je va;io & Poljskoj od 8990. do 899:, prop&s!io & parla"en! FSej"G
29 gr&pa-ija koje s& nalikovale na s!ranke. Posljedi-a s& bili nepro+irni odnosi &
glasovanj& & Sej"&, %e!erogene vladine koali-ije i kra!kovje1ni kabine!i FMerkel,
8993-G. Mog&nos! vladanja +e"ljo" osig&ravala se "&ko!rpno. Zbog pogreni%
ins!i!&-ionalni% odl&ka, kao !o s& se"ipre+iden-ijali+a" i ra+"jerni i+borni
s&s!av & vie"anda!ni" i+borni" okr&+i"a, konsolida-ija nove de"okra-ije &
Poljskoj i+g&bila je drago-jeno vrije"e. As!ina, nejasni odnosi & ra+grani1enj&
i+"eC& parla"en!a i i+vrne vlas!i predsjednika, !e sna;ni ra+"jerni &1in-i
ra+"jernoga i+bornog s&s!ava nis& pro&+ro1ili, nego s& sa"o poja1ali i prod&bili
frag"en!a-ij& eli!a i polari+a-ij& poli!i1ke k&l!&re.
82<
Koji s!rana1ki s&s!avi po!i1& odnosno &gro;avaj& de"okra!sk&
konsolida-ij&M 9va;avaj&i kri!erije iroke dr&!vene inkl&+ivnos!i i s!abilnos!i
vlade, de"okra!sk& konsolida-ij& po!i1& varijan!e &"jereni% vies!rana1ki%
s&s!ava koji se nala+e i+"eC& dvos!rana1kog s&s!ava i eks!re"noga polari+iranog
pl&rali+"a F2e"e, 89I2, :82G. $o +na1i da s!rana1ki s&s!avi djel&j& po!i-ajno na
de"okra!sk& konsolida-ij& ako i"aj& odreCena svojs!va s ob+iro" na !ri kri!erija#
$ragmenta%iju, polariza%iju i volatilnost Fne!o fl&k!&a-ij& bira1aG.
*ragmenta%ija. 9 is!ra;ivanj& s!abilnos!i poli!i1ki% s&s!ava vrlo
frag"en!irani s!rana1ki s&s!avi slove opasni"a +a s!abilnos! -ijeloga poli!i1kog
s&s!ava. $o je osobi!o 1es!o sl&1aj onda kada se sna;na frag"en!a-ija pove;e s
ideoloko" polari+a-ijo", slabi" i %e!erogeni" koali-ijski" vlada"a i 1es!i"
s"jena"a vlada FSar!ori, 89H3G. Pri"jeri s& Wei"arska >ep&blika, Je!vr!a
>ep&blika & 0ran-&skoj, $alijanska >ep&blika prije i poslije 899<, Poljska od
8990. do 899:. i Slova1ka od 899:. do 899I.. Kedan od 1i"benika koji je
&+rokovao br+& konsolida-ij& pos!a&!ori!arni% de"okra-ija & Br1koj, Por!&gal& i
6panjolskoj seda"dese!i% i osa"dese!i% godina bio je ni+ak s!&panj frag"en!a-ije
s!rana1ki% s&s!ava FMerkel, 8990, 3O Morlino, 899?, :2<G. Lsi" +a MaCarske& !o
ne vrijedi ni +a jedn& dr&g& +e"lj& "eC& pos!ko"&nis!i1ki" de"okra-ija"a &
As!o1noj 5&ropi.
Polariza%ija i protusustavske stranke. S!rana1ki s&s!avi & koji"a je "ala
dis!an-a i+"eC& va;ni% s!ranaka na lijevo"e i desno" kril& i & koji"a ne"a
pro!&s&s!avski% s!ranaka i"aj& prednos!i & konsolida-iji. 4ok je & K&;noj 5&ropi
sa"o por!&galsk& de"okra-ij& kra!ko!rajno F89H<)89H3G des!abili+irala
pro!&s&s!avska ko"&nis!i1ka par!ija i dok novi" de"okra-ija"a & As!o1noj '+iji
ne prije!i opasnos! od pro!&s&s!avski% s!ranaka, de"okra!sk& konsolida-ij& &
As!o1noj 5&ropi, napose & >&siji, =e!oniji i Slova1koj, o!e;avalo je pos!ojanje
dvij& an!agonis!i1ki% pro!&s&s!avski% s!ranaka F2e"e, 899<, :08. i d.G.
Lpeni!o, konsolida-ij& de"okra-ije & !ree" val&, kao i & prvo"e, "anje
sprje1avaj& pro!&s&s!avske s!ranke nego 1injeni-a da s& "noge s!ranke & 'fri-i,
As!o1noj '+iji i As!o1noj 5&ropi jedva &korijenjene & dr&!v&.
*luktua%ija "iraa FvolatilnostG. S!rana1ki s&s!avi & koji"a je fl&k!&a-ija
bira1a niska ili srednja djel&j& po!i-ajno na konsolida-ij& -ijeloga poli!i1kog
s&s!ava. S"anjivanje fl&k!&a-ije bira1a &ka+&je na !o da se s!vara s!abili+iraj&i
ele"en! s!rana1ke iden!ifika-ije. Ln poka+&je da s!ranke kao in!er"edijarne
s!r&k!&re s!varaj& n&;ne korijene & dr&!v&, a da pri !o"e ne one"og&&j&
in!eresno posredovanje i+"eC& dr;ave i dr&!va. Lsi" !oga, opadanje"
fl&k!&a-ije bira1a pos!aj& nevjeroja!ni"a i ne"iri pri pro"jeni vlada i radikalni
obra!i & poli!i-i vlada. Ko"para!ivno visoka fl&k!&a-ija bira1a bila je, i jo jes!,
!vrdokoran proble" konsolida-ije & go!ovo svi" pos!a&!okra!ski"
de"okra-ija"a !reeg vala $aj se proble" pojavio & vee" oblik& & 'fri-i, '+iji
i As!o1noj 5&ropi, nego & poslijera!ni" de"okra-ija"a & Nje"a1koj i '&s!riji !e &
pos!a&!ori!arni" s&s!avi"a & K&;noj 5&ropi 89H<. i 89H?. F2e"e, 899H, <HG.
82?
Ta"li%a N+ !tupanj $ragmentiranosti stranakih sustava Istone 0urope na
parlamentarnoj razini
>aeov indeks frag"en!a-ije MaCarska
F8990, 899<,
899I, 2002G
Poljska
F8998, 899:,
899H, 2008G
Jeka
F8990, 8992,
8993, 2002G
Slova1ka
F8990, 8992,
899<, 899IG
Kons!i!&!ivni
i+bori
Blasovi H:,? 98,9 3I,: I8,I
(andati N-G F1-& &F- N&-N
4r&gi i+bori Blasovi I2,0 98,2 I?,8 I<,?
(andati )'-' N&-& NF-G )F-G
$rei i+bori Blasovi I0,H HI,2 I8,? I:,8
(andati )#-N ))-1 N'-F NN-#
Je!vr!i i+bori Blasovi 3<,H HI,8 H9,< I:,?
(andati '&-I N-G N-N N#-F
Napomena# Zapadnoe&ropski prosjek 899I)2000# glasovi H?,?, "anda!i 3I,:. Andeks
frag"en!a-ije pre"a >ae& F893IG ra1&na se !ako da se +broje kvadrirani &djeli & glasovi"a
odnosno & "anda!i"a svi% s!ranaka i odbij& od 8. >adi bolje +ornos!i, poka+a!elji s& po"no;eni
sa 800. 9 ob+ir se &+i"aj& sa"o s!ranke koje i"aj& naj"anje :,2 pos!o &djela & &k&pni"
glasovi"a odnosno & &k&pni" "anda!i"a, jer s!ranke s "anji" &djelo" pridonose indeks&
frag"en!a-ije "anje od 0,008 odnosno 0,8.
Izvor+ vlas!i!i i+ra1&n na osnovi poda!aka i+# Ki!s-%el! i dr. F8999, 882. i d.GO
%!!pSS,,,.ele-!ions,orld.orgO ,,,2esseP.a-.&kSele-!Sele-!erSslovakiaderdnl.%!".
!ustav udru/enja. Sa"e s!ranke ne "og& +aja"1i!i posredovanje in!eresa
i+"eC& dr&!va i dr;ave. $eri!orijalno preds!avni!vo "ora bi!i dop&njeno
f&nk-ionalni" posredovanje" in!eresa od s!rane &dr&;enja. ' &pravo je !a ra+ina
in!er"edijarni% s!r&k!&ra kroni1no nedos!a!no ra+vijena & pos!a&!ori!arni"
dr&!vi"a. 0iksiranos! veine a&!ori!arni% s&s!ava na dr;av& os!avlja +a sobo"
slabo -ivilno dr&!vo. 9 a&!ori!arni" re;i"i"a jedva da pos!oji ) ili pos!oji sa"o
& nad+irani" nia"a ) sfera dr&!va koja je +a!iena od dr;ave, a & kojoj se
organi+iraj& i ar!ik&liraj& privredni in!eresi, dr&!vene sk&pine i k&l!&rne s!r&je.
$o nije os!avilo +a sobo" sa"o +na!an !ere! naslijeCa & pos!ko"&nis!i1ki"
de"okra-ija"a As!o1ne 5&rope FLffe, 899<, 828G, nego je op!ereivalo i
pos!a&!ori!arna dr&!va & 'fri-i ili "lade de"okra-ije & As!o1noj '+iji FMerkel,
2000O .roissan!, 200:G. 4iferen-ija-ija i pl&rali+a-ija dr&!va, koje s& po1ele s
pro"jeno" s&s!ava, nipo!o a&!o"a!ski ne rjeavaj& de"okra!ski i f&nk-ionalni
proble" posredovanja dr&!veni% in!eresa &n&!ar dr&!va i nas&pro! dr;avi.
D4r&!voE, pie Ka-ek K&roe F8998G, jedan od is!akn&!i% ak!era !ransfor"a-ije &
Poljskoj, "o;e bi!i nevjeroja!no diferen-iranoO proble" je & !o"e je li i
organi+irano, jer je sa"o onda i in!egriranoE. $ek &+aj"ano pri%vaanje i
organi+iranje so-ijalni% i privredni% in!eresa osposobljava neko dr&!vo da
kolek!ivno djel&je nas&pro! konk&ren!ski" in!eresi"a i dr;avi. $o djelovanje
pos!aje !rajni" po"o& &dr&;enja, !e se !ako ja"1i "ini"alna sig&rnos!
re-ipro1ni% o1ekivanja privredni%, so-ijalni% i dr;avni% ak!era FKra&s, 8999, 29. i
d.G. A+ perspek!ive !eorije de"okra-ije, sa"oorgani+iranje &dr&;enja & dr&!v&
osig&rava pros!ore +a sa"os!alno &1inkovi!o djelovanje nas&pro! dr;avi. Po svi"
pravili"a, ono +na1i i &pravlja1ko ras!ereenje dr;ave, a !i"e i s!je-anje
ra-ionalnos!i & privrednoj poli!i-i. 2e+ s&s!ava f&nk-ionalni% in!eresa nad "ladi"
se dr;avni" ins!i!&-ija"a i poli!i1ki" s!ranka"a nadvio D4a"oklov "a1E
pre!jerane +a%!jevnos!i & odnos& pre"a s&s!av& FWiesen!%al, 899:, 8?G.
9 &vje!i"a poli!i1ke nesig&rnos!i i poras!a par!ik&larni% in!eresa, !o s&
!ipi1ni +a !ransfor"a-ijska dr&!va & koji"a ne bi bilo ni +a"islivo a ni po;eljno
823
okre!anje k pre"onoj dr;avi ili 1is!o"e !r;ino" dr&!v&, repre+en!a!ivna
in!eresna &dr&;enja 1ine +na!an po!en-ijal pore!ka & s"anjivanj& nesig&rnos!i &
poli!i1ko" &pravljanj&. Lsi" !oga, oblikovanje Din!er"edijarni% organi+a-ija i
organi+irani% "re;a i+"eC& dr&!va i dr;ave ne 1ini se sa"o kao reak-ija na
prop&s!e & &pravljanj&, nego i kao posljednji opro!aj od a&!okra!skog s%vaanja
dr;aveE FWiesen!%al, 899:, 83G.
Koje vrs!e s&s!ava &dr&;enja po!i1&, a koje ko1e de"okra!sk&
konsolida-ij&M A !& vrijede kri!eriji !o s& pre!%odno navedeni +a &s!avne
ins!i!&-ije# s&s!avi &dr&;enja !rebali bi bi!i inkl&+ivni i efi-ijen!ni. Ankl&+ivni s&
ako s& repre+en!a!ivniO efi-ijen!ni s& ako, prije svega, djel&j& koopera!ivno. 'ko
s& velika &dr&;enja rada i kapi!ala repre+en!a!ivna, nji%ove in!eresne ra1&ni-e
"anje konfligiraj& s opi" in!ereso" dr&!va FLlson, 893IG. 6!o se respek!ivni
dr&!veni in!eresi organi+iraj& vie i ob&%va!nije, !o s& pripravniji +a
koopera!ivno djelovanje sa svoji" in!eresnopoli!i1ki" pro!&igra1i"a i dr;avo".
Koopera-ija ope! +na1i efi-ijen!nos! & pro-esi"a odl&1ivanja i provedbe
privredne poli!ike. A+ra;eno 5as!onovi" poj"ovlje", &dr&;enja "og& pridonosi!i
i spe-ifi1noj i dif&+noj legi!i"nos!i nekog s&s!ava F.roissan! i dr., 899I, :29. i
d.G.
Mlada &dr&;enja & nekonsolidirani" de"okra-ija"a rije!ko s&
organi+irana i -en!rali+irana do onoga s!&pnja koji je n&;an +a &sklaCeno
djelovanje, !e koji i% osposoblj&je da se sa"oobve+&j& & odnos& pre"a
1lanovi"a vlas!i!e organi+a-ije. ' !o je ope! n&;na pre!pos!avka s&radnje s
os!ali" &dr&;enji"a i dr;avo". S!oga nije 1&dno !o & rani" fa+a"a
de"okra!ske konsolida-ije in!eresna &dr&;enja obi1no i"aj& sek&ndarn& &log&
FS-%"i!!er, 8999, <3. i d.G.
Napredovanje" pro-esa konsolida-ije ras!e i de"okra!sko, ekono"sko i
so-ijalno +na1enje organi+irani% in!eresni% &dr&;enja, jer be+ i+diferen-iranoga i
repre+en!a!ivnog s&s!ava &dr&;enja dr&!va nis&, 1ak ni & de"okra-ija"a, sig&rna
ni od e!a!is!i1ke prevlas!i, ni od so-ijalnodarvinis!i1ki% posljedi-a 1is!i% !r;ini%
privreda.
'ko je s&s!av &dr&;enja slab, nedos!a!na s!r&k!&ra posredovanja
f&nk-ionalni% in!eresa "o;e &+rokova!i overparlamentarization i
overpartitization poli!i1kog s&s!ava Ffg%, 899?, 2?8G i sprje1ava!i pro-es
konsolida-ije de"okra-ije. Zbog !oga se "o;e preop!ere!i!i s&s!av !eri!orijalnog
preds!avni!va, !e &+rokova!i proble"a!i1an g&bi!ak legi!i"nos!i parla"en!a i
s!ranaka koji sa"e nose !ere! svi% nepop&larni% odl&ka Ffg%, 899?, 2?2O Mon!ero
i Morlino, 899?, 2?9G. $o poka+&je da &1vrenje asi"e!ri1ni% s!r&k!&ra
in!eresnog posredovanja skriva la!en!ni po!en-ijal dekonsolida-ije pojedini%
par-ijalni% podr&1ja, kao i -ijeloga poli!i1kog s&s!ava.
9.2.2. .onsolidacija pona<anja neformalnih politikih aktera

9 is!ra;ivanj& &+roka slo"a de"okra-ija openi!o F=in+, 89HIaG, kao i
de"okra!ski% s&s!ava & =a!inskoj '"eri-i i K&;noj 5&ropi posebno
F>&es-%e"eer i dr., 8992G, opravdano se is!i1e va;na &loga po!en-ijalni% Dve!o
silaE. 9 sklop& pro"jene s&s!ava ve!o sile se s%vaaj& kao "oni dr&!veni i
82H
dr;avni ak!eri koji ne"aj& &s!avni "anda! da poli!i1ki djel&j&. Najva;niji
Dnefor"alni poli!i1ki ak!eriE, odnosno Dpoli!i1ke ve!o sileE koje &!je1& na &spje%
ili ne&spje% pro-esa de"okra!i+a-ije jes&# vojska, paravojna &dr&;enja,
preds!avni-i finan-ijskoga i ind&s!rijskog kapi!ala, kr&pni +e"ljoposjedni-i,
radikalni sindika!i ili !eroris!i1ke gr&pa-ije. Nji%ovo djelovanje, nji%ove privredne
!ransak-ije ili dr&!vene "obili+a-ije i+vanredno s& va;ni +a konsolida-ij&,
dekonsolida-ij& ili slo" de"okra-ija. Nji%ovi "o!ivi i pros!ori djelovanja, koji
odreC&j& oblik poli!i1ke vladavine i+van &s!ava, osobi!o ras!& & s!anji"a
privredni%, so-ijalni% i poli!i1ki% kri+a.
Pro"jenjiva povijes! de"okra-ija & =a!inskoj '"eri-i n&di ra+novrsne
pri"jere +a !o FNo%len, 89I3G. 'ko je & per-ep-iji vojske &gro;ena !eri!orijalna
-jelovi!os! dr;ave ili nje+ina &n&!arnja sig&rnos! N kao & 2ra+il& 893<, 'rgen!ini
8933, Per&& 893I. i 9r&gvaj& 89H<. N or&;ane snage nerije!ko se pre!varaj& od
vir!&alne & s!varn& ve!o sil&. 'ko radikalne privredne i so-ijalne refor"e &gro+e
!radi-ionalne klasne, posjedni1ke i s!a!&sne odnose N kao & Jile& od 89H0. do
89H:. N "og& nas!a!i ak!ivne ve!o koali-ije vojske, kr&pni% +e"ljoposjednika,
ind&s!rijskoga i finan-ijskog kapi!ala, !e S'4)a.
Lpeni!o se "o;e ka+a!i# !o je slabije povjerenje nefor"alni% ak!era &
sl&;bene poli!i1ke ins!i!&-ije Fna prvoj ra+iniG, !e & s!ranke, &dr&;enja i poli!i1ke
eli!e Fna dr&goj ra+iniG, !o svoje vi!alne in!erese s"a!raj& &gro;eniji" nji%ovi"
odl&ka"a ili prop&s!i"a, !o je vea opasnos! od ak-ija koje &gro;avaj&
de"okra-ij& na !reoj ra+ini. 9 !akvoj 9orst>%ase>situation "o;e doi do !oga da
vojska in!ervenira, da kr&pni +e"ljoposjedni-i konspiriraj&, da pod&+e!ni-i
pres!an& inves!ira!i, da banke organi+iraj& bijeg kapi!ala, da se sindika!i
"obili+iraj&, da paravojne sk&pine "ariraj& i da gerile !erori+iraj&..
4r&k1ije re1eno# !o s& prva i dr&ga ra+ina konsolidiranije, !o nevedene
sk&pine poli!i1ki% i dr&!veni% eli!a vie g&be "o!iv +a ve!o i po!en-ijal +a
in!erven-ij& pro!iv novi% de"okra-ija. 'ko pre"a svoji" s!avovi"a i
vrijednosni" obras-i"a i nis& &vjereni de"okra!i, konsolidirani poli!i1ki
kon!eks! i% prisiljava da se ponaaj& konfor"no & odnos& pre"a de"okra-iji, jer
s!abilni okvirni poli!i1ki i ins!i!&-ionalni &vje!i ne obeavaj& &spje% s&s!ava koji
je al!erna!iva de"okra-iji. 9os!alo", kad se poli!i1ko)ins!i!&-ionalni kon!eks!
pos!ojano s!abili+ira, vrlo je vjeroja!no da e se prvo!no ra-ionalno)
ins!r&"en!alno ponaanje d&goro1no pre!vori!i & vrijednosno +asnovani pris!anak
na de"okra-ij&.
Mladi" de"okra-ija"a & K&;noj i Srednjoj 5&ropi & "eC&ra!no"
vre"en& ili & =a!inskoj '"eri-i od dvadese!i% godina nedos!ajali s& !aj s!abilni
ins!i!&-ionalni kon!eks! i "ini"alni konsen+&s poli!i1ki% eli!a o pri%vaanj&
na1elni% pravila poli!i1ke igre. S"r!ni &dara- jo nes!abilni" de"okra-ija"a
veino" s& +adavale ko"bina-ije i koali-ije ra+li1i!i% for"alni% i nefor"alni%
poli!i1ki% ak!era & kri+ni" so-ijalno)ekono"ski" s!anji"a. 9 !i" nefor"alni"
pro!&de"okra!ski" koali-ija"a &vijek s& s&djelovali i sl&;beni poli!i1ki
preds!avni-i i &s!avna !ijela, pop&! predsjednika 7ei%ha na kraj& Wei"arske
>ep&blike F89::G, "onar%ijski% dr;avni% poglavara & A!aliji F8922)8923G i Br1koj
F89:3O 893?)893HG ili efova vlada & Por!&gal& F89:2G i '&s!riji F89:3G, koji bi se
82I
po!o", pop&! Sala+ara & Por!&gal& ili 4ollf&Xa & '&s!riji, i sa"i &+digli &
dik!a!ore.
9 pe! +e"alja Srednjois!o1ne 5&rope N & Poljskoj, Jekoj, Slova1koj,
MaCarskoj i Sloveniji N ni vojska ni dr&gi po!en-ijalni ve!o ak!eri nis& bili
prije!nja de"okra-iji nakon 89I9. Na dalje" As!ok& 5&rope polo;aj je bi!no
nepro+irniji. Lndje bi, prije svi%, "ili!an!ne e!ni1ke i na-ionalis!i1ke sk&pine
"ogle nede"okra!ski ak!ivira!i vojsk& kao ve!o sil& koja je neprija!eljska pre"a
de"okra-iji. $o je "og&e osobi!o onda kada, kao & Je1eniji, ;ive na
!eri!orijalno +a!voreni" podr&1ji"a i raspola;& or&;ani" po!en-ijali"a i
gerilsko" vojsko" koja je spre"na +a borb&. Nji%ova je prije!nja se-esijo"
pridonijela ja1anj& novi% a&!okra!ski% !enden-ija & >&siji, jer je predsjedni1ka
i+vrna vlas!, po"o& vojske i "i"o kon!role parla"en!a, s&+bila !e;nje +a
a&!ono"ijo" or&;ano" silo".
Sil&, koj& !akoCer ne !reba po!-ijeni!i, 1ini i organi+irani kri"inal. 'ko
sfera njegova &!je-aja se;e daleko & vojsk&, &prav&, privred& i vlas!, prije!i
&1vrivanje nepravni% pros!ora & pos!ko"&nis!i1ki" dr&!vi"a, koji s!oje na
p&!& konsolida-iji pravne dr;ave i -ivilne de"okra-ije. $i"e s& posebno
&gro;ene >&sija, Kavka+, ali i neke +e"lje =a!inske '"erike.
9.2.5. .onsolidacija gra=anskog dru<tva
'ko s& konsolidirane !ri prve ra+ine na koji"a do"iniraj& eli!e, a ne iroko
s!anovni!vo, kao !vorbeni i &!je-ajni ak!eri, de"okra-ija je sposobna pre;ivje!i.
Paradoksalno, do odreCenog s!&pnja konsolida-ije de"okra-ije po!reban je ni+ak
s!&panj ak!ivnog s&djelovanja demosa, pre"da se de"okra-ija i"en&je po nje"&.
Apak, de"okra-ija ne slovi s!varno konsolidirano" be+ pris!anka veliki% dijelova
s!anovni!va. Nji%ova s!alna i s!abilna po!pora "o;e se +asnova!i sa"o & solidnoj
graCanskoj k&l!&ri, koja de"okra!ski s&s!av +na!ni" dijelo" pod&pire i s!abili+ira
neovisno o bilan-i privredni% i poli!i1ki% &1inaka. 'lePis de $o-Q&eville F89I?
g8I:?h, 8I:G je ve 8I:?. & svojoj glasovi!oj knji+i : demokra%iji u @meri%i
pisao# D9 Sjedinjeni" 4r;ava"a +akoni vie sl&;e nego fi+i1ke okolnos!i, a
obi1aji vie nego +akoni odr;anja de"okra!ske dr;aveE.
BraCanska k&l!&ra, poj"ljena kao !e"elji de"okra-ije, "o;e se podijeli!i
na dvije, "eC&sobno ispreple!ene, di"en+ije# %ivi% %ulture i %ivil so%iet=.
Bivi% %ulture. 9 svojoj pionirskoj s!&diji o poli!i1koj k&l!&ri 'l"ond i
(erba F893:G s& na pi!anje o !o"e koji kogni!ivni, eval&a-ijski i afek!ivni s!avovi
i koje vrijednos!i s!abili+iraj& de"okra-ij& odgovorili "jeovi!i" !ipo" poli!i1ke
k&l!&re !o s& ga na+vali %ivi% %ulture. Sa;e!o, !& idealn& graCansk& Fodnosno
dr;avljansk&G k&l!&r& obilje;&je !ros!r&ka ravno!e;a#
ravno!e;a "eC& ideoloki" podk&l!&ra"a nekog dr&!vaO
ravno!e;a i+"eC& !rij& idealni% poli!i1ki% k&l!&ra & dr&!v&# paro%ijalni%,
in!egra!ivno)pasivni% i de"okra!sko)par!i-ipa-ijski% podk&l!&raO
ravno!e;a i+"eC& paro%ijalni%, in!egra!ivno)pasivni% i de"okra!sko)
par!i-ipa-ijski% s!avova i vrijednos!i & svijes!i svakoga pojedin-a.
829
Nis& posve neopravdani prigovori & kasnijoj kri!i-i !e poli!i1ke k&l!&re,
koja je navodno idealna +a de"okra-ij&, da je obojena jednos!rano
anglosaksonski. Lsobi!o je po!-ijenjena vrijednos! par!i-ipa!ivne s!rane. $a je
kri!ika &vjerljiva +a konsolidirane de"okra-ije ra+vijeni% ind&s!rijski% dr&!ava.
No, & kon!eks!& de"okra-ija koje se jo nala+e & pro-es& konsolida-ije i koje s&
slabije dr&!veno)ekono"ski ra+vijene "jeovi!i !ip %ivi% %ulture ope! je +apravo
&vjerljivo pla&+ibilan. Par!i-ipa!ivna s!rana "ora i !& pos!a!i najva;niji 1i"benik
poli!i1ke k&l!&re. No, lokalis!i1ki ograni1en na1in pro"a!ranja poli!i1koga
Fparo%ijalnoG i odreCena do+a podani1ke k&l!&re Fpasivno)in!egra!ivnoG "og&
!i!i!i od pre!jerane "obili+a-ije. Nai"e, DpregrijanaE sklonos! dr;avljana da
par!i-ipiraj& "o;e &+rokova!i dr&!vene polari+a-ije, ponajprije & viee!ni1ki" i
vereligijski" dr&!vi"a, blokira!i va;ne refor"ske "jere vlas!i, &+dr"a!i jo
kr%ke de"okra!ske ins!i!&-ije, !e Dnefor"alneE ve!o ak!ere &1ini!i nesig&rni"a i
"obili+ira!i i% & ak-ije pro!iv de"okra-ije. 6!o je neka de"okra-ija
konsolidiranija, paro%ijalni i pasivni s!avovi podanika "og& i !rebaj& i1e+ava!i i
s!vara!i "jes!o irokoj par!i-ipa-iji dr;avljana. Mjeavina !rij& 1is!i% !ipova N
paro%hial, su"je%t and parti%ipator= politi%al %ulture N &n&!ar poli!i1ke k&l!&re
nekog dr&!va objanjava s!oga dokle e napredova!i posljednja fa+a de"okra!ske
konsolida-ije.
Bivil so%iet=. 4ok se poja" %ivi% %ulture ponajprije odnosi na s!avove i
vrijednos!i graCana, !eorijski kons!r&k! %ivil so%iet= "nogo ja1e o+na1&je aspek!
djelovanja graCana & dr&!v& i pre"a dr;avi.
4&ga je !radi-ija ideje da ra+vijeno -ivilno dr&!vo pridonosi ja1anj&
de"okra-ije. Mo;e se osloni!i na va;ne arg&"en!e# od Ko%na =o-kea preko
'lePisa de $o-Q&evillea do >alfa 4a%rendorfa i K*rgena 7aber"asa. 9kra!ko
e"o naves!i 1e!iri najva;nija obra+lo;enja.
8. Za"isao o neovisnoj sferi dr&!va i kon!roli dr;ave posebno je i+vedena &
liberalnoj !radi-iji koja se vraa na Ko%na =o-kea F89H<, 83I9iG. Prava
pojedina-a !reba +a!i!i!i od "og&e sa"ovolje dr;ave. Sredinja je
f&nk-ija %ivil so%iet=ja a&!ono"ija pojedin-a, osig&ranje vlasni!va i sfera
dr&!va +a!ieni% od dr;ave. Pre"a !o" s%vaanj&, -ivilno dr&!vo i"a
nega!ivn& f&nk-ij&# osig&ranje slobode i vlasni!va od in!erven-ija dr;ave.
Sl&;i !o"e da se ograni1e pre!en+ija i opseg vlas!i dr;ave. 9 !oj se
!eorijskoj !radi-iji go!ovo i ne !e"a!i+ira posredovanje i+"eC& -ivilne i
dr;avne sfere.
2. $eore!i1ari pl&rali+"a F$r&"an, 89?8O =ipse! i >okkan, 893HG obra+la;&
da g&s!a i "eC&sobno ispreple!ena ko"&nika-ijska "re;a, kao i
preklapaj&a 1lans!va & dr&!veni" organi+a-ija"a, pridonose slabljenj&
dr&!veni% s&koba. Lrgani+a-ije -ivilnog dr&!va s!varaj&, osi" !oga,
po!en-ijal +a regr&!iranje poli!i1ki% eli!a i ras!ere&j& dr;av&
pre&+i"anje" &sl&ga na sebe Fsolidarne +ajedni-e, pripo"o & javni"
poslovi"a i dr.G. Lds!&paj&i od lokovske !radi-ije, i+ perspek!ive !eorija
pl&rali+"a -ivilno se dr&!vo ponajprije pi!a o svoji" f&nk-ionalni"
doprinosi"a odr;anj& preds!avni1ke de"okra-ije na !e"elj& !r;ine
privrede FSands-%neider, 899?, H<?G. Lna ga, dakle, pos!avlja &pravo kao
pove+ni-& -ivilnog dr&!va i dr;avne vlas!i.
8:0
:. 'lePis de $o-Q&eville F89I?, 8I:?iG je prije vie od s!o!in& godina o!iao
korak dalje. Njegov sredinji arg&"en! glasi# organi+a-ije i &dr&;enja
-ivilnog dr&!va jes& Dkole de"okra-ijeE & koji"a se de"okra!sko
"iljenje i ponaanje &vje;bava & svakodenvnoj praksi. Pre"a !o"e, one
sl&;e &korjenjivanj& graCanski% vrlina pop&! snoljivos!i, &+aja"nog
pri%vaanja, pripravnos!i i sposobnos!i +a ko"pro"is, povjerenja, 1asnos!i
i po&+danos!i. .ivilno dr&!vo !ako s!avlja na raspolagnje de"okra-iji
nor"a!ivni, par!i-ipa-ijski i osobni po!en-ijal koji sl&;i i"&ni+iranj&
de"okra-ije od a&!ori!arni% napada i nas!ojanja. 9 $o-Q&evilleovoj
!radi-iji F"eC& os!ali"a, P&!na", 899:, 899?G is!akn&!e s& po+i!ivne
f&nk-ije -ivilnog dr&!va +a de"okra-ij& i pove+ane s& s par!i-ipa-ijsko"
ko"ponen!o".
<. Nor"a!ivni korak dalje id& kon-ep!i -ivilnog dr&!va na koje je &!je-ala
kri!i1ka !eorija FKeane, 89IIO >Wdel i dr., 89I9O .o%en i 'ra!o, 8992O
7aber"as, 8992G. S!r&k!&re -ivilnog dr&!va proir&j& podr&1je
ar!ik&la-ije i agrega-ije in!eresa i+gradnjo" Dpredpoli!i1keE pl&ralis!i1ke
in!eresne "re;e & kojoj se i in!eresne sk&pine koje je !eko organi+ira!i ili
s& +apos!avljene "og& obra!i!i javnos!i odnosno &spos!avi!i javnos!.
Mog&nos! agenda>settinga i javnog !e"a!i+iranja dr&!veni% s&koba
!rebali bi i"a!i odreC&j&i &!je-aj na input>stranu poli!i1kog s&s!ava.
Svako, &is!in& de"okra!sko, oblikovanje "iljenja i volje & &dr&;enji"a,
s!ranka"a i parla"en!i"a &pravo je &p&eno na Ddo!ok nefor"alni%
javni% "iljenjaE koja se oblik&j& sa"o i+van Ds!r&k!&ra poli!i1ke javnos!i
koje nis& pod kon!rolo" vlas!iE F7aber"as, 8992, :H?G. Par!i-ipa-ijski
aspek! "i"o !radi-ionalni% ins!i!&-ija poli!i1kog preds!avni!va naglaeno
je i+raCen i +g&sn&! do klj&1nog poj"a e"an-ipa-ijski s%vaene
kon-ep-ije de"okra-ije. 9 !oj se perspek!ivi -ivilno dr&!vo i de"okra-ija
s!apaj&.
9 sve 1e!iri !eorijske !radi-ije, ali i+ po!p&no ra+li1i!e perspek!ive,
naglaene s& ponajprije po+i!ivne f&nk-ije vi!alni% -ivilni% dr&!ava & odnos&
pre"a de"okra-iji. 9 odnos& pre"a posebno" s!anj& de"okra!ske konsolida-ije,
"o;e se arg&"en!ira!i da ga dr&ga i !rea po+i-ija F!eorija pl&rali+"a i
$o-Q&evilleG po!p&no po+i!ivno vredn&j&, dok je -ivilno dr&!vo pre"a obras-&
prve F=o-keG i 1e!vr!e po+i-ije F7aber"as i dr&giG op!ereeno s!anovi!i" ri+i-i"a
FMerkel i =a&!%, 899IG. 9 =o-keovoj !radi-iji previe je jednos!rano naglaeno
ra+grani1enje & odnos& pre"a Fsada de"okra!skojG dr;avi. 9 s&s!avi"a & koji"a
se vlada a&!okra!ski !o je ra+grani1enje +asig&rno bilo n&;no. No, &
de"okra!ski" s&s!avi"a "oglo bi se +adr;a!i nepovjerenje pre"a dr;avi i ne bi
se +adovoljavaj&e ra+vilo & liberaln& kontrolu dr;ave. 9 ideal!ipskoj kri!i1koj
!eoriji F1e!vr!a po+i-ijaG -ivilno dr&!vo skriva proble"a!ik&, koja je ve ski-irana
&+ %ivi% %ulture, prerane poli!i1ke par!i-ipa-ije, nepri"jereno sna;ne +a s!&panj
s!abili+iranos!i "lade de"okra-ije, i+van de"okra!ski% preds!avni1ki% ins!i!&-ija,
a ka!kad i pro!iv nji%. $o "o;e &+rokova!i konflik!na s!anja & koji"a so-ijalni
pokre!i -ivilnog dr&!va blokiraj& de"okra!ske ins!i!&-ije ili de"okra!ski
donesene odl&ke. No, kako je legi!i"a-ijska osnova ak-ija -ivilnog dr&!va, po
pravil&, par!ik&larna i s!oga slabija od legi!i"a-ijske osnove odl&1iva1ki% !ijela
8:8
preds!avni1ke de"okra-ije, &spos!avljeni% po"o& &niver+alnoga bira1kog prava,
pos!oje valjani nor"a!ivni ra+lo+i +bog koji% bi & !akvi" konflik!ni" s!anji"a
ak!eri -ivilnog dr&!va !rebali ograni1ava!i sa"i sebe. Konflik!ne ak-ije -ivilnog
dr&!va g&be svoj po!en-ijalno des!abili+a-ijski karak!er !ek & daljnje" !ijek&
de"okra!ske konsolida-ije. >a+"jerno neri+i1na dvos!r&ka s!ra!egija
ko"ple"en!arne de"okra!i+a-ije dr;ave i dr&!va !ek !ada "o;e oja1a!i ne sa"o
legi!i"a-ijsk& osnov& de"okra-ije, nego i doves!i do djelo!vornijega poli!i1kog
&pravljanja &+ s&djelovanje dr&!veni% ak!era. $o, &s!vari, &spijeva sa"o onda
kada s& poli!i1ko i -ivilno dr&!vo, &+aja"no ograni1&j&i sa"e sebe, &vijek
pripravni +a s&radnj&. 'ko se &spos!avi !aj oblik reflek!irane s&radnje, "o;e se
pre!pos!avi!i da je konsolidirana i 1e!vr!a ra+ina de"okra-ije. $ek onda i"a"o
posla s de"okra-ijo" koja je &velike o!porna na kri+e, !e nje+ino pos!ojanje ne
&gro;avaj& kra!koro1ne ekono"ske, so-ijalne i poli!i1ke kri+e.
8:2
II. Valovi demokratizacije u 20. stoljeu
4e"okra-ija nije, kako je i+lo;eno ve & prvo" poglavlj&, i+&" "odernog doba.
4o 89. s!oljea predod;be o de"okra-iji &vijek s& se os!varivale N koliko god !o
bilo ograni1eno N na "ali" pros!ori"a i &n&!ar ekskl&+ivno odreCenog kr&ga
osoba, kao !o s& an!i1ki gradovi)dr;ave, gradske rep&blike & renesansnoj A!aliji
ili ple"ike rep&blike & =i!vi i Poljskoj. Sa"&el 7&n!ing!on pie F8998, 8<. i d.G#
RAn 8H?0 no de"o-ra!i- ins!i!&!ions a! !%e na!ional level ePis!ed in !%e
Wes!ern World. An 8900 s&-% ins!i!&!ions ePis!ed in "an -o&n!ries. 2
!%e la!e !,en!ie!% -en!&r "an "ore -o&n!ries possessed de"o-ra!i-
ins!i!&!ions. $%ese ins!i!&!ions e"erged in ,aves of de"o-ra!i+a!ion.D
??
7&n!ing!on navodi ra+doblja koja se "og& ograni1i!i, a & koji"a s& se
a&!okra!ski s&s!avi poja1ano "ijenjali & de"okra-ije. $a s!a!is!i1ki ob&%va!na
ra+doblja na+iva valovi"a de"okra!i+a-ije. (al de"okra!i+a-ije definira kao
Dgro&p of !ransi!ions fro" non)de"o-ra!i- !o de"o-ra!i- regi"es !%a!
o--&r ,i!%in a spe-ified period of !i"e and !%a! signifi-an!l o&!n&"ber
!ransi!ions in !%e opposi!e dire-!ion d&ring !%a! period of !i"eE
F7&n!ing!on, 8998, 8?G.
?3
7&n!ing!on raspo+naje !ri velika vala de"okra!i+a-ije, pri 1e"& je nakon
prva dva vala &slijedio a&!ori!arni pro!&val & koje"& s& se "noge de"okra-ije
slo"ile, !e s& ope! "orale &s!&kn&!i pred a&!ori!arni" i !o!ali!arni" re;i"i"a.
7&n!ing!on jo nije "ogao prepo+na!i o1i!i a&!ori!arni pro!&val nakon !reeg
ra+doblja de"okra!i+a-ije. Zapravo, D!rei valE
?H
se sredino" devedese!i% godina
is-rpio F4ia"ond, 8993, 2008O Merkel i P&%le, 8999, 83. i d.G, a "noge nove
Di+borneE de"okra-ije degenerirale s& & defek!ne de"okra-ije FMerkel, P&%le i
dr., 200:G. 7&n!ing!on periodi+ira velike valove de"okra!i+a-ije i a&!okra!i+a-ije
ovako#
prvi d&gi val de"okra!i+a-ije# 8I2I)8922S8923,
prvi a&!okra!ski pro!&val# 8922S8923)89<2,
dr&gi kra!ki val de"okra!i+a-ije# 89<:)8932,
dr&gi a&!okra!ski pro!&val# 89?IS8932)89H<,
!rei val de"okra!i+a-ije# 89H<)899?.
?I

??
D9 +apadno" svije!& 8H?0. nije bilo de"okra!ski% ins!i!&-ija na na-ionalnoj ra+ini. Bodine
8900. !akve s& ins!i!&-ije pos!ojale & "nogi" +e"lja"a. Po!kraj 20. s!oljea !akve je ins!i!&-ije
i"alo "nogo vie +e"alja. $e s& ins!i!&-ije nas!ale & valovi"a de"okra!i+a-ije.E Fnap. prev.G
?3
D...sk&pin& prijela+a i+ nede"okra!ski% & de"okra!ske re;i"e koji s& se dogodili & spe-ifi1no"
ra+doblj& i koji s& broj1ano +na!no nad"aili prijela+e & s&pro!no" prav-& & is!o"e !o"
ra+doblj&E Fnap. prev.G.
?H
Prijeporno je 7&n!ing!onovo podvoCenje vrlo ra+li1i!i% pro-esa de"okra!i+a-ije, kao !o s& oni
& K&;noj 5&ropi seda"dese!i% godina, & =a!inskoj '"eri-i i As!o1noj '+iji osa"dese!i% i
devedese!i% godina, & 'fri-i ili As!o1noj 5&ropi nakon 89I9. F2e"e, 899<aO S-%"i!!er i
S-%neider, 200<G. 4ijeli"o !e sadr;ajne re+erve, ali +bog konven-ionalni% ra+loga ipak slijedi"o
7&n!ing!onov&, 1is!o s!a!is!i1k&, periodi+a-ij&.
?I
7&n!ing!on, 1ija se knjiga The Third Eave pojavila 8998, os!avio je o!voreni" svre!ak !reeg
vala de"okra!i+a-ije. Prika+ poka+&je da se !rei val de"okra!i+a-ije nakon 899?. s"irio
F4ia"ond, 8993, 2IO Merkel, P&%le i dr., 200:, 88G.
8::
Slika H pojanjava epo%& poras!a Di+borni%E de"okra-ija od 89H<. do
899?. Lna poka+&je i !o da je de"okra!i+a-ija a&!okra!ski% +e"alja nakon 899?.
s!agnirala, !j. da se !rei val de"okra!i+a-ije is-rpio.
!lika N+ 3Iz"orne4 demokra%ije od 1IIG. do GG&.
0
3
:8
9
:9
H3
88H
828
0
2?
?0
H?
800
82?
8I00 8980 8920 89<2 89H< 8990 899? 200<
Ka%re
'
n
+
a
%
l

]
e
l
e
k
!
o
r
a
l
e
r
]

4
e
"
o
k
r
a
!
i
e
n
Izvor+ 0reedo" 7o&se, 200:O 4ia"ond, 899HO vlas!i!i prora1&ni.
*. Prvi val demokratizacije! nastanak demokracija
Prvi val de"okra!i+a-ije dobio je d&%ovne i poli!i1ke pokre!a1ke i"p&lse od
a"eri1ke i fran-&ske revol&-ije. Prola+io je ra+doblja s!agna-ije i regresije Fod
Napoleona do fa+e res!a&ra-ije koja se nadove+ala na 2e1ki kongres 8I8?G,
povre"eno i &+le!e Fe&ropske graCanske revol&-ije 8I<IG !ijeko" -ijeloga 89.
s!oljea, !e je dos!igao vr%&na- neposredno nakon Prvoga svje!skog ra!a.
7&n!ing!on s"je!a po1e!ak prvog vala de"okra!i+a-ije & 8I2I, jer je &
Sjedinjeni" '"eri1ki" 4r;ava"a & !o" !ren&!k& prvi p&! vie od ?0 pos!o
bijeloga "&kog s!anovni!va i"alo bira1ko pravo, !e je vlas! pos!avljana
i+ravni" i+bori"a !o s& se odr;avali periodi1no ili je "orala i"a!i povjerenje
veine & parla"en!& da bi bila ina&g&rirana F7&n!ing!on, 8998, 83G. Pre"da
pre"a nai" s!rogi" kri!eriji"a defini-ije "oderne de"okra-ije !o nije dos!a!no,
7&n!ing!onovo da!iranje po1e!ka prvog vala de"okra!i+a-ije "o;e se obra+lo;i!i
ondanji" %is!orijski" &vje!i"a.
8:<
2
r
o
j

D
i
+
b
o
r
n
i
%

d
e
"
o
k
r
a
-
i
j
a
E

godine
Ta"li%a I+ ,emokratiza%ijski valovi i protuvalovi ?iz"or+ 1II>GG&A
Prvi val
*>2>*?22.
Prvi
protuval
'rugi val
*?52*?92.
'rugi
protuval
Trei val
*?@5*??8.
Trei
protuval
'rgen!inia
'&s!ralija
'&s!rija
2elgija
Je%oslova1ka
Jile
4anska
5s!onija
0inska
0ran-&ska
Arska
Asland
A!alija
Kapan
Kanada
Kol&"bija
=e!onija
=i!va
MaCarska
Ni+o+e"ska
Novi Zeland
Norveka
Nje"a1ka
Poljska
Por!&gal
S'4
6panjolska
6vedska
6vi-arska
9r&gvaj
(elika 2ri!anija
@rgentina
@ustrija
8elgija
Lehoslovaka
,anska
*ran%uska
Italija
.apan
2olum"ija
(a6arska
Nizozemska
Norveka
Njemaka
Poljska
Portugal
Opanjolska
Urugvaj
'rgen!ina
'&s!rija
2elgija
2olivija
2ra+il
2o!svana
.ipar
2a%a"i
2arbados
Je%oslova1ka
4anska
5kvador
0ilipini
0ran-&ska
Br1ka
Andone+ija
Andija
A!alija
A+rael
Ka"ajka
Kapan
K&;na Koreja
Kol&"bija
Kos!arika
MaCarska
Ni+o+e"ska
Nigerija
Norveka
Pakis!an
Per&
Sri =anka
$rinidad i
$obago
$&rska
9r&gvaj
(ene+&ela
@rgentina
8olivija
8razil
Lile
Lehoslovaka
0kvador
*ilipini
Grka
Indonezija
.u/na 2oreja
(a6arska
Nigerija
Pakistan
Peru
Turska
Urugvaj
'lbanija
'rgen!ina
'r"enija
2anglade
2enin
2jeor&sija
2olivija
2osna i
7er-egovina
2ra+il
2&garska
.en!ralnoafri1ka>
ep&blika
Jeka
Jile
4> Nje"a1ka
5kvador
Salvador
5s!onija
0ilipini
Br&+ija
Bana
Br1ka
Bva!e"ala
Bvineja)2issa&
7ai!i
7ond&ras
7rva!ska
Andone+ija
K&goslavija
K&;na 'frika
K&;na Koreja
Ka"bod;a
=e!onija
=i!va
Madagaskar
MaCarska
Malavi
Mali
Ma&ri-ij&s
Makedonija
Meksiko
Moldavija
Mongolija
Na"ibija
Nepal
Niger
Nigerija
Nikaragva
Pakis!an
Pana"a
Paragvaj
Per&
Poljska
Por!&gal
>&sija
>&"&njska
Sao $o"e i
Prin-ipe
Senegal
Sejeli
Slova1ka
Slovenija
S&dan
S&rina"
6panjolska
$ajland
$ajvan
9krajina
(ene+&ela
Zelenor!ski o!o-i
@rmenija
8jelorusija
Gruzija
Caiti
*id/i
2am"od/a
Niger
Nigerija
Pakistan
Peru
a
!udan
!urinam
Ukrajina
"
a A+"eC& 899H. i 2000. godine.
b S dr&gi" predsjedni1ki" i+bori"a & prosin-& 200<. +e"lja je dobila nov& prigod& da se
de"okra!i+ira, a !o do 2003. jo nije bilo pos!ojano iskori!eno.
Izvor+ 7&n!ing!on F8998, 8?G. $abli-a je grafi1ki pro"ijenjena i dodan je po!en-ijalni !rei
pro!&val. Nei+"ijenjena podjela na de"okra-ije i a&!okra!ske s&s!ave pre&+e!a je od 7&n!ing!ona,
koji je pri"ijenio ne+a%!jevnije kri!erije +a defini-ij& de"okra-ije od nas F&sporedi!i pogl. 8.8G.
$o je osobi!o jasno & prvo" val&, kad 7&n!ing!on govori o de"okra-iji pre"da je jedva bilo
e!ablirano i ograni1eno bira1ko pravo "&kara-a.
2. Prvi autokratski protuval! slom demokracija
Prvi a&!ori!arni val pro!iv novi% de"okra-ija +apo1eo je M&ssolinijevi" Maro"
na >i" 8922, posljedi-a kojega je bila kapi!&la-ija kri+a"a po!resane, kr%ke
!alijanske de"okra-ije go!ovo be+ reak-ije. 4o sredine !ridese!i% godina raspale
s& se "noge de"okra-ije koje s& na kraj& Prvoga svje!skog ra!a popri"ile oblik
de"okra!ske dr;ave. 9 5s!oniji, =e!oniji, =i!vi, Poljskoj, MaCarskoj, Por!&gal&,
Br1koj, 6panjolskoj i Kapan& de"okra-ije s& ra+orene vojni" p&1evi"a ili
"ijeanje" or&;ani% snaga, bilo pos!&pno FMaCarska, PoljskaG, odjedno"
FPor!&gal, KapanG ili & d&lje" graCansko" ra!& F6panjolskaG. Po1e!ko" !ridese!i%
8:?
godina vojni s& &dari +ape1a!ili privre"eni kraj "ladi% de"okra-ija & 2ra+il&,
'rgen!ini i 9r&gvaj&. 9 s!&deno"e 89:2. Na-ionalso-ijalis!i1ka radni1ka s!ranka
Nje"a1ke FNS4'PG pos!ala je s ::,8 pos!o glasova najja1a s!ranka & Nje"a1koj
F&sp. npr. 0al!er, 8998G. Za%valj&j&i reak-ionarno"e na-ionalis!i1ko" save+& s
Nje"a1ko" na-ionalno" p&1ko" s!ranko" F4N(PG i po!pori +na!ni% dijelova
rajnske !eke ind&s!rije, predsjednik .ars!va 7indenb&rg po+vao je :0. sije1nja
89::. 7i!lera da doCe na 1elo predsjedni1kog kabine!a. 7i!ler i NS4'P s&
osvojili vlas! legalno, & okvir& va;eega de"okra!skog &s!ava F&sp. npr. 2ra-%er,
89??O =epsi&s, 89HIG. Nakon sa"o nekoliko "jese-i de"okra!ske ins!i!&-ije i
organi+a-ije &klonjene s& na ilegalan na1in, !e je +apo1eo "ar & !o!ali!arni s&s!av
F2ra-%er, 8939O 2ra-%er i dr., 89I3G.
Nakon kra!koga graCanskog ra!a 89:<. & '&s!riji je ins!aliran 4ollf&Xov
a&!ori!arno)korpora!ivis!i1ki re;i" FMader!%aner, 899?G, koji je nakon 1e!iri
godine ok&pa-ijo" od s!rane nje"a1ke vojske priklj&1en Nje"a1koj i +a"ijenjen
o!voreni" na-ionalso-ijalis!i1ki" re;i"o". Na-ionalso-ijalis!i s& is!e godine
ra+orili ra+"jerno s!abiln& de"okra-ij& & Je%oslova1koj, !e Jek& i Moravsk&
&klj&1ili & DNje"a1ko .ars!voE. 9 Slova1koj je pod +a!i!o" nje"a1ke vojske
&spos!avljen "arione!ski klerikalno)fais!i1ki re;i"a pod "onsinjoro" $iso".
Bodine 89:I, dakle prije nego !o s& 7i!ler i nje"a1ka vojska napali
e&ropske +e"lje i & nji"a &spos!avili ok&pa-ijske re;i"e, 83 od 2I de"okra-ija
i+ 8920. godine bilo je +a"ijenjeno dik!a!&ra"a. Bodine 89:I. & 5&ropi je bilo 83
de"okra-ija i 83 dik!a!&ra. Ko osa" od preos!ali% de"okra-ija palo je 89<0. kao
;r!va na-ionalso-ijalis!i1ke agresije. 4e"okra!ski se vladalo sa"o jo & (elikoj
2ri!aniji, Arskoj, Asland&, 0inskoj, 6vedskoj i 6vi-arskoj FMann, 899:, 2G. Ld 83
de"okra-ija i+ 89:I. godine 82 je bilo s"je!eno na sjever& i +apad& 5&rope, dok
s& se dik!a!&re nala+ile & K&;noj, Srednjoj i As!o1noj 5&ropi. Bodine 89:9. osi"
0ran-&ske i 2elgije, sve s& de"okra-ije veino" bile pro!es!an!ske, dok s&, osi"
Nje"a1ke, svi a&!ori!arni re;i"i veino" bili ka!oli1ke ili pravoslavne vjere
FMann, 899:G. Ne !reba pre!pos!avlja!i jedno&+ro1n& ve+& i+"eC& religije i oblika
re;i"a, nego ponajprije &ka+a!i na +e"ljopisn& i religijsko)k&l!&rn& %o"ogenos!
Dde"okra!ski%E i Da&!ori!arni%E regija & 5&ropi & "eC&ra!no" vre"en&. Apak,
%is!orijski se jasno poka+alo da je pro!es!an!ska regija na sjever& i +apad& o1i!o
i"ala d&lja isk&s!va s parla"en!arni" ili Fpol&Gde"okra!ski" ins!i!&-ija"a,
pos!&p-i"a i !radi-ija"a od ka!oli1ki% i pravoslavni% +e"alja & K&;noj, Srednjoj i
As!o1noj 5&ropi FMann, 899:G. Pre"a !o"e, +e"ljopisno)religijska ra+djelni-a
i+"eC& Dde"okra!skeE i Da&!ori!arneE 5&rope pos!ojala je jo & "eC&ra!no"
vre"en&.
As!odobno, +e"lje svjero+apadne Dde"okra!skeE 5&rope & prosjek& s&
dr&!veno)ekono"ski bile ra+vijenije od +e"alja na j&g& i is!ok& 5&rope. No, !aj
arg&"en! !eorije "oderni+a-ije o opoj sposobnos!i +a de"okra-ij& F=ipse!,
89I8, <39. i d.G, koji ne !reba po!-jenjiva!i, nije se odnosio na Nje"a1k& i
'&s!rij& & "eC&ra!no" vre"en&. 4vadese!i% i !ridese!i% godina obje s& se
&brajale & privredno najra+vijenije +e"lje, dok s& skandinavske dr;ave, koje s& &
"eC&ra!no" vre"en& bile nera+vijenije od nji% i & koji"a je prevladavala
poljoprivreda, oblikovale s!abilne de"okra-ije. Ld vjerskoga, pa 1ak i od
arg&"en!a o ekono"skoj "oderni+a-iji, ja1i je 1i"benik da s& se & "eC&ra!no"
8:3
vre"en& raspale ponajprije one de"okra-ije koje s& bile nas!ale nedavno, nakon
898I, ili koje s& s!ekle dr;avnos! kao posljedi-& pariki% "irovni% spora+&"a
8989)8920. $o se "o;e objasni!i ponajprije slabo" Dlegi!i"a-ijsko" podlogo"E
!i% "ladi% dr;ava i de"okra-ija. Nai"e, Ddif&+na legi!i"nos!E F5as!on, 893?G
koja je nosiva +a s&s!av ili, kako je for"&lirao MaP Weber F89H2G, Dvjera &
legi!i"nos!E veine s!anovni!va s ob+iro" na odreCeni vladavinski poredak
nas!aje i &korjenj&je se, po pravil&, d&goro1no, a ne kra!koro1no. $o je "ladi"
de"okra-ija"a, koje s& od"a% na po1e!k& svoje &spos!ave bile i+o;ene veliki"
vanjski" ekono"ski" okovi"a, vanjskopoli!i1ki" proble"i"a i &n&!arnji"
ins!i!&-ionalni", ideoloki" i k&l!&rnopoli!i1ki" s&kobi"a, s!vorilo +na!ne
proble"e. (rijedilo je !o i +a de"okra-ije prvoga, kao i dr&gog vala. Ni na kraj&
20. s!oljea nipo!o nije nes!ao ovaj !ipi1ni ri+ik +a ops!anak de"okra-ija !reeg
vala.
Lsvajanje vlas!i od s!rane a&!ori!arni% eli!a & prvo" pro!&val&
karak!eri+iralo je !o !o se nekonsolidirane "lade de"okra-ije jo nis& bile
obra1&nale sa sredinji" poli!i1ki" proble"i"a Fprivredno" kri+o", raspado"
&n&!arnjeg pore!ka, ireden!i+"o",
?9
vanjskopoli!i1ko" prije!njo"G. S!oga s&
nove de"okra!ske ins!i!&-ije br+o g&bile po!por& graCana. As!odobno s& se
radikali+irale i dobivale sna;an +a"a% pro!&de"okra!ske gr&pa-ije. 9
s!anovni!v& s& se irili Dpol&lojalni s!avoviE pre"a de"okra-iji F=in+, 89HIG.
9vjereni de"okra!i nerije!ko s& pos!ajali "anjina. 9 !akvi" kri+ni" s!anji"a
s&+io se pros!or djelovanja de"okra!ski% vlas!i. 4ogovori o koali-ija"a,
save+i"a i poli!i-i sve s& se vie pre"je!ali i+ legi!i"ni% poli!i1ki% institu%ija &
nefor"alne krugove oso"a. $ako je i for"&liranje obve+&j&i% poli!i1ki% odl&ka,
"akar djelo"i-e, bilo deins!i!&-ionali+irano. (rijednosni s!avovi djela!ni% eli!a
dobili s& "nogo ve& &log& no !o i% i"aj& & Dnor"alni"E vre"eni"a +bog
nor"a!ivnog ograni1enja in!ak!ni% ins!i!&-ija F=epsi&s, 89HI, 8H:G. 9 "nogi"
"ladi" de"okra-ija"a &pravo s& s!avovi i vrijednos!i relevan!ni% eli!a Fvojske,
aris!okra-ije, !eke ind&s!rijeG 1es!o bili oblikovani & sklad& s a&!ori!arni"
obras-i"a. Zane"are li se konkre!ne, ra+li1i!e okolnos!i slo"ova de"okra-ija, &
"eC&ra!no" je vre"en& &o1ljivo ne!o pop&! !ipi1nog -ikl&sa kri+a i slo"a#
poli!ika je +aka+ala & rjeavanj& pres&dni% privredni%, so-ijalni% i
poli!i1ki% proble"aO
!o &+rok&je s"anjenje pri%vaenos!i novoga de"okra!skog s&s!ava "eC&
graCani"aO
posljedi1no se g&bi spe%i$ina legitimnost F5as!on, 893?G, !o se br+o
proir&je & kri+& koja &gro;ava ops!anak jo nekonsolidirane de"okra-ije,
b&d&i da se jo nije "ogla i+gradi!i DpodlogaE di$uzne legitimnostiO
& !akvo" s!anj& 1es!o dola+i do %iperpoli!i+a-ije i poras!a poli!i1ki
organi+iranoga i ano"ijskog nasiljaO
pro!&de"okra!ska opo+i-ija pripravna je iskoris!i!i kri+no s!anje +a svoje
a&!ori!arne -iljeveO
?9
Poja" ireden!a odnosno ireden!i+a" i+vorno je nas!ao neposredno nakon &jedinjenja A!alije &
jedn& na-ionaln& dr;av& 8I38)8IH0, a o+na1avao je DnerijeeneE !eri!orijalne pre!en+ije. 9br+o se
po1eo openi!o pri"jenjiva!i +a nerijeene !eri!orijalne pre!en+ije i i+van A!alije.
8:H
parla"en! je veino" oslabljen ili 1ak s&spendiran, dok je is!odobno
oja1ala i+vrna vlas!O
& !akv& se s!anj& bi!ne poli!i1ke odl&ke 1es!o pre"je!aj& s ins!i!&-ija na
osobe, veino" na jake vojne li1nos!i ili kari+"a!i1ne voCeO
nas&pro! odl&ka"a koje s& ve+ane +a ins!i!&-ije, poli!i1ke odl&ke pos!aj&
neprora1&nljive i ovisne o kon!igen!noj vrijednosnoj lojalnos!i djela!ni%
eli!aO
& veini de"okra-ija !o s& se raspale eli!e veino" nis& bile de"okra!ske
Fprije svi%, +e"ljoposjedni1ko ple"s!vo, vojska, vlasni-i !eke ind&s!rijeG
!e s& & kri+i djelovale pro!iv nes!abilnoga de"okra!skog pore!kaO
posljedi-a je slo" de"okra-ije i pre&+i"anje vlas!i od s!rane vojske ili
Fpol&Gfais!i1ki% s!ranaka i nji%ovi% voCa.
4onekle DispodE !oga opeg -ikl&sa kri+a K&an =in+ F89HIa, I8. i d.G je
&o1io ra+li1i!e obras-e pre"a koji"a s& propale de"okra-ije & "eC&ra!no"
dob&. 9kra!ko e"o prika+a!i 1e!iri najva;nija od nji%#
8. Pro!&&s!avno +ba-ivanje de"okra!ski i+abrane vlas!i od s!rane neke
sk&pine !o je pripravna &po!rijebi!i nasilje Fveino" vojni 1asni-iG, kojoj
pris!&p vlas!i 1es!o olakavaj& "jere koje s& predviCene +a i+vanredna
s!anja &n&!ar de"okra!skog s&s!ava. 9glavno" je pos!ojala nakana da se
nakon s!anovi!e Dfa+e sreCivanjaE, a &+ odreCene DpopravkeE Fpri"jeri-e,
+abran& lijevi% s!ranaka, -en+&r&, posebna prava vojskeG, ope! ins!aliraj&
de"okra-ije. $aj je obra+a- bio posebno &o1ljiv & vojni" p&1evi"a &
Por!&gal& i 6panjolskoj, kao i & =a!inskoj '"eri-i dvadese!i% i !ridese!i%
godina.
2. (las! se pre&+i"a ko"bina-ijo" i+van&s!avni% koraka, pri 1e"& se
dijelovi poli!i1ke klase s!aroga, djelo"i-e de"okra!skog, re;i"a
koop!iraj& & novi, a&!ori!arni poredak vladavine. Lsi" !oga, ne"a +apravo
bi!ni% s!r&k!&rni% pro"jena & dr&!v&. $aj !ip a&!ori!arne vladavine bio je
!ipi1an +a kraljevske dik!a!&re & As!o1noj 5&ropi F& >&"&njskoj,
K&goslaviji i 2&garskojG, ali i +a ovinis!i1ki vojni re;i" & Kapan& od
89:2. do 89<?.
:. (las! se osvaja po"o& dobro organi+irane pro!&s&s!avske opo+i-ije koja
je "obili+irala "asovn& dr&!ven& osnovi-&. 9spos!avljaj& se nove
ins!i!&-ije poli!i1ke vlas!i i !e;i se novo"e dr&!veno" pore!k&. Lsi" &
kra!koj prijela+noj fa+i, bivi de"okra!ski poli!i1ari isklj&1&j& se i+
poli!i1ke vlas!i. >e+&l!a! je nas!anak a&!ori!arnog s&s!ava koji !ijeko"
vre"ena nas!oji svoj& vladavin& osig&ra!i !o!ali!arno. Pri"jeri s&
fais!i1ka A!alija i na-ionalso-ijalis!i1ka Nje"a1ka.
<. 9na!o1 oslabljeno"e de"okra!sko" s&s!av&, a&!ori!arne snage ne
&spijevaj& pre&+e!i vlas! pol&legalni" p&1e" & iroko"e &s!avno"
okvir&, nego !o "oraj& pos!ii d&go!rajni" graCanski" ra!o". Pri"jer je
0ran-ovo osvajanje vlas!i nakon graCanskog ra!a F89:3)89:9G kojega je
on i+a+vao.

8:I
'ko se +e"lje koje s& & 5&ropi pre;ivjele kao de"okra-ije do 89:I.
s&1ele s de"okra!ski" s&s!avi"a koji s& & "eC&ra!no" vre"en& propali,
&o1avaj& se va;ni 1i"beni-i koji s!abili+iraj& i des!abili+iraj& de"okra-ije. 9
kvali!a!ivnoj ko"para!ivnoj anali+i de"okra-ija i+"eC& 8920. i 89:I. 2erg)
S-%losser i 4e Me&r F8993G s& i+dvojili sljedee +ajedni1ke varijable
pre;ivljavanja "eC&ra!ni% de"okra-ija#
ra+"jerno visok s!&panj dr&!veno)ekono"skog ra+voja, "jeren br&!o
dr&!veni" proi+vodo" po glavi s!anovnika i ra+ino" obra+ovanjaO
ko"para!ivno sna;ni srednji slojeviO
poli!i1ka k&l!&ra obilje;ena !oleran-ijo", sek&larno& i ra+"jerno
visoko" par!i-ipa-ijo"O i obra!no, slabo s& bili i+ra;eni nasilje, obras-i
paro%ijalni% s!avova i Dpodani1ka k&l!&raEO
30
vojska se s&+dr;ava od "ijeanja & &n&!arnj& poli!ik&, a ne pos!oje ni
+na1ajne paravojne sk&pineO
i+vrna vlas! & dr;avi po!&je poli!i1ka i -ivilna prava graCanaO
1es!o s& pos!ojala parla"en!arna i de"okra!ska isk&s!va prije Prvoga
svje!skog ra!a.
>e+&l!a!i e"pirijske s!&dije 2erg)S-%lossera i de Me&ra po!vrC&j&
konven-ionaln& pos!avk& !eorije "oderni+a-ije, kao i is!ra;ivanja poli!i1ke
k&l!&re F&sp. npr. 'l"ond i (erba, 893:O =ipse!, 89I8O 4a%l, 89H8, 89I9G. Sa;"e
li se +ajedni1ko obilje;je propali% de"okra-ija & "eC&ra!no" vre"en&, poka+&je
se da s& bili go!ovo i+okren&!i po+adinski &vje!i koji s& obilje;avali Dpre;ivjeleE
de"okra-ije & "eC&ra!no" dob&. $o s&#
ko"para!ivno niska ra+ina dr&!veno)ekono"skog ra+vojaO
eks!re"ne klasne i so-ijalne ra+likeO
slaba !oleran-ija, visoka pripravnos! na &porab& nasilja, niska poli!i1ka
par!i-ipa-ija i proireni obras-i paro%ijalni% s!avova & poli!i1koj k&l!&riO
"ijeanje vojske & &n&!arnj& poli!ik& i pos!ojanje para"ili!arni% poli!i1ki%
"ili-ijaO
+ane"arivi &!je-aji prag"a!i1ne, parla"en!arne i de"okra!ske anglo)
saksonske poli!i1ke k&l!&re#
frag"en!irani i polari+irani s!rana1ki krajoli-iO
visoka nes!abilnos! vlada.
$o s& +apravo dva sk&pa kon!eks!&alni% varijabli i &vje!a koji o"og&&j&
dik!a!&re i de"okra-ije. Lni ne odreC&j& oblik poli!i1ke vladavine a&!o"a!ski.
Pre"da !i &vje!i +na1e nek& vrs!& s!r&k!&rne Dpredodl&keE o oblik& vladavine,
Dodl&k&E naposlje!k& donose relevan!ni poli!i1ki i dr&!veni ak!eri odnosno, po
pravil&, Deli!eE FPr+e,orski, 89I3O 7igle i B&n!%er, 8993O Merkel, 899HG. $o se
osobi!o poka+&je na ods!&paj&e" sl&1aj& Nje"a1ke.
30
L paro%hial politi%al %ulture i su"je%t politi%al %ukture Fpodani1ka k&l!&raG &sporedi!i 'l"ond i
(erba F893:G.
8:9
Nje"a1ka je & "eC&ra!no" vre"en& isp&njavala go!ovo sve pre!pos!avke
dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije da bi de"okra-ija f&nk-ionirala. No
posljedi-e svje!ske privredne kri+e, poli!i1ka i privredna op!ereenja i+
(ersajskog &govora o kon!rib&-ija"a, s!avovi dr&!veni% i poli!i1ki% eli!a koje s&
bile nelojalne ili sa"o pol&lojalne pre"a de"okra-iji, slaba de"okra!ska isk&s!va
N sve !o osna;eno i+ra;eno" podani1ko" k&l!&ro" N &+rokovali s& radikali+a-ij&
poli!i1ki% snaga. Polari+a-ija i radikali+a-ija s!rana1kog krajolika o"og&ile s&
da se po!kraj Wei"arske >ep&blike s!ranke koje s& pod&pirale de"okra-ij& sved&
na "anjin&. 9 !akvo" s& s!anj& koali-ije i igre & vlas!i reak-ionarni% dr&!veni%
Fple"s!vo, dijelovi !eke ind&s!rijeG i radikalni% poli!i1ki% snaga FJeli1na ka-iga,
Nje"a1ka na-ionalna p&1ka s!ranka, Na-ionalso-ijalis!i1ka radni1ka s!ranka
Nje"a1keG, kao i 7indenb&rga i njegovi% &!je-ajni% savje!nika, bili &s"jereni na
po!kopavanje i +aobila;enje D"rski%E de"okra!ski% ins!i!&-ija. D9kroivanjeE
na-ionalso-ijalis!a D&vla1enje"E 7i!lera & !& reak-ionarn& koali-ij& nije &spjelo.
Prolo je sa"o nekoliko "jese-i dok se 7i!ler nije oslobodio Ds!re"enaE F&sp.
npr. 2ra-%er, 89??O 0&nke, 89IIG. Pri"jer Nje"a1ke ope!ovano poka+&je da o
pi!anj& vodi li p&! & "odernos! be+ +aobila+ni-a & de"okra-ij& ili dik!a!&r&
nikako ne odl&1&j& sa"o s!r&k!&rni &vje!i. 9 "e!afori1no" s"isl&, oni s& Dsa"oE
Dkoridor djelovanjaE F5ls!er, 89H9, 882. i d.G. 9 Dposljednjoj ins!an-ijiE,
&spos!av& a&!ori!arni% ili de"okra!ski% s!r&k!&ra s&s!ava &+rok&j& veino" obli-i
so-ijalni% i poli!i1ki% koali-ija, s!ra!egija i djelovanja eli!a FMoore, 2., 8939O
>&es-%e"eer i dr., 8992O i dr.G.
Pored svi% ra+lika & s!r&k!&ra"a vladavine !o s& i% oblikovali a&!okra!ski
re;i"i i+"eC& 8922. i 89:I. & 5&ropi, pos!oje naj"anje 1e!iri +ajedni1ka obilje;ja
s&s!ava, od koji% prva dva po"a;& da se objasni &spon, a dr&ga dva propas!
dik!a!&ra FMann, 899:, 3. i d.G#
8. $ijeko" prvoga a&!ori!arnog pro!&vala be+i+ni"no s& nas!ale desne
diktature. Nova fais!i1ka ili s!ara kon+erva!ivno)reak-ionarna desni-a
!ra;ila je &+ po!por& deklasiranog si!nog graCans!va spas & desni"
a&!ori!arni" dr;avni" pore-i"a.
2. 2ile s& !o e!a!is!i1ke dik!a!&re. 2e+i+ni"no s& irile "o i+vrne vlas!i na
ra1&n, ponajprije, parla"en!a, koji je 1es!o bio proka+ivan kao
Dbrbljaoni-aE.
38
5kspli-i!no s& odba-ivale de"okra-ij& i federaln& podjel&
dr;avne vlas!i. Nji%ove s& vrijednos!i bile red, dis-iplina i nejednakos!
poli!i1ki%, graCanski% i so-ijalno)ekono"ski% prava. J&var !i%
a&!ori!arni% vrijednos!i !rebala je bi!i jaka -en!ralis!i1ka dr;ava.
:. 2ilo je dik!a!&ra koje s& &glavno" bile &spos!avljene kao vladavina
jednog 1ovjeka. $o vrijedi i onda kada se !i re;i"i s%vaaj& kao dik!a!&re
vojske, pokre!a ili s!ranke. Na1in vlas!i 1es!o je bio obilje;en
ins!i!&-ionalni" kaoso", !j. konk&ren-ijo" ins!i!&-ija, "oni% sk&pina i
osoba koje s& 1es!o i+igravali jedni dr&ge pre"a na1el& divide et impera.
$a s!ra!egija, koja je !rebala ja1a!i polo;aj dik!a!ora, is!odobno je bila i
s&s!avska slabos! dik!a!&ra.
38
9 rasprava"a o dr;avno" i &s!avno" prav& Wei"arske >ep&blike !& je po+i-ij& najjasnije i
na&!je-ajnije +as!&pao .arl S-%"i!! F892:, 89:8, 89:2O &sporedi!i i pregled ,ei"arskoga na&ka o
dr;avi &# S!aff, 89I8, :<H)<20G.
8<0
<. Sve s& dik!a!&re bile na-ionalis!i1ke. Kedan od nji%ovi% poli!i1ki% -iljeva i
is!akn&!i obra+a- legi!i"iranja bio je pos!&la! o vlas!i!oj s&periornos!i &
odnos& pre"a os!ali" na-ija"a, a nerije!ko i po!1injavanje e!ni1ki% i
vjerski% "anjina & vlas!i!oj +e"lji. A+ !e s& se na-ionalis!i1ke inspira-ije
1es!o ra+vijale agresije & vanjskoj poli!i-i, kao !o se posebno jasno
is!i-alo & fais!i1koj A!aliji i na-ionalso-ijalis!i1koj Nje"a1koj.
Pre"da evo-iranje predod;bi o %is!orijski" pore-i"a Fpri"jeri-e &
7or!%jevoj MaCarskoj, Pils&dskijevoj Poljskoj, 4ollf&Xovoj '&s!rijiG nije odvelo
daleko, pre"da s& agresivno)ovinis!i1ki obras-i legi!i"a-ije F& A!aliji,
Nje"a1kojG skrivali +na!an po!en-ijal sa"ora+aranja, !e pre"da s& &kidanje",
ograni1avanje" ili "anip&liranje" i+bori"a a&!okra!ski re;i"i dvadese!i% i
!ridese!i% godina sa"i & sebe &gradili nesposobnos! &1enja, !i s&s!avi nis&
i"plodirali +bog svoje legi!i"a-ijske slabos!i. 9dara- je doao Di+vanaE, & oblik&
4r&goga svje!skog ra!a kojega s& i+a+vali nje"a1ki na-ionalso-ijalis!i, a koji je
ra+orio a&!okra!ske s&s!ave, s i+ni"ko" Por!&gala i 6panjolske !e neki%
la!inskoa"eri1ki% dik!a!&ra, i oslobodio p&! pok&aj& obnove de"okra!i+a-ije.
2. 'rugi val demokratizacije! poslijeratne demokracije u -jemakoj4
Italiji i "apanu
Kao i & prvo"e d&go" val& de"okra!i+a-ije F8I2I)8922G &br+o nakon Prvoga
svje!skog ra!a, vr%&na- dr&goga kra!kog vala de"okra!i+a-ije F89<:)8932G bio je
neposredno nakon 4r&goga svje!skog ra!a. A+ravna posljedi-a ra!nog pora+a
fais!i1ki% i vojni% re;i"a & A!aliji, Nje"a1koj, '&s!riji i Kapan& bila je ok&pa-ija
!i% +e"alja od s!rane pobjedni1ki% save+ni1ki% sila, !e dekre!iranje, ini-iranje i
nadgledanje de"okra!i+a-ije pod posebni" nad+oro" S'4)a. Ze"lje Sjeverne i
Zapadne 5&rope F4anska, Norveka, Ni+o+e"ska, 2elgija i 0ran-&skaG, koje je
bila ok&pirala na-ionalso-ijalis!i1ka Nje"a1ka, &spjeno s& po1ele obnavlja!i
svoje de"okra-ije. Ze"lja"a As!o1ne 5&rope nije bila +aja"1ena &sporediva
prigoda da se de"okra!i+iraj&. 9 sklad& s konferen-ija"a pobjednika & $e%eran&,
na Kal!i i & Po!sda"& one s& pripale podr&1j& sovje!ske vlas!i. ' nakon !o je
i+bio 7ladni ra! 89<H)89<I, !o je +na1ilo kraj svi% pok&aja de"okra!i+a-ije. $o
je vrijedilo +a +on& As!o1ne Nje"a1ke koj& s& ok&pirali Sovje!i, kao i +a
ra+"jerno s!abiln& "eC&ra!n& de"okra-ij& & Je%oslova1koj, gdje je po1e!ak
de"okra!i+a-ije &ni!en save+o" jaki% 1e%oslova1ki% ko"&nis!a sa Sovje!ski"
Save+o" kao bra!sko" silo" FSe!on Wa!son, 89I3, 8I3. i d.G.
9 '+iji i 'fri-i pedese!i% je godina po1eo pro-es dekoloni+a-ije, !ijeko"
kojega s& nas!ale nove dr;ave. A dok & 'fri-i go!ovo i nis& pod&+e!i o+biljni
pok&aji de"okra!i+a-ije ili oni &ope nis& bili &spjeni, & Andiji, Andone+iji i Sri
=anki &spos!avljene s& de"okra!ske ins!i!&-ije. 9 Andone+iji i Sri =anki one s&
ope! kolabirale nakon ne!o vie od jednog dese!ljea, no viee!ni1ke,
8<8
frag"en!irane i &gro;ene dr;ave Andija
32
i A+rael
3:
&spjele s& !rajno &spos!avi!i
de"okra-ij&.
9 =a!inskoj '"eri-i je 9r&gvaj preao & de"okra-ij& jo !ijeko" ra!a, a
Kos!arika i 2ra+il na njegov& svre!k& 1e!rdese!i% godina. 9 'rgen!ini,
Kol&"biji, Per&& i (ene+&eli 89<?. i 89<3. odr;ani s& &"nogo"e o!voreni,
pl&ralis!i1ki i de"okra!ski i+bori. No, de"okra!ski i+abrane vlas!i sr&ene s& ve
po1e!ko" pedese!i% godina i +a"ijenjene dik!a!&ra"a F7&n!ing!on, 8998, 8I. i d.O
$%iba&!, 8993, I0. i d.G. 9 =a!inskoj '"eri-i je, posebno e+dese!i% i
seda"dese!i% godina, re;i"sko kla!no ope! prevagn&lo & prav-& a&!okra!ski%
s&s!ava vladavine, veino" & oblik& vojni% dik!a!&ra. 9 is!ra;ivanj& o "reakdo9n
o$ demo%ra%= F=in+ i S!epan, 89HIG i & s!&dija"a o poli!i1ko" ra+voj& FPe,
8933O 2inder, 89H8O 'l"ond, 89H9G iskris!ali+iralo se, prije svega, pe! &+roka
novog slo"a de"okra!ski% s&s!ava & =a!inskoj '"eri-i i djelo"i-e & 'fri-i, ako
s& & njoj de"okra-ije &ope i nas!ale#
propala odnosno blokirana privredna "oderni+a-ija
blokirane so-ijalne pro"jene
nerijeeni proble"i !vorbe na-ije i dr;ave Fponajprije & pos!kolonijalni"
dr;ava"a 'frikeG
"ali kapi!al -ivilnog dr&!va i visoka pripravnos! da s& &po!rijebi nasilje
geos!ra!eka ins!r&"en!ali+a-ija pi!anja de"okra-ije od s!rane S'4)a &
sklop& s&koba As!oka i Zapada.
32
9s!vari, & Andiji je pos!ojao kra!ak prekid de"okra-ije kad je pre"ijerka Andira B%andi 89H?.
proglasila ra!no s!anje i !i"e &s!av djelo"i-e s!avila i+van snage. (e nakon dvije godine Andija se
vra!ila de"okra-iji, nakon !o s& Andira B%andi i vladaj&a Kongresna s!ranka pora;eni &
de"okra!ski" i po!eni" i+bori"a.
3:
A+rael nije nas!ao & pro-es& dekoloni+a-ije pedese!i% i e+dese!i% godina, nego s& neovisn&
dr;av& A+rael osnovali 89<I. Na-ionalno vijee bidova i Lpe vijee Svje!skoga -ionis!i1kog
pokre!a nakon svre!ka bri!anskog "anda!a nad Pales!ino", a po+ivaj&i se na odl&k& L9N)a o
podjeli.
8<2
Ta"li%a F. ,emokra%ije drugog vala ?1F&#>1F)A
a
Ze"lja F2?G Bodina
de"okra!i)
+a-ije
Bodina
slo"a
S!opa
pre;ivljavanja F&
godina"aG
b
(rs!a s&s!ava vlas!i (rs!a pro"jene s&s!ava
& de"okra-ij&
0uropa
Nje"a1ka
A!alija
'&s!rija
$&rska
.ipar Fgr1kiG
89<9.
89<:.
89?2.
89?0.
8930.
)
)
)
8930.
)
<?
?8
<2
80
:<
parla"en!arni
parla"en!arni
parla"en!arni
parla"en!arni
predsjedni1ki
kolaps Fpora+ & ra!&G
kolaps Fpora+ & ra!&G
kolaps Fpora+ & ra!&G
&pravljana odo+go
osn&!ak nove dr;ave
@zija
Andija
A+rael
Andone+ija
Kapan
Pakis!an
0ilipini
$ajland
K&;na Koreja
Sri =anka
89<H.
89<I.
89?0.
89?0.
89<H.
89<3.
89<3.
89<I.
89<I.
F89H?.G
)
89?H.
)
89?I.
89H2.
89<H.
89?0.
89I2.
2I
<3
H
<<
88
23
8
2
:<
parla"en!arni
parla"en!arni
predsjedni1ki
parla"en!arni
pol&predsjedni1ki
predsjedni1ki
parla"en!arni
predsjedni1ki
parla"en!arni
osn&!ak nove dr;ave
osn&!ak nove dr;ave
osn&!ak nove dr;ave
kolaps Fpora+ & ra!&G
osn&!ak nove dr;ave
osn&!ak nove dr;ave
&pravljana odo+go
osn&!ak nove dr;ave
osn&!ak nove dr;ave
.u/na i !rednja
@merika J 2ari"i
'rgen!ina
2ra+il
Kos!arika
5kvador
Ka"ajka
Per&
$rinidad i $obago
9r&gvaj
(ene+&ela
89<3.
89<?.
89<I.
89<I.
8932.
89:9.
8932.
89<2.
89<?.
89?8.
893<.
)
8938.
)
89<I.
)
89H:.
89<I.
?
89
<3
8:
:2
9
:I
28
:
predsjedni1ki
predsjedni1ki
predsjedni1ki
predsjedni1ki
parla"en!arni
predsjedni1ki
parla"en!arni
predsjedni1ki
predsjedni1ki
&pravljana odo+go
&pravljana odo+go
i+n&Cena odo+do
pogodbena
osn&!ak nove dr;ave
pogodbena
osn&!ak nove dr;ave
pogodbena
kolaps
@$rika
Nigerija
S&dan
8930.
89?3.
8933.
89?I.
3
2
parla"en!arni
parla"en!arni
osn&!ak nove dr;ave
osn&!ak nove dr;ave
a Sa"o pri"jeri de"okra!i+a-ije i+"eC& 89<:. i 8932.
b 4o 899<. i ra1&na!o & +apo1e!i" godina"a.
Izvor# (las!i!o ra+vrs!avanje i sas!avljanje pre"a poda-i"a 7&n!ing!ona F8998G, Merkela i dr.
F8993G, S-%"id!a F2003G, No%lena i N&s-%elera F8992)899:, sv. 2)IG.
Sa;"& li se !i ko"pleksi &+roka slo"a novi% de"okra-ija & dr&go" val&,
i one se "og& ob&%va!i!i !ako+vano" Ddvojbo" is!odobnos!iE & As!o1noj 5&ropi,
o kojoj s& kasnije raspravljali, "eC& os!ali"a, Kon 5ls!er i .la&s Lffe F8998G,
nai"e, konsolidiranje "ladi% de"okra-ija ne &gro;ava sa"o +broj so-ijalni%,
privredni% i poli!i1ki% proble"a, nego i is!odobnos! ele"en!arni% proble"a, kao
!o s& !vorba na-ije i dr;ave, privredna "oderni+a-ija i "ijenjanje dr&!va.
Pre"a "oji" is!ra;ivanji"a, & ra+doblj& dr&gog vala de"okra!i+a-ije
F89<:)8932G & de"okra-ij& je prelo 2? +e"alja F!abli-a 9G. 4o 2000. sa"o je
osa" od nji% bilo po!eCeno povra!aka & a&!ori!arnos!# '&s!rija, .ipar Fod 89H<.
gr1ki dioG, A!alija i Nje"a1ka, !e A+rael, Kapan, Ka"ajka i Kos!arika. $o"e !reba
pribroji!i i predra!ne de"okra-ije koje s& bili ok&pirali nje"a1ki
na-ionalso-ijalis!i# 2elgij&, 4ansk&, 0ran-&sk& Ni+o+e"sk& i Norvek&. 9 svi"
os!ali" +e"lja"a i+nova s& bili &spos!avljeni a&!ori!arni re;i"i, veino" do
!reeg vala de"okra!i+a-ije.
Kako bi% prika+ao &spjene pro-ese de"okra!ske konsolida-ije & dr&go"
val&, & nas!avk& & se &sredo!o1i!i na pro-ese de"okra!i+a-ije ra!ni% g&bi!nika N
A!alije, Nje"a1ke i Kapana. Za is!ra;ivanje !ransfor"a-ije oni s& posebno po&1ni,
8<:
jer s& & !i" !ri"a +e"lja"a bili ins!i!&-ionali+irani osobi!o i+ra;eni a&!okra!ski
re;i"i, koje je veina s!anovni!va pri%va!ila i d&go pod&pirala i & ra!&. Apak,
nakon najvie dva dese!ljea "oglo se &s!vrdi!i da je pro-es de"okra!i+a-ije &
svi" !ri"a +e"lja"a +avrio i+ra+i!o" pri1o" o &spje%&.
$e pro-ese de"okra!ske konsolida-ije anali+ira" oslanjaj&i se na "odel
sekven-ija P%ilippea S-%"i!!era, &+i"aj&i pri!o" & ob+ir i D&n&!arnjeE i
DvanjskeE 1i"benike.
2.*. Vanjski im(enici utjecaja
'"eri1ki is!ra;iva1 !ransfor"a-ije P%ilippe S-%"i!!er F89I?, 3<G navodi 1e!iri
sk&pa vanjski% 1i"benika koji s&odreC&j& napredak, &spje% ili ne&spje% prijela+a
i+ a&!okra!ski% & de"okra!ske s&s!ave# timing, events, trends i %=%les. Pod
timingom s%vaa ponajprije nor"e koje vladaj& & "eC&narodnoj +ajedni-i,
i+vanjske po!pore i "re;e, kao i is!odobne regionalne pro-ese & +e"lja"a koje s&
s&sjedi !ransfor"a-ijskoj dr;avi. 0vents ob&%vaaj& ino+e"ne in!erven-ije i
ok&pa-ij&, vojne &ro!e i bijeg kapi!ala. S trends S-%"i!!er o+na1&je s!&panj i
b&d&i ra+voj dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije, in!egra-ij& & svje!sko !r;i!e i
in!en+i!e! dr&!veni% s&koba. B=%les se odnose na ra+voj "eC&narodne privredne
konj&nk!&re, ra+voj vanjske !rgovine, kao i ra+voj na-ionalne +aposlenos!i i
proi+vodnje. 9 nas!avk& & timing i events ob&%va!i!i & +ajedni1koj !o1ki o
ideolokoj i materijalnoj potpori demokratiza%iji izvana, a trends i %=%les sa;e! &
& +ajedni1ki na+iv privredni razvoj u razdo"lju demokratiza%ije.
Lpeni!o se "o;e pri"ije!i!i da s& se vanjski kon!eks!&alni 1i"beni-i, koji
s& & velikoj "jeri djelovali nega!ivno na sposobnos! pre;ivljavanja "eC&ra!ni%
de"okra-ija & 5&ropi, poka+ali i+vanredno povoljni"a & konsolidiranj& "ladi%
de"okra-ija dr&gog vala nakon 89<?.
2.*.*. Izvanjska potpora demokratizaciji
4e"okra!i+a-ija !rij& +e"alja dogodila se & povoljno" ra+doblj&# !o vrijedi s
ob+iro" na vladaj&e ideologije, do"iniraj&e poli!i1ke nor"e, "eC&narodne
odnose, ino+e"ne po!pore i privredni ra+voj & +apadno"e kapi!alis!i1ko" svije!&.
Najva;niji po+i!ivni kon!eks!&alni &vje!i +a ra+voj de"okra-ije & Nje"a1koj,
A!aliji i Kapan& bili s&#
diskredi!iranje fais!i1ki% i "ili!aris!i1ki% ideologija vladavineO
ka;njavanje ra!ni% +lo1ina-a F& Nje"a1koj i Kapan&G od s!rane save+nikaO
& sklop& 7ladnog ra!a i ideoloko)poli!i1ke konk&ren-ije s&s!ava S'4 s&,
kao %ege"onijska sila, osobi!o pod&pirale +apadne de"okra-ije kao
"odel s&pro!an ko"&nis!i1koj dik!a!&riO
ok&pa-ija od s!rane save+nikaO Dde"okra!i+a-ijske ka"panjeE
Fobra+ovanje, "edijiGO
Mars%allov plan kao &1inkovi!a i -iljana "a!erijalna po"o +a i+gradnj&
s!abilni% s!r&k!&ra s&s!ava !r;ine privrede i de"okra-ije nakon 89<HO
8<<
&klj&1ivanje & "eC&narodne privredne koopera-ije i +apadne vojne
save+eO
irelevan!nos! odnosno nepos!ojanje vojske, koja je & sve !ri +e"lje nosila
a&!okra!ski re;i" F& Kapan&G ili je s nji"e kolaborirala F& Nje"a1koj i
A!alijiG, +bog de"ili!ari+a-ijske poli!ike ok&pa-ijski% sila & prvo"e
pora!no" dese!lje&.
$i s& 1i"beni-i djelovali s!abili+iraj&e na sve !ri "lade de"okra-ije.
>a+likovali s& se sa"o konkre!ni oblik i snaga djelovanja. 0ai+a" i ovinis!i1ki
"ili!ari+a" & japansko" sl&1aj& bili s& "eC&narodno diskredi!irani +bog svoje
poli!i1ke, privredne i "oralne propas!i. 0ai+a" vie nije bio, kao & "eC&ra!no"
dob&, privla1na vladavinska al!erna!iva de"okra!sko" s&s!av&. >ealis!i1ne
re;i"ske op-ije bile s& svedene na dvojs!vo de"okra-ije s !r;ino" privredo" i
ko"&ni+"a s plansko" privredo". $o!ali!arni ra+voj 4> Nje"a1ke nakon 89<I.
&br+ao je po!p&no odba-ivanje al!erna!ive ko"&nis!i1kog s&s!ava & Zapadnoj
Nje"a1koj. 9 Kapan& s& neposredan pogled na Korejski ra! i s&sjeds!vo s
ko"&nis!i1ko" N> Kino" i Sovje!ski" Save+o" &+rokovali po!p&no dr&!veno
odba-ivanje a&!okra!skoga realnog so-ijali+"a. Sa"o s& & A!aliji refor"irana
ko"&nis!i1ka ideologija i s!ranka s!ekle +a"je!n& privla1nos!. 'k!ivno
s&djelovanje & i+radi de"okra!skog &s!ava i pri%vaanje &s!ava od s!rane
Ko"&nis!i1ke par!ije FP.AG o"og&ili s& joj da se ni na vr%&n-& 7ladnog ra!a ne
pre!vori & pro!ivnika !alijanske de"okra-ije FPasQ&ino, 89I3, ?HG.
Najva;nije ja"s!vo &spjenog okre!anja ka de"okra-iji & prvoj fa+i bila je
na+o1nos! +apadni% save+ni1ki% ok&pa-ijski% sila, prije svi% S'4)a. $o posebno
vrijedi +a Zapadn& Nje"a1k& i Kapan. Save+ni-i s& nad+irali i pod&pirali i+rad&
de"okra!skog &s!ava. 4ok s& japanski &s!av i+ravno i+radile a"eri1ke vlas!i i
ok!roirale ga Kapan-i"a F7allida, 89I9, 88<. i d.O Po%l, 899<a, H2G, +apadni s&
save+ni-i kon!rolirali donoenje $e"eljnog +akona & S> Nje"a1koj sa"o
po"o& "alobrojni% s&ps!an!ivni% preferen-ija Fpri"jeri-e, federali+a"G. Apak,
ako se o-ijeni &k&pno djelovanje S'4)a, 5ngleske i 0ran-&ske N dena-ifika-ija,
kon!rola i+gradnje &prave, dop&!anje poli!i1ki% s!ranaka, logis!i1ka po!pora,
privredna po"o i!d. N i +a Zapadn& Nje"a1k& vrijedi da je de"okra!i+a-ija
po1ela Dpod pro!ek!ora!o" ok&pa-ijski% silaE FSon!%ei"er, 89I9, 28G.
Lsn&!ko" Save+ne >ep&blike Nje"a1ke i sve vei" povla1enje"
'"erikana-a i+ i+ravnog "ijeanja & &n&!arnj& poli!ik& +e"lje, vanjsk&
Dkon!roln& f&nk-ij&E pre&+elo je jasno ve+ivanje de"okra-ije S> Nje"a1ke +a
Zapad, kojega je os!vario 'dena&er. An!egra-ija Zapadne Nje"a1ke & pro-es
e&ropskog &jedinjenja od 89?8. F=o!%, 8990, <I. i d.G, pri"anje & a!lan!ski
obra"beni save+ 89??. godine i sve vea privredna ispreple!enos! !o1no s&
i+ra;eni kon-ep!o" Dve+ivanja vlas!iE posreds!vo" "eC&narodnog &klj&1ivanja
FKa!+ens!ein, 8998, H0G. Zapadna Nje"a1ka 1ak se "o;e o+na1i!i kao &+oran
pri"jer penetrated s=stem, b&d&i da s& Dponovno naor&;avanje Zapadne
Nje"a1ke, 1lans!vo & +apadno" save+&, !e pro-es in!egra-ije Zapadne 5&rope
&sidrili Zapadn& Nje"a1k& "nogo d&blje & "eC&narodni poslijera!ni s&s!av nego
prije 89<?. i nego !o je !o bilo karak!eris!i1no +a dr&ge e&ropske dr;ave pop&!
5ngleske, 0ran-&ske i A!alijeE FKa!+ens!ein, 8998, H0. i d.G. MeC&narodna
8<?
ispreple!enos! i 1vrs!o ve+ivanje +a Zapad o!po1e!ka s& sprje1avali
Dna-ionalis!i1k& poli!ik& "oi koja je bila !oliko kobnaE & novijoj nje"a1koj
povijes!i F2ra-%er, 89I9, ::G i &velikoj s& "jeri s!abili+irali "lad& de"okra-ij& &
Zapadnoj Nje"a1koj.
9 Kapan& je i+ravno "ijeanje S'4)a kao ok&pa-ijske sile prvo!no bilo
jo i+ra;enije nego & Zapadnoj Nje"a1koj. Pod nad+oro" !upreme Bommander
o$ the @llied Po9ers FS.'PG, generala M-'r!%&ra, ra+bijen je vojnoind&s!rijski
ko"pleks, !e je & poslijera!no" Kapan& pos!ala opsolen!no" op-ija "ili!aris!i1ke
res!a&ra-ije. 4vos!rani spora+&" o sig&rnos!i sa S'4)o", &ska ve+anos! +a
+apadn& s&persil& & vanjskoj poli!i-i i dalekose;na a"eri1ka ja"s!va sig&rnos!i
1vrs!o s& ve+ali Kapan +a +apadni de"okra!ski svije! F'rase, 899<, I8. i d.G. Lsi"
!oga, Kapan je N kao i Nje"a1ka do 89??. N &pravo & po1e!noj fa+i
de"okra!i+a-ije bio ras!ereen od i+da!aka +a naor&;anje. $ako je "ogao vea
dr;avna sreds!va -iljano &po!rebljava!i +a obnov& privrede, !o je, sa svoje s!rane,
ja1alo legi!i"nos! novoga de"okra!skog s&s!ava s gledi!a graCana.
Novi je de"okra!ski &s!av i+raCen pre"a pre-i+ni" a"eri1ki"
s"jerni-a"a, a japanski s& ga poli!i1ari pri%va!ili 89<H. !ek pod Dkrajnji"
pri!isko" vr%ovnog +apovjednika save+nikaE F7allida, 89I9, 88?G. 4o
proglaenja s&verenos!i dr;ave 8. svibnja 89?2. "irovni" &govoro" i+ San
0ran-iska, a"eri1ka ok&pa-ijska vlas! djelovala je i+ravnije i ob&%va!nije na
s!r&k!&re i "e%ani+"e nove japanske de"okra-ije nego & Nje"a1koj.
9 A!aliji je &!je-aj save+nika N najprije 5ngle+a, a po!o" ponajprije
'"erikana-a N bio "nogo "anji. Lni s&, dod&e, najprije & j&;noj A!aliji F89<:G,
a nakon 89<?. i & -ijeloj A!aliji, osig&rali da se s!are fais!i1ke snage dr;e dalje od
poli!i1ke vlas!i. No, nis& +na!no &!je-ali ni na referend&" o pi!anj& "onar%ije ili
rep&blike 89<3. F?< pos!o glasovalo je +a rep&blik&G, ni na i+rad& &s!ava koji je
s!&pio na snag& 89<I. F2e"e, 89H0O S-oppola, 89I0G. 9 A!aliji nije pos!ojao
ok&pa-ijski re;i" save+nika kao & Nje"a1koj i Kapan&. Bledano i+ perspek!ive
de"okra-ije, !o je bilo i naj"anje n&;no. Nas&pro! dr&gi" dvje"a +e"lja"a, &
A!aliji se 89<:. s resistenza s!vorila iroka poli!i1ka i dr&!vena fron!a o!pora, i+
1ije je+gre s& po!ekli "nogi de"okra!ski poli!i1ari & prvo vrije"e. Ni &
Nje"a1koj, ni & Kapan& nakon ra!a nije pos!ojao &sporediv pro!&fais!i1ki i pro!&)
"ili!aris!i1ki de"okra!ski konsen+&s.
Sve s& !ri +e"lje dobile i+dane kredi!e i po"o & kapi!al& i+ S'4)a.
Sreds!va i+ 0uropean 7e%over= Programa F5>PG, !+v. Mars%alova plana, +na1ila
s& pravi po1e!ak privrednog 1&da & Nje"a1koj i A!aliji. A+"eC& 89<?. i 89?3.
Nje"a1ka je i+ 5>P)a i dr&gi% a"eri1ki% progra"a po"oi dobila 8?,? "ilijardi
nje"a1ki% "araka. Ld !oga je vie od 80 "ilijardi poklonjeno, a os!a!ak je !rebalo
vra!i!i & d&go" ra+doblj& F=ep!in, 89I0, ?IG. Za +e"lj& pop&! Nje"a1ke, koja je
i"ala dobro obra+ovan& radn& snag& koja je bila spre"na radi!i i & kojoj je
pos!ojala enor"na, go!ovo ne+asi!na po!ra;nja, Dpoklonjeno ili kredi!no
dos!avljanje !akvi% inves!i-ijski% sreds!ava "oralo je donije!i sa sobo" &+le!
proi+vodnjeE F=ep!in, 89I0, ?IG, !o se pedese!i% godina dois!a i dogodilo kao
Dprivredno 1&doE.
8<3
9 -jelini, logis!i1ka, finan-ijska, poli!i1ka i reed&ka-ijska po"o S'4)a,
br+o &klj&1ivanje Nje"a1ke & in!egra-ij& Zapadne 5&rope
3<
, s&sjeds!vo s!abilni%
de"okra-ija na Zapad&, "odelsko ra+grani1enje od ko"&nis!i1ki% dik!a!&ra &
As!o1noj Nje"a1koj i As!o1noj 5&ropi koje je po!i-alo legi!i"nos!, !e &klj&1enos! &
+apadni obra"beni save+ N'$L 89??. kona1no s& +aprije1ili posebni nje"a1ki
p&! i+"eC& As!oka i Zapada i s!abili+irali de"okra-ij&. 'rnold 7eiden%ei"er
F8998, :<G je & kra!koj re!rospek!ivi govorio o Ds!aroj S> Nje"a1kojE kao
idealno"e ideologi%al spa%e +a prvo !rajno e!abliranje de"okra-ije & Nje"a1koj.
Sa;"& li se svi kon!eks!&alni &vje!i & koji"a je e!ablirana de"okra-ija &
Zapadnoj Nje"a1koj, "ora se govori!i o go!ovo idealno"e ideoloko",
privredno" i poli!i1ko" pros!or& koji je od kraja 1e!rdese!i% godina i !ijeko"
naj"anje dva dese!ljea s!vorio krajnje povoljne vanjske pre!pos!avke +a
&n&!arnje konsolidiranje de"okra-ije & S> Nje"a1koj. 9 bipolarno" svije!&
7ladnoga ra!a !aj je pogodni pros!or +bog geos!ra!ekog s!anja +asig&rno bio
najpovoljniji +a de"okra-ij& & Zapadnoj Nje"a1koj. 9+ neka ograni1enja, on se
o!vorio i +a "lade de"okra-ije & A!aliji i Kapan&.
2.*.2. Privredni razvoj i demokratizacija
Konsolida-ij& poslijera!ni% de"okra-ija & S> Nje"a1koj, A!aliji i Kapan& nakon
svre!ka ra!a pra!ile s& i+vanredno povoljne privredne okolnos!i. Ni
de"okra-ija"a prvoga, kao ni oni"a !reeg vala nije pogodovao, ko"para!ivno
gledano, !ako po+i!ivan ekono"ski ra+voj. Po!kraj 1e!rdese!i% godina po1eo je
d&gi, pos!ojani val ekono"skog ras!a, neovisno o "anji" konj&nk!&rni"
kolebanji"a, koji je okon1an !ek s naf!no" kri+o" 89H<. Bo!ovo !ri dese!ljea
%is!orijski jedins!venoga privrednog ras!a & kapi!alis!i1ko" svije!& i+vana s&
pod&pirala fa+& konsolida-ije !rij& novi% de"okra-ija. Kapan, S> Nje"a1ka i
A!alija profi!irali s&, osi" !oga, od !ipi1ni% &n&!arnji% &1inaka obnove i po!ra;nje.
$o je s!vorilo, osobi!o & S> Nje"a1koj i Kapan&, ali i & sjevernoj A!aliji, +ali%&
krajnje "oderna kapi!ala i & "eC&narodnoj ko"para-iji. Nas!ala je va;na osnova
koja je do kasni% e+dese!i% godina !ri"a +e"lja"a o"og&avala ja1e privredno
irenje nego os!a!k& kapi!alis!i1kog svije!a. 9 prvo" red& !o vrijedi +a Kapan &
koje"& je "eC&narodno bespri"jeran ras! privrede od 89?0. do 89H<. bio dva i
pol p&!a vei nego & S'4)& F7adle, 89I9, :08G. A Nje"a1ka i A!alija do;ivjele s&
svoje Dprivredno 1&doE. Prosje1na godinja s!opa ras!a br&!o do"aeg proi+voda
od 89?0. do 8930. & Kapan& je i+nosila 8< pos!o, & S> Nje"a1koj 80,9 pos!o, a &
A!aliji I,H pos!o.
$ri s& +e"lje vodile i+vo+n& s!ra!egij& ras!a koja je preko pore+ni%
+a%va!a dr;ave Fopore+ivanja, a"or!i+a-ije, pris!&pa kredi!i"a, s&bven-ija i!d.G
&spjeno -iljala na priori!e!no po!i-anje ak&"&la-ije ind&s!rijskog kapi!ala F7ine,
899:, :HO 7adle, 89I9O KleX"ann, 89I3, 223O 'bels%a&ser, 89I:G. $o je,
dod&e, vrlo br+o &+rokovalo sve ve& ra+lik& i+"eC& pri%oda od kapi!ala i
pri%oda od rada, ali s& s!ope ras!a bile !ako visoke da je i ra+ina plaa i po!ronje
3<
Bodine 89<I. & Lrgani+a!ion for 5&ropean 5-ono"i- .o)opera!ion FL55.G, 89?8. & 5&ropsk&
+ajedni-& +a &gljen i 1elik F5&ropean .oal and S!eel .o""&ni!G, 5.S.G i 89?H. & 5&ropsk&
ekono"sk& +ajedni-& F5&ropean 5-ono"i- .o""&ni!, 55.G.
8<H
iroki% slojeva s!anovni!a &"jereno, ali s!alno rasla. Ni & Kapan&, ni & S>
Nje"a1koj nije dolo do o!ri% s&koba oko raspodjele, koji bi "lade de"okra!ske
ins!i!&-ije podvrgn&li rano"e !es!& op!ereenja.
9 sve je !ri +e"lje do kraja 1e!rdese!i% godina bio savladan i proble"
infla-ije# & S> Nje"a1koj refor"o" val&!e, a & Kapan& !edljivo" kon+erva!iv)
ni" fiskalni" ,odge ;ineom.
3?
Kad je s Korejski" ra!o" F89?0)89?:G i+a+van
b&" po!ra;nje dilje" svije!a, narodne privrede Kapana i Nje"a1ke profi!irale s&
od gole"e po!ra;nje +a ind&s!rijski" dobri"a, a da pri!o" nis& dospjele pod
pri!isak infla-ije. Zapo1e!i b&rni privredni ras! ni & jednoj od !rij& +e"alja nis&
pra!ile s!ope infla-ije koje s& br+o rasle, a !o bi & odreCeni" okolnos!i"a
i+iskivalo ko1enje s!ra!egije ras!a. A !o poka+&je da je, &na!o1 poli!i-i asi"e!ri1ne
raspodjele, i+vo+na s!ra!egija, koja je preferirala ak&"&la-ij& kapi!ala i &"jereni
ras! plaa, srednjoro1no djelovala povoljno na poveanje blagos!anja, a !i"e i na
konsolida-ij& de"okra-ije. Pri"ijene li se Ma-%iavellijevi F89H2G poj"ovi na
de"okra!sk& konsolida-ij&, !o +na1i da s& virtP poli!i1ara & privrednoj poli!i-i i
$ortuna korejski" ra!o" i+a+vanog privrednog b&"a bili vrlo po!i-ajni +a
s!abili+a-ij& "ladi% de"okra-ija. Pri"jer poka+&je da se kao 1i"beni-i &!je-aja
"oraj& &va;i!i i kon!ingen!ni DvanjskiE dogaCaji & svje!skoj poli!i-i na koje se ne
"o;e &!je-a!i i globalni ekono"ski !rendovi, pove+ani s poli!i1ki" djelovanje"
D&n&!arnji%E eli!a, da bi se objasnili &spjesi ili ne&spjesi pro-esa de"okra!ske
!ransfor"a-ije.
Privredni ras! svi% !rij& +e"alja profi!irao je, osi" od sve ire
"eC&narodne po!ra;nje, i od go!ovo neis-rpne na-ionalne pon&de radne snage. 9
Kapan& i A!aliji po!ra;nja +a jef!ino" ind&s!rijsko" radno" snago" +adovoljavala
se ponajprije i+ poljoprivrednog sek!ora. 9 Kapan& je &dio poljoprivrede &
+aposlenos!i pao s <I,? F89?0G na 8:,9 pos!o F89H?G F7adle, 89I9, :0<G. $a
s!r&k!&rna pro"jena od slabije prod&k!ivnoga poljoprivrednog sek!ora & visoko
ra+vijeni ind&s!rijski sek!or ope!ovano osvje!lj&je enor"ni "oderni+a-ijski skok
japanske narodne privrede +a dva i pol dese!ljea. 9 S> Nje"a1koj s& pedese!i%
godina ekspandiraj&& ind&s!rij& opskrbljivali ponajprije prognani-i i i+bjegli-e i+
4> Nje"a1ke kao jef!ina, vrlo "o!ivirana i dos!a!no obra+ovana radna snaga
F'bels%a&ser, 89I:G. A dok je S> Nje"a1ka do kraja pedese!i% godina is-rpila
!r;i!e rada, a & Kapan& ne+aposlenos! nikad nije bila privredni ili so-ijalni
proble",
33
& A!aliji se pedese!i% godina kvo!a ne+aposlenos!i go!ovo i nije
s"anjivala. $o je +asig&rno re+&l!a! d&alis!i1noga privrednog ra+voja, koji je na
Sjever& &+rokovao br+& ind&s!rijali+a-ij& i "oderni+a-ij&, dok je na K&g& +e"lja
os!ala nedovoljno ra+vijena F'lf, 89HH, 2?2O 7ine, 899:, :?G. $ek je "asovni
&vo+ radne snage & +e"lje 5&ropske ekono"ske +ajedni-e i sjeverne 5&rope od
kraja pedese!i% godina osje!no ras!ere!io !r;i!e rada. MeC&!i", ni & A!aliji
3?
,odge ;ine po!je1e od a"eri1kog bankara Kosep%a M. 4odgea, kojega je predsjednik S'4)a
$r&"an 89<9. i"enovao Dko"esaro" +a finan-ijeE Kapana i koji je ondje provodio
pro!&infla-ijsk&, fiskalno or!odoksn& finan-ijsk& i kredi!n& poli!ik&, &na!o1 japanski" o!pori"a
FS-%onberger, 89I9, 89I. i d.G
33
Krajnje niski broj ne+aposleni% & Kapan& "og& se objasni!i poljoprivredni" sek!oro", koji je
pedese!i% godina jo &vijek bio velik, s jedne s!rane, !e Dvelikod&no"D s!a!is!iko" o
ne+aposlenos!i, koja & !o" ra+doblj& & s!a!is!ik& nije &nosila i one koji s& bili vrlo kra!ko
+aposleni, s dr&ge s!rane.
8<I
proble" ne+aposlenos!i nije skrivao sna;an so-ijalni eksplo+iv, jer s& ras!&i
so-ijalni !ransferi i nedirn&!e obi!eljske "re;e &velike apsorbirali konflik!ni
po!en-ijal.
Pro"a!ra li se privredni ra+voj & -jelini, on je be+ ograni1enja &1vrs!io
konsolida-ij& de"okra-ije & S> Nje"a1koj i Kapan&. 9na!o1 odreCeni"
i+vedbeni" i s!r&k!&rni" slabos!i"a, i !alijanski je mira%olo e%onomi%o sa
s!alni" poveanje" blagos!anja pribli;io de"okra-ij& !r;ine privrede
graCani"a. Kad je sredino" seda"dese!i% godina po1ela prva graviraj&a
"eC&narodna privredna kri+a, de"okra-ije & !i" !ri"a +e"lja"a ve s& bile
dos!a!no konsolidirane.

2. 2. Unutarnji im(enici utjecaja
Lpisani i+vanjski &!je-aji jes& "eC&narodni i privredni kon!eks!&alni &vje!i
&n&!ar koji% s& se odvijali pro-esi de"okra!i+a-ije. Lni po!i1& ili ko1e &spjen&
pro"jen& s&s!ava & de"okra-ij&, ali je ne odreC&j&. 9na!o1 i+vanredno povoljnoj
kons!ela-iji nakon 89<?, oni nis& sa"i osig&rali &spjen& konsolida-ij&
de"okra-ija & Nje"a1koj, A!aliji i Kapan&, nego s& joj sa"o pogodovali. Pravi
pro-es de"okra!i+a-ije +biva se i odl&1&je & poli!i1ko" s&s!av& koji je, is!ina,
&sko ispreple!en s privredo" i dr&!vo". Po"o& fa+nog !ijeka pro"jene s&s!ava,
koji je prika+an na sli-i ?, & nas!avk& !reba ko"para!ivno prika+a!i &!je-aj
ra+li1i!i% e!apa na &spje% de"okra!i+a-ije & Nje"a1koj, A!aliji i Kapan&. 9kra!ko
& ski-ira!i pe! sljedei% fa+a# F8G preda&!okra!ska de"okra!ska isk&s!va, F2G vrs!&
a&!okra!skog re;i"a, F:G kraj a&!okra!skog re;i"a, F<G ins!i!&-ionali+a-ij&
de"okra-ije i F?G konsolida-ij& de"okra-ije.
2.2.*. Predautokratska iskustva s demokracijom
Sve s& !ri +e"lje 89<?. "ogle posegn&!i sa"o +a kra!ki" fa+a"a isk&s!ava s
de"okra!ski" s&s!avo". S 8< godina Wei"arske >ep&blike F8989)89::G
Nje"a1ka je i"ala najd&lje ra+doblje de"okra-ije. Kapan je s D!ais%o
de"okra-ijo"E F898I)89:2, odnosno 892?)89:2G do;ivo 8: odnosno H godina
nepo!p&ni% de"okra!ski% ins!i!&-ija i pos!&paka, dok se A!alijo" vladalo
de"okra!ski sa"o 1e!iri godine F898I)8922G. Lsi" !oga, na Kapan i A!alij& poja"
se de"okra-ije pri"jenj&je velikod&no, b&d&i da s& !e dvije +e"lje &vele sa"o
ope, jednako i slobodno bira1ko pravo "&kara-a FA!alija 898I, Kapan 892?G. 9
va;ee"& japansko" &s!av& i+ 8II9. bila je, &+ !o, &!vrCena i velika "o tennoa,
bira1ko je pravo do 892?. bilo podvrgn&!o s!rogo" -en+&s&, a &s!av je davao
posebne ovlas!i vojs-i koja nije bila pod -ivilno" kon!rolo" F7ar!"ann, K., 89I:,
?:. i d.G. 9 Kapan&, dakle, nije bila posrijedi in!ak!na poliar%ija nego, & bi!i,
&s!avno osig&ranje, "oderni+a-ija i &reCenje oligar%ijskog re;i"a s
de"okra!sko" fasado".
Nis& sa"o bila i+ra+i!o kra!ka isk&s!va s de"okra!ski" s&s!avo". Sve s&
!ri +e"lje i"ale posla i s nes!abilni" de"okra-ija"a koje s& po!resale kri+e, !e &
koji"a dr&!vene i poli!i1ke eli!e nis& dos!a!no pri%va!ile &pravo sredinje
8<9
de"okra!ske ins!i!&-ije i organi+a-ije Fope bira1ko pravo, parla"en!, s!anke,
sindika!eG. 4o"inan!ne poli!i1ke eli!e & Nje"a1koj, A!aliji i Kapan& os!ale s&
ple"ike i vojne oligar%ije, kr&pni +e"ljoposjedni-i i reak-ionarni pod&+e!ni-i &
!ekoj ind&s!riji. Kako s& se privredne i poli!i1ke kri+e +ao!ravale, oni s& se
pove+ivali & nefor"alne pro!&de"okra!ske save+e, !e s& se najprije prikriveno, a
kako je kri+a napredovala i sve o!vorenije "ijeali & poslove &n&!arnje poli!ike. 9
!o" se s!anj& poka+alo da je bio slabo ra+vijen i -ivilno)k&l!&rni !e"elj poli!i1ke
k&l!&re koja je sklona de"okra-iji. L+naka Wei"arske >ep&blike kao
Dde"okra-ije be+ de"okra!aE opis&je s"r!n& slabos! ne sa"o nje"a1ke, nego i
!alijanske i japanske "eC&ra!ne de"okra-ije.
9korjenjivanje de"okra!ski% vrijednos!i i s!avova ko1ila je i f&nk-ionalna
slabos! va;ni% ins!i!&-ija. 9 sve s& !ri +e"lje vlade bile krajnje nes!abilne. 9
Wei"arskoj >ep&bli-i 22 vladina kabine!a prosje1no s& os!ala na d&;nos!i jedva
osa" "jese-i F2ra-%er i dr., 89I3, 3:2. i d.G. 9 A!aliji s& vlade os!ajale na
polo;aj& sa"o deve! "jese-i FMi-%els, 89:0, :H9. i d.G. S!rana1ki s& s&s!avi bili
ideoloki jako polari+irani F& A!alijiG, pol&pl&ralis!i1ki sa s!ranka"a koje s& bile
&sko ispreple!ene s veliki" kon-erni"a F& Kapan&G ili s&, kao & sl&1aj&
Wei"arske >ep&blike, bili sna;no frag"en!irani i krajnje polari+irani, !e
obilje;eni sve veo" -en!rif&galno" dina"iko" & na!je-anj&. Nijedan od !i%
s!rana1ki% s&s!ava nije "ogao is!odobno isp&njava!i dvije f&nk-ije koje
s!abili+iraj& de"okra-ij&# dr&!ven& &klj&1enos! Fpreds!avljanje dr&!veni%
in!eresaG i poli!i1k& &1inkovi!os! F!vorb& s!abilni% vlada sposobni% djelova!iG.
9 sve je !ri +e"lje isk&s!vo s de"okra-ijo" bilo prekra!ko, prejako
obilje;no kri+a"a i po svoji" &1in-i"a preslabo da bi se de"okra!ske ins!i!&-ije i
pos!&p-i po+i!ivno &pisali & kolek!ivn& svijes! dr&!va i & &pravn& s!r&k!&r&
dr;ave. Nedos!ajale s&, i !o ne sa"o & Nje"a1koj, sna;ne liberalne !radi-ije koje
bi "lade de"okra-ije +a!i!ile od prese+anja jake dr;ave. 9 &vje!i"a sve vei%
so-ijalni% i privredni% proble"a, &+ is!odobno slab& poli!i1k& legi!i"nos!
de"okra!ski% ins!i!&-ija, !eko se "ogla oblikova!i ra-ionalno inspirirana i
afek!ivno osna;ena poli!i1ka k&l!&ra koja bi DnosilaE de"okra-ij&. Lsi" !oga, &
sve je !ri +e"lje &s!avna s!r&k!&ra o!varala ins!i!&-ionalne p&!ove a&!ori!arni"
poli!i1ki" snaga"a da Dlegalno pre&+"& vlas!E. A+ kra!ki% i kri+ni% isk&s!ava
de"okra-ije naslijeCeni s& slabo +na1enje po+i!ivne os!av!ine !ek s!e1ene
s&verenos!i naroda Fope bira1ko pravoG i na njoj i+graCeni% de"okra!ski%
ins!i!&-ija. Nakon 89<?. "nogo je pris&!nije bilo nega!ivno isk&s!vo da sa"a
&spos!ava de"okra!ski% ins!i!&-ija nije dos!a!na da neka "lada de"okra-ija b&de
dovoljno o!porna na i+vanjske okove Fsvje!ska privredna kri+a, vanjskopoli!i1ke
kri+eG i &n&!arnja prije!nje Fnelojalne eli!e, radikalne sk&pineG, ako !e ins!i!&-ije
ne nose prode"okra!ske eli!e i ako i% sve vie ne pod&pire de"okra!ska -ivilna
k&l!&ra graCana.
2.2.2. Iskustva s autokratskim re#imima
'&!okra!ski re;i"i & Nje"a1koj i Kapan&, koji s& vladali 82 odnosno 8: godina,
bili s& vidno krai od M&ssolinijeve fais!i1ke dik!a!&re & A!aliji, koja je !rajala 28
godin&. Na kon!in&&"& poli!i1ki% s&s!ava, koji je ograni1en polovi"a Didealne
8?0
de"okra-ijeE i Dpo!p&nog !o!ali!ari+"aE Fslika 8G, na-ionalso-ijalis!i1ki re;i"
Nje"a1ke rangiran je najdalje na !o!ali!arno" kraj&, dok s& a&!ori!arna
in!erven-ija i kon!rola dr&!va od s!rane japanskoga vojnog re;i"a bili
in!en+ivniji nego & A!aliji F>&!ko,ski, 899<, 3<G. 9 A!aliji s& s "onar%ijo"
savojske dinas!ije, a napose s vojsko" koja je os!ala lojalna kralj&, !e s -rkvo",
os!ala va;na sredi!a "oi koja nikad nis& bila po!p&no podreCena fais!i1ko"
s&s!av& F=ill, 89I3, :02O PasQ&ino, 89I3, <3G. 0ai+a" nije "ogao osig&ra!i
nesporn& ideolok& %ege"onij& 1ak ni & dr&!v&. 9vijek s& ops!ajali os!a-i
ograni1enog pl&rali+"a & dr;avi i dr&!v&. 9 fais!i1koj A!aliji nikad nije
os!vareno prin&dno i+jedna1avanje kao & nje"a1ko" na-ionalso-ijali+"& nakon
89:<. $alijanski fai+a" poka+ao se ra+"jerno ne&spjeni" i & !vorbi ins!i!&-ija.
4jelo!vorno se nis& "ogli ins!i!&-ionali+ira!i ni fais!i1ka s!ranka PN(, ni
korpora!ivne Ds!aleke ko"oreE, ni fais!i1ki sindika!i. 9 fais!i1ki se s&s!av nije
"ogao jedno+na1no &klj&1i!i 1ak ni "onar%is!i1ko)a&!ori!arni dr;avni i &pravni
apara!. M&ssolinijev san o stato totalitario os!ao je neisp&njeno" ;eljo", koje"
je nakon 89:<. odnosno 89:I. "nogo bli;e bila na-ionalso-ijalis!i1ka Nje"a1ka.
$alijansko" fai+"& nije polo +a r&ko" !o!ali!arno pro;i"anje privrede, dr;ave,
dr&!va i svijes!i, kao ni ins!i!&-ionalno osig&ranje vlas!i!e vladavine#
DA!alian fas-is" -an !%&s be -%ara-!eri+ed as a failed !o!ali!arian
ePperi"en!E FPasQ&ino, 89I3, <3G.
3H
9 Nje"a1koj je pro;i"anje dr;ave i dr&!va !o!ali!arno" vla& bilo
"nogo &spjenije. Nakon Dprep&!anja vlas!iE F$rell, 89I3, ?2G odnosno
Dpredaje vlas!iE F=epsi&s, 89HIG :8. sije1nja 89::, koja je pogreno o+na1avana
kao pre&+i"anje vlas!i, &slijedila je godina i pol Dosvajanja vlas!iE, !ijeko" koje
s& poli!i1ki pro!ivni-i isklj&1eni, de"okra!ske ins!i!&-ije ra+orene, pl&ralis!i1ke
organi+a-ije ra+bijene, a ins!an-ije pravne dr;ave &kin&!e. 'li, nakon ra+bijanja
de"okra!ski% s!r&k!&ra i kolek!ivni% pl&ralis!i1ki% ak!era nije &slijedila,
ko"para!ivno gledano, dosljedna &spos!ava jasni% s!r&k!&ra !o!ali!arne vlas!i.
S!oga se ni & na-ionalso-ijalis!i1koj Nje"a1koj ne s"ije pre-ijeni!i snaga
oblikovanja djelo!vorni% ins!i!&-ija. 5rns! 0raenkel, poli!i1ki +nans!venik koji je
e"igrirao & S'4, ve je sredino" ra!a F89<8G na-ionalso-ijalis!i1ki s&s!av vlas!i
!o1no okarak!eri+irao kao Ddvos!r&k& dr;av&E & kojoj je Dnor"a!ivna dr;avaE
s&pos!ojala s D&redbovno" dr;avo"E. Nor"a!ivna dr;ava, koja je po pravil&
po!ovala +akone, sl&;ila je legi!i"a-iji, dok je D&redbovna dr;avaE
o"alova;avala +akone kako bi na-ionalso-ijalis!i1k& vlas! +a!i!ila od s!varni% ili
navodni% &n&!arnji% poli!i1ki% pro!ivnika F0raenkel, 89H<, 8:G. Ni &n&!ar !e
dvos!r&ke s!r&k!&re nije bio jasno i %ijera%ijski i+graCen apara! vlas!i i dr;avni
apara!. 4iferen-irana %is!orijska is!ra;ivanja revidirala s& slik& ra-ionalno
kons!r&irane i savreno organi+irane s!r&k!&re vlas!i. Lna s& poka+ala da je
s!r&k!&ra vlas!i & na-ionalso-ijalis!i1koj dik!a!&ri bila obilje;ena karak!eris!i1no"
podvojeno& i+"eC& "onokra!ski% i polikra!ski% ele"ena!a. E2espri"jerna
ins!i!&-ionalna anar%ijaE FMo""sen, 89H8, H02G bila je dokin&!a sa"o & osobi
DvoCeE F2ros+a!, 8939G. Na-ionalso-ijalis!i1ki s&s!av vlas!i obilje;avala je
Ddiskrepan-ija i+"eC& pre!en+ije da se vlada "onoli!no i d&alis!i1ki% ili
3H
D$alijanski se fai+a" "o;e okarak!eri+ira!i kao propali !o!ali!arni eksperi"en!E Fnap. prev.G.
8?8
polikra!ski% s!r&k!&ra vlas!i, odreCeni% a&pravljani" kaoso"V !ipi1ni" +a
anar%is!i1ki nered & ovlas!i"aE F2ra-%er, 89H3, 3<G.
Ans!i!&-ionalno naslijeCe na-ionalso-ijalis!i1ke dik!a!&re !eko se "o;e
s"a!ra!i %ipo!eko" +a de"okra!sk& S> Nje"a1k&. D$ere! naslijeCaE 1inile s&,
napro!iv, "noge inkri"inirane srednje eli!e na-ionalso-ijalis!i1ke dr;ave koje s& i
nakon 89<?. ope! pre&+ele va;ne f&nk-ije & dr;avi, pravos&C& i privredi. Ko je
vie op!ereivala !radirana podani1ka svijes!, koja se d&go kon+ervirala &
poli!i1koj k&l!&ri S> Nje"a1ke F'l"ond i (erba, 893:O >ei-%el, 89I8G. D$ere!
naslijeCaE pogaCao je sve !ri dr;ave, dok se !radirana podani1ka svijes! odnosilo
ponajprije na Kapan i S> Nje"a1k&.
2.2.2. .raj autokratskog re#ima
Sve s& !ri dik!a!&re okon1ane pora+o" & ra!&, nakon !o s& i sa"e pres&dno
pridonijele i+bijanj& 4r&goga svje!skog ra!a. Nakon vojnog pora+a &slijedio je
kolaps re;i"a. Po!o" s&, Nje"a1ka i Kapan posebno, kren&le p&!e"
de"okra!i+a-ije, kojega 'lfred S!epan F89I3, H8G ideal!ipski opis&je kao Di+vana
nad+iran& FreGde"okra!i+a-ij&E. 4e"okra!i+a-ij& i donoenje &s!ava & Kapan&
nadgledale s& S'4, a & Zapadnoj Nje"a1koj +apadne pobjedni1ke sile pod
vods!vo" '"erikana-a. A!alija je bila "eC&sl&1aj koji se nala+i i+"eC& Di+vana
nad+irane FreGde"okra!i+a-ijeE i !ran+i-ije p&!e" D&n&!arnje rede"okra!i+a-ije,
nakon !o je ok&pa-ijska vlas! pobijeCena po"o& vanjske sileE FS!epan, 89I3,
3HG.
9 A!aliji se ne "o;e, kao & Nje"a1koj,
3I
&!vrdi!i pre-i+an da!&" kraja
fais!i1ke vladavine. Kolaps se +bivao & dvije e!ape. Prva e!apa po1ela je
iskr-avanje" save+nika na Si-ilij& 80. srpnja 89<:. Kako je ra!ni pora+ pos!ao
o1i!i", Dfais!i1ko (eliko vijeeE s"ijenilo je dik!a!ora M&ssolinija veino" od
89 napre"a 9 glasova F=ill, 89I3, :30G. M&ssolinija je po!o" o!p&s!io kralj i on
je bio &%ien. A!alija je pro"ijenila ra!ne fron!e. $o je +na1ilo kraj fais!i1ke
vladavine & -ijeloj A!aliji.
7i!lerovo" "ilo& fai+a" je pre;ivio jo go!ovo dvadese! "jese-i kao
krnja so-ijalnofais!i1ka dr;ava 7epu""li%a !o%iale Italiano. As!odobno, & dr&goj
fa+i slo"a !alijanski pokre! o!pora FresistenzaG &jedinio se & iroki pokre! &
koje"& s& se pro!iv na-ionalso-ijalis!i1ki% ok&pa!ora i os!a!aka !alijanskog
fai+"a +ajedno or&;ano borili ka!oli-i, lai-is!i, liberali, so-ijalis!i i ko"&nis!i.
Pres&dna je ra+lika & odnos& pre"a Nje"a1koj i Kapan& bilo !o !o s&
dik!a!&r& okon1ali sa"i $alijani i !o s& od 89<2. po1eli for"ira!i irok pokre!
o!pora fai+"&. A ponovna &spos!ava &s!ava, pravne dr;ave i de"okra-ije & A!aliji
& "nogo je veoj "jeri bila poli!i1ko djelo sa"i% $alijana. 9 A!aliji s!oga nije bilo
vak&&"a & s&verenos!i i legi!i"nos!i i+"eC& kraja fai+"a i s!&panja na snag&
&s!ava, koji bi bio &sporediv s oni" & Nje"a1koj i Kapan&. Na novo"e
de"okra!sko" po1e!k& pris!anak na de"okra-ij& i ak!ivna po!pora de"okra-iji &
A!aliji bili s& i+ra;eniji nego & Nje"a1koj i Kapan&. Pre"da je & poslijera!no"
dob& +na1enje pokre!a o!pora predi"en+ionirano do na-ionalnog "i!a, on je
3I
4a!&" kraja fais!i1ke vladavine & Nje"a1koj jes! I. svibnja 89<?, dan kona1ne kapi!&la-ije
Nje"a1kog .ars!va.
8?2
po!akn&o i novi de"okra!ski po1e!ak, i konsolida-ij& poslijera!ne de"okra-ije &
A!aliji FPasQ&ino, 89I3, ?9G.
Ni Nije"a1ka ni Kapan nis& se "ogli ili se nis& %!jeli oslobodi!i svoji%
dik!a!&ra. Kraj a&!okra!ski% s&s!ava vladavine bio je isklj&1ivo djelo save+nika.
9+ blage ograde, !o vrijedi i +a prve korake & de"okra!i+a-iji. DP&!
de"okra!i+a-ije kojega i+vana nad+ireE neka ok&pa-ijska sila, kao & Nje"a1koj i
Kapan& nakon 89<?, nosi & sebi podjednako i ri+ike i prednos!i. 9"jereni ri+ik
1ini Dlegi!i"a-ijski vak&&"E. Nai"e, ako s!anovni!vo do;ivi novi de"okra!ski
poredak kao dar s!rani% sila, ono prvo!no "o;e i de"okra!ski &s!av do;ivje!i kao
ne!o s!rano i na"e!n&!o. A afek!ivna Ddif&+na po!poraE graCana novo" &s!av&
!eko da nas!aje ve & sa"o" pro-es& donoenja &s!ava, nego se "o;e s!vori!i !ek
kasnije, preko &!ili!aris!i1ki orijen!irane Dspe-ifi1ne po!poreE, i !o +bog dobre
"a!erijalne bilan-e &1inka novog s&s!ava. Prednos! je de"okra!i+a-ije pod
s!rani" nad+oro" br+o, neri+i1no i d&goro1no djelo!vorno poli!i1ko
ra+vlaivanje preos!ali% vladaj&i% eli!a s!aroga a&!okra!skog s&s!ava po"o&
nad"one vojne i poli!i1ke sile ok&pa-ijske vlas!i.
39

9 sl&1aj& Zapadne Nje"a1ke i Kapana prevagn&le s& prednos!i save+ni1ke
ok&pa-ije. 9 obje je +e"lje veina s!anovni!va pri%vaala s!are re;i"e i & kasnoj
fa+i ra!a. 9 Nje"a1koj i Kapan& &vjereni de"okra!i bili s& "anjina F2e"e, 899:,
32O Wa!an&ki, 89HH, 889. i d.G. 0ais!i1ki, na-ionalis!i1ki i pro!&de"okra!ski
po!en-ijal bio je +na!an. Kako s& save+ni-i li-en-irali s!ranke i +abranili
na-ionalis!i1ke s!ranke nasljedni-e, bila je sprije1ena poli!i1ka reorgani+a-ija
poli!i1ki% os!a!aka s!arog re;i"a. 9 pri%vaanj& i konsolida-iji nove de"okra-ije
proble"a!i1ni"a s& se poka+ale "jere dena-ifika-ije koje s& provodili, prije svi%,
'"erikan-i. 'ps!ra%iraj& li se n*rnberki pro-esi pro!iv glavni% ra!ni% +lo1ina-a,
Darbi!ra;ni s&doviE & koji"a s& sjedili Nije"-i s"a!raj& se Ddvojbeni"
pos!&pko"E FSon!%ei"er, 89I9, 2<G. $i s&dovi nis& "ogli is!ra;i!i s!varni &dio
oni% pris!aa na-ionalso-ijalis!i1ke s!ranke koji s& pojedina1no s&djelovali &
+lo1ini"a na-ionalso-ijalis!i1kog re;i"a, kao !o nis& "ogli preispi!a!i ni op!&;be
& pos!&p-i"a s&kladni"a pravnoj dr;avi. $ako+vana Disprava o 1is!oiE &
oslobaCaj&oj pres&di po"agala je, osi" !oga, da se & 'dena&erovoj eri po!isne
"oralno i poli!i1ko s&o1avanje sa +lo1ini"a na-ionalso-ijalis!a#
DPro-es dena-ifika-ije s&bjek!ivno je sprije1io "noge Nije"-e da
spo+naj& kako s& objek!ivno, vie ili "anje, bili va;an dio "ainerije
!o!ali!arne na-is!i1ke dr;ave be+ kojega $rei >ei-% nikad ne bi "ogao
nas!a!iE FSon!%ei"er, 89I9, 2?G.
9 Kapan& je nakon kra!ka vre"ena ob&s!avljen ob&%va!an progra"
1ienja poli!ike, privrede i &prave kakav je bio planiran na po1e!k&. DL1ieni
poli!i1ariE ve s& se 89?0. ope! "ogli vra!i!i & poli!i1ki ;ivo!. Lp!ereeni"
poli!i1ari"a vojnog re;i"a osobi!o je, & velikoj "jeri, bila pro;e!a
=iberalnode"okra!ska s!ranka F=4SG koja je vladala s!alno od 89??. do 899:.
Po+i!ivna s!rana !oga nor"a!ivno &+ne"ir&j&eg ra+voja bilo je &klj&1ivanje i
39
DSl&1aj ArakE poka+&je posebne po!ekoe neke ok&pa-ijske sile da i+gradi de"okra!ski s&s!av
ako je ok&pa-ijska sila o"ra;ena, ako djel&je & k&l!&rno" kon!eks!& koji ne ra+&"ije i koji je
o!voreno neprija!eljski pre"a njoj, !e ako ne "o;e br+o rijei!i %obsovski proble" &n&!arnjeg "ira
F&sporedi!i pogl. (AA. :G.
8?:
koop!a-ija s!ari% a&!okra!ski% eli!a & nove de"okra!ske organi+a-ije i s!r&k!&re
FPo%l, 899<a, I0G.
Nje"a1ki i, na sli1an na1in, japanski na1in pos!&panja s eli!a"a s!arog
re;i"a &ka+&je na 1es! proble" pos!a&!okra!skog ra+voja de"okra-ije# kako
pos!&pa!i s poli!i1ki" voCa"a, eli!a"a, po"aga1i"a i s&p&!ni-i"a s!arog re;i"a,
a da se i+vri pravda na na1in pravne dr;ave, s jedne s!rane, !e da se ne &gro+i
de"okra!i+a-ija i da se oja1a konsolida-ija de"okra-ije, s dr&ge s!raneM $aj je
proble" Sa"&el 7&n!ing!on F8998, 288G je+grovi!o sveo na al!erna!iv&#
Dprose-&!e and p&nis% vers&s forgive and forge!E
H0
. Pre"da ok&pa-ijske sile ne bi
&gro+ile de"okra-ij& kad bi ka+nile +lo1in-e, & Zapadnoj Nje"a1koj os&Ceni s&
apsol&!ni vodei vr%ovi re;i"a Fn*rnberki pro-esiG, "alobrojne privredne voCe,
a kasnije i neke neposredne &boji-e i+ kon-en!ra-ijski% logora. S ob+iro" na
gnj&sne +lo1ine, !o +bog "oralni% ra+loga "o;e bi!i vrijedno ;aljenja. No, &pi!no
je bi li +a"anije s&dsko os&Civanje "nogi% voljni% po"aga1a re;i"a sreds!vi"a
pravne dr;ave &ope bilo provedivo.
Pre"da & prilog s&dske obrade +lo1ina re;i"a govore valjani nor"a!ivni
ra+lo+i, ona 1es!o naila+i na organi+a-ijske grani-e i grani-e pravne dr;ave.
H8
Zbog isklj&1ivanja vei% dijelova s!anovni!va, "asovne os&de "og&, osi" !oga,
&gro+i!i dr&!ven& in!egra-ij& i s!abili+a-ij& de"okra-ije. Lno !o je, dakle, &
odreCeni" okolnos!i"a !eorijski i nor"a!ivno po;eljno, "o;e bi!i +apreko"
&spjenoj de"okra!i+a-iji i konsolida-iji de"okra-ije. Najva;nije aspek!e !e
proble"a!ike MaP Weber je o+na1io poj"ovi"a De!ika &vjerenjaE i De!ika
odgovornos!iE. Sa"&el 7&n!ing!on F8998, 28:. i d.G je s&pro!s!avio arg&"en!e
Dopro!aja i +aboravaE arg&"en!i"a Dpro-es&iranja i ka;njavanjaE.
H2
Najva;niji
arg&"en!i koji govore & prilog ka;njavanj& jes&#
nasljedni de"okra!ski re;i" i"a "oraln& obve+& ka+ni!i +lo1ine pro!iv
1ovje1nos!iO !o ponajprije vrijedi & odnos& pre"a ;r!va"a re;i"aO
ka;njavanje je n&;no kako bi se odvra!ilo od b&d&i% povreda lj&dski%
pravaO
ka;njavanje !reba poka+a!i da je de"okra-ija dos!a!no "ona da ne
poklekne pred prije!nja"a eli!a s!arog re;i"a i da de"ons!rira nad"o
pravne dr;ave i de"okra-ije.
Pro!iv ka;njavanja "og& govori!i slijedei ra+lo+i#
de"okra-ija se "ora !e"elji!i na po"irenj& i ne s"ije i+nova s!vara!i
ja+ove & dr&!v&O
kr%ki pro-es de"okra!i+a-ije !ra;i ja"s!vo da nee bi!i od"a+de pre"a
+lo1ini"a prijanjeg re;i"a kako se ne bi s!vorili ve!o po!en-ijali pro!iv
"lade de"okra-ijeO
kako s& 1es!o & povreda"a lj&dski% prava s&djelovale, & ra+li1i!oj "jeri,
"noge sk&pine i pojedin-i, a"nes!ija s!vara povoljnij& pola+in& osnov&
H0
DPro-es&iranje i ka;njavanje nas&pro! opro!aj& i +aborav&E Fnap. prev.G.
H8
'ko se ne "og& kvalifi-ira!i kao Dgeno-idE ili D+lo1ini pro!iv 1ovje1nos!iE, oni nerije!ko
kolidiraj& sa +abrano" re!rospek!ivnos!i & pravnoj dr;avi.
H2
L proble"a!i-i !ako+vane D!ran+i-ijske pravdeE vidje!i, "eC& os!ali", Kri!+ F899?G, 'ren%Wvel
F2000G i 5ls!er F200<G.
8?<
+a de"okra-ij& od "og&ega arbi!rarnog ka;njavanja nosi!elja s!arog
re;i"aO
ka;njavanje "o;e &gro+i!i konsolida-ij& de"okra-ije. S!abili+a-ija
s&vre"ene de"okra-ije jes! vie dobro od ka;njavanja proli% +lo1ina.

7&n!ing!on F8998, 2:8G ne os!aje sa"o na p&ko" nabrajanj& i
s&pro!s!avljanj& arg&"ena!a, nego i% for"&lira & re1eni-a"a Dako)ondaE, koje s&
pri"jenjive na konkre!na pos!a&!okra!ska s!anja.
8. 'ko !ranfor"a-ija +apo1ne pregovori"a i+"eC& eli!a s!arog re;i"a i
opo+i-ije re;i"&, onda se "o;e +ane"ari!i ka;njavanje dijelova
a&!okra!ski% eli!a, b&d&i da poli!i1ki !rokovi pre!e;& nad "oralni"
dobi!i"a.
2. 'ko se s&s!av pro"ijeni kolapso" ili nagli" prekido" sa s!ari" re;i"o"
!e ako je o1i!a opa "oralna i poli!i1ka ;elja +a ka;njavanje", onda
vodee eli!e, i !o od"a%, prve godine, !rebaj& bi!i ka;njene. No od"a% se
"ora jasno objasni!i da srednji i donji rangovi nee bi!i ka;njeni.
9 prekarnoj, neposrednoj pos!a&!okra!skoj fa+i 7&n!ing!on & dvojbeno"
sl&1aj& op!ira +a a"nes!ij& &"jes!o progona i ka;njavanja. $e"elj !o"e je
pros&dbeni kri!erij e!ike odgovornos!i da se ne &gro+i pro-es de"okra!i+a-ije i
!ako ne ri+ik&je nas!anak novi% ;r!ava. Ld !rij& dr;ava !& je s"jerni-& nakon
89<?. po!p&no slijedila sa"o A!alija. 9 Zapadnoj Nje"a1koj s& vodei ra!ni i
re;i"ski +lo1in-i ka;njeni, odnosno provedeni s& dvojbeni pos!&p-i
dena-ifika-ije, kao & +apadni" +ona"a. 9 Kapan& je 1ienje pogodilo go!ovo
isklj&1ivo vojsk& i sa"o "alobrojne poli!i1ke vr%ove, i+&+i"aj&i TennQ. 9 sve
!ri dr;ave pre"ona veina po"aga1a biveg re;i"a ope! se vra!ila & dr;avn&,
s&dben& i sve&1ilin& sl&;b& FSon!%ei"er, 89I9, 2?O PasQ&iono, 89I3, ?3O
7allida, 89I9, 88IG. $o, dod&e, nije &gro+ilo nove de"okra-ije, ali je !ijeko"
prva dva dese!ljea nakon ra!a pre!vorilo dr;avne i pravos&dne apara!e & &!vrde
neliberalni% i pol&a&!ori!arni% s%vaanja dr&!va.
2.2.5. Institucionalizacija demokracije
Pres&dan je korak & prijela+& i+ a&!okra-ije & de"okra-ij& prenoenje poli!i1ke
vlas!i s neke sk&pine osoba na Dse!E ins!i!&-ionali+irani% pravila FPr+e,orski,
8998, 8<G. Novo&spos!avljene nor"e i ins!i!&-ije odreC&j& dop&!ene poli!i1ke
pos!&pke koji"a se obraC&j& i rjeavaj& dr&!veni i poli!i1ki s&kobi. $o s& D"e!a)
pravilaE F2e"e, 899<b, 2::G novoga de"okra!skog s&s!ava i ona "jerodavno
odl&1&j& o i+gledi"a +a vlas!, &!je-aj i raspodjel& & dr;avi, privredi i dr&!v&.
Apak, & Dins!i!&-ionali+a-iji de"okra-ijeE i"a"o posla s fa+o" kojoj nis& jasno
odreCeni po1e!ak i svre!ak & svi" pro"jena"a s&s!ava. Lsobi!o nje+in svre!ak
& velikoj "jeri ovisi o vrs!i pro"jene s&s!ava. Kraj a&!okra!ske vladavine "o;e se
s%va!i!i kao deins!i!&-ionali+a-ija, a po1e!ak de"okra-ije kao
reins!i!&-ionali+a-ija nekoga poli!i1kog pore!ka. Lpeni!o se "o;e &s!vrdi!i da
ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije po1inje F8G kad s& pravila a&!okra!ske vladavine
8??
po!p&no ili djelo"i-e s&spendirana i F2G kad s& s!are vladaj&e eli!e i+g&bile vlas!
ili je "oraj& dijeli!i s novi" de"okra!ski" eli!a"a.
9 is!ra;ivanj& !ijeka ins!i!&-ionali+iranja de"okra-ije posebno se "ora
odgovori!i na !ri slijedea pi!anja#
8. Koji s& ak!eri pres&dno &!je-ali na ins!i!&-ionali+a-ij& de"okra-ijeM
2. Koji" je pos!&p-i"a de"okra-ija ins!i!&-ionali+iranaM
:. Kakva ins!i!&-ionalna konfig&ra-ija &p&&je na novi, de"okra!ski s&s!av
vlas!iM

ad 1. @kteri
S&djel&j&i ak!eri s&s!avno se "og& podijeli!i na DvansjkeE i D&n&!arnjeE. 9
dr&go" val& de"okra!i+a-ije vanjski s& ak!eri bile save+ni1ke pobjedni1ke sile.
Pod &n&!arnji" ak!eri"a "isli se na nove de"okra!ske snage koje s& & !ri +e"lje
bile &klj&1ene & pro-es ins!i!&-ionali+a-ije na ra+li1i!e na1ine. Najja1iji &!je-aj
pobjedni1ke sile, S'4)a, bio je & Kapan&. 9!je-aji save+ni1ki% +apadni% sila na
osn&!ak S> Nje"a1ke na po1e!k& s&, dod&e, bili pres&dni, ali s& !ijeko"
ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije sve vie slabjeli. DA+vanaE se naj"anje &!je-alo
na novo &!e"eljenje !alijanske de"okra-ije.
Nas&pro! Nje"a1koj, & Kapan& +e"lja nije bila podijeljena na ra+li1i!e
ok&pa-ijske +one, &na!o1 po1e!ni" ;elja"a Sovje!skog Save+a, kao !o nije bilo
ni +ajedni1ke &prave pobjedni1ki% sila. 6!ovie, ok&pa-ijska je poli!ika pripala
sa"o !upreme Bommander o$ the @llied Po9ers FS.'PG koji je, &na!o1 svojoj
for"alnoj ve+anos!i +a sve save+ni1ke nad+orne vlas!i, bio ovisan sa"o o
&p&!a"a vlade S'4)a & Was%ing!on& i sa"o je njoj polagao ra1&ne. 4ok s&
okvirni poli!i1ki &vje!i de"okra!i+a-ije bili oblikovani & Was%ing!on&, S.'P je
donosio svakodnevne poli!i1ke odl&ke na li-& "jes!&. Pre"a !o"e, S'4 s& & bi!i
odreCivale !ijek i re+&l!a! ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije & Kapan&. Pri!o" s&
ok&pa-ijske vlas!i sa"o posredno snosile odgovornos! +a vlad&. Kapanska vlada
koj& s& kon!rolirale S'4 os!ajala je & "eC&vre"en& na d&;nos!i i bila je
odgovorna +a provoCenje direk!iva S.'P)a po"o& japanske "inis!ars!vene
birokra-ije. 9 de"okra!i+a-iji Kapana raspo+naj& se, dakle, !ri relevan!na ak!era#
a"eri1ke vojne vlas!i FDvanjski de"okra!i+a!oriEG,
japanska vladina birokra-ija, & kojoj s& od preds!avnika a&!ori!arnog
re;i"a bili o1ieni sa"o vodei polo;aji & vojs-i, poli!i-i i privredi
Fi+vana nad+irana D&n&!arnja de"okra!i+a-ijaEG,
a"eri1ki &s!avni pravni-i Fi+vana ovla!eni -ivilni s!r&1nja-iG.
Lk&pa-ijske vlas!i &velike s& od&s!ale od svoje poli!ike 1ienja ve
!ijeko" 89<3. godine. 9 novo"e poli!i1ko" &reCenj& +e"lje &sko s& s&raCivali s
jedva pro"ijenjeno", s!aro" japansko" dr;avno" birokra-ijo" koja je, nakon
isklj&1enja vojske i +na!ne oslabljenos!i -ivilni% poli!i1ki% eli!a, os!ala jedina
dr;avna ins!i!&-ija koja je dobro f&nk-ionirala. Lsi" !o je provodila odl&ke
S.'P)a, japanskoj je birokra-iji os!ao i irok pros!or +a sa"os!alno djelovanje
koji je ona koris!ila +a o1&vanje svoji% ovlas!i & planiranj& i &pravljanj& koje s&
se poveale & o+ra1j& ra!ne privrede.
8?3
A+rada novog &s!ava, +a !o je bila nadle;na sk&pina a"eri1ki% pravnika,
bila je glavno sreds!vo ins!i!&-ionali+iranja de"okra-ije. Klj&1na podr&1ja koja
s& a"eri1ki s!r&1nja-i i+radili, a koja je japanski parla"en! &svojio 89<H, bila s&#
svoCenje &loge tennQa na 1is!o si"boli1ne f&nk-ije, be+ ikakvi% poli!i1ki%
ovlas!iO
&kidanje vojske i +abrana &spos!ave or&;ani% snaga F1l. 9GO
+na!no o1&vanje -en!ralis!i1kog &reCenja dr;aveO
pre&+i"anje parla"en!arnog s&s!ava vlas!i s asi"e!ri1ni" dvodo"ni"
s&s!avo" i kabine!o" koji je odgovoran sa"o 4onje" do"&.
S.'P je, osi" !oga, legali+irao pre!%odno +abranjene poli!i1ke s!ranke, !e
de-en!rali+irao obra+ovni s&s!av kako bi se odgajali de"okra!ski i p&nolje!ni
graCani. 4e-en!rali+irana je i poli-ija i oja1ane s& lokalne &prave. K&l! shinto,
koji je a&!ori!arno" re;i"& sl&;io kao ideoloki ins!r&"en!, &kin&! je kao
sl&;bena dr;avna religija.
Pro"jena & a"eri1ko" ponaanj& "o;e se &!vrdi!i ve po1e!ko" 89<H.
godine kad s& +bog pogoranoga privrednog s!anja i+bili "asovni prosvjedi.
S.'P je nas!ojao depoli!i+ira!i s!anovni!vo. Lpo+vana je de-en!rali+a-ija
poli-ijski% i obra+ovni% &s!anova. Pod doj"o" po1e!ka s&koba i+"eC& As!oka i
Zapada & a"eri1koj &pravi sve se vie probijalo gledi!e da S'4 !rebaj& bi!i
pri"arno +ain!eresirane +a s!abilnoga i po&+danog save+nika, !e je s!oga
o;ivljavanj& ekono"ije dana prednos! pred de"okra!i+a-ijo" F5--les!on, 899:,
8IG. Zbog pre"oi i"pera!iva s&koba i+"eC& As!oka i Zapada & vanjskoj poli!i-i,
S'4 s& se s&k-esivno povla1ile i+ ak!ivne de"okra!i+a-ije +e"lje nakon !o s& &
Kapan& &saCene !e"eljne -r!e kapi!alis!i1ke de"okra-ije. D9n&!arnji
de"okra!i+a!oriE provodili s& po!o" projek! de"okra-ije, !o s& ga po!akn&li i
prvo!no sna;no kon!rolirali '"erikan-i, "anje anga;irano i & prav-& kon+er)
va!ivno in!erpre!irane Deli!ne de"okra-ijeE F& S-%&"pe!erov& s"isl&G & kojoj je
par!i-ipa-ija slaba, ali de"okra-ija f&nk-ionira.
Poli!ika je & poslijera!noj Nje"a1koj po1ela nakon 89<?. Dpod
pro!ek!ora!o" ok&pa-ijski% silaE FSon!%ei"er, 89I9, 28G. Save+ni-i s&
de-en!rali+irali nje"a1k& &prav&. Poli!i1ka i &pravna obnova po1ela je s najni;e,
ko"&nalne ra+ine. Pri!o" s& +apadni save+ni-i & svoji" ok&pa-ijski" +ona"a
posegn&li ponajprije +a de"okra!ski" poli!i1ari"a Wei"arske >ep&blike,
odnosno +a li1nos!i"a koje nis& bile op!ereene na-ionalso-ijali+"o". Kako s&
2ri!an-i i 0ran-&+i %!jeli sprije1i!i o;ivljavanje jake sredinje vlas!i, najva;nije
na-ionalne poli!i1ke jedini-e vrlo s& br+o, nakon ko"&na, pos!ale pokrajine, koje
s& djelo"i-e i+nova s!vorene. Poli!i1k& legi!i"nos! da djel&j& dali s& i"
de"okra!ski &s!avi FPfe!s-%, 8990G, !e s& one oblikovale federaln& !eri!orijaln&
s!r&k!&r& kasnije Zapadne Nje"a1ke. A os!ale poli!i1ke ins!i!&-ije Zapadne
Nje"a1ke i+graCivane s& !akoCer pod kon!rolo" save+ni1ki% vojni% g&vernera,
osobi!o & a"eri1ko)bri!anskoj +oni FSon!%ei"er, 89I9, 29G.
(odei poli!i1ari & !i" ins!i!&-ija"a, koji s& 1es!o bili 1lanovi
de"okra!ski% s!ranaka & Wei"arskoj >ep&bli-i, pos!ali s& prvi nara!aj poli!i1ki%
8?H
voCa 2onnske >ep&blike.
H:
Pravi kons!i!&-ionalni D+nak +a s!ar!E S> Nje"a1ke
dan je na konferen-iji es! sila & =ondon& kad s& pre"ijeri pokrajina ovla!eni da
sa+ov& &s!avo!vorn& sk&p!in& FKleX"ann, 89I3, 89:G. 9p&!e +apadni%
save+nika, koje s& +apisane & Dfrankf&r!ski" dok&"en!i"aE, & bi!i s& se
ograni1avale na osig&ranje !e"eljni% prava i federali+a-ij& S> Nje"a1ke. Pre"da
s& se ok&pa-ijske sile sa"o dva p&!a de-idirano &"ijeale & vijeanje o
$e"eljno" +akon&, !e s& Parla"en!arno" vije& &velike dale slobodne r&ke &
i+radi D&s!avaE, o!po1e!ka s& dale do +nanja da e $e"eljni +akon najprije "ora!i
odobri!i one. S!oga se !reba s&glasi!i sa Son!%ei"erovo" F89I9, :HG !vrdnjo" da
je posrijedi bilo Dnad+irano donoenje &s!avaE, pre"da & blago" oblik&.
Nje"a1ki poli!i1ari prvog nara!aja nedvojbeno s& bili najva;niji kons!r&k!ori
&s!ava, ali s& i% s!alno nad+irali save+ni-i, koji s& &!vrdili njegov FirokiG okvir.
5ngleski i a"eri1ki save+ni-i odreCivali s& sa"o vrlo kra!k& fa+&
ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije & A!aliji. Prvo!no s&, od jeseni 89<:. do svibnja
89<?, pos!ojale Ddvije A!alijeE, koje s& bile & "eC&sobno"e ra!no" s!anj&#
fais!i1ka 7epu""li%a !o%iale Italiano F>SAG na sjever& A!alije pod M&ssolinije" i
+a%valj&j&i "ilos!i Nje"a1ke i Kraljevina A!alija pod nad+oro" engleski% i
a"eri1ki% save+nika. 9 de"okra!i+a-iji se "og& &o1i!i !ri va;na ak!era#
Save+ni-i, (elika 2ri!anija i S'4, pri 1e"& s& S'4 br+o pos!ale
odl&1&j&a snaga.
Monar% (i!!orio 5"an&ele i "aral 2adoglio, koji s& dod&e objavili ra!
M&ssolinijevoj >SA, ali s& se i sa"i diskredi!irali kolabora-ijo" s
fai+"o" od 892:. do 89<:.
Bomitati di ;i"erazione Nazionale F.=NG, koji s& proi+ali i+ resistenze i
koji s& se sas!ojali od ko"&nis!a, so-ijalis!a, radikalni% rep&blikana-a,
&"jereni% liberala, kranski% de"okra!a i ka!olika. 9na!o1 +na!ni"
&n&!arnji" svje!ona+orski" i poli!i1ki" ra+lika"a, na-ionalni
oslobodila1ki odbori i poli!i1ke s!ranke !o s& kasnije proi+ale i+ nji%
&velike s& &sklaCeno djelovali & s!il& na-ionalne koali-ije +a i+vanredno
s!anje sve do i+bijanja 7ladnog ra!a 89<H.
Save+ni-i s& i"ali va;n& &log& sa"o od 89<:. do 89<<. Nakon pora+a
Nje"a1ke i slo"a >SA)a '"erikan-i s& prenijeli go!ovo sve ovlas!i na
privre"en& !alijansk& vlad&. (e & svibnj& 89<3. po!p&no je rasp&!eno
save+ni1ko kon!rolno povjerens!vo. '"erikan-i s& in!ervenirali & !alijansk&
poli!ik& sa"o jo da bi pod&prli &"jerene graCanske snage pro!iv ko"&nis!a,
po!akn&li kapi!alis!i1k& rekons!r&k-ij& A!alije, ve+ali finan-ijsk& po"o 89<H. +a
isklj&1enje ko"&nis!a i+ privre"ene sves!rana1ke vlade !e, nakon i+bijanja
7ladnog ra!a, jako &br+ali in!egra-ij& A!alije & Zapad. No ne"a s&"nje da s& s
kraje" ra!a odl&1&j&& &log& & de"okra!i+a-iji +e"lje i"ali !alijanski poli!i1ari
F'lf, 89HH, ?H. i d.O S-oppola, 89I0, 8H. i d.O PasQ&ino, 89I3, ?9O =ill, 89II, :I8G.
9na!o1 poli!i1koj "i!ologi+a-iji resistenze & &n&!arnjoj poli!i-i A!alije & prvi"
dese!ljei"a poslije ra!a, "ora se &s!vrdi!i da je pokre! o!pora bio je+gra i
H:
$o nije +na1ilo da i bivi 1lanovi na-is!i1ke s!ranke, kao !o s& Blobke, .ars!ens, Kiesinger ili
0ilbinger, nis& dospjeli do najvii% polo;aja & S> Nje"a1koj.
8?I
pokre!a1ka snaga de"okra!i+a-ije A!alije. Po !o"e se ins!i!&-ionali+a-ija
de"okra-ije & A!aliji ra+lik&je od one & Kapan& i Zapadnoj Nje"a1koj, gdje s&
nje+in& gene+& i s!r&k!&r& "nogo ja1e obilje;ile pobjedni1ke save+ni1ke sile, !j.
Dvanjski ak!eriE.
ad . Postup%i
(rlo s& se ra+likovali i pos!&p-i ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije. 'ko se na
&s!avn& konsolida-ij& pri"ijene prika+ani kri!eriji for"alne legi!i"a-ije kao
osnova +a o-jen& F5ls!er, 899<G, pre"a pos!&pk& i+rade i &svajanja najsolidnije je
bio legi!i"iran !alijanski &s!av, dok je &s!av S> Nje"a1ke isp&nio N ako ga je
&ope isp&nio N sa"o podnoljivi "ini"&" de"okra!ski% s!andarda. Mod&s
nas!anka japanskog &s!ava "ora se o+na1i!i Dnede"okra!ski"E.
9 sl&1aj& donoenja !alijanskog &s!ava jedno+na1no s& bili os!vareni
legitima%ija odozgo i unutarnji postupak legitima%ije, ali ne i legitima%ija
odozdo. 9s!avo!vorna sk&p!ina nedvojbeno je nas!ala pre"a de"okra!ski"
na1eli"a. $o se dogodilo & dva odvojena pos!&pka 2. lipnja 89<3# referend&"o"
je &!vrCen rep&blikanski oblik dr;ave, s jedne s!rane, i p&1ki" je i+bori"a
&spos!avljena 2onstituanta, s dr&ge s!rane. Lna je po!o" i+radila na-r! &s!ava i
&svojila ga s <?? glasova za i ?? glasova protiv. Nije bilo doda!ne legi!i"a-ije
&s!avni" referend&"o" F2e"e, 89H0, 23G.
9 S> Nje"a1koj je "jerodavan prijedlog +a $e"eljni +akon i+radila
sk&pina s!r&1njaka koj& s& sas!avili pre"ijeri pokrajina FDkonferen-ija na
7erren-%ie"see&EG, po!o" se o nje"& raspravljalo & Parla"en!arno" vije&,
gdje je i &svojen s ?: glasa za i 82 glasova protiv. Nakon !oga s $e"eljni"
+akono" s& se s&glasili svi pokrajinski parla"en!i, osi" bavarskoga. Nas&pro!
!alijanskoj 2onstituanti, Parla"en!arno vijee nije bilo &s!avo!vorna sk&p!ina
nas!ala p&1ki" i+bori"a. 9s!avo!vor-i s& se po!p&no svjesno odrekli referend&"a
o &s!av&, jer je $e"eljni +akon bio s%vaen sa"o kao privre"eni &s!av +apadnog
dijela nje"a1ke dr;ave FM&Xgn&g, 89IHO Pfe!s-%, 8990O S!oros!, 8990G.
4ok je & S> Nje"a1koj legi!i"a-ija odo+go bila &va;ena sa"o djelo"i-e,
&n&!arnja pro-ed&ralna legi!i"a-ija po!p&no, a legi!i"a-ija odo+do &ope nije
bila &va;ena, donoenje japanskog &s!ava od"a% je povrijedilo sva !ri +a%!jeva +a
legi!i"no& & donoenj& de"okra!ski% &s!ava. Na-r! 9s!ava nije i+radila i o
nje"& nije raspravljala &s!avo!vorna sk&p!ina, nego sk&pina a"eri1ki% pravnika
koj& je +a !o ovlas!io !upreme Bommander $or the @llied Po9ers, general
M-'r!%&r. 9 !oj sk&pini nije bilo Kapana-a. Prvi na-r! 9s!ava japanski je
parla"en! odba-io. Pod pri!isko" a"eri1ke ok&pa-ijske vlas!i japanski je
parla"en! ne!o kasnije pri%va!io sa"o "alo pro"ijenjeni na-r! be+ ikakvi%
i+"jena. Nije odr;an referend&" o 9s!av& F7allida, 89I9O 7ar!"ann, K., 8992G.
Ld !ri pos!&pka sa"o je, dakle, pro-es donoenja &s!ava & A!aliji po!p&no
&dovoljio s!andardi"a de"okra!ske legi!i"a-ije. Paradoksalno, &pravo se
!alijanski &s!av poka+ao najslabiji" i & vlas!i!oj +e"lji sve prijeporniji" &s!avo".
Nas&pro! !o"e, privre"eni $e"eljni +akon & S> Nje"a1koj, koji je
for"alnode"okra!ski bio ne+adovoljavaj&e legi!i"iran, poka+ao se va;ni"
s!&po" konsolida-ije de"okra-ije. Svoji" fak!i1ni" poli!i1ki" doka+ivanje" on
8?9
je, kako je !o for"&lirao Kosef Asensee F8992, :HG, i+ras!ao & Dnei+ravni, s!alni
referend&" o &s!av&E. L!kako je $e"eljni +akon nas!ao, s!alno s& se, &na!o1
DporoCajnoj "aniE, poveavali njegova nova Dlegi!i"nos!..., nor"a!ivna snaga i
s!abilnos!E FAsensee, 8992, :HG. Jak je i 9s!av Kapana, koji s& & velikoj "jeri
odredili s!ran-i, s!je-ao pri%vaenos! i s&glasnos!, a !i"e i legi!i"nos!, kako se
poveavalo !rajanje njegova va;enja FNaka"&ra, 899<, H3.
Povijes! djelovanja !rij& &s!ava, ponajprije e"pirijski, &p&&je na !o da je
korek!nos! de"okra!ski% pos!&paka & donoenj& &s!ava o1i!o od "arginalne
va;nos!i +a doka+ivanje de"okra-ije i +a e"pirijski &o1ljiv& konsolida-ij&
de"okra!skog s&s!ava vlas!i. $aj je nala+ po!vrdila i anali+a pro-esa
de"okra!i+a-ije & D!ree" val&E.
ad#. Institu%ije
Zbog D%is!orijskog ko"pleksa !iraninaE i+ !o!ali!arni% i a&!ori!arni% isk&s!ava s
fai+"o" i "ili!ari+"o", & !ri poslijera!ne de"okra-ije nije bilo i+gleda da se
os!vare +a"isli ni o predsjedni1ko"e ni!i o pol&predsjedni1ko" s&s!av&.
H<
S!oga
s& se !vor-i &s!ava & sve !ri +e"lje odl&1ili +a parla"en!arne s&s!ave vlas!i.
4r;avni poglavari N tennQ & Kapan&, save+ni predsjednik & S> Nje"a1koj
i predsjednik dr;ave & A!aliji N dobili s& "ale poli!i1ke ovlas!i. Svjesno s&
ograni1ene nji%ove "og&nos!i da in!erveniraj& & poli!ik& vlade !ako da je
oblik&j&. Male ovlas!i dr;avni% poglavara sprje1avaj& nas!anak proble"a!i1ni%,
nepro+irni% i po legi!i"nos! !e!ni% s&koba oko vlas!i i blokada odl&1ivanja
i+"eC& efa vlade i predsjednika dr;ave, a !o je &s!avo" &graCeno &
predsjedni1ke i pol&predsjedni1ke s&s!ave vlas!i. A s!varno, !akvi se s&kobi nis&
pojavili ni & jednoj od !ri +e"lje o!kako s& nas!ale.
(lade & !ri"a poslijera!ni" de"okra-ija"a birali s& parla"en!i i one s&
ovisile o nji%ov& povjerenj& F2e"e, 89H0, 8999G. Za!o je vlada"a &s!avo" bila
dana "og&nos! da N & dogovor& s predsjedniko" dr;ave i pod s!rogo odreCeni"
&vje!i"a N rasp&s!e parla"en!. $i"e s& & sve !ri +e"lje &!vrCeni &s!avni pos!&p-i
koji"a se ra+rjeavaj& "eC&sobne blokade & odl&1ivanj& koje =in+ F8990G !e
S!epan i Ska-% F899:G s"a!raj& veliko" opasno& +a des!abili+a-ij& "ladi%, jo
nekonsolidirani% de"okra-ija. 4ok je & A!aliji opo+iv ra+"jerno lak jednos!avni"
glasovanje" o nepovjerenj&, $e"eljni +akon S> Nje"a1ke svoji" je
kons!r&k!ivni" glasovanje" o nepovjerenj& pos!avio ra+"jerno visok prag +a
s"jen& vlade. Kednos!avno glasovanje o povjerenj& & A!aliji je olakalo vrlo 1es!e
s"jene vlada & parla"en!&,
H?
kao !o je kons!r&k!ivno glasovanje o nepovjerenj&
& S> Nje"a1koj ins!i!&-ionalno sprije1ilo !akv& praks&. 9 kons!r&k!ivno"
glasovanj& o nepovjerenj& s&s!av vlas!i S> Nje"a1ke o!po1e!ka je i"ao &s!avno
+aja"1en pos!&pak koji je pridonosio s!abilnos!i vlade, a da se !o nije plaalo
opasni" blokada"a odl&1ivanja djela!no nesposobni% vlada.
Sve !ri +e"lje i"aj& dvodo"ne parla"en!e, pre"da s ra+li1i!o"
preds!avni1ko" osnovi-o" i s ra+li1i!i" ovlas!i"a. Najasi"e!ri1niji je japanski
H<
9 S> Nje"a1koj va;n& s& &log& i"ala nega!ivna isk&s!va s pol&predsjedni1ki" s&s!avo" vlas!i
& Wei"arskoj >ep&bli-i.
H?
Prosje1ni D;ivo!ni vijekE !alijanski% vlada od 89<I. do 2003. bio je jedanaes! "jese-i.
830
parla"en!. 9 pro-es& odl&1ivanja & japansko" parla"en!& jedno+na1no do"inira
Preds!avni1ki do" F4onji do"G. (lada ovisi sa"o o glasovanj& o povjerenj& &
Preds!avni1ko" do"&. D4o" savje!nikaE, Bornji do", i"a, dod&e, obve+& da se
& +akonodavs!v& openi!o s&glasi sa +akono" o prora1&n& i "eC&narodni"
&govori"a, ali njegovo glasovanje "o;e nadglasova!i Preds!avni1ki do" FPo%l,
899<, H:G. Pre"da ni & S> Nje"a1koj nije nas!ao si"e!ri1an dvodo"ni s&s!av,
Save+no vijee F8undesratG ipak dobiva +na!no pravo glasa & save+no"
+akonodavs!v& onda kada & 8undestagu i & 8undesratu veine i"aj& ra+li1i!e
poli!i1ke s!ranke. 9 !o" s"isl&, 8undesrat ne djel&je pri"arno kao pokrajinska
kon!rolna ins!an-ija, nego N i !o &glavno" preko odbora +a posredovanje N kao
ins!i!&-ija koj& s& ins!r&"en!ali+irale poli!i1ke s!ranke, koja & S> Nje"a1koj
prisiljava na ko"pro"ise ili dop&!a da +akonski na-r!i propadn&. Sa"o je &
A!aliji nas!ao si"e!ri1ni dvodo"ni s&s!av. Preds!avni1ki do" i Sena! o!po1e!ka s&
i"ali jednake ovlas!i i N +bog go!ovo jednakoga i+bornog s&s!ava i jednaki%
+akonodavni% ra+doblja N go!ovo +r-alno preds!avni!vo. 4a bi pre&+ela d&;nos!,
!alijanskoj je vladi po!rebno povjerenje oba do"a. 4vodo"ni s&s!av & A!aliji, &
koje"& ne"a nikakva odbora +a posredovanje, & +akonodavno" se pro-es&
poka+ao vrlo spori", a +bog sli1ni% veinski% odnosa nije se ra+vio & prav&
de"okra!sk& ins!an-ij& "eC&sobne kon!role.
9s!avi svi% !rij& +e"alja predvidjeli s& &s!avne s&dove kao va;n&
kon!roln& ins!an-ij& +a!i!e "ladi% de"okra-ija od prekora1ivanja grani-a
+akonodav-a Fparla"en!aG, prese+anja i+vrne vlas!i ili organski% sporova
&s!avni% ins!i!&-ija. Na !e"elj& svoji% ovlas!i Fodl&1ivanje o federalni"
sporovi"a, o sporovi"a dr;avni% !ijela, kon!rola nor"i, &s!avne ;albeG Save+ni
&s!avni s&d ra+vio je Dnajin!en+ivnije &s!avno s&ds!vo & nekoj de"okra!skoj
dr;aviE & +apadno" svije!& FSon!%ei"er, 89I9, 2I3O Kneip, 2003G. Kao D1&var
&s!avaE, on se doka+ao kao va;an ele"en! podjele vlas!i & de"okra-iji S>
Nje"a1ke, a da se !o nije pre!vorilo & proble"a!i1n& j&ridifika-ij& poli!ike. 9
A!aliji je, &na!o1 odredbi 9s!ava koja !o nala;e, 9s!avni s&d, Borte
Bonstituzionale, osnovan !ek 89?3. Kako i"a "anja prava, nije "ogao dos!ii ni
&!je-aj ni &gled 9s!avnog s&da S> Nje"a1ke. Za!o nije ni i"ao va;n& &log& &
s!abili+iranj& de"okra-ije s podjelo" vlas!i & A!aliji. Pre"da se +bog jaki%
for"alni% ovlas!i (r%ovni s&d & Kapan& povre"eno o+na1&je kao D1&var 9s!avaE,
ni on nije i"ao +na1ajn& &log& & konsolidiranj& de"okra-ije. Nikad se nije bavio
aps!rak!no" kon!rolo" nor"i N koja je & raspravi o &s!avno" prav& & Kapan&
prijeporna N a &vijek se s&+dr;avao i & kon!roli dr;avni% !ijela FKeven%Wrs!er,
8939, 38G. Najvii japanski s&d &vijek se is!i-aoDsa"oograni1avanje" s&da-aE &
odnos& pre"a &s!avni" pi!anji"a.
!a/mimo# +bog -en!ralis!i1kog &s!rojs!va dr;ave, ograni1eni% ovlas!i
dr&gog do"a FBornjeg do"aG, veinskoga i+bornog s&s!ava & vie"anda!ni"
i+borni" okr&+i"a Fdo 899:G, !e slabog +na1enja &s!avnog s&da, &s!avni poredak
japanskoga s&s!ava vlas!i sna;nije je &s"jeren na s!r&k!&re odl&1ivanja veinske
nego konsen+&sne de"okra-ije F=ijp%ar!, 89I<G. 91inkovi!o djelovanje
pre!pos!avlja se &va;avanj& "anjinski% po+i-ija, de"okra!ski% %he%ks and
"alan%es !e so-ijalne i poli!i1ke par!i-ipa-ije. Pro"a!ra li se sa"o Dslovo &s!avaE,
& s&s!av vlas!i A!alije i S> Nje"a1ke "nogo s& vie &graCena kon!rolna &s!avna
838
!ijela i poli!i1ke ins!i!&-ije koje sile na s!varanje ko"pro"isa i konsen+&sno
&s"jereni% obra+a-a odl&1ivanja. $o vrijedi napose +a A!alij&. Nje+in je poli!i1ki
s&s!av "nogo "anje &s"jeren na &1inkovi!o poli!i1ko odl&1ivanje nego !o se
brine +a posve ra+"jerno preds!avljanje Fra+"jerno i+borno pravo be+
pro%ibi!ivne kla&+&leG, ako je "og&e, svi% dr&!veni% in!eresa i poli!i1ki%
gr&pa-ija. Mo i ovlas!i pre"ijera podreCene s& +a!i!i de"okra!skog
preds!avljanja i naj"anji% poli!i1ki% s!r&ja i dr&!veni% "anjina. 9 !o"e je
ins!i!&-ionalno" aran;"an& +akonodavna vlas! avansirala & do"inan!n&
poli!i1k& ins!i!&-ij& FMerkel, 899:b, :8G. $o bi!no nis& pro"ijenile ni i+"jene
9s!ava 8992. F$ra&!"ann, 8999, ?89G. S&kladno $e"eljno" +akon&, & s&s!av
vlas!i S> Nje"a1ke, 1is!o for"alno, &graCeni s& ja1i %he%ks and "alan%es.
0ederali+a", Save+no vijee kao dr&gi do" i "oni Save+ni &s!avni s&d s!oje
nas&pro! save+noj vladi i nje+inoj parla"en!arnoj veini kao +na1ajne ve!o sile.
2.2.8. .onsolidacija demokracije
9n&!arnji &+ro-i br+e konsolida-ije poslijera!ni% de"okra-ija & dr&go" val& bi!
e jo jedno" sa;e!i & ko"para!ivno"e +avrno" poglavlj&. (arijable &sporedbe
jes&#
sredinje ins!i!&-ije s&s!ava vlas!i.
s!abilnos! vlada,
i+borni s&s!av,
s!r&k!&ra s!rana1kog s&s!ava,
s!r&k!&ra ind&s!rijski% odnosa,
ra+voj -ivilne k&l!&re i -ivilnog dr&!va,
privredno pos!ign&e,
i+vanjska po!pora.
,emokratska konsolida%ija !avezne 7epu"like Njemake

Ld !rij& +e"alja sa"o se "eC& graCani"a Save+ne >ep&blike Nje"a1ke !rajno
ra+vio &s!avni pa!rio!i+a" FS!ernberger, 8990O 7aber"as, 8990G. Pa!rio!i+a" &
Nje"a1koj prvi p&! nije vie bio ovinis!i1ki &s"jeren na i"perijalis!i1k& poli!ik&
velike sile, kao & .arevini, ili na narodnosno definiran& na-ij&, kao & ra+doblj&
na-ionalso-ijalis!i1ke vladavine, nego na nor"e i ins!i!&-ije de"okra!ske
+ajedni-e. Nove de"okra!ske ins!i!&-ije prvo!no nis& bile pri"arno po!ovane
+bog "og&nos!i poli!i1ke par!i-ipa-ije, nego ponajprije +bog reda !o s& ga
priskrbile s&s!av& vlas!i. Najva;nije s&#
!ta"ilnost vlade# 4o 89H2. +akonodavno ra+doblje nijedanp&! nije
okon1ano prije vre"ena i nije bilo nijedni% prijevre"eni% i+bora. Sa"o je
893:. i+vrena planirana s"jena kan-elara, a 8933. pro"jena koali-ija
i+"eC& !er"ina i+bora.
@utoritet vlade# As!akn&!i polo;aj save+nog kan-elara Fovlas! da daje
s"jerni-eG, koji je do 893:. vjerodos!ojno obavljao i gradio Konrad
'dena&er, si"boli+irao je a&!ori!e! vlade. $o je odgovaralo i+ra;enoj
832
Dpodani1koj k&l!&riE koja je jo pos!ojala kod "nogi% graCana F'l"ond i
(erba, 893:O Son!%ei"er, 89I9, 8::G. Zbog svoje s!abilnos!i, a&!ori!e!a i
&1inkovi!a djelovanja, kan-elarska je de"okra-ija nedvojbeno bila
povoljan ins!i!&-ionalni kon!eks! & koje"& se s!anovni!vo, koje je
veino" bilo a&!ori!arno so-ijali+irano i koje je sa"o prije nekoliko
godina od&evljeno pod&piralo 7i!lera, "oglo polako &1i!i de"okra-iji,
pri%vaa!i je i afek!ivno pod&pira!i.
Iz"orni i stranaki sustav# S!abilnos!, a&!ori!e! i efi-ijen!nos! vlade
pod&pirao je i+borni s&s!av koji je, nakon nekoliko "odifika-ija 89?:. i
89?3, +na!no po!i-ao !enden-ije kon-en!ra-ije & s!rana1ko" s&s!av&.
4jelo"i-e personali+irani ra+"jerni i+borni s&s!av s pe!pos!o!no"
pro%ibi!ivno" kla&+&lo" o"og&avao je s"anjenje po1e!no visoke
frag"en!a-ije s!rana1kog krajolika F89<9. je & 8undestagu bilo deve!
s!ranakaG na !ros!rana1ki s&s!av
H3
F& 2&ndes!ag& s& 89?H. bile 1e!iri, a
8938. !ri s!rankeG, a da nije &kin&!a ra+"jernos! kao odl&1&j&i ele"en!
i+bornog s&s!ava FNo%len, 8990, 892G. Kon-en!ra-iji i deideologi+a-iji
s!rana1kog s&s!ava doda!no je pridonio Save+ni &s!avni s&d +abrano"
pro!&&s!avne S!ranke Nje"a1kog .ars!va F89?2G i Ko"&nis!i1ke par!ije
Nje"a1ke F89?3G. Lsi" !oga, privredno 1&do, koje je po1elo br+o, dalo je
va;n& !e"eljn& pre!pos!avk& +a &"jerenos! s!rana1kog krajolika & S>
Nje"a1koj. 9spos!avio se &"jereno pl&ralis!i1ki s!rana1ki s&s!av koji je
bio sposoban proi+ves!i s!abilne i djela!no sposobne vlade Fs!abilnos!G, ne
iskrivlj&j&i volj& bira1a & raspodjeli "anda!a i ne sprje1avaj&i
&klj&1ivanje & preds!avni!vo dr&!veni% in!eresa i poli!i1ki% s!r&ja
Finkl&+ivnos!G.
9 S> Nje"a1koj nije se povoljno ra+vijalo sa"o preds!avljanje
!eri!orijalni% in!eresa Fs!rankeG, nego i preds!avljanje f&nk-ionalni% in!eresa
posreds!vo" &dr&;enja. $o se osobi!o odnosi na odnos i+"eC& kapi!ala i rada.
9s!avo!vor-i s& se ve & $e"eljno" +akon& s&glasili o !e"eljni" pravili"a
rjeavanja s&koba na podr&1j& radni% odnosa, &klj&1ivi slobod& koaliranja,
nega!ivn& slobod& koaliranja i pravo na !rajk. Zakon o s&odl&1ivanj& & !ekoj
ind&s!riji i+ 89?8, Zakon o &s!rojs!v& pod&+ea i+ 89?2. !e Spora+&" o "odel&
rjeavanja s&koba i+"eC& Nje"a1koga save+a sindika!a i Save+a nje"a1ki%
&dr&;enja pod&+e!nika i+ 89?<. 1ine prijelo"ne da!&"e & g&s!oj j&ridifika-iji
ind&s!rijski% odnosa, koje je & ra+doblj& !o je slijedilo i nas!avljeno F2e"e,
899:, 288O 'r"ingeon, 899<, 8I2. i d.O WeXels, 200:G. Spoj velike organi+a-ijske
kon-en!ra-ije i repre+en!a!ivnos!i sindika!a i &dr&;enja pod&+e!nika, refor"is!i1ke
orijen!a-ije sindika!a, nji%ova pri%vaanja od s!rane poslodava-a kao
pregovara1kog par!nera i s!abili+iraj&ega pravnog okvira & S> Nje"a1koj je ve
pedese!i% godina re+&l!irao ra+voje" koopera!ivni% radni% odnosa. Nikad,
dod&e, nis& dos!igli in!en+ivnos! neokorpora!ivis!i1ke ispreple!enos!i 6vedske ili
'&s!rije, ali s& ipak &+rokovali br+o sni;avanje s!opa s&koba, ve& pripravnos! na
s&radnj&, a !i"e i s!abiln& Dproi+vodn& snag&E +a privred& i de"okra-ij&. 9 S>
H3
Kako i"aj& +ajedni1k& frak-ij&, .49 i .S9 s&, i+ parla"en!arne perspek!ive, f&nk-ionalis!i1ki
s%vaene kao jedna s!ranka.
83:
Nje"a1koj s&kob rada i kapi!ala ni & jedno" !ren&!k& nije bio op!ereenje &
konsolida-iji "lade de"okra-ije.
Po+i!ivni ekono"ski ra+voj, br+o s"anjivanje ne+aposlenos!i i dobra
bilan-a privredne poli!ike bili s& is!akn&!i 1i"beni-i br+e konsolida-ije
de"okra-ije & S> Nje"a1koj. Lni s& pridonijeli deideologi+a-iji s!rana1kog
s&s!ava, pr&;ili "a!erijaln& osnovi-& +a deradikali+a-ij& ind&s!rijski% odnosa,
&bla;ili s&kob oko raspodjele i po"ogli da se "ilij&ni prognanika ekono"ski i
poli!i1ki in!egriraj& & +apadnonje"a1ki dio dr;ave. Neo1ekivani ekono"ski
prosperi!e! pod&pirao je i nove de"okra!ske ins!i!&-ije & poli!i1ko" s&s!av&, koje
s& ope! davale s!abilan okvir & oblik& poli!i1kog pore!ka +a poveanje privredne
&1inkovi!os!i. $ako je i+ "o!iva koji s& prvo!no bili orijen!irani pri"arno
&!ili!aris!i1ki i+ras!ala Dspe-ifi1na po!poraE de"okra-iji !r;ine privrede.
Pedese!i% se godina Dspe-ifi1naE po!pora s&s!av& pre!varala & Ddif&+n&E po!por&,
i !o najprije sporo.
A+gradnja de"okra!ske poli!i1ke k&l!&re & S> Nje"a1koj !rajala je d&lje
nego !o & !o ;eli povjerova!i s&vre"eno povijesno is!ra;ivanje e< post. 7is!ori1ar
7ans)Pe!er S-%,ar+ F89I8, 2IH. i d.G posve !o1no o+na1&je 89??)89?H. kao
ra+doblje Dkonsolida-ijeE s ob+iro" na s!abili+a-ij& ins!i!&-ija, i+gradnj&
sa"os!alne vanjske poli!ike i odreCene refor"e & so-ijalnoj poli!i-i. 'ko bi se
pak konsolida-ija !rebala openi!o odnosi!i na -ijel& de"okra-ij& & S>
Nje"a1koj, rije1 je o ins!i!&-ionalis!i1ki Dskraeno"eE s%vaanj& poli!ike. Lno
po!p&no isp&!a i+ vida da je konsolidiranoj de"okra-iji po!reban i ra+voj
graCanskog dr&!va koje pod&pire de"okra-ij&. 9pravo ono nije bilo i+graCeno
do kraja pedese!i% godina, kao !o s& !o doka+ali Babriel 'l"ond i Sidne (erba
F893:G & svojoj pionirskoj s!&diji Bivi% Bulture.
HH
9 &sporedbi pe! na-ija, D-ivilna
k&l!&raE S> Nje"a1ke jasno je rangirana i+a s!abilni% anglosaksonski%
de"okra-ija & S'4)& i (elikoj 2ri!aniji, ali ipak ispred A!alije i Meksika. Pre"a
'l"ond& i (erbi F893:, 89I0G, poli!i1k& k&l!&r& S> Nje"a1ke po!kraj pedese!i%
godina obilje;avale s& slijedee +na1ajke#
graCani S> Nje"a1ke dobro s& po+navali kako djel&j& poli!i1ke ins!i!&-ije
Fkogni!ivni ele"en!G, ali s& ponajprije bili +ain!eresirani +a poli!i1ki
output Feval&a!ivni ele"en!GO
HI
klj&1ni" ins!i!&-ija"a parla"en!arne de"okra-ije, kao !o s& i+bori,
s!ranke i parla"en!, graCani s& i+ra;avali slab& afek!ivn& po!por&
Fafek!ivni ele"en!GO
ra+ina ak!ivne poli!i1ke ko"&nika-ije i par!i-ipa-ije bila je, ko"para!ivno
gledano, niska Fpar!i-ipa-ijski ele"en!GO
HH
Adealni !ip %ivi% %ulture FgraCanske k&l!&reG 'l"ond i (erba F893:, <H<G s"a!raj&
najpovoljnijo" varijan!o" +a s!abilnos! de"okra!skog s&s!ava# D$%e -ivi- -&l!&re is a "iPed
poli!i-al -&l!&re. An i! "an individ&als are a-!ive in poli!i-s, b&! !%ere are also "an ,%o !ake !%e
"ore passive role of s&bje-!#E FDBraCanska k&l!&ra jes! "ijeana poli!i1ka k&l!&ra. 9 njoj je
"nogo pojedina-a ak!ivno & poli!i-i, ali je i "nogo oni% koji i"aj& pasivnij& &log& podanika.E
nap. prev.G.
HI
Pre"a s!&diji Bivi% Bulture, s!abilnos! poli!i1kog s&s!ava S> Nje"a1ke bila je ovisnija o
pos!ign&& s&s!ava nego & os!ale 1e!iri +e"lje koje s& &sporeCivane# & S'4)&, (elikoj 2ri!aniji,
A!aliji i Meksik&.
83<
& +na!no" dijel& graCana S> Nje"a1ke prvo s& de"okra!sko dese!ljee
pre;ivjeli podani1ki na+or, podlo;nos! vlas!i i klerikalno)!radi-ionalni
vrijednosni s!avoviO
&na!o1 dobro ra+vijeno" 1lans!v& & dr&!veni" organi+a-ija"a, graCani
s& poka+ivali !ek nisk& ra+in& "eC&sobnog povjerenja i slab& sklonos! ka
s&radnji & dr&!veni" pi!anji"a koja se nis& !i-ala +as!&panja vlas!i!i%
privredni% in!eresa.
Babriel 'l"ond i Sidne (erba F89I0, 289G, dvoji-a pionira &
is!ra;ivanj& poli!i1ke k&l!&re, je+grovi!o s& sa;eli nala+e o S> Nje"a1koj po!kraj
pedese!i% godina#
DPre"da s& & Nje"a1koj &spos!avljene de"okra!ske &s!avne ins!i!&-ije, !e
pos!oji dobro ra+vijena infras!r&k!&ra poli!i1ki% s!ranaka i in!eresni%
sk&pina, nedos!aj& oni poli!i1ki s!avovi koji o"og&&j& da se i+ra+i
de"okra!ski na1in djelovanja !i% ins!i!&-ijaE.
Nakon dva dese!ljea 'l"ond F89IH, :<. i d.G pri+naje S> Nje"a1koj
p&n& sposobnos! da b&de de"okra-ija. Lbra+lo;io je da s& se pro"ijenili !e"eljni
s!avovi, !o je ponajprije sveo na !ri 1i"benika#
8. 4&boka osobna %is!orijska isk&s!va, pop&! vojnog slo"a, ok&pa-ije,
podjele i "eC&narodnog Dponi;enjaE, &+rokovali s& velik& dis!an-& pre"a
na-ionalso-ijalis!i1koj dik!a!&ri i a&!ori!arni" obli-i"a vladavine &ope.
F$aj je arg&"en! va;io, &s!vari, i +a s!anovni!vo S> Nje"a1ke pedese!i%
godina.G.
2. $ijeko" prvi% dvadese! godina od nas!anka S> Nje"a1ke &"jeno je
&s!avo!vors!vo Ffederali+a", kons!r&k!ivno glasovanje o nepovjerenj&,
i+borni s&s!av koji po!i1e s!abilnos!, Save+ni &s!avni s&dG djelovalo sve
po+i!ivnije. Poli!i1ke ins!i!&-ije !ada s& &va;avane i po!ovane i neovisno
o svoje"& outputu. $o vrijedi 1ak i +a s!rana1ki pl&rali+a", koji je 89?0.
preferiralo sa"o ?: pos!o s!anovni!va, dok je 2? pos!o graCana jo
s"a!ralo po;eljno" jednos!rana1k& dr;av&. $a je sk&pina 893I. spala na H
pos!o, dok je I8 pos!o graCana op!iralo sa"o +a vies!rana1ki s&s!av
F2e"e, 899:, 3<G.
:. Benera-ijska s"jena proi+vela je D&1inak ko%or!eE & poli!i1koj k&l!&ri.
Mladi graCani, koji nis& bili poli!i1ki so-ijali+irani ni & .ars!v&, ni &
Wei"arskoj >ep&bli-i, ni & $ree" .ars!v& nego & S> Nje"a1koj 1inili
s& sve vei dio s!anovni!va i sve s& vie dola+ili na so-ijali+a-ijske i
k&l!&rne "&l!iplika!orske polo;aje pop&! kole, visokog kols!va i "edija.
>a+voj poli!i1ke k&l!&re koja je s!abili+irala de"okra-ij& !ako je, s jedne
s!rane, sveden na kolek!ivni dr&!veni pro-es &1enja, dok je, s dr&ge
s!rane, pripisan Dbioloko" &1ink&E s"jene genera-ija.
'l"ondovi s& arg&"en!i &vjerljivi, !e i% nje"a1ka is!ra;ivanja poli!i1ke
k&l!&re &velike dijele, ali i dop&nj&j& F2arnes, Kaase i dr., 89H9O >ei-%el, 89I8O
Babriel, 8992G. 4op&n&j& i%, "eC& os!ali", i sljedei" ele"en!i"a#
s!&den!ski" pokre!o" 893I. i pro"jeno" & poli!i-i, dr&!v& i k&l!&ri koj&
je on i+a+vaoO
83?
pro"jeno" vrijednos!i, koj& je >onald Angle%ar! F89HHG &!vrdio & svi"
napredni" ind&s!rijski" dr;ava"a, s po"i-anje" preferen-ija s
"a!erijalni% na pos!"a!erijalis!i1ke vrijednos!i, !o je seda"dese!i%
godina posebno +a%va!ilo "lad& poslijera!n& genera-ij& & S> Nje"a1kojO
pojavo" graCanski% ini-ija!iva i novi% dr&!veni% pokre!a seda"dese!i%
godina
.
$i s& 1i"beni-i &!je-ali na d&bok& pro"jen& s!avova i k&l!&re veine
s!anovni!va S> Nje"a1ke. 'li, do"inan!an &+rok i+gradnje %ivi% %ulture koja
pod&pire de"okra-ij& Fa, pre"a neki"a, i pre!%odno spo"en&!e 1i"benikeG bila
je respek!abilna po+i!ivna poli!i1ka i, ponajprije, privredna bilan-a djelovanja S>
Nje"a1ke. 9 na-ionalno"e, kao i & "eC&narodno" is!ra;ivanj& k&l!&re S>
Nje"a1ka slovi kao pri"jer +e"lje & kojoj je ekono"sko)poli!i1ka &1inkovi!os!
pov&kla +a sobo" i s&k-esivno legi!i"iranje de"okra!ski% ins!i!&-ija i pos!&paka
F'l"ond i (erba, 893:O Babriel, 8992, 88:O Breifen%agen i Breifen%agen, 899:,
883G.
Konsolida-ija de"okra-ije & S> Nje"a1koj nije, dakle, nipo!o bila
+avrena po!kraj pedese!i% godina. A dok se ve & prvoj polovi-i pedese!i% godina
"o;e govori!i o konsolida-iji veliki% &s!avni% ins!i!&-ija, dok je konsolida-ija
s!ranaka bila +avrena po1e!ko" e+dese!i% godina F8938G, dok nije bilo o+biljni%
ve!o ak!era pro!ivni% de"okra-iji, prola s& vie od dva dese!ljea dok poli!i1ka
k&l!&ra nije po1ela D-ivilnoE pod&pira!i de"okra!ske ins!i!&-ije i poli!i1ke
organi+a-ije. $ek se !ada !%hRn9etterdemokratie
NF
FBabriel, 8992, 88:G pre!vorila
& s!abilan de"okra!ski poredak.
,emokratska konsolida%ija 7epu"like Italije
Na konsolida-ij& de"okra-ije & A!aliji &!je-ali s& dr&gi &+ro-i i kons!ela-ije
proble"a od oni% & S> Nje"a1koj. 4vje"a je +e"lja"a bila +ajedni1ka
&klj&1enos! & e&ropske privredne in!egra-ije i sjevernoa!lan!ski save+ FN'$LG,
kao i Eirts%ha$ts9under odnosno mira%olo e%onomi%o. 9s!vari, !alijanska
varijan!a privrednog 1&da i"ala je jedan op!ere&j&i nedos!a!ak# nije &+rokovala
p&n& +aposlenos! kao & Zapadnoj Nje"a1koj i Kapan&. Poli!i1ka i privredno)
poli!i1ka bilan-a de"okra!ski%, dr;avni% i ekono"ski% ins!i!&-ija poka+ala se
o1i!o loijo". 9 A!aliji se nikad nije ra+vio &s!avni i privredni pa!rio!i+a" kao &
S> Nje"a1koj. 9 A!aliji je s!oga &velike bio +aprije1en nje"a1ki p&! od
&!ili!aris!i1ki "o!ivirane po!pore, spe%i$i% support, do afek!ivnog pri%vaanja
novoga de"okra!skog s&s!ava, di$$use support.
Sredinje ins!i!&-ije poli!i1kog s&s!ava &dovoljavale s&, dod&e,
de"okra!sko" i"pera!iv& o dr&!venoj i poli!i1koj inkl&+ivnos!i, ali ne dovoljno i
i"pera!iv& poli!i1ke s!abilnos!i i efi-ijen!nos!i Fefi-ijen!nos!i & odl&1ivanj& i
i"ple"en!a-ijiG. S prosje1ni" ;ivo!ni" vijeko" od 88 "jese-i, vladini kabine!i &
A!aliji bili s&, &+ one & Je!vr!oj >ep&bli-i & 0ran-&skoj, najkra!kovje1niji "eC&
+apadni" de"okra-ija"a nakon 89<?. No, sa"e s& s"jene vlada "anje
H9
!%hRn9etterdemokratie, doslov-e de"okra-ija koja se os!var&je po Dlijep& vre"en&E, odnosno
de"okra-ija koja se os!var&je i pos!oji & povoljni" okolnos!i"a Fnap. prev.G.
833
&+rokovale nedos!a!n& efi-ijen!nos! & odl&1ivanj& & !alijanskoj poli!i-i. (ladale
s& de $a%to s!alno is!e s!ranke FPasQ&ino, 899?, 2H2G. (ladini" s& kabine!i"a od
89<3. do 8992. do"inirali de"okrani F,emo%razia Bristiana, 4.G &
pro"jenljivi" koali-ijski" obras-i"a F-en!ar)desni-a, -en!ar)ljevi-aG. As!i s&
poli!i1ari bili pre"ijeri +e"lje vie p&!a# 4e Basperi osa", 'ndreo!!i seda",
0anfani es!, Moro i >&"or po pe! p&!a, ope! +a&+i"aj&i i prije i poslije !oga
najva;nije "inis!arske polo;aje & +e"lji F2ra&n, 899<, 8I:. i d.G. 9 s!anovi!o" je
s"isl& "anji proble" bilo 1es!o s"jenjivanje kabine!a nego i+os!anak s"jene
poli!i1ki% s!ranaka & vladi. 0ak!i1na s&spen+ija s"jene vlade i opo+i-ije
&+rokovala je s!agna-ij&, refor"sk& slabos! i nedos!a!n& kon!rol& D!rajne vladeE
od s!rane f&nk-ionalno DprepolovljeneE opo+i-ije. Posljedi-e s& bile kor&p-ija,
dr;avni klijen!eli+a", osobno pokrovi!eljs!vo i s!rana1ki "o!ivirana
kolonijali+a-ija dr;avnog apara!a i podr;avljenog sek!ora privrede F'lf, 89HHO
PasQ&ino, 89I0G. A+ !e perspek!ive, i+vrna je vlas! & +e"lji bila "anje nes!abilna
nego !o je bila nesklona inova-ija"a i nedovoljno de"okra!ski kon!rolirana. 9
prvo" dese!lje& de"okra!ske konsolida-ije !aj je nedos!a!ak N i+os!anak s"jene
N poja1avao s!abilnos! poli!i1kog s&s!ava. Pro"jena & prav-& neke vlade Narodne
fron!e ko"&nis!a i so-ijalis!a nedvojbeno bi i+a+vala +na!ne na-ionalne, kao i
"eC&narodne !&rb&len-ije. 2lokiranje pro"jene poli!i1kog prav-a vlade
pridonosilo je s!abili+a-iji !alijanske de"okra-ije do po1e!ka e+dese!i% godina.
$ek se & dese!ljei"a !o s& slijedila !rajna vladavina 4., koja je "&!irala &
dr;avn& s!rank&, i nje+ini% sa!eli!ski% s!ranaka &1vrs!ila & op!ere&j&i
nedos!a!ak. S!abilnos! se pre!vorila & poli!i1k& s!agna-ij&. 2lokiranje igre s"jene
i+"eC& vlade i opo+i-ije raspalo se !ek po1e!ko" devedese!i% godina +bog kri+ne,
privre"ene dekonsolida-ije poli!i1kog s&s!ava FMorlino, 899?, :H?. i d.G.
>a+"jerno i+borno pravo be+ pro%ibi!ivne kla&+&le o"og&ilo je
oblikovanje polari+iranoga "nogos!rana1kog s&s!ava. 9 parla"en!& je &glavno"
i"alo +as!&pnike vie od dese! s!ranaka. Ld 89<I. je pro!&s&s!avski novofais!i1ki
(ovimento !o%iale Italiano FMSAG +aposjeo desni pol s!rana1kog s&s!ava, dok je
na lijevo" pol& "oan polo;aj i"ala najja1a Ko"&nis!i1ka par!ija & Zapadnoj
5&ropi, Partito Bomunista Italiano FP.AG. 4ok se MSA do 899<. jedno+na1no
"ogao o+na1ava!i kao nede"okra!ska pro!&s&s!avska s!ranka, donoenje"
9s!ava 89<H)89<I. po1ela je lagana in!egra-ija P.A & !alijansk& de"okra-ij&
F0arne!i, 89I:O Merkel, 89I<, 22I. i d.G. Pre"da se od e+dese!i% godina "o;e
govori!i o s!anovi!oj depolari+a-iji !alijanskoga s!rana1kog s&s!ava, nikad se, kao
& s!rana1ko" krajolik& S> Nje"a1ke, nije s"anjila krajnja frag"en!iranos!
s!rana1kog s&s!ava i sa"i% s!ranaka. No proble" nije bila, kao & Wei"arskoj
>ep&bli-i, sve vea -en!rif&galnos! s!rana1kog na!je-anja koja bi polako
po!kopavala poli!i1ki -en!ar koji je nosio s&s!av. Nai"e, sve do 8992. 1vrs!o je
ops!ajala do"inan!na 4e"okranska s!ranka sa svoji" koali-ijski"
par!neri"a.
I0
Pravi je proble" bilo !o !o s& neofais!i i ko"&nis!i, dvije
relevan!ne s!ranke, nefor"alni" spora+&"o" os!ali% s!ranaka F!ako+vana
%onventio ad e<%ludendumG a priori bile isklj&1ene i+ svakoga for"alnog
s&djelovanja & vladi go!ovo pe! dese!ljea FPasQ&ino, 89I2O 7ine, 899:, 93. i d.G.
Za%valj&j&i !o" "e%ani+"&, do 899<. bila je sprije1ena s"jena poli!i1ke vlas!i.
I0
$o s& bili# liberali FP=AG, rep&blikan-i FP>AG, soo-ijalde"okra!i FPS4AG i so-ijalis!i FPSAG.
83H
S"jen& & vladi sprje1avali s&, dakle, s!r&k!&ra s!rana1kog s&s!ava i nefor"alni
pak! graCanski% s!ranaka sa so-ijalis!i"a.
9 A!aliji s& se i ind&s!rijski odnosi ra+vijali nepovoljnije +a konsolida-ij&
de"okra-ije nego & S> Nje"a1koj. Slijedi li se vladaj&e "iljenje & is!ra;ivanj&
korpora!ivi+"a F&sp. npr. S-%"i!!er, 89H<O S-%"i!!er i =e"br&-%, 89H9O
=e%"br&-% i S-%"i!!er, 89I2G, +a dobr& s&radnj& kapi!ala i rada !e, even!&alno,
dr;ave, &glavno" s& va;ne !ri di"en+ije# repre+en!a!ivnos! i -en!rali+iranos!
in!eresni% &dr&;enja, !e obve+a!ni "e%ani+"i &sklaCivanja i+"eC& in!eresni%
&dr&;enja i dr;ave. 9 prvo"e dese!lje& konsolida-ije A!alija se "ogla "jeri!i sa
S> Nje"a1ko" sa"o po repre+en!a!ivnos!i, !j. po s!&pnj& organi+iranos!i
sindika!a i &dr&;enja pod&+e!nika FS-%"i!!er, 899?b, 29:G. No, ni -en!rali+a-ija
&dr&;enja, ni nji%ova pripravnos! na s&radnj& & A!aliji nikad nis& bili na
nje"a1koj ra+ini. Sindika!i s& bili podijeljeni na konk&ren!ska ko"&nis!i1ka,
so-ijalis!i1ko)so-ijalde"okra!ska, de"okranska i neofais!i1ka &dr&;enja.
Sposobnos! &sklaCenoga s!ra!ekog djelovanja ideoloki ras-ijepljeni% sindikalni%
!abora & prva je dva dese!ljea nakon ra!a bila i+ra+i!o slaba FKreile, 89I?G. $o je
posljedovalo radni" odnosi"a obilje;eni"a sna;ni" s&kobi"a i visoko" s!opo"
!rajkova. And&s!rijski odnosi & poslijera!noj A!aliji s!oga se ne "og& o+na1i!i kao
Dprivredna proi+vodna snagaE, a nis& davali ni po+i!ivan doprinos konsolida-iji
!alijanske de"okra-ije.
4r&!veni s& +nans!veni-i poli!i1k& k&l!&r& in!erpre!irali vie kao !ere!
nego kao oslona- !alijanske de"okra-ije. 9 svojoj s!&diji pe! na-ija 'l"ond i
(erba F893:, <02G s& o-ijenili#
D$%e pi-!&re of A!alian poli!i-al -&l!&re !%a! %as e"erged fro" o&r da!a is
one of rela!ivel &nrelieved poli!i-al aliena!ion and of so-ial isola!ion and
dis!r&s!E
I8
.
9 poli!i1koj k&l!&ri A!alije nije bilo ni spe-ifi1nog +adovoljs!va poli!i1ki"
outputom, ni dif&+ne po!pore de"okra!ski" ins!i!&-ija"a F'l"ond i (erba, 893:,
<93G. $o" o-jeno" 'l"ond i (erba os!aj& +apravo previe +arobljeni &
bi%avioralis!i1ko"e +a1arano"e kr&g& svoji% poda!aka i konven-ionalnoga
anglosaksonskog ideala de"okra-ije.
I2
Nai"e, pos!ojali s& i povjerenje i
ko"&nika-ija, ali &n&!ar odvojeni% poli!i1ki% k&l!&ra# DbijeleE ka!oli1ke i
D-rveneE ko"&nis!i1ke po!k&l!&re, kao i lai1kog !abora F.a-iagli, 89IIO
So,aidnig, 8993, 8:0. i d.G. Par-ijalne poli!i1ke k&l!&re bile s&, dod&e, &velike
i+olirane jedna od dr&ge, ali s& &n&!ar nji%ovi% k&l!&rni% grani-a vladali
par!i-ipa-ija, poli!i1ka ko"&nika-ija, povjerenje i s&radnja F0ri!s-%e, 89IH, 8?2. i
d.G. $alijanska varijan!a seg"en!irane in!egra-ije nije, is!ina, proi+vela
anglosaksonski ideal %ivi% %ulture, ali nije ni des!abili+irala "lad& !alijansk&
de"okra-ij&. $vorba k&l!&rni% !abora, individ&alis!i1ka skep!i1nos! pre"a dr;avi,
fa"ilijali+a" i klijen!eli+a" i"ali s& dvos!r&ki karak!er s ob+iro" na
konsolida-ij& !alijanske de"okra-ije# s jedne se s!rane "og& pro!&"a1i!i kao
I8
DSlik& !alijanske poli!i1ke k&l!&re koja proi+la+i i+ nai% poda!aka obilje;avaj& rela!ivno
in!en+ivna poli!i1ka alijena-ija !e so-ijalna i+ola-ija i nepovjerenje. E Fnap. prev.G.
I2
A neovisno o konkre!no"e is!ra;iva1ko" sl&1aj& A!alije, !a je kri!ika 1es!o &p&ivana pioniri"a
is!ra;ivanja poli!i1ke k&l!&re F2arnes, Kaase i dr., 89H9O >ei-%el, 89I8O 0ri!s-%e, 89IH, 2?. i d.O i
dr.G.
83I
defek!i & -ivilnoj k&l!&ri, a s dr&ge s& s!rane djelovali kao &1inkovi!e prepreke
!enden-ija"a ka a&!ori!arno)e!a!is!i1ko" s&s!av& i !akvi" predod;ba"a dr;ave.
9 posljedi-e de"okra!skog s&s!ava & poslijera!noj A!aliji nedvojbeno se
&brajaj& &bla;avanje po!en-ijala dr&!veni% s&koba i -en!rif&galni% !enden-ija &
dr&!v& koje je bilo podijeljeno na po!k&l!&rno &1vrene, ko"&nika-ijski
o!&Cene i "eC&sobno s&pro!s!avljene svje!ove ;ivo!a ka!olika, ko"&nis!a i laika.
9 s!anovi!o" s"isl& !o je pridonijelo i naknadnoj in!egra-iji velike ko"&nis!i1ke
ljevi-e & de"okra!ski s&s!av. Nai"e, &+ nega!ivn& in!egra-ij& ko"&nis!i1ki%
pris!aa & svoj& i+oliran& po!k&l!&r&, ko"&nis!i s& sve vie +aposjedali va;ne
polo;aje & ko"&na"a, gradovi"a i regija"a,
I:
!e s& se !ako i po+i!ivno in!egrirali
& poli!i1ki s&s!av. Ld e+dese!i% godina ko"&nis!i s& se pos!&pno kons!r&k!ivno
&klj&1ivali & parla"en!arno +akonodavs!vo F4iPal"a, 89HHG. Ko"&nis!i s& sve
vie s%vaali !alijansk& rep&blik& kao svoj poli!i1ki s&s!av, !e s& &"nogo"e
s&raCivali na njegov& &s!rojs!v&. S!oga s& pos!ajali sve "anja opasnos! +a
de"okra-ij&, a sve vie va;na, pre"da ne i dos!a!na, kon!rolna ins!an-ija nas&pro!
%ege"oniji de"okrana & poslijera!noj !alijanskoj de"okra-iji.
Poseban !alijanski p&! konsolida-ije de"okra-ije poka+&je da ne"a
&+orna p&!a ka konsolida-iji "ladi% de"okra-ija, nego da pogled "ora"o
&sredo!o1i!i na $unk%ionalne ekvivalente koji & ra+li1i!i" kon!eks!i"a "og&
proi+ves!i jednake konsolidiraj&e &1inke. Na paradoksalan na1in !o se poka+alo i
& kri+no" ra+voj& & prvoj polovi-i devedese!i% godina. 9na!o1 s"jeni go!ovo
-ijele poli!i1ke klase, &na!o1 po!p&no" raspad& s!aroga Ddr;avnog apara!aE
,emo%raziae Bristianae i &na!o1 &spjesi"a "edijskog pop&lis!a 2erl&s-onija i
njegovi% desni% pop&lis!i1ki% koali-ijski% par!nera ;ega Nord i @lleanza
Nazionale, legi!i"a-ijski !e"elj de"okra-ije & A!aliji bio je dovoljno velik da se
poli!i1ki s&s!av i+nova konsolidira FMorlino, 899IG.
I<
Pre"da se A!alija o+na1&je i
kao Drep&bli- ,i!%o&! govern"en!E F'll&", 89H:G, !alijanska je de"okra-ija
pre;ivjela i be+ jake vlade F4iPal"a, 89HHO =aPalo"bara, 89IIG. Lsi" pre!%odno
navedeni% f&nk-ionalni% ekvivalena!a +a vlad& koja je sposobna djelova!i, pos!oji
i d&blji, !e"eljni ra+log +a !o. Ni & jedno"e !ren&!k& nije bilo al!erna!ive
de"okra-iji koja bi dobila po!p&r& & eli!a"a i veini s!anovni!v& +e"lje.
,emokratska konsolida%ija .apana
9na!o1 +na!ni" ra+lika"a & is%odini" &vje!i"a, konsolida-ija poslijera!ne
de"okra-ije & Kapan& vrlo je sli1na konsolida-iji de"okra-ije & S> Nje"a1koj.
Pre"da se do svre!ka 4r&goga svje!skog ra!a -ivilno dr&!vo go!ovo nije ni
po1elo ra+vija!i, pre"da s& de"okra!ska isk&s!va bila slaba i pre"da nis&
pos!ojali vanjski "e%ani+"i po!pore koji bi bili &sporedivi sa +apadnoe&ropski"
privredni" s&s!avo", ipak s& djelo"i-e bili sli1ni &1in-i pore!ka !r;ine privrede
i de"okra-ije koji s& po!i-ali pri%vaanje de"okra!ski% ins!i!&-ija & japansko"
s!anovni!v&.
I:
>egije s& &spos!avljene !ek 89H0. kao pol&federalna !ijela.
I<
2erl&s-onijeva +adiranja & pravn& dr;av& i poli!i1ka ins!r&"en!ali+a-ija vlas!i!e "edijske "oi
"ogli s&, +apravo, A!alij& sro+a!i bli+& defek!ni" de"okra-ija"a. No s"jena 2erl&s-onija 2003.
"ogla bi br+o &+rokova!i s"anjivanje defeka!a de"okra-ije !o i% je donio 2erl&s-oni.
839
Sredinje ins!i!&-ije poli!i1kog s&s!ava jednako s& isp&njavale de"okra!ske
i"pera!ive poli!i1ke s!abilnos!i i efi-ijen!nos!i, !e dr&!vene i poli!i1ke in!egra-ije.
S prosje1ni" !rajanje" vlada od 20 "jese-i Kapan +a&+i"a srednj& po+i-ij&
i+"eC& S> Nje"a1ke i A!alije. Za s!abilnos! i efi-ijen!nos! de"okra!skog s&s!ava
ipak je bilo +na1ajnije !o !o je od 89??. N kad je osnovana
=iberalnode"okra!ska s!ranka F=4SG N pa do 899:. !a s!ranka nepres!an-e bila
odgovorna +a vlad&. As!ina, !o je po!akn&lo, sli1no kao i & A!aliji, oligar%i+a-ij&,
oko!avanje i kor&p-ij& & poli!i1ko" s&s!av&, jer je parla"en!arna opo+i-ija
Fso-ijalis!i, ko"&nis!iG ne+adovoljavaj&e obavljala kon!roln& f&nk-ij& kao
po!en-ijalna vlada. S dr&ge s!rane, sna;no frak-ionirani =4S
I?
nas!ojao je
"no!vo ra+li1i!i% dr&!veni% in!eresa objedini!i pod jedni" organi+a-ijski"
krovo", !e po"o& &ravno!e;enog s&s!ava &n&!arnje podjele "oi o1&va!i
vlas!i!& poli!i1k& fleksibilnos! i visok& sposobnos! prilagodbe +a%!jevi"a
najra+li1i!iji% so-ijalni% slojeva. Jes!e s"jene vlada i s nji"a pove+ani novi
i+bori +a 4onji do" "anje s& i+ra;avali &n&!arnj& poli!i1k& nes!abilnos!, a vie s&
bili sreds!vo ro!a-ija na vlas!i ra+li1i!i% gr&pa-ija &n&!ar =4S)a F.%eng i
Wo"a-k, 8993, :22. i d.G. A pre"da nije bilo efek!ivne pro"jene poli!i1ki%
prava-a & odgovornos!i +a vlad&, koja bi bila & sklad& s anglosaksonski"
obras-e" de"okra-ije, so-ijalna i poli!i1ka %e!erogenos! vladaj&e s!ranke ipak je
ja"1ila djelo"i1ni pl&rali+a" & na!je-anj& +a d&;nos!i & vlas!i, koji je
f&nk-ionirao "akar ograni1eno.
Predo"inan!ni s!a!&s =4S)a
I3
!e"eljio se ponajprije na i+borno" s&s!av&
koji "& je pogodovao,
IH
sna;noj &korijenjenos!i frak-ijski ve+ani% nosi!elja
"anda!a & s!anovni!v&, !e na &skoj pove+anos!i s!ranke s dr;avno"
birokra-ijo". !tatus Muo & poli!i1koj vlas!i osig&ravala joj je &ska pove+anos! s
in!eresni" &dr&;enji"a pod&+e!nika i poljoprivredni% proi+voCa1a F4olan i
Worden, 8992, :20. i d., :<:. i d.G. 7ege"onijski polo;aj Dliberalnode"okra!skog
ind&s!rijskog ko"pleksaE na vlas!i nar&io se !ek sa sve veo" is!roeno&
"e%ani+a"a +a reg&liranje s&koba &n&!ar s!ranke !e poras!o" javnog
ne+adovoljs!va i kri!ike vr%a =4S)a, koji se po!kraj osa"dese!i% godina sve
d&blje +aple!ao & kor&p-ijske skandale.
4ok s&, dakle, in!eresi poli!i1ki% i privredni% eli!a s!aroga a&!ori!arnog
re;i"a bili +a!ieni i & &vje!i"a novoga de"okra!skog s&s!ava, !o je &velike
apsorbiralo nji%ov ve!o po!en-ijal pro!iv nove de"okra-ije, preds!avljanje
I?
0rak-iona!vo o+na1&je &spos!av& s!ranaka sa spe-ifi1ni" &n&!arnji" sk&pina"a "oi
Ffrak-ija"aG koje i"aj& vlas!i!i iden!i!e! koji i% ra+dvaja od os!ali% 1lanova s!ranke, 1es!o
posjed&j& vlas!i!e p&blika-ije i i+vore finan-iranja i ka!kad s& !rajnije od sa"i% s!ranaka FSar!ori,
89H3, H?G.
I3
Pre"a Sar!orij& F89H3, 89:. i d.G, neka se s!ranka o+na1&je Dpredo"inan!no"E kad & slobodni"
i po!eni" i+bori"a, & konk&ren-iji s os!ali" neovisni" i legalni" s!ranka"a, &spije d&lje
vrije"e osvaja!i apsol&!n& vein& parla"en!arni% "anda!a.
IH
9 svoje"& e"pirijsko" is!ra;ivanj& japanskoga i+bornog s&s!ava do 899:. Fsingle non>
trans$era"le voteG .oP F8993G poka+&je da, &na!o1 !eorijski" pos!avka"a, nije dolo do
Dnadra+"jerni% re+&l!a!aE Fnadpreds!avljenos!i "ali% s!ranaka & raspodjeli "anda!aG, nego da s&
se pojavili Dpodra+"jerni &1in-iE Fpovlaivanje veliki% s!ranakaG. Za !o s& odgovorne bile, &
prvo" red&, organi+a-ijske prednos!i s!ranke F=4S)aG koja je dese!ljei"a nepres!an-e vladala i
koja je bila 1vrs!o &korijenjena na ra+ini i+borni% okr&ga & odnos& pre"a res&rsi"a siro"anoj
opo+i-iji.
8H0
opo+i-ijski% s!ranaka & oba do"a parla"en!a sprje1avalo je p&+aj&i povra!ak &
a&!okra-ij& F4olan i Worden, 8992, :0I, :?HG. Lpo+i-ija, koja je i"ala ve!o
po!en-ijal na podr&1j& &s!avni% pro"jena, !akoCer je bila 1vrs!o &klj&1ena &
de"okra!ski s&s!av. 4od&e, i so-ijalis!i i ko"&nis!i 1es!o s& se & javno"e
poli!i1ko" s&1eljavanj& sl&;ili poli!i1ki" s!ilo" koji je bio radikalno kri!i1an
pre"a s&s!av&, ali posrijedi je bila, "akar & veoj so-ijalis!i1koj s!ran-i,
D!rib&nis!i1kaE re!orika koja je i"ala "alo !o +ajedni1koga sa s!varno"
&klj&1eno& s!ranke & de"okra!ski s&s!av. 9na!o1 o!klon& od prosovje!skoga
ponaanja po!kraj pedese!i% godina, odnosno od prokineske orijen!a-ije po1e!ko"
seda"dese!i% godina, Ko"&nis!i1ka par!ija FKPG "ora se & prva !ri dese!ljea
nakon ra!a o+na1i!i kao Dpro!&s&s!avska s!rankaE F4olan i Worden, 8992, :38G.
9s!vari, KPK nikad nije &spjela osig&ra!i dos!a!an oslona- & bira1ko" !ijel& na
na-ionalnoj ra+ini da bi se &spela do relevan!noga poli!i1kog ak!era koji je
pro!ivnik de"okra!skog s&s!ava.
>a+voj je !ekao po!i-ajno +a konsolida-ij& de"okra-ije i na ra+ini
preds!avljanja f&nk-ionalni% in!eresa. Neovisno o ideoloko)organi+a-ijskoj
frag"en!a-iji veliki%, krovni% sindikalni% &dr&;enja na so-ijalis!i1ke,
so-ijalde"okra!ske do 89I9, !e na ko"&nis!i1ke sindika!e F4olan i Worden,
8992, ::9. i d.G, ind&s!rijski odnosi na ra+ini pod&+ea poka+ivali s& i+ra+i!o
nisk& ra+in& konflik!nog po!en-ijala FSeifer!, 899<G. S&radnja !vorni1ki% sindika!a
kao relevan!ni% preds!avnika radnika & !arifnoj poli!i-i i pod&+e!nika bila je,
osobi!o na podr&1j& kr&pne ind&s!rije, obilje;ana veliko" pripravno& +a
konsen+&s & okvir& Dbenevolen!nog pa!ernali+"aE pod&+e!nika F7ale, 899?,
80:O Sa!o, 89I9, 80HG. Ld&s!ajanje od "jera radni1ke borbe "anje je proi+la+ilo
i+ "irolj&bive Dkonf&-ijanske radne e!ikeE, a vie je bilo reak-ija na spo+naj&
vlas!i!e bespo"onos!i. Zbog koopera!ivni% radni% odnosa na ra+ini pod&+ea,
s&kob rada i kapi!ala svakako nije op!ereivao konsolida-ij& de"okra-ije.
As!odobno je for"alna i nefor"alna ispreple!enos! &dr&;enja pod&+e!nika i
kapi!ala, planske birokra-ije i vlade & okvir& Dkorpora!ivi+"a be+ sindika!aE
FPe"pel, 89H9G bila jedna od klj&1ni% varijabli japanskoga Dprivrednog 1&daE.
5kono"ski i+vanredno &spjena varijan!a &sklaCena djelovanja +na!no je
pridonijela &!ili!aris!i1ki "o!iviranoj po!pori graCana !e, 5as!onovi" poj"ovlje"
i+ra;eno, in!en+iviranj& spe-ifi1ne po!pore.
Sli1no kao & S> Nje"a1koj, po+i!ivni ekono"ski ra+voj bio je i+vanredno
va;an +a s!abilnos! i konsolidiranje japanske de"okra-ije. Kapansko Dprivredno
1&doE, koje je & +na!noj "jeri bilo po!akn&!o Korejski" ra!o", s nisko"
ne+aposleno&, koja je do devedese!i% godina bila be+ konk&ren-ije, i s najvii"
s!opa"a ras!a "eC& dr;ava"a L5.4)a, s!vorilo je ekono"ske pre!pos!avke +a
&bla;avanje s&pro!nos!i i+"eC& rada i kapi!ala, ind&s!rije i poljoprivrede, !e je
po"oglo da se in!egriraj& oni koji s& 89<?. bili prognani i+ Kine, Koreje i s
pol&o!oka Sa%alina. 9 Nje"a1koj i Kapan& nakon 89?0. &spjesi !r;ine privrede
&velike s& djelovali s!abili+iraj&e na de"okra-ij&.
9na!o1 po+i!ivnoj bilan-i djelovanja poli!i1kog s&s!ava, na podr&1j&
poli!i1ke k&l!&re sve do seda"dese!i% godina "ogli s& se &!vrdi!i +na!ni
de"okra!ski i par!i-ipa-ijski nedos!a-i, koji s& ra+li1i!e a&!ore po!akn&li na
8H8
pre!jeran& in!erpre!a-ij& da je Kapan sa"o Ddjelo"i-e de"okra!i+iranE
F>i-%ardson, 89H?, 2<?G. Najva;niji s& sljedei nedos!a-i#
i+ra;ena &s"jerenos! poli!i1ki% ve+anos!i i orijen!a-ija na osobe,
ponajprije "eC& seoski" s!anovni!vo"O posljedi-e s& bile personali+a",
pokrovi!eljs!vo i klijen!eli+a" kao ele"en!i poli!i1kog s&s!ava koji se
"a!erijalno reprod&-iraj&O
poli!i1ki Dfor"ali+a"E, kojega obilje;&je, "eC& os!ali", i !o da veina
bira1a s%vaa glasovanje na i+bori"a "anje kao "og&nos! s&djelovanja
& demo%rati% %hoi%e, a vie kao Dobve+&E pre"a dr;avnoj vlas!iO
paro%ijalne poli!i1ke orijen!a-ije i in!eresi koji se &glavno" !i1&
neposredni% podr&1ja vlas!i!og ;ivo!a, a koji"a je ko"ple"en!aran
ele"en! ne+ain!eresiranos!i +a na-ionaln& poli!ik&.
Poli!i1k& k&l!&r& Kapana pedese!i% i e+dese!i% godina karak!eri+irali s&
prevlas! paro%ijalni% orijen!a-ija i podani1ki% "en!ali!e!a, s jedne s!rane, !e
nape!os! i+"eC& pasivne output>orijenta%ije pre!e;no & seosko" s!anovni!v& i
ak!ivne input>orijenta%ije "laCi%, &rbani% i bolje obra+ovani% slojeva
s!anovni!va. Ld po1e!ka seda"dese!i% godina ras!ao je de"okra!ski Dpro-es
sa+rijevanjaE FWa!an&ki, 89HHG. Proirenje s!avova koji s& pod&pirali
de"okra-ij& & svi" slojevi"a s!anovni!va i prolifera-ija "no!va organi+a-ija
-ivilnog dr&!va i novi% dr&!veni% pokre!a na podr&1ji"a +a!i!e okolia,
po!roa1a ili "anjina i prava ;ena F4olan i Worden, 8992, :<8G bili s& i+ra+
-ivilnog dr&!va koje se e"an-ipiralo. Lni s& is!odobno &ka+ivali i na sve vee
dif&+no pri%vaanje de"okra!skog s&s!ava. 9na!o1 par!i-ipa-ijski" nedos!a-i"a,
poli!i1ka k&l!&ra i dr&!vene !radi-ije Kapana nipo!o se ne "og& pa&alno
o-ijeni!i kao prepreka konsolida-iji de"okra-ije. 6!ovie, visok s!&panj
&s"jerenos!i na +ajedni-& i !radi-ionalni obras-i odl&1ivanja koji s& &s"jereni na
i+nala;enje konsen+&sa pridonijeli s& &bla;avanj& dr&!veni% s&koba i poli!i1kog
disidens!va, !e s& !i"e dr&!veno s!abili+irali japansk& de"okra-ij& F7ale, 899?,
80H. i d.G. Kapanski p&! & konsolidiran& de"okra-ij& poka+&je da se & a+ijski"
dr&!vi"a "o;e e!ablira!i liberalna de"okra-ija kao poredak poli!i1ke vladavine.
Monopol vlas!i =4S)a, koji je dese!ljei"a bio dr;avna s!ranka, raspao se
devedese!i% godina, ne &gro;avaj&i o+biljno s!abilnos! japanske de"okra-ije.
9!je-aji na &spjen& konsolida-ij& poslijera!ni% de"okra-ija & S> Nje"a1koj,
A!aliji i Kapan& +aklj&1no se "og& sa;e!i & !abelarno" pregled&.
8H2

Ta"li%a 1G+ Utje%aji politike- privrede i gra6anske kulture na konsolida%iju
demokra%ije u drugom valu demokratiza%ije
,ustav
vlasti
,ta(ilnost
vlade
a
Iz(orni
sustav
,tranaki
sustav
b
Industrijski
odnosi
Aivilno
dru<tvo
Veto
akteri
Privredno
postignue
Izvanjska
potpora
,6
-jemaka
parla"en!arniO
do"inana-ija
kan-elaraO
kons!r&k!ivno
glasovanje o
nepovjerenj&O
federalna dr;ava
prosje1no
!rajanje vlada#
2? "jese-iO
89<92002#
23 vlada
ra+"jerni i+bori s
i+borni" prago"
od
? pos!o
br+a kon-en!ra-ija
od 89?HO
&"jereni
pl&ralis!i1ki
s!rana1ki s&s!av
&"jereno
koopera!ivni
ra+"jerno kasna
i+gradnja -ivilne
k&l!&re i vi!alnoga
-ivilnog dr&!va
koji pod&pir&
de"okra-ij&
ne"a i% rani po1e!ak
sna;noga
privrednog
ras!aO dobro
privredno
pos!ign&e
rana privredna
po!pora
FMars%allov
planGO rana
privredna i
poli!i1ka.
in!egra-ija#
55., N'$L
Italija parla"en!arniO
kolegijalni
kabine!O
des!r&k!ivno
glasovanje o
nepovjerenj&O
de-en!rali+irana
&ni!arna dr;ava
prosje1no
!rajanje vlada#
88,? "jese-iO
89<I2000#
?H vlada
ra+"jerni i+bori
be+ +akonskog
praga
F89<3)899:G
ne"a
kon-en!ra-ijeO
polari+irani
vies!rana1ki
s&s!av
sindikalis!i1ki
konflik!ni
slaba -ivilna
k&l!&ra i -ivilno
dr&!voO djelo"i-e
paro%ijalne -r!e
ne"a i% rani po1e!ak
sna;noga
privrednog
ras!aO srednje
privredno
pos!ign&e
rana privredna
po!pora
FMars%allov
planGO rana
privredna i
poli!i1ka.
in!egra-ija#
55., N'$L
"apan parla"en!arniO
do"ina-ija
pre"ijeraO
des!r&k!ivno
glasovanje o
nepovjerenj&O
-en!ralis!i1ka
dr;ava
prosje1no
!rajanje vlada#
8< "jese-iO
89<H2000#
<H vlada
veinski i+bori &
vie"anda!ni"
okr&+i"a
F89<H)899<G
br+a kon-en!ra-ija
od 89??O
%ege"onijski
&"jereni
pl&ralis!i1ki
s!rana1ki s&s!av
a&!ori!arno)
pa!ernalis!i1ki
korpora!ivi+a"
be+ sindika!a
slaba -ivilna
k&l!&ra i -ivilno
dr&!voO djelo"i-e
podani1ka k&l!&ra
ne"a i% rani po1e!ak
sna;noga
privrednog
ras!aO dobro
privredno
pos!ign&e
rana privredna
po!pora +bog
korejskog
b&"a, nije
poli!i1ki
in!egriran
a S!abilnos! vlade "jeri se pre"a broj& "jese-i prosje1nog ops!anka na d&;nos!i nakon !o je
s!&pio na snag& novi de"okra!ski s&s!av.
b 9+e!a s& & ob+ir 1e!iri prva dese!ljea de"okra-ije.
8H:
III. Trei val demokratizacije! "u#na $uropa
*. 'emokratizacija u "u#noj $uropi
$rei val de"okra!i+a-ije & 20. s!olje& po!ekao je i+ K&;ne 5&rope. Kad s&
sredino" seda"dese!i% godina Por!&gal, Br1ka i 6panjolska po1eli +ba-iva!i
svoje a&!ori!arne s&s!ave vladavine, bio je !o po1e!ak d&gog vala de"okra!i+a-ije
koji je i+ K&;ne 5&rope +aplj&sn&o =a!insk& '"erik&, dosegn&o pa-ifi1k& As!o1n&
'+ij& i do!akn&o 'frik&, !e k&l"inirao & As!o1noj 5&ropi annus mira"ilis 89I9.
$ijeko" !og vala od 89H<. do 899?. dik!a!orske oblike vladavine +a"ijenilo je
de"okra!ski"a ni!a "anje no HI dr;ava F7&n!ing!on, 8998, 23O 4ia"ond, 8993,
2IG. A dok "noge od !i% de"okra-ija ni nakon 2000. godine nis& konsolidirane
F4ia"ond, 899H, ::G ili s& defek!ne FMerkel, P&%le i dr., 200:O Merkel, P&%le i
dr., 2003G, & "eC&narodno" is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije pos!oji s&glasnos! o !o"e
da s& se j&;noe&ropske +e"lje br+o konsolidirale i dos!a!no i"&ni+irale & odnos&
pre"a "og&i" !enden-ija"a des!abili+a-ije ili a&!ori!arni% pok&aja F&sp., "eC&
os!ali"a, Lj4onnell i dr., 89I3O Kra&s, 8990O 7&n!ing!on, 8998O B&n!%er i dr.,
899?O =in+ i S!epan, 8993O 4ia"ando&ros, 899HO Morlino, 899IG. Pre"da s&
pro"jene re;i"a od 89H<SH?. do 89I8SI2. pro!ekle neobi1no sinkrono, &
konsolidiran& s& de"okra-ij& vodili vrlo ra+li1i!i p&!ovi, koji e se o-r!a!i kro+
sljedee 1e!iri e!ape# F8G !ip s!arog a&!ori!arnog re;i"aO F2G pro-es prijela+a
jednoga re;i"a & dr&giO F:G ins!i!&-ionali+a-ij&O F<G konsolida-ij& de"okra-ije.
*.*. Tipovi autoritarnih re#ima

Prije &spos!ave a&!ori!arni% re;i"a Br1ka, Por!&gal i 6panjolska i"ale s& slaba
vlas!i!a isk&s!va s de"okra-ijo". 9 sl&1aj& Por!&gala i 6panjolske ona s&
po!je-ala i+ davne prolos!i i bila s& obilje;ena s&kobi"a i nes!abilno& prvi%
de"okra!ski% s&s!ava. A gr1ki s& pok&aji s kr%ki" liberalni", parla"en!arni" i
de"okra!ski" obli-i"a pore!ka sve do e+dese!i% godina 20. s!oljea s!alno bili
prekidani ra+doblji"a a&!ori!arne vladavine, &n&!arnji" poli!i1ki" po!resi"a i
des!abili+a-ija"a.
*.*.*. Portugal! korporativistika $stado -ovo
4e"okra!ska isk&s!va Por!&gala le;ala s& najdalje & prolos!i. Por!&gal je od
8980. do 8923. for"alno bio &s!avna pol&de"okra!ska parla"en!arna rep&blika, &
kojoj je 8988. bilo &vedeno ope bira1ko pravo "&kara-a. 9 !i% esnaes! godina
rep&blika je do;ivjela jedn& vojn& dik!a!&r& F898H)898IG, 20 pok&aja p&1a i
pob&na, I predsjednika dr;ave, <2 vladina kabine!a, 8?I veliki% !rajkova i :2?
bo"baki% napada F2ieber, 89H?, 33G. Kolek!ivno %is!orijsko pa"enje +e"lje
nis& obilje;ila po+i!ivna isk&s!va s de"okra-ijo", nego desordem, poli!i1ki kaos
koji se i+ !og ra+doblja prenio & por!&galsk& povijes! 20. s!oljea. Kao s&pro!nos!
kao!i1ni" neredi"a & jednoj "obili+iranoj, polari+iranoj i nasilnoj poli!i1koj
k&l!&ri nas!ao je a&!ori!arni re;i" 'n!Ynija de Lliveire Sala+ara. 0inan-ijski
8H<
+nans!venik Sala+ar, koji je doao na vlas! 89:2. nakon es! godina ra+li1i!i%
vojni% dik!a!&ra, &velike je &spio isklj&1i!i graCane +e"lje i+ s&djelovanja &
poli!i-i, de"obli+ira!i dr&!vo i s 9s!avo" 0stado Novo da!i s!abiln&
ins!i!&-ionaln& osnov& a&!ori!arno"e korpora!ivis!i1ko" re;i"&. $o je
pridonijelo pre!varanj& Por!&gala & naj!rajnij&, 1e!rdese!os"ogodinj&, desn&
dik!a!&r& & 5&ropi & 20. s!olje&.
Sala+arova 0stado Novo Fnova dr;avaG bila je dr;ava be+ s!ranaka.
Por!&gal-i nis& bili p&nodobni dr;avljani, nego sa"o pasivni pro"a!ra1i.
Poli!i1ka je opo+i-ija bila slabo i+ra;ena !e, kad bi i is!&pila, br+o bi bila
progonjena i djelo!vorno s&+bijena FP&%le, 899?a, 20:G. $rebalo je odr;a!i
!radi-ionaln&, s!alek& i predind&s!rijsk& s!r&k!&r& dr&!va, !i"e !o s& dr&!veni
s&kobi s&+bijani po"o& prisilnog korpora!ivi+"a i s!avljeni pod a&!ori!arni
nad+or dr;ave FPin!o, 8992, 98G. 9 poli!olokoj li!era!&ri salazarismo se 1es!o
o+na1&je kao Dkorpora!ivni a&!ori!ari+a"E F=in+, 8998G, a ka!kad 1ak i kao
fai+a" ili Dfai+a" be+ s!rankeE F=&-ena, 89H3G. Pre-i+nije je pak o 0stado
Novo govori!i kao o korpora!ivnoj dr;avi be+ korpora-ija. Nai"e, & revidirano"e
s!aro" rep&blikansko" &s!av& i+ 89::. prisilni je korpora!ivi+a" &velike os!ao
p&ko slovo &s!ava. 9 korpora-ije je s!varno bila organi+irana sa"o "anjina
s!anovni!va. Za s!abilnos! a&!ori!arnog s&s!ava va;nijo" se poka+ala poli!i1ka
de"obili+a-ija graCana od nji%ova &klj&1ivanja & korpora-ije. Por!&galski
a&!ori!ari+a" ra+likovao se od fai+"a po nepos!ojanj& k&l!a voCe i veli1anja
nasilja, de"obili+a-iji dr&!va i nepos!ojanj& dvos!r&ke s!r&k!&re s!rana1kog
re;i"a i dr;avnog apara!a F2r&nea& i Ma-=eod, 89I3, 8O P&%le, 899?a, 20:G.
0stado Novo "ora se s!oga opisa!i kao personalis!i1ki a&!ori!arni re;i" koji se
korijenio & pro!&liberalno"e, pro!&"odernis!i1ko"e i a&!ori!arno)
korpora!ivis!i1ko" "isaono" blag& ka!oli1kog in!egrali+"a FPin!o, 8992, 82HG.
'&!ori!arno)korpora!ivis!i1ki je re;i" nad;ivio svoga &!e"elji!elja
Sala+ara sa"o es! godina F893I)89H<G. 9 !i% es! godina re;i" je nas!avio
pobolijeva!i pod Mar-ello" .ae!ano", a !ek je nakra!ko bio prekin&! be+voljno"
fa+o" liberali+a-ije. Nije bio "oderni+iran ni privredno, ni dr&!veno. >a! &
afri1ki" kolonija"a sve je vie &ni!avao dr;avne finan-ije. S!anovni!vo je
os!alo &velike de"obili+irano. Po1e!ko" seda"dese!i% godina re;i" je, dod&e,
pos!ao anakronis!i1an i "orbidan, ali ga poli!i1ki &velike apa!i1no i paro%ijalno
s!anovni!vo nije &gro;avalo. S!oga nije 1&dno !o s& re;i" sr&ili Di+vanaE
1asni-i koji s& & ra!& & por!&galski" kolonija"a & 'fri-i i+g&bili i posljednje
il&+ije o s!aro" re;i"&. Zbog poli!i1ke de"obili+a-ije, slabe ideologi+a-ije i
anakronis!i1ni% dr;avni% s!r&k!&ra s!ari re;i" nije os!avio +a sobo" !eko
poli!i1ko naslijeCe de"okra!i+a-iji, ali je os!avio !e;ak so-ijalno)ekono"ski !ere!.
*.*.2. ;rka! BnehijerarhijskiC vojni re#im
A Br1ka je & prvoj polovi-i 20. s!oljea prik&pila !ek ograni1ena isk&s!va s
de"okra-ijo". Ld na-ionalne ka!as!rofe 8922. godine, kad je nakon gr1ko)
!&rskog ra!a F8989)8922G i+ Male '+ije pro!jerano "ilij&n i pol Brka, do 89<0.
+e"ljo" s& nai+"jen-e vladale vojne i kraljevske dik!a!&re ili slabi, nes!abilni,
8H?
liberalni, pol&de"okra!ski kabine!i.
II
9 4r&go"e svje!sko" ra!& Br1k& s&
ok&pirale sile osovine N Nje"a1ka i A!alija. Bodin& dana nakon svre!ka ra!a &
Br1koj je i+bio graCanski ra! F89<3)89<9G i+"eC& desno orijen!irani% snaga i
ko"&nis!a, koji je &+rokovao dese!ke !is&a "r!vi% i "asovna &%ienja. S!o!ine
!is&a lj&di o!jerano je & eg+il. $ra&"a!ska isk&s!va graCanskog ra!a obilje;avala
s& poli!ik&, dr&!vo i k&l!&r& +e"lje do seda"dese!i% godina i podijelila s& +e"lj&
na dva !abora# na jednoj je s!rani bio kar!el vlas!i poli!i1ke desni-e, vojske, kr&ne,
!e povre"eno i liberalne 9nije -en!raO na dr&goj je s!rani bila so-ijalis!i1ka i
ko"&nis!i1ka ljevi-a, koja je bila +abranjivana, progonjena i "asovno &%oCena.
9velike s& joj bila &skraena legalna prava na s&djelovanje & poli!i-i FBansland!,
8990, ?0. i d.G.
Br1ka je i+"eC& 89<9. i p&1a p&kovnika 893H. godine bila, dod&e,
for"alna de"okra-ija. No +bog diskri"iniraj&e +abrane i progona ljevi-e ona je
de iure bila ograni1ena na nede"okra!ski na1in. Lsi" !oga, Dparadr;avna sredi!a
vlas!iE, dvor i vojska, de $a%to s& s!alno in!ervenirali & -iviln& poli!ik&, s!vorivi
!ako i+van&s!avne enklave. Zabrana"a s!ranaka, dekre!i"a na-ionalno)
kon+erva!ivne i+vrne vlas!i i pro!&de"okra!ski" odl&ka"a s&dova & Br1koj je
nakon 89<9. &spos!avljen &!je-ajni D&sporedni &s!avE F4ia"ondo&ros, 89I3,
8<:G. Ln bi s&spendirao sl&;beni de"okra!ski &s!av i+ 89?2. &vijek kad se 1inilo
da se !o !i1e podr&1ja krajnje iroko !&"a1ene Dna-ionalne sig&rnos!iE. $o je
&+rokovalo +na!no ograni1avanje ja"s!ava pravne dr;ave i prava na poli!i1k&
par!i-ipa-ij&. S!oga se !o prvo kon!in&irano de"okra!sko ra+doblje & "odernoj
povijes!i Br1ke opravdano o+na1&je kao Dres!rik!ivnaE, Dekskl&+ivnaE,
D&pravljanaE ili Dkon!roliranaE de"okra-ija F4ia"ondo&ros, 89I3O Bansland!,
8990, :?G. S&kobi i+"eC& 9nije -en!ra oko Beorgiosa Papandre&a, koja je
e+dese!i% godina oja1ala, i radikalne so-ijalis!i1ke ljevi-e oko njegova sina
'ndreasa Papandre&a s na-ionalno)kon+erva!ivni" !aboro" i kr&no" &+rokovali
s& nakon 893?. &n&!arnje poli!i1ke kri+e i ne"ire. Poli!i1ko !rojs!vo parla"en!a,
"onar%ije i vojske +apalo je & "eC&sobn& blokad&, koja je jednos!rano rijeena
p&1e" p&kovnika 893H. godine FMo&+elis, 89HI, 88?. i d.G. Nede"okra!ski
D&sporedni &s!avE, koji je +na!no &!je-ao na poslijera!no ra+doblje & Br1koj,
pos!ao je sl&;beni" obliko" vlas!i vojne dik!a!&re od 893H. do 89H:.
P&kovni1ki re;i" o!po1e!ka je bio s&o1en s pe! proble"a koji s&
sprje1avali njegov& legi!i"a-ij&, ins!i!&-ionali+a-ij& i konsolida-ij&
F4ia"ondo&ros, 89I3, 8<3. i d.O =in+ i S!epan, 8993, 8:0. i d.G#
8. 7aspadom unutarnje kohezije konzervativnog saveza# kr&na se
dis!an-irala od dr;avnog &dara p&kovnika i oponirala je vojno" re;i"&.
$radi-ionalna pro!&ko"&nis!i1ka desni-a ras-ijepila se na +agovornike
parla"en!a i +agovornike re;i"a.
2. Podjelom vojske# kao !radi-ionalis!i1ki rojalis!i, +na1ajni s& dijelovi
+ra1ni% snaga i "ornari-e &skra!ili po!por& p&1is!i"a & vojs-iO visoki
generali, koji s& s"a!rali da s& p&kovni-i nar&ili +apovjedn& %ijerar%ij& &
II
Pre"a nai" kri!eriji"a, !a kra!ka ra+doblja !reba o+na1i!i kao pol&de"okra!ska +a!o !o je
pos!ojalo sa"o ope bira1ko pravo "&kara-a, !o je odgovornos! vlade parla"en!& bila slabo
i+ra;ena i !o s& & po+adini de"okra!skog pro-esa kralj i vojska djelovali kao ve!o ak!eri F=egg,
8939G.
8H3
or&;ani" snaga"a i da s& or&;ane snage Dpo1is!iliE od nji%, pre!vorili s&
se & pro!ivnike vojne %&n!e.
:. Propa1u ideoloke legitima%ije# pok&aj p&kovnika oko Papadopo&losa
da svoj& a&!ori!arn& vlas! ideoloki legi!i"iraj& o;ivljavanje" "ili!an!nog
pro!&ko"&ni+"a i pro!&parla"en!ari+"a, !e %elenis!i1ki" "i!o", os!ao je
be+ odjeka. >e;i" nije &spio s!vori!i ideologij& koja bi legi!i"irala vlas!.
<. Privrednim rastom# forsirani napredak so-ijalno)ekono"ske
"oderni+a-ije &+rokovao je iri poras! ind&s!rijskog radni!va i novi%
srednji% slojeva. Pre!e;na veina i jedni% i dr&gi% bila je pro!iv re;i"a.
?. (e6unarodnim izop1enjem# p&kovni1ki re;i" nas!ao je & fa+i kad
dik!a!orski re;i"i & 5&ropi nis& vie naila+ili na poli!i1k&, ideolok& i
k&l!&rn& podrk&, kao !o je !o bio sl&1aj dvadese!i% i !ridese!i% godina s
Por!&galo" i 6panjolsko". 5&ropska +ajedni-a je +a"r+n&la svoje
spora+&"e o pridr&;ivanj& s Br1ko".
A+ !i% je pe! !o1aka jasno da je re;i" i"ao i+vanredno &sk& vlas!i!&
osnovi-& vlas!i, da nije i"ao &vjerljiv& ideologij& vladavine i da je is!odobno bio
s&o1en s "oni" poli!i1ki" i dr&!veni" pro!ivni-i"a. Propali s& pok&aji da se
re;i" ins!i!&-ionali+ira i legali+ira po"o& dva &s!ava F893I, 89H:G. 9 &sporedbi
s a&!ori!arni" re;i"i"a & Por!&gal& i 6panjolskoj, vojna dik!a!&ra gr1ki%
p&kovnika ni & jedno" se !ren&!k& nije "ogla osloni!i na &sporediv&
ins!i!&-ionaln&, poli!i1k& i ideolok& infras!r&k!&r&. Lsi" !oga, vojni vlas!odr-i
nikad nis& &spjeli poli!i1ki de"obili+ira!i s!anovni!vo, kao !o je !o polo +a
r&ko" Sala+ar& & Por!&gal&. Mobili+irani i "oni pro!ivni-i p&kovni1ke dik!a!&re
os!ali s& s!alni i+a+ov re;i"&. Pro"a!ra li se i+ perspek!ive !eorije vladavine,
kra!ak ;ivo! gr1ke vojne dik!a!&re go!ovo je n&;no proi+aao i+ &ske dr&!vene i
poli!i1ke osnovi-e po!pore.
*.*.2. Dpanjolska! :rancov institucionalizirani re#im vo=e
Povijes! 89. s!oljea & 6panjolskoj obilje;io je s&kob liberalni% kons!i!&-ionalis!a
i "onar%is!i1ki% !radi-ionalis!a. Poli!i1ki ra+voj +e"lje & !o" ra+doblj& odreCivali
s& refor"a i pro!&refor"a, revol&-ija i vojni p&1. A kon+erva!ivni 9s!av i+ 8IH3.
!o s& ga donijeli 2o&rboni o"og&io je sa"o privre"en& s!abili+a-ij& panjolske
dr;ave i dr&!va. Ln je, is!ina, o"og&io s"jen& kon+erva!ivni% i liberalni%
s!ranaka & odgovornos!i +a vlad&O no i ona se, kao i sas!av parla"en!a, !e"eljila
na i+bori"a koji s& bili odreCeni -en+&so", isklj&1eno& ;ena i gole"o"
"anip&la-ijo" FNo%len i 7ildenbrand, 8992, 23IG. 9 "e!e;i"a privredni%,
poli!i1ki% i vojni% kri+a !ijeko" prva dva dese!ljea 20. s!oljea, res!a&ra!ivna
fa+a &s!avne "onar%ije okon1ana je 892:. p&1e" MiQ&ela Pri"a de >ivere,
generalnog kape!ana Ka!alonije. No & panjolsko" dr&!v& koje se raspadalo nije
se "ogao Dpri"i!iE ni kon-ep! dr;ave Pri"a de >ivere. A+gradnja a&!ori!arne
s!aleke dr;ave s fais!i1ki" ele"en!i"a propala je ve & +a1e-i"a. Kr%ki
a&!ori!arni s&s!av Pri"a de >ivere raspao se pod sve veo" opo+i-ijo" radnika,
sindika!a, in!elek!&ala-a !e, naposlje!k&, 1ak i +na!ni% dijelova vojske.
8HH
Bodine 89:8. &!e"eljena je 4r&ga >ep&blika & 6panjolskoj F89:8)
89:3S89:9G. Prijela+ & de"okra-ij& pro!ekao je "irno. $e"eljio se na i+borni"
&spjesi"a rep&blikanski% s!ranaka, a nji"e s& koopera!ivno &pravljale
kon+erva!ivne, liberalne i so-ijalis!i1ke eli!e F=in+, 89HIa, 8<:G. Nas&pro! !o"e,
es! godina prve panjolske de"okra-ije, osobi!o nakon 89::, nije bilo obilje;eno
s&radnjo", nego svje!ona+orski" s&kobi"a, nepre"os!ivo opre1ni" poli!i1ki"
in!eresi"a i prolifera-ijo" poli!i1kog nasilja. 4&boke -r!e s&koba dijelile s&
-rkv& i lai-i+a", anar%osindikalis!i1ki organi+irane radnike i pro!&refor"ske
kapi!alis!e, poljoprivrednike i kr&pne +e"ljoposjednike, na-ionalis!i1ke
+agovornike sredinje dr;ave i regionalis!i1ke se-esionis!e, !e poli!i1ki
organi+irane s!ranke ljevi-e i desni-e F=in+, 89HIa, 8<?. i d.G. 9na!o1 "no!v&
s&koba, kra!ka fa+a de"okra!ski% refor"i & po+i!ivno" je s"isl& ja1e obilje;ila
svijes! "nogi% graCana no !o s& !o &1inila isk&s!ava s de"okra-ijo" "eC&
gr1ki" i por!&galski" s!anovni!vo".
4r&ga >ep&blika & 6panjolskoj propala je +bog krajnjeg go"ilanja
proble"a !e jake polari+a-ije i "obili+a-ije poli!i1ki% i dr&!veni% organi+a-ija,
klasa i sk&pina. As!ina, oni nis& &+rokovali slo" de"okra-ije, ali s& "o!ivirali
+na1ajne dijelove vojske pod generalo" 0ran-isko" 0ran-o" na or&;ani napad
na rep&blik&, koji se pre!vorio & d&gi graCanski ra! F89:3)89:9G s dese-i"a !is&a
;r!ava F2ro&\ i $\"ine, 89H?G. br!ve !og ra!a, kojega je 0ran-o s%va!io kao
%ruzadu Fkri;arski ra!G DdobreE pro!iv D+leE 6panjolske, obilje;avale s& i dijelile
+e"lj& do seda"dese!i% godina. Lne s& bile !ra&"a!ski do;ivljaj 6panjolske & 20.
s!olje&.
0rankis!i1ki revol! prvo!no je, & bi!i, bio vojni. Pod&pirao ga je iroki
save+ !radi-ionalne, "onar%is!i1ke, kon+erva!ivne i ka!oli1ke 6panjolske FP&%le,
899?, 89?G. Nakon !ri godine graCanskog ra!a 0ran-o je 89:9. jednos!avni"
+akono" &spos!avio dik!a!&r&. S!&panj nje+ine ins!i!&-ionali+a-ije i kasnije je
os!ao ni;i od prvo!no pre!pos!avljene a&!ori!arno)korpora!ivis!i1ke pre!en+ije.
7is!ori1ar i poli!olog 7ans)K*rgen P&%le F899?, 89H. i d.G ovako je sa;eo sr;
frankis!i1kog re;i"a#
D0ran-o je s%vaao sa"oga sebe kao a-a&dillo por la gra-ia de diosV, koji
je odgovoran sa"o povijes!i... 0rankis!i1ka vladavina bila je ka!oli1ka,
vojna, pol&fais!i1ka N ali ne i klerikalno)fais!i1ka N a&!ori!arna dik!a!&ra
& kojoj s& se !ijeko" vre"ena poveavali "onar%ijski ele"en!i, a kasnije i
ele"en!i &pravljane dik!a!&reE.
>e;i" je bio skrojen pre"a 0ran-ovoj li1nos!i. No koali-ija vojske,
poli-ije, veleposjednika, reak-ionarnoga ind&s!rijskog kapi!ala, Ka!oli1ke -rkve i
kon+erva!ivnoga dr;avnoga apara!a koja je pod&pirala re;i" os!ala je poli!i1ko i
k&l!&rno op!ereenje +a svak& de"okra!i+a-ij& i nakon 0ran-ove s"r!i. Lsi"
!oga, nesavladana !ra&"a graCanskog ra!a i po!la1ena ljevi-a, &+ la!en!n&
opasnos! od obnavljanja polari+a-ije, 1inili s& svak& de"okra!sk& pro"jen&
re;i"a po!en-ijalno vrlo ri+i1no". Kako je s!ari 0ran-ov re;i" &;ivao "nogo
ve& po!por& s!anovni!va od a&!ori!arni% re;i"a Por!&gala i Br1ke, os!avio je +a
sobo", & &sporedbi s dr&gi" dvje"a +e"lja"a, naj!e;e poli!i1ko naslijeCe +a
&spos!av& de"okra-ije.
8HI
*.2. Prijelazi iz jednoga re#ima u drugi
7is!orijsko poklapanje kraja posljednji% a&!ori!arni% re;i"a & Zapadnoj i K&;noj
5&ropi 89H<)89H?. i konsolida-ija "ladi% de"okra-ija 89I8)89I2. godine
provo-iraj& &sporedb& FPrid%a", 89I<O S-%"i!!er i dr., 89I3O Kra&s, 8990O
B&n!%er i dr., 899?G. 9 !oj se &sporedbi, ispod povrine is!odobnog ra+voja, vrlo
br+o poka+&j& ra+li1i!i pro-esi, s&kobi, ak!eri, pregovori, obras-i rjeavanja i
re+&l!a!i prijela+a i+ jednoga re;i"a & dr&gi.
MeC&narodni kon!eks! sredino" seda"dese!i% godina nedvojbeno je
pogodovao "ijenjanj& re;i"a i de"okra!i+a-iji & K&;noj 5&ropi. Br1ka, Por!&gal i
6panjolska & !o s& vrije"e bile okr&;ene isklj&1ivo konsolidirani"
+apadnoe&ropski" de"okra-ija"a. 5&ropska +ajedni-a F5ZG jedno+na1no je
&spos!av& de"okra-ije pos!avila kao pred&vje! pris!&pa !rij& +e"alja. Jlans!vo &
5&ropskoj +ajedni-i +agovarali s& dina"i1ni dijelovi pod&+e!ni!va. A S'4, koje
s& & j&;noa"eri1ko" kon!eks!& do kasni% seda"dese!i% godina pre"a
dik!a!&ra"a 1es!o +a&+i"ale podvojen s!av, podreCen vlas!i!i" vanjskopoli!i1ki"
in!eresi"a, i+jasnile s& se +a de"okra!ske odnose & K&;noj 5&ropi.
Ld vanjski% okvirni% &vje!a +a kraj posljednji% dik!a!&ra & Zapadnoj
5&ropi +na1ajniji s& bili pro-esi &n&!arnje dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije.
Ld kraja pedese!i% godina oni s& po!kopavali !e"elje legi!i"nos!i i so-ijaln&
osnovi-& a&!ori!arni% re;i"a, osobi!o & 6panjolskoj, a "alo kasnije i & Br1koj i
Por!&gal&. '&!ori!arne poli!i1ke re;i"e nis&, dakle, &gro+ili privredno)poli!i1ki
ne&spjesi nego, napro!iv, &spjesi & "oderni+a-iji. Narodne privrede !rij& +e"alja
i"ale s& i+"eC& 8930. i 89H:. vidljivo vie s!ope ras!a od os!ale Zapadne 5&rope
FWillia"s, 89I<G. 4ok s& & 6panjolskoj ve po!kraj pedese!i% godina privred&
po1eli o!vara!i i "oderni+ira!i !e%nokra!i :pusa ,ei koje je po+vao 0ran-o,
refor"ski !e%nokra!i & Por!&gal& provodili s& o!varanje privrede pre"a vani
Fpris!&p 50$')i 8930G, opre+no s& liberali+irali prava na sindikalno +as!&panje i
po1eli "oderni+ira!i Sala+arov& 0stado Novo F4a&ers!kd!, 89IIG. No, pro-esi
"oderni+a-ije koje s& ;eljele i forsirale refor"a"a o!vorenije re;i"ske snage
kako bi s!abili+irale i legi!i"irale svoj& poli!i1k& vlas! naposlje!k& s& proi+veli
ne;eljene &1inke koji s& &+rokovali des!abili+a-ij& a&!ori!arne vladavine. Prvo,
in!erna-ionali+a-ija kapi!ala i proi+vodnje, irenje D+apadni%E po!roa1ki% navika
i "oderni obli-i ;ivo!a !o s& &ve+eni kro+ !&ri+a" i preko radnika e"igrana!a
&1inili s& o1i!i" f&nk-ionalni ras-jep i+"eC& ekono"ije koja se o!varala i
+a!voreni% s!r&k!&ra poli!i1ke vlas!i. 4r&go, &br+ani" s!r&k!&rni" pro"jena"a
od poljoprivrede ka podr&1ji"a ind&s!rije i &sl&ga nas!ajali s& ras!&i ind&s!rijski
prole!arija! i novi gradski srednji slojevi. Seosko s!anovni!vo okovano
paro%ijalno" poli!i1ko" k&l!&ro", koje se &brajalo & so-ijalne oslon-e
a&!ori!arni% re;i"a osobi!o & Por!&gal& i 6panjolskoj, s&k-esivno je Do!padalo od
"oderni+a-ijeE. 5kspandiraj&i novi srednji slojevi i ind&s!rijsko radni!vo
+a%!ijevali s& pak vee s&djelovanje & poli!i-i i pravednije s&djelovanje &
privredno" blagos!anj&. Pasivno)re+igna-ijska lojalnos! pre"a a&!ori!arno"
re;i"& e+dese!i% je godina sve vie &+"i-ala pred +a%!jevi"a +a poli!i1ko" i
privredno" par!i-ipa-ijo". Apak, nena"jeravani popra!ni so-ijalni &1in-i
privredne "oderni+a-ije ra+vili s& svoj p&ni &!je-aj na des!abili+a-ij& s&s!ava !ek
8H9
onda kada je & privrednoj kri+i 89H:. prekin&!a d&ga fa+a prosperi!e!a i kad se
"a!erijalna o1ekivanja i karijerne nade prob&Cene & b&"& nis& vie
+adovoljavaj&e isp&njavale.
4&goro1ni pro-esi so-ijalno)ekono"ske "oderni+a-ije bili s& va;ni
"a!erijalni i so-ijalni !e"elji pro"jene re;i"a. Apak, ona se ne "o;e objasni!i
sa"o nji"a. 9pravo se na !ri j&;noe&ropske +e"lje "o;e poka+a!i kako ak!eri
"og& i"a!i va;n& &log& & konkre!no" prijela+& & de"okra-ij&.
*.2.*. Portugal! vojni pu i ruptura
9 Por!&gal& s& se eli!e s!arog re;i"a poka+ale nesposobni"a sa"e po1e!i
"ijenjanje re;i"a i !ako +adr;a!i &!je-aj na !ijek pro-esa de"okra!i+a-ije. Po!i-aj
+a pro"jen& nije po!ekao i+ re;i"a, nego od vojni% 1asnika srednjeg ranga.
Profesionalno ne+adovoljni i vojno de+il&+ionirani 1asni-i por!&galske vojske &
afri1ki" s& kolonija"a & r&jn& 89I:. osnovali opo+i-ijski DPokre! or&;ani%
snagaE. Najkasnije do prosin-a is!e godine +ajedno s& se obve+ali da e sr&i!i
nesposobni .ae!anov re;i" FMaP,ell, 89I3, 88<G. Nakon pe! "jese-i, 2?. !ravnja
89H<, re;i" je sr&en vojni" p&1e". 2r+ pad re;i"a o"og&ilo je vie
1i"benika#
ekla!an!na slabos! & djelovanj& s!arog re;i"a, dok s& konspira!ivne
sk&pine & vojs-i raspolagale s!r&k!&ro" +a efi-ijen!no djelovanje i
gole"o" odl&1no& da djel&j&O
.ae!anov re;i" "ogao se 1ak i & dr;avno" apara!& osloni!i sa"o na
dijelove sig&rnosne poli-ijeO
re;i" nije i"ao oslon-a & dr&!v&. Masovni !rajkovi od 89H:, najprije &
ind&s!riji, a po!o" i na podr&1j& &sl&ga, &ka+ivali s& na sve vei ak!ivni
prosvjed pro!iv re;i"aO
& pod+e"lj& s& bile osobi!o dobro organi+irane Ko"&nis!i1ka par!ija i
nje+ine sindikalne organi+a-ije FIntersindi%alG. Lne s& bile pripravne
pod&prije!i pad re;i"a ak!ivno" "obili+a-ijo" odo+do.
$ako je 89H<. nas!alo paradoksalno s!anje & koje"& s& re;i"& i+"i-ala
sva sreds!va vlas!i, koja s& se kon-en!rirala na s!rani opo+i-ije re;i"&. $o je
s!anje !o1no sa;eo Kenne!% MaP,ell F89I3,88?G# DPor!&galska revol&-ija
dogodila se, dakle, kako +bog kolapsa s!aroga poli!i1kog s&s!ava, !ako i +bog
jakos!i snaga pro"jeneE.
9br+o nakon !o s& vojni 1asni-i pre&+eli vlas! raspalo se jedins!vo &
djelovanj& or&;ani% snaga. S&kob & or&;ani" snaga"a i+bio je oko pi!anja
dekoloni+a-ije 'ngole, Bvineje 2issa& i Mo+a"bika. 4ok je lijevo &s"jereni
pokre! or&;ani% snaga FM0'G +a%!ijevao !ren&!a1n& neovisnos!, !o je odbio
privre"eni predsjednik dr;ave general Spinola. Kad s& obje s!rane "obili+irale
svoje pris!ae, poka+alo se da je M0' & nefor"alno" save+& s ko"&nis!i1ki"
organi+a-ija"a ve s!vorio vlas!i!o sredi!e "oi & +e"lji. 9 r&jn& 89H<. Spinola
je bio prisiljen ods!&pi!i. Kasnije &klj&1ivanje generala & priprave +a p&1 & o;&jk&
89H?. M0' je iskoris!io da vods!vo dr;ave i vlad& o1is!i od &"jereni% 1asnika.
8I0
L;ivljeno je D>evol&-ionarno vijeeE kao najvia vods!vena ins!an-ija, koj& je
kon!rolirao M0' FMaP,ell, 89I3, 828G.
Naposredno nakon !ravnja 89H<. & +e"lji je dolo do eksplo+ivne
so-ijalne i so-ijalnorevol&-ionarne "obili+a-ije. >evol&-ionarna pob&na prvo!no
se "ogla objasni!i vak&&"o" & vods!v& dr;ave !o je nas!ao & dr&goj polovi-i
89H<. Nakon !ravnja 89H<. vojska nije bila sposobna jedins!veno djelova!i. $o je
o!vorilo dr&!vene i poli!i1ke pros!ore +a so-ijalnorevol&-ionarne "obili+a-ije
F0is%"an, 8990, <::G. $o, kao i pove+anos! pojedini% dijelova or&;ani% snaga s
or!odoksni" ko"&nis!i"a i sk&pina"a krajnje ljevi-e, &+rokovali s&
Drevol&-ionarn&E "obili+a-ij& iroki% dijelova s!anovni!va koja je po!rajala 8I
"jese-i. 4ok s& se & 6panjolskoj refor"ski &s"jereni e&roko"&nis!i pod
San!iago" .arillo" & poli!i1ki" i so-ijalni" pak!ovi"a doka+ali kao pafi-iraj&i
i na konsen+&s pripravan par!ner & prekarni" fa+a"a prijela+a & de"okra-ij&,
Partido Bomunista Portugues FP.PG & revol&-ionarno" je "obili+iranj& igrala
&log& koja je &gro;avala de"okra-ij& & rano"e poli!i1ko", so-ijalno" i
ekono"sko" "ijenjanj& re;i"a & Por!&gal&. $o se svodilo na !ren&!a1no
isklj&1enje eli!a s!arog re;i"a i kons!ela-ij& lijevi% vojni% 1asnika i Ko"&nis!i1ke
par!ije koja je sa"& sebe s%vaala revol&-ionarno, !e "obili+a-ij& "asa kako bi
se &sporedno s poli!i1ko" de"okra!i+a-ijo" N a +a ra+lik& od 6panjolske i Br1ke
N provele privredne refor"e kao !o s& kolek!ivi+a-ija la!if&ndija Fponajprije &
j&;no"e 'len!ejo&G, na-ionali+a-ija banaka i ind&s!rije. Nas&pro! pro-esi"a
de"okra!i+a-ije & 6panjolskoj koje s& po!akn&le frankis!i1ke eli!e, & Por!&gal& s&
iroki dijelovi dr;avnog apara!a i !ajne poli-ije FPA45G o1ieni od pris!aa s!arog
re;i"a.
9 Por!&gal& se s"jena s!arog re;i"a dogodila kao radikalan lo"
FrupturaG, koji je po1eo vojni" dr;avni" &daro", a nas!avilo ga je
revol&-ionarno "obili+irano s!anovni!vo. S!ari je dr;avni apara! de+in!egriran &
najkrae" vre"en&. $oj posebnoj poli!i1koj kons!ela-iji !reba pripisa!i !o
pro"jena re;i"a & Por!&gal& nije +a%va!ila sa"o poli!i1k& nego i privredn& sfer&.
*.2.2. ;rka! kolaps z(og vojnog poraza
Br1ki p&kovni1ki re;i" opisali s"o, kao i 4ia"ondo&ros F89I3G !e =in+ i S!epan
F8993G, kao Dne%ijerar%ijski vojni re;i"E, dakle vojn& dik!a!&r& koja je djelo"i-e
s!avila i+van snage !radi-ionaln& +apovjedn& %ijera%ij& & vojs-i. $aj se posebni
karak!er p&kovni1ke dik!a!&re & Br1koj poka+ao kao slabos! re;i"a kad je on
+apao & !ek& kri+& koja je po1ela & lje!o 89H:. Kaki 1ovjek re;i"a, Beorgios
Papado&los, pok&ao je svojoj vlas!i pribavi!i prijeko po!rebn& legi!i"nos!
&s!avni" &voCenje" predsjedni1kog s&s!ava. Predsjednik je !rebao i"a!i iroke
ovlas!i, ali bi ipak bio pos!avljan opi" de"okra!ski" i+bori"a na seda" godina.
Kako bi !i" planovi"a podario poli!i1k& vjerodos!ojnos!, a"nes!irao je poli!i1ke
+a!vorenike, ope! de iure &spos!avio graCanske slobode, &veo -ivilni kabine! pod
kon+erva!ivni" Marke+iniso", !e &1nio i+gledni"a slobodne parla"en!arne
i+bore & rok& od godin& dana F4ia"ando&ros, 89I3, 8?2G. Kao i & "nogi"
dr&gi" sl&1ajevi"a N na 0ilipini"a 89I3, na $ajvan& i & K&;noj Koreji
osa"dese!i% godina, & MaCarskoj 89II, Poljskoj 89I9. ili & Sovje!sko" Save+&
8I8
pod Borba1ovi" N i & Br1koj se s!varanje novi% i+vora legi!i"nos!i poka+alo
ri+i1ni" +a a&!ori!arni re;i"# prvo, gr1ki vojni re;i" pok&ao se legi!i"ira!i
prekasnoO dr&go, o!vorio je nove pros!ore irenja +a ak!ivnos!i opo+i-ijeO !ree,
&+rokovao je nov& podjel& & vladaj&oj vojs-i. S!&den!i Poli!e%ni1ke kole &
'!eni iskoris!ili s& "jere liberali+a-ije kako bi +aposjeli sve&1ili!e i, &+ si"pa!ij&
iroki% dijelova s!anovni!va, +a%!ijevali da se de"okra-ija obnovi od"a%.
S!&den!ska je pob&na &g&ena & krvi, ali je &+rokovala p&1 &n&!ar %&n!e koji" s&
isklj&1eni so$tliners i na vlas! dovedeni hardliners oko brigadnog generala i efa
vojne sig&rnosne poli-ije Aonnadesa. A sa" je vr% vojske ope! podvrgn&! 1is!ka"a.
9 or&;ani" s& se snaga"a prod&bile podjele, koje s& jo ja1e naglasile
Dne%ijera%ijsk& osnov&E vojnog re;i"a F=in+ i S!epan, 8993, 8:8G. Ze"lja je ope!
podvrgn&!a poo!renoj represiji. Propao je prvi pok&aj vojni% 1asnika da re;i"&
pribave "ini"aln& legi!i"nos!.
Ko se ri+i1niji" poka+ao dr&gi pok&aj da se re;i"& pribavi legi!i"nos!.
Ln je i+ravno &+rokovao kraj vojne dik!a!&re. 9pravo klasi1no" "aniro", vojni
s& vlas!odr-i pok&ali nedos!a!ak &n&!arnje legi!i"nos!i nadoknadi!i &spjesi"a &
vanjskoj poli!i-i.
I9
$ajne sple!ke vojne %&n!e o s!avljanj& -ijelog .ipra pod gr1k&
kon!rol& propale s& +bog !&rske inva+ije na o!ok. Zbog vojne ka!as!rofe i prije!ee
de+in!egra-ije Dvojska kao ins!i!&-ijaE s&pro!s!avila se Dvojs-i kao vlas!iE FS!epan,
89I3, H2. i d.G. Kako bi se i+bjegla ra!na opasnos!, generalni s!o;er ope! je
&spos!avio %ijerar%ijski +apovjedni lana- & or&;ani" snaga"a, s"ijenio
Aoannidisa i pos!avio generala B%i+ikisa kao privre"enog predsjednika. $ako s&
se vr%ovi gr1ke vojske dis!an-irali od re;i"a koji se raspadao kako ne bi bio
&gro;en in!egri!e! vojske kao ins!i!&-ije F4ia"ando&ros, 89I3, 8?HG. No, -ijela je
vojska bila previe diskredi!irana i &;ivala je preslab& poli!i1k& i dr&!ven&
po!por& da bi i+vela +e"lj& i+ !ako prekarna s!anja. (ods!vo vojske s!oga je
po+valo bivega kon+erva!ivnog pre"ijera Kara"anlisa da se vra!i i+ eg+ila.
Njegov en!&+ijas!i1ni prije" & gr1ko" s!anovni!v& i o1i!o +aka+ivanje vojske &
odnos& pre"a !&rskoj prije!nji ra!o" od&+eli s& vojs-i svaki b&d&i neposredni
&!je-aj na !ran+i-ij& & de"okra-ij& koja je &slijedila F=in+ i S!epan, 89I3, 8:2G.
(ojska se vra!ila & vojarne i nes!ala kao ve!o ak!er i+ gr1ke poli!ike.
9br+ani kraj p&kovni1ke dik!a!&re bio je posljedi-a pogrene s!ra!eke
ra1&ni-e koja nije ne!ipi1na +a a&!ori!arni re;i". Kako bi s"anjili nedos!a!ak
legi!i"nos!i, vlas!odr-i s& se &p&s!ili & djelo"i1n& liberali+a-ij& re;i"a.
Lpre+no liberali+iranje ra+vilo je dina"ik& na 1iji s& ne;eljeni &!je-aj koji je
des!abili+irao s&s!av p&kovni-i odgovorili poja1ano" represijo". Zao!rio se
proble" legi!i"nos!i. Novo ri+i1no nas!ojanje da se on &bla;i vanjskopoli!i1ki"
pok&aje" aneksije poka+ao se kao kobna pogrena pro-jena koja je i+ravno
&+rokovala kolaps p&kovni1kog re;i"a.
*.2.2. Dpanjolska! reforma pactada upravljana odozgo
A prije 0ran-ove s"r!i & s!&deno"e 89H?. osnovi-a vlas!i a&!ori!arnog re;i"a
pos!ala je kr%ka. .rkva je pov&kla svoj& ak!ivn& po!por& 0ran-ov& re;i"&, nova
I9
$reba &sporedi!i jednake "o!ive i is!ovje!an re+&l!a! p&s!olovine argen!inske generalske %&n!e
na 0alklandi"a 89I2, koja je +avrila nje+ini" +ba-ivanje".
8I2
ind&s!rijska eli!a gledala je na dik!a!&r& kao na preprek& daljnjoj privrednoj
ekspan+iji, dr;avne s& ins!i!&-ije sve vie g&bile po!por& s!anovni!va, a
!radi-ionalne vrijednos!i ka!oli1ke i a&!ori!arne 6panjolske sve s& "anje
korespondirale s "oderno& &velike sek&lari+iranog dr&!va FMaraval i
San!a"aria, 89I3, I0G. No, fak!i1ni "onopol nad dr;avni apara!o" sile Fvojsko",
poli-ijo", sig&rnosni" sl&;ba"a, poli!i1ki" s&ds!vo" i &pravo"G jo je bio &
r&ka"a eli!a frankis!i1kog re;i"a. Pogodbeni karak!er pro"jene re;i"a &
6panjolskoj ponajprije se "o;e objasni!i i+ !e nes!abilne ravno!e;e i+"eC&
dr;avne i dr&!vene "oi.
Pod gole"i" djelovanje" vanjski% &!je-aja i +bog po!p&nog +aka+ivanja
vodei% re;i"ski% eli!a kraj a&!ori!arni% re;i"a & Por!&gal& i Br1koj +bio se kao
nagli slo" FrupturaG. S"r! dik!a!ora 0ran-iska 0ran-a & 6panjolskoj nije pak
donijela sa sobo" i nagli kraj a&!ori!arnog pore!ka. 'li, sredino" seda"dese!i%
godina !eko je bio +a"isliv neprekin&!i kon!in&i!e! frankis!i1kog s&s!ava
vladavine be+ %audilla ili nekoga kari+"a!i1nog nasljednika. 9 !i" okolnos!i"a
pro-es prijela+a & 6panjolskoj nije pro!ekao kao br+a pro"jena re;i"a, nego kao
sporo "ijenjanje re;i"a FMaraval i San!a"aria, 89I3O $e+anos i dr., 89I9O Kra&s,
8990O =in+ i S!epan, 89I3, IIG. >e;i"ske eli!e nis& od"a% s"ijenjene, &%iene ili
pro!jerane & eg+il, nego s& prvo!no os!ale na vlas!i. A dok s& eli!e s!are
frankis!i1ke vlas!i prvo!no ;eljele oblikova!i prijela+ kao re$ormu kojo" se
isklj&1ivo &pravlja odo+go, opo+i-ija re;i"& preferirala je jedno+na1no i br+o
nap&!anje a&!ori!ari+"a. !o$tliners s!aroga re;i"a s!oga nis& "ogli jednos!rano
odo+go &pravlja!i "ijenjanje" re;i"a, nego s& "orali s!&pi!i & dijalog s najja1i"
snaga"a opo+i-ije FMaraval i San!a"aria, 89I3, I:. i d.G. Kao re+&l!a! na!e+anja
i+"eC& refor"is!i1ki% frankis!a i opo+i-ije naposlje!k& je nas!ao ko"pro"is#
transi%iKn pa%tada N pogodbena !ran+i-ija. 9 poli!oloko" is!ra;ivanj&
!ransfor"a-ije pro"jena re;i"a & 6panjolskoj &br+o se pre!vorila &
paradig"a!i1an sl&1aj Dpak!ovske !ran+i-ijeE
90
FMaraval i San!a"aria, 89I3, I?. i
d.O =in+ i S!epan, 8993, 90G & kojoj je Dpri!isak odo+doE s&odreCivao i &br+avao
prava- !ransfor"a-ije kojo" se &pravljalo Dodo+goE.
Ko +a ;ivo!a 0ran-o je i+abrao prin-a K&ana .arlosa da s!ane na
"onar%ijski vr% dr;ave kao njegov nasljednik. Kralj &s!vari nije !rebao i"a!i
obilje "oi %audilla, nego s& ga !rebale pod&pira!i i 1ini!i vjerni" re;i"&
ins!i!&-ije vlas!i s!arog re;i"a Fpri"jeri-e Bonsejo del 7eino i Bortes
F1
G. Na
po1e!k& !ran+i-ije nije, dakle, jo bilo jasno %oe li se novi kralj ja1e okren&!i
de"okra-iji ili "onar%ijsko)a&!ori!arno" oblik& vladavine. 9 prilog po!onje"&
govorili s& pos!avljanje s!aroga frankis!a 'riasa Navarra +a pre"ijera i prevlas!
90
Za%valj&j&i poli!i1koj +nanos!i &spje% pogodbene i pak!ovske pro"jene re;i"a odra+io se i &
realnoj poli!i-i. Kasnije s& se sredinji ak!eri !ransfor"a-ije & pro"jena"a s&s!ava & Poljskoj i
MaCarskoj orijen!irali pre"a &spjeno"e Dpanjolsko" "odel&E.
98
Bortes je nas!ao & 82. s!olje& kao dvorsko vijee kralja koje je i"alo +na!ne ovlas!i &
pore+no"e, prora1&nsko"e i ope" +akonodavs!v&. >a+vla!en je & apsol&!i+"& 83. s!oljea, a
ope! je &veden s liberali+a-ijo" 8I80. L!ada pa do 20. s!oljea &glavno" je f&ngirao kao
parla"en!arno !ijelo &s!avne "onar%ije. Bortes je pod 0ran-o" 89<2. for"alno pos!avljen kao
+akonodavno !ijelo. Zas!&pni-i s& bili i"enovani ili s& i% DbiraleE s!aleke sk&pine dr&!va. 9
Bortesu 89H?)89H3. jo s& do"inirale &vjerene pris!ae 0ran-ova re;i"a.
8I:
re;i"& vjerni% frankis!a & Bortesu. S!ra!egija 'riasa Navarra da &spos!avi
Dograni1en& de"okra-ij&E kojo" bi &pravljao re;i" FMaraval i San!a"aria,
89I3, I2G propala je +bog opo+i-ije re;i"& i kralja. >a+li1i!e opo+i-ijske sk&pine
& "eC&vre"en& s& iskoris!ile liberali+a-ij& s!arog re;i"a i &jedinile se &
Boordina%iKn ,emo%rSti%a F.4G. Pod !i" organi+a-ijski" krovo" &spjele s& se
&skladi!i opo+i-ijske ak!ivnos!i kranski% de"okra!a, liberala, so-ijalde"okra!a,
so-ijalis!a, ko"&nis!a, "aois!a i ilegalni% sindika!a, !e sprije1i!i res!a&ra-ijska
poli!ika 'riasa Navarra !rajkovi"a i so-ijalno" "obili+a-ijo". Kad je pos!alo
jasno da Navarrova vlada nije ;eljela pri%va!i!i nas!avak pregovora s opo+i-ijo",
pora+ frankis!i1ki% hardliners F!ako+vani% "unkersG & glasovanj& & parla"en!& i
pri!isak kralja po!akn&li s& 'riasa Navarra da ods!&pi. A"enovanje" 'dolfa
S&^re+a
92
novi" pre"ijero" kralj je &s"jerio b&d&& de"okra!i+a-ij&. Nakon
0ran-ove s"r!i !i"e je bilo +akora1eno & dr&g& va;n& e!ap& s"jene s!arog
re;i"a.
$re& fa+& od lipnja 89H3. do prosin-a 89HI. odredili s& pregovori i+"eC&
refor"ski &s"jereni% pos!frankis!i1ki% eli!a, s jedne, i opo+i-ije re;i"&, s dr&ge
s!rane. 9 pregovori"a nije vie bilo sa"o govora o pi!anj& de"okra-ija ili
a&!okra-ija, nego o konkre!ni" obli-i"a i !e"p& pro-esa prijela+a !e o oblik&
de"okra!ske vlas!i. 4ogovoreni s& !e"eljni DZakon o poli!i1koj refor"iE F89H3G,
"od&s prvi% slobodni% parla"en!arni% i+bora F89HHG i sadr;aj de"okra!skog
9s!ava F89HIG. Po1ela je ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije.
Ta"li%a 11. Institu%ionalni karakter autoritarnih re/ima u .u/noj 0uropi i
njihova smjena
Ze"lja $ip a&!ori!arnog
re;i"a
S!&panj
ins!i!&-ionali+iranos!i
re;i"a
S!&panj poli!i1kog i
dr&!venog
pl&rali+"a !o ga je
re;i" !olerirao
S"jena
a&!ori!arnog
re;i"a
Por!&gal korpora!ivis!i1ka
desna dika!&ra
srednji)visok poli!i1ki# ni+ak)
srednji
dr&!veni# srednji
vojni p&1
Br1ka ne%ijerar%ijska
desna vojna
dik!a!&ra
ni+ak poli!i1ki# ni+ak
dr&!veni# ni+ak)
srednji
kolaps
6panjolska 89:98930#
!radi-ionalis!i1ka
ka!oli1ka,
pol&fais!i1ka vojna
dik!a!&raO
893089H?#
"jeovi!a
-ivilno)vojna
"oderni+iraj&a
dik!a!&ra
srednji)visok 89:98930#
poli!i1ki# ni+ak
dr&!veni# ni+ak
893089H?#
poli!i1ki# ni+ak
dr&!veni# srednji)
visok
pro"jen& s&
odo+go +apo1ele
re;i"ske eli!e,
nakon !oga
dogovorena i+"eC&
re;i"a i opo+i-ije
*.2. Institucionalizacija demokracija
92
'dolfo S&^re+ pripadao je kril& frankis!i1ke vladaj&e koali-ije koje je bilo o!voreno pre"a
refor"a"a. Ko +a 0ran-ova ;ivo!a bio je generalni !ajnik (ovimientoa, ins!i!&-ionali+iranoga
jedins!venog pokre!a 0ran-ova re;i"a, a naposlje!k& je bio odgovoran +a infor"a!ivn& poli!ik&
Fdr;avneG !elevi+ije.
8I<
Na1in s"jene s!arog re;i"a do odreCenog je s!&pnja odredio !rajanje, "od&s i
sadr;aj ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije. 9 Br1koj je pro-es ins!i!&-ionali+a-ije,
od srpnja do prosin-a 89H<, !rajao krae nego & dvje"a iberijski" +e"lja"a,
b&d&i da s& ga provodili sa"o -ivili be+ s&djelovanja s!arog re;i"a. 9
6panjolskoj s& refor"ski &s"jerene eli!e s!arog re;i"a i opo+i-ija re;i"& "orali
pregovara!i od s!&denoga 89H?. do prosin-a 89HI. o prekarno" pro-es&
de"okra!i+a-ije e!ap& po e!ap&, pa je i !rajao +na!no d&lje. 9 Por!&gal& se
prvo!no 1inilo da radikalni prekid s prolo& re;i"a & revol&-iji karanfila 2?.
!ravnja 89H?. obeava br+& ins!i!&-ionali+a-ij& de"okra-ije. No, ak!ivis!i1ka
&loga vojske & poli!i-i d&go je odgaCala +avre!ak ins!i!&-ionali+a-ije
de"okra-ije. S!oga se & sl&1aj& Por!&gala opravdano govori F=in+ i S!epan, 8993,
820G o is!odobno" +avre!k& !ran+i-ije i de"okra!ske konsolida-ije & kolovo+&
89I2, kad s& pro"jeno" 9s!ava &klonjene posljednje vojne enklave & -ivilnoj
poli!i-i.
*.2.*. Portugal! dug proces institucionalizacije
Ans!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije & Por!&gal& po1ela je i+bori"a +a 9s!avo!vorn&
sk&p!in& 2?. !ravnja 89H?, a +avrila je prvo" revi+ijo" 9s!ava & kolovo+&
89I2. kad je rasp&!eno >evol&-ionarno vijee koje s& +aposjeli vojni 1asni-i i
kad s& or&;ane snage podreCene -ivilnoj kon!roli FMerkel i S!ie%l, 899H, ?92G.
Ls"ogodinje ra+doblje ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije "o;e se podijeli!i &
dvije fa+e# F8G od i+bora +a 9s!avo!vorn& sk&p!in& 2?. !ravnja 89H?. do s!&panja
na snag& 9s!ava 2?. s!&denoga 89H3O F2G od s!&panja na snag& 9s!ava &
s!&deno"e 89H3. do revi+ije 9s!ava 89I2.
Prva $aza. A+bori +a 9s!avo!vorn& sk&p!in& & !ravnj& 89H?. "og& se
o+na1i!i kao pravi de"okra!ski kons!i!&!ivni i+bori & Por!&gal&. 2ili s& +na1ajni
+a b&d&i pro-es de"okra!i+a-ije & Por!&gal& & !ros!r&ko" s"isl&.
Prvo, opi", slobodni" i po!eni" i+bori"a kao sredinji" pos!&pko"
liberalne de"okra-ije godin& dana nakon rupture 89H<. s!vorena je de"okra!ski
legi!i"irana parla"en!arna sk&p!ina, a !i"e i klj&1na ins!i!&-ija s&s!ava
parla"en!arne de"okra-ije. 9+ M0' i >evol&-ionarno vijee, koji s& svoj&
poli!i1ko)revol&-ionarn& legi!i"nos! i+vodili i+ r&enja a&!ori!arnog re;i"a, prvi
se p&! pojavila de"okra!ska ins!i!&-ija koja je bila &spos!avljena i legi!i"irana
de"okra!ski" pos!&pko". Ld !og se !ren&!ka & Por!&gal& po1ela &spos!avlja!i
Dpodijeljena legi!i"nos!E i+"eC& i+abrani% poli!i1ki% s!ranaka i revol&-ionarnoga
M0' FMaP,ell, 8993, 82<G, koja je obilje;avala &s!avn& s!varnos! +e"lje do
89I2.
4r&go, prvi de"okra!ski i+bori djelovali s& kao ka!ali+a!or & konsolida-iji
de"okra!ski% poli!i1ki% ak!era. Nas!ali o!voreni poli!i1ki pros!or isp&nili s&
s!ranka"a koje s& ovisile o po!pori graCana i koje s& s!oga bile odgovorne nji"a.
$ree +na1enje i+bora proi+la+ilo je i+ nji%ova re+&l!a!a. 9 !ren&!k& kad s&
& M0')& prevlas! s!ekle radikalne snage i kad je so-ijalna "obili+a-ija ko"&nis!a
dos!igla vr%&na-, na i+bori"a s& &vjerljivo pobijedili so-ijalde"okra!ski
&s"jereni so-ijalis!i M^rija Soaresa s :H,9 pos!o glasova. Ko"&nis!i s& s 82,?
8I?
pos!o glasova pos!ali !ek !rea jakosna s!ranka & +e"lji. S H,3 pos!o glasova
bira1a jednako je ne"oan os!ao i reak-ionarni Bentro ,emo%rSti%o !o%ial
?B,!A & koje"& s& bili organi+irani +aos!ali os!a-i sala+ari+"a. Je!vr!a s!ranka,
novoliberalna So-ijalde"okra!ska s!ranka FPartido !o%ial>,emo%rataG, dobila je
23,< pos!o glasova bira1a. $ako s& dvije jedno+na1no de"okra!ske s!ranke, PS i
PS4, +ajedno objedinile dvije !reine svi% glasova bira1a, dok s& P.P i .4S,
s!ranke koje s& bile pol&lojalne pre"a de"okra-iji, dobile sa"o 20 pos!o po!pore
bira1a FMerkel i S!ie%l, 899H, 30:G. $akvi" je re+&l!a!o" por!&galsko bira1ko
!ijelo op!iralo +a de"okra!ski s&s!av pre"a +apadnoe&ropsko" s!andard&.
,ruga $aza. >e+&l!a!o" i+bora +a 9s!avo!vorn& sk&p!in& & !ravnj& 89H?.
i isklj&1enje" prop&1is!i1ki% lijevoradikalni% vojni% 1asnika & s!&deno"e 89H?.
pos!ali s& nevjeroja!ni"a ko"&ni+a" ili neki napredni vojni re;i" kao al!erna!iva
s&s!av&. 9s!av i+ !ravnja 89H3. & Por!&gal& je &spos!avio de"okra!ski "odel.
9s!vari, & nje"& je bio vidljiv i r&kopis ko"&nis!a i napredni% vojni% 1asnika.
'si"e!ri1ni ko"pro"is i+"eC& s!ranaka -en!ra s najja1i" &!je-aje", s jedne, i
P.P)a i M0')i, s dr&ge s!rane, bio je vidljiv & s&ps!an-ijalni" &s!avni"
propisi"a koji s& d&boko +adirali & kapi!alis!i1ki privredni poredak. Sreds!va +a
proi+vodnj& !rebalo je so-ijali+ira!i !e proves!i radikaln& +e"ljin& refor"& kako
bi se pribli;ilo prokla"irano" -ilj& Dbesklasnog dr&!vaE. =iberalnode"okra!ske
aspek!e 9s!ava, kao !o s& slobodarska i graCanska prava, poli!i1ki pl&rali+a" i
parla"en!ari+a", djelo!vorno s& is!i-ali i +apisali & 9s!av, prije svi%, so-ijalis!i i
novoliberalni so-ijalde"okra!i. Pod pri!isko" ko"&nis!a, lijevog krila so-ijalis!a
i vodei% vojni% 1asnika & 9s!av s& &neseni i podr;avljenje, kolek!ivi+a-ija i
e!a!is!i1ko &pravljanje privredo". Za%valj&j&i !o"e ko"pro"isno" obras-& koji
je nas!ao pregovori"a, s 9s!avo" s& se "ogle iden!ifi-ira!i !ri najva;nije s!ranke
i vojska.
9s!avo" 89H3. prvo!no je nas!ao parla"en!arno)predsjedni1ki s&s!av
vlas!i. Ln se "o;e sves!i, ponajprije, na !ri 1i"benika#
nega!ivna isk&s!va sa slabo" i nes!abilno" parla"en!arno" rep&bliko"
od 8980. do 8923O ona s& posl&;ila kao arg&"en! pro!iv 1is!oga
parla"en!arnog s&s!ava vlas!iO
krajnje jaka i+vrna vlas! & Sala+arov& re;i"&O ona je posl&;ila kao
arg&"en! pro!iv predsjedni1kog s&s!ava vlas!i koji & sebi krije opasnos!
od a&!ori!arnoga predsjedni1kog re;i"aO
ko"pro"is o poli!i1koj vlas!i i+"eC& vojni% 1asnika koji s& preferirali
pre+iden-ijali+a" i de"okra!ski% s!ranaka poli!i1kog -en!ra koje s&
preferirale parla"en!arni s&s!av vlas!i.
Parla"en!arno)predsjedni1ki s&s!av & Por!&gal& ops!ao je do 89I2. 9 !o"
je !ren&!k& vojni &!je-aj na -iviln& poli!ik& de $a%to bio &velike po!isn&!. As!roila
se revol&-ionarna legi!i"nos! vojske. Nakon s!varnog po"i-anja & "oi &slijedila
je i korek!&ra 9s!ava. >evi+ijo" 9s!ava 89I2. nije sa"o rasp&!eno
>evol&-ionarno vijee i &spos!avljen -ivilni 9s!avni s&d, nego s& s"anjene i
ovlas!i predsjednika & koris! parla"en!a i kabine!a vlade. Lsa" godina nakon
revol&-ije karanfila & Por!&gal& je bio &spos!avljen parla"en!arni s&s!av vlas!i
FMerkel i S!ie%l, 899H, ?98. i d.G.
8I3
*.2.2. ;rka! kratak proces institucionalizacije
Br1ka !ran+i-ija Dstri%tu sensoE F4ia"ondo&ros, 89I3, 8??G pro!e+ala se od 20.
srpnja 89H<. Fpovla1enje vojskeG do dana prvi% de"okra!ski% i+bora +a parla"en!
Fkons!i!&!ivni% i+boraG 8H. s!&denoga 89H<. Prolo je, dakle, 883 dana dok
+e"ljo" nije +avladala de"okra!ski" pos!&pko" pos!avljena vlas!. $o nije bila
jedno+na1no najkraa fa+a sa"o & K&;noj 5&ropi, nego i & "eC&narodnoj
ko"para-iji slovi kao i+vanredno kra!ka fa+a &n&!ar -ijeloga !reeg vala
de"okra!i+a-ije. >a+lo+i s& br+og &spje%a !ran+i-ije, prije svega, na1in slo"a
s!arog re;i"a i poli!i1ka s!ra!egija Kons!an!ina Kara"anlisa kao is!akn&!e vodee
fig&re & pro"jeni s&s!ava. Br1ka s!oga "o;e bi!i &vjerljiv pri"jer +a !o koliko je
va;na &loga poli!i1kog djelovanja & pro-esi"a !ransfor"a-ije. Zapravo, i
Kara"anlis& s& pros!or djelovanja ograni1avali 1i"beni-i i dogaCaji na koje
gr1ki dr;avnik nije "ogao &!je-a!i.
2r+oj pro"jeni re;i"a pogodovala je ponajprije 1injeni-a !o je re;i" bio
po!p&no diskredi!iran jer je +aka+ao & &n&!arnjoj i, prije svega, & vanjskoj poli!i-i.
=egi!i"a-ijska osnova p&kovni1kog re;i"a, koja je o!po1e!ka bila slabija nego &
os!ali" dvje"a j&;noe&ropski" dik!a!&ra"a F=in+ i S!epan, 8993, 8:?G, is!roila
je i posljednje +ali%e legi!i"nos!i +bog g&enja s!&den!ski% pob&na & s!&deno"e
89H:. i propale -iparske p&s!olovine. 9 s!anj& o!vorene ra!ne opasnos!i 1inilo se
da je vanjskopoli!i1ka i vojna sposobnos! +e"lje da djel&je dovedena & pi!anje.
Sig&rnos! na-ije i sposobnos! vojnog djelovanja najvia s& dobra profesionalni%
vojni% 1asnika. Kako bi se ona obnovila, Dvojska kao ins!i!&-ijaE s"a!rala se
prisiljeno" &kin&!i Dvojsk& kao re;i"E i vra!i!i se & vojarne. Jinilo se kako je
sa"o na !aj na1in "og&e spasi!i in!egri!e! or&;ani% snaga F4ia"ondo&ros, 89I3,
8?3G. Zbog br+og povla1enja gr1ke vojske s poli!i1ke vlas!i Dde"okra!i+a!ori"aE
i+ opo+i-ije re;i"& nedos!ajao je pravi pro!ivnik i par!ner +a pregovore
F7&n!ing!on, 8998G. No, +a ra+lik& od Por!&gal&, i &n&!ar opo+i-ije re;i"& & !o"
s& !ren&!k& radikalne snage bile "ala "anjina. >i+ik da bi +bog nji%ove radikalne
s!ra!egije !ransfor"a-ije na poli!i1k& po+orni-& ope! "ogla bi!i po+vana DvojskaE
kao ve!o ak!er bio je "anje nego & dvje"a os!ali" j&;noe&ropski" +e"lja"a.
Lsi" !oga, Kara"anlis je &bla;io Dpreos!ale ri+ikaE od vojske, "ili!an!ne
lijeve opo+i-ije re;i"&, ne"ili!aris!i1ke reak-ionarne desni-e i proble"
"onar%ije !ako !o je pri%va!io grad&alis!i1k& s!ra!egij& koja je &
sekven-ioniranj& !ransfor"a-ijski% koraka &va;avala ponajprije, i !o s &pravo
"akijavelis!1ki" virtP, vre"enski 1i"benik. .iljevi s& bili# br+o iskoris!i!i
si!&a-ijski &vje!ovan& slabos! vojske, odr;a!i na ok&p& velik& i %e!erogen&
de"okra!i+a-ijsk& koali-ij&, s&k-esivno se dis!an-ira!i od na-ionalne i
pol&de"okra!ske desni-e, &1ini!i &"jereni"a radikalne snage & opo+i-iji, rijei!i
proble" kr&ne koja je & prolos! &glavno" bila pol&lojalna de"okra-iji, !e
ka+ni!i +lo1ine re;i"a, ali be+ ri+ika od des!abili+a-ije F4ia"ondo&ros, 89I3,
8?9G.
Kedna od prvi% Kara"anlisovi% odl&ka bilo je privre"eno ponovno
&voCenje s!arog 9s!ava i+ 89?2, dok legi!i"na Kons!i!&an!a ne i+vri n&;ne
revi+ije 9s!ava. Monar%ija je s&spendirana referend&"o" o oblik& dr;ave.
8IH
Neposredno s& doneseni &s!avni dekre!i koji"a s& &kin&!i propisi %&n!e i
a&!okra!ski os!a-i & pravos&C&, &pravi i obra+ovno" s&s!av&. As!odobno je
objavljena a"nes!ija poli!i1ki% +a!vorenika. =egali+irane s& sve poli!i1ke s!ranke,
&klj&1&j&i i Ko"&nis!i1k& par!ij& FKK5G.
9 jo prekarnoj fa+i !ran+i-ije kon+erva!ivni poli!i1ar Kara"anlis
provodio je Ds!ra!egij& inkl&+ivne legi!i"a-ijeE koja je, nas&pro! neliberalnos!i
preda&!ori!arne poslijera!ne de"okra-ije F89<9)893HG, & novi de"okra!ski s&s!av
!rebala &klj&1i!i sve va;ne poli!i1ke snage. Kara"anlis je is!odobno ope! pos!avio
oko H? pos!o vii% 1asnika koji s& pali kao ;r!ve 1is!ki p&kovni1ke %&n!e F=in+ i
S!epan, 8993, 8::G. $a je "jera nedvojbeno pridonijela osig&ranj& odanos!i
vojske pro-es& de"okra!i+a-ije.
Br-i s& I. prosin-a 89H<. odl&1ili &kin&!i "onar%ij& i is!odobno i+abra!i
prvi de"okra!ski parla"en! be+ neliberalni% ograni1enja, kao !o je bilo prije
893H. =in+ i S!epan F8993, 8:2G s"a!raj& da je najkasnije & !o" !ren&!k& Fnakon
8<2 danaG !ran+i-ija bila &spjeno +avrena.
Za ra+lik& od 6panjolske i Por!&gala, vr%ovi %&n!e i vojni 1asni-i i
sig&rnosni poli-aj-i koji s& i+ravno s&djelovali & "&1enj& i & +lo1ini"a re;i"a
ve s& 89H?. i+vedeni pred s&d. $roji-a voCa p&1a N Papadopo&los, Pa!!akos i
Makare+os N ka;njeni s& !ako !o s& do;ivo!no lieni slobode. 9 vie od s!o!in&
s&dski% pos!&paka podign&!e s& op!&;ni-e i os&Ceni s& +lo1ini re;i"a, povrede
lj&dski% prava i velei+daja. Br1ka je jedna od "alobrojni% +e"alja i+ !reeg vala
de"okra!i+a-ije koja je, & sklad& s pravno" dr;avo" i opse;no, os&dila i ka+nila
ekla!an!ne +lo1ine re;i"a. Novi de"okra!ski 9s!av $ree >ep&blike & Br1koj
s!&pio je na snag& 9. lipnja 89H?.
9:
Najkasnije & !o" !ren&!k& &spjeno je bio
+avren pro-es ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije & Br1koj.
*.2.2. Dpanjolska! proces pogod(ene institucionalizacije
Ld svi% !rij& j&;noe&ropski% +e"alja ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije poka+ala se
naj!e;o" & 6panjolskoj. Nas&pro! Por!&gal& i Br1koj, ni ins!i!&-ije ni vladaj&e
eli!e frankis!i1koga re;i"a nis& bile ods!ranjene ili ra+vla!ene radikalni"
lo"o". Lpo+i-ija je bila preslaba, a vojska kao ve!o ak!er previe "ona. Apak,
opo+i-ija re;i"& bila je jaka, a p&ko!ina & frankis!i1ko"e vladaj&e" blok&
dos!a!no d&boka da nakon 0ran-ove s"r!i dvije s!rane +a!rebaj& jedna dr&g&. Sve
jasnija svijes! o "eC&sobnoj &p&enos!i &+rokovala je ra+govore poli!i1ki% voCa
dvaj& !abora, koji s& &br+o popri"ili karak!er pregovora. >e+&l!a! je bio pro-es
ins!i!&-ionali+a-ije o koje"& s& se dogovorile eli!e dvij& s!rana, a koji je pro!ekao
& 1e!iri e!ape i +avrio 89HI. &s!avno po!p&no ra+vijeni" s&s!avo" liberalne
de"okra-ije FMaravall i San!a"aria, 89I3, I2. i d.O 'rias)Salgado, 89II, :8?O
Kra&s, 8993, 2H8. i d.O =in+ i S!epan, 8993, 92. i d.G.
8. Zakon o politikoj re$ormi. Nakon !o je i"enovan pre"ijero", 'dolfo
S&^re+ je &spio nagovori!i vr% (ovimienta i Bortes koji s& jo &vijek
+aposjedali frankis!i da pris!an& na +akon koji bi sa s&vereno& naroda,
&voCenje" opega bira1kog prava i pos!&pko" &s!avne refor"e polo;io
9:
L pojedini" &s!avni" odredba"a o organi+a-iji dr;ave &sporedi!i Zervakis F89II, 899HG.
8II
!e"elja- ins!i!&-ionali+a-iji poli!i1kog s&s!ava F'rias)Salgado, 89II,
:8IG. Zakon je pri%vaen & frankis!i1ko" Bortesu s <23 glasova N ?9 bilo
je pro!iv, a 8: s&+dr;ani% N i na referend&"& 8?. prosin-a 89H?, na
koje"& je s&djelovalo HI pos!o bira1a, s 9< pos!o glasova FMaravall i
San!a"aria, 89I3, I:G. Po"o& ;e= para la 7e$orma Politi%a S&^re+ je
&spio o1&va!i pro-ed&raln& legalnos! frankis!i1kog &s!ava, dobi!i pris!anak
najveeg dijela eli!a s!arog re;i"a i jedno+na1no kren&!i p&!e"
de"okra-ije. (isoka po!pora graCana na referend&"& 8?. prosin-a 89H?.
osig&rala je !aj p&! i legi!i"a-ijski.
2. ;egaliza%ija 2omunistike partije. 9 !ravnj& se S&^re+ odva;io na korak
legali+a-ije Ko"&nis!i1ke par!ije pro!iv koje s& vojska i hardliners i+
frankis!i1kog b&nkera vodili go!ovo kri;arski ra! i 1e!rdese! godina nakon
graCanskog ra!a F'rias)Salgado, 89II, :89G. 9na!o1 kri!i-i s nji%ove
s!rane, nije s!avljen poli!i1ki ve!o. Prip&!anje" Ko"&nis!i1ke par!ije na
preds!ojee parla"en!arne i+bore S&^re+ nije sa"o &klonio jedno
neliberalno ograni1enje & de"okra!sko" s&s!av&, nego je i s!vorio
pre!pos!avk& da se i ko"&nis!i, koji s& i"ali +na!n& sposobnos! da
"obili+iraj& ind&s!rijsko radni!vo, &klj&1e & ni+ dogovora i pak!ova &
projek!& ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije F=in+ i S!epan, 8993, 9IG.
:. 2onstitutivni iz"ori 1FNN. 9 lipnj& 89HH. & 6panjolskoj s& odr;ani prvi
slobodni i neograni1eno ko"pe!i!ivni i+bori. BraCanska 9nija -en!ra
F9.4G 'dolfa S&^re+a dobila je rela!ivn& vein& glasova F:<,3 pos!oG.
So-ijalis!i FPSL5G s& pos!ali dr&ga jakosna s!ranka F29,< pos!oG. 4esno
&s"jerena @llianza Popular F'PG i Ko"&nis!i1ka par!ija FP.5G s I,<
odnosno 9,< pos!o proli s& vidljivo slabije F2arrios, 899H, ?3HG. >e+&l!a!
i+bora donio je sa sobo" dva po+i!ivna &1inka +a nas!avak pro-esa
de"okra!i+a-ije# prvo, dvije &"jerene s!ranke -en!ra dobile s& dvije
!reine glasova bira1a i, +a%valj&j&i poja1ano"e ra+"jerno"e i+borno"
s&s!av&, !ri 1e!vr!ine "jes!a & parla"en!& FNo%len, 8990, 28IGO dr&go,
i+"eC& ljevi-e i desni-e oblikovala s& se dva !abora o!prilike jednake
veli1ine, koja s& slijedila -en!ripe!aln& logik& na!je-anja.
<. Izrada i usvajanje Ustava. Sve 1e!iri opepanjolske s!ranke koje s& bile
+as!&pljene & parla"en!& F'P, 9.4, PSL5, P.5G, !e ka!alonski
na-ionalis!i F.i9G ak!ivno s& s&djelovali & rad& na de"okra!sko" 9s!av&,
ali s& klj&1ne odl&ke donijeli sa"o vr%ovi s!ranaka F'rias)Salgado, 89II,
:20G. $on s& davale dvije najvee s!ranke ) 9.4 i PSL5. Kao !o s&
pregovore i+"eC& re;i"a i opo+i-ije & ranoj fa+i ins!i!&-ionali+a-ije
de"okra-ije nosile vodee poli!i1ke eli!e, voCe s!ranaka odredile s& i
donoenje 9s!ava. Lbje"a fa+a"a jedno+na1no s&, dakle, &pravljale eli!e
FKra&s, 8993, 2H2G. 4ok je i+vanparla"en!arni pri!isak !rajkovi"a,
prije!nja"a !rajko" i de"ons!ra-ija"a ja1ao pregovara1ki polo;aj
de"okra!ski% snaga, i p&ko je pos!ojanje vojske s!alno djelovalo kao
ograni1enje i ri+ik & -jelok&pno" pro-es& de"okra!i+a-ije.
Ko"pro"isni i konsen+&sni karak!er i+rade 9s!ava pod&pirali s& go!ovo
svi 1lanovi parla"en!a. $o je pos!alo jasno kad je na-r! 9s!ava pri%vaen go!ovo
8I9
jednoglasno & de"okra!ski legi!i"irano" Bortesu, osi" vrlo "alo glasova pro!iv
s krajnjega desnog krila 'P)a FMaravall i San!a"aria, 89I3, IIG. Pri%vaanje
9s!ava na referend&"& po!vrdilo je irok& s&glasnos! panjolski% graCana. $ako
je ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije & 6panjolskoj, koja se prvo!no 1inila
prekarno", &velike +avrena & vies!&panjsko" pos!&pk&. A DZakon o poli!i1koj
refor"iE F89H3G i 9s!av pri%va!ile s& pre"one veine & parla"en!& i na
referend&"&. Ld !rij& novi% &s!ava & K&;noj 5&ropi, panjolski %onstitu%iKn
nedvojbeno je pro-ed&ralno najde"okra!skije legi!i"iran.
9 ire"& s"isl&, ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije ipak je !rajala do :8.
lis!opada 89H9. $ada je privre"eni" rjeenje" & odnos& pre"a kasnije"&
&s!avnopravno" &reCenj& &spos!avljen posljednji od 8: re;i"a a&!ono"ije &
panjolski" regija"a N a&!ono"ni" +ajedni-a"a FKra&s, 8993G. Kako o !o"
pi!anj& & 9s!av& nije pronaCeno ko"pro"isno rjeenje i+"eC& desni-e i ljevi-e,
+agovornika -en!rali+irane dr;ave i regionalni% na-ionalis!a, koje bi o"og&ilo
konsen+&s, ko"pro"iso" o odgaCanj& rjeenja pre-i+no &reCenje regionalni%
a&!ono"ija bilo je odgoCeno & b&d&nos!. $ako je i+bjegn&! ri+ik da se po+ove
vojska kao sa"oi"enovani 1&var !eri!orijalne -jelovi!os!i panjolske dr;ave.
4r&go, sprije1ene s& +ajedni1ke des!r&k!ivne prosvjedne ak-ije regionalni%
na-ionalis!a, koje bi doda!no po!akn&le !eror baskijske 5$')e. Privre"en&
Dodl&k& o neodl&1ivanj&E FKra&s, 8993, 2H<G o pi!anj& a&!ono"ije s!oga je
opravdano s%va!i!i kao bi!n& sas!avni-& ras!ereenja !ran+i-ijske agende.
DProble" dr;avnos!iE F=in+ i S!epan, 8993G, koji je & As!o1noj 5&ropi F&
K&goslaviji, Sovje!sko" Save+& i na Kavka+&G &+rokovao graCanske ra!ove i koji
& njoj s!alno &gro;ava pro-es de"okra!i+a-ije, & 6panjolskoj je +na!no &bla;en
ra+&"no" poli!iko" timing and seMuen%ing. 9 poli!i1ki ra+&"no
sekven-ioniranje koraka & !ran+i-iji &braja se i !er"in i+bora. A+bori s&
pro"iljeno najprije provedeni na na-ionalnoj ra+ini 89HH, a po!o" pos!&pno i &
Da&!ono"ni" +ajedni-a"aE. $ako s& poli!i1ke agende, organi+a-ije, ins!i!&-ije,
a&!ori+irana vlas! i de"okra!ska legi!i"nos! najprije s!voreni i s!abili+irani &
-ijeloj panjolskoj dr;avi F=in+ i S!epan, 8993, 800G. $ek s& nakon !oga i+bori"a
i &spos!avo" regionalni% !ijela %omunidades autKnomas s!ekle poli!i1k& vlas! i
legi!i"nos!. 9 dr;ava"a & koji"a +bog sna;ni% regionalis!i1ko)na-ionalis!i1ki%
+a%!jeva +a a&!ono"ijo" pos!oji vir!&alni proble" dr;avnos!i redoslijed i+bora N
prvo na-ionalni, a po!o" regionalni N "o;e, dakle, &bla;i!i opasnos! od
se-esionis!i1ke de+in!egra-ije
9<
Zaklj&1no !reba spo"en&!i i 1i"benika koji je nedvojbeno bi!no pridonio
&spje%& ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije# bili s& !o osoba i konkre!no poli!i1ko
djelovanje kralja K&ana .arlosa. Kao "onar%, preds!avljao je jedins!vo i
!eri!orijalni in!egri!e! dr;ave. Kako je bio nasljednik kojega je i"enovao 0ran-o,
najprije se 1inilo da e &!jelovljava!i kon!in&i!e! s!arog re;i"a. $o je dvoje bilo
pre!pos!avka da ga or&;ane snage pri%va!e kao vr%ovnog +apovjednika i da
vojska i frankis!i1ki b&nker gledaj& na njega kao na ja"-a nji%ovi% in!eresa i
9<
=in+ i S!epan F8993, 803G &po+oravaj& na obra!an redoslijed i+bora & K&goslaviji i Sovje!sko"
Save+&. Lndje je prijevre"eno odr;avanje regionalni% i+bora &+rokovalo ja1anje proble"a!ike
na-ionali+"a. $o je pak &+rokovalo +ao!ravanje se-esionis!i1ki% !e;nji +a na-ionalno"
neovisno& bivi% rep&blika i graCanski ra!.
890
vrijednos!i. As!odobno, poli!i1ke odl&ke kralja poka+ale s& da je o!voren +a
refor"e. $o !o je K&an .arlos i+abrao 'dolfa S&^re+a +a pre"ijera "ora se
pro"a!ra!i kao jedna od klj&1ni% rani% odl&ka & de"okra!i+a-iji. Nai"e,
legi!i"no i"enovanje od s!rane kralja dalo je S&^re+& doda!an pros!or +a
djelovanje koji nikad ne bi dobio de"okra!ski" i+bori"a nas&pro! a&!ori!arni"
ve!o snaga"a.
Pregled & !abli-i 82 jo jedanp&! ko"para!ivno osvje!lj&je obilje;ja
ins!i!&-ionali+a-ije !rij& de"okra-ija.
Ta"li%a 1+ Institu%ionaliza%ija demokra%ije u .u/noj 0uropi
Ze"lja $rajanje
ins!i!&-ionali+a-ije
de"okra-ije
Na1in
ins!i!&-ionali+a-ije
Pos!&pak
donoenja &s!ava
$ip de"okra!skog
s&s!ava vlas!i
Por!&gal
& iroko" s"isl&#
!ravanj 89H<.
kolovo+ 89I2. FI
godina, : "jese-aG
a
& &sko" s"isl&#
!ravanj 89H<.
!ravanj 89H3. F2
godineG
b
ruptura# dogovorena
i+"eC& lijevi%
1asnika i
de"okra!ski%
s!ranaka, be+ eli!a
s!arog re;i"a
&s!av &svojen &
ak!&alno" sa+iv&
parla"en!a, nije
bilo referend&"a
parla"en!arno)
predsjedni1ki
s&s!av vlas!i do
89I2O od 89I2.
parla"en!arni
s&s!av vlas!i
Br1ka
& iroko" s"isl&#
srpanj 89H<. lipanj
89H?. F2: "jese-aG
-
& &sko" s"isl&#
srpanj 89H<.
prosina- 89H< F<
"jese-aG
d
jednos!rano
&pravljana od s!rane
F&"nogo"e
kon+erva!ivneG
opo+i-ije re;i"&
&s!av &svojen &
ak!&alno" sa+iv&
parla"en!a, nije
bilo referend&"a
Fosi" referend&"a
o pi!anj& oblika
dr;aveG
parla"en!arno)
predsjedni1ki
s&s!av vlas!i do
89I3O od 89I3.
parla"en!arni
s&s!av vlas!i
6panjolska
& iroko" s"isl&#
s!&deni 89H?.
lis!opad 89H9. F<H
"jese-iG
e
& &sko" s"isl&#
s!&deni 89H?.
sije1anj 89HI. F20
"jese-iG
f
re$orma pa%tada#
dogovorena i+"eC&
re;i"ski% eli!a i
opo+i-ije
Zakon o poli!i1koj
refor"i
Freferend&" 89H3GO
&s!av &svojen &
ak!&alno" sa+iv&
parla"en!a
Freferend&" 89HIG
parla"en!arni
s&s!av vlas!i s
kraje" kao
poglavaro" dr;ave
a 6iroko ra+doblje pro!e;e se od +ba-ivanja Sala+arova re;i"a 89H<. do i1e+avanja posljednji%
&s!avni% enklava vojske & prvoj revi+iji 9s!ava.
b 9sko ra+doblje pro!e;e se od +ba-ivanja Sala+arova re;i"a 89H<. do s!&panja na snag& 9s!ava
89H3.
- 6iroko ra+doblje pro!e;e se od pada %&n!e 89H<. do s!&panja na snag& 9s!ava 89H?.
d 9sko ra+doblje pro!e;e se od pada %&n!e do 9. prosin-a 89H<, kad se sas!ao i+abrani gr1ki
parla"en! i kad je pre"ijer pos!ao odgovoran parla"en!&.
e 6iroko ra+doblje pro!e;e se od 0ran-ove s"r!i 89H?. do &spos!ave a&!ono"ni% +ajedni-a 89H9.
f 9sko ra+doblje pro!e;e se od 0ran-ove s"r!i do s!&panja na snag& 9s!ava 8. sije1nja 89H9.
*.5. Uspje<na konsolidacija demokracija
>a+dvajanje p&!ova !ran+i-ije & K&;noj 5&ropi ponajprije se "o;e sves!i na
ra+li1i! karak!er dik!a!&ra. ' ipak s& se po1e!ko" osa"dese!i% godina !ri "lade
898
de"okra-ije & Br1koj, Por!&gal& i 6panjolskoj nas!ojale konsolidira!i go!ovo
is!odobno FB&n!%er i dr., 899?, :I9. i d.O =in+ i S!epan, 8993, IH. i d.O Morlino,
899IO i!d.G.
*.5.*. Ustavna konsolidacija! sustavi vlasti
Ld !rij& &s!ava, sa"o je panjolski o!po1e!ka propisivao 1is!i parla"en!arni
s&s!av vlas!i. 6panjolska je vlada odgovorna parla"en!& i on je "o;e s"ijeni!i
kons!r&k!ivni" glasovanje" o nepovjerenj& F1l. 88:. i 1l. 8H?G. Pre"ijer "o;e, &
s&radnji s poglavaro" dr;ave i pre"a pre-i+no &!vrCeni" pravili"a, rasp&s!i!i
parla"en! F1l. 88?G. Lvlas!i i+"eC& parla"en!a i vlade, kao i i+"eC& poglavara
dr;ave i kabine!a, jedno+na1no s& ra+grani1ene i daj& jak polo;aj vladi i
pre"ijer&. S!abilnos! kabine!a doda!no ja1a kons!r&k!ivni ele"en! glasovanja o
nepovjerenj&. >asp&!anje parla"en!a od s!rane efa vlade i+isk&je "anje
pre!pos!avki no !o je !o &reCeno $e"eljni" +akono" S> Nje"a1ke. Lboje ja1a
vlad& i osobi!o pre"ijera koji, pre"a slov& 9s!ava, i"a va;niji polo;aj od
save+nog kan-elara & Nje"a1koj F2arrios, 899H, ?30G. Ldnos i+"eC& parla"en!a,
vlade i poglavara dr;ave & panjolsko" je sl&1aj& &reCen !ako da "o;e op!i"alno
isp&ni!i konsolida-ijske i"pera!ive o s!abilnos!i vlade, djelo!vornos!i i kon!roli
odl&1ivanja.
9 6panjolskoj je nejasnije, prekarnije i konflik!nije &reCena ver!ikalna
nego %ori+on!alna podjela vlas!i FKra&s, 8993aG. A dok je nedos!a!no pre-i+iranje
&s!avni% odnosa i+"eC& sredinje dr;ave i regija ras!ere!ilo ins!i!&-ionali+a-ij&
de"okra-ije, ono je op!ere!ilo konsolida-ij& de"okra-ije. 9 s&kobi"a sredinje
dr;ave i a&!ono"ni% +ajedni-a kao arbi!ar se +apravo pojavio 9s!avni s&d.
Zane"are li se !eroris!i1ka 5$' i lijevi na-ionalis!i1ki Cerri 8atasuna & 2askiji,
poli!i1ki kon!ra%en!i pri%va!ili s& arbi!rarn& &log& Tri"unala Bonstitu%ional. 9
6panjolskoj je 9s!avni s&d i"ao "nogo va;nij& &log& & konsolida-iji ins!i!&-ija
nego & Br1koj i Por!&gal& FKra&s, 8993a, 2H<G.
892
Ta"li%a 1#. Tip i trajanje mandata vlada u Grkoj 1FN&>GG#.
Pre"ijer (ladina
s!ranka ili
s!ranke
$ip vlade (rije"e "anda!a $rajanje
"anda!a
Kons!an!in Kara"anlis N4 jednos!rana1ka 89H<N89HH. :0 "jese-i
Kons!an!in Kara"anlis N4 jednos!rana1ka 89HHN89I0. :3 "jese-i
Beorgios >allis N4 jednos!rana1ka 89I0N89I8. 82 "jese-i
'ndreas Papandreo& P'SLK jednos!rana1ka 89I8N89I?. <I "jese-i
'ndreas Papandreo& P'SLK jednos!rana1ka 89I?N89I9. <I "jese-i
$sanis $sanne!akis N4 jednos!rana1ka 8I.3. N <.88.89I9. ? "jese-i
Ksenofon ZolY!as sves!rana1ka
vlada
sves!rana1ka ?.88.89I9NH.<.8990. ? "jese-i
Kons!an!in Mi!so!akis NP jednos!rana1ka 8990N899:. :3 "jese-i
'ndreas Papandreo& P'SLK jednos!rana1ka 899:N8993. :3 "jese-i
Kos!as Si"i!is P'SLK jednos!rana1ka 8993N2000. <: "jese-a
Kos!as Si"i!is P'SLK jednos!rana1ka 2000N200<.
a
<I "jese-i
prosje1no 2I,8
"jese-
a Pro"a!rano ra+doblje +avrava s kraje" Si"i!isove vlade 200<.
Izvor+ Zervakis F899H, 32:GO dop&njeno na !e"elj& ba+e poda!aka ele-!ion,orld.org.
Ldnosi &n&!ar i+vrne vlas!i, kao i i+"eC& i+vrne i +akonodavne vlas!i, & 9s!av&
$ree >ep&blike & Br1koj &reCeni s& nejedno+na1nije nego & 6panjolskoj. Pre"a
1l. 23 AA, predsjednik dr;ave i vlada +ajedno 1ine dvos!r&k& i+vrn& vlas!. Jl. :I
AA. ovla&je predsjednika dr;ave da & svako doba "o;e rasp&s!i!i vlad&, 1ak i
pro!iv volje parla"en!a
9?
FZervakis, 89II, :9IG. (ladi je po!rebno povjerenje i
parla"en!a i predsjednika dr;ave, ali se parla"en! ne "o;e rasp&s!i!i pro!iv volje
predsjednika dr;ave. Parla"en! "o;e pak sr&i!i vlad& apsol&!no" veino", ali
ne "ora pribavi!i kons!r&k!ivn& vein& da bi i+abrao novog efa vlade FZervakis,
899H, 3:0G. 2i!ni dijelovi &s!avne kons!r&k-ije podsjeaj& na parla"en!arno)
predsjedni1ki s&s!av vlas!i Pe!e >ep&blike & 0ran-&skoj i >ep&blike Poljske
nakon 89I9. Lvlas!i +akonodavne i i+vrne vlas!i, kao i vlas! predsjednika dr;ave
i efa vlade, nis& pre-i+no ra+grani1ene. Sposobnos! vlade da s&raC&je i odl&1&je
& velikoj "jeri ovisi o s!rana1kopoli!i1ki" kons!ela-ija"a i+"eC& predsjednika,
pre"ijera i parla"en!arne veine. 9 9s!av s& !ako &graCene pre!pos!avke +a
ins!i!&-ionalne s&kobe, koji s& se & poli!i1koj s!varnos!i Poljske i+"eC& 8990. i
899:. dois!a i ra+vili. Br1ka je os!ala po!eCena !akvi% ins!i!&-ionalni% s&koba &
fa+i konsolida-ije od 89H?. do 89I8. 'k!&alno" je poli!iko" do"inirala
nad"ona fig&ra pre"ijera Kara"anlisa, dok se predsjednik dr;ave Kons!an!in
$sa!sos &velike ograni1io na -ere"onijalne d&;nos!i. Kad je Kara"anlis 89I0.
+asjeo na polo;aj predsjednika dr;ave, pov&kao se i+ dnevne poli!ike. Njegov
nasljednik na d&;nos!i pre"ijera, so-ijalis! 'nfreas Papandreo&, vodio je od
89I8. poslove vlade s jednako" kari+"o" i s jo ja1i" a&!ori!e!o". Poli!i1ki
s&s!av Br1ke o!po1e!ka je de $a%to f&nk-ionirao pre"a pravili"a parla"en!arnog
s&s!ava vlas!i. >evi+ijo" 9s!ava 89I3. on je i de iure &!vrCen & 9s!av&. Mlada je
9?
>evi+ijo" 9s!ava 89I2. ovlas!i predsjednika dr;ave +na!no s& ograni1ene. Ln "o;e rasp&s!i!i
parla"en! sa"o pod +na!no o!e;ani" &vje!i"a Fo pojedinos!i"a# Zervakis, 899H, 322G. >evi+ijo"
9s!ava 89I3. predsjedni1ko)parla"en!arni s&s!av vlas!i pre!vorio se & 1is!i parla"en!arni s&s!av.
89:
gr1ka de"okra-ija bila po!eCena blokiraj&i% &s!avni% s&koba koji s& s!r&k!&rno
&graCeni & pol&predsjedni1ke s&s!ave vlas!i i koji s& se kasnije "anifes!irali &
Poljskoj i >&siji.
Ta"li%a 1&. Tip i trajanje mandata vlada u Portugalu 1FN)>GG'.
Pre"ijer S!ranka
$ip vlade (rije"e "anda!a $rajanje
"anda!a
M^rio Soares PS "anjinska vlada
F8 s!rankaG
srpanj 89H3. N sije1anj
89HI.
8I "jese-i
M^rio Soares PS Rnesl&;benaD
dvos!rana1ka koali-ija
sije1anj 89HI. N kolovo+
89HI.
I "jese-i
'lfredo Nobre da
.os!a
neovisni predsjedni1ka
ini-ija!iva
2I.I.89HI N 22.88.89HI. : "jese-a
FIH danaG
.arlos da Mo!a Pin!o neovisni
FPS4G
predsjedni1ka
ini-ija!iva
s!&deni 89HI. N srpanj
89H9.
I "jese-i
Maria de =&rdes
Pin!asilgo
neovisni predsjedni1ka
ini-ija!iva
srpanj 89H9. N sije1anj
89I0.
3 "jese-i
0ran-is-o S^ .arneiro PS4 !ros!rana1ka koali-ija sije1anj 89I0. N prosina-
89I0.
82 "jese-i
0ran-is-o Pin!o
2alse"ao
PS4 !ros!rana1ka koali-ija sije1anj 89I8. N r&jan
89I8.
I "jese-i
0ran-is-o Pin!o
2alse"ao
PS4 !ros!rana1ka koali-ija r&jan 89I8. N lipanj
89I:.
28 "jese-
M^rio Soares PS dvos!rana1ka koali-ija lipanj 89I:. N s!&deni
89I?.
29 "jese-i
'nibal .ava-o Silva PS4 "anjinska vlada
F8 s!rankaG
s!&deni 89I?. N kolovo+
89IH.
28,? "jese-i
'nibal .ava-o Silva PS4 "anjinska vlada
F8 s!rankaG
kolovo+ 89IH. N lis!opad
8998.
?0,? "jese-i
'nibal .ava-o Silva PS4 "anjinska vlada
F8 s!rankaG
s!&deni 8998. N lis!opad
899?.
<I "jese-i
'n!Ynio B&!erres PS "anjinska vlada
F8 s!rankaG
lis!opad 899?. N lis!opad
8999.
<H "jese-i
'n!Ynio B&!erres PS "anjinska vlada
a

F8 s!rankaG
lis!opad 8999. N !ravanj
2002.
29 "jese-i
Kos\ 2arroso PS4SPS dvos!rana1ka koali-ija !ravanj 2002. N srpanj
200<.
29 "jese-i
Pedro San!ana =ope+ PS4SPS srpanj 200<. N o;&jak
200?.
I "jese-i
prosje1no
28,2 "jese-a
a Nedos!ajalo je jedno "jes!o +a vein&. A+jedna1ena raspodjela "jes!a i+"eC& so-ijalis!a i
opo+i-ije.
Izvor+ Merkel i S!ie%l F899H, ?99GO dop&njeno na !e"elj& ba+e poda!aka ele-!ion,orld.org.
Konsolida-ija &s!avni% vlas!i & Por!&gal& !rajala je +na!no d&lje nego &
6panjolskoj i Br1koj. Zbog pre!%odno navedeni% ra+loga, !ran+i-ijske eli!e &
Por!&gal& prvo!no s& se odl&1ile +a parla"en!arno)predsjedni1ki s&s!av. Kako je
prvi predsjednik dr;ave od 89H3. do 89I3. bio 'n!Ynio >a"al%o 5anes, vojni
1asnik kojega je i+abrao narod, pripisivala "& se, "akar do revi+ije 9s!ava 89I2,
dvos!r&ka do"iniraj&a &loga. 4o 89I2. predsjednik dr;ave i"ao je posla sa es!
ra+li1i!i% pre"ijera. Neki od nji%, kao so-ijalis! M^rio Soares F89H3)89HIG,
!akoCer s& bili jake vodee poli!i1ke li1nos!i koje s& svoj& d&;nos! efa vlade
in!erpre!irale sa"osvjesno i iroko. Posljedi1no, kro+ oba s& se "anda!na
89<
ra+doblja 5anesa s!alno provla1ili s&kobi oko ovlas!i i+"eC& poglavara dr;ave i
efa vlade F2r&nea& i Ma-=eod, 89I3, <G, koji s& posebno op!ereivali
konsolida-ij& de"okra-ije do pro"jene 9s!ava 89I2. 9 Por!&gal& se i s!varno
ak!&ali+irala opasnos! koja se la!en!no nala+i & pol&predsjedni1ki" s&s!avi"a
vlas!i# dola+i do s&koba oko ovlas!i &n&!ar DdvoglaveE i+vrne vlas!i, kao i
i+"eC& poglavara dr;ave i parla"en!a, koji s& pridonosili ne&1inkovi!os!i
poli!i1ki% odl&ka i nes!abilnos!i vlada do 89I:.
4od&e, s!abilnos! vlade ne ovisi sa"o o !ip& s&s!ava vlas!i, nego je
posebno odreCena i s!r&k!&ro" s!rana1kog krajolika i "od&so" i+bornog s&s!ava.
Lpeni!o, ipak, va;i pos!avka da &pravo & "ladi" pos!a&!okra!ski"
de"okra-ija"a s!abilne vlade ja1aj& sposobnos! +a refor"e i djelovanje, !e
pridonose legi!i"nos!i poli!i1ki% ins!i!&-ija, a !i"e i konsolida-iji de"okra-ije.
$ri dese!ljea nakon pro"jene re;i"a vlade & !ri"a novi"
j&;noe&ropski" de"okra-ija"a dos!igle s&, s blagi" ra+lika"a, +apadno)
e&ropske s!andarde & pogled& !rajanja svog "anda!a Fs!abilnos!G. Prosje1ni
"anda! panjolski% vlada od 89HH. do 200<. !rajao je :?,? "jese-i, gr1ki% 2I,8
F89H<)200<G i por!&galski% 28,2 "jese-a F89H3)200?G. S!abilnos! vlada & sve !ri
+e"lje bila je vea od +apadnoe&ropskog prosjeka. 9 Por!&gal& s& se velika
&s!avna !ijela & s&s!av& vlas!i konsolidirala vidljivo kasnije nego & Br1koj i
6panjolskoj. 4ok s& se & !i" dvje"a +e"lja"a konsolida-ijski po!i-aji kre!ali i+
sredinji% &s!avni% ins!i!&-ija ka os!ali" ra+ina"a poli!i1kog s&s!ava, & Por!&gal&
je bilo obra!no# po!i-aji s ra+ine s!rana1kog s&s!ava !e po!i-aji nas!ali nes!ajanje"
vojske kao ve!o ak!era djelovali s& konsolidiraj&e na ins!i!&-ionaln& ra+in&
s&s!ava vlas!i.
Ta"li%a 1'. Tip i trajanje mandata vlada u Opanjolskoj 1FNN>GG&.
Pre"ijer S!ranka
$ip vlade (rije"e "anda!a $rajanje
"anda!a
'dolfo S&^re+ 9.4 "anjinska vlada srpanj 89HH. N !ravanj
89H9.
28 "jese-
'dolfo S&^re+ 9.4 "anjinska vlada !ravanj 89H9. N
velja1a 89I8.
22 "jese-a
=eopoldo .alvo)So!elo 9.4 "anjinska vlada velja1a 89I8. N
prosina- 89I2.
22 "jese-a
0elipe Bon+^les PSL5 jednos!rana1ka vlada prosina- 89I2. N
srpanj 89I3.
<: "jese-a
0elipe Bon+^les PSL5 jednos!rana1ka vlada srpanj 89I3. N
prosina- 89I9.
<8 "jese-
0elipe Bon+^les PSL5 "anjinska vlada prosina- 89I9. N
srpanj 899:.
<: "jese-a
0elipe Bon+^les PSL5 "anjinska vlada srpanj 899: N svibanj
8993.
:< "jese-a
Kos\ Marla '+nar PP "anjinska vlada svibanj 8993. N
o;&jak 2000.
<3 "jese-i
Kos\ Marla '+nar PP "anjinska vlada o;&jak 2000. N o;&jak
200<.
<I "jese-i
Kos\ =&is >. Zapa!ero PSL5 koali-ijska vlada o;&jak 200<.
a
N
prosje1no
:?,? "jese-i
a Pro"a!rano ra+doblje +avrava 200<. 9 !o" je !ren&!k& Zapa!erova vlada jo bila na d&;nos!i.
Izvor+ 2arrios F899H, ?30GO dop&njeno na !e"elj& ba+e poda!aka ele-!ion,orls.org.
89?
*.5.2. Predstavnika konsolidacija! stranaki sustavi i udru#enja
9 is!ra;ivanj& !ransfor"a-ije & K&;noj 5&ropi pos!oji irok konsen+&s o !o"e da
je konsolida-iji de"okra-ije bi!no pridonijela br+a konsolida-ija s!rana1ki%
s&s!ava FMerkel, 8990, 3O Morlino, 899?, :2<. i d.O Morlino i Mon!ero, 899?, 2?HO
P&%le, 899H, 8?8G. $a pos!avka !reba pos!a!i ekspli-i!no" na !e"elj& 1e!irij&
di"en+ija s!rana1ki% s&s!ava koje s& osobi!o va;ne +a konsolida-ij&#
frag"en!a-ije, polari+a-ije, vola!ilnos!i i !ako+vani% Dkri!i1ni% i+boraE.
*ragmenta%ija. 0rag"en!a-ija s!rana1kog s&s!ava nije bila proble" ni &
jednoj +e"lji. L!po1e!ka se kre!ala &n&!ar +apadnoe&ropskog prosjeka FMerkel,
8990, 3G. 9 Br1koj s& do"inirale dvije velike s!ranke# kon+erva!ivna DNova
de"okra-ijaE i DSve%elenska so-ijalis!i1ka s!rankaE FP'SLKG. 9dio dvij&
s!ranaka & glasovi"a i+nosio je ve 89H<. 3I pos!o, a nakon i+bora 89I8. &vijek
je bio vii od I0 pos!o FZervakis, 899H, 3:3G. Poli!i1ka in!erak-ija na ra+ini
parla"en!a i & !vorbi vlade s!oga je slijedila pravila dvos!rana1kog s&s!ava. 9
Por!&gal& se od prvi% parla"en!arni% i+bora 89H?. ra+vijao 1e!veros!rana1ki
s&s!av & koje"& s& s!ranke na desno"e F.4SG i lijevo" kril& FP.PG bile, dod&e,
va;ne, ali je gravi!a-ijsko sredi!e s!rana1kog s&s!ava &vijek bilo na dvje"a
s!ranka"a lijevoga FPSG i desnoga -en!ra FPS4G.
93
Lne s& posljednji% godina
dobivale od 30 do I0 pos!o glasova bira1a FMerkel i S!ie%l, 899H, 328G. Sli1na se
s!r&k!&ra oblikovala i & panjolsko"e s!rana1ko" s&s!av&. 4o 89I8. & naklonos!i
bira1a do"inirale s& !akoCer s!ranka desnog -en!ra F9.4G i s!ranka lijevog -en!ra
FPSL5G s oko 3? pos!o glasova bira1a. Ls!alo je odla+ilo ko"&nis!i"a Foko 80
pos!oG i reak-ionarnoj @llianzi Popular, kasnijoj Partido Popular Foko H pos!oG.
Nakon raspada vladaj&e s!ranke 9.4, osa"dese!i% je godina do"inirala
so-ijalde"okra!ska PSL5. Nakon refor"e PP)a & "odern& kon+erva!ivn&
s!rank&, panjolski s!rana1ki s&s!av f&nk-ionira go!ovo pre"a obras-&
dvos!rana1kog s&s!ava. A+borni save+ IzMuierda Unida, koji" s& do"inirali
ko"&nis!i i "anje regionalne s!ranke, dosad je sl&;io kao na"i-a!elj veine i
vladaj&i" so-ijalis!i"a F89I9)8993, !e od 200<G, i P&1koj s!ran-i F8993)200<G.
9"jerena frag"en!a-ija s!rana1ki% s&s!ava nije bila konsolida-ijski
proble" ni +a jedn& od !rij& j&;noe&ropski% de"okra-ija. $o se "o;e ope!ovano
pojasni!i i po"o& dvaj& poka+a!elja frag"en!a-ije koji se pri"jenj&j& &
is!ra;ivanj& s!ranaka. 5fek!ivni broj s!ranaka F=aakso i $agepera, 89H9G i
seda"dese!i% i osa"dese!i% godina & sve je !ri +e"lje &vijek bio i+"eC& !ri i 1e!iri
FMerkel, 899Ha, :39G. A "jerenje indekso" frag"en!a-ije F>ae, 893IG poka+&je
da s& Br1ka i Por!&gal bile blago ispod, a 6panjolska ne+na!no i+nad
+apadnoe&ropskog prosjeka FMorlino, 899?, :2<G.
Polariza%ija i protusustavske strane. Polari+a-ija s!rana1kog s&s!ava "o;e
se "jeri!i kao ideoloka dis!an-a i+"eC& relevan!ni% s!ranaka na lijevo"e i
desno" kril& s!rana1kog s&s!ava FSar!ori, 89H3G. L !o"e ne"a &sporedivi%
is!ra;iva1ki% poda!aka +a !ri j&;noe&ropske +e"lje. S!oga se, &"jes!o !oga,
polari+a-ija "o;e &!vrdi!i pro-jeno" o !o"e jes& li se na lijevo"e ili desno"
93
4S N .en!ro 4e"o-r^!i-o So-ialO P.P N Par!ido .o"&nis!a Por!&g&esO PS N Par!ido So-ialis!aO
PS4 N Par!ido So-ial 4e"o-ra!a.
893
r&b& e!ablirale relevan!ne pro!&s&s!avske s!ranke. Krajnja desni-a ni & jednoj od
!rij& +e"alja nije "ogla s!vori!i spo"ena vrijedne s!ranke. Po!pora bira1a o1i!o je
"anja nego & veini e!ablirani% +apadnoe&ropski% de"okra-ija F& 0ran-&skoj,
A!aliji, '&s!riji, 2elgiji i dr.G. $o se, prvo, "o;e objasni!i diskredi!iranje" &pravo
prevladani% desni% dik!a!&ra i, dr&go, desne kon+erva!ivne s!ranke ) Nova
de"okra-ija & Br1koj, P&1ka s!ranka & 6panjolskoj i .4S & Por!&gal& N &spjele
s& po!en-ijal bira1a krajnje desni-e go!ovo po!p&no &klj&1i!i & spek!ar
de"okra!ski% s&s!avski% s!ranaka FP&%le, 899H, 8?IG.
Ni ko"&nis!i1ka ljevi-a, &+ po1e!n& i+ni"k& por!&galske Ko"&nis!i1ke
par!ije, nije djelovala des!abili+iraj&e & fa+i de"okra!ske konsolida-ije.
5&roko"&nis!i1ka par!ija 6panjolske FP.5G, koja je seda"dese!i% godina pos!ala
&"jereno", &klj&1ila se, osobi!o nakon 89HH, & poli!ik& de"okra!skog
konsen+&sa F"eC& os!ali", & Mon-loa pak!ove 89HHG i !ako dala va;an ak!ivan
doprinos s!abili+a-iji panjolske de"okra-ije FKra&s i Merkel, 899:, 20<G.
Lr!odoksne ko"&nis!i1ke par!ije pod s!ari" s!aljinis!i"a .&n%alo" i 0lorakiso"
& Por!&gal& i Br1koj osig&rale s& vei i s!abilniji seg"en! bira1kog !ijela svoji%
+e"alja. Za obje je s!ranke va;ilo N i jo va;i N da s& nesposobne +a koali-ije na
na-ionalnoj ra+ini. Ko"&nis!i1ka par!ija Por!&gala bila je jedina ko"&nis!i1ka
par!ija & !ri"a j&;noe&ropski" +e"lja"a koja je privre"eno, & prvi% dvadese!
"jese-i nakon revol&-ije karanfila 2?. !ravnja 89H<, +na!no des!abili+a-ijski
&!je-ala na de"okra!i+a-ij& +e"lje. Nakon !o je 89H3. s!&pio na snag& 9s!av, KP
je i+g&bila &!je-aj, !e je oslabjelo nje+ino neko nega!ivno djelovanje na
konsolida-ij& de"okra-ije. Ld kraja seda"dese!i% godina ko"&nis!i s& +a&+eli
po+i-ij& vie pro!&vladine nego pro!&s&s!avske s!ranke. Lsi" !oga, obavljali s& N
sli1no kao Ko"&nis!i1ka par!ija 0ran-&ske N va;n& !rib&nsk& f&nk-ij&, jer s& se &
sl&;beno"e poli!i1ko" pro-es& pre!vorili & glasnogovornika dr&!veno
"arginali+irani% i poli!i1ki radikali+irani% sk&pina i !ako &kro!ili nji%ov
des!abili+a-ijski po!en-ijal &n&!ar de"okra!skog s&s!ava F2r&nea& i Ma-=eod,
89I3, ?3G.
4es!abili+a-ijske !enden-ije !o i% proi+vode pro!&s&s!avske s!ranke "og&
se pri"jereno s%va!i!i sa"o ako se pro"a!raj& & sklop& dina"ike na!je-anja &
s!rana1ko" s&s!av&. 'ko pro!&s&s!avske s!ranke i+a+ov& -en!rif&galn& dina"ik&
koja, kao & sl&1aj& Wei"arske >ep&blike, privla1i bira1e na dva krajnja pola
s!rana1kog spek!ra, one pos!aj& vir&len!an ri+ik +a de"okra-ij&. 'ko
pro!&s&s!avske s!ranke os!an& i+olirane na krili"a, a na!je-anje +a bira1e &velike
se kon-en!rira na bira1e poli!i1kog -en!ra, onda one go!ovo i nis& opasne +a
konsolida-ij& de"okra-ije. A & 6panjolskoj i & Por!&gal& o!po1e!ka s& se ra+vile
sna;ne -en!ripe!alne !enden-ije & na!je-anj& FMorlino, 899?, :2?G. Sa"o se &
Br1koj pojavila &"jereno -en!rif&galna !enden-ija, koj& +apravo nis& i+a+vale
pro!&s&s!avske s!ranke, nego dvije s!ranke koje s& konk&rirale +a vlas!#
kon+erva!ivna Nova de"okra-ija i ekspresivno so-ijalis!i1ki P'SLK. $o je,
is!ina, pridonijelo polari+a-iji poli!i1ke k&l!&re & Br1koj, ali nije prekora1ilo
de"okra!ske grani-e na s!rana1koj ra+ini.
Dolatilnost. Po"o& kon-ep!a volatilit= "jeri se +broj ne!o dobi!aka i ne!o
g&bi!aka bira1a relevan!ni% s!ranaka od i+bora do i+bora. Niska fl&k!&a-ija bira1a
&ka+&je na s!&panj konsolidiranos!i s!rana1kog s&s!ava. Prosje1na s!opa
89H
vola!ilnos!i & +apadnoe&ropski" dr;ava"a osa"dese!i% je godina i+nosila 9,3
pos!o
9H
FMorlino, 899?, :89G. Nas&pro! !o"e, & !ri"a j&;noe&ropski" dr;ava"a
od prvi% slobodni% i+bora sredino" seda"dese!i% do devedese!i% godina
Fdo899<G fl&k!&a-ija bira1a bila je vea. $o napose vrijedi +a 6panjolsk& s 83,9
pos!o, ali i +a Por!&gal s 8:,: pos!o i Br1k& s 82,? pos!o FMorlino, 899?, :8IG.
S!abilna ve+anos! bira1a slabije je i+ra;ena, osobi!o & 6panjolskoj, od prosjeka &
e!ablirani" +apadnoe&ropski" de"okra-ija"a, ali ra+like nipo!o nis&
dra"a!i1ne, a & posljednje"& s& se dese!lje& jo i s"anjile. Ni ra+voj fl&k!&a-ije
bira1a & K&;noj 5&ropi ne poka+&je des!abili+iraj&e ano"alije & odnos& pre"a
e!ablirani" de"okra-ija"a Zapadne 5&rope.
2ritini iz"ori. Prosje1ne vrijednos!i vola!ilnos!i, koje se "jere vie od
dva dese!ljea, prikrivaj& "og&e -e+&re ili dra"a!i1na po"i-anja bira1a &
odreCeni" parla"en!arni" i+bori"a. Pojave li se +na!na po"i-anja, "o;e se
govori!i o ]kri!i1ni" i+bori"a] FMorlino, 899?, :89G. Lni s& Dkri!i1niE & odnos&
pre"a de"okra!skoj konsolida-iji +a!o !o je prvo!no o!voreno %oe li
dekonsolidiraj&i dealigment
9I
prijei & konsolidiraj&i realigment obnovljene
ve+e i+"eC& bira1a i s!ranaka. 'ko se bira1i i+nova ne ve;& +a s!ranke,
konfig&ra-ija s!rana1kog s&s!ava os!aje nes!abilna. 9 nekonsolidirani"
de"okra-ija"a nes!abilan s!rana1ki s&s!av "o;e proi+ves!i +na!ne
des!abili+iraj&e &1inke. $o se dogaCa osobi!o onda kada se bira1i & br+i"
ra+"a-i"a po"i1& i+"eC& Ds!rana1ki% !aboraE Finter"lo% volatilit=G, !e se
ind&-iraj& nes!abilnos!i vlada i &+rok&j& ope!ovani U>turns & poli!i-i vlade. S!oga
se ne "o;e odr;a!i n&;an kon!in&i!e! refor"ske poli!ike. 9"jes!o !oga, pos!ojana
vola!ilnos! "ogla bi prijei & +asienos! s!ranka"a, odnosno i+ra+i!i +asienos!
s!ranka"a, !o & najgore" sl&1aj& prije!i pre!varanje" & +asienos!
de"okra-ijo". 'ko pak nakon kri!i1ni% i+bora &slijedi br+i realigment, onda oni
"o;da "og& bi!i odl&1&j&a prijelo"ni-a i+"eC& jo ne&1vrenoga,
privre"enoga i s!abilnoga s!rana1kog s&s!ava.
2ritini iz"ori odr;ani s& & Br1koj 89I8, a & 6panjolskoj 89I2 FMorlino,
899?, :8I. i d.G. 9 obje se +e"lje nakon !i% i+bora s!rana1ki s&s!av ope!
s!abili+irao. Kasnije nije vie bilo bi!ni% s!r&k!&rni% pro"jena. S!rana1ki s&
s&s!avi, & s!anovi!o" s"isl&, D+a"r+n&!iE, kako bi se !o reklo poj"ovi"a =ipse!a
i >okkana F893HG. 9 Por!&gal& s& se kri!i1ni i+bori odr;ali kasnije. (ola!ilnos! je
89IH. ope! porasla na 2:,: pos!o FMorlino, 899?, :8IG, a po!o" je pala na srednj&
ra+in&. Ld 89IH. i por!&galski s!rana1ki s&s!av slovi konsolidirani". 4ok s& &
6panjolskoj i Br1koj rano konsolidirani s!rana1ki s&s!avi dali va;an doprinos
konsolida-iji "ladi% de"okra-ija, & Por!&gal& bi se prije "oglo poi od
obra!noga &+ro1nog odnosa# & nje"& s& os!ali par-ijalni s&s!avi konsolidiraj&e
de"okra-ije po"ogli s!abili+a-iji s!rana1kog s&s!ava.
Udru/enja u industrijskim odnosima
9H
Prosje1na s!opa vola!ilnos!i & 83 +apadnoe&ropski% dr;ava od 89<?. do 89I<. bila je 80,3 pos!o
F=ane i 5rsson, 89IH, 83?G.
9I
L klasi1no" se dealigmentu & kri!i1ni" i+bori"a & ranoj fa+i konsolida-ije "o;e govori!i sa"o
&vje!no, jer se obi1no &ope jo nis& i+gradile s!abilne ve+e i+"eC& bira1a i s!ranaka. Apak, &
kri!i1ni" i+bori"a se po1e!no nas!ale s!rana1ke preferen-ije &velike i+nova &spos!avljaj&.
89I

Kao i & veini !ransfor"a-ijski% +e"alja, !ako je i & Por!&gal&, Br1koj i
6panjolskoj konsolida-ija preds!avni!va f&nk-ionalni% in!eresa & dva velika
&dr&;enja kapi!ala i rada !rajala d&lje nego br+a, prva konsolida-ija s!ranaka i
s!rana1ki% s&s!ava FS-%"i!!er, 899?, 2IHG. Prvo!no se posebno !eki" i pro;e!i"
ra+novrsni" s&kobi"a poka+alo oblikovanje s!abilni% obra+a-a pregovaranja
i+"eC& sindika!a i &dr&;enja poslodava-a. And&s!rijski odnosi & !i" !ri"a
+e"lja"a ne "og& se svrs!a!i ni & sindikalis!i1ki, ni & korpora!ivis!i1ki !ip
F2e"e, 89I<, 288. i d.G. Pre"a organi+a-ijskoj s!r&k!&ri, !i s& odnosi &
6panjolskoj i Por!&gal& vie nalik na prvi !ip, ali je i+nenaC&j&e !o s& se pre"a
na1in& ponaanja povre"eno pribli;avali dr&go" !ip&. >adni odnosi & Br1koj i
prije 893H, kao i nakon 89H<, bili s& obilje;eni e!a!is!i1ki" korpora!ivi+"o".
Portugal
Ld 89HI. & Por!&gal& s& pos!ojala dva sindikalna &dr&;enja koja s& o!ro
konk&rirala jedno dr&go"e, pri 1e"& je vei .B$P)A4 s 8,8? "ilij&na 1lanova
&sko pove+an s Ko"&nis!i1ko" par!ijo", 9B$ s "ilij&n 1lanova bli+ak je
so-ijalis!i"a, a "anji njegovi dijelovi i so-ijalde"okra!i"a. 4va &dr&;enja nis&
jedins!veno organi+irana pre"a gransko"e i profesionalno" na1el&. Sposobnos!
djelovanja i s&radnje sindika!a doda!no slabe lokalna i regionalna sindikalna
&dr&;enja. Po1e!ko" osa"dese!i% godina & .B$P)AS)& bilo je organi+irano :<I,
a & 9B$)& 20H pojedina1ni% sindika!a FMa!%\e, 89I:, 2I:G. A poslodav-i s&
i+diferen-irani regionalno F=isabon, Por!oG i sek!orski Find&s!rija, !rgovina,
poljoprivredaG, a !o se provla1i od !e"eljni% organi+a-ija do krovni% &dr&;enja
F4a&ers!kd!, 89II, <<HG. Posljedi-a frag"en!iranos!i krajolika &dr&;enja jes! i
voCenje !arifni% pregovora na ra+li1i!i" ra+ina"a. 9 Por!&gal& je bilo, i jo i"a,
!arifni% spora+&"a kako na granskoj ra+ini, !ako i na ra+ini pod&+ea i pogona
FPin!o, 8990, 2??G.
Lrgani+a-ijska ras-jepkanos! &dr&;enja i i+ nje proi+ala &n&!arnja
konk&ren-ija "eC& sindika!i"a i "eC& organi+a-ija"a poslodava-a nepovoljne
s& pre!pos!avke koopera!ivnoga in!eresnog pregovaranja. ' konflik!ni radni
odnosi ope! s& nepovoljni +a ra-ionalne opeprivredne !arifne spora+&"e.
Nepovoljan privredni ra+voj "o;e odgodi!i s!varanje spe-ifi1ne legi!i"nos!i
F5as!on, 893?G. Sindikalno &dr&;enje F.B$P)ASG koji" s& do"inirali ko"&nis!i
nije se od 89H<. do 89HH. s!varno nikad &s!e+alo od !rajka ili bio +a &"jerene
nadni-e, nego je Ko"&nis!i1ka par!ija +ao!ravala klasne s&kobe & Por!&gal&.
>adni s&kobi i infla-ijo" po!akn&!i spora+&"i o visoki" !arifa"a odr;ali s& se
do po1e!ka osa"dese!i% godina. 9 kon!eks!& ra+"jerno konsolidirane
de"okra-ije od sredine osa"dese!i% godina bilo je sve vie kon-en!rirani% ak-ija
i+"eC& sindika!a F.BP$)AS, 9B$G, &dr&;enja pod&+e!nika i vlade, !ako da s&
is!ra;iva1i !ransfor"a-ije i sindika!a govorili o neokorpora!ivi+"& & Por!&gal&
F4a&ers!kd!, 89II, <<HO Pin!o, 8990, 2?2O S-%"i!!er, 899?, ::8G. 9s!vari, !i s&
koopera!ivni radni odnosi nas!ali !ek nakon !o s& se konsolidirala va;na
par-ijalna podr&1ja Fs&s!av vlas!i, s!rana1ki s&s!av, privredaG por!&galske
de"okra-ije.
899
Grka
An!eresne sk&pine i &dr&;enja & Br1koj &vijek s& bili organi+a-ijski nedos!a!no
ra+vijeni, ins!i!&-ionalno slabi i &sko &s"jereni na d&ali+a" poli!i1ki% s!ranaka
Nove de"okra-ije FN4G i P'SLK)a FZervakis, 899H, 3<8G. $o osobi!o vrijedi +a
sindika!e i &dr&;enja poslodava-a. 9 9s!av 89H?. prvi s& p&! i+rijeko" &graCeni
sindikalno pravo na !rajk i pravo na kolek!ivni !arifni spora+&". Kon+erva!ivna
Kara"anlisova vlada !o je pravo !&"a1ila res!rik!ivno, napose & fa+i
konsolida-ije od 89H?. do 89I0, !e nas!avila s!ar& !radi-ij& e!a!is!i1ke kon!role
sindika!a od s!rane vlade. Noveliranje" radnog +akonodavs!va so-ijalis!i1ki
pre"ijer Papandreo& &spos!avio je, dod&e, Djednakos! & or&;j&E i+"eC&
pod&+e!nika i sindika!a, ali nakon 89I8. ni sa" nije "ogao od&s!a!i od
e!a!is!i1ko)pa!ernalis!i1ke kon!role.
Br1ki s& sindika!i organi+a-ijski ras-jepkani i pro;e!i s&kobi"a poli!i1ki%
s!ranaka. Sindika!i s&, is!ina, organi+irani pre"a na1el& jedins!venog sindika!a,
no !o je jedins!vo od"a% viekra!no nar&avano# konk&ren-ijo" profesionalno)
s!aleki% organi+a-ija i granski% sindika!a, od s!rane oko <.000 pojedina1ni%
sindika!a, !e konk&ren-ijo" poli!i1ki% prava-a &n&!ar najveega krovnog
sindikalnog &dr&;enja BS55)a FKa!sanevas, 89I<O 0akiolas, 89IHG.
Sindika!i se s&pro!s!avljaj& slabi" &dr&;enji"a pod&+e!nika. 4o 89I?. &
vladi se +a nji% jedva 1&lo. D9dr&;enje gr1ke ind&s!rijeE FS5(G preds!avlja sa"o
!rein& svi% ind&s!rijski% poslodava-a. A"a slab& sposobnos! na"e!anja obve+e
svoji" 1lanovi"a, pa +bog !oga !o &dr&;enje nije bilo privla1an par!ner +a
pregovore ni sindika!i"a ni vladi. (ie od 90 pos!o svi% pod&+ea i"a sa"o dese!
ili "anje na"je!enika. Nji%ove %e!erogene in!erese !eko je pove+a!i &
+ajedni1k& poli!ik& &dr&;enja FZervakis, 899H, 3<2G.
Lrgani+a-ijsko frag"en!iranje na s!rani poslodava-a i poslopri"a-a,
+a!vorenos! &dr&;enja pod&+e!nika +a refor"e sve do osa"dese!i% godina i s!alni
pok&aji vlade da ins!r&"en!ali+ira sindika!e nis& o"og&ili nas!anak
koopera!ivni% radni% odnosa & fa+i de"okra!ske konsolida-ije & Br1koj.
Posljedi1no, sindika!i s& 1es!o pose+ali +a !rajko" kao sreds!vo" os!varenja
in!eresa. Seda"dese!i% i osa"dese!i% godina Br1ka se &brajala &
+apadnoe&ropske +e"lje s najvii" s!opa"a !rajkova F'P!, 899<, I9G. $o, is!ina,
nije &gro+ilo konsolida-ij& de"okra-ije, ali je s gledi!a liberalne de"okra-ije &
dr&!v& s!vorilo podr&1ja koja nis& organi+irale dr&!vene snage na vlas!i!&
odgovornos!, nego s& i% &reCivale i kon!rolirale gr1ke vlade pre"a e!a!is!i1ko)
pa!ernalis!i1ko" obras-&.
Opanjolska
Kolek!ivno sa"oorgani+iranje dr&!veno)ekono"ski% in!eresa i nji%ova
sposobnos! +a djelovanje i s&radnj& na po1e!k& de"okra!i+a-ije seda"dese!i%
godina openi!o s& bili slabo i+graCeni FP\re+ 4ia+, 89IH, 33G. Pod&+e!ni-i, koji
s& pod 0ran-o" preds!avljanje svoji% kolek!ivni% in!eresa &velike prep&!ali
dr;avi, +bog nepos!ojanja slobodni% sindika!a i +a!i!e svoji% in!eresa od s!rane
200
do"inan!ne a&!ori!arne dr;ave nis& vidjeli ra+loge koji bi i% prisiljavali da
i+grade ja1a in!eresna &dr&;enja. Sredinje &dr&;enje pod&+e!nika nas!alo je s!oga
!ek & fa+i !ran+i-ije 89HH. f&+ijo" !rij& pojedina1ni% &dr&;enja & jedn& krovn&
organi+a-ij& FBon$ederatiKn 0spaTola de :rganiza%iones 0mpreseriales, .5L5G.
Ln se vrlo br+o pre!vorio & kva+i"onopolis!i1k& in!eresn& organi+a-ij&
pod&+e!nika koja je organi+irala go!ovo I0 pos!o pod&+e!nika FMerkel, 89I9,
3:HG. Prvo!no s& !o bile povoljne organi+a-ijske pre!pos!avke +a kon-en!riran&
privredn& poli!ik& poslodava-a.
6panjolski s& sindika!i na po1e!k& de"okra!i+a-ije bili, dod&e, ra+"jerno
dobro organi+irani, b&d&i da s& "ogli posegn&!i +a je+gra"a s!abilni%
organi+a-ija Bomisiones :"reras F..LLG
99
koje s& bile !olerirane & +avrnoj fa+i
0ran-ova re;i"a. No & panjolsko"e sindikalno" pokre!& nakon 89H?. nikad nije
dolo do kon-en!ra-ije koja bi bila &sporediva s ono" na s!rani poslodava-a.
Nai"e, & 6panjolskoj N kao i & -ijeloj K&;noj 5&ropi N sindika!i s& bili i jes&
podijeljeni pre"a poli!i1ki" prav-i"a na ko"&nis!i1ke F..LLG, so-ijalis!i1ke
F9B$G i regionalis!i1ko)a&!ono"is!i1ke F5=')S$( i dr.G sindika!e. 9+ s!&panj
organi+iranos!i od oko 80 pos!o F8990G,
800
nji%ova je repre+en!a!ivnos! ve vie od
dese!ljea najni;a & -ijeloj Zapadnoj 5&ropi. Pre"a !o"e, od kasni% seda"dese!i%
godina na s!rani s& poslopri"a-a pos!ojale nepovoljne organi+a-ijske
pre!pos!avke +a neokorpora!ivis!i1k& s&radnj& & ind&s!rijski" odnosi"a.
9na!o1 loi" po1e!ni" &vje!i"a i pro!ivno sredinje" !eore"&
is!ra;ivanja neokorpora!ivi+"a, & odl&1noj fa+i !ran+i-ije i konsolida-ije
de"okra-ije & 6panjolskoj od 89HH. do 89I3. sklopljen je ni+ privredni% i
so-ijalni% pak!ova i+"eC& sindika!a, .5L5 i dr;ave. Sadr;aji spora+&"a !i-ali s&
se poli!i1ki%, privredni% i so-ijalni% pi!anja. 9na!o1 nisko" s!&pnj&
repre+en!a!ivnos!i i organi+a-ijskoj frag"en!iranos!i, sindika!i s& se &velike
pridr;avali svoje obve+e da b&d& s&+dr;ani & pogled& nadni-a. No, ni!i je
&dr&;enje pod&+e!nika "oglo os!vari!i svoja inves!i-ijska obeanja dana klijen!eli
svoga &dr&;enja, ni!i s& vlade nakon 89I0. +adovoljavaj&e isp&nile svoje obve+e
& privrednoj i so-ijalnoj poli!i-i. Sindika!i s& s!oga 89I3. o!ka+ali
so-ijalnoekono"ske pak!ove i nis& i% vie prod&ljivali. 4olo je do lo"a i+"eC&
so-ijalis!i1ke vlade i sindika!a, koji nije &gro+io ni, & "eC&vre"en&
konsolidiran&, de"okra-ij&, ni privredni pole!.
Pravi se &1inak pak!ova "anje i+ra;avao & nji%ovi" posljedi-a"a na
privredno s!anje & +e"lji. Mnogo je va;nija posljedi-a spora+&"a bilo
s!abili+iranje de"okra-ije & ranoj i prekarnoj fa+i !ran+i-ije posreds!vo" pak!a
Monsloa i+ 89HH. FMaravall, 899?, 22:G. (lada, poli!i1ke s!ranke i sindika!i
dogovorili s& se o va;ni" "jera"a privredne i poli!i1ke refor"e. 4ogovori o
refor"i s& se odr;ali !e s&, "eC& os!ali", os!vareni i & 9s!av& 89HI. F2erne-ker,
8990, ?8G. Pak!ovi s& bili ponajprije +na1ajni +a !o !o s& proi+veli poli!i1k&
kli"& ko"pro"isa i konsen+&sa "eC& najva;niji" poli!i1ki" i dr&!veni"
snaga"a.
99
>adni1ka povjerens!va F..LLG osnovana s& &n&!ar prisilni% dr;avni% sindika!a pod prevla&
ko"&nis!a. 2ila s& ilegalna, ali s& od e+dese!i% godina &velike !olerirana F2erne-ker, 89I?G.
800
S-%"i!!er F899?, 29<G navodi da je kvo!a repre+en!a!ivnos!i por!&galski% sindika!a 2I,3 pos!o, a
gr1ki% :? pos!o.
208
Ld svi% !rij& +e"alja K&;ne 5&rope sa"o s& & 6panjolskoj poli!i1ki i
so-ijalnoekono"ski pak!ovi i+"eC& dr;ave, s!ranaka i sindika!a odnosno, rjeCe,
i+"eC& dr;ave, sindika!a i poslodava-a pridonijeli &spjenoj ins!i!&-ionali+a-iji i
konsolida-iji de"okra-ije. 9 fa+i od 89HH. do 89I8. !o"e s& osobi!o drago-jen
prinos dale lijeve s!ranke i sindika!i, i !o !ako !o s& svoje poli!i1ke -iljeve i
sreds!va &1inili &"jereniji"a, !e !ako dis-iplinirano vodili ra1&na o ranjivos!i
"lade de"okra-ije FKra&s i Merkel, 899:, 280G.
*.5.2. Integracija veto aktera
>a+doblje pos!a&!ori!arni% lo"ova karak!eri+ira !o da ak!eri s!arog re;i"a N
sk&pine eli!a, organi+a-ije, ins!i!&-ije N koji jo raspola;& va;ni" sreds!vi"a
"oi +a%!ijevaj& +a sebe i+van&s!avn& ve!o &log& & odnos& pre"a de"okra!skoj
-ivilnoj poli!i-i. (ojska je naj"oniji i +a konsolida-ij& de"okra-ije najopasniji
ve!o ak!er. Lna je ri+i1na +a de"okra-ij& osobi!o onda kada je &sko pove+ana s
pre!%odni" a&!ori!arni" re;i"o" ili je 1ak 1inila je+gr& njegove vladavine. Ld
!rij& j&;noe&ropski% +e"alja !ako je bilo ponajprije & Br1koj i 6panjolskoj.
Por!&gal se ra+likovao od !og obras-a po !o"e !o je & nje"& sa"a vojska sr&ila
s!ari a&!ori!arni re;i". No, &pravo s& +bog !og r&enja or&;ane snage rekla"irale
kako s& one revol&-ionarno legi!i"irane da obavljaj& &log& 1&vara koji !i!i
!ekovine revol&-ije karanfila od 2?. !ravnja 89H<.
9 Br1koj i 6panjolskoj desni vojni 1asni-i "orali s& +bog vlas!i!og
in!eresa sprije1i!i da b&d& po+vani na odgovornos! +a +lo1ine s!arog re;i"a.
As!odobno s& sa"i sebe s%vaali kao 1&vara !radi-ionalni% vrijednos!i, kao !o s&
na-ija, do"ovina i !eri!orijalna -jelovi!os!. =ijevi" vojni" 1asni-i"a & Por!&gal&
bilo je ponajprije s!alo da osig&raj& napredne so-ijalno)ekono"ske refor"e i+
89H<. i 89H?. Sa"o & Br1koj vojni 1asni-i nis& vie i"ali nikakv& &log& & fa+i
de"okra!ske konsolida-ije. (e s& spo"en&!i ra+lo+i +a !o, koji s& ponajprije bili
& po!p&noj diskredi!a-iji vojne %&n!e.
(e je opisana &loga vojske & fa+i ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije od
89H<. do 89I2. & Por!&gal&. 2&d&i da je nje+in poli!i1ki polo;aj legal+iran
9s!avo", por!&galski vojni 1asni-i nis& bili klasi1ni ve!o ak!er koji svoj
i+van&s!avni &!je-aj na poli!ik& os!var&je kao Dfak!i1na vlas!E i+van &s!avni%
nor"i. 9 prvi% osa" godina nakon pro"jene re;i"a or&;ane s& snage bile, preko
>evol&-ionarnog vijea, &s!avno legi!i"iran i ins!i!&-ionali+iran poli!i1ki ak!er.
Nji%ova se &loga, dod&e, ograni1avala na de"okra!sk& kvali!e!& por!&galske
de"okra-ije, a opasnos! od p&1a pro!iv de"okra-ije pos!ojala je N ako je &ope
pos!ojala N sa"o & prvo"e revol&-ionarno" ra+doblj&, !j. 89H?. godine. Blasine
o p&1& pojavile s& se prvi p&! kao d&bio+na &ro!a kon+erva!ivni% 1asnika kojo"
je & proljee 89H?. na vlas! !rebao doi general Spinola. 'ko s& i pos!ojali,
p&1is!i1ke s& planove one"og&ili lijevo &s"jereni vojni 1asni-i koji s& i"ali
vods!vo &n&!ar DPokre!a or&;ani% snagaE FM0'G. 4r&gi se pok&aj p&1a dogodio
nekoliko "jese-i kasnije, & s!&deno"e 89H?. Lnda s& lijevo &s"jereni 1asni-i
eli!ne jedini-e .LP.LN & =isabon&, koj& je vodio L!elo de .aval%o,
808
pok&ali
808
Major L!elo de .aval%o bio je vojni organi+a!or revol&-ije karanfila & =isabon& i br+o se
svrs!ao & radikalno lijevo krilo M0')a.
202
i+vri!i p&1 pro!iv &"jereni% s!r&ja & or&;ani" snaga"a. Pok&aj p&1a propao je
+bog loe pripre"e i nedos!a!ka po!pore & vojs-i. Nakon !oga s& &"jerenije snage
& or&;ani" snaga"a pre&+ele vojn& kon!rol& nad nas!avko" por!&galske
!ran+i-ije i ope! s& &spos!avile %ijerar%ijski +apovjedni lana- & vojs-i F'g*ero,
899?, 832O =in+ i S!epan, 8993, 822. i d.G. As!ina, !i"e jo +ad&go nije bila
okon1ana poli!i1ka &loga vojske, ali nije vie bilo opasnos!i od revol&-ionarnog
p&1a. (ojska je od 89H3. do revi+ije 9s!ava 89I2. bila &s!avno legi!i"iran ak!er
por!&galske poli!ike i po!ovala je !e"eljna pravila pl&ralis!i1ke de"okra-ije koja
s& bila &!vrCena & 9s!av&.
Kednako !e"eljno ra+&"ijevanje de"okra-ije nije po!vrCeno & panjolskoj
vojs-i. Lna je nedvojbeno bila najopasniji ve!o ak!er i is!akn&!i pri"jer poder
$a%ti%o, dakle fak!i1ni ve!o ak!er & odnos& pre"a pro-esi"a de"okra!i+a-ije &
!ri"a j&;noe&ropski" +e"lja"a. 0ran-ov re;i" nije, dod&e, ni & jedno"e
!ren&!k&, a osobi!o & svojoj kasnoj fa+i, bio prava vojna dik!a!&ra F=in+, 89HIaO
P&%le, 899?G. No vojni s& 1asni-i do 0ran-ove s"r!i obavljali +na1ajn& kon!roln&
f&nk-ij& &n&!ar re;i"a i redovi!o s& i"ali 1elne d&;nos!i & vladi, pravos&C& i
&pravi. Nakon 0ran-ove s"r!i +na!ni dijelovi vojnog vods!va signali+irali s& kako
s& nepovjerljivi pre"a refor"a"a. Ls!avljali s& "alo s&"nje & !o da s& pripravni
in!ervenira!i pro!iv dalekose;ni% liberali+a-ijski%, de"okra!i+a-ijski% i
federalis!i1ki% refor"i. Neki s& generali 1es!o i+ra;avali svoje ne+adovoljs!vo
!i"e !o je S&^re+ova vlada dop&s!ila legali+a-ij& Ko"&nis!i1ke par!ije & !ravnj&
89HH. (ojni s& 1asni-i bili jo jasniji & pogled& na refor"ski projek! poli!i1ke
de-en!rali+a-ije. Nis& se po+ivali sa"o na i+daj& 0ran-ova naslijeCa, nego i na
sankrosan!no !eri!orijalno jedins!vo Dpanjolske do"ovineE. Skep!i1nos! or&;ani%
snaga pre"a de"okra!i+a-iji poja1ao je broj vojni% 1asnika koji s& pali kao ;r!ve
!eroris!i1ki% napada 5$')e, a koji se nakon 89H?. poveao F'g*ero, 899?, 8?IG.
9 !i" poli!i1ki" okolnos!i"a nijedna od vlada 9.4)a nije &spjela nagna!i
vojsk& da b&de poli!i1ki s&+dr;ana. Poli!ika vlade s!oga se ekspli-i!no i i"pli-i!no
ravnala pre"a prije!nja"a vojno" in!erven-ijo". S napre!ko" de"okra!ski%
refor"i & doba vlada 9.4)a od 89HH. do 89I2. "no;ili s& se i +nakovi
o!vorenoga vojnog o!pora nas!avk& pro-esa refor"i. 9 !oj s& fa+i ope! o!kriveni
p&1is!i1ki planovi vojske. Jasni-i koji s& bili &ple!eni & planove dr;avnog &dara
do 89I8. &vijek s& "ogli ra1&na!i na blagos! vojni% s&dova koji s& bili nadle;ni
+a nji% FMorales i .alada, 89I8G. 9 velja1i je s!varno dolo do o!vorenog p&1a
kad s& jedini-e paravojne Guardia Bivil +aposjele Bortes, a oklopne jedini-e
nap&s!ile vojarne & (alen-iji. Ponajprije !reba +a%vali!i osobno" +a&+i"anj&
kralja !o & p&1& nis& s&djelovale i dr&ge vojne jedini-e i !o je on naposlje!k&
propao.
Pok&aji vojnog vr%a da i &b&d&e &!je1e na poli!i1ki ra+voj 6panjolske
i+g&bili s& prije!ei karak!er !ek nakon !rij&"falne i+borne pobjede so-ijalis!a &
jesen 89I2. So-ijalis!i1ka vlada pod 0elipeo" Bon+^leso" provela je pres&dne
"jere refor"e vojske. Lsobi!o se polagalo na "oderni+a-ij& i profesionali+a-ij&
or&;ani% snaga. 9la+ak & N'$L po"ogao je da se &naprijede profesionali+a-ija
vojske i nje+ina d&;nos! pre"a vanjskoj sig&rnos!i +e"lje. No, o &spjenoj
in!egra-iji or&;ani% snaga & nov& panjolsk& de"okra-ij& "o;e se govori!i !ek
nakon !o s& klj&1ne s!ra!eke polo;aje na ra+ini +apovjedni!va vojsko" +a&+eli
20:
de"okra!ski 1asni-i i nakon !o s& pake!o" +akona 89I<. &kin&!e korpora!ivne
povlas!i-e vojske F'g*ero, 899?, 8:2. i d.G. Propas! vojnog p&1a 89I8, &la+ak
so-ijalis!a & vlad& 89I2. i refor"ske "jere !o s& i% oni proveli 89I<. bili s&
odl&1&j&i kora-i koji"a je os!vareno povla1enje or&;ani% snaga i+ panjolske
poli!ike FKra&s i Merkel, 899I, ?3G.
Lsi" or&;ani% snaga, najveo" prije!njo" de"okra-iji poka+ala se
!eroris!i1ka pod+e"na organi+a-ija 5$'. DLr&;ana r&kaE baskijskog
na-ionali+"a s!alno je pok&avala spek!ak&larni" a!en!a!i"a des!abili+ira!i
pro-es de"okra!i+a-ije i i+n&di!i neovisnos! 2askije. Pre"da 5$' nije
preds!avljala po+i-ij& veine 2aska, bila je sna;no &korijenjena & sredini
radikalnoga na-ionalis!i1kog pokre!a 2askije, napose & prvoj fa+i konsolida-ije
FWald"ann, 89I9, 8:2. i d.G. Preko lijeve na-ionalis!i1ke s!ranke Cerri 8atasuna
nje+in je &!je-aj dose+ao do sl&;beni% poli!i1ki% ins!i!&-ija & 2askiji. $eroris!i1ke
s& ak-ije do 89I2. bile s!alni i+a+ov vojs-i, ali povre"eno i de"okra!skoj
liberalnos!i pravos&Ca i dr;avnog apara!a. Po!onji nis& &vijek reagirali "jera"a
pravne dr;ave. Moralo je +apravo bi!i s&"njivo !o s& 5$' i dr&!venopoli!i1ka
okolina koja j& je pod&pirala ikad raspolagali i+vori"a "oi pravog ve!o ak!era.
Lsi" !oga, anke!ni poda-i poka+&j& da s& si"pa!ija i po!pora 5$')i osa"dese!i%
godina s!alno opadali F=in+ i S!epan, 8993, 80<. i d.G. Najkasnije od sredine
osa"dese!i% godina ni panjolsk& de"okra-ij& nis& vie &gro;avali ve!o ak!eri.
*.5.5. 'emokratska legitimnost i gra=ansko dru<tvo
Mlada je de"okra-ija +bilja konsolidirana !ek onda kada se & veini dr&!va
i+grade de"okra!ski s!avovi i vrijednos!i. BraCani "oraj& podr;ava!i de"okra!ski
s&s!av svoji" vrijednosni" s!avovi"a i djelovanje". 4ogodi li se !o,
de"okra-ija je legi!i"na i s!abili+ira se po"o& solidne %ivi% %ulture F'l"ond i
(erba, 893:G ili 1ak ak!ivnoga %ivil so%iet= FMerkel i =a&!%, 899IO Merkel, 2000G.
S!abilna legi!i"nos! je re+erva o!pornos!i koja je de"okra-ija"a po!rebna kako bi
kao pore-i vladavine pre;ivjele &n&!arnje i vanjske, privredne i poli!i1ke kri+e be+
veliki% !e!a.
Na pri"jer& dr&gog vala de"okra!i+a-ije Fpogl. AG obra+lo;ili s"o i
pojasnili da je +a konsolida-ij& graCanskog dr&!va obi1no po!rebno d&lje
ra+odblje nego +a &s!avne ins!i!&-ije, s!ranke i de"okra!sk& in!egra-ij& ve!o
ak!era. Morlino i Mon!ero F899?, 2:2G &po+orili s&, "eC& os!ali", i na !o da sve
sk&pine i pojedin-i & neko" dr&!v& nikad ne s"a!raj& da s& svi dijelovi
poli!i1kog s&s!ava po!p&no legi!i"ni. Lni s!oga plediraj& +a Dpoja" rela!ivne
legi!i"nos!iE, koji odra;ava snag& i kakvo& Dvjere & legi!i"nos!E FWeberG nekog
dr&!va.
Lpi je Morlinov i Mon!erov nala+ +a K&;n& 5&rop& jedno+na1an F899?,
2?9G#
D... 9 sve 1e!iri +e"lje
1G
o!krili s"o realis!i1n& poli!i1k& k&l!&r& gdje je
po!pora de"okra-iji visoka, gdje ne"a odr;ivi% al!erna!iva de"okra-ija i
gdje s& pre"a a&!ori!arnoj prolos!i nos!algi1ne sa"o "ale "anjine... A+ !e
802
Morlino i Mon!ero govore o 1e!iri +e"lje +a!o !o s&, osi" Br1ke, Por!&gala i 6panjolske, &
svoj& anali+& &klj&1ili i A!alij&.
20<
perspek!ive, de"okra!ski s& re;i"i K&;ne 5&rope bili legi!i"irani i
konsolidirani sredino" osa"dese!i% godinaE.
$& !vrdnj& pod&pir& i dr&ge ko"para!ivne ili pojedina1ne s!&dije
+e"alja.
1G#
Lna vrijedi i & &sporedbi s os!ali" dr;ava"a 1lani-a"a e&ropske
+ajedni-e FMorlino i Mon!ero, 899?, 2:I. i d.O Babriel, 8992, 80<G, kao i s
ob+iro" na dr&!vene slojeve i sk&pine & !ri j&;noe&ropska dr&!va FMorlino i
Mon!ero, 899?, 2<?G.
Nas!avljaj&i se na 5as!onove F893?G, =ipse!ove F89I8G i =in+ove F89IIG
!eorijske kon-ep!&ali+a-ije, Morlino i Mon!ero F899?, 2:HG !akoCer se
&s"jeravaj& na dvije na1elne di"en+ije poli!i1ke legi!i"nos!i# di$$use legitima%= i
per%eived e$$i%a%=. Lne &velike odgovaraj& di$$use support i spe%i$i% support
4avida 5as!ona. A+ !i% dvij& di"en+ija legi!i"nos!i Morlino i Mon!ero
kons!r&iraj& 1e!iri idealna !ipa graCana s ob+iro" na nji%ove s!avove pre"a
de"okra-iji. $a 1e!iri !ipa jes&#
$ull demo%rats, D&vjereni de"okra!iE koji be+&vje!no pri+naj&
de"okra!sk& legi!i"nos! i de"okra-ije pro"a!raj& kao efi-ijen!ne
s&s!aveO
%riti%s, Dkri!i1ki de"okra!iE koji de"okra-ij& pre!pos!avljaj& a&!okra-iji,
ali is!odobno vlas!i!i de"okra!ski s&s!av s"a!raj& neefi-ijen!ni"O
satis$ied, Dde"okra!i & najpovoljniji" okolnos!i"aE koji, dod&e, svoj
de"okra!ski s&s!av s"a!raj& efi-ijen!ni", ali bi & odreCeni" okolnos!i"a
Fkad opada efi-ijen!nos!G pri%va!ili i a&!ori!arni s&s!avO
anti>demo%rats, odba-&j& de"okra-ij& kao poredak vladavine.
Ta"li%a 1). ;egitimnost i uoena e$i%ijentnost demokra%ija u .u/noj 0uropi
?poda%i svih ispitanika u posto%imaA
9o1ena efi-ijen!nos!
E
&vjereni de"okra!i kri!i1ki de"okra!i
Por!&gal HH 9
E 6panjolska H? 82
A!alija 3? 89
4if&+na Br1ka I< 88
legi!i"nos! de"okra!i & povoljni"
okolnos!i"a
pro!&de"okra!i
Por!&gal 80 ?
6panjolska H 3
A!alija H 9
Br1ka : 2
A+ !abli-e 83 "og& se s!ei !ri va;ne spo+naje. Prvo, 89I?. godine
pre"ona veina svi% graCana svrs!avala se & &vjerene de"okra!e, a sa"o vrlo
"ala "anjina & pro!&de"okra!e. 4r&go, najde"okra!skije vrijednos!i N kako s
ob+iro" na &vjerene de"okra!e, !ako i s ob+iro" na pro!&de"okra!e N poka+ala
je Br1ka. $ree, & svi"a !ri"a novi" de"okra-ija"a o1i!o i"a vie &vjereni%
80:
L ko"para-iji & Zapadnoj 5&ropi, "eC& os!ali"a, Babriel F8992GO o Por!&gal& 2r&nea& F89I:GO
o 6panjolskoj M-4ono&g%, 2arnes i Pina F89I3GO o Br1koj 4i"i!rias F89IHG.
20?
de"okra!a i "anje pro!&de"okra!a nego & A!aliji, koja je ipak de"okra-ija dr&gog
vala.
$ri j&;noe&ropske +e"lje ne"aj& sa"o de"okra!skije s!avove & odnos&
pre"a A!aliji, nego i & &sporedbi s prosjeko" dr;ava 5&ropske +ajedni-e. Na
pi!anje !reba li de"okra-ije pre!pos!avi!i a&!ori!arni" re;i"i"a, 90 pos!o Brka,
I: pos!o Por!&gala-a i HI pos!o 6panjola-a odgovorilo je po!vrdno. Prosjek svi%
graCana 5&ropske +ajedni-e & odnos& pre"a !o" pi!anj& 8992. godine bio je oko
HI pos!o FMorlino i Mon!ero, 899?, 2:IG.
Ta"li%a 1N. Pre$eriranje demokra%ije u odnosu prema autokra%iji ?di$uzna
legitimnostA 1FF. godine ?poda%i u posto%imaA.
Ze"lja 4e"okra-ija '&!okra-ija DSve s& is!eE Ne +na",
be+ odgovora
4anska 92 < 2 8
Br1ka 90 < : 2
Por!&gal I: 9 < <
=&kse"b&rg I2 2 3 9
FZapadnaG Nje"a1ka I8 I H :
Ni+o+e"ska I8 9 ? ?
6panjolska HI 9 H 3
0ran-&ska HI H 88 ?
(elika 2ri!anija H3 3 88 3
A!alija H: 8< 3 H
2elgija H0 80 80 80
Arska 3: 80 28 3
Prosjek 5Z)a HI 9 I ?
Izvor+ Morlino i Mon!ero F899?, 2:IG. Poda-i s& &+e!i i+ 5&robaro"e!ra FH, 8992G.
Ta"li%a 1I. :%jena vlastitih autoritarnih re/ima u Grkoj- Opanjolskoj i Porugalu
?1FI'A
Miljenje Br1ka
m
6panjolska
m
Por!&gal
m
Asklj&1ivo lo ?9 2I :0
4jelo"i-e dobar, djelo"i-e lo :8 << <2
4obar 3 8H 8:
Ne +na", be+ odgovora < 88 8?
N 8 99I 2 <II 2 000
Izvor+ =in+ i S!epan F8993, 8:?GO poda-i &+e!i i+# Morlino i Mon!ero F899?, 2:3G
A !& s& ope! najbolje vrijednos!i & Br1koj, koja je 8992. bila na dr&go"
"jes!& "eC& svi" dr;ava"a 1lani-a"a 5&ropske 9nije. Morlino i Mon!ero
navode dva pla&+ibilna ra+loga +a !o. Prvo, Br1ka i"a Dnajja1e polari+irano
dr&!voE od svi% !rij& +e"alja F899?, 2?8O sli1no i 4i"i!ras, 89IH, 3<. i d.O
Zervakis, 899H, 3<:G. Br1ki graCani o1i!o i"aj& vie in!eresa, s!ras!i, en!&+ija+"a
i po+i!ivni% s!avova pre"a de"okra-iji openi!o nego s!anovni!vo 6panjolske i
Por!&gala. 4r&go, s ods!ojanja se poka+&je da je & Br1koj najsna;nije odba-ivanje
dik!a!&ra i+ vlas!i!e neposredne prolos!i. $o se ponajprije "o;e sves!i na kra!ko
!rajanje vladavine a&!ori!arnog re;i"a F893H)89H<G, njegov& slab& dr&!ven&
203
&korijenjenos!, krajnje &sk& vladaj&& koali-ij&, jedva pos!oje&
ins!i!&-ionali+a-ij& vojne dik!a!&re, nje+ine ne&spje%e & vanjskoj poli!i-i i nje+in
sra"o!an kraj.
Ta"li%a 1F. Potpora demokra%iji u Grkoj- Opanjolskoj i Portugalu ?1FI'A
Miljenje Br1ka
m
6panjolska
m
Por!&gal
m
D4e"okra-ij& !reba pre!pos!avi!i svako"e dr&go" re;i"&E IH H0 38
D9 neki" sl&1ajevi"a !reba pre!pos!avi!i a&!ori!arni re;i"E ? 80 9
DZa lj&de kao !o sa" ja ne"a ra+likeE 3 9 H
DNe +na"E, be+ odgovora 2 88 2:
Izvor+ Morlino i Mon!ero F899?, 2:3G.
Poda-i o odba-ivanj& a&!ori!arni% s&s!ava vladavine djelo"i-e dop&nj&j&,
po!vrC&j& i objanjavaj& vrijednos!i o po!pori de"okra-iji. Pre"da i !& velika
veina graCana be+ ograda glas&je +a de"okra-ij&, pos!oje +na!ne ra+like i+"eC&
Br1ke i Por!&gala. Po+i!ivne vrijednos!i & Br1koj veliki" se dijelo" !&"a1e i+
s!rogog odba-ivanja pre!%odne vojne dik!a!&re. Apak !reba objasni!i ko"para!ivno
o1i!o ni;e vrijednos!i s&glasnos!i s de"okra-ijo" & Por!&gal&. Morlino i Mon!ero
F899?, 2<0G !o obra+la;& ni;i" s!&pnje" dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije i
sna;ni" os!a-i"a paro%ijalne poli!i1ke k&l!&re koji s& pove+ani s niski"
in!ereso" +a infor"iranje" i s&djelovanje" & poli!i-i. 9+ sve ra+like, ne s"ije se
+aboravi!i da se vrijednos!i o s&glasnos!i s de"okra-ijo" i odba-ivanje
a&!ori!arni% oblika re;i"a & svi" !ri"a j&;noe&ropski"a +e"lja"a kre& &n&!ar
prosjeka os!ali% +apadnoe&ropski% +e"alja i da s& vidljivo vie od vrijednos!i &
As!o1noj 5&ropi Fpogl. (AG.
Ta"li%a G. Prosjene vrijednosti simpatije prema politikim institu%ijama i
organiza%ijama ?1FI'A
Ans!i!&-ija Por!&gal 6panjolska Br1ka
.rkva H,0 ?,< H,:
(ojska 3,: ?,2 3,H
9s!avna !ijela 3,0 ?,< 3,9
Pravos&Ce ?,I <,9 H,8
Poli-ija ?,I 3,8 )
An!eresne sk&pine ?,: ?,H ?,<
Sindika!i <,? <,: H,9
S!ranke <,< <,2 <,9
Izvor+ Morlino i Mon!ero F899?, 2?IGO najni;a je !o1ka 8 Fo+na1&je krajnje odba-ivanjeG, a najvia
je !o1ka 80 Fo+na1&je najvi& "og&& si"pa!ij&G.
Ne "o;e se ospori!i po!pora veine de"okra-iji & novi" de"okra-ija"a &
s"isl& di$uzne legitimnosti. No kako je !a po!pora raspodijeljena na sredinje
de"okra!ske ins!i!&-ije i organi+a-ijeM
Svi" je !ri"a +e"lja"a +ajedni1ko !o !o se pre"a povjerenj& poli!i1ke
s!ranke nala+e na posljednje" "jes!&. $o se prvo!no 1ini paradoksalni", jer s&
20H
&pravo s!ranke i"ale nad"on& &log& & ins!i!&-ionali+a-iji i ranoj konsolida-iji
de"okra-ije & !ri"a +e"lja"a. Apak, pos!oje objanjenja koja "akar djelo"i-e
rjeavaj& !aj paradoks#
sna;ni prodor s!ranaka & sve dr;avne ins!i!&-ije i na "noga podr&1ja
dr&!vaO
1es!a &klj&1enos! 1lanova s!ranaka & kor&p-ij&, pokrovi!eljs!vo i
klijen!eli+a"O
posebna proi+vodnja Ds!rana1ki% skandalaE & "asovni" "ediji"aO
nega!ivan do;ivljaj konflik!nog ponaanja s!ranaka "eC& graCani"aO
nedos!a-i & vjerodos!ojnos!i i+"eC& s!rana1ki% progra"a i poli!ike vlade.
Popis !i% !o1aka poka+&je da one nis& spe-ifi1ne sa"o +a K&;n& 5&rop&,
nego da va;e +a vein& +apadni% de"okra-ija. 'nke!e & Zapadnoj i As!o1noj
5&ropi poka+&j& da s& & go!ovo svi" +e"lja"a poli!i1ke s!ranke plasirane na
kraj& ljes!vi-e poli!i1ke si"pa!ije i povjerenja graCana FPlasser i dr., 899HO i!d.G.
80<
(elika po!pora de"okra-iji & !ri"a j&;noe&ropski" dr&!vi"a &velike je
ravno"jerno raspodijeljena na sve dr&!vene slojeve i profesionalne sk&pine. No
!o se ne odnosi na bira1e i si"pa!i+ere ra+li1i!i% s!ranaka. Morlino i Mon!ero
F899?, 2<I. i d.G &!vrdili s& sljedee +na1ajne ra+like & !ri"a +e"lja"a# bira1i
desni% s!ranaka poka+&j& naj"anj& po!por& & odnos& na dif&+n& legi!i"nos! i
najpovoljnije vredn&j& a&!ori!arn& prolos!O bira1i lijevi% s!ranaka, napose
ko"&nis!a, poka+&j& +na1ajno vie vrijednos!i po!pore de"okra-iji od bira1a
desni% s!ranaka.
Dn&na!o1 opo+i-ijsko" s!a!&s& por!&galski%, panjolski% i gr1ki%
ko"&nis!a, nji%ovi s& pris!ali-e sna;nije i+ra;avali dif&+n& legi!i"a-ij&
nego pris!ali-e so-ijalis!a, 1ija je s!ranka bila na vlas!i sa"os!alno ili kao
do"inan!na s!ranka. Lpeni!o, ispi!ani-i na ljevi-i +na1ajno s& i
kon+is!en!no vie pod&pirali de"okra-ij& nego oni na desni-iE FMorlino i
Mon!ero, 899?, 2<I i d.G.
80<
Pre!pos!avlja se da s& &+rok !o"e bili ponajprije "asovni "ediji koji, s&kladno +akoni"a
!r;i!a infor"a-ija, "og& ra1&na!i na posebn& po!ra;nj& i proC& ako ko"pleksnos! poli!i1ki%
proble"a red&-iraj& na osobe, skandale i kor&p-ij&.
20I
$o pod&pire na& pos!avk& da s& ra+"jerno velike ko"&nis!i1ke par!ije &
K&;noj 5&ropi & &sporedbi sa Zapadno" 5&ropo" "anje Dpro!&s&s!avskeE nego
Dpro!&re;i"ske s!rankeE. $o !ra;i da se ispi!a i+jedna1avanje, koje nije
nepop&larno ni & poli!i1koj +nanos!i, de-idirano desni% i lijevi% s!ranaka !e
nji%ovi% bira1a kao jednako neprija!eljski% pre"a de"okra-iji. $a je pos!avka &
K&;noj 5&ropi svakako jedno+na1no ne!o1na.
Zaklj&1no se openi!o "o;e &s!vrdi!i da s& sredino" osa"dese!i%
godina s!avovi i vrijednos!i koji s& pod&pirali de"okra-ij& & !ri"a
j&;noe&ropski" +e"lja"a dos!igli +apadnoe&ropske s!andarde, ako i%
nis& i nad"aili. Neovisno o odreCeni" ra+lika"a i slabos!i"a na neki"
par-ijalni" podr&1ji"a, od !og ra+doblja "o;e"o s"a!ra!i da je
konsolida-ija de"okra-ije & sve !ri +e"lje bila +avrena. 9 Br1koj,
Por!&gal& i 6panjolskoj dr;avljanska k&l!&ra koja pod&pire de"okra-ij&
konsolidirala se vidljivo br;e & &sporedbi s de"okra-ija"a dr&gog vala
FS> Nje"a1ko", A!alijo" i Kapano"G. 9 odnos& pre"a de"okra-ija"a
dr&gog vala !o je !i" va;nije !o s& se de"okra-ije & K&;noj 5&ropi
konsolidirale & dese!lje& privredni% proble"a F89H<)89I?G, a ne, kao
nakon 89<?, & fa+i prosperi!e!a dilje" svije!a. Pos!oje i jasne na+nake da
se i legi!i"nos! & K&;noj 5&ropi ak&"&lirala fa+no obra!ni"
redoslijedo"# dok se po!pora de"okra-iji & Nje"a1koj, A!aliji i Kapan&
prvo!no &velike gradila preko spe%i$i% support +bog
dr&!venoekono"ski% &1inaka, & K&;noj je 5&ropi neposredno nakon
89H<. i+graCena ponajprije di$$use support, dok se spefi-i1na po!pora
vre"enski o!egla i nas!ala & "anjoj "jeri.
209
IV. Trei val demokratizacije! %atinska &merika
Pe!er $%ier i Wolfgang Merkel
Nakon vie od 1e!vr! s!oljea od po1e!ka R!reeg vala de"okra!i+a-ijeD &
=a!inskoj '"eri-i, koji je +apo1eo & 5kvador& i &glavno" je dovren 8990.
godine, de"okra-ija je dos!igla s!abilnos! koj& prije ni!ko nije o1ekivao. Ko
89HH. godine sve s& +e"lje osi" Kos!arike, (ene+&ele i Kol&"bije i"ale neki
oblik a&!ori!arne vlas!i, naj1ee vojni. 4anas, napro!iv, sve dr;ave po!kon!inen!a
j&;no od >lo Brandea, be+ i+ni"ke, i"aj& de"okra!ske vlade. Sa"o dvije
karipske dr;ave, 7ai!i i K&ba, plivaj& pro!iv !e sna;ne s!r&je de"okra!i+a-ije.
=a!inska '"erika s!oga se "o;e s"a!ra!i najde"okra!skijo" !ransfor"a-ijsko"
regijo" nakon As!o1ne 5&rope.
80?
Za ra+lik& od Rnovi%D de"okra-ija & K&;noj i As!o1noj 5&ropi odnosno &
As!o1noj '+iji, valja is!akn&!i da je =a!inska '"erika nedos!a!no ob&%vaena
e!ike!o" R!reeg valaD de"okra!i+a-ije. Nai"e, s jedne s!rane, !ri se dr;ave
FKos!arika, Kol&"bija i (ene+&elaG &brajaj& & de"okra-ije dr&gog vala, a
Kos!arik&, &+ !o, valja o+na1i!i i kao de"okra-ij& koja je ve d&go konsolidirana.
S dr&ge s!rane, veina je +e"alja ve i"ala isk&s!va s de"okra!ski" vlada"a
koje s& !rajale d&lje od kra!kog in!er"e++a N kakav je bio onaj & 6panjolskoj od
89:8. do 89:3. $o osobi!o va;i +a 9r&gvaj i Jile, koje se "ora o+na1i!i
de"okra-ija"a i prvoga i !reeg vala. No i 'rgen!ina, 2ra+il ili Per& "ogli s& se,
&na!o1 1es!i" po"a-i"a kla!na, & a&!ori!arno" s"jer& osloni!i na s!anovi!e
de"okra!ske !radi-ije FMain,aring i 7agopian, 200?O Peeler, 899I, 2?. i d.G.
9+ jedn& i+ni"k& F(ene+&elaG, ovdje e"o se, ipak, & prvo" red& bavi!i
de"okra-ija"a !reeg vala. (elik broj de"okra-ija 1ini n&;ni" i+bor +e"alja
koji e o"og&i!i prika+ !ipi1ni% proble"a de"okra-ije, kao i 1i"benika koji na
nj& &!je1&. 9 !& s"o svr%& i+abrali po dvije +e"lje i+ veliki% podregija =a!inske
'"erike, nai"e i+ .ono S&ra, andske regije i Srednje '"erike. $e podregije
preds!avljaj& karak!eris!i1ne ekono"ske, so-ijalne i k&l!&rne ra+like &n&!ar
kon!inen!a, koje &!je1& i na ra+voj de"okra-ije#
80?
9sp. o !o"e i "jerenja de"okra-ije & 2er!els"annovo" !ransfor"a-ijsko" indeks& 200:. !e
"eC&regionalne &sporedbe F2er!els"ann S!if!&ng 200<, osobi!o s!r. 38. i d.G.
280
Ta"li%a 1+ ,emokra%ije i autokra%ije u ;atinskoj @meri%i ?1. sijenja
GG'A
.ono S&rS
2ra+il
'ndska regija Srednja '"erika Karibi
a
4e"okra-ij
e
2ra+il F89I?G (ene+&ela F89?IG Meksiko F899HG
4o"inikanska
>ep&blika F89HIG
Paragvaj
F89I9G
Kol&"bija F89?IG Bva!e"ala F89I?G 7ai!i F899<G
b
9r&gvaj
F89I<G
5kvador F89H9G 7ond&ras F89I8G
'rgen!ina
F89I:G
2olivija F89I2G
5l Salvador
F89I<G
Jile F8990G Per& F89I0, 2000G
b
Nikaragva F8990G
Kos!arika F89<9G
Pana"a F8990G
'&!okra-ije Per& F899H)2000G
b
K&ba
7ai!i F899H)200<G
b
a Sa"o i+abrane +e"ljeO sve os!ale, koje s& po pravil& "ale o!o1ne dr;ave pop&! Brenade, i"aj&
be+ i+ni"ke de"okra!sk& vlas!.
b Per& se pod predsjedniko" 0&ji"orije" vra!io & a&!okra!ski s&s!avO 7ai!i je !o is!o isk&sio pod
predsjedniko" 'ris!ideo", koji je nakon ne"ira & proljee 200<. pod "eC&narodni" pri!isko"
S'4)a i 0ran-&ske bio prisiljen pov&i se s vlas!i. A+bori s& bili predviCeni 2003. godine, &
prijela+no" ra+doblj& na vlas!i je bila kr%ka i i+olirana prijela+na vlada pre"ijera =a!or!&ea.
Napomena+ F89PPG Z godina prvi% de"okra!ski% i+bora Fsa"o Rdr&giD i R!reiD val
de"okra!i+a-ijeG.
Izvor+ '&!orovo sa"os!alno is!ra;ivanje.
Kao preds!avni-i najra+vijenije podregije .ono S&r anali+iraj& se 'rgen!ina i
Jile, a !oj regiji, osi" 9r&gvaja, pripada i +aos!aliji Paragvaj. 4ok je 'rgen!ina
&na!o1 povoljni" pred&vje!i"a & posljednji% dvadese! godina ope!ovano prola+ila
kro+ kri+e, Jile se nakon 8? godina Pino-%e!ove dik!a!&re e!ablirao kao +e"lja
koja se &na!o1 pris&!ni" defi-i!i"a "o;e pro"a!ra!i kao "jerilo poli!i1koga,
privrednoga i so-ijalnog ra+voja & =a!inskoj '"eri-i. 'rgen!ina i Jile, osi" !oga,
preds!avljaj& de"okra!ske i so-ijalne proble"ske kons!ela-ije F&loga vojske,
vladavina dekre!i"a, so-ijalna nejednakos! i sl.G koje s& karak!eris!i1ne i +a
2ra+il, koji se ovdje ne obraC&je.
Per& i (ene+&ela i+abrani s& i+ andskog pros!ora, koje"& pripadaj& jo
Kol&"bija, 2olivija i 5kvador. Lbilje;ja s& andskog pros!ora "nogo
ne&jedna1eniji ra+voj, ni;i s!&panj ind&s!rijali+a-ije, vea e!ni1ka %!erogenos! !e,
naposlje!k&, vee siro"a!vo nego & regiji .ono S&r. Pri!o", Per& najbolje
ob&%vaa proble"ske kons!ela-ije andski% +e"alja N !o jes!, osi" pre!%odno
navedenog profila. i &+goj koke i !rgovin& njo"e, gerilske sk&pine, slabe
poli!i1ke ins!i!&-ije !e velik &!je-aj vojske. Kao dr&gi sl&1aj obraC&je se
(ene+&ela, de"okra-ija dr&gog vala, koja bi "eC& andski" +e"lj"a "ogla bi!i
i+ni"ka, b&d&i da je dese!ljei"a bila dod&e defek!na, ali s!abilna de"okra-ija.
(ene+&el& s"o i+abrali kako bis"o, prvo, il&s!rirali pro-es dekonsolida-ije koji"
je +e"lja od RogledneD la!inoa"eri1ke de"okra-ije pos!ala jedna od &obi1ajeni%
288
defek!ni% de"okra-ija i, dr&go, kako bis"o proble"a!i+irali sposobnos!
la!inoa"eri1ki% dr;ava da se refor"iraj&.
Nikaragva i Meksiko preds!avljaj& regij& Srednje '"erike, & koj& se
&brajaj& i os!ale +e"lje na prevla-i !o spaja Sjevern& i K&;n& '"erik&
FKos!arika, 5l Salvador, Bva!eala, 7ond&ras i Pana"aG. Nikaragva je ogledan
pri"jer +a proble"e srednjoa"eri1ki% +e"alja, kao !o s&, pri"jeri-e, ar%ai1ne
s!r&k!&re vlas!i !o s& se odr;ale sve do kasni% devedese!i% godina, dr&!vena
+aos!alos!, graCanski ra!ovi, preko"jeran &!je-aj S'4)a, koji je Srednj& '"erik&
d&go vre"ena pro"a!rao kao svoje Rs!ra;nje dvori!eD. Nas&pro! !o"e, Meksiko
je kao neposredni la!inoa"eri1ki s&sjed S'4)a +bog svoga rela!ivno "onog
polo;aja !re!iran s "nogo vie po!ovanja. $ako s& S'4 dese!ljei"a !rpjele
re;i" koji je, pri"jeri-e, per&anski pisa- Mario (argas =losa jo po1e!ko"
devedese!i% godina na+vao Rperfek!no" dik!a!&ro"D. MeC&!i", a&!ori!arni, ali
-ivilni, jednos!rana1ki re;i" Meksika kon!in&irano je dop&!ao slobode koje nis&
bile dos!&pne ni & jednoj dr&goj la!inoa"eri1koj dik!a!&ri. 4ok s& a&!ori!arne
dr;ave Srednje '"erike osa"dese!i% godina prole i+nenaC&j&e br+&
!ransfor"a-ij&, "eksi1ka se !ran+i-ija poka+ala "nogo d&go!rajnijo".
*. Tipovi autoritarnih re#ima
Lsi" Meksika, svi a&!ori!arni re;i"i koji s& &spos!avljeni nakon 89HI. godine
bili s& pod vla& or&;ani% snaga ili s& se na nji% oslanjali. Pre"da =a!inska
'"erika +bog !oga opravdano slovi kao kon!inen! vojni% dik!a!&ra, prika+ani
re;i"i preds!avljaj& irok spek!ar a!ori!arni% s&s!ava, koji se;e od vrlo
represivnoga, birokra!sko)vojnog re;i"a & 'rgen!ini preko personali+irane,
s&l!anis!i1ke vladavine So"o+ina klana & Nikaragvi do -ivilnoga jednos!rana1kog
re;i"a & Meksik& F=in+ i S!epan, 8993, 8<9. i d.G. $i se re;i"i ne ra+lik&j& vrlo
jasno sa"o po s!r&k!&ri vlas!i, s!&pnj& ins!i!&-ionali+a-ije, legi!i"a-ijskoj
osnovi-i i sposobnos!i pre;ivljavanja, nego i po bilan-i svoji% &1inaka N a !o s&
sve 1i"beni-i koji s& !rajno &!je-ali na daljnji de"okra!ski ra+voj.
*.*. &rgentina! (irokratska vojna diktatura nesposo(na za reformu F*?@97
*?>2G
Po1e-i de"okra!skog ra+voja & 'rgen!ini, koji s& se nadove+ali na d&go!rajn&
fa+& &s!avni% vlada i ve+&j& se +a pobjed& liberalne s!ranke 9.> 8983. godine,
naglo s& prekin&!i 89:0. godine in!erven-ijo" vojske & koris! kon+erva!ivni%
kr&gova. $i"e je po1eo nai+"jeni1ni ni+ vojni% re;i"a i de"okra!ski i+abrani%
-ivilni% vlada, koji je !rajao do 89I:. godine F.avaro++i, 89IHG. Nakon Rsra"nog
dese!ljeaD !ridese!i% godina 20. s!oljea s "asivno" kor&p-ijo" i s!alni"
i+borni" prijevara"a, po1e!ko" 1e!rdese!i% godina s &spono" PerYna i
peroni+"a &slijedio je feno"en koji e sve do danas odl&1no oblikova!i +e"lj&.
'rgen!ina, koja je 89:0. pripadala najra+vijeniji" +e"lja"a svije!a, pos!&pno je
kraje" 1e!rdese!i% godina +apo1ela svoj polagani pad, koji s& s!alno pra!ile
d&boke kri+e. .ivilne i vojne vlade nas!&pale s& s pre!en+ijo" da defini!ivno
282
rijee ra+vojne proble"e +e"lje, ali s& ope!ovano do;ivljavale ne&spje%
F.arreras, 2002G.
Nakon !o je vojska 89??. godine i+vrila p&1 pro!iv PerYna, koji je
ponovno i+abran 89?2. godine, & 'rgen!ini se &spos!avila Rne"og&a igraD
FLj4onnell, 89H:bG, koja nije "ogla i"a!i pobjednika i koja je obilje;ila sljedea
dese!ljea. 2&d&i da je vojska %!jela &dalji!i peronis!i1ke poli!i1ke snage i+
argen!inske poli!ike, nije dop&s!ila sidjelovanje & poli!i-i. Kra!ko!rajne -ivilne
vlade +bog !oga, "eC&!i", nis& bile dovoljno legi!i"ne da bi bile poli!i1ki
sposobne djelova!i, pri"jeri-e, da bi provele svoj na&" pro!iv oja1ali%
peronis!i1ki% sindika!a. $o je ope!ovano provo-iralo nov& in!erven-ij& vojske.
$o"e valja doda!i 1injeni-& da je poli!i1ki ra+voj od e+dese!i% godina obilje;ila
eskala-ija nasilja Flijevi !erori+a", odredi s"r!i, snage sig&rnos!iG.
(ojna dik!a!&ra od 89H3. do 89I:. bila je do!ad posljednja & lan-& Rvlada
de fa-!oD nakon 89:0. godine. Za ra+lik& od pre!%odni% fa+a, !aj je p&! vojska
nas!&pila s vlas!i!i" poli!i1ki" projek!o" !o ga je na+vala Rpro-eso" na-ionalne
reorgani+a-ijeD F&kra!ko# pro%esoG F'ler"o i Novaro, 8993, ?0. i d.G. .ilj pro-esa
bilo je ra+bijanje Rpop&lis!i1koga poli!i1kog dr&!vaD, sas!avljenog od peroni+"a,
sindika!a, s!rana1ke de"okra-ije i e!a!i+"a, koji s& s"a!rao odgovorni" +a
d&go!rajno propadanje 'rgen!ine. $aj je progra" sadr;avao ne sa"o pok&aj
dalekose;ne ins!i!&-ionali+a-ije poli!i1kog re;i"a, nego i refor"& e!a!i+iranoga
privrednog s&s!ava. MeC&!i", najo!rijo" "jero" pos!alo je prak!i-iranje
dr;avnog !erora, koji" je vojska %!jela &kloni!i s!r&k!&rne !e"elje pogrenog
ra+voja, kako ga je sa"a definirala. (lade general@ F(idele 89H3)89I8, (iole
89I8, Bal!ierija 89I8)89I2, 2ignonea 89I2)89I:G s vie od :0.000 "r!vi%
&brajaj& se & najrepresivnije !o i% po+naje la!inoa"eri1ki kon!inen!.
9na!o1 !o"e, vojs-i ni & jednoj fa+i nije polo +a r&ko" da !rajno
s!abili+ira +e"lj&. Nakon prve fa+e osig&ranja vlas!i & koj&, osi" privrednog
oporavka, pada i svje!sko nogo"e!no prvens!vo na koje"& je 'rgen!ina
pobijedila, "asivna je represija i+a+vala ras!&i pro!es! i odbijanje. Nakon 89H9.
godine pos!ale s& vidljive i posljedi-e nje+ine neko%eren!ne privredne poli!ike
F2irle, 899?, 8<?. i d.G. Ker, pre"da je vojska nas!&pila s !r;ino orijen!irano"
refor"sko" poli!iko", nje+ine s& refor"ske "jere os!ale nedosljedne. Lpadaj&a
legi!i"nos! i sposobnos! oblikovanja koja je, "eC& os!ali", dola do i+ra;aja &
poras!& Filegalni%G !rajkova, naposlje!k& je po!akn&la vojsk& na p&s!olovin&
0alklandskog ra!a FB&erra de las MalvinasG, koji je, dod&e, isprva prob&dio
na-ionalis!i1ki obojeno raspolo;enje, ali je na kraj& doveo do vojne ka!as!rofe i
poli!i1kog povla1enja vojske FLj4onnell, 8999, H2. i d.G.
*.2. 0ile! modernizirajua (irokratska vojna diktatura F*?@27*??0G
Jile je od osn&!ka rep&blike 8I:0. i"ao sa"o kra!ke fa+e ne&s!avne vlas!i F8I90,
892<)89:2G. Pre"da nije bio po!p&no ra+vijena liberalna de"okra-ija, & Jile& se
od !ridese!i% godina ra+vijao sve s!abilniji de"okra!ski poredak, &n&!ar kojega s&
kon+erva!ivni sek!ori ipak &spjeli osig&ra!i sna;ne povlas!i-e +a sebe Fpop&!,
"eC& os!ali", +abrane sindikalnoga i poli!i1kog organi+iranja & sek!or&
veleposjedni1ki% ha%iendaG. $a se igra, koj& s& oblikovala !ri poli!i1ka !abora,
28:
!ijeko" pedese!i% godina po1ela raspada!i, isprva nepri"je!no, a onda !ijeko"
e+dese!i% &br+ano F7&nee&s, 89I8G. 9 sklp& ras!&i% so-ioekono"ski% proble"a
poli!i1ki s& ra+voj obilje;ile sve vea ideologi+a-ija i ero+ija e!ablirani% -r!a
ko"pro"isa. Kedni +a dr&gi"a sa svoji" s& refor"ski" projek!i"a nas!&pili
kon+erva!iv-i F'lessandri 89?I)893<G, kranski de"okra!i F0rei 893<)89H0G i
ljevi-a Fnakon 89H0G, a da nis& !rajno &spjeli s"anji!i sve vee poli!i1ke i
dr&!vene defor"a-ije. 9 o+ra1j& poli!i1kog +ao!ravanja, po!i-ana i+n&!ra i
i+vana, vladi so-ijalis!a Salvadora 'llendea naposlje!k& vie nije pola+ilo +a
r&ko" da +a eskaliraj&e nape!os!i pronaCe poli!i1ka rjeenja F$agle, 8992O
$%ier, 2000, 3<. i d.G.
P&1 generala Pino-%e!a 88. r&jna 89H:. +a Jile je +na1io ne sa"o
neobi1no d&g prekid !radi-ije -ivilne vlas!i, nego i kraj kon!in&iranoga
de"okra!sko)poli!i1kog ra+voja. Za ra+lik& od dr&gi% vojni% vlada, Pino-%e! je
najprije &spio represivno osig&ra!i svoj& vlas!, +a!i" je N i &+ po"o -ivilni%
poli!i1ara N s!abili+ira!i. !e je 9s!avo" i+ 89I8. godine ins!i!&-ionali+ira!i.
>epresivno osig&ranje re;i"a s vie od :000 "r!vi% i nes!ali% i+vreno je do
89HI. godine, !o si"boli+ira +akon o a"nes!iji &svojen 89H9. godine, koji" s&
od ka+nene odgovornos!i i+&+e!i vojni-i !o s& s&djelovali & krenji"a lj&dski%
prava. 9 is!o" ra+doblj& Pino-%e! se na"e!n&o kao neosporni 1elnik %&n!e, koji
je pod svoji" +apovjedni!vo" i"ao lojaln& i s!rogo %ijerar%i+iran& vojsk&.
Konsolida-ija re;i"a bila je do 89I8. obilje;ena pro-eso" i+rade &s!ava, koji je
+avrio N dod&e dvojbeni" N referend&"o" 89I0. i s!&panje" &s!ava na snag&
89I8. godine F=ove"an, 89IIO Barre!Yn, 89I9O $%ierr, 2000, H2. i d.G. Lsi"
!oga, bila je !o i fa+a R1ileanskoga privrednog 1&daD, jer s& neoliberalne privredne
refor"e, koje je nakon 89H3. +apo1ela prva genera-ija Bhi%ago 8o=s.
803
do 89I8.
godine re+&l!irale kako "akroekono"sko" s!abilno&, !ako i visoki" ras!o" &
novi" dina"i1ni" sek!ori"a. Za ra+lik& od 'rgen!ine, refor"e s& s!rogo i
s&s!avno ob&%va!ile klj&1ne proble"e privrednoga i so-ijalnog pore!ka
Fpriva!i+a-ij&, liberali+a-ij&, "irovinsk& refor"&, +dravs!veni s&s!av, radno i
sindikalno pravoG. Po1e!ni &spjesi &1vrs!ili s& podrk& re;i"& & gornje" sloj& !e,
osobi!o, & novi" i dijelovi"a s!ari% srednji% slojeva FA"b&s-%, 899?G.
Mjeavino" represije Fkoja se jo &vijek prak!i-iralaG, &spjene
ins!i!&-ionali+a-ije i ekono"ske legi!i"a-ije Pino-%e!& je polo +a r&ko" i+dr;a!i
najd&blj& 1ileansk& privredn& kri+& nakon svje!ske ekono"ske depresije
!ridese!i% godina kao i "asovan so-ijalni pro!es! 89I2)89I:. 9 !o"e je &spio i
+a!o !o je opo+i-ija, sas!avljena od snaga ljevi-e i lijevog -en!ra, nepo"irljivo
in+is!irala na "aksi"alis!i1ko" +a%!jev& da se Pino-%e! s"ijeni, !o je on +nao
iskoris!i!i & svojoj s!ra!egiji "oi F$%ierr, 2000, 8:3. i d.G. (ladi je nakon 89I<.
godine polo +a r&ko" da prag"a!i1no" ekono"sko" poli!iko" vra!i 1ileansk&
privred& na dina"i1an k&rs ras!a !e !ako i+nova s!abili+ira re;i" &na!o1 bolje
803
Bhi%ago 8o=s s& bili sk&pina od s!o!injak 1ileanski% ekono"is!a koji s& s!&dije +avrili
diplo"o" Sve&1ili!a & .%i-ag& !e s& po povra!k& +a&+eli va;ne polo;aje & +nanos!i, privredi i
poli!i-i. A dalje s& 1inili nek& vrs!& ideologi%al %ommunit=, koja je naposlje!k& dala progra"a!ski
oslona- pro!&aljendeovskoj koali-iji. MeC& nji"a je, dod&e, bilo i ekono"sko)progra"a!ski%
&"jerenjaka, no veino" s& bili s!rana1ki neovisni dog"a!ski +as!&pni-i neoliberalnog &1enja,
pove+ani s naj"oniji" privredni" konglo"era!i"a Jilea F&sp. (ald\s, 899:O Silva, 8998O
A"b&s-%, 899?, 2I8. i d.G.
28<
organi+iranoj opo+i-iji. 9 !oj je si!&a-iji &"jerena opo+i-ija napokon pri%va!ila
poli!i1ki red vo;nje koji je Pino-%e! dao &!vrdi!i & 9s!av&, a koji" je najprije,
89II. godin&, bio predviCen plebis-i! o jo jedno"e "anda!& dik!a!ora kao
1ileanskog predsjednika FBarre!Yn, 8998G.
*.2. Peru! socijalnoreformska vojna diktatura F*?9>7*?>0G
Za ra+lik& od desni%, represivni% vojni% dik!a!&ra na .ono S&r, per&anski se vojni
re;i" "ora pro"a!ra!i kao R"ekaD, so-ijalnorefor"ska vojna dik!a!&ra FS!epan,
89HIG. Lna se ra1lanj&je na er& p&1is!i1kog generala (elas-a 'lvarada Fdo 89H?G
i er& poli!i1ki kon+erva!ivnijeg generala Moralesa 2er"ode+a, koji je napokon
ini-irao povla1enje vojske & vojarne. (ojno pre&+i"anje vlas!i 893I. godine
naglo je okon1alo "anda! predsjednika 0ernanda 2elaondea $errja, i+abranog
893:. godine.9+roke vojnog p&1a !reba, prije svega, vidje!i & poli!i1ki" i
so-ioekono"ski" 1i"beni-i"a F.o!ler, 899<, 882. i d.G. Pri!o" se & d&blje
&+roke &brajaj& pro-esi so-ioekono"skog ra+voja, koji s& dod&e sadr;avali
djelo"i1n& "oderni+a-ij&, ali ne i prevladavanje d&boki% so-ijalni% i regionalni%
podjela Per&a. Na poli!i1koj s& se ra+ini !i defek!i naposlje!k& pre!varali &
dina"ik& koj& s& pokre!ali ak!eri i koja je dovela do p&1a. Predsjednik 2elaonde
bio je, dod&e, nas!&pio s refor"sko" agendo", no njegovi s& pok&aji refor"i
os!ali !ek & na+naka"a. Mog&nos!i djelovanja doda!no s& "& s&+ile nepovoljne
s!rana1kopoli!i1ke kons!ela-ije i, prije svega, ins!i!&-ionalne blokade per&anskoga
predsjedni1kog s&s!ava. 9+ !o je napokon dola i pro"jena &loge per&anske
vojske & Rs!ra!ek& dr;avn& eli!&D FS!epan, 89HI, 88H. i d.G. Ne+adovoljs!vo
vodei% profesionalni% slojeva & vojs-i sve sna;niji" -en!rif&galni"
!enden-ija"a Fgerilske sk&pine, bijeg sa sela, so-ijalne nape!os!iG nagnalo i% je da
ra+vij& sa"os!alan poli!i1ki refor"ski projek!, +a koji s& -ivilne poli!i1are
s"a!rali nesposobni"a. Kao kova1ni-a kadrova fig&rirala je vojna akade"ija
.'5M, & kojoj s& re-ipirana i djela pop&! oni% "arksis!a Kos\a .arlosa
Mari^!eg&ija N ini-ija!ora KP Per&a. Lpse;ne refor"e nedvojbeno s& bile i &
korpora!ivno" in!eres& vojske, koja je & so-ijalni" nedaa"a vidjela bi!an &+rok
nedovoljne na-ionalne in!egra-ije, !o je bio odl&1an nedos!a!ak & "og&i"
vojni" s&kobi"a Fs Jileo"G FKlein, 89I:G.
4ola+ak vojske na vlas! +a Per& je +na1io inova-ij& &!oliko !o vojska !aj
p&! nije kao ranije djelovala & &lo+i po"onika oligar%ije & -ilj& ja"s!va +akona i
reda, nego prvi p&! kao ins!i!&-ija i s vlas!i!i" poli!i1ki" in!ereso" N "eC&
os!ali", s na"jero" da slo"i "o !radi-ionalne oligar%ije F.o!ler, 899<, 88<. i
d.G. (elas-ova vlada !e;ila je &spos!avi a&!ori!arno)korpora!ivis!i1kog "odela
poli!ike i dr&!va radi "oderni+a-ije Per&a !e je ispo1e!ka be+ oklijevanja
provodila svoj& refor"sk& agend&, no ve se sredino" seda"dese!i% godina
"ogao na+rije!i ne&spje% nje+ine ra+vojne s!ra!egije. 4o!ad je vojna vlada provela
brojne privredne i so-ijalne refor"e, pop&!, "eC& os!ali", na-ionali+a-ije
klj&1ni% ind&s!rija Fnaf!e, bakraG ili ob&%va!ne +e"ljine refor"e. Za b&d&i
poli!i1ki ra+voj Per&a bilo je +na1ajno i !o !o je vojska & sklad& sa svoji"
korpora!ivis!i1ki" "odelo" pok&ala, !ako rei odo+go, "obili+ira!i dr&!vene
slojeve koji s& do!ad bili neorgani+irani, pri 1e"& s& svakako i"ali na &"&
28?
a&!ono"ne organi+a-ije FS!epan, 89HI, 890. i d.G. $o se pro!&slovlje i+"eC&
kon!role i "obili+a-ije i+ra+ilo kad je dolo do +as!oja refor"i, &+rokovana i
ne&spje%o" ekono"ske poli!ike & nepovoljni" "eC&narodni" &vje!i"a F.o!ler,
899<, 820. i d.G. Lsobi!o je +e"ljina refor"a +aos!ala +a o1ekivanji"a i nije
dovela do s!varno nove s!r&k!&re poljoprivrede, b&d&i da s& si!ni" selja-i"a i
+adr&ga"a naj1ee nedos!ajali n&;ni kredi!i. Po1e!na legi!i"a-ija re;i"a kod
velikog dijela donji% slojeva, koja nije iskori!ena +a ins!i!&-ionali+a-ij&, nes!ala
je s poras!o" kri+ni% !enden-ija. $ako s& se +ajedno s !radi-ionalni" seg"en!i"a
per&anskog dr&!va N srednji" i gornji" sloje" N ar!ik&lirali sve ja1i prosvjedi
pro!iv vojne vlade. Ne&spje% refor"ske s!ra!egije doveo je 89H?. godine najprije
do +a"jene oboljelog (elas-a 'lvarada Moraleso" 2er"ode+o", koji je
opo+vao brojne refor"e, a onda je pokren&o pos!&pno povla1enje vojske F9s!av
89H9, i+bori 89I0G S ponovni" s!&panje" na d&;nos! predsjednika 2elaondea
$errja +avrio je eksperi"en! koji se ipak, & &sporedbi s os!ali" vojni"
dik!a!&ra"a na kon!inen!&, +adovoljio rela!ivno &"jereno" represijijo"
F(^sQ&e+, 8993G.
*.5. Venezuela! anakronistiki vojni re#im F*?5>7*?8>G
Kao !o s"o napo"en&li, (ene+&ela se anali+ira kao poseban sl&1aj, b&d&i da
va;i +a de"okra-ij& dr&gog vala koja je, "eC&!i", s!abilnos! i+ e+dese!i% i
seda"dese!i% godina kasnije s&k-esivno i+g&bila. Kad s& se os!ale +e"lje
=a!inske '"erike osa"dese!i% godina vra!ile de"okra-iji, nekadanja Rogledna
de"okra-ijaD =a!inske '"erike sve je vie o!kli+avala & kri+& FSonn!ag, 2008G.
2&d&i da s& & prvo" plan& nae anali+e !a kri+a i nje+ino RrjeenjeD od s!rane
7&ga .%^ve+a, os!ale e!ape !ran+i-ije navode se !ek &sp&!no.
A roCenje vene+&elanske de"okra-ije dr&gog vala odl&1no je obilje;eno
pre!%odni" vojni" re;i"o" F89<I)89?IG, koji je pridonio &jedinjenj& ranije
+avaCeni% -ivilni% !abora F=evine, 89HIG. Po1e-i vene+&elanske de"okra-ije se;&
!ridese!e i 1e!rdese!e godine, nakon !o je +avrila era predsjednika BY"e+a, koji
je bio na vlas!i od 890I. godine, i kada je (ene+&ela N oslanjaj&i se na
prosperiraj&& naf!n& ind&s!rij& N prola fa+& ekono"ske, dr&!vene, a djelo"i-e
i poli!i1ke "oderni+a-ije F7ellinger, 8998, :0. i d.G. Kasnija fa+a liberali+a-ije
F89:3)89<IG bila je obilje;ena poli!i1ko" konk&ren-ijo" i+"eC& na-ionalne
b&r;oa+ije i srednji% slojeva & &spon& i nji%ovi% s!ranaka, dok se (ene+&ela
po1ela ra+vija!i & R!ipi1n& naf!n& +e"lj&D sa skokovi!i" irenje" do"ae
po!ronje, privredno" s!r&k!&ro" de!er"inirano" pri%odi"a od naf!e i
pre-ijenjeno" val&!o" F2oe-k% i 7Wr"ann, 8992, ?8?G. (ene+&ela je prvi p&!
i"ala gen&ino de"okra!sk& vlas! & fa+i trienio F89<?)89<IG pod pop&lis!i1ko"
s!ranko" srednje klase @%%iKn ,emo%rSti%a F'4G koja je, kao !ada jedina
"asovna s!ranka, &br+o pos!ala do"inan!no" & poli!i1ki" +bivanji"a !e je
os!ali" sk&pina"a +aprije!ila "arginali+a-ija. Nje+in projek!, koji je osi"
de"okra!skog 9s!ava 89<H. godine doveo i do i+bora predsjednika dr;ave i+
@%%iKn ,emo%rSti%a, one"og&en je 89<I. godine in!erven-ijo" vojske & koris!
gornjeg sloja i opo+i-ije. Kaki" 1ovjeko" vojne %&n!e pos!ao je general P\re+
Ki"\ne+, koji je 89?2. pre&+eo predsjedni1k& d&;nos! F=evine, 89I9, 2?2. i d.G.
283
4ik!a!&ra P\re+a Ki"\ne+a bila je ipak sa"o kra!koro1no odr;iva. S
ob+iro" na s!&panj ra+voja +e"lje boga!e nafro" !o je "eC&vre"en& dos!ign&!,
nje+in& ra!"jerno diferen-iran& dr&!ven& s!r&k!&r& i ra+in& organi+iranos!i
dr&!veni% in!eresni% sk&pina, praksa vladanja vojne dik!a!&re bivala je sve
disf&nk-ionalnijo" +a !rajan dina"i1an ekono"ski ra+voj F7ill"ann, 899<, :3. i
d.G. Nije i"ala poli!i1k& s!ra!egij& +a vidljive s!r&k!&rne proble"e +e"lje ovisne o
i+vo+& naf!e. .iljano je s&+bijala poli!i1k& opo+i-ij&, no pop&lis!i1ke "jere, pop&!
irenja dr;avni% graCevinski% ak!ivnos!i, os!ale s& be+ &1inka. Neko
s&pro!s!avljene dr&!vene i poli!i1ke opo+i-ijske sk&pine po1ele s& ra+vija!i
+ajedni1k& s!ra!egij& pro!iv sve a&!ori!arnijega, represivnijega i kor&"piranijeg
re;i"a. $o je napokon & sije1nj& 89?I. dovelo do s"jene P\re+a Ki"\ne+a
F=evine, 89HIG.
*.8. -ikaragva! sultanistika ,omozina diktatura
Povijes! Nikaragve & 20. s!olje&, kao i povijes! njoj s&sjedni% dr;ava & Srednjoj
'"eri-i, odl&1no je obilje;ena %ege"onijalno" &logo" S'4)a, koje s&
srednjoa"eri1k& prevlak& neskriveno s"a!rale svoji" Rs!ra;nji" dvori!e"D.
2i!ne vanjskopoli!i1ke i &n&!arpoli!i1ke odl&ke 1es!o s& donoene & a"eri1ko"
veleposlans!v& do!i1ni% +e"alja, a i dika!a!&re i de"okra-ije i"ale s& sa"o
ograni1en radij&s odl&1ivanja. Sa"o se .os!a >i-a &spjela svoji" posebni"
de"okra!ski" ra+vojni" p&!e" donekle oslobodi!i i+ !og kr&ga FPear-e, 89I8G.
4e"okra-ija nikad nije &spjela is!inski &%va!i!i korijena & Nikaragvi,
najsiro"anijoj +e"lji regije. Kedino s& i+"eC& 892I. i 89:2. godine pod
nad+oro" S'4)a odr;ani rela!ivno korek!ni i+bori. Nakon povla1enja a"eri1ki%
pos!rojbi 89::. godine po1eo je &spon 'nas!asija So"o+e, koji je 89:3. kona1no
pre&+eo vlas! i sve do svoga &bojs!va 89?3. godine bio s!varni vladarO da bi nakon
!oga !& f&nk-ij& do 89H9. obnaali njegovi sinovi. A+bori koji s& odr;ani & !o"
ra+doblj& sl&;ili s& pse&dolegi!i"a-iji re;i"a i nikad nis& bili de"okra!ske
prirode. A velik broj &s!ava odnosno !e"eljni% &s!avni% refor"i prije s& i"ali
svr%& da &1vrs!e vlas! nego da "oderni+iraj& poli!i1ki s&s!av F2&l"er)$%o"as,
8990G.
4ik!ar&ra So"o+ina klana s!varno se !e"eljila na dr&gi", kako
&n&!arnji" !ako i vanjski" 1i"beni-i"a FKrenneri-%, 8992, 20HG# F8G osig&ranj&
dr;avnog "onopola sile p&!e" kon!role i o1&vanja lojalnos!i na-ionalne garde,
koja je is!odobno bila vojska, poli-ija i !ajna sl&;baO F2G kon!roli kor&"piranoga
dr;avnog apara!a, &klj&1&j&i i re;i"sk& s!rank&O F:G kon!roli privredni%
sreds!ava "oi koja s&, "eC& os!ali", sl&;ila odr;anj& iroko ra+grana!oga
klijen!elis!i1kog s&s!avaO F<G s&dioni!v& s!ari% do"ai% oligar%ijski% obi!elji,
koje s& profi!irale od poli!ike So"o+aO F?G !e last "ut not leas,! podr-i S'4)a,
1ij& je naklonos! So"o+in klan &spio o1&va!i i & ra+doblji"a kri+e. $i"e je
obi!elji So"o+a polo +a r&ko" da se vie od <0 godina odr;i na vlas!i i da na
bes!idan na1in oplja1ka +e"lj&. Nedos!a!ak s&ps!an-ije !e s&l!anis!i1ke vladavine,
kojoj nije bilo s!alo do ins!i!&-ionali+a-ije !e je s vre"eno" proko-kala svoje
posljednje legi!i"a-ijske res&rse, bio je ) &+ povla1enje a"eri1ke podrke od
28H
s!rane ad"inis!ra-ije predsjednika .ar!era ) jedan od glavni% 1i"benika nje+ine
rela!ivno br+e propas!i kraje" seda"dese!i% godina F2oo!%, 899IG.
*.9. +eksiko! institucionalizirani jednostranaki re#im F*?*@7*??@G
Prolongirana !ran+i-ija Meksika posljed&je s!anovi!o" nedo&"i-o" kad se
pok&a jedno+na1no odredi!i kraj a&!ori!arnog re;i"a i po1e!ak de"okra!ske ere.
Kako e"o kasnije pobli;e objasni!i, po1e!ak !ran+i-ije da!ira"o & godin& 89HH,
a nje+in kraj, a !i"e i kraj jednos!rana1kog re;i"a, & 899H. godin&. No, ipak je
nedvojbeno da je d&go!rajna vladavina Partido 7evolu%ionario Institu%ional
FP>AG jedins!ven sl&1aj FMols i $obler, 89H3G. Nakon konsolida-ije re;i"a
!ridese!i% godina, & es!ogodinje" je ri!"& Fse<enioG biran nov -ivilni
predsjednik. $aj je predsjedni1ki re;i" bio -ivilna a&!okra-ija, koji je dod&e
odo+go organi+irao dr&!veno &s!rojs!vo i par!i-ipa-ij&, ali je bio ra+"jerno
iroko &sidren & dr&!v& i "alo je ovisio o pojedina1ni" osobnos!i"a voCa
F=a&!% i 7orn, 899?O 0a&s!, 2008G.
$ri s& 1i"benika obilje;ila F& kona1ni-i a&!ori!arniG "eksi1ki
pre+iden-ijali+a", koji po svoji" for"alni" &s!avni" odredba"a nije osobi!o
sna;no konfig&riran FWeldon, 899HG. Prvo, s!varno isklj&1enje djelo!vorne
s!rana1ke konk&ren-ije ja"1ilo je P>A)&, a !i"e i do!i1no" predsjednik&,
parla"en!arn& vein&. $i"e je bila isklj&1ena "og&nos! kons!ela-ije divided
government sve do o+biljni% refor"i i+bornog +akonodavs!va kraje" osa"dese!i%
i devedese!i% godina F=&ja"bio, 2000G. 4r&go, ve s& & ranoj fa+i re;i"a
F(a<imato 892I)89:?G s!voreni ins!i!&-ionalni "e%ani+"i koji s& ja"1ili s!rog&
s!rana1k& dis-iplin&, pop&! +abrane neposrednoga ponovnog i+bora +as!&pnika
F89::G i posljedi1ne kon-en!ra-ije poli!ike no"iniranja & sredinje" vije&
s!ranke i !i"e & r&ka"a vladaj&eg predsjednika. 9+ !o je +a vrije"e .^rdenasa
F89:<)89<0G &slijedila sek!oralna organi+a-ija s!ranke !e, naposlje!k&, sredinja
organi+a-ija i+bora, !o je P>A)& osig&ralo %ege"onij& FMols, 89I:G. $ree, od
.^rdenasova ra+doblja bili s& objedinjeni polo;aji predsjednika i efa s!ranke, !o
je bi!no povealo reg&la!ivne "og&nos!i predsjednika & pogled& raspodjele
d&;nos!i i dis-iplinske kon!role. $ako s& sve&k&pno, i+ for"alno ni"alo
spek!ak&larni% ko"pe!en-ija predsjednika, nas!ale "e!akons!i!&-ionalne ovlas!i
koje s& !oj f&nk-iji dale karak!er i"perijalnog %iperpre+iden-ijali+"a, & koje"&
podjela vlas!i nije s!varno i"ala nikakv& &log& FWeldon, 899HG. A pravos&Ce se
ne"inovno prilagodilo !oj s!r&k!&ri "oi# ono je, dod&e, &spjelo o1&va!i
s!anovi!& organi+a-ijsk& neovisnos!, ali s& njegovi res&rsi i ovlas!i & !vrdi"
poli!i1ki" "a!erija"a bili ograni1eni F=Ype+)'llYn i 0iP)0ierro, 2000, 839. i dG.
Lrgani+a-ija i pro"i-anje !ako+vani% Rsek!ora P>A)aD Fradni!vo, seosko
s!anovni!vo, se%tor popularG,
80H
koji se po1evi od !ridese!i% godina provode
odo+go, bili s& nedvojbeno na-ionalni ra+vojni projek! &!e"eljen na &+aja"nos!i,
80H
!e%tor popular &glavno" je ob&%vaao sk&pine i+ srednjeg sloja, pop&! sl&;benika, +ani"anja
& &sl&;no" sek!or&, "ali% i srednji% pod&+e!nika i dr;avni% +aposlenika. Kraje" seda"dese!i%
godina vie od 8: "ilij&na Meksikana-a bilo je kro+ !e sek!ore in!egrirano & P>A F?I pos!o &
se%tor %ampesino, 2? pos!o & se%tor o"rero i 8H pos!o & se%tor popularG F&sp. .ansino, 2000, 9:. i
dG.
28I
koji s& se doda!no "oglo pod&prije!i revol&-ionarni" "i!o". 4r;ava je pos!ala
sredinji "o!or ra+voja, i & !o"e je Meksiko +asig&rno slijedio la!inoa"eri1ki
!rend !ridese!i% godina, &spos!avljen +bog svje!ske privredne kri+e. 4r;ava se nije
brin&la sa"o +a na-ionalni napredak N ipak je "eksi1ka privreda i+"eC& 89<0. i
89H0. & prosjek& rasla 3 pos!o godinje N nego i +a preraspodjel& dr&!venog
blagos!anja F=a&!%, 8998G. A+ !oga se sljedei% dese!ljea ra+vio korpora!ivis!i1ko)
klijen!elis!i1ki s&s!av vladavine, & koje"& s& kon!rola i ideologija bivale sve
n&;niji"a kako bi o1&vale legi!i"a-ij& i & &vje!i"a osk&dni% res&rsa.
Klijen!eli+a" i kor&p-ija kori!eni s& kao nefor"alne i re;i"ski konfor"ne
s!r&k!&re raspodjele & svr%& s!abili+a-ije s&s!ava & koje"& s& se s!ranka i dr;ava
sve vie "eC&sobno s!apale F2i+berg, 8999G.
4r&gi sredinji sas!avni dio !oga korpora!ivis!i1ko)klijen!elis!i1kog
s&s!ava !vorio je spe-ifi1an na1in organi+a-ije i f&nk-ioniranja sa"oga dr;avnog
apara!a. Sna;an polo;aj dr;ave & pro-es& ra+voja, kao i pre"a dr&!v& bio je
pove+an s veliki" javni" sek!oro", kao i nap&%ani" dr;avni" apara!o" koji je
g&!ao gole"e finan-ijske i personalne res&rse F0a&s!, 2008G. Za njegovo je
f&nk-ioniranje bila karak!eris!i1na oseb&jna koeg+is!en-ija, s jedne s!rane,
s!abilni% for"alni% i nefor"alni% ins!i!&-ija koje s& sna;no -en!ralis!i1ki bile
&s"jerene na predsjednika i, s dr&ge s!rane, personali+"a & poli!i1ko)
ad"inis!ra!ivno" s&s!av&, koji se !eko "oglo kon!rolira!i odo+go FMorris, 8998,
28. i dG.$aj je personali+a" obilje;io ne sa"o odnose i+"eC& eli!a i s!anovni!va,
nego ponajprije i obra+a- odnosa "eC& eli!a"a, koji se i+ra;avao & nepregledno"
"no!v& kr&gova, "re;a i klika Fgrupos, %amarillas i!dG. $ako s&, dod&e, +bog
rela!ivno ko"pleksne s!r&k!&re "eksi1ke dr;ave vie ra+ine polo;aja bile
&klopljene & sklop koji je & veoj "jeri bio for"alan, -en!ralis!i1ki i a&!ori!arno)
korpora!ivan. MeC&!i", ni;e ra+ine dr;avne birokra-ije, sve do ra+ine pojedina1)
ni% save+ni% dr;ava i lokalne vlas!i, !vorile s& & veoj "jeri de-en!rali+iran sple!,
koji se slabo "oglo kon!rolira!i, koji je bio obilje;en par!ik&laris!i1ki" in!eresi"a
i koji se slabo "ogao &po!rijebi!i +a s!varn& i"ple"en!a-ij& poli!ika.
Ko%e+ija !og s&s!ava "ogla se osig&ra!i sve dok s& pos!ojali sljedei
&vje!i# F8G bi!ne s& se odl&ke o poli!i1ki" polo;aji"a, sve do ra+ine
gradona1elnika, donosile & predsjedni1ko" &red&O F2G P>A je "ogao o1&va!i svoj
%ege"onijski polo;aj & poli!i-i i dr;avi !e je na !aj na1in sl&;io kao Rpoli!i1ki
fil!erD kor&"pirani% klijen!elis!i1ki% odnosaO F:G leg!i"a-ijska je ideologija
ops!ajala & svoji" osnovni" -r!a"a !e je osobi!o predsjednik i"ao s!a!&s
nedodirljive ins!i!&-ijeO F<G dr;ava je raspolagala dos!a!ni" res&rsi"a da
opsl&;&je klijen!ele. Jvrs!oa R"eksi1ke pira"ideD po1ela je pop&!a!i
seda"dese!i% godina 20. s!oljea, kad s& sve vei so-ijalni i ekono"ski poble"i
prisilili re;i" da proiri svoj& legi!i"a-ijsk& osnov& FWeldon, 2002O =&ja"bio,
2008G. Prve !e"eljne refor"e i+bornog prava +a vrije"e predsjednika =Ype+a
Por!illa 89HH. godine, koje s& & klasi1noj "aniri bile "iljene kao kon!rolirano
o!varanje radi &klj&1ivanja, prije svi%, lijevi% disidena!a, o+na1ile s& napokon N
isprva ne+a"je!an N po1e!ak !ran+i-ije FW%i!e%ead, 2008, H<. i dG.
289
2. Prijelazi u druge re#ime
9 sklad& s prirodo" a&!ori!arni% s&s!ava i s !i"e pove+ani" kons!ela-ija"a
ak!era, prijela+i i+ jednoga re;i"a & dr&gi & =a!inskoj s& '"eri-i bili vrlo
ra+li1i!i, !e s ra+likovalo i nji%ovo !rajanje. Najsna;niji &!je-aj a&!ori!arnog re;i"a
na !ijek !ran+i-ije i"ao je nedvojbeno Pino-%e! & Jile&, a s&po!ni pol 1ini
revol&-ija & Nikaragvi 89H9. godine. Najd&go!rajnija je !ran+i-ija bila pos!&pna
s"jena re;i"a P>A)a & Meksik&, dok s& se prijela+i & 'rgen!ini i Jile&
80I
odvijali
ra+"jerno br+o.
Ta"li%a + Prijelazi iz jednoga re/ima u drugi u ;atinskoj @meri%i
Ze"lja >a+doblje $ip
Jile 89II)8990. &pravljana !ran+i-ija
'rgen!inia 89I2)89I:. kolaps
Per& 89HI)89I0. pri!isak odo+do, &pravljana !ran+i-ija,
pregovori
(ene+&ela 89?I. prevra! Fp&1G
Nikaragva 89H9)8990. prevra! Frevol&-ijaG
Meksiko 89HH)899H. jako prolongirana !ran+i-ija# &pravljana s
pregovori"a
2.*. &rgentina! kolaps vojne diktature F*?>27*?>2G
'rgen!inska !ran+i-ija obilje;ena je kolapso" vojne vlas!i nakon pora+a &
0alklandsko" ra!&. Na !ijek !ran+i-ije &!je-ala je, "eC&!i", i i+nova for"irana
poli!i1ka opo+i-ija & +e"lji FPion)2erlin, 89I?G. Po1e!ko" osa"dese!i% godina
legi!i"a-ijski s& proble"i vojne %&n!e, +ajedno s proble"i"a &1inka & sredinji"
podr&1ji"a poli!ike, ve doveli do +a"je!nog g&bi!ka sposobnos!i +a vladavin&.
S!abilnos! re;i"a do!ad se &glavno" oslanjala na 1injeni-& da je opo+i-ija bila ili
pasivna ili je bila one"og&ena represivni" "jera"a. S redovno" +a"jeno"
generala (idele generalo" (iolo" &n&!ar vojne %&n!e & o;&jk& 89I8. po1eli s&
opre+ni kora-i & liberali+a-iji, koji s& sadr;avali !oleriranje Rnefor"aln%D
s!rana1ki% ak!ivnos!i i obeanje i+bora 89I<. godine F.avaro++i, 89IHG. S!ranke
s& iskoris!ile slobodan pos!or +a prve dogovore o +ajedni1koj poli!i1koj s!ra!egiji,
dok s& sindika!i, organi+a-ije -ivilnog dr&!va i !isak ar!ik&lirali sve kri!i1nije
!onove. (e & prosin-& 89I8. (iol& s& sr&ili +agovorni-i 1vrs!e r&ke FhardlinersG
&n&!ar re;i"a i +a"ijenili ga generalo" Bal!ierije", koji je ponovno pok&ao
s&+bi!i !enden-ije liberali+a-ije F2irle, 899?, 8<?. i dG.
2&d&i da s& se prosvjedi ipak nas!avili, &klj&1&j&i i &spjean opi !rajk,
vojska je odigrala svoj& posljednj& kar!& & na"jeri da s!ekne ve& legi!i"nos!. 9
!ravnj& 89I2. argen!inska je vojska +a&+ela 0alklandse o!oke F0alkland Aslands,
Aslas MalvinasG, koji s& od 89. s!oljea bri!anski, kako bi vanjskopoli!i1ki"
R&spje%o"D prikrila &n&!arnje po!ekoe i ope! proi+vela irok& na-ionaln&
podrk& +a svoj& vladavin&. Asprva joj je !o i polo +a r&ko", no ve & lipnj&
80I
$o va;i i +a prijela+ i+ jednoga re;i"a & dr&gi & (ene+&eli 89?I.
220
vojska je i+g&bila ra!. $ako je i & vlas!i!o" +ani"anj& neslavno propala. Nakon
pora+a &slijedili s&, s jedne s!rane, ra+b&k!avanje "asovni% poli!i1ki% prosvjeda
sa +a%!jevo" +a os!avko" a, s dr&ge s!rane, podjela &n&!ar vojske. Nakon !oga
sa"a je vojska pod vods!vo" generala 2ignonea vodila poslove vlade F=in+ i
S!epan, 8993, 890. i d.G.
2ignone je najavio povla1enje vojske i nove i+bore 89I:. godine,
pok&avaj&i & "eC&vre"en& & pregovori"a dogovori!i &vje!e prijela+a. (ojska
je, "eC& os!ali", !ra;ila sveob&%va!n& neka;njivos! kako +a "asivne povrede
lj&dski% prava, !ako i +a loe ekono"sko &pravljanje, koje je !akoCer dovelo do
eksplo+ivnog poras!a !ere!a d&gova argen!inske dr;ave. No +a ra+lik& od raniji%
dese!ljea, !aj p&! je polo;aj vojske bio !oliko oslabljen da nije "ogla na"e!n&!i
nijedan od svoji% +a%!jeva. S!oga je prijela+na fa+a bila "anje odreCena -ivilno)
vojni" sporovi"a, a vie rasprava"a o lj&dski" pravi"a, pl&rali+"&, "ir& i
de"okra-iji F8I9G. 9 lis!opad& 89I:. odr;ani s& predsjedni1ki i parla"en!arni
i+bori, koji s& re+&l!irali jedno+na1no" pobjedo" radikalne s!ranke 9.>. Lsi"
slabljenja vojske, !o je +na1ilo dr&gi povijesni re+, jer s& N s&pro!no d&go
njegovano"e "i!& N prvi p&! na de"okra!ski" i+bori"a peronis!i do;ivjeli pora+.
S pre&+i"anje" d&;nos!i predsjednika >aola 'lfonslna F9.>G & prosin-& 89I:.
+avrila je kra!ka argen!inska !ran+i-ija FPaler"oi Novaro, 8993, <I. i d.G.
2.2. 0ile! upravljana tranzicija F*?>>7*??0G
Jileanska !ran+i-ija & &;e" s"isl& po1inje s referend&"o" & lis!opad& 89II. na
koje"& je !rebalo odl&1i!i o os!ank& Pino-%e!a na d&;nos!i predsjednika do 899H.
godine. S&pro!no na"jera"a vojne vlas!i, pobijedila je opo+i-ija sa svojo"
ka"panjo" +a RneD, !o je naposlje!k& re+&l!iralo kons!i!&!ivni" i+bori"a &
prosin-& 89I9. i N nakon i+borne pobjede opo+i-ije N s!&panje" na d&;nos!
kranskode"okra!skog predsjednika 'l,ina & o;&jk& 8990. F7&nee&s, 8990G.
Bum grano salis 1ileanska se !ran+i-ija "ora o+na1i!i kao &pravljana od s!rane
s!are re;i"ske eli!e. 9 bi!i je slijedila p&! i pos!&pak koji je +a-r!ao a&!ori!arni
Pino-%e!ov 9s!av i+ 89I8. godine. 9 nje"& je bilo predviCeno da se na kraj& N
kons!i!&-ionalnoga N prvog Pino-%e!ova "anda!a F89I8)89I9G "ora odr;a!i
referend&" o "og&e" dr&go"e Pino-%e!ovo" "anda!& odnosno "anda!&
nekoga dr&gog re;i"skog kandida!a do 899H. godine. 'ko bi se na referend&"&
nega!ivno odgovorili na !aj prijedlog, 9s!av je odredio da se "oraj& odr;a!i
predsjedni1ki i parla"en!arni i+bori i da Pino-%e! !reba os!a!i na polo;aj& do
s!&panja na d&;nos! novoi+abranog predsjednika & o;&jk& 8990. $og s& se reda
vo;nje & kona1ni-i svi ak!eri dr;ali go!ovo do pojedinos!i FKr&",iede, 200<G.
$ijek 1ileanske !ran+i-ije odra;ava & krajnjoj kon+ekven-iji snag& vojne
vlas!i i, obra!no, rela!ivn& slabos! opo+i-ije F$%ier, 2000, 8:3. i dG. Nakon
prevladavanja privredne kri+e 89I2)89I:. i "asovni% so-ijalni% prosvjeda !o s&
&slijedili nakon !oga, vlas! je ponovno &spjela &1vrs!i!i svoj polo;aj sredino"
osa"dese!i% godina i osig&ra!i podrk& iroki% seg"ena!a dr&!va i relevan!ni%
"oni% sk&pina. 4ok s& radikalnije lijeve opo+i-ijske sk&pine !ijeko"
osa"dese!i% godina slijedile "aksi"alis!i1k& s!ra!egij& povla1enja vojske,
&"jerena se opo+i-ija, sas!avljena od kranski% de"okra!a, liberala i &"jereni%
228
so-ijalis!a , pos!&pno priklonila s!ra!egiji da slijedi &s!avni red vo;nje !e da, po
"og&nos!i, !&1e re;i" njegovi" vlas!i!i" sreds!vi"a. Za ra+lik& od 'rgen!ine,
1ileanska je vojna vlas! +bog !oga bila & s!anj& &glavno" o1&va!i svoje in!erese i
osig&ra!i velik broj s!e1eni% po+i-ija. $o da je vojska &ope i+abrala , a onda i
po!ovala, !akv& pro-ed&r&, pove+ano je kako s nje+ino" s!ra!egijo"
legi!i"a-ije, !ako i s legalis!i1ki" dr;anje" 1ileanske vojske FBarre!Yn, 89I9G.
Kao !o s"o pre!%odno poka+ali, odlika je 1ileanske vojne vlas!i bilo nje+ino
rela!ivno &spjeno refor"is!i1ko djelovanje, !o je +a posljedi-& i"alo Rnovo
&!e"eljenjeD Jilea, koje je dod&e bilo sporno, no koje je & o1i"a vojske i
nje+ini% pris!aa ipak bilo &spjeno. 9s!av i nji"e &!e"eljene ins!i!&-ije !vorile
s&, pored &loge vojske kao Rspasi!elja JileaD, !e"eljni oslona- nje+ine
legi!i"a-ije. Sve dr&go osi" po!ivanja vlas!i!og 9s!ava po!p&no bi diskredi!iralo
vojn& vlas! ne sa"o &n&!ar desnog !abora, nego i &n&!ar or&;ani% snaga, a !i"e bi
&propas!ilo RplodoveD nje+ina vlas!i!og rada. Zasig&rno je !akav pos!&pak vojske
olakan !i"e !o s& ra1&nali s pobjedo" na referend&"&. No 1ak je i s !og
gledi!a bilo s!ra!eki &p&!no da se nakon referend&"a ne b&de op!ereen
op!&;bo" da se na nji"e "anip&liralo.
S!ra!egija opo+i-ije bila je, dod&e, s vie aspeka!a ri+i1na FKr&",iede,
200<, 2??. i d.G, no na kraj& je dovela do &spje%a. Nakon i+g&bljenog
referend&"a re;i"ske s& eli!e nas!ojale iskoris!i slobodan pros!or koji" s&
raspolagale &n&!ar 9orst %ase s%enario. Spo"en&!i pregovori i+"eC& re;i"a i
opo+i-ije odnosili s& se &glavno" na &bla;avanje a&!ori!arnog 9s!ava, koji je
predviCao R+a!ien&D de"okra-ij& pod !&!ors!vo" vojske. $o je dovelo do
o"ekavanja neki% odredbi &s!ava Fpoveanja broja i+abrani% sena!ora, &kidanja
+abrane Ko"&nis!i1ke par!ije, olakavanja refor"e 9s!ava i ja1anja -ivilne
ko"ponen!e & (ije& na-ionalne sig&rnos!iG. $e s& pro"jene na referend&"& &
srpnj& 89I9. &svojili 1ileanski graCani. $i"e je a&!ori!arni 9s!av s!ekao "akar
djelo"i1n& legi!i"nos!, dok s& naj&!je-ajnije opo+i-ijske s!ranke, &na!o1
nor"a!ivnoj i poli!i1koj kri!i-i, pri%va!ile 9s!av kao osnov& b&d&ega poli!i1kog
ra+voja F$%ier, 2000, 830. i d.G.
$ijeko" preos!ali% deve! "jese-i nis&, "eC&!i", odr;ani sa"o
kons!i!&!ivni i+bori & prosin-& 89I9. godine. Napro!iv, Pino-%e! je iskoris!io
ovlas!i koje s& "& bile dane, kao i slabe "og&nos!i prigovora opo+i-ije, da
po"o& provedbeni% +akona, s!a!&!a i personalni% odl&ka Fle=es de amarreG
provede & praks& a&!ori!arne enklave +a-r!ane & &s!av&. $o je desno" !abor&
nakon njegova i+bornog pora+a 89I9. sve do kasni% devedese!i% godina osig&ralo
g&s!& "re;& fak!i1ki% "anjinski% ve!o)ovlas!i, koje s& de"okra!ski" vlada"a
dop&!ale sa"o ograni1en& "o vladanja FBarre!Yn, 899?G.
2.2. Peru! pritisak odozdo4 upravljana tranzicija i pregovori F*?@>7*?>0G
Za ra+lik& od kolapsa & 'rgen!ini i 1vrs!o voCene !ran+i-ije & Jile&, per&anski se
povra!ak de"okra-iji dogodio "jeavino" pri!iska odo+do, povla1enje" vojske,
pok&aje" &pravljanja !i" pro-eso" odo+go i ele"en!i"a pregovora F.o!ler,
899<, 80?. i d.G. Sredino" seda"dese!i% godina plodovi sveob&%va!ne refor"ske
s!ra!egije bili s& osk&dni !e je dolo do +as!oja nje+ine dina"ike. Nedos!a!ko" se
222
poka+ala 1injeni-a da je vojska prop&s!ila s!vori!i vlas!i!& poli!i1k& osnovi-& i
nije osnovala vlas!i!& poli!i1k& s!rank& F=n-%,. 8999, 809. i d.G. Proble" je bilo i
!o !o je vojska, dod&e, i"ala rela!ivno jasan !e"eljni progra", ali nije i"ala
s!rog poli!i1ki dnevni red ni!i ko%eren!n& s!ra!egij& njegove provedbe. $ako s&
vojni-i !e;ili res!r&k!&riranj& !iskovnog s&s!ava, no & s!varnos!i je !o &+rokovalo
s"anjenje ra+nolikos!i !iska, !o +apravo nije bila na"jera. Pro!&rje1ja i+"eC&
pre!en+ije na par!i-ipa!ivn& i so-ijaln& de"okra-ij&, s jedne s!rane, i
korpora!ivis!i1ki% organi+a-ijski% predod;bi, s dr&ge, !ako s& sa"o jo o!vorenije
dole do i+ra;aja. 9+ !o s& slobodni pros!ori +a djelovanje bili doda!no s&;eni sve
vei" "akroekono"ski" proble"i"a, osobi!o ras!&i" defi-i!o" javni%
finan-ija. Nejasnoe & pogled& b&d&e poli!i1ke s!ra!egije dovele s& pos!&pno do
raskola &n&!ar sa"e vojske FS!epan, 89HIG.
Prvi odl&1an re+ koji je bio korak k per&anskoj !ran+i-iji bila je +a"jena
generala (elas-a Moraleso" 2er"ode+o" 89H?. godine, koja je bila ekvivalen!
dvorskog p&1a F7&%le, 899I, HI. i d.G. Morales, koji je slovio kao poli!i1ki
&"jerenjak &n&!ar %&n!e, pod&%va!io se ni1ega "anjeg do preokre!a progra"a!ike
per&anske revol&-ije. S ob+iro" na sve i+ra;enije kri+ne so-ijalno)ekono"ske
!enden-ije, pok&ao je na or!odoksan na1in s!abili+ira!i privred&, !o je, "eC&!i",
re+&l!iralo !ek slabi" "akroekono"ski" &1in-i"a i nega!ivni" so-ijalni"
posljedi-a"a. No, ipak je +adr;ao sna;n& &log& dr;ave & privredi. A +e"ljina je
refor"a vei" dijelo" os!ala nedirn&!a. Naposlje!k& je 89HH. godine po1eo
+aokre! k ponovnoj de"okra!i+a-iji. >as!&i so-ijalni ne"iri i prosvjedi, sve do
nekoliko opi% !rajkova !o s& organi+irani po1evi od 89HH. godine, kao i
eks!re"no sna;an pri!isak "eC&narodni% finan-ijski% ins!i!&-ija, doveli s& vlas! &
ne+godan polo;aj na dvije fron!e. Asprva pre!e;no ekono"ski "o!ivirani so-ijalni
prosvjedi preokren&li s& se +bog reak-ije vojske N &%ienja sindikalis!a, "asovni%
o!p&!anja N & poli!i1ke de"ons!ra-ije. $a je si!&a-ija neposlje!k& s!avila %&n!&
pred i+bor i+"eC& poli!i1kog o!varanja &+ povla1enje vojske i +ao!ravanja
represije, kakva je prak!i-irana & 'rgen!ini i Jile&. S&o1en sa sna;ni" &n&!arnji"
i vanjski" pri!isko", Morales je na na-ionalni pra+nik 89HH. godine ob+nanio
povra!ak de"okra-iji. $aj je povra!ak !rebao vodi!i preko i+bora +a &s!avo!vorn&
sk&p!in& 89HI. i &svajanja novog &s!ava 89H9. do Rkons!i!&!ivni% i+boraD 89I0.
F=n-%, 8999, 88<. i d.G.
L!varanje je +na1ajno pro"ijenilo kons!ela-ij& snaga. 2ivi predsjednik
2elaonde odbio je, dod&e, s&raCiva!i s vojsko" ili 1ak s&djelova!i na i+bori"a +a
&s!avo!vorn& sk&p!in&, no dr&ge dvije !radi-ionalne s!ranke N &"jereno lijevo
orijen!irana 'P>' sa svoji" kari+"a!ski" voCo" 7aa de la $orreo" i
kransko)kon+erva!ivna PP. N pri%va!ile s& pon&d& vojske. Nji%ov je save+ ne
sa"o okon1ao i+ola-ij& vojne %&n!e, nego i doveo do !oleriranja poli!ike koj& je
vojna vlas! provodila posljednji% "jese-i Fpri"jeri-e, or!odoksne poli!ike
"akroekono"ske prilagodbe, ali ope! i represivni% "jera pro!iv prosvjeda !o s&
i% organi+irale pre!e;no lijevo)revol&-ionarne sk&pineG. $o je s!vorilo &vje!e &
koji"a je vojna vlas! "ogla & rela!ivno s!abilno" polo;aj& do kraja obnaa!i
svoje d&;nos!i sve do predviCenog prijenosa vlas!i na novoi+abranog
predsjednika.
22:
9 !oj &;oj fa+i !ran+i-ije vojna je %&n!a bila sposobna +adr;a!i &+de &
svoji" r&ka"a &na!o1 s!alni" prosvjedi"a i, !akoCer, &nije!i in!erese vojske &
b&d&i poli!i1ki poredak. Lsobi!o je bliska s&radnja s voCo" 'P>')e 7aa de la
$orreo", koji je bio na 1el& &s!avo!vorne sk&p!ine i kojega je vojska
favori+irala kao -ivilnog predsjednika, o"og&ila vojs-i da priliko" donoenja
&s!ava nas!&pi kao i"pli-i!an par!ner & pregovori"a F.o!ler, 899<, 82?. i dG.
Morales 2er"ode+ je & prijela+noj fa+i !akoCer donio +akon o i"&ni!e!& kako bi
sprije1io pos!&pke pro!iv vojske +bog povrede lj&dski% prava, kao i dekre! koji je
o"og&io "obili+a-ij& vojske & sl&1aj& R&n&!arnje s&bver+ijeD F(^sQ&e+, 8993,
:?8. i d.G. 9na!o1 kr%ko"e pre!%odno" de"okra!sko" isk&s!v&, & Per&& nis& bili
pris&!ni bi!ni i+vori s&koba koji s& op!ereivali dr&ge !ran+i-ije. Predsjedni1ki
i+bori 89I0. +avrili s& neosporno" i+borno" pobjedo" 0ernanda 2elaondea,
dakle &pravo onoga poli!i1ara kojega je vojska 893I. p&1e" s"ijenila s d&;nos!i.
Povra!ak de"okra-ije nakon 82 godina !ako je vra!io na vlas! s!are poli!i1ke eli!e.
A s!rana1ki s&s!av ispo1e!ka se ponovno e!ablirao s ranije pris&!ni" s!ranka"a. 9
"eC&vre"en& proirene "og&nos!i poli!i1ke par!i-ipa-ije N po prvi p&! je va;ilo
&niver+alno bira1ko pravo N nai+gled s& oja1ale nji%ov& poli!i1k& &log&
FM-.lin!o-k, 89I9G.
2.5. Venezuela! raskid s vojnim kaudiljizmom F*?8>G
9 (ene+&eli je kor&"pirana praksa vlas!i P\re+a Ki"\ne+a &+rokovala sve vee
ne+adovoljs!vo vojni" re;i"o" 1ak i "eC& prijanji" +agovorni-i"a p&1a,
&klj&1&j&i i Ka!oli1k& -rkv&, koja je pos!ala glasnogovorni-o" sve brojnije
opo+i-ije. Progresivna i+ola-ija re;i"a doda!no je po!akn&!a kad je P\re+ Ki"\ne+
najprije najavio i+bore +a prosina- 89?H, ali i% je preko noi pre!vorio & plebis-i!
F=evine, 89I9, 2??G. Lpo+i-ija, 1iji s& vodei poli!i1ari od sredine pedese!i%
godina vodili ra+govore o b&d&e" oblikovanj& +e"lje, !i"e je doda!no
&jedinjena. Naposlje!k& je i &n&!ar vojske raslo ne+adovoljs!vo poli!iko" re;i"a,
!o je pridonijelo N & kona1ni-i ne&spjeno"e N vojno" p&1& na Nov& godin&
89?I. MeC&!i", pod pri!isko" s!alni% prosvjeda i sve vei% ne"ira re;i" se &
najkrae" vre"en& &r&io, a P\re+ Ki"\ne+ jo je & sije1nj& 89?I. pobjegao i+
+e"lje. Privre"ena vlada, sas!avljena od vojnika i -ivila, pre&+ela je vlas! do
i+bora novog predsjednika kraje" 89?I. Prijela+no je ra+doblje bilo obilje;eno
ni+o" pak!ova "eC& poli!i1ki" gr&pa-ija"a kao i relevan!ni" dr&!veni"
sk&pina"a, koji s& sljedei% dese!ljea i"ali bi!n& &log& & poli!i1ko" ra+voj&
(ene+&ele FWer+, 89I:G.
2.8. -ikaragva! BsandinistikaC tranzicija F*?@?7*??0G
Nikaragvanska je !ran+i-ija, nas&pro! pe! os!ali% +e"alja, obilje;ena !ri"a
posebnos!i"a. Prvo, kod s"jene a&!ori!arnog So"o+ina re;i"a bila je rije1 o
revol&-iji & kojoj je sr&en s!ari poredak i +a"ijenjen novi" F$orres >ivas, 2008,
800. i dG. 4r&go, !a je revol&-ija sa sandinis!i1ko" oslobodila1ko" fron!o"
F*rente !andinista de ;i"era%iKn Na%ional F0S=NG na vlas! dovela lijev&
22<
gr&pa-ij& s vlas!i!o" predod;bo" o de"okra-iji, koja nije bila po!p&no spojiva s
liberalno" de"okra-ijo". $ree, de"okra!i+a-ija Nikaragve N kao i & os!ali"
!ran+i-ija"a & Srednjoj '"eri-i N bila je obilje;ena graCanski" ra!o" i njegovi"
+ao!ravanje" sredino" osa"dese!i% godina. BraCanski je ra! pre!vorio
sandinis!i1k& er& jo vie & !ran+i-ijsk& fa+& & kojoj s& "eC&narodni ak!eri igrali
sredinj& &log&, djelo"i-e kons!r&k!ivn& F.on!adora, 5sQ&ip&las, 5&ropaG, a
djelo"i-e des!r&k!ivn& FS'4G FKrenneri-%, 8993G.
9 sl&1aj& Nikaragve "o;e se spori!i o !o"e je li sandinis!i1ka era bila
fa+a !ran+i-ije & de"okra-ij& ili a&!ori!arni re;i" sui generis. 4ok s& s&vre"ene
anali+e i ak!eri, koji poli!i1ki nis& si"pa!i+irali sandinis!e, nji%ov re;i" s"a!rali
lijevo" dik!a!&ro", kako se poveavala vre"enski od"ak !a se fa+a vie
in!erpre!ira kao !ran+i-ijska fa+a !e se pro"a!ra & regionalno" okvir& F$orres
>ivas, 2008G. A "i s%vaa"o er& sandinis!a kao !ran+i-ijsk& fa+&, koja po1inje
pado" So"o+e i +avrava Rkons!i!&!ivni" i+bori"aD 8990. N i i+borni" pora+o"
!e silasko" s vlas!i sandinis!a. Ker, &na!o1 a&!ori!arni" -r!a"a & pojedini"
fa+a"a, osobi!o i+"eC& 89I2. i 89I3, sandinis!i1ka vlas! nije bila dois!a sposobna
ins!i!&-ionali+ira!i ili 1ak konsolidira!i a&!ori!arni re;i". 2i!ni kons!i!&!ivni
ele"en!i de"okra!skog ra+voja F+akon o s!ranka"a i i+borni +akon, neovisna
i+borna vlas!, osnivanje s!ranaka, for"iranje opo+i-ijeG pos!avljeni s& & nji%ovoj
eri. A 9s!av i+ 89IH. godine & svojoj je je+gri bio podoban kao osnova
nikaragvanske de"okra-ije. Lsi" !oga, neke s& represivne "jere bile pove+ane s
graCanski" ra!o" koji je po!i-an i+vana. 9 -jelini, sandinis!i1ka Nikaragva s!oga
se prije "o;e karak!eri+ira!i kao %ibridni re;i", koji je os-ilirao i+"eC&
a&!ori!arni% i de"okra!ski% !enden-ija FKrenneri-%, 8992, 209G.
Nikaragvanska se !ran+i-ija "o;e podijeli!i & 1e!iri fa+e# F8G od r&enja
So"o+ine dik!a!&re sandinis!i1ko" revol&-ijo" 89H9. do e!abliranja
pos!revol&-ionarnoga prijela+nog pore!ka 89I0. godine F&klj&1&j&i agrarn&
refor"&, osnovni s!a!&!, dr;avno vijee, i+gradnj& vojske, poli-ije i "asovni%
organi+a-ijaGO F2G pok&aj s!abili+a-ije i legi!i"iranja so-ijalne, par!i-ipa!ivne
de"okra-ije pod vods!vo" 0S=N)a, &+ is!odobno ja1anje -ivilne i vojne
opo+i-ije, koji je okon1an korek!no provedeni", iako ograni1eno ko"pe!i!ivni",
predsjedni1ki" i parla"en!arni" i+bori"a 89I<O F:G fa+a i+rade novog &s!ava od
s!rane i+abranog parla"en!a, koji je s!&pio na snag& 89IH. godine !e, &+ nekoliko
vei% refor"i, va;i i danasO & !oj je fa+i gerilski ra! dos!igao vr%&na-, ali i
"irovna nas!ojanja & Srednjoj '"eri-i Fspora+&" i+ 5sQ&ip&lasa 89IHGO F<G
napokon, defini!ivno o!varanje re;i"a, koje je &+ sna;n& "eC&narodn&
asis!en-ij& dovelo do i+bora 8990. N i do neo1ekivane i+borne pobjede opo+i-ije
F2endel i Krenneri-%, 8993, :83G.
Za !ijek Rsandinis!i1keD !ran+i-ije odl&1ni s& bili kako in!erni, !ako i
eks!erni po"a-i "oi. Nakon raspada %e!erogene revol&-ionarne koali-ije i
&spona 0S=N)a na polo;aj %ege"onijalne sile po1elo je for"iranje &n&!arnje
opo+i-ije, sas!avljene od graCanski% snaga i ka!oli1ke ins!i!&-ionalne -rkve, koja
je s!alno +a%!ijevala po!ivanje !e"eljni% liberalni% prava. MeC&narodni pri!isak
na vlad& 0S=N)a !akoCer je bivao sve sna;niji &br+o nakon nji%ova pre&+i"anja
vlas!i. 4ok se predsjednik S'4)a .ar!er jo !r&dio &spos!avi!i koopera-ij&, s
revi!ali+iranje" 7ladnog ra!a F&la+ak Sovje!skog Save+a & 'fganis!an 89H9G i
22?
s!&panj" na d&;nos! predsjednikan S'4)a >onalda >egana 89I8. po1ela je
sna;na pro!&sandinis!i1ka poli!ika, koja je dovela do &s!rojavanja i po!i-anja
proble"a!ike !ako+vani% kon!raki% pob&njenika.
9 dr&goj polovi-i osa"dese!i% godina re;i" 0S=N)a, k !o"e & &vje!i"a
s!alne privredne kri+e, bio je sve sna;nije i+lo;en &n&!arnje"& i vanjsko"
pri!isk& F7errera Zoniga, 8993, 290. i d.G. 9klapanje" & srednjoa"eri1ki "irovni
pro-es &spjelo se nakon 89IH. dod&e &bla;i!i proble"a!ika kon!raa, ali je
privredni ra+voj prisiljavao na dras!i1n& poli!ik& prilagodbe, koja je doda!no
po!i-ala ne+adovoljs!vo s!anovni!va. 4r&g1ije no 89I<, &jedinjena opo+i-ija
F9NLG, &na!o1 neki" re+erva"a, nije bojko!irala i+bore & velja1i 8990. !e je
nje+ina kandida!kinja, (iole!a .%a"orro, neo1ekivano pobijedila. (lada je
pri+nala re+&l!a! i+bora, ali je i & prijela+no" ra+doblj& poka+ala svoje svije!le i
!a"ne s!rane. $ako je, s jedne s!rane, s&raCivala s opo+i-ijo" & pogled&
neo"e!ana prijenosa vlas!i, no s dr&ge je s!rane agirala na kor&"piran na1in &
So"o+in& s!il&, !ransferiraj&i dekre!o" & veliki" ra+"jeri"a dr;avno vlasni!vo
eli!a"a. 0S=N)a. S!&panje" na vlas! (iole!!e .%a"orro & !ravnj& 8990.
Rsandinis!i1kaD je !ran+i-ija bila okon1ana FWillia"s, 899<G.
2.9. +eksiko! jako prolongirana tranzicija Fupravljanje i pregovori *?@@7
*??@G
Po1e!ak prolongirane "eksi1ke !ran+i-ije F5isens!ad!, 2000G & is!ra;ivanji"a se
ra+li1i!o da!ira kao i nje+in kraj. Kao najraniji po1e!ak navodi se 893I, kad s&
s!&den!i i sk&pine &rbani% srednji% slojeva dospjeli & o!voreni s&kob s re;i"o",
koji je do;ivio ;alos!an vr%&na- & "asakr& & $la!elol-&, !e je ra+o!krio s"anjen&
in!egra!ivn& snag& s&s!ava vlas!i. 9 ra+doblj& nakon !oga F89H0)89H3G pod
predsjedniko" 5-%everrlo" ponovno se pok&ala s!abili+ira!i i+g&bljena snaga
nad+ora po"o& sk&pe poli!ike koop!iranja, !o je, "eC&!i", nega!ivno &!je-alo
na ekono"sk& &1inkovi!os! i dovelo do novi% s&koba. Njegov je nasljednik,
=Ype+ Por!illo pok&ao prevlada!i !& Rnes!abiln& per+is!en-ij&D F.ansino, 2000,
IH. i d.G or!odoksni" poli!ika"a s!abili+a-ije, &+ is!odobn& poli!i1k&
liberali+a-ij&. S i+borno" refor"o" 89HH, koj& s"a!ra"o pravi" po1e!ko"
!ran+i-ije, %!jelo se ponajprije in!egrira!i Rnesl&;beneD s!ranke lijevog spek!ra &
poli!i1ki s&s!av, a da se ipak ne &gro+i pre!en+ija na %ege"onij& P>A)a FNo%len,
899:G.
Zajedno s po1e!ko" naf!nog b&"a, koji je o"og&io povra!ak na ras!
+asnovan na in!en+ivno" kori!enj& res&rsa i preraspodjeli, s&s!av se privre"eno
"ogao s!abili+ira!i F=a&!%, 8998, 93. i d.G. MeC&!i", nakon d&;ni1ke kri+e 89I2.
dr&!vene s& s&pro!nos!i ponovno i+bile na vidjelo, !ako da se isprva f&nk-ionalna
liberali+a-ija, koja je s!abili+irala vlas!, po1ela pre!vara!i & disf&nk-ionaln&, koj&
je P>A &spijevao dr;a!i pod kon!rolo" sa"o jo i+borno" "anip&la-ijo". Po prvi
p&! s& pos!ale vidljive i jasne p&ko!ine &n&!ar s!ranke, koje s& & kona1ni-i dovele
do for"iranja pokre!a lijevog -en!ra i+van P>A)a !e s& !ako N &+ ve d&go
!olerirani desnokon+erva!ivni P'N
809
i +a%valj&j&i daljnje" Rpop&!anj&D
809
P'N FPartido de @%%iKn Na%ionalG jo je od 89:9. proao d&g p&! od f&nk-ije alibija, lojalne
opo+i-ije do prosvjedne s!ranke F&sp. =oae+a, 8999G.
223
i+bornog +akona 89IH. N jo vie o;ivjele s!rana1k& konk&ren-ij&. Privre"eni
vr%&na- !og ra+voja sve do kri+e a&!ori!arnog s&s!ava bilo je falsifi-iranje
predsjedni1ki% i+bora 89II, koje je .arlos& Salinas& o!vorilo p&! do
predsjedni1ke d&;nos!i F=a&!% i Wagner, 899:G.
Salinas je po1eo dva !e"eljna "oderni+a-ijska po!%va!a, koji s& nai+gled
do 899:. vodili &spjenoj rekonsolida-iji re;i"a. Po"o& neoliberalno
inspirirani% refor"i privrednog pore!ka Fo!varanje pre"a vani, priva!i+a-ija,
dereg&la-ijaG pok&ao je, po"o& ekono"ske &1inkovi!os!i, ope! oja1a!i jedan od
bi!ni% s!&pova legi!i"a-ije re;i"a. 9 nas!ojanj& da osig&ra svoj projek! refor"e
Salinas je, dr&go, bio pon&kan napravi!i poli!i1ke &s!&pke opo+i-iji N osobi!o
P'N)&. Na"jeravana rekonsolida-ija poka+ala se, "eC&!i", po1e!ko" 899<.
il&+orno". As!odobno sa s!&panje" na snag& &govora o N'0$')i, & .%iapas& s&
+apa!is!i proglasili o!voren& pob&n& pro!iv "eksi1ke dr;ave, 1i"e se +alj&ljao i
posljednji s!&p legi!i"a-ije re;i"a N o1&vanje so-ijalnog "ira. Poli!i1ka &bojs!va
!ijeko" is!e godine N prije svega, a!en!a! na i"enovanoga Salinasova nasljednika
.olossia N poja1ala s& doja" da se s!abilnos! dr;ave s"anj&je FMols, 8993a, 2?3.
i d.G.
9 !i" s& &vje!i"a 899<. odr;ani do!ad najslobodniji i najpo!eniji i+bori
na save+noj ra+ini. $o !o !i i+bori ipak nis& i"ali kvali!e!& de"okra!ski%
kons!i!&!ivni% i+bora &vje!ovano je kako ins!r&"en!alni" karak!ero" koji s& P>A
i dr;avna eli!a pridavali pro-es& de"okra!i+a-ije, !ako i posebni" povijesni"
&vje!i"a. Lsi" nejednaki% ansi & i+bornoj ka"panji
880
!e "anji", no i & praksi
jo pris&!ni" "e!oda"a i+borne prijevare i dr&gi" nereg&larnos!i"a,
888
ni+ aka!a
poli!i1kog nasilja, koji je po1eo &bojs!vo" kardinala Posadasa !e je nakon i+bora
spek!ak&larno nas!avljen &bojs!vo" generalnog sekre!ara P>A)a >&i+a Massie&a,
s!vorili s& kli"& s!ra%a, koj& je P>A &po+oravanje" na daljnj& nes!abilnos! &sljed
poli!i1ke pro"jene +nao iskoris!i!i sebi & prilog F.ansino, 2000, 2<I. i d.G. $a je
kli"a pridonijela i nesig&rnos!i o !o"e bi li i & kojoj "jeri P>A pri%va!io
even!&alni i+borni pora+ sa svi" kon+ekven-ija"a. $o se 1inilo "alo vjeroja!ni",
b&d&i da je s!opljenos! s!ranke i dr;avnog apara!a !vorila osnov& res&rsa "oi &
gole"o" i"perij& P>A)a, od kojeg bi se !eko od&s!alo be+ borbe, a s dr&ge
s!rane nije raspolagala go!ovo nikakvi" "og&nos!i"a da provede svoj& i+born&
pobjed&. Ni!i je & !o" !ren&!k& save+no i+borno !ijelo A05 bilo is!inski neovisno,
ni!i je pos!ojalo nepris!rano i+borno s&ds!vo.
Salinasov nasljednik Zedillo ipak je, +bog rela!ivno po!eni% i+bora,
raspolagao +na!no" "jero" legi!i"nos!i, koj& je, "eC&!i", br+o ope! proko-kao
ne&spjeni" "enad;"en!o" devalva-ije pesosa kraje" 899<. F0a&s!, 2000G.
Mone!arna i privredna kri+a koja je &slijedila nakon !oga !e ras!&e so-ijalne
nape!os!i bila je, dod&e, pro&+ro1ena neko%eren!no" refor"sko" poli!iko"
880
4o"ina-iji & "ediji"a !reba pridoda!i nejednak& raspodjel& sreds!ava +a i+born& ka"panj&, od
koji% je H: pos!o pripalo P>A)& F&sp. 2e-erra i dr., 2000, <23G.
888
As-rpna anali+a i+bora 899<. dana je & .alderYn 'l+a!i i .a+\s F8993, 8<?. i d.G, & poglavlj& o
pro"a!ranj& i+bora, koje sadr;ava i kona1no i+vjee @lianza Bivi%a, nevladine organi+a-ije koja
je do danas najprofiliranija & !oj "a!eriji. $o kri!i1ko +avrno i+vjee & "nogi" !o1ka"a
odgovara "iljenj& 1lanova (r%ovnoga i+bornog !ijela A05 FInstituto *ederal 0le%toralG i+
-ivilnog dr&!va . Sl&;beno s!ajali!e Blavnog vijea A05)a, koje"& je na 1el& bio 1lan vlade
.arpi+o, s"a!ralo je, napro!iv, da s& i+bori bili go!ovo savreni F83IG.
22H
Salinasa, ali je odgovornos! +a nj& pripisana -ijeloj novoj vladi i P>A)&. $aj
rapidni g&bi!ak legi!i"nos!i & kona1ni-i je po!kopao i do!ad sredinj& poli!i1k&
ins!i!&-ij& Meksika ) predsjednika dr;ave F>&bio, 899IG. 9 kon!eks!& sve
sa"osvjesnije s!rana1ke konk&ren-ije, i+n&Cene de"okra!i+a-ije i+bornog re;i"a
kao i ero+ije "e!akons!i!&-ionalni% ovlas!i predsjednika, a !i"e i P>A)a, Zedill&
nije preos!alo ni!a dr&go nego da pri+na re+&l!a!e kongresni% i+bora 899H. i !i"e
kons!ela-ij& divided government, koja je +adala kona1ni &dara- nefor"alno"e
poli!i1ko" pore!k& Meksika F.arillo i =&ja"bio, 899IG. Pobjeda (in-en!a 0oPa
na predsjedni1ki" i+bori"a 2000. +na1ila je kraj vie od seda"dese!ogodinje ere
P>A)a.
2. Institucionalizacija
Na pi!anje o ins!i!&-ionali+a-iji la!inskoa"eri1ki% de"okra-ija nije lako
odgovori!i +a!o !o s& sve +apo1ele kao defek!ne de"okra-ije ili s& se kao !akve
ra+vijale. $o, osobi!o & sl&1aj& Jilea, na"ee pi!anje je li ins!i!&-ionali+a-ija bila
+avrena s &s!avni" refor"a"a i nakon !oga kons!i!&!ivni" i+bori"a 89I9. ili !ek
s &klanjanje" a&!ori!arni% enklava 8? godina kasnije. Zbog anali!i1ki% se ra+loga
pro-es ins!i!&-ionali+a-ije &sko pove+&je s !ran+i-ijski" pro-eso", dakle s fa+o"
s"jene a&!ori!arnog re;i"a sve do opepri%vaeni% kons!i!&!ivni% i+bora, !e se
s!oga s%vaa & &;e" s"isl&, dok se pi!anje Rdefek!ne de"okra-ijeD svrs!ava &
fa+& konsolida-ije. 9 nas!avk& !eks!a !o e"o pobli;e objasni!i na pri"jer& Jilea.
9+ !o +na1ajnoograni1enje, "o;e"o kons!a!ira!i da se ins!i!&-ionali+a-ija
& de"okra-ija"a =a!inske '"erike & &sporedbi s os!ali" !ransfor"a-ijski"
regija"a odvijala ra+"jerno br+o. $o je, s jedne s!rane, pove+ano s 1injeni-o" da
obi1no nije bilo spora o !e"eljnoj konfig&ra-iji poli!i1ki% s&s!ava.
882
9 go!ovo
svi" +e"lja"a pos!ojali s& &+ori & rep&blikanski" &s!avi"a koji s& se e!ablirali
po1evi od 89. s!oljea i koji s& se naj1ee prilagoCavali dr&!veni" ra+vojni"
pro-esi"a N "akar & pogled& kons!i!&-ionalnog di+ajna. Sve do danas sve s&
la!inskoa"eri1ke +e"lje +adr;ale predsjedni1ki s&s!av vlas!i, pre"da se di+ajni
ipak "eC&sobno ra+lik&j&. S dr&ge s!rane, & "nogi" s& +e"lja"a ve pos!ojala
isk&s!va s de"okra!sko" vladavino", koja s& se N 1ak i kad s& bila nega!ivna N
"ogla &klj&1i!i & fa+& ins!i!&-ionali+a-ije FPeeler, 899I, 2?. i d.G. Naj!e;i !e"eljni
proble" la!inskoa"eri1ki% dr;ava N &+ i+ni"k& 9r&gvaja, Kos!arike i Jilea N bio
je pak ja+ i+"eC& &s!avne nor"e i &s!avne s!varnos!i, koji" e"o se po+abavi!i
kod pi!anja o defek!ni" de"okra-ija"a.
882
A+ni"ke s& dva obraCena sl&1aja, nai"e sandinis!i1ka !ran+i-ija i prolongirana !ran+i-ija
Meksika.
22I
Ta"li%a #+ Ustavi u tranzi%ijskom pro%esu
Po1e!ak
de"okra-ije
FgodinaG
Pregovori o &s!av&
!ijeko" !ran+i-ije
(a;ei &s!av na
po1e!k&
de"okra-ije
9s!avni
disk&rs nakon
!ran+i-ije
(a;ei
&s!av 200?.
'rgen!ina F89I:G ne 8I?:. sposobnos!
djelovanja
eg+ek&!ive
899< .
referend&"
Jile F8990G da
refor"e 89I9.
referend&" 89I9.
89I8. &klanjanje
a&!ori!arni%
enklava
F200<S200?G
89I8.
sa s&k-esivni"
pro"jena"a
Per& F89I0G da
9s!av 89H9.
89H9. sposobnos!
djelovanja
eg+ek&!ive
899:.
referend&"
(ene+&ela F89?IG ne
pak! "eC& eli!a"a
89<H.
novi 9s!av 8932.
R2olivarska
rep&blikaD
8999.
referend&"
Nikaragva
F89H9)8990G
ispo1e!ka# ne
Frevol&-ijaG
89IH. !e"eljne liberalne
refor"e
89IH.
sa s&k-esivni"
pro"jena"a
Fprije svega 899?, 2000G
Meksiko F899HG ne 898H. p&nk!&alne
refor"e
898H.
2.*. &rgentina! o(nova prezidencijalizma FUstav iz *>82G
Kolaps vojnog re;i"a nakon 0alklandskog ra!a nije, dod&e. i+a+vao !ren&!a1no
povla1enje vojske, ali ona do prijenosa vlas!i nije vie i"ala +na1ajnij& &log& &
!ran+i-iji F=in+ i S!epan, 8993, 890. i d.G. MeC& e!ablirani" s!ranka"a peronis!a
FPKG i radikala F9.>G nije bilo spora o ins!i!&-ionalni" !e"elji"a i+nova s!e1ene
de"okra-ije. Napo!iv, 'rgen!ina se vra!ila 9s!av& i+ 8I?:, koji je bio na sna+i
prije p&1a i koji je dod&e vie p&!a bio "odifi-iran !ijeko" dese!ljea, ali "& je
!e"eljna s!r&k!&ra os!ala nepro"ijenjena. 9 nj& se, osi" naglaenog
pre+iden-ijali+"a, &brajala ponajprije federalna s!r&k!&ra +e"lje, koja se
povijesno ra+vijala i koja je & +e"lji i"ala s!varn& poli!i1k& !e;in& N kako &
oblik& dr&goga parla"en!arnog do"a, !ako i & poli!i1koj &lo+i provin-ijski%
g&vernera. S kons!i!&!ivni" i+bori"a 89I:. &s!avna je s!r&k!&ra i"pli-i!no i+nova
legi!i"irana i fa+a ins!i!&-ionali+a-ije bila je privre"eno bila dovrena
FWald"ann, 8992, 8H0. i d.G. Bodine 899<. ipak je provedena +na1ajna &s!avna
refor"a, koja se kasnije obraC&je kao aspek! proble"a konsolida-ije, b&d&i da
nije & &;oj sve+i s !ran+i-ijo".
'lfonsin je na predsjedni1ki" i+bori"a s ?2 pos!o glasova os!vario
ne&pi!n& pobjed& nad kandida!o" peronis!a F<0 pos!oG, koji s& prvi p&! do;ivjeli
pora+. MeC&!i", & parla"en!& odnosi veine i "anjine nis& bili !ako jasni.
>adikalna je s!ranka s <H,< pos!o va;ei% glasova dobila ?0,I pos!o "jes!a &
donje" do"& i !i"e ne+na!n& vein&O peronis!i s& kao "jerodavna opo+i-ijska
s!ranka osvojili ::,? pos!o glasova i <:,H pos!o "anda!a FMolinelli i dr., 8999G.
MeC&!i", & Sena!& s& peronis!i &spjeli osig&ra!i rela!ivn& vein& F<:,H pos!o
229
"jes!aG, 9.> je dobio :9,8 pos!o "jes!a, no pos!ojala je "og&nos! !vorbe
veine &+ po"o pojedini% provin-ijski% sena!ora F2irle, 899?, 898. i d.G.
L!voreni"a s& os!ala N & svako" sl&1aj& pro"a!rano i+ perspek!ive 89I:.
N & bi!i dva proble"a de"okra!i+a-ije. Prvo, vojska se nala+ila & svoje"&
povijesno najslabije" polo;aj&, no "oglo se o1ekiva!i da e pi!anje pro-esiranja
povreda lj&dski% prava i+a+va!i s&kobe. 4ok s& 'lfonsin kao i veina
'rgen!ina-a +agovarali podi+anje op!&;ni-a i donoenje pres&da, pok&aji vojne
vlade !ijeko" !ran+i-ije da proglasi a"nes!ij& poka+ali s& da or&;ane snage !o
nee be+&vje!no pri%va!i!i F7ein+, 2008a, I8. i d.G. 4r&go, bilo je &pi!no je li se
pro"ijenio s!av poli!i1ki% ak!era pre"a &s!avni" nor"a"a. Ker, & praksi s& i
i+abrane vlade bile sklone da & sl&1aj& dvojbe +ane"are 9s!av, +bog 1ega se i
govori Ro krenj& 9s!ava kao poli!i1koj kons!an!iD F.arreras, 2002, :2G. $a
proble"a!ika !i-ala se, pri"jeri-e, +aobila;enja Kongresa, koje se obra+lagalo
osig&ranje" sposobnos!i vladanja !e nadasve, dod&e &s!avno +aja"1ene ali &
s!varnos!i nedos!a!ne, neovisnos!i pravos&Ca. 9 bi!i se !ek !rebalo poka+a!i jes& li
se "jerodavni poli!i1ki ak!eri dois!a spora+&"jeli o opeobve+&j&i" pravili"a
igre.
2.2. 0ile! modifikacija i korektura autoritarnog ustava
Posve je dr&k1ije i+gledalo s!anje & Jile&, gdje se +bog spe-ifi1ne &pravljane
!ran+i-ije "oraj& ra+likova!i dva pro-esa ins!i!&-ionali+a-ije FBarre!Yn, 200<G. 9
&;e" s"isl& je &klj&1eni" ak!eri"a N s jedne s!rane re;i"ski" eli!a"a
sas!avljeni" od preds!avnika vojske i -ivilni% pris!aa vojske, a s dr&ge s!rane
opo+i-ijski" s!ranka"a ljevi-e i -en!ra N polo +a r&ko" da i+"eC& referend&"a
& lis!opad& 89II. i s!&panja na d&;nos! predsjednika 'l,ina ins!i!&-ionali+iraj&
de"okra-ij&, koja je, "eC&!i", +bog Ra&!ori!arni% enklavaD &reCena kao defek!na
de"okra-ija. Ld !oga !reba ra+likova!i ins!i!&-ionali+a-ij& & ire" s"isl&, koja se
&glavno" !i-ala &klanjanja !i% a&!ori!arni% odredbi i !rajala je do 200?. .
Ans!i!&-ionali+a-ija & &;e" s"isl& bila je i+ra+ spe-ifi1ni% odnosa "oi
prije i !ijeko" !ran+i-ije, koji s& opo+i-iji dop&!ali sa"o "odifika-ij& ali nipo!o
i po!p&n& revi+ij& 9s!ava i+ 89I8. FKr&",iede, 200<G. Pro"jene 9s!ava prvo!no
s& dod&e slijedile s!rog& ra1&ni-& s -ilje" osig&ranja "oi a&!ori!arne re;i"ske
koali-ije, !i"e !o s& predvidjele R+a!ien&D de"okra-ij& pod !&!ors!vo" vojske,
no & +na!no" s& dijel& bile oblikovane !ako da s& s!vorile osnove de"okra!skog
s&s!ava sa sna;ni" predsjedni1ki" re;i"o". 9s!avne refor"e 89I9. &spjele s&
&kloni!i sa"o dio a&!ori!arni% odredbi. 9 ;elji da ne &gro+i riskan!n& !ran+i-ij& i
s"jen& vojnog re;i"a, opo+i-ija je pri%va!ila ne sa"o &s!avni Rred vo;njeD, nego
i poli!i1ke okove koji s& joj na"e!n&!i & godina"a !o s& slijedile.
$e"eljni graCevni ele"en! R+a!ieneD de"okra-ije F=ove"an, 899<G
pos!ala je kons!i!&-ionalno &sidrena &loga vojske. Lna je opre"ljena sna;ni"
vlas!i!i" ko"pe!en-ija"a Fprora1&n, osoblje, dok!rinaG i, osi" !oga,
&spos!avljena je kao 1&var &s!avnog pore!ka. Povr% !oga, vojska je sebi
for"alni" p&!e" osig&rala poli!i1ki &!je-aj, b&d&i da je &!vrCivala polovi-&
(ijea na-ionalne sig&rnos!i koje je, "eC& os!ali", "oglo s&odl&1iva!i o
i+vanredno" s!anj& i i"enova!i dio sena!ora. F$%ier, 2000, 83:. i d.G. $ako je
2:0
de"okra-ija s enklava"a i"ala &1inka i na i+borno na!je-anje i !i"e na sredinje
podr&1je svake de"okra-ije. S&s!av vlas!i N sna;an predsjedni1ki re;i" sa
si"e!ri1ni" dvodo"ni" parla"en!o" N bio je pore"een !i"e !o se o!prilike
pe!ina gornjeg do"a sas!ojala od i"enovani% sena!ora. 2&d&i da i% isprva
i"enovao sa" Pino-%e!, odnosno !ijela pod njegovi" &!je-aje" F(r%ovni s&dG,
vladi dr&k1ijeg poli!i1kog &s"jerenja bilo je go!ovo ne"og&e vlada!i pro!iv
desnog !abora. Lsobi!o s& pro"jene 9s!ava, &na!o1 dos!a!ni" i+borni"
veina"a, bile "og&e sa"o &+ s&glasnos! "akar dijela desne opo+i-ije. $o je
&s!rojs!vo "oi +a-e"en!irano i+borni" s&s!avo", koji je fak!i1ki desno" !abor&
osig&rao ve!o)"o "anjine, a is!odobno je "ale s!ranke lijevo od Bon%erta%iKn N
ponajprije ko"&nis!e N dr;alo podalje od parla"en!a. S&kladno na"jera"a, &
parla"en!& s& !ako bila +as!&pljena dva poli!i1ka !abora, a desni je !abor kao
opo+i-ija bio & povla!eno" polo;aj& FSiavelis i (alen+&ela, 8993G.
4e"okra!ska opo+i-ija koali-ije -en!ra i ljevi-e bila je, dod&e, svjesna
ograni1avaj&i% &s!avni% odredbi, ali nije i"ala dovoljno "oi da pod&+"e
daljne korek!&re 9s!ava ni!i da sprije1i daljnje a%ovske po!e+e Pino-%e!a do
kraja !ran+i-ijske fa+e Fprije svega, personalne odl&ke, le=es de amarreG. 9
odnos& pre"a ins!i!&-ija"a !e Fdefek!neG de"okra-ije "ora se ipak poi od
sna;noga Rnega!ivnogD konsen+&sa "eC& poli!i1ki" eli!a"a Jilea. Ker, s jedne je
s!rane dod&e svi" ak!eri"a, a !o +na1i naposlje!k& svi" Jilean-i"a, bilo jasno
da je vladaj&a koali-ija -en!ra i ljevi-e, sas!avljena od kranski% de"okra!a,
&"jereni% so-ijalis!a FPS, PP4G i "anji% s!ranaka, odbijala a&!ori!arne ele"en!e
poli!i1kog pore!ka s ob+iro" na nji%ov nor"a!ivni sadr;aj, !e se !akoCer
na"jeravala bori!i pro!iv nji%, !o je o!po1e!ka jasno i+rekla & svo" progra"&.
No, s dr&ge je s!rane bila & s!anj& pr&;i!i &vjerljiva ja"s!va desnoj opo+i-iji i
vojs-i da e !o 1ini!i isklj&1ivo na osnovi sa"og 9s!ava N a !i"e, & kona1ni-i,
sa"o & spora+&"& s opo+i-ijo" F$%ier, 2000, :0<. i d.G. S!&panje" na d&;nos!
predsjednika 'l,ina & !ravnj& 8990. po1ela je s!oga ins!i!&-ionali+a-ija & ire"
s"isl&, 1ija se dina"ika & kasnije" i+laganj& obraC&je kao aspek! proble"a
konsolida-ije. Lna je N dod&e ne isklj&1ivo, no ipak la!en!no N odredila poli!i1k&
igr& devedese!i% godina & Jile&. $aj pro-es Rdr&ge ins!i!&-ionali+a-ijeD 1ileanske
de"okra-ije !rajao je go!ovo 8? godina, sve dok naposlje!k& 200<. konsen+&so"
poli!i1ki% s!ranaka N najprije & Sena!& N nis& &kin&!e a&!ori!arne enklave.
2.2. Peru! prekarna institucionalizacija
Ski-irani proble" ins!i!&-ionali+a-ije defek!ne de"okra-ije & jo veoj "jeri
pogaCa Per&, gdje je de"okra-ija !ijeko" osa"dese!i% sve vie dospjevala &
!&rb&len-ije, sve do !ako+vanog autogolpea predsjednika 0&ji"orija 8992. 9
&;e" je s"isl& ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije & Per&& bila dovrena ra+"jerno
br+o# nakon sa+iva 9s!avo!vorne sk&p!ine 89HI. &slijedilo je &svajanje novog
9s!ava 89H9, da bi naposlje!k& bili odr;ani kons!i!&!ivni i+bori 89I0.
FM-.lin!o-k, 89I9G. A & Per&& je s!oga 9s!av bio jedna od sredinji% !e"a
!ran+i-ije. No +a ra+lik& od Jilea, 9s!av nije bio & ;ari!& spora i+"eC&
a&!ori!arni% eli!a i de"okra!ske opo+i-ije, pre"da je Rrevol&-ionarna ljevi-aD
pok&ala proglasi!i 9s!avo!vorn& sk&p!in& Rlegi!i"no"D vlado" pro!iv vojnog
2:8
re;i"a. MeC&!i", !aj je pok&aj vojska &spjela sprije1i!i & s&glasnos!i s
&"jereni" s!ranka"a 'P>' i PP. F.o!ler, 899<, 820. i d.G. 9 -jelini s&,
"eC&!i", poli!i1ke eli!e i+ svi% !abora, &klj&1&j&i i vojsk&, bile s&glasne da
pro"ijenjena so-ijalna i poli!i1ka realnos! +e"lje !ra;i i nov& kons!i!&-ionaln&
osnov& N svakako i +a!o da se jasno o+na1i novi de"okra!ski po1e!ak.
9s!avo!vorna sk&p!ina, koja je i+abrana 89HI, preds!avljala je sve
poli!i1ke snage +e"lje N &+ i+ni"k& 2elaondeove @%%iKn Popular, koja je
sa+ivanje sk&p!ine s"a!rala nelegi!i"ni" !e nije s&djelovala & i+bori"a F=n-%,
8999, 883. i d.G. 9s!av je, ipak, neosporno i"ao sveob&%va!n& legi!i"nos! N ve&
nego danas va;ei 9s!av i+ 899:, koji je &svojen & re;iji 0&ji"orija !e je skrojen
& sklad& s njegovi" a"bi-ija"a +a s!je-anje "oi. 9 &s!avne !ekovine &braja se,
"eC& os!ali", i !o !o s& prvi p&! i nepis"eni s!ekli ak!ivno i pasivno pravo glasa.
Apak, bilo je i sporni% !o1aka i+"eC& -ivilni% eli!a i vojske, koja je nas!&pila kao
i"pli-i!ni par!ner & pregovori"a priliko" &svajanja 9s!ava. $ako je vojska bila &
s!anj& ra+"jerno lako i+radi!i i na"e!n&!i &s!avno poglavlje o vojni" pi!anji"a
koji" joj se ja"1i ins!i!&-ionalna a&ono"ija !e se po!&je nje+ina &loga
pokrovi!eljske sile F.o!ler, 899<. 82?. i d.G. 9 -jelini, 9s!av i+ 89H9. oja1ao je
polo;aj predsjednika. Ln je dobio "og&nos! donoenja predsjedni1ki% dekre!a
kao i rasp&!anja parla"en!a jedno" !ijeko" svog "anda!a ako se njegovoj vladi
!ri p&!a iska;e nepovjerenje FS-%"id!, 899I, 809. i d.G. $i"e je !rebalo i+bjei
si!&a-ije & koji"a se nekadanji predsjednik 2elaonde893H)893I. doveo & polo;aj
& koje" je bio nesposoban +a djelovanje. >asprave i pregovori o 9s!av& & Per&&
89HI)89H9. djelo"i-e s& o;ivjeli s!ara neprija!eljs!va !e s& povre"eno N i +bog
ponekad !vrdi% pregovara1ki% po+i-ija vojske N dospijevali & slijep& &li-&, no
&jedno s& b&dili nade & sve&k&pno vii s!&panj poli!i1ke s!abilnos!i N obeanje
koje eli!e sljedei% godina ipak nis& bile sposobne isp&ni!i F=n-%, 8999, 8H:. i
d.G.
S i+bori"a 89I0. i s!&panje" na d&;nos! 2elaondea dovrena je RprvaD
ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije. Nakon !o je 89H9. &"ro 7aa de la $orre,
kandida! s najvei" i+borni" i+gledi"a, 'P>' nije bila & s!anj& pon&di!i
jednako sna;nog kandida!a. $ako je 0ernando 2elaonde ve & prvo" kr&g&
i+bora s <? pos!o glasova i s veliko" predno& pred os!ali" kandida!i"a i+abran
+a predsjednika. A & dvodo"no" je parla"en!& novi predsjednik raspolagao
jasno" veino"# 9 Preds!avni1ko" do"& je 'P osvojio apsol&!n& vein&, a &
Sena!& je 2elaonde &spio osig&ra!i s&radnj& kransko)so-ijalne s!ranke PP., pa
se i !& "ogao osloni!i na apsol&!n& vein&. No ve je njegov "anda! poka+ao da
s& ins!i!&-ionalni !e"elji de"okra-ije bili sve dr&go nego s!abilni# delega!ivna
praksa vladanja, ponovno ras!&a &loga vojske, ra+b&k!avanje gerilskog ra!a !e,
nipo!o naj"anje va;no, "asivne povrede lj&dski% prava re!rospek!ivno
dop&!aj& sa"o s&d da je ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije & Per&& propala "nogo
prije nego !o se dogodio autogolpe 8992. F$anaka, 200?G.
2.5. Venezuela! uspjela institucionalizacija pomou paktova elita
A & (ene+&eli je &spjela ra+"jerno br+a ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije, !o je
dovelo do d&go!rajne fa+e poli!i1ke s!abilnos!i FWer+, 89I:G. S ob+iro" na slabo
2:2
pre!%odno de"okra!sko isk&s!vo, koje je ograni1eno na trienio 89<?)89<I, !a
ins!i!&-ionali+a-ija, kao i posljedi1na s!abili+a-ija de"okra-ije, vrijedne s&
po+ornos!i. Za !o je +asl&;an pro-es &1enja, koji s& poli!i1ke eli!e N &klj&1&j&i i
dijelove vojske N prole & pedese!i" godina"a. Kako poli!i1ke snage koje s&
pod&prle p&1 89<I, !ako i @%%iKn ,emo%rSti%a, sada s& s"a!rali dogovore,
ko"pro"is, poli!i1k& &"jerenos! i Fdod&e ipak Rkanali+iran&DG par!i-ipa-ij&
n&;ni"a da bi se &bla;ilo s!rana1ke s&kobe i e!abliralo !rajan poli!i1ki poredak
F=evine, 89I9, 2?3. i d.G. $o je napokon dovelo do ni+a pak!ova 89?I, koji s&
pos!avili ka"en !e"elja- +a kasniji poli!i1ki ra+voj.
Lsobi!o s& & Pa%to de Punto *ijo, koji s& !ri velike s!ranke po!pisale jo
prije i+bora 89?I, '4, kranskode"okra!ski .LP5A i liberalni 9>4 dogovorili
da e po!ova!i i+borne re+&l!a!e neovisno o is%od&, &s"jeri!i poli!i1ka sporenja
na sadr;ajna pi!anja, !e;i!i ko"pro"is& & sporni" pi!anji"a !e ja"1i!i
organi+irano +as!&panje in!eresa FKWs!er, 2002, :2. i d.G. Zajedno sa spora+&"o"
o poli!i1ki" s"jerni-a"a i po"irenj& in!eresa kapi!ala i rada !ako je
ne&!rali+irana po!en-ijalna opo+i-ija s&s!av& od s!rane relevan!ni% "oni%
sk&pina F=evine i .risp, 8999, :HI. i d.O Karl, 89I3G. Lsi" podjele odgovornos!i,
s!ranke s& &!vrdile i &djele & +aposjedanj& polo;aja !e !i"e i "og&nos!i &!je-aja i
pa!rona;e. Za ra+lik& od trienia, sada s& obje najvee s!ranke F'4 i .LP5AG
podjednako s&djelovale & sinek&ra"a, koje je dr;avni apara! "ogao podijeli!i.
9klj&1ivanje" najva;nije opo+i-ijske s!ranke & s&s!av pa!rona;e i+ pak!a i+
Punto *ijo proi+aao je bi!an &1inak na s!abili+a-ij& s&s!ava FWer+, 89I:, 80:. i
d.G. 4a bi !i pak!ovi bili "og&i, i+ dogovora je napro!iv isklj&1ena ko"&nis!i1ka
par!ija P.(.
A+bori & prosin-& 89?I. napokon s& pos!avili prve !e"elje
ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije. Ni"alo i+nenaC&j&e, parla"en!arne je i+bore
osvojila jo &vijek najbolje organi+irana '4 s go!ovo <9,? pos!o glasova, +na!no
ispred 9>4)a F23,I pos!oG i .LP5A)a F8?,2 pos!oG. Predsjednik je s <9,2 pos!o
glasova pos!ao predsjednik '4)a >Y"&lo 2e!an-o&r! F89?9)893<G. 9 d&%&
pak!ova "eC& eli!a"a i+ 89?I. raspravljalo se i o novo" &s!av&, koji je &svojen
8938. 9s!av je &spos!avio liberaln& de"okra-ij& sa sna;ni" predsjedni1ki"
re;i"o" F.risp, 899HG. $i"e je ins!i!&-ionali+a-ija privre"eno dovrena.
Nerijeen je, "eC&!i", os!ao proble" !o s& isklj&1enje" ljevi-e i+ pak!ova
"arginali+irani nje+ini poli!i1ki in!eresi & vene+&elanskoj poli!i-i. >eak-ija na !o
s!anje bilo je daljnje Fsa"oGisklj&1enje ljevi-e. Po1evi od 8930. N pod doj"o"
&spjene k&banske revol&-ije N KP (ene+&ele je pod&pirala lijevi gerilski pokre!
koji, "eC&!i", nikad nije &spio &+e!i "a%a. >ein!egra-ija Ko"&nis!i1ke par!ije
naposlje!k& je &spjela nakon i+bora 893I. i a"nes!ije 8939, 1i"e je dovrena
po1e!na fa+a ve+&elanske de"okra-ije F=evine, 89I9G.
2.8. -ikaragva! (or(e oko institucionalizacije
Naj!e;i pro-es ins!i!&-ionali+a-ije nedvojbeno je prola Nikaragva, koja je &jedno
jedina od es! +e"alja koja se nije "ogla nadove+a!i na ins!i!&-ionalne &+ore i+
vlas!i!e povijes!i FWillia"s, 899<G. >evol&-ija 89H9. +na1ila je poli!i1ko)
ins!i!&-ionalni re+ & povijes!i +e"lje, koja je, k !o"e, na po1e!k& !ran+i-ije bila &
2::
ka!as!rofalno"e ekono"sko" s!anj&.
88:
$ako je pro-es ins!i!&-ionali+a-ije
prak!i1ki +apo1eo & Rn&l!o" sa!&D !e je prola+io N &klj&1&j&i a&!ori!arne o!klone
vlade 0S=N)a i i+vanredna s!anja &vje!ovana graCanski" ra!o" N ne"irne i
os-iliraj&e fa+e, koje s& se+ale d&boko & devedese!e godine. Ldl&1ne s& e!ape
bile donoenje $e"eljnog s!a!&!a 89H9, i+bori 89I<, 9s!av i+ 89IH, Rkons!i!&!ivni
i+boriD 8990. kao i dvije refor"e 9s!ava 899?. i 2000. $o ve &p&&je na
1injeni-& da ins!i!&-ionali+a-ija nikaragvanske de"okra-ije s!oji na nesig&rni"
!e"elji"a FWalker, 200:, 8:9. i d.G.
$e"eljni s!a!&! i+ 89H9. +na1io je nakon slo"a So"o+ina re;i"a nek&
vrs!& privre"enog &s!ava, koji je ipak vie sl&;io ponovnoj &spos!avi dr;avnog
pore!ka FWillia"s, 899<G. Poli!i1ka "o bila je kon-en!rirana & vladaj&oj %&n!i
0S=N)a, koja je fak!i1ki, osi" i+vrne, obnaala i +akonodavn& vlas!. Prava fa+a
de"okra!ske ins!i!&-ionali+a-ije pod&dara se sa ;es!oki" sporenji"a s !ek
for"irano" opo+i-ijo" o i+borno" +akon& i +akon& o s!ranka"a, !o se, osi" &
bojko!& i+bora 89I<, osobi!o poka+alo i & s&1eljavanji"a o &s!av&. Na i+bori"a
89I<. prvi je p&!, osi" predsjednika, i+abrana i na-ionalna sk&p!ina koja je, +a
ra+lik& od pre!%odnoga dr;avnog vijea F89I0)89I<G, bila 1is!o s!rana1ki
parla"en! liberalno)repre+en!a!ivnog profila. Lna je osi" !oga N o 1e"& se
!akoCer sporilo N i"ala f&nk-ij& &s!avo!vorne sk&p!ine, koja je i+rado" 9s!ava
89IH. po1ela nov& e!ap& ins!i!&-ionali+a-ije. 9s!av, koji je &+ dvije vee refor"e
os!ao do danas na sna+i, &glavno" je odgovarao, &na!o1 ele"en!i"a
revol&-ionarne re!orike, graCansko)liberalno" &s!av&, !e je &!e"eljio &ni!arn&
rep&blik& s predsjedni1ki" s&s!avo" vlas!i FKrenneri-%, 8992, 2:0G.
Na !i" s& ins!i!&-ionalni" !e"elji"a, koji s& & praksi ipak bili jasno
obilje;eni %ege"onijsko" &logo" 0S=N)a, napokon odr;ani i+bori 8990, koji s&
donijeli pobjed& opo+i-iji F'nderson i 4odd, 200?G. Ans!i!&-ionali+a-ija
de"okra-ije & Nikaragvi nije, "eC&!i", +avrila kons!i!&!ivni" i+bori"a.
Progresivna podjela poli!i1kog dr&!va na sandinis!e i pro!&sandinis!e, koja je
jako ograni1ila kapa-i!e! djelovanja vlade (iole!e .%a"orro, dovela je !ijeko"
devedese!i% godina do ;es!oki% konfron!a-ija "eC& !abori"a i do b&rni%
rasprava o pro"jena"a 9s!ava. Nakon vie"jese1ni% !eki% pregovora napokon
je 899?. &svojeno 3? &s!avni% a"and"ana, koji s& +a posljedi-& i"ali +na1ajne
pro"jene & "eC&sobno" odnos& dr;avni% vlas!i. Zna!no je oja1ana &loga
na-ionalne sk&p!ine spra" predsjednika, "eC& os!ali" i !ako !i"e !o joj je dano
pravo da jednos!avno" veino" sr&i predsjedni1ki ve!o, &kini!o je i pravo
predsjednika na s&spen+ivni ve!o, a parla"en! je dobio vee kon!rolne ovlas!i
Fprora1&nsko i pore+no +akonodavs!voG. Poveane s& i ovlas!i (r%ovnog s&da
F7errera Zoniga, 8993G.
A+bori 8993. i 2008. re+&l!irali s& i+borni" pobjeda"a liberalnog save+a
Partido ;i"eral Bonstitu%ionalista FP=.G nad sandinis!i"a, koje s& po!vrdile
poli!i1k& podjel& +e"lje F'nderson i 4odd, 200?G. Za "anda!a vlade 'rnolda
'le"^na F899H)2002G ipak je dolo do dogovora o podjeli "oi i+"eC&
predsjednika i voCe 0S=N)a, 4aniela Lr!ege, koji s&, osi" osig&ranja osobni%
88:
Privreda je 89HI. do;ivjela pad +a I pos!o, a 89H9. +a 23 pos!oO 24P po glavi s!anovnika
s"anjio se i+"eC& 89H3. i 89H9. s 8.08I 9S4 na 3I8 9S4 FWorld 4evelop"en! Andi-a!ors,
2008G.
2:<
sinek&ra, & kona1ni-i re+&l!irali poli!i+iranje" sredinji% poli!i1ki% ins!i!&-ija
F(r%ovnog s&da, i+bornog povjerens!va, dr;avne revi+ijeG. $a se !enden-ija
po!kopavanja, odnosno ins!r&"en!ali+a-ije ins!i!&-ija nas!avila i +a "anda!a vlade
5nriQ&ea 2olaposa Fod 2002G i poka+a!elj je !rajni% proble"a konsolida-ije &
Nikaragvi FKrenneri-%, 200:G.
2.9. +eksiko! inkrementalna institucionalizacija pomou reformi
Aska+i o ins!i!&-ionali+a-iji "eksi1ke de"okra-ije "oraj& ;ivje!i s paradokso" da
se nova "eksi1ka de"okra-ija &+di;e na is!i" !e"elji"a kao i Rsavrena
dik!a!&raD P>A)a N nai"e na 9s!av& i+ 898H. Ski-a s!arog re;i"a kao i "eksi1ke
prolongirane !ran+i-ije ve je poka+ala da je 9s!av N koji je jo na sna+i &na!o1
rasprava"a o njegovoj refor"i N dovoljan okvir +a i+gradnj& de"okra-ije.
MeC&!i", +a !o je ipak bilo n&;no, s jedne s!rane, donije!i i+vrne +akone o
&s!avni" !ijeli"a, koji s& se ponajprije !i-ali aspek!a slobodni% i po!eni% i+bora,
!e, s dr&ge s!rane, &kin&!i nefor"alna pravila koja s& "eksi1kog predsjednika
pre!vorila & Ri+bornog -araD F4o"lng&e+, 8999G.
Ans!i!&-ionali+a-ija "eksi1ke de"okra-ije N koja se odvijala &sporedno s
!ran+i-ijo" N & bi!i se odnosila na i+borni re;i" F.ansino, 2000G. $& s& se
dogaCale !e"eljne +akonske pro"jene N kako & odnos& na nor"e, !ako i na
nji%ov& pri"jen&. $aj je pro-es do;ivio svoj vr%&na- &spos!avo" neovisnoga
i+bornog !ijela i, nakon !oga, provedbo" slobodni% i po!eni% i+bora na save+noj
ra+ini 899H. i 2000. Lsi" !oga, bio je praen napre!ko" & os!varivanj& poli!i1ki%
sloboda i prava, pre"da je po!p&n ra+voj slobode "iljenja i !iska osje!no kasnio
+a ra+voje" de"okra!skoga i+bornog re;i"a. Poslijei+borni s&kobi, koji s&
nadasve & sl&1ajevi"a i+borne pobjede opo+i-ije i+"eC& 89I9. i 899<. nerije!ko
rjeavani pregovori"a i+"eC& s!ranaka i predsjednika, sad se kanali+iraj& &
ins!i!&-ije pravne dr;ave F5isens!ad!, 8999G.
Poveanje s!&pnja s!rana1kopoli!i1kog na!je-anja od kraja osa"dese!i%
godina dovelo je ve +a Salinasova "anda!a do vie refor"i i+bornog s&s!ava
F2e-erra i dr., 2000G. Kao i i+borne refor"e 89HH. i 89IH, one s&, dod&e, bile
posljedi-a legi!i"a-ijski% proble"a re;i"a, ali s& +bog dos!ign&!e dina"ike
na!je-anja !e nadasve vlas!i!e dina"ike s!voreni% ins!i!&-ija s&k-esivno pol&1ile
poras! kvali!e!e i+bora. >efor"e !i% godina F8990, 899:, 899<. i 8993G vr!jele s&
se oko dvij& sredinji% !e"a# neovisnos!i !ijela vlas!i koje je nadle;no +a
organi+a-ij& i+bora i pos!&paka +a rjeavanje i+borni% sporova. Instituto *ederal
0le%toral FA05G, koji je osnovan 8990. i +ad&;en je +a provedb& i+bore, regis!re
bira1a i i+borne iska+ni-e, bio je dod&e kao ins!i!&-ija osnovan odo+go, ali se
ipak ra+vio & i+borno !ijelo koje je pos!ajalo sve neovisnije od P>A)a i vladi. S
poveanje" &!je-aja A05)a bilo je "og&e +a sve s!ranke bi!no pobolja!i i pravila
o finan-iranj& s!ranaka i pris!&p "ediji"a, koji s& dese!ljei"a bili pod
kon!rolo" P>A)a i jo s& 899<. djelovali & njegov& koris!. A+borno s&ds!vo, koje
je do 89IH. bilo & nadle;nos!i Kongresa, a nakon !oga je bilo podijeljeno i+"eC&
legisla!ive i j&dika!ive, nakon refor"e 8993. & nadle;nos!i je Tri"unal 0le%toral
*ederal del Poder .udi%ial. Kona1ni je re+&l!a! refor"i bila po!p&na a&!ono"ija
2:?
i+bornog !ijela vlas!i kao i po!p&n prijenos nadle;nos!i +a rjeavanje i+borni%
sporova na j&dika!iv& F$%ier, 200?G.
Ans!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije & Meksik& privre"eno je dovrena 2.
srpnja 2000. i+boro" (in-en!ea 0oPa +a predsjednika dr;ave, koji je s!&panje"
na d&;nos! & prosin-& 2000. okon1ao seda"dese!ogodinj& vladavin& Partido
7evolu%ionario Institu%ional FP>AG. $ek je nakon !e pro"jene vlas!i pos!alo
"og&e &kloni!i defek!e "eksi1ke de"okra-ije koje je &s!anovio odnosno os!avio
P>A, a koji se, prije svega, nala+ na podr&1ji"a dr;avnos!i i pravne dr;ave i koji
s& Meksiko pre!vorili & neliberaln& de"okra-ij& s djelo"i-e ograni1eno" vla&
F7ern^nde+ >odrlge+, 200<G. bes!oki vie"jese1ni prosvjedi opo+i-ije koja je
i+g&bila s vrlo "alo" ra+liko" & glasovi"a na predsjedni1ki" i+bori"a 2003.
poka+&j&, "eC&!i", da je de"okra!ska k&l!&ra pri%vaanja i+bornog pora+a, 1ak i
dese!ljee nakon kons!i!&!ivni% i+bora, slabo ra+vijena.
5. .onsolidacija
>a+"jerno br+a, "akar nai+gled &spjena, ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ij@ &
=a!inskoj '"eri-i ne "o;e prikri!i 1injeni-& da se go!ovo sve one "oraj&
o-ijeni!i kao defek!ne de"okra-ije. Sa"o s& se Kos!arika, 9r&gvaj !e odnedavno
Jile 200?. godine "ogle s"a!ra!i ins!i!&-ionalno in!ak!ni" de"okra-ija"a, !o
jes! !e dr;ave isp&njavaj& "ini"alne kri!erije koji se "oraj& &+e!i +a vrednovanje
nekoga poli!i1kog re;i"a kao de"okra-ije. $o i+ra;avaj& i poda-i 2er!els"ann
$ransfor"a!ion Andeksa F2$AG, koji se & bi!no"e oslanjaj& na kon-ep!
de"okra-ije koji je preds!avljen & ovoj knji+i. Sve os!ale +e"lje N &+ a&!okra-ija
K&b& i 7ai!i N "oraj& se, napro!iv, svrs!a!i & defek!ne de"okra-ije. Lne ne
isp&njavaj& & dovoljnoj "jeri "ini"alne kon-ep-ijske kri!erije de"okra-ije,
pre"da se "og& &!vrdi!i +na1ajne ra+like & nji%ovi" &1in-i"a Fv. !abli-& 2<G.
2&d&i da se kao ope pravilo &+i"a da se defek!ne de"okra-ije, dod&e,
"og& s!abili+ira!i, ali se ne "og& konsolidira!i kao de"okra-ije, & anali+a"a
+e"alja !o slijede & nas!avk& anali+iraj& se respek!ivni sindro"i defeka!a. Lni
poka+&j& & koji par-ijalni" re;i"i"a poli!i1ki s&s!avi i"aj& !e"eljne proble"e
kons!i!&-ionalne konsolida-ije. Pri!o" je lako vidje!i da s& i dr&gi 1i"beni-i koji
1ine konsolida-ij& de"okra-ije N s!rana1ki i aso-ija-ijski s&s!av, kon!rola
pro!&de"okra!ski% ve!o)ak!era i -ivilna k&l!&ra N po pravil& slabo i+ra;eni i &
&skoj s& sve+i s ra+voje" defek!ni% de"okra-ija. Na !e"elj& poda!aka o
de"okra-iji 2er!els"ann $ransfor"a!ion Andeksa dr;ave =a!inske '"erike
"ogle s& e 200?. svrs!a!i & sljedee !ipove re;i"a#
2:3
Ta"li%a &+ Tipovi re/ima u ;atinskoj @meri%iJ2ari"ima ?GG'A
Konsolidirane ili
go!ovo
konsolidirane
de"okra-ije
4efek!ne de"okra-ije s
ograni1eno" s!abilno&
Kako defek!ne
de"okra-ije s
"alo"
s!abilno&
'&!okra-ije
80,0)I,8 I,0)H,8 H,0)3,8 3,0)<,8 q <,8
9r&gvaj
Kos!arika
Jile
2ra+il
'rgen!ina
Meksiko
Pana"a
5l Salvador
4o"inikanska
>ep&blika
Per&
7ond&ras
2olivija
Nikaragva
Paragvaj
5kvador
(ene+&ela
Kol&"bija
Bva!e"ala
K&ba
7ai!i
Napomena+ Ze"lje s& ra+vrs!ane & sklad& s poda-i"a s!a!&snog indeksa de"okra-ije 2$A)a 2003.
Freferen!ni da!&"# sije1anj 200?G, koji ob&%vaaj& i poda!ke o de"okra!skoj konsolida-iji i
dr;avnos!i. Sk&pina defek!ni% de"okra-ija diferen-irana je +a =a!insk& '"erik& na dvije
podsk&pine. redoslijed +e"alja & s!&p-i"a slijedi opadaj&e vrijednos!i indeksa.
Izvor+ 2er!els"ann S!if!&ng F200?G.
Lvdje se ne "o;e"o opirnije bavi!i jedni" od !e"eljni% proble"a poli!i1kog
oblikovanja koji je +na!no &!je-ao na ra+voj de"okra-ija N &klj&1&j&i i naf!n&
dr;av& (ene+&el& N nai"e neoliberalni" s!r&k!&rni" refor"a"a +asnovani"a na
Eaingtonskom konsenzusu FWillia"son, 8990G, koje s& pod pri!isko" opadaj&e
privredne snage, visoke dr;avne i priva!ne +ad&;enos!i kao i refor"ski%
kon-epa!a MeC&narodnoga "one!arnog fonda FAM0G i Svje!ske banke i+a+vale
dra"a!i1ne so-ioekono"ske pro"jene. Sa"o s& Jile i djelo"i-e Meksiko
apsolvirali !e refor"e ve +a vrije"e a&!ori!arnog re;i"a. 9 svi" os!ali"
+e"lja"a de"okra!ske s& vlade bile konfron!irane s !i"e da "oraj& "ijenja!i
e!ablirane dr&!vene s!r&k!&re "oi !e pod&+i"a!i d&boke so-ijalne re+ove. 9
go!ovo svi" +e"lja"a =a!inske '"erike !o je dovelo do poli!i1ki% kri+a, koje s&
vlade & ra+li1i!oj "jeri bile & s!anj& savlada!i. 9na!o1 !o"e, nijedna se +e"lja nije
vra!ila & a&!okra!ski re;i".
2:H
!lika I+ 7azine demokra%ije u ;atinskoj @meri%i ?GG#>GG'A
8 2 : < ? 3 H I 9 80
Kol&"bija
Bva!e"ala
5kvador
(ene+&ela
Paragvaj
Nikaragva
2olivija
5l Salvador
7ond&ras
Pana"a
Per&
4o"inikanska >ep.
Meksiko
'rgen!ina
2ra+il
Jile
Kos! arika
9r&gvaj
Napomena+ s!&p-i poka+&j& +a svak& +e"lj& srednj& vrijednos! pe! kri!erija de"okra-ije, koji
odgovaraj& par-ijalni" re;i"i"a em"edded demo%ra%=O indika!ori 2$A)a 2003. & !& s& svr%&
i+nova gr&pirani odnosno agregirani. =jes!vi-a se;e od 8 Fnije pris&!noG do 80 Fpo!p&no
isp&njenoG.
Izvor+ 2er!els"ann S!if!&ng F200?G.
Slabos!i la!inskoa"eri1ki% de"okra-ija nedvojbeno se nala+e & podr&1j& pravne
dr;ave# obje nje+ine di"en+ije, va;enje graCanski% prava i sloboda i horizontal
a%%ounta"ilit=, & =as!inskoj '"eri-i nedovoljno s& os!varene. Poda-i 2$A +a
2003. &p&&j& na i+ra+i! raskorak i+"eC& ele"ena!a poliar%ije i ko"ponen!i
pravne dr;ave. $o +na1i da se poli!i1ka "o &glavno" generira pre"a
de"okra!ski" pravili"a igre, ali nje+ina kon!rola ne f&nk-ionira ni i+"eC& grana
vlas!i ni!i & pogled& ele"en!arni% prava graCana. $o odvajanje de"okra!ski
legi!i"irane poli!i1ke "oi od ins!i!&-ionalni% "e%ani+a"a osig&ranja od nje+ine
+lo&porabe & svi" se defek!ni" de"okra-ija"a =a!inske '"erike !oliko
e!abliralo da se vie ne "o;e o+na1i!i kao prola+ni feno"en.
2:I
!lika F+ 7askorak izme6u 3poliarhije4 i pravne dr/ave ?GG#>GG'A
8
<
H
80
9
r
&
g
v
a
j
K
o
s
!
a
r
i
k
a
2
r
a
+
i
l
'
r
g
e
n
!
i
n
a
M
e
k
s
i
k
o
4
o
"
i
n
i
k
a
n
s
k
a

>
e
p
.
P
e
r
&
P
a
n
a
"
a
2
o
l
i
v
i
j
a
5
l

S
a
l
v
a
d
o
r
7
o
n
d
&
r
a
s
N
i
k
a
r
a
g
v
a
P
a
r
a
g
v
a
j
5
k
v
a
d
o
r
(
e
n
e
+
&
e
l
a
K
o
l
&
"
b
i
j
a
B
v
a
!
e
"
a
l
a
Pravna dr;ava Poliar%ija
Napomena+ s!&p-i poka+&j& +a svak& +e"lj& srednj& vrijednos! i+nova agregirani% kri!erija
pravne dr;ave & S!a!&sno" indeks& 2$A 2003O !o1ke poka+&j& +a svak& +e"lj& srednj& vrijednos!
kri!erija poliar%ije. Poda-i s& prik&pljeni +a ra+doblje 200:)200?.
Izvor+ 2er!els"ann S!if!&ng F200?G.
5.*. &rgentina! pro(lemi konsolidacije delegativne demokracije
9na!o1 povoljni" i+gledi"a +a konsolida-ij&, 'rgen!in& s& & poljednji% 20
godina ope!ovano po!resale d&boke kri+e, koje s& se nega!ivno odra+ile i na
konsolida-ij& de"okra!ski% ins!i!&-ija F=evi!sk, 200?G. 9 povijesnoj &sporedbi
!reba kao po+i!ivn& pojav& +abilje;i!i da s& vlade, po1evi od 89I:, be+i+ni"no
dola+ile na polo;aj slobodni" i po!eni" i+bori"a !e da s& se 89I9. i 8999. dva
p&!a dogodile de"okra!ske pro"jene vlas!i & koji"a s& se s"jenjivale vlade
ra+li1i!i% poli!i1ki% boja. Kedina s& i+ni"ka !&rb&len!an kraj predsjednika 4e la
>oe & prosin-& 2008. !e, nakon !oga, prijela+na fa+a +a "anda!a predsjednika
4&%aldea. MeC&!i", & 'rgen!ini se &spos!avila delega!ivna de"okra-ija & kojoj
predsjedni-i dje&l&j& na r&b& 9s!ava i ope!ovano negiraj& ko"pe!en-ije dvij&
dr&gi% grana dr;avne vlas!i FMerkel i P&%le i dr., 2003, I<. i d.G.
(e +a "anda!a predsjednika 'lfonslna F89I:)89I9G, koji je nas!&pio s
de-idirani" opredjeljenje" da &1vrs!i de"okra-ij&, kons!i!&-ionalna
konsolida-ija jedva je pos!igla ikakav napredak. 9 pogled& dvaj& najva;niji%
poli!i1ki% i+a+ova N privrednog ra+voja i -ivilne kon!role vojske N njegov se
"anda!, &na!o1 po1e!ni" &spjesi"a, & -jelini "ora s"a!ra!i ne&spjeni". Nakon
89IH. pojava %iperinfla-ije, !ri vojne pob&ne i s&kobi sa sindika!i"a !orpedirali s&
de"okra!ski ra+voj. Nakon !oga s& radikali s&k-esivno i+g&bili sve i+bore pro!iv
peronis!a, naposlje!k& i predsjedni1ke i+bore 89I9. Kad je pos!alo jasno da
'lfonsln vie nije "ogao djelo!vorno vlada!i, svoj& je d&;nos! & srpnj& 89I9,
prije roka. predao .arlos& Mene"& FPaler"o i Novaro, 8993, :?. i d.G.
2:9
Mene"ova je s!ra!egija rjeenja kri+e N neoliberalno inspirirane privredne i
dr;avne refor"e, poli!ika povla1enja kona1ne -r!e & pi!anji"a vojske i
proble"a!i-i lj&dski% prava N & ins!i!&-ionalno" pogled& bila praena
&spos!avo" %iperpre+iden-ijali+"a i do"es!i-iranje" pravos&Ca. 4jel&j&i na
r&b& 9s!ava, Mene" je eli"inirao vein& ins!an-ija %ori+on!alne kon!role ili i% je
doveo na svoj& linij& F$%ier, 2002O Nino, 8992O (erbi!sk, 899:, HH. i d.G. $a je
praksa vladanja pol&1ila re+&l!a!e &!oliko !o s& savladane ak&!ne kri+ne
!enden-ije !e s& &spjeno provedene s!r&k!&rne refor"e i pro!iv o!pora & vlas!i!o"
!abor&. P&!e" pravno i e!i1ki dvojbeni% aran;"ana Mene" je &spio osig&ra!i
-iviln& s&pre"a-ij& nad vojsko". 'rgen!in-i s&, is-rpljeni kri+o", bili spre"ni
+agovara!i ili !olerira!i Mene"ovo +aokr&;ivanje vlas!i & koris! eg+ek&!ive N no
nakon !o se s!iala ak&!na kri+a & ra+doblj& nakon 899:. graCani s& s!rpljenje
spra" vlas!i +a"ijenli sve o!vorenijo" kri!iko" F=evi!sk, 2000G.
4elega!ivna praksa vladavine nas!ala & sklop& kri+e &1vrs!ila se +a
vrije"e oba Mene"ova "anda!a F89I9)899?O 899?)8999G. Lna je ob&%vaala
for"alno i nefor"alno oja1an& &log& predsjednika, njegov odnos pre"a
legisla!ivi kao i in!erven-ije & pravos&Ce F$%ier, 2008G. 4io !i% pro"jena
&klj&1en je & novi 9s!av i+ 899<. Lsnove koje s& prije !oga nefor"alno
dogovorene i+"eC& Mene"a i 'lfonslna & Rpak!& i+ LlivosaD i"ale s& isprva -ilj
o"og&i!i ponovni i+bor predsjednika F!o jes! Mene"aG, a pri!o" je +a&+vra!
njegov "anda! s"anjen na 1e!iri godine. Nadalje, for"ali+irane s& njegove
legisla!ivne ko"pe!en-ije preko dekre!a & i+vanredno" s!anj&. MeC&!i", na"jera
da se !e ko"pe!en-ije po"o& kon!rolnog povjerens!va Kongresa ob&+daj&
&n&!ar s!rogo kon!rolirane "re;e nije os!varena do danas. Podjednako s& o+biljni
bili +a%va!i Mene"a & pravos&Ce, koje je ionako & argen!inskoj povijes!i bilo
podreCeno dr&gi" dvje"a grana"a vlas!i F.arrlo, 8993G. No !o se s!anje
ovisnos!i pravos&Ca pos!&pno pogoravalo nakon 89I9, !o se osobi!o odnosi na
(r%ovni s&d, 1ije s& pres&de !radi-ionalno ionako bile naklonjene vladi, no +a
Mene"ova s& se "anda!a pre!vorile & dr;anje koje je pod&piralo vlad& i koje je
na s&d& ja"1ilo +loglasn& Ra&!o"a!sk& vein&D Fma=orUa automati%aG
FBargarella, 8993, 22I. i d.G.$akvi s& se f&nk-ionalni nedos!a-i reprod&-irali i na
ni;i" ra+ina"a pravos&Ca i i+ra+ s& & -jelini vrlo kr%kog f&nk-ioniranja pravne
dr;ave, !o je pro&+ro1ilo kli"& pravne nesig&rnos!i !e je pridonijelo
kon!in&irano" pad& &gleda s&dbene vlas!i kod graCana. $a os!av!ina Mene"ove
ere nije se "ogla &kloni!i ni nakon 8999. Ni slabi predsjednik 4e la >oa F8999)
2008G ni privre"eni predsjednik 4&%alde F2002)200:G. kao ni njegov nasljednik
Kir-%ner nis& od&s!ali od delega!ivne prakse vladanja, ni!i s& bili sposobni N ako
+ane"ari"o nekoliko si"boli1ni ges!a N oja1a!i argen!insko pravos&Ce
F2er!els"ann S!if!&ng, 200?G. >a+log +a !o s!anje & krajnjoj je liniji
nepro"ijenjeno dr;anje argen!inske poli!i1ke klase, koja djelo!vorna &s!avna
ograni1enja s"a!ra ne&godni" op!ereenje" +a poli!i1ke poslove i koja i"a
koris!i od slabi% poli!i1ki% i pravni% konrolni% ins!an-ija F$%ier, 200?G.
Proble"i ins!i!&-ionalne konsolida-ije &sko s& pove+ani s obras-i"a
poli!i1koga i dr&!venog preds!avljanja, koji sadr;avaj& povijesno nas!ale, kako
po!i-ajne !ako i ops!r&k!ivne po!en-ijale +a de"okra!sk& konsolida-ij&
F2erens+!ein, 200<G. Za ra+lik& od e&ropski% +e"alja, ko"pleksne dr&!vene -r!e
2<0
s&koba, koje s& se oblikovale !ijeko" 89. i 20. s!oljea, nis& nale odgovaraj&i
i+ra+ & s!rana1ko" s&s!av&. 4vije najva;nije poli!i1ke snage N graCanska s!ranka
9niYn .lvi-a >adi-al F9.>G, &korijenjena & srednji" slojevi"a, i Par!ido
K&s!i-ialis!a FPKG kao organi-is!i1ki pokre! s "asovno" podrko" radni1ki% i
donji% slojeva N +as!&pale s& ra+li1i!e dr&!venopoli!i1ke kon-ep-ije, koje se
!eko "og& s"jes!i!i &n&!ar s%e"e lijevo)desnoO osi" !oga, & 'rgen!ini se nikad
nije &spjela e!ablira!i desna s!ranka koja bi preds!avljala kon+erva!ivne sek!ore
F2irle, 2002, 28<. i d.G. 9 obje je s!ranke &n&!arnje frak-ioniranje jako veliko i
nes!abilno, obje s& de-en!ralno s!r&k!&rirane, nji%ova je ideoloka ko%e+ija i
&n&!ars!rana1ka dis-iplina slaba. $o o!e;ava i oblikovanje konsen+&sa preko
s!rana1ki% grani-a. 9"jes!o !oga, prevladava k&l!&ra konfron!a-ije, koja je,
pri"jeri-e, pridonijela pad& 4e la >oe. Pre"da s& +a!o efek!ivni broj s!ranaka
F89I:# 2,22O 89I9# 2,I0O 899?# 2,93O 8999# :,:9G i s!&panj frag"en!a-ije niski,
pro!iv !oga po+i!ivnog konsolida-ijskog &1inka djel&j& slaba ko%e+ija s!ranaka i
&n&!arnje podjele. Ni slaba ideoloka polari+a-ije nije dovela do &bla;avanja
poli!i1ke konfron!a-ije F2:?. i d.G. Apak se do ponovnog ne&spje%a 9.>)a 2008.
1inilo da se & 'rgen!ini for"irao s!abilan s!rana1ki s&s!av pod pokrovi!eljs!vo"
PK)a i 9.>)a, kojega je, &+ ne+na!ne konj&nk!&rne os-ila-ije, obilje;avala bila
niska vola!ilnos! bira1a. Pro-es res!r&k!&riranja koji o!ad !raje re+&l!irao je
&"jereno frag"en!irani" s!rana1ki" s&s!avo" s jedno" dosad do"ina!no"
veinsko" s!ranko" FPKG, oslabljeni" s!ranka"a F9.> i 0>5P'SLG i "ali"
regionalni" s!ranka"a. Kako narasle s!ope aps!inen-ije bira1a na i+bori"a,
jednako kao i o!voreno odbijanje poli!i1ke klase od s!rane graCana, &p&&j& na
kri+& preds!avljanja i nedos!a!ak poli!i1ki% al!erna!iva FKa-kis-%, 2000O
2erns+!ein, 200<, <0. i d.G. Za ra+lik& od Per&a, kri+a povjerenja ipak dosad nije
dovela do slo"a e!abliranoga s!rana1kog s&s!ava.
A ra+ina f&nk-ionalnog preds!avni!va n&di !ek a"bivalen!an po!en-ijal +a
ja1anje argen!inske de"okra-ije. Po1evi, najkasnije, od pedese!i% godina 20.
s!oljea +e"lja je raspolagala i+diferen-irano" "re;o" korpora!ivis!i1ki% ak!era,
pri 1e"& s& ne&pi!no do"inirala &dr&;enja poslodava-a i Fperonis!i1kiG sindika!i.
$ipi1na obilje;ja bila s& sna;na poli!i+a-ija i s!ra!egije djelovanja koje s& se &
okvir& e!a!is!i1koga ra+vojnog "odela po pravil& i+ravno obraale dr;avni"
donosi!elji"a odl&ka FPalo"ino, 2002G. S privredno" kri+o" kasni% osa"dese!i%
godina i neoliberalni" refor"a"a +a Mene"ova "anda!a slabili s&, "eC&!i",
in!egra-ijski po!en-ijal, sposobnos! koopera-ije i in!er"edijarni &1in-i
argen!inski% &dr&;enja. S&s!av sindika!a oslabio je ne sa"o +bog refor"i F"eC&
os!ali", vee !arifne a&!ono"ije &"jes!o poli!i1kog posredovanja,
de-en!rali+a-ije !arifni% pregovoraG, nego i +bog sve brojniji% raskola Fpri"jeri-e,
konk&ren!ski% krovni% &dr&ga sindika!aG, s"anjivanja 1lans!va, sve vei%
po!ekoa & "obili+a-iji i slabog &gleda sindikalni% voCa. 9"jes!o !radi-ionalno
bliske ispreple!enos!i i+"eC& sindika!a i peroni+"a, sindikalni krajobra+ sve se
vie pl&rali+irao F.a!alano i Novi-k, 899HG. Za ra+lik& od sindika!a, "akar je dio
F&dr&;enjaG poslodava-a +a Mene"ova "anda!a &spio os!vari!i svoje +a%!jeve, ali
se i argen!inski poslovni krajobra+ dra"a!i1no pro"ijenio +bog o!varanja pre"a
vani i deind&s!rijali+a-ije F2irle, 8998G. 9 -jelini, !i"e je poli!i1ko +na1enje
in!eresni% sk&pina !ijeko" devedese!i% godina +na!no oslabilo. Kao pandan kri+i
2<8
poli!i1kog preds!avni!va na !aj je na1in, nakon raspada korpora!ivis!i1kog
"odela, i f&nk-ionalno preds!avni!vo bilo sposobno i+vrava!i svoj& f&nk-ij&
sa"o ograni1eno. 2ila je, "akar privre"eno, &o1ljiva !enden-ija k frag"en!iranj&
i par!ik&lari+a-iji in!eresnog krajobra+a, koji raspola;e slabi" agrega-ijski"
kanali"a pre"a poli!i1ko" s&s!av& i ne !vori s&s!av ind&s!rijski% odnosa podoban
+a kon-er!iranje FPalo"ino, 2002G.
Paradoksalna slika i+gleda argen!inske de"okra-ije da se konsolidira
po!krijepljena je 1injeni-o" da je ra+ina -ivilne k&l!&re i -ivilnog dr&!va
vjeroja!no nje+in najja1i !e"elj. 9na!o1 skro"noj sposobnos!i +a djelovanje
poli!i1ki% eli!a !e privredni% i so-ijalni% kri+a, koje se "og& o+na1i!i
dra"a!i1ni"a, podrka s!anovni!va de"okra!ski" nor"a"a i pos!&p-i"a jo je
vrlo viskoka. Porasla je i kri!i1ka svijes! pre"a kor&p-iji i krenj& pravila.
MeC&!i", kri+a &1inkovi!os!i i preds!avni!va i+ra;ava se posljednji% godina &
daljnje" pad& povjerenja & dr;avne ins!i!&-ije, & vlad&, parla"en!, pravos&Ce,
s!ranke i &dr&;enja, !e se kree na ra+ini od sa"o 8?):0 pos!o podrke. Apak,
podrka de"okra-iji kao poli!i1ko" pore!k& koje"& !reba da!i prednos! pred
svaki" dr&gi" s&s!avo" nakon kri+ne 2000)2008. godine F?I pos!oG porasla je
na 3I pos!o odnosno 3< pos!o 200:. i 200<, !e je ope! jednako visoka kao
sredino" devedese!i% godina F=a!inobarY"e!ro, 200<G. Pre;ivljavanje argen!inske
de"okra-ije & dra"a!i1noj privrednoj kri+i nakon 2000. poka+&je da s& se
!e"eljne de"okra!ske nor"e s!abili+irale.
5.2. 0ile! napredujua konsolidacija
Po1e!ko" devedese!i% godina Jile je ve i"ao i+a sebe privredne refor"e, koje
s& jako o!e;avale konsolida-ij& os!ali% +e"alja F5nsignia i Nol!e, 8992G. 9
kon!eks!& povoljnoga privrednog ra+voja, koji je bio prig&en sa"o +bog a+ijske
kri+e i+"eC& 899I. i 2000, bilo je "og&e s&k-esivno prevlada!i de"okra!ske
defek!e. Pe!naes! godina nakon !ran+i-ije konsolida-ija 1ileanske de"okra-ije
jako je &+napredovala. >a+voj de"okra-ije !ijeko" devedese!i% godina bio je, s
jedne s!rane, obilje;en !rajni", no &glavno" na &"jeren na1in prak!i-irani"
s&kobljavanje" oko &klanjanja a&!ori!arni% enklava, a s dr&ge s& se s!rane vlade
koali-ije Bon%erta%iKn de Partidos por la ,emo%ra%ia, koje s& do!ad osvojile sve
na-ionalne i+bore, pri"arno !r&dile da &1vrs!e de"okra!ski poredak, !e s& s!oga &
kona1ni-i nas!ojale pos!ii konsen+&s s desni" s!ranka"a F0ern^nde+, 899IG. $o
je bi!no odredilo kako "anda! Pa!ri-ia 'l,ina F8990)899<G, !ako i njegovi%
nasljednika 5d&arda 0reia >&i+)$aglea F899<)2000G i >i-arda lagosa F2000)
2003G, !ako da s& se na poli!i1ko" podr&1j& "ogle +a"ije!i!i !ek "anje
!&rb&len-ije. 9na!o1 ispo1e!ka jo pris&!ni" prije!ei" ges!a"a Pino-%e!a,
de"okra!ska se igra vidljivo s!abili+irala !e je povre"eno re+&l!irala
spora+&"i"a koji s& nadila+ili grani-e poli!i1ki% blokova F$%ier, 2000, 8?9. i
d.G.
Poli!i1ki pro-es koji se pre!e;no gla!ko odvijao i ra+"jerno niska ra+ina
s&koba !vorili s& pak, +ajedno s visoko" ins!i!&-ionalno" s!abilno&, povoljne
i+glede +a pos!&pno rjeavanje ekono"ski% i so-ijalni% i+a+ova. 4ok je vlada
predsjednika 'l,ina osig&rala n&;n& s!abili+a-ij& okvirni% &vje!a, +a
2<2
predsjednika 0reia &spos!avio se go!ovo Robi1anD poli!i1ki !ijek, !ako da je &na!o1
pos!ojei" a&!ori!arni" enklava"a, koje s& se ipak s"anjivale, pos!ign&!
napredan s!&panj konsolida-ije F2H0. i d.G. $aj je ra+voj jo vie naglaen
&%ienje" Pino-%e!a & =ondon& 899I. i njegovi" posljedi-a"a N op!&;bo" +a
krenja lj&dski% prava, pro-esno" nesposobno& +bog Rs!arosne de"en-ijeD,
g&bi!ko" sena!orskog "anda!a N !e je doveo do prod&bljene naknadne prerade
krenja lj&dski% prava. S dr&ge s!rane, & 1ileanskoj je vojs-i N !o je bilo
pove+ano i sa s"jeno" genera-ija N dolo do pro-esa &1enja, koji s& pospjeili
nor"ali+a-ij& -ivilno)vojni% odnosa. A 1ileanska se desni-a sve vie &daljavala od
s!arog re;i"a i osobi!o od Pino-%e!a, pok&avaj&i !ra;i!i svoj& poli!i1k&
b&d&nos! kao kon+erva!ivna snaga Jilea s on& s!ran& a&!ori!arnog naslijeCa
FBarre!Yn, 200<G.
Kraje" 200<. & 1ileansko" s& Sena!& &svojene refor"e 9s!ava koje N pod
pre!pos!avko" vjeroja!ne s&glasnos!i & Zas!&pni1ko" do"& 200?. H))H I vode
&klanjanj& a&!ori!arni% enklava. Sporni" os!aje sa"o bino"inalni i+borni s&s!av
koji, "eC&!i", vie ne"a &s!avni rang i s!oga je pred"e! +asebne refor"ske
rasprave. 9 !o" pro-es& pos!&pnog ras!varanja a&!ori!arni% enklava N & sna;noj
opre-i spra" os!a!ka =a!inske '"erike N &loga pravne dr;ave poka+ala se
najpo+i!ivniji" 1i"beniko" ra+voja de"okra-ije. Pravna je dr;ava & posljednji"
godina"a &vijek bila & ;ari!& javnos!i kad je bila rije1 o prevladavanj& povijes!i
vojne dik!a!&re. Pri!o" je osobi!o is!akn&!o bilo pi!anje je li i & kojoj "jeri
1ileansko pravos&Ce neovisno i s!oga sposobno po+va!i na odgovornos! visoko
po+i-ionirane preds!avnike re;i"a, kao napokon i sa"og Pino-%e!a FMa!&s, 8999O
ZalaQ&e!!, 8999G. Poka+alo se da se 1ileansko pravos&Ce oslobodilo svoje
ispo1e!ka pasivne &loge !e je +a&+elo sa"os!aln& po+i-ij&.
Po!ivanje kons!i!&-ionalno propisani% pos!&paka vidi se i & !o"e !o s& &
Jile& dosad bile nepo+na!e delega!ivne prak!ike pop&! oni% & 'rgen!ini ili &
2ra+il& +a "anda!a predsjednika .ollor de Mella. MeC&soban odnos grana vlas!i
obilje;en je prononsirani" pre+iden-ijali+"o", koji je ipak ob&+dan
f&nk-ioniraj&i" dvodo"ni" parla"en!o" i dr&gi" a&!ono"ni" organi"a
F0ern^nde+, 899I, <8. i d.G. Kongres &spos!avio kao ve!o)igra1 osobi!o
+a%valj&j&i odnosi"a veine & Sena!& &spos!avio kao ve!o)igra1 koji, & na1el&,
"o;e blokira!i +akonodavne ini-ija!ive i+vrne vlas!i. Lb&+davanje
preds!avni1ki% !ijela nadop&njeno je ni+o" sa"os!alni% &s!avni% !ijela koja
kon!roliraj& i ograni1avaj& nji%ove ko"pe!en-ije djelovanja, kakvo je osobi!o
sredinja banka F$%ier, 2000, 830. i d.G. $i% s& se pravila igre & posljednji% 8?
godina poli!i1ke eli!e Jilea be+i+ni"no pridr;avale. $a Rpravna k&l!&raD, koja se
najprije "o;e s%va!i!i kao konsen+&s eli!a, i"a svoj pandan & odgovaraj&i"
o1ekivanji"a 1ileanskog s!anovni!va, koje dijeli !aj legali+a" i od poli!i1ki%
eli!a o1ek&je s!rogo o1&vanje legalnos!i poli!i1kog pro-esa F0ern^nde+, 899I, :<.
i d.G. $o, "eC&!i", ne +na1i da povr% !oga pos!oji 1vrs!i konsen+&s o !e"eljni"
dr&!venopoli!i1ki" pi!anji"a, pri"jeri-e o "odel& ra+voja FBarre!Yn, 8999, 8?:.
i d.O Kr&",ied, 200<, 2H0G. Napro!iv, "o;e se o1ekiva!i da e se poli!i1ka
po+orni-a ponovno pokren&!i kad se jedno" po1ne ras!vara!i dis-ipliniraj&i
Rnega!ivniD konsen+&s N nas!ao kao obrana od a&!ori!arne opasnos!i F$ironi i
'g*ero, 8999G. MeC&!i", novija poli!i1ka rasprava & Jile& poka+&je da vladaj&a
2<:
koali-ija prije !e;i o"ekavanj& bino"inalnoga i+bornog s&s!ava, a !i"e i
defini!ivno" raskid& s Pino-%e!ovo" ero". Ld &s!avne refor"e 200<)200?.
&reCenje i+bornog s&s!ava vie ne"a &s!avni rangO +a pro"jen& je dovoljna
!rope!inska veina & oba do"a parla"en!a. Pregovori i+"eC& vlade i &"jerene
desni-e po1eli s& nakon s!&panja na d&;nos! Mi-%elle 2a-%ele! & o;&jk& 2003.
Pored pos!&pne kons!i!&-ionalne konsolida-ije, koja je &klj&1ila
s&k-esivno po!1injavanje vojske kao jedinog ve!o)ak!era, i na dr&gi" se ra+ina"a
pr&;aj& povoljne anse +a konsolida-ij&. $ako je poli!i1ka s!abilnos! Jilea
veliki" dijelo" pove+ana sa s!abilni" obras-i"a organi+a-ije poli!i1kog
preds!avni!va F2ode"er i .arreras, 899HG. 4od&e, efek!ivni broj s!ranaka koje
s& +as!&pljene & parla"en!& naigled je visok F3,2?G. No, b&d&i da s!ranke &+
pos!ojei i+borni s&s!av na i+bori"a F"oraj&G nas!&pi!i & lis!ovni" save+i"a, &
Jile& !ren&!no s!varno pos!oji dvos!rana1ki s&s!av Fefek!ivni broj s!ranaka 2,0:G.
Pored s!ranaka & koali-iji Bon%erta%iKn N kranski% de"okra!a FP4.G i
so-ijalde"okra!a FPS, PP4, P>S4G N !o je save+ dvij& desni% s!ranaka F&"jerene
>N i 94A, koja je d&go vre"ena bila najbli;a s!ari" re;i"ski" snaga"aG. Na
parla"en!arni" i+bori"a & prosin-& 2008. dolo je, dod&e, do +na1ajni% po"aka
&n&!ar blokova, ali ne i i+"eC& nji%. 9 -jelini je s!rana1ki s&s!av organi+a-ijski
s!abilan i dr&!veno dovoljno &sidren, &+ ras!&e ve+e sa -ivilni" dr&!vo"
F'l-^n!ara S^e+ i =&na, 200<G. S!&panj polari+a-ije N ako se ra1&naj& i s!ranke
koje nis& +as!&pljene & parla"en!&, pop&! Ko"&nis!i1ke par!ije N & -jelini je
prili1no &"jeren, no & pojedina1ni" pi!anji"a, pop&! pri"jeri-e pos!&panja s
povredo" lj&dski% prava, bio je d&go vre"ena visok. A s!&panj vola!ilnos!i bira1a
N ako se "jeri dva"a poli!i1ki relevan!ni" blokovi"a N prili1no je ni+ak FWe%r,
200<G.
9+ !o, Jile raspola;e diferen-irani" krajobra+o" in!eresni% sk&pina &
koje"& +na1ajn& &log&, pored Ka!oli1ke -rkve, i"aj& ponajprije &dr&;enja
kapi!ala i rada kao i organi+a-ije +a +a!i!& lj&dski% prava. Naj&!je-ajnije s& ipak
&dr&ge poslodava-a, 1ija se s!r&k!&ra konsolidirala ve & pro-es& neoliberalni%
refor"i +a vrije"e Pino-%e!a i koji s& &spjeli +adr;a!i svoj jak polo;aj i pod
de"okra!ski" vlada"a FA"b&s-%, 899?, 200<G. 9pravo & po1e!noj fa+i "anda!a
predsjednika 'l,ina !e s& &dr&ge, &+ desne s!ranke, bile odl&1an "oni
1i"benik & prilog o1&vanja liberalnoga privrednog pore!ka. Lbra!no s&, "eC&!i",
vodei ekono"ski poli!i1ari koali-ije Bon%erta%iKn rano signali+irali da ne !e;e i+
!e"elja pro"ijeni!i k&rs. Kao pandan poslodav-i"a pod de"okra!ski" s& se
vlada"a organi+a-ijski ope! &spjeli s!abili+ira!i sindika!i, koji s& nakon dik!a!&re
bili jako oslabljeni. Ni+ refor"i radnoga i sindikalnog prava pod&pro je !aj
ra+vojni pro-es F$%ier, 899HG. Sindika!i, "eC&!i", vie ne"aj& snag& koj& s&
i"ali prije dik!a!&re, !o je osi" liberalni" radni" i sindikalni" pravo" & -jelini
N koje je, "eC& os!ali", re+&l!iralo a!o"i+a-ijo" sindika!a N &vje!ovano i
openi!o s"anjeno" ko%e+ivno" snago" veliki% dr&!veni% organi+a-ija
F5nsignia, 200<G. 2olni pro-esi &1enja nakon 89H:. doveli s& do !oga da s&
&na!o1 jo pris&!no" &!je-aj& s!ranaka po+i-ije sindika!a "anje ideoloki
fiksirane, a vie prag"a!i1no orijen!irane. Pre"da s& ispo1e!ka pos!ojale sna;ne
diskrepan-ije "eC& &dr&ga"a, koje s& se ponajprije !i-ale prava na !rajk i +a!i!e
radnika od o!p&!anja, de"okra!ske s& vlade sa svojo" poli!iko" kon-er!iranja
2<<
&spjele obve+a!i obje in!eresne sk&pine, pre"da s& ko"pro"isna rjeenja os!ala
daleko ispod o1ekivanja sindika!a.
Podrka de"okra!ski" nor"a"a i pos!&p-i"a & Jile& se kree od
osrednje do visoke F?0)30 pos!oG, no od ponovne &spos!ave de"okra-ije 1&Cenje
i+a+iva !o !o, &na!o1 &spje%& de"okra-ije i !r;ine privrede i visokog pri+nanja
koje &;iva rad vlade, ra+ina podrke nije via F2ode"er i .arreras, 899H, 89?. i
d.G. L!prilike !reina s!anovni!va i 200<. iska+ivala je indiferen!nan s!av pre"a
de"okra-iji ili a&!okra-iji, koji je osobi!o sna;no i+ra;en kod ni;i% slojeva, dok je
po!pora a&!okra-iji s 2? pos!o najvea kod srednji% slojeva N dobi!nika
Pino-%e!ove dik!a!&re F=a!inobarY"e!ro, 200<G. $i obras-i s!avova & poli!i1koj
praksi, "eC&!i", ne +na1e da je kons!i!&-ionalni okvir de"okra-ije &pi!an,
pre"da poli!i1ka klasa Jilea N &+ &o1ljiv& i+ni"k& predsjednika dr;ave N ne
&;iva visok &gled.
5.2. Peru! uspon i raspad defektne demokracije
Novi de"okra!ski po1e!ak Per&a 89I0. bio je nakon s"jene vojnog re;i"a
+apravo pod po+i!ivni" pred+na-i"a. MeC& nji"a s&, "eC& os!ali", bili
oslabljen polo;aj vojske, e!abliranje ra+raCenog ka!aloga !e"eljni% prava s
ja"s!veni" ins!r&"en!i"a, na+nake &spos!ave repre+en!a!ivnoga s!rana1kog
s&s!ava !e, napokon, pri%vaanje slobodni% i po!eni% i+bora N od 89I0. na
!e"elj& opega i+bornog prava N kao jedinog "od&sa pris!&pa vlas!i. No poli!i1ke
eli!e nis& bile sposobne iskoris!i!i !& ans&. 9"jes!o !oga, Per& je & posljednji% 2?
godina isk&sio !&rb&len!an poli!i1ki ra+voj F$anaka, 200?G. 4ok se !ijeko"
osa"dese!i% godina najprije &spos!avila delega!ivna de"okra-ija s i+ra+i!o
pro!&liberalni" -r!a"a i sa sve vei" enklava"a vojske, Per& je devedese!i%
godina os-ilirao i+"eC& jako defek!ne de"okra-ije i "ekog a&!ori!ari+"a. Nagli
kraj 0&ji"orijeva re;i"a & s!&deno" 2000. +na1io je, dod&e, ponovni povra!ak
de"okra-iji, no ona se +a "anda!a vlade 'lejandra $oleda Fod 2008G jo nije
&spjela dovoljno s!abili+ira!i F.onag%an, 200?G.
(e je 2elaondeova vlada F89I0)89I?G prop&s!ila djelo!vorno se
po+abavi!i ekono"ski" i poli!i1ki" i+a+ovi"a Fkri+a +ad&;ivanja, s!r&k!&rne
privredne refor"e, irenje !erora "aois!i1ke gerile !endero ;uminosoG. $e s& se
!enden-ije dra"a!i1no +ao!rile pod predsjedniko" 'lano" Bar-lo" F89I?)
8990G. nakon 89II, pa s& se nega!ivne !enden-ije pre!vorile & !e"eljn& dr;avn&
kri+&. 5ra!i1an, pop&lis!i1ko)delega!ivni s!il vladanja 'lana Bar-le nije se vie
"ogao djelo!vorno &%va!i!i & ko!a- s eskala-ijo" graCanskog ra!a i bankro!o"
ra+vojnog "odela. Bar-ljin "anda! +avrio je & kaos& privredne kri+e,
%iperinfla-ije i raspada dr;ave, !e je isprovo-irao !ra&"& koja je os!avila
d&go!rajnog !raga & per&ansko" s!anovni!v& FM-.lino-k, 899<G.
88<
$aj je kri+ni
s-enarij po+adina na kojoj se dogodio 0&ji"orijev nagli &spon, a koji je iao r&k&
pod r&k& s jednako br+i" raspado" s!aroga s!rana1kog s&s!ava F$anaka, 899IO
=n-%, 8999G. A+bor 0&ji"orija pro!iv (argasa =lose +na1io je nek& vrs!&
revol&-ije p&!e" glasa1kog lis!ia pro!iv e!ablirani% s!ranaka i poli!i1ki% eli!a, !o
88<
Pe!naes! godina kasnije 1ini se da je !ra&"a ipak +aboravljena odnosno da nije vie &sko
ve+ana +a 'lana Bar-lj&, kad je on ponovno osvojio predsjedni1ke i+bore.
2<?
0&ji"ori osobi!o +nao doda!no iskoris!i!i !ijeko" !ako+vanog Rp&1a pro!iv sa"og
sebeD FautogolpeG. (eina per&anskog s!anovni!va pri%va!ila je a&!ori!arn&
poli!ik& i %onorirala je 0&ji"orijev& sposobnos! poli!i1kog djelovanja
Fdalekose;n& eli"ina-ij& !erori+"a, ponovn& s!abili+a-ij& privrede i ponovno
&klj&1ivanje & "eC&narodni privredni s&s!avG kako prigodo" i+bora +a
9s!avo!vorn& sk&p!in& 8992, !ako i prigodo" i+bora 899?. FPee!+, 2008O
.onag%an, 200?G.
>egresivne !enden-ije nis&, "eC&!i", os!ale ograni1ene na kri+no
ra+doblje !e s& sve vie pogaCale sve de"okra!ske ins!i!&-ije. $ako je Per& & &
j&;noa"eri1koj &sporedbi bio jedina +e"lja & kojoj je dr&!veno, ekono"sko i
nadasve poli!i1ko +na1enje vojske nakon de"okra!+a-ije jako poraslo FLbando,
8999G. Pogrena per-ep-ija dina"ike !erori+"a od s!rane 2elaondea i 'lana
Bar-lje osobi!o je pon&kala vojsk& da ra+vije vlas!i!e Fpro!&G!eroris!i1ke
s!ra!egije. 9 kon!eks!& i+bora 8990. posjedovala je 1ak vrlo ra+raCen p&1is!i1ki
plan. A+nenaC&j&i i+bor 0&ji"orija pon&kao je, "eC&!i", vojsk& da kao
povoljnij& pri%va!i op-ij& &ske s&radnje vojnog vods!va i predsjednika dr;ave. 9
-jelini se vojska N kojoj je 8993. +aja"1ena opa a"nes!ija +bog krenja lj&dski%
prava, a 899I. s& joj pri+na!e proirene ovlas!i & s&+bijanj& kri"inala N ra+vila &
pre!e;no nekon!roliran ko"pleks, & koje"& s& bili &obi1ajeni krij&"1arenje,
!rgovina drogo", preprodaja or&;ja i pranje nov-a F>ospigliosi, 2000G.
Lslabljeno je i f&nk-ioniranje per&anske pravne dr;ave, prije svega
!ijeko" devedese!i% godina. (e o!prije kroni1no slab& pravn& dr;av&, podreCen&
s!varni" sila"a, doda!no s& po!kopali odnosno de"on!irali 0&ji"ori i ef !ajne
sl&;be Mon!esinos, najprije kako bi osig&rali Rsposobnos! vladanjaD, a onda kako
bi o1&vali vlas! F7a""ergren, 899IG. 0or"alno s& 9s!avo" i+ 899:. ionako
sna;e ovlas!i predsjednika jo vie oja1ne Fponovni i+bor, prora1&nska prava,
ovlas!i da donosi dekre!e, i"enovanje na najvie vojne polo;ajeG. S!r&k!&rna
do"ina-ija i+vrne nad +akonodavno" vla& doda!no je naglaena &spos!avo"
si"&l!ano biranoga jednodo"nog parla"en!a. 9na!o1 vlas!i!oj parla"en!arnoj
veini, 0&ji"ori je poja1ao vladavin& p&!e" dekre!a, koj& s& ve 2elaonde i 'lan
Bar-la koris!ili & veliko" opseg& F2ernales, 8993G. A pravos&Ce je s&s!avno
do"es!i-irano i ins!r&"en!ali+irano. Bodine 8992. 30 pos!o s&da-a koji s& slovili
kao Rkor&"piraniD +a"ijenili s& privre"eni s&-i, 8999. se Per& pov&kao i+
An!era"eri1kog s&da +a lj&dska prava F7a""ergren, 899I, 8?0. i d.G. 0ak!i1ko
rasp&!anje 9s!avnog s&da, koji se 899H. i+jasnio pro!iv "og&nos!i ponovnog
i+bora 0&ji"orija, !reba pro"a!ra!i kao !o1k& prevra!a R%iperdelega!ivneD
de"okra-ije & a&!ori!arni re;i", b&d&i da je &klonjen posljednji ins!i!&-ionalni
ve!o)igra1 po!iv vlade. Slabos! pravos&Ca, koja je doda!no naglaena irenje"
ovlas!i vojni% s&dova, pre!vorila se & kr%ko os!varivanje individ&alni% sloboda i
prava Fpop&! i+vanredni% s!anja, proirene s&dbene nadle;nos!i vojni% s&dova,
neka;njivos!i prijes!&pa snaga sig&rnos!i, "&1enjaG F2&r!, 200<G.
Nakon !&rb&len!nog kraja 0&ji"orijeva re;i"a 2000, per&anska je
de"okra-ija po1ela & +na!no nepovoljniji" &vje!i"a nego 89I0. 4od&e,
&glavno" se &spjelo s&+bi!i "o kon-en!riran& & enklava"a vojske i !ajne sl&;be,
no ins!i!&-ije de"okra!ske dr;ave nakon propadanja !ijeko" osa"dese!i% godina i
s&k-esivne de"on!a;e !ijeko" devedese!i% jo nis& bile ponovno &1vrene.
2<3
Lsi" pi!anja novog &s!ava, !o se posebno !i1e ins!i!&-ija pravne dr;ave, koje s&
!ek na po1e!k& n&;noga refor"skog pro-esa, kao i is%i!rene de-en!rali+a-ije
+apo1e!e 2002. 4ok je prijela+na vlada pod (alen!lno" Paniag&o" F2000)2008G
jo bila sposobna da!i neke po+i!ivne naglaske, "anda! 'lejandra $oleda
obilje;ilo je s!alno propadanje sposobnos!i djelovanja dr;ave, koje je +ajedno s
brojni" kor&p-ijski" skandali"a re+&l!iralo vidljivi" g&bi!ko" legi!i"nos!i
de"okra!ski% ins!i!&-ija F2arr, 200:G.
Ta"i%a '+ Glasovni udjeli stranaka i neovisnih kandidata 1FNI>1FF'. ?u VA
89HI. F9G 89I0 FPG 89I? FPG 8990 FPG 8992 F9G 899? FPG
S!are s!ranke FSG II,? 93,? 9H,0 3I,0 ::,: 3,:
Neovisni ` nove
s!ranke FNG
88,? :,2 :,0 :8,H I<,I 9:,H
Neva;ei
'ps!inen!i
8?,I
83,0
22,2
28,0
8:,I
9,0
8?,2
22,0
2:,H
29,0
8H,9
23,8
Napomena+ 9 Z 9s!avo!vorna sk&p!inaO P Z predsjedni1ki i+boriO S Z s!are s!ranke# 'P, PP.,
'P>' i Fra+"rvljenaG ljevi-aO N Z ne+avisni i nove s!ranke# .a"bio 90 S N&eva Maorla
F0&ji"oriG i dr.
Izvor+ $anaka F899I, ??G.
Kedna je od najvei% prepreka na p&!& & s!abiln& de"okra-ij& slabos! s!ranaka i
-ivilnog dr&!va, koja neposredno &!je1e i na ins!i!&-ionaln& s!abilnos! i
djelo!vornos! F$anaka, 899IO =n-%, 8999G. 9 Per&& pos!oje sa"o labilne
s!r&k!&re poli!i1kog preds!avni!va, koje ne "og& na +adovoljavaj&i na1in
posredova!i i+"eC& vrlo %e!erogenoga i seg"en!iranog dr&!va i dr;ave. ' 1inilo
se da se nakon 89I0. for"ira s!rana1ki s&s!av koji je pokrivao irok poli!i1ki
spek!ar i, osobi!o je na ljevi-i, raspolagao +na1ajni" po!en-ijalo" "obili+a-ije.
MeC&!i", ka!as!rofalni &1in-i vlade, kako kon+erva!iva-a !ako i
Fso-ijalde"okra!ski orijen!iraneG 'P>')e, kod graCana s& &+rokovali ) +ajedno s
dr;avno" i privredno" kri+o", poras!o" nefor"alni% odnosa & dr&!v& i
polari+iraj&i" s!rana1ki" ra+"iri-a"a ) sve vei g&bi!ak povjerenja & s!ranke.
5!ablirane s!ranke nis& ni progra"ski ni s!ra!eki +nale pronai odgovor na
si"p!o"e raspada koji s& se "anifes!irali & &spon& neovisni% kandida!a.$abli-a
2?. poka+&je da s& kri+ni si"p!o"i, koji s& se po1eli na+ira!i ve na lokalni"
i+bori"a 89I9. godine, 8990. +a%va!ili na-ionaln& ra+in&. '&!sajder 0&ji"ori
iskoris!io je prigod& i+"eC& 8990. i 899,. !e se & nedos!a!k& dr&gi% poli!i1ki%
res&rsa svoji" FdesnoG pop&lis!i1ki" disk&rso" i+ravno obra!io per&anskoj
javnos!i, kojoj je je obeao &1inkovi! rad vlade i & svakoj je prili-i kri!i+irao
ops!r&k!ivn& &log& s!ranaka odnosno !radi-ionalni% eli!a FPee!+, 2008, 39. i d.G.
9spje% njegove s!ra!egije poka+ao se & !o"e !o je H0 pos!o s!anovni!va podr;alo
njegov autogolpe & !ravnj& 8992.
Nakon slo"a e!ablirani% s!ranaka do danas se nije &spio ponovno
&spos!avi!i organi+a-ijski s!abilan, dr&!veno &korijenjen s!rana1ki s&s!av.
Napro!iv, obilje;en je jako" frag"en!a-ijo", slabi" progra"ski"
sposobnos!i"a, sna;ni" personalis!i1ki" i klijen!elis!i1ki" !enden-ija"a i
visoki" s!&pnje" vola!ilnos!i graCana. Sa"o se !radi-ionalna s!ranka 'P>'
&spjela s&k-esivno ponovno s!abili+ira!i, je jedina gr&pa-ija koja raspola;e
sna;no" organi+a-ijo" koja ob&%vaa -ijel& +e"lj&. Kon+erva!ivne s!ranke
2<H
Unidad Na%ional odnosno UniKn por el PerP, a jo vie i+borne pla!for"e
novopridoli-a F0&ji"ori, $oledoG naj1ee se &spinj& i padaj& sa svoji" vodei"
likovi"a i s!oga ne djel&j& kao ele"en! s!abili+a-ije poli!i1kog posredovanja i
oblikovanja F2arr, 200:G.
Sli1ni defi-i!i karak!eri+iraj& i ra+in& f&nk-ionalnog preds!avni!va
in!eresa. Per& i"a ra+"jerno iroko diferen-iran, no is!odobno krajnje ra+"rvljen
spek!ar ar!ik&la-ije in!eresa & -ivilno" dr&!v& F$anaka, 8999G. MeC&!i", ve
podr&1je radni% odnosa poka+&je da s&s!av in!eresnog posredovanja &n&!ar
dr&!va, kao i i+"eC& -ivilnog dr&!va i poli!i1kog s&s!ava, f&nk-ionira vrlo
slabo. Najvei poli!i1ki &!je-aj i"aj& &dr&ge poslodava-a, koje s& osobi!o preko
krovne &dr&ge .LN0A5P "jerodavno &!je-ale na refor"sk& poli!ik& pod
0&ji"orije" i od nje s& profi!irale F.o!ler, 899Ia, 899IbG. Nas&pro! !o"e,
sindika!i, koji s& ionako & posljednji% ?0 godina igrali prili1no "arginaln& &log&,
nakon viedese!lje!ne inves!i-ijske kri+e i kri+e ras!a, "asovnog osiro"aenja od
kraja seda"dese!i% godina i neoliberalni% refor"i radnoga i !arifnog prava jedva
jo i"aj& nek& poli!i1k& !e;in& i &!je-aj koji s& relevan!ni & !arifni" kolek!ivni"
pregovori"a F2albi, 899HG. Zbog iroke raspros!ranjenos!i nefor"alni% odnosa &
svije!& rada, o!prilike polovi-a +aposleni% radi na !r;i!& rada koje je po!p&no
nereg&lirano radni" pravo". Pre"a neki" ra1&ni-a"a, s!&panj sindikalnog
organi+iranja & priva!no" sek!or& opao je s oko :: pos!o 89I2. preko 8? pos!o
8990. na sa"o : pos!o 899H. F2ernedo 'lvarado, 899I, 2H9G. Sli1n& !enden-ij&
poka+&je s"anjenje broja sklopljeni% kolek!ivni% &govora i osobi!o !rajkova &
priva!no" sek!or& F89I0# H:9O 899H# 33G. Sa"o s& se & javno" sek!or& &spjele
odr;a!i neke organi+a-ije, pop&! nas!avni1kog sindika!a S9$5P.
Zbog "alog kapa-i!e!a in!er"edijarni% organi+a-ija i posljedi1ne
ra+"rvljenos!i slabo je i+ra;ena spre"nos! organi+a-ija -ivilnog dr&!va +a
koopera!ivno i s!ra!eko djelovanje. 9 -jelini, na ra+ini -ivilnog dr&!va nedos!aj&
sposobnos!i kanali+iranja velikog broja par!ik&larni% +a%!eva. $o ope!ovano
&+rok&je N kao, pri"jeri-e, +bog planirane priva!i+a-ije pojedini% javni%
pod&+ea & sek!or& opskrbe 2002, !rajka nas!avnika 200<. ili ope!ovani%
prosvjeda seljaka koji &+gajaj& kok& N er&p!ivan poli!i1ki prosvjed s posljedi1ni"
kri+a"a vlade F.o!ler, 200?G. 4ok dina"ika organi+a-ija -ivilnog dr&!va N ve i
+bog visoke ra+ine sa"oorgani+iranja N sve & sve"& !e1e &glavno" po+i!ivno,
posljednji% je godina bilo &o1ljivo s"anjenje +adovoljs!va de"okra-ijo" i
povjerenja graCana & ins!i!&-ije koje nose de"okra-ij&. Podrka de"okra-iji
opada &na!o1 isk&s!v& s a&!ori!arni" 0&ji"orijevi" re;i"o". A+"eC& 8993. i
200<. po!pora je opala s 3: na <? pos!o, !o je jedna od najni;i% s!opa po!pore &
=a!inskoj '"eri-i F=a!inobarY"e!ro, 200<G. S pos!ign&i"a de"okra-ije bila je
+adovoljna jedva pe!ina ispi!anika. K&rio+i!e! je da je odbjegli 0&ji"ori jo 200<.
& anke!a"a s 20 pos!o glasova vodio ispred konk&rena!a, "og&i% predsjedni1ki%
kandida!a.
5.5. Venezuela! dekonsolidacija Bogledne demokracijeC
(ene+&ela se nakon fa+e ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije, okon1ane najkasnije s
in!ega-ijo" lijevi% gr&pa-ija & poli!i1ki s&s!av !ijeko" e+dese!i% godina 20.
2<I
s!oljea, "ogla o-ijeni!i kao s!abilna de"okra-ija. S!abilnos!, koja je (ene+&el& &
kon!eks!& a&!ori!arne regresije na kon!inen!& e+dese!i% i seda"dese!i% godina
&1inila Dogledno" de"okra-ijo"E, +asnivala se, "eC&!i", na kr%ki" osnova"a,
koje je na ok&p& dr;ala naf!na ren!a F.risp, 899HG. 9 svje!l& novijega,
diferen-iranijeg is!ra;ivanja !ran+i-ije valja &!vrdi!i da se & (ene+&eli nije
&spos!avila p&na liberalna de"okra-ija, nego defek!na de"okra-ija, & kojoj s& se
redovi!o odr;avali slobodni i po!eni i+bori, no & kojoj s& kons!i!&-ionalno
predviCeni "e%ani+"i odgovornos!i Fa%%ounta"ilit=G &glavno" pres!ali
f&nk-ionira!i +bog pak!irane partido%ra%ea dvij& veliki% s!ranaka FZi""erling,
200<G. $i s& &vje!i, +ajedno sa slabi" ko%e+ivni" &1inko" poli!i1ki% ins!i!&-ija
openi!o, re+&l!irali ra+voje" defek!ne de"okra-ije s oseb&jno" "jeavino"
delega!ivni%, neliberalni% i ekskl&+ivni% -r!a, koja je provo-irala svoj& propas! i
go!ovo je ne"inovno +avrila ero" .%^ve+a Fod 899IG F.oppedge, 899<aG. 5!ape
ra+voja de"okra-ije & (ene+&eli "og& se s!oga podijeli!i & !ri vee fa+e# F8G
&spjena &spos!ava i &1vrenje de"okra-ije i+"eC& 89?I. i kraja seda"dese!i%
godinaO F2G kri+a "odela !ijeko" osa"dese!i% godina s ne&spjeni" pok&aji"a
s!abili+a-ije do kasni% devedese!i% godinaO F:G ras!varanje s!arog pore!ka i
&spos!ava Rbolivarske rep&blikeD pod 7&go" .%^ve+o" po1evi od 899I.
Ta"li%a )+ Predsjedni%i Denezuele 1F'I>GG'. i 8,P per %apita
Manda!no
ra+doblje
Predsjednik S!ranka 24P per -api!a
a
89?9)893<. >Y"&lo 2e!an-o&r! '4 <.8<?
893<)8939. >aol =eoni '4 <.8::
8939)89H<. >afael .aldera .LP5A <.289
89H<)89H9. .arlos 'ndr\s P\re+ '4 <.:0?
89H9)89I<. =&is 7errera .a"plns .LP5A :.<23
89I<)89I9. Kai"e =&sin-%i '4 :.2<8
89I9)899:. .arlos 'ndr\s P\re+ '4 :.3<?
899:)899<. >a"Yn (el^sQ&e+
Fprijela+ni predsjednikG
neovisan :.<I2
899<)8999. >afael .aldera neovisan :.28:
8999)200?. 7&go .%^ve+ neovisan <.I20
200?) 7&go .%^ve+ neovisan n.p.
a A+ra;en & a"eri1ki" dolari"a i+ 899?, &vijek posljednje godine "anda!a.
Izvor+ World 4evelop"en! Andi-a!ors F2008, 200HG.
8. !ta"iliziranje demokra%ije ?1F'I>1FI#A. 4&go!rajna s!abilnos!
vene+&elanske de"okra-ije bila je re+&l!a! &spjenog save+a eli!a, koji s& dvije
najva;nije s!ranke, dakle so-ijalde"okra!ski &s"jerena '4 i kransko)so-ijalna
.LP5A, kons!r&irale !ijeko" e+dese!i% godina i koji je doveo do !rajne
pop&lis!i1ke dis!rib&!ivne koali-ije koja je pro;ela -ijelo dr&!vo F.oppedge,
899<bG. .iljevi koji s& &!vrCeni pak!ovi"a i+ 89?I. N osi" 9s!ava F8938G, !o s&
bili d&goro1ni ra+vojni planovi, agrarna i pore+na refor"a, so-ijalno
+akonodavs!vo, poboljanje odgojnog s&s!ava i "oderni+a-ija or&;ani% snaga N
&spjeno s& os!vareni po"o& pri%oda od naf!e i doveli s& do ras!&ega
klijen!elis!i1kog i s&bven-ijskog s&s!ava kao 1i"benika koji je osig&ravao
in!egra-ij& i s!abili+a-ij& pore!ka F=evine i .risp, 8999G. 2oe-k% !o1no opis&je !&
pop&lis!i1k& dis!rib&!ivn& koali-ij&#
2<9
DP&!e" "no!va i+ravni% i nei+ravni% dr;avni% !ransfera, pri 1e"& i+ravne
!ransfere finan-irane i+ dr;avnog prora1&na vladaj&a s!ranka naj1ee
ins!r&"en!ali+ira +a s!varanje s!rana1ki% lojalnos!i Fklijen!eli+a"G, p&!e"
vje!e &porabe poli!i1ki% si"bola, koji s& !e"a!i+irali ai+bavljenje "asaV,
kao i p&!e" rela!ivno o!voreni% karijerni% "og&nos!i +a d&;nosnike
sindika!a i selja1ki% &dr&ga & dva"a veliki" s!ranka"a &spjelo se
poli!i1ki in!egrira!i organi+a-ijski sposobne dijelove dr&!va !e s!vori!i
s!abilne i +a s!abilnos! po!i-ajne lojalnos!i spra" poli!i1kog s&s!avaE
F2oe-k%, 89II, 3<:G.
$a je poli!ika, !akoCer, &+rokovala sna;no irenje dr;avnog apara!a, 1ije s&
sinek&re obje s!ranke dogovorno i na "iran na1in podijelile. (r%&na- !akva
ra+voja bilo je prvo "anda!no ra+doblje .arlosa 'ndr\sa P\re+a seda"ese!i%
godina, kad s& se +bog dra"a!i1nog poras!a -ijene sirove naf!e 89H:S89H<.
&!ros!r&1ili pri%odi dr;ave i pol&1ili jo ja1& !enden-ij& pre"a Ddr;avno"
kapi!ali+"&E. 9+ !o s& naf!na ind&s!rija i proi+vodnja ;elje+ne r&da1e
podr;avljeni 89H?)89H3. F2oe-k% i 7Wr"ann, 8992, ?83. i d.G. 4ok je velik dio
pe!rodolara !ijeko" seda"dese!i% godina nes!ao na neprod&k!ivan na1in, odnosno
+avrio je & priva!ni" d;epovi"a, ra+vojni s& projek!i, noeni snovi"a o Gran
Denezuela, naj1ee finan-irani kra!koro1ni" kredi!i"a FM&no, 200<, 8?. i d.G.
Pod !i" Dre;i"o"E, koji se for"irao kao partido%ra%ia i 1ije je obilje;je
bio dogovor o podjeli "oi i+"eC& dvije s!ranke, a ne &1vrenje de"okra!ski%
ins!i!&-ija kao !akvi%, ne"inovno je nes!ala najprije responsiveness
vene+&elanske poli!ike, a +a!i" i horizontal a%%ounta"ilit=. S!ranke s& po1ele
nado"je!a!i ionako slab& !vorb& poli!i1ke volje odo+do opse;ni" dogovori"a
odo+go, pa s& i+bori vie nalikovali na plebis-i! o redis!rib&!ivni" s!rana1ki"
eli!a"a F7ellinger, 8998, 8??. i d.G. Ldvojenos! od d&goro1ni% dr&!veni%
in!eresni% po+i-ija ne "o;e se opisa!i kao ekskl&+ivna de"okra-ija & &;e"
s"isl&, no sve je sna;nije "anifes!irala obilje;ja kar!ela eli!a koji je sve vie N
4a%lovi" rije1i"a re1eno N bivao slijep +a preferen-ije graCana.
88?
2. ,esta"iliza%ija demokra%ije ?1FI#>1FFIA. Lpadaj&a s!abilnos!
vene+&elanske partido%ra%ie osa"dese!i% godina i+ravno je pove+ana s vrloo
poraslo" ovisno& o naf!i i loi" "enad;"en!o" poli!i1ki% eli!a. 9"jes!o da
po!i1& &ravno!e;en& privredn& s!r&k!&r& +e"lje, +bog &sredo!o1enos!i na dr;av&,
fiksiranos!i na naf!& i slabljenja ins!i!&-ija &klonjeni s& i srednjoro1ni !e"elji +a
!o. Na kon-& s& loe &pravljanje privredo", opadanje pri%oda od naf!e i po1e!ak
d&;ni1ke kri+e po1e!ko" osa"dese!i% godina pod vlado" 7errera .a"plnsa
okon1ali pre!jerane predod;be vene+&elanski% eli!a o ra+voj& F.arrasQ&ero, 200<,
:9H. i d.G. Bodina 89I:. +na1ila je s insolven!no& i devalva-ijo" do"ae val&!e
+a :00 pos!o po1e!ak kraja ra+vojnog "odela, !o ni predsjednik =&sin-%i nije
"ogao +a&s!avi!i svojo" pop&lis!i1ko" poli!iko" orijen!irano" na po!i-anje
po!ra;nje. Napro!iv, 89I9. os!avio je +e"lj& na r&b& bankro!a, &+ vrlo nega!ivn&
88?
Po+na!o je da *reedom Couse ne "o;e regis!rira!i !akve defek!e. Ld po1e!ka prik&pljanja
poda!aka 89H:)89H<. (ene+&ela je & poli!i1ki" odnosno graCanski" sloboda"a bila o-ijenjena
svaki p&! o-jeno" 2, a od 89H3)899H. 1ak s 8S2. A+"eC& 89HI. i 89I9. !i"e je dobivala jednak&
o-jen& kao i s!ara Save+na >ep&blika Nje"a1ka.
2?0
so-ijaln& bilan-& s poveanje" siro"a!va, veo" s"r!no& dje-e i g&bi-i"a
do%o!ka FM&no, 200<, 8H. i d.G.
Naposlje!k& je predsjedni-i"a .arlos& 'ndr\s& P\re+& F89I9)899:G
odnosno >afael& .alder& F899<)899IG, koji je nas!&pio kao neovisni kandida!,
preos!alo sa"o da organi+iraj& kri+ni "enad;"en!. No neoliberalna poli!ika
s!r&k!&rne prilagodbe, koj& je preko noi 89I9. ini-irao 'ndr\s P\re+, dovela je s
vre"eno" do so-ijalne eksplo+ije. Krvavi neredi 89I9. & .ara-as& Fpo+na!iji kao
.ara-a+oG po!p&no s& ra+o!krili kri+& legi!i"nos!i poli!i1kog s&s!ava, !o e
obilje;i!i ra+voj !ijeko" devedese!i% godina N &klj&1&j&i dva ne&spjena vojna
p&1a 8992. FWels-% i .arrasQ&ero, 2000G. 4ok je 'ndr\s P\re+ 899:. "akn&! s
polo;aja pod op!&;bo" +a kor&p-ij&, .aldera je najprije pok&ao ope! provodi!i
%e!erodoksn& ekono"sk& poli!ik&, ali se nakon nje+ina ne&spje%a "orao vra!i!i
or!odoksno"e s!abili+a-ijsko" progra"&. Lba s& predsjednika in!en+ivirala
delega!ivn& praks& vladanja !i"e !o i% je Kongres a&!ori+irao da donose dekre!e
sa +akonsko" snago". 9 -jelini, !a s& pro!&rje1ja i ne&sklaCenos!i & kri+no"
"enad;"en!& kao i nedos!a!ak poli!i1ke po!pore re+&l!irali jo vei"
&daljavanje" s!anovni!va od poli!i1ki% eli!a FM&no, 899H, 0a&s! i M&no, 899IG.
#. BhSvezova era ?1FFF>GG' i poslijeA. Ld s!&panja na d&;nos! 7&ga
.%^ve+a 8999. poli!i1ki se s&s!av (ene+&ele dras!i1no pro"ijenio. Pro"jene se
&glavno" +asnivaj& na ins!i!&-ional+a-iji jako delega!ivne de"okra-ije s veliko"
kon-en!ra-ijo" "oi & r&ka"a predsjednika, &klj&1ivanj& donji% slojeva,
na"jerno" po!i-anj& poli!i1ke polari+a-ije, &lo+i vojske kao oslon-a vlas!i i
1i"benika reda !e lijevo" pop&li+"& predsjednika, koji nadila+i vene+&elanske
grani-e FS%if!er, 2003G. MeC&!i", "og& se &o1i!i i sna;ni kon!in&i!e!i Rs!arog
pore!kaD, koji i+a+ivaj& s&"nje & !o da je kod R2olivarske >ep&blikeD, &na!o1
ve%e"en!no prokla"iranoj revol&-ionarnoj re!ori-i, dois!a rije1 o novoj eri
vene+&elanske de"ora-ije FZi""erling, 200<G.
A+bori & prosin-& 899I. +na1ili s& po!res & vene+&elanskoj poli!i-i.
.%^ve+& je s njegovi" pokre!o" (ovimiento Wuinta 7epu"li%a FM(>G polo +a
r&ko" iskoris!i!i s!alno raspolo;enje pro!iv poli!i1kog es!abli"en!a i s ?3 pos!o
glasova osvoji!i apsol&!n& vein& na predsjedni1ki" i+bori"a. Nekad s!abilni
dvos!rana1ki s&s!av (ene+&ele, koji s& jo od po1e!ka devedese!i% godina
obilje;avale progresivna frag"en!a-ija, nes!abilnos! s!ranaka i visoka vola!ilnos!
bira1ki% glasova FM-.o, 8999G, !i"e je do;ivio kona1an slo". Na i+bori"a +a
9s!avo!vorn& sk&p!in&, koje je .%^ve+ na"e!n&o 8999, njegov je M(> osvojio
828 od 8:8 "anda!a, a !radi-ionalne s!ranke sa"o pe! "anda!a.
.%^ve+ je iskoris!io povoljan !ren&!ak i !rajno raspolo;enje jednog dijela
s!anovni!va da ispo1e!ka delega!ivno" prakse vladanja, a onda oslonjen na novi
&s!av sig&rne parla"en!arne veine, proiri kon-en!ra-ij& vlas!i & r&ka"a
predsjednika, a !i"e i radij&s svoga odl&1ivanja FM&no i $%ier, 2002G. (e je
9s!avo!vorna sk&p!ina eli"inirala i+abrani Kongres i j&dika!iv& FRpravos&dno
i+vanredno s!anjeDG. 9 prosin-& 8999. novi je vene+&elanski 9s!av &svojen na
plebis-i!& sa H8 pos!o glasova podrke. 9s!av je prod&ljio predsjedni1ki "anda! s
pe! na es! godina i dop&s!io jednokra!an neposredan ponovni i+bor.
883
9kin&! je
883
Pri!o" .%^ve+, kao pre!%odno 0&ji"ori & Per&& !ijeko" devedese!i% godina, pola+i od !oga da
je njegov sadanji "anda! F2000)2003G njegov prvi "anda! po novo" 9s!av& !e !ako "o;e bi!i
2?8
Sena!, pa je Kongres sveden na jedan do" FNa-ionaln& sk&p!in&G, !e je !i"e
eli"iniran jedan po!en-ijalni ve!o)ak!er. 9s!av, koji je skrojen po .%^ve+oj "jeri,
+na1ajno je poja1ao predsjedni1ke ovlas!i, osobi!o pravo da rasp&s!i Na-ionaln&
sk&p!in& i raspie nove i+bore, !o je jo vie po"akn&lo ravno!e;& "oi &
njegov& koris! F2ode"er i Nol!e, 8999G. No, kon-en!ra-ija "oi & .%^ve+ovi"
r&ka"a jo vie se !e"elji na 1injeni-i da vie ne pos!oji nijedno dr;avno !ijelo
koje ne kon!roliraj& njegove pris!ae F(r%ovni s&d, o"b&ds"an, glavni dr;avni
odvje!nik, napokon i na-ionalno i+borno povjerens!voG. A sredinja je banka
i+g&bila a&!ono"ij& !e je sad podreCena i+vrnoj vlas!i FS%if!er, 2003G.
9s!avo" predviCeni i+bori 2000. po!vrdili s& .%^ve+a s jo veo"
veino" F30 pos!o naspra" 3 pos!oG. Apak, njegova s!ra!egija ak!ivne polari+a-ije,
sporni poli!i1ki +a%va!i F& dr;avn& naf!n& ko"panij& P4(S', & sindikalne
i+boreG, kao i slabi privredni so-ijalni &spjesi F2&r-%ard!, 200<G re+&l!irali s&
dra"a!i1ni" s"anjenje" podrke. Zao!rena kli"a & &n&!arnjoj poli!i-i, & kojoj
se .%^ve+ov !abor, koji pre!e;no preds!avlja jako narasle donje slojeve, s&1eljava
s %e!erogeno" koali-ijo" gornji% i srednji% slojeva, pod&+e!nika i sindika!a,
poli!i1ara s!ari% s!ranaka, kao i "onoga vene+&elanskog !iska, i+a+vala je vie
!rajkova kao i p&1 & proljee 2002, koji je najprije &spio, ali ga je .%^ve+& vjerni
dio vojske ipak sprije1io, !e d&go!rajne s&kobe oko referend&"a o opo+iv&
.%^ve+a F.arrasQ&ero, 200<G. >eferend&" je ope! +avrio ne&pi!no" pobjedo"
7&g& .%^ve+& F?I,2? pos!o spra" <8,H? pos!oG, koji je &spio iskoris!i!i
nejedins!vo i nedos!a!ak vjerodos!ojnos!i opo+i-ije. Jini se da se !i"e pos!&pno
s!abili+ira .%^ve+ova RPe!a >ep&blikaD, br;e se provode vei poli!i1ki projek!i
pop&! agrarne refor"e, !e s& porasli i+gledi da .%^ve+, kako je i planirano, os!ane
predsjednik do 2082. F4ie%l i M&no, 200<G. Lsi" !oga, anke!ni poda-i poka+&j&
da je podrka Rde"okra-ijiD od 2008. sve vie i+ra+i!o i+nad la!inskooa"eri1kog
prosjeka.
Ta"li%a N# Podrka demokra%iji kao o"liku vladavine ?u V gra6ana s pravom glasaA
8993. 899H. 899I. 2000. 2008. 2002. 200:. 200<. 200?.
(ene+&ela 32 3< 30 38 ?H H? 3H H< H3
=a!inska '"erika 38 32 32 30 <I ?3 ?: ?: ?:
Izvor+ =a!inobarY"e!ro F200<G.
Pro"jene od s!&panja .%^ve+a na d&;nos! doi"aj& se kao !e"eljni preokre! i
+bog !oga !o je rije1 o lijevopop&lis!i1ko" %audillu, koji se bori pro!iv
e!abliranog pore!ka i njegovi% nosi!elja FS%if!er, 2003G. Apak, pos!oji i visok
s!&panj kon!in&i!e!a, ako se posljednje godine pro"a!raj& s gledi!a f&nk-ionalno
in!ak!ne de"okra-ije. Ker, .%^ve+ je, &na!o1 svojoj re!ori-i koja in+is!ira na
dis!an-iranj& od s!are poli!ike, ope! o;ivio pa!ri"onijaln& dr;av&, 1ija s&
klijen!ela i profi!eri sada, "eC&!i", osiro"aene "ase, &dio koji% se ponekad
pro-jenj&j& na I0 pos!o s!anovni!va, a ne vie srednji i gornji slojevi. A !ip
defek!ne de"okra-ije sa"o se & nijansa"a pro"ijenio, pre"da s& defek!i sada
ja1e i+ra;eni i djelo"i-e s& &sidreni & 9s!av&. Ni ekono"ski, a jo "anje
defi-i!arni poli!i1ki obras-i nis& s!varno prevladani FZ""erling, 200<G.
ponovno i+abran.
2?2
9 !o" s-enarij& s!alni% !&rb&len-ija iska+i o dr&gi" ra+ina"a
konsolida-ije sa"o s& ograni1eno odr;ivi. $o se osobi!o !i1e s&s!ava
preds!avni!va, koji se N kako s"o ski-irali N dra"a!i1no pro"ijenio od
konsolidiranoga dvos!rana1kog s&s!ava preko frag"en!iranoga vies!rana1kog
s&s!ava devedese!i% godina do s!rana1kog s&s!ava s %ege"onijsko" s!ranko"
pod .%^ve+o" F2oe-k%, 2008G. $radi-ionalne s!ranke go!ovo s& po!p&no i+g&bile
&!je-aj, no na nji%ovo" "jes!& na s!rani opo+i-ije .%^ve+& do danas nije nas!ala
nijedna nova poli!i1ka snaga. 9 polari+irani poli!i1ki krajobra+ &v&1en je i s&s!av
&dr&;enja i in!eresni% sk&pina, koji je +bog !oga slabo djelovao kao posrednik, a
nije &spio osig&ra!i ni f&k-ionalan s&s!av posredovanja in!eresa F.risp, 2000G.
2&d&i da s& & s!ari klijen!elis!i1ki s&s!av & okvir& partido%ra%ie bila &klj&1ena i
in!eresna &dr&;enja, !e s& !ako bila pod kon!rolo", pod 1avi+"o" ona s& dio
neprija!eljske Roligar%ijeD FS^n-%e+ =Ype+, 2008G. Nakon propas!i s!ari% s!ranaka
'4 i .LP5A, &log& ar!ik&la-ije in!eresa opo+i-ije pre&+ele s&, pored sna;ni%
"asovni% "edija koji s& kri!i1ni pre"a .%^ve+&, pod&+e!ni1ke &dr&ge, a
djelo"i-e i sindika!i. Za&+vra! je .%^ve+ dao +aposjes!i "noge in!er"edijarne
organi+a-ije svoji" sljedbeni-i"a, a dio !i% organi+a-ija i+nova je s!vorio kako bi
nado"jes!io s!are organi+a-ije. Lrgani+a-ije -ivilnog dr&!va koje s& osnovane
osa"dese!i% godina i+g&bile s& do!adanji karak!er ili se +bog dr&!vene
polari+a-ije ar!ik&liraj&, prije svega, & !abor& .%^ve+ovi% pro!ivnika. Kao !ra1ak
nade +a de"okra-ij& (e+e&ele !reba ipak vrednova!i okolnos! da se poli!i1ki
ra+voj od 899I, &na!o1 nekoli-ini +ao!reni% s!anja, odvijao !&rb&len!no, ali
rra+"jerno "irno i, dr&go, podrka graCana (ene+&ele de"okra-iji kao oblik&
vlas!i i dalje je visoka.
5.8. -ikaragva! te<ka sta(ilizacija neli(eralne demokracije
9 Nikaragvi s& !egobna !ran+i-ija i ins!i!&-ionali+a-ija praena borba"a +avrile
vrlo op!ereeno" fa+o" konsolida-ije, koja jo nije okon1ana. Aspo1e!ka
neprevladane posljedi-e graCanskog ra!a, nes!abilan privredni ra+voj & +e"lji
koja je ionako siro"ana, privredni poredak op!ereen e!a!i+"o", dr;avni apara!
pro;e! sandinis!i1ki" sljedbeni-i"a, organi+a-ijski sna;na sandinis!i1ka opo+i-ija
i vladaj&a koali-ija objedinjena sa"o svoji" Rpro!&sandini+"o"D neki s& od
k&"&lirani% proble"a s koji"a se Nikaragva s&o1ila nakon 8990. FN&++i
LVS%a&g%ness i 4odson, 8999, 888. i d.G.
9 !i" se &vje!i"a veliki" napre!ko" "o;e s"a!ra!i 1injeni-a da se
s"jena vlada do danas odvijala & sklad& s kons!i!&-ionalno propisani"
pos!&p-i"a F'nderson i 4odd, 200?G. $o"e je pridonijelo !o !o s& &
"eC&vre"en& i so-ijalnorevol&-ionarne frak-ije sandinis!a & na1el& pri%va!ile da
s& de"okra!ske pro-ed&re legi!i"ne. Na !e"elj& slobodni% i po!eni% i+bora
8990, 8993. i 2008. o!ad s& na vlas! dola+ili RgraCanskiD predsjedni-i# (iole!a
2arrios de .%a"orro F8990)899HG, i+abrana kao kandida!kinja opo+i-ijskog
save+a 9niYn Na-ional Lposi!ora F9NLG, nakon nje s& slijedili 'rnoldo 'le"^n
F899H)2002G i 5nrriQ&e 2olapos Fod 2002G, oba i+ Partido ;i"eral
Bonstitu%ionalista FP=.G. >e!rospek!ivno se "o;e rei da je sa"o .%a"orro,
koja je slovila kao apoli!i1na i neisk&sna, &spjela oja1a!i nikaragvansk&
2?:
de"okra-ij& i poka+a!i "akar djelo"i-e &spjean poli!i1ki "enad;"en!, & !o
osobi!o &braja !egobna rein!egra-ija vie od 20.000 kon!raki% pob&njenika
FN&++i LVS%a&g%ness i 4odson, 8999, 888. i d.G. Podjednako !eko nasljeCe bilo
je kao!i1no privredno s!anje. Sandinis!i1ki je re;i" nakon revol&ije 89H9.
na-ionali+irao gole"i i"e!ak dik!a!ora So"o+e, do"ae banke i vanjsk&
!rgovin&. !e je od 89HI. do 89I0. &dio dr;ave & privredi poras!ao s 8? na <8 pos!o.
Nakon !o s& sandinis!i +bog ekono"ske kri+e F%iperinfla-ija 89II# ::.30: pos!o,
vanjski d&g H00 pos!o 24P)aG kraje" osa"dese!i% godina "orali &ves!i dras!i1ne
"jere !ednje i progra"e prilagodbe, vlada (iole!e .%a"orro provela je
rigoro+an progra" s!abili+a-ije i s!r&k!&rne prilagodbe &!e"eljen na s!rogo"
"odel& !r;ine privrede i i+vo+ne orijen!a-ije, &kin&la je vanjsko!rgovinski
"onopol i vein& propisani% -ijena, o!vorila je bankovni sek!or i priva!i+irala oko
:?0 dr;avni% pod&+ea. $e s& "jere re+&l!irale s!abilno& be+ ras!a, !o je
doda!no +ao!rilo ionako !eke so-ijalne proble"e & +e"lji FKrenneri-%, 8992,
280. i d.O Willia"s 899<G.
(e s& se +a .%a"orrina "anda!a poka+ali jo pris&!ni proble"i
ins!i!&-ionalne konsolida-ije, kako s ob+iro" na dr;avni apara!, &klj&1&j&i
vojsk& i poli-ij&, !ako i s ob+iro" na "eC&sobni odnos i+"eC& i+vrne i
+akonodavne vlas!i, !e na f&nk-ioniranje pravos&Ca F$orres >ivas, 2008O
Krennei-%, 200:G. Po+adina je !i% konsolida-ijski% proble"a bila sna;na
polari+a-ija +e"lje, +bog koje s& ins!i!&-ije pos!ale vie igra1ka "oni% poli!i1ki%
in!eresa nego !o s& vlas!i!o" nor"a!ivno" kvali!e!o" oblikovale de"okra!sk&
igr&. Pri!o" je odl&1n& &log& odigralo naslijeCe sandinis!i1ke vladavine, koje se
sas!ojalo ne sa"o od sna;ne, dr&!veno &korijenjene opo+i-ije 0S=N)a s
odreCeni" po!en-ijalo" ops!r&k-ije, nego i od dr;avnog apara!a koji je bio pro;e!
pris!aa"a sandinis!a. $ako s&, prije svega, or&;ane snage i snage sig&rnos!i vrlo
polagano depoli!i+irane i poli!i1ki ne&!rali+irane & pro-es& koji je !rajao do
sredine devedese!i% godina FN&++i LVS%a&g%ness i 4odson, 8999, 82:. i d.G.
Sna;na &loga sandinis!i1ke opo+i-ije &n&!ar i i+van parla"en!a dovela je do !oga
da je .%a"orro bila prisiljena & pojedini" !o1ka"a s&raCiva!i s 0S=N)o". Zbog
svoga k&rsa pre"a sandinis!i"a predsjedni-a je, "eC&!i", br+o i+g&bila
parla"en!arn& po!por& jednog dijela svoga vladaj&eg save+a 9NL, koji se
raspao &br+o nako .%a"orrina s!&panja na d&;nos!. Posljedi-a s& bili s!alni
s&kobi s parla"en!o" i +na!ni proble"i & nas!ojanj& da se osig&ra sposobnos!
vladanja F2endel, 899H, 22<, i d.G.
4esnoliberalna vlada predsjednika 'rnolda 'le"^na, koja je dola nakon
!oga, i"ala je, +a ra+lik& od (iole!e .%a"orro, sig&rn& parla"en!arn& vein& F?8
od 90 parla"en!arni% "anda!aG. No 'le"^nov a&!okra!sko)pop&lis!i1ki s!il
vladanja, b&janje kor&p-ije i dogovori o podjeli "oi sa sandinis!i"a po!kopali s&
podjel& vlas!i i doda!no o"eli f&nk-ioniranje dr;avni% ins!i!&-ija FN&++i
LVS%a&g%ness i 4odson, 8999, 82<. i d.G. 9o1ljiv& regresij& +na1ili s& dogovori
"eC& eli!a"a, koje je 'le"^nova vlada 8999. sklopila sa sandinis!i"a, koji s&
+apravo bili nje+ini neprija!elji. 4ogovori o personalno" pop&njavanj& dr;avne
revi+ije, vr%ovnoga i+bornog !ijela i (r%ovnog s&da, koji s& na+vani Ropsk&rni"
pak!o"D i naknadno s& po!vrCeni 9s!avo", sl&;ili s& !o"e da osig&ra &!je-aj
dvij& s!ranaka & !i" klj&1ni" dr;avni" ins!i!&-ija"a. Lsi" !oga, oba s&
2?<
%audillosa 'le"^n i Lr!ega i+borili sebi +aja"1ene parla"en!arne "anda!e N
kako +a osig&ranje po+i-ija i sinek&ra, !ako i +a +a!i!& od ka+nenog progona
p&!e" parla"en!arnog i"&ni!e!a F$orres >ivas, 2008, 88<G.
9 !o" kon!eks!& ne +a1&C&je, naposlje!k&, ni 1injeni-a !o je "asovna
kor&p-ija jo jedan proble" & f&nk-ioniranj& de"okra!ski% ins!i!&-ija F4^vila,
2000G. $ako je prva godina liberalne 2olaposove vlade Fod sije1nja 2000G bila
obilje;ena pro!&kor&p-ijsko" ka"panjo" pro!iv 'le"^na, koji je &
"eC&vre"en& & parla"en!& osig&rao kr&g sljedbenika koji "& je ja"1io osobn&
"o. $ijeko" ka+nene is!rage 2002. pos!alo je vidljivo da je 'le"^nova vlada
i+gradila irok& kor&p-ijsk& "re;& !e je pod&+ela pravi Rplja1kaki po%odD kro+
dr;avna i pol&dr;avna pod&+ea i ins!i!&-ije. 9 prosin-& 2002. 'le"^n, kojega
Transparen%= International vodi na popis& dese! najkor&"piraniji% Fbivi%G
efova dr;ave, os&Cen je +bog &!aje i pranja nov-a & i+nos& od &k&pno 88,?
"ilij&na a"eri1ki% dolara. Zajedno s dr&gi" po"aga1i"a, "eC& nji"a i efo"
finan-ijske vlas!i, bivi je predsjednik navodno &!ajio &k&pno go!ovo 800
"ilij&na dolara, !o i+nosi < pos!o nikaragvanskog 24P)a 2008. FKrenneri-%,
200:, <G. Personali+a", klijen!eli+a" i kor&p-ija sas!avni s& dio poli!i1ke k&l!&re
& +e"lji, dok s& "e%ani+"i nji%ove kon!role vrlo slabi. Lsi" !oga, borba +a "o
i+"eC& s!aroga i novog predsjednika neko je vrije"e parali+irala parla"en!.
2olapos je i+g&bio parla"en!arn& vein& !e je N kao prije njega (iole!a .%a"orro
N & parla"en!& bio &p&en na po!por& sandinis!a, +bog 1ega se "oglo nasl&!i!i da
e se nas!avi!i s&kobi i+"eC& vlade i parla"en!a. Povr% !oga, slabo
f&nk-ioniranje pravos&Ca jo &vijek o!e;ava s!abili+a-ij& de"okra!ski% ins!i!&-ija.
Pored R!ipi1noD la!inskooa"eri1ki% nedos!a!aka kao !o s& nedovoljna pravna
!radi-ija i profesionalnos!, nikaragvansko je pravos&Ce jo &vijek &velike pro;e!o
pris!aa"a sandinis!a. Zbog !oga se s!rana1kopoli!i1ki s&kobi ope!ovano &nose &
pravos&Ce kao, pri"jeri-e, & sl&1aj& 'le"^n, 1ije pris!ae op!&;&j& sandinis!i1ke
s&-e +a Rpoli!i1ko pravos&CeB. Za1e-i n&;ni% refor"i, koje s& ini-irane
posljednji% godina, !ako jo &vijek pa!e od s!alne poli!i+a-ije i &+rok&j& nove
;es!oke s&kobe FKrenneri-%, 200:G.
Ski-irani proble"i kons!i!&-ionalne konsolida-ije &p&&j& na defi-i!e
s&s!ava poli!i1kog preds!avni!va, koji o!e;avaj& i+glede nikaragvanske
de"okra-ije da se konsolidira. S!rana1ki je krajobra+ Nikaragve i 8? godina
nakon !ran+i-ije jo sna;no polari+iran !e poka+&je, poja1an &1in-i"a i+bornog
+akona Fvisoke prepreke +a s&djelovanje "ali% s!ranaka na i+bori"aG, obilje;ja
Rla;noga dvos!rana1kog s&s!avaD F$orres >ivas, 2008, 88<G. 9 bi!no" je
konfig&riran opreko" i+"eC& sandinis!a i an!isandinis!a, pri 1e"& je !abor
an!isandinis!a sk&pina krajnje %e!erogeni% gr&pa-ija. Pre"da s& s!ranke sna;no
orijen!irane pre"a osoba"a, ra+li1i!i poli!i1ki !abori, !o jes! liberali i, prije svi%,
sandinis!i, +a la!inskoa"eri1ke prilike dobro s& &korijenjeni & dr&!v&. $o je
dijelo" posljedi-a klijen!elis!i1ki% s!r&k!&ra i 1injeni-e da s!ranke pro;i"aj&
&dr&ge i in!eresne organi+a-ije, !o & sl&1aj& sandinis!a po!je1e od nji%ove ranije
organi+a-ijske snage i !i"e proi+vedene legi!i"nos!i. Lsobne a"bi-ije +a
s!je-anje "oi i &n&!ars!rana1ki s&kobi dovode, "eC&!i", povre"eno do
s!rana1ki% raskola koji "og& pro"ijeni!i parla"en!arne odnose veine i "anjine
N !o se 2002. dogodilo -ijepanje" liberalne s!ranke na pris!ae novoga i s!arog
2??
predsjednika Fbolapis!as pro!iv ale"anis!asG, kao ranije, +a "anda!a (iole!e
.%a"orro, raspado" s!rana1kog save+a 9NL F2endel, 899HO Krenneri-%, 200:G.
Ta"li%a I+ Podrka demokra%iji kao o"liku vladavine ?u VA
8993. 899H. 899I. 2000. 2008. 2002. 200:. 200<. 200?.
Nikaragva ?9 3I H2 3< <: 3: ?8 :9 ?H
=a!inska '"erika 38 32 32 30 <I ?3 ?: ?: ?:
Izvor+ =a!inobarY"e!ro F200<G.
A os!ale ra+ine konsolida-ije sa"o &"jereno po!i1& s!abili+a-ij&. 4od&e,
s&s!av &dr&;enja Nikaragve N ope! & &sporedbi s os!a!ko" Srednje '"erike N
rela!ivno je iroko organi+iran, ali je +bog djelo"i-e velikog &!je-aja
s!rana1kopoli!i1ki% ak!era njegov kapa-i!e! posredovanja vrlo slab F2endel, 2000,
8:8. i d.G. A a&!ono"na sa"oorgani+a-ija s!anovni!va naila+i na so-ioekono"ske
prepreke, !e je sve&k&pno slaba, no s!alno se i+ra;ava !rajkovi"a, prosvjedi"a,
blokada"a -es!a i +a&+i"anje" +e"lji!a, kao !o je ra+ina par!i-ipa-ije openi!o
rela!ivno visoka F$orres >ivas, 2998, 88<G. Podrka de"okra-iji pala je, dod&e,
od 899I, ali je s oko 30 pos!o jo &vijek bila srednja do visoka i nije, &+ i+ni"k&
899I. i 200:, +na1ajno ods!&pala od la!inskooa"eri1kog prosjeka.
5.9. +eksiko! neli(eralna demokracija i (lokade reformi
Meksi1ka de"okra-ija nije prola d&g p&! od s!&panja na d&;nos! (in-en!ea 0oPa
& prosin-& 2000, +bog 1ega iska+i o de"okra!skoj konsolida-iji Meksika "oraj&
bi!i privre"ene prirode. 6es! godina kasnije !o s& po!vrdili d&go!rajni prosvjedi
pris!aa so-ijalis!i1kog kandida!a 'ndr\sa Man&ela =Ype+a Lbradora, koji je
pora;en na predsjedni1ki" i+bori"a 2003, pro!iv is%oda i+bora. Prosvjedi
poka+&j& da je de"okra!ska k&l!&ra pri%vaanja i+bornog pora+a nedovoljno
i+graCena & Meksik&. (r%ovni s&d je napokon H. kolovo+a 2003. proglasio
0elipea .alderYna +akoni!i" pobjedniko". Kao i veina dr&gi%
la!inskoa"eri1ki% +e"alja, Meksiko se "ora bori!i sa s!r&k!&rni" proble"i"a
defek!ne de"okra-ije, koji e jo d&lje vre"ena nepovoljno &!je-a!i na
konsolida-ij&. Lsnovni obras-i "eksi1ki% proble"a konsolida-ije ipak s&, &na!o1
kra!ko" vre"en&, jasno prepo+na!ljivi i na s!anovi! na1in +na1e prod&ljenje
povijes!i !ran+i-ije. 4ok s& i+bori, poli!i1ko na!je-anje i poli!i1ke slobode i prava
neograni1eni, a podjela vlas!i "akar je djelo"i-e e!ablirana, !eko naslijeCe 1ine
poro+na dr;avnos!, defi-i!i pravne dr;ave, nesig&rnos! graCanski% sloboda i prava
!e d&boko &korijenjena kor&p-ija. Po!por& konsolida-iji vjeroja!no pr&;a
s!rana1ki s&s!av, dok s& -ivilno dr&!vo i -ivilna k&l!&ra +bog gole"e so-ijalne
%e!erogenos!i "eksi1kog dr&!va sa"o vrlo ograni1eno sposobni +a !o.
2?3
Ta"li%a F+ 7ezultati predsjednikih iz"ora . srpnja GG).
Kandida!
S!ranka 2roj glasova m
0elipe .alderYn
P'N 8?,000,2I< :?,I9
'ndr\s Man&el =Ype+ Lbrador P>4 8<,H?3,:?0 :?,:8
>ober!o Madra+o P>A 9,:08,<<8 22,23
Napomena+ 9+e!i s& poda-i i+ prvoga sl&;benog i+bornog re+&l!a!a od 3. srpnja 2003, koji je +a
posljedi-& i"ao :H? prigovora i vie!jedne prosvjede P>4)a. 4ana 3. r&jna 2003. i+borni je s&d
proglasio i+bore valjani"a !e .alderYna +a i+bornog pobjednika. Par!i-ipa-ija na i+bori"a bila je
?I,?? pos!o.
Zbog osobi!os!i !ran+i-ije kons!i!&-ionalna konsolida-ija, osobi!o na
podr&1j& s&s!ava vlas!i, &+napredovala je vie nego na dr&gi" ra+ina"a
F7ern^nde+ >odrlg&e+, 200<G. >a+gradnja "e!akons!i!&-ionalnoga
%iperpre+iden-ijali+"a i !i"e prijela+ na 9s!avo" propisani predsjedni1ki s&s!av
vlas!i, koji s& ve pod Zedillo" bili go!ovo dovreni, &glavno" s& okon1ani pod
0oPo". Kao i njegov pre!%odnik, 0oP je "orao vlada!i & &vje!i"a divided
government, b&d&i da njegova s!ranka ni & Preds!avni1ko" do"& ni & Sena!&
nije i"ala vein&. 4od&e, <2,?2 pos!o bira1a dali s& svoj glas 0oP& kao
predsjednik&, ali sa"o :I,2: pos!o i+borno" save+& @lianza por el Bam"io, koji
se sas!ojao od P'N)a i P(5M)a F+elene s!ranke, koja je 2008. nap&s!ila save+ i
o!ada je koalirala s P>A)e"G. Njegova je s!ranka ve & ra+doblj& 2000)200: i"ala
"anje +as!&pnika F20HG od P>A)a F280G, a ni & Sena!& nije i"ala vein&. $aj se
odnos doda!no pogorao +a P'N na i+bori"a & sredini predsjedni1kog "anda!a
200:. F8?8 pre"a 222 "anda!aG FMain%old, 200:G.
9 &sporedbi s veino" njegovi% la!inskooa"eri1ki% kolega, "eksi1ki
predsjednik i"a naj"anje ovlas!i FWeldon, 899HG. Zakonodavne ko"pe!en-ije
i"a, osi" & prav& na +akonsk& ini-ija!iv&, prije svega na podr&1j& reak!ivni%
prava Fpravo po!p&noga ili djelo"i1nog ve!aG. Njegov se ve!o "o;e nadglasova!i
sa"o dvo!reinsko" veino" & oba do"a parla"en!a. MeC&!i", on ne"a ni
proak!ivne +akonodavne ko"pe!en-ije Fkons!i!&-ionalno pravo na donoenje
dekre!aG ni!i delegirane ovlas!i kori!enja dekre!a. Lsi" !oga, pravo donoenja
prora1&na pop&no je & r&ka"a parla"en!a, dok a"bivalen!nos!i &s!ava i+a+ivaj&
nesig&rnos! glede pi!anja "o;e li &ope predsjednik pro!iv !oga &lo;i!i ve!o
F.arillo i =&ja"bio, 899IG.
88H
>a+voj s!anja divided government jo vie
naglaava diver+ifika-ija "oi na ra+ini pojedini% save+ni% dr;ava i na lokalnoj
ra+ini F=&ja"bio, 2000G, gdje o!prilike polovi-o" vlada P>A, !reino" P'N, a
os!ali" jedini-a"a P>4 FPartido de la 7evolu%iKn ,emo%rSti%aG. $a
kons!ela-ija, koja po prvi p&! daje parla"en!& sredinje +na1enje naspra" i+vrne
vlas!i i predsjednika, a &jedno pojedini" save+ni" dr;ava"a i, prije svega,
nji%ovi" g&verneri"a o!vara nove "og&nos!i djelovanja spra" sredinji% vlas!i
i dosad "onog pre+iden-ijali+"a, s!r&k!&rno je oja1ala i parla"en!ari+a" i
federali+a". Lbra!no, &br+o s& se poka+ale i !a"ne s!rane divided government,
nai"e 1es!o ograni1ena &1inkovi!os! s&s!ava vlas!i sve do blokade poli!ika, koja
88H
Ldl&ke o prora1&n& donosi Preds!avni1ki do" F1l. H<G, a predsjednik pre"a 1l. H2 i"a pravo
ve!a sa"o na odl&ke obaj& do"ova parla"en!a.
2?H
je one"og&avala br+e odl&ke i osje!ne pro"jene !o s& i% Meksikan-i o1ekivale
od nove ere F7ern^nde+ >odrlg&e+, 200<G. $ako je, pri"jeri-e, nerijeeni" os!ao
s&kob & .%iapas&, a pore+na je refor"a, predsjednikov sredinji ekono"ski
projek! refor"e, bila blokirana FMai%old, 200:G. Apak, sa s!ajali!a konsolida-ije
!e blokade refor"i i"aj& i po+i!ivne &1inke. 0oP, koje"& s& &s!avo" bila
for"alno +a!vorena vra!a pre"a delega!ivno" na1in& vladanja, nije se, kako s& se
ispo1e!ka "nogi bojali, pre!vorio & *o<imorija & nas!ojanj& da pop&lis!i1ki"
"jera"a i vladavino" dekre!i"a os!vari poli!i1ki napredak. Napro!iv, pridr;avao
se d&go!rajni% pos!&paka &s!avne dr;ave, pre"da je !ek kasno po1eo in!en+ivnije
!ra;i!i ko"pro"ise s opo+i-ijo". 0&nk-ionalna sposobnos! !i% aran;"ana ipak e
jako ovisi!i o !o"e %oe li se nas!avi!i ins!i!&-ionalno &1enje koje je obilje;ilo
posljednje godine ili e d&go!rajna poli!i1ka s!agna-ijan doves!i do
dekonsolida-ijski% &1inaka.
Proble"i dr;avnos!i i, prije svega, pravne dr;ave i dalje s& pak vrlo veliki
F$%ier, 2008G. 4r;ava se, dod&e, vie ne s&o1ava s !e"eljno" kri+o"
dr;avnoga "onopola sile, no doseg je dr;ave djelo"i-e jako ograni1en. Popis
defi-i!a se;e od !rgovine droga"a i narko"afije, Rfe&dali+a-ijeD "oi koja je
ranije bila kon-en!rirana & r&ka"a predsjednika a sad se ak&"&lira osobi!o na
lokalnoj ra+ini F& r&ka"a %a%iMues, lokalni% gospodaraG, ra+li1i!i% gerilski%
sk&pina sve do krij&"1arenja or&;ja i lj&di. Lgrani1avanje graCanski% prava +bog
!oga je & Meksik& i dalje vrlo veliko, a &+ !o je s!r&k!&rne naravi, !o jes! po!reban
je gole" refor"ski napor da bi se !o prevladalo F7&"an >ig%!s Wa!-%, 2003aG.
4efi-i!i se !i1& kako ak!ivne &loge pojedini% dr;avni% ak!era & krenj& prava, !ako
i pasivnog !oleriranja ka+neni% djela !rei% ak!era !e, napokon, 1es!a nedos!a!ka
spre"nos!i pravos&Ca da osig&ra ja"s!vo prava. Proi+voljna &%ienja, "&1enje,
&bojs!va, "afijake s!r&k!&re odnosno ve+e s organi+irani" kri"inalo" ende"ski
s& proble"i, koje nerije!ko pokrivaj& nadreCena !ijela vlas!i ili i% 1ak po!i1&.
$ijela +a ka+neni progon povre"eno koris!e i+n&Cena pri+nanja, &v&1ena s& &
kri"inalne radnje pop&!, pri"jeri-e, !rgovine drogo" !e se dr;e odgovorni"a +a
&bojs!va ili +a nes!anke osoba. Nad+or je vie no nedovoljan, !ako da se
po1ini!elji obi1no ne !rebaj& boja!i ka+neni% kon+ekven-ija F=Ype+ Por!illo,
2000G. $o"e !reba doda!i slab& dr;avn& i pravn& +a!i!& od svakidanjega i
organi+iranog nasilja, kri"inala i organi+irani% o!"i-a. Pravos&Ce je, kao i &
"nogi" dr&gi" la!inskoa"eri1ki" dr;ava"a, ne sa"o preop!ereeno,
ne&1inkovi!o i N & s"isl& pravne dr;ave N neprofesionalno, nego i podlo;no
"anip&la-iji. Napokon, po!rebne s& dobre ve+e ili +na!na finan-ijska sreds!va da
bi se "oglo &p&s!i!i & pravne sporove. Me%ani+"i pravne dr;ave po!p&no
+aka+&j& osobi!o & neki" gradski" +ona"a kao i na seoski" podr&1ji"a na
koji"a operiraj& paravojne sk&pine i gerila FSalinas $orre, 2000G. Nali1je !e
kolajne sve & sve"& nedovoljne FpravneG dr;avnos!i jes! r&!insko pojavljivanje
nasilja i &+&rpa-ija prava sve do priva!nog provoCenja pravde.
A+gledi Meksika da se konsolidira povoljniji s& na podr&1j& preds!avni1ke
konsolida-ije, pre"da i !& jo djel&j& posljedi-e d&go!rajne vladavine P>A)a.
Prolongirana je !ran+i-ija o"og&ila da se &spos!avi slabo frag"en!irani,
&"jereno polari+irani s!rana1ki s&s!av koji je obilje;en rela!ivno nisko"
vola!ilno&. Pre"da pro-es res!r&k!&riranja "eksi1ki% s!ranaka i s!rana1kog
2?I
s&s!ava jo nije dovren, 1ini se da se srednjoro1no for"irao !ros!rana1ki s&s!av,
1ija je in!erak-ija obilje;ena konk&ren-ijo" s!are dr;avne s!ranke P>A, P'N)a
koji je pobijedio na i+bori"a 2000. i P>4)a koji se for"irao kao opo+i-ija P>A)&
na i+bori"a 89II. F5isens!ad!, 200<, 832. i d.G. Nji%ov +ajedni1ki &dio &
parla"en!arni" "anda!i"a i+nosi vie od 90 pos!o !e se od i+bora 899H. nije
ni"alo pro"ijenio, &pravo kao ni &dio !rij& s!ranaka & bira1ki" glasovi"a,
pre"da je na predsjedni1ki" i+bori"a 2000. dolo do s"jene vlas!i
F!abli-a 29G. Sve !ri s!ranke raspola;& +na1ajno" snago" ve+ivanja bira1a na
i+bori"a, kao !o poka+&j& i+borni re+&l!a!i & pojedini" save+ni" dr;ava"a i na
lokalnoj ra+ini. 9 &sporedbi s dr&gi" la!inskoa"eri1ki" +e"lja"a, !e s& !ri
s!ranke iroko &korijenjene & dr&!v&, pre"da se !a dr&!vena osnovi-a N &pravo
& sl&1aj& P>A)a N !e"elji na i+ra+i!o klijen!elis!i1ki" obras-i"a F=&ja"bio,
2008G.
Ta"li%a #G+ 7ezultati iz"ora za Predstavniki dom 1FF1>GG#. ?u VA
8998. 899<. 899H. 2000. 200:.
P>A 38,? ?0,2 :9,8 :3,9 :3,?
P'N 8H,H 2?,I 23,3 :I,: :0,H
P>4 I,: 83,H 2?,H 8I,H 8H,H
P(5M ) 8,< :,I s P'N)o" <,0
P$ 8,8 2,H 2,3 s P>4)o" 2,<
P>A`P'N`P>4 IH,? 92,H 98,< 9:,9 I<,9
Izvor+ Brason F200:, <. i d.G.
A ra+ina f&nk-ionalnoga in!eresnog preds!avni!va obilje;ena je pos!&pni"
ras!varanje" korpora!ivis!i1ke pove+anos!i, koja je bila jedan od s!&pova
d&go!rajne s!abilnos!i P>A)ova re;i"a F=a&!%, 8993G. Nakon njegova kraja pod
de"okra!sko" se vlado" jo nis& i+gradili +na1ajni novi f&nk-ionalni obras-i,
pre"da se o1ekivao br;i ra+voj & prav-& a&!ono"nog organi+iranja i slabljenja
korpora!ivis!i1ki% &dr&ga P>A)a. Kedan od ra+loga +a !& s!agna-ij& vidi se & !o"e
!o vlada predsjednika 0oPa pridaje so-ijalno" "ir& & Meksik& vei priori!e!
nego br+i" so-ijalno)poli!i1ki" pro"jena"a F2i+berg, 200:G. Na podr&1j&
radni% odnosa, "eC&!i", !o se ponajprije odnosi na sindikalni sek!or, jer s& se
pod&+e!ni-i ve seda"dese!i% godina &spjeli oslobodi!i i+ dr;avnog +agrljaja !e s&
pre&+eli a&!ono"n& &log& koja je & sve veoj "jeri podra+&"ijevala i kri!ik&
re;i"a F=a&!%, 8998G. Nji%ov se &!je-aj poja1ao +bog kri+e e!a!is!i1koga
ra+vojnog "odela 89I2. i neoliberalni% refor"i !o s& pokren&!e nakon !oga, na
koje s& &dr&ge poslodava-a &spjele "jerodavno &!je-a!i. Nji%ovo je poli!i1ko
&pori!e pos!ao P'N, nakon !o je i+gradio svoje pod&+e!ni1ko krilo, !e s& preko
njega nakon i+borne pobjede 2000. do"inirali & vladinoj ekipi predsjednika 0oPa.
Nas&pro! !o"e, "eksi1ki se sindika!i N a !i"e, & krajnjoj liniji, i ind&s!rijski
odnosi N jo &vijek nala+e & fa+i pro"jena. Zbog okon1anja P>A)ova re;i"a, s!ari
s&s!avski sindika!i po1inj& g&bi!i na +na1enj&, dok neovisni sindika!i dobivaj& na
!e;ini. S!&povi s!aroga korpora!ivis!i1kog s&s!ava bili s& dr;avni sindika!i pod
okrilje" .ongreso del $rabajo, koji je kao koordina-ijska pla!for"a jo &vijek
najvea organi+a-ijaO 2roj njegovi% 1lanova s"anjio se, "eC&!i", od nekadanji%
? do I "ilij&na na oko 8 "ilij&n. Najva;nija neovisna sindikalna krovna &dr&ga,
9nion Na-ional de $rabajadores F9N$G, +abilje;ila je posljednji% godina br+
2?9
poras! 1lanova, 1iji se broj pro-jenj&je na pola "ilij&na do "ilij&n F2i+berg,
200:, <8. i d.G. 'ko se !aj !rend nas!avi, sindikalni bi se s&s!av "ogao s&k-esivno
de"okra!i+ira!i i oslobodi!i se i+ +agrljaja s!ranaka !e even!&alno i+ai i+ svoje,
sve & sve"&, "arginalne &loge & ekono"skoj i so-ijalnoj poli!i-i.
Zbog pro"jena koje jo karak!eri+iraj& "eksi1ko dr&!vo napokon je i
-ivilna k&l!&ra Meksika koja je po!i-ajna +a de"okra-ij& pris&!na vrlo ra+li1i!o
FL!ero, 200<G. Zna1ajne s& ra+like i+"eC& "e!ropola i periferije N 1es!o i &n&!ar
"e!ropola N kao i i+"eC& dina"i1nog sjevera &+ grani-& sa S'4)o" i jo &vijek
+aos!aloga Rsrednjoa"eri1kogD j&ga, nedvojbeno i +bog vrlo ra+li1i!i% so-ijalni% i
poli!i1ki% &vje!a. 9"re;enos! i snaga a&!ono"ne osnovi-e -ivilnog dr&!va +bog
!oga je N i & !o"e je "eksi1ko s!anje -ivilnog dr&!va sli1no ono"e & -ijeloj
=a!inskoj '"eri-i N jo &vijek vie pat%h9ork sas!avljen od eg+is!en-ijalnog
sa"oorgani+iranja i profiliranoga in!eresnog disk&rsa F2i+berg, 200:G. A"aj&i na
&"& !& po+adin&, ne +a1&C&je da se pre"a agregirani" poda-i"a koje donosi
;atino"Srometro F200<G podrka de"okra-iji kao oblik& vladavine ne "o;e
o-ijeni!i visoko"# & prosjek& je posljednji% dese! godina, &+ ne+na!ne os-ila-ije,
i+nosila sa"o ?2 pos!o i !i"e je bila ne+na!no ispod la!inskoa"eri1kog prosjeka.
Pri!o", ipak, sna;n& &log& igraj& konj&nk!&rni &!je-aji, jer je +adovoljs!vo
&1in-i"a "eksi1ke de"okra-ije sa sa"o 8H pos!o vrlo nisko !e je, kao i &
"nogi" dr&gi" +e"lja"a, i+ra+ i+nevjereni% o1ekivanja glede pos!ign&a
vladavine poli!i1ki% eli!a.
8. :acit i pogled unaprijed
Na s"jen& a&!ori!arni% re;i"a & =a!inskoj '"eri-i +na1ajno s& &!je-ali nji%ovi
res&rsi s!abilnos!i, koji se sas!oje od ko"bina-ije s!&pnja ins!i!&-ionali+a-ije,
legi!i"a-ije i res&rsa "oi. Lndje gdje s& !i res&rsi bili veliki, s!ari s& vlas!odr-i
&spjeli odredi!i ili odgodi!i !ijek !ran+i-ije, kao !o poka+&j& pri"jeri Meksika i
Jilea. Apak, pokre!a1ke snage !ran+i-ije &pravo s& se & !a dva re;i"a poka+ala
sen+ibilni"a & pi!anj& legi!i"a-ije. Ker, oba s& & o1&vanj& svog ops!anka vie bila
&p&ena na podrk& relevan!ni% dr&!veni% sk&pina nego na sil&, !o najjasnije
va;i +a -ivilni re;i" Meksika. No, 1ak je i & Jile& vojna vlas! +a nas!avak
RsvogaD projek!a "oderni+a-ije, koji je ovisio i o o!varanj& privrede pre"a vani,
bila &p&ena &pravo na od&s!anak od vladavine silo". 9 Meksik& je n&;an do!ok
legi!i"a-ije doveo & kona1ni-i do disf&nk-ionalne liberali+a-ije koja se vie nije
"ogla kon!rolira!i, dok je & Jile& vojni re;i" raspisivanje" referend&"a, &
krajnjoj liniji, pos!ao ;r!va vlas!i!e legi!i"a-ijske +a"ke. >e;i"i"a & os!ale 1e!iri
+e"lje go!ovo s& po!p&no nedos!ajali !i res&rsi s!abilnos!i. Najdras!i1nije je !o
bilo & Nikaragvi, gdje se So"o+ina vladavina naposlje!k& N nakon nes!anka
podrke od s!rane S'4)a N oslanjala sa"o jo na apara! sile, a nikako na
legi!i"nos! i ins!i!&-ionali+a-ij&. Pre"da je bio "anje i+ra;en, !aj je nedos!a!ak
res&rsa s!abilnos!i bio pris&!an i & 'rgen!ini, Per&& i (ene+&eli P\re+a Ki"\ne+a,
gdje s& re;i"i na ra+ne na1ine pok&ali ko"pen+ira!i svoj& slabos!. 4ok je pod
P\re+o" Ki"\ne+o" dolo do poja1ane &porabe nasilni% "jera, vojska se &
230
'rgen!ini
88I
i Per&& pok&ala, & krajnjoj liniji, legi!i"ira!i opse;ni" refor"ski"
projek!i", a !i"e i p&!e" vlas!i!i% &1inaka N & oba je sl&1aja vojska do;ivjela
ne&pje%, dok s&, obra!no, &pravo re;i"i & Jile& i Meksik& bili &spjeni &
provedbi opse;ni% refor"i. S&kladno !oj sna+i a&!ori!arni% re;i"a varirali s& i
slobodni pros!ori djelovanja poli!i1ke opo+i-ije i opo+i-ije -ivilnog dr&!va i
nje+ine sposobnos!i da vri pri!isak & prav-& liberali+a-ije i de"oka!i+a-ije
odnosno da odredi nji%ov s"jer.
Pored !i% spe-ifi1nos!i a&!ori!arni% re;i"a, koje -iljaj& vie na kons!ela-ije
ak!era !ran+i-ije, kod de"okra!i+a-ije s& odreCen& &log& i"ali i dr&gi, s!r&k!&rni
1i"beni-i, koje valja osvije!li!i &pravo & nji%ovoj povijesnoj di"en+iji. Pri!o"
!reba &+e!i & ob+ir da s& a&!ori!arni re;i"i & veini sl&1ajeva N osi" Meksika i
Nikaragve N sa svoje s!rane s"ijenili de"okra!ske ili pol&de"okra!ske re;i"e,
dakle da s& pos!ojala pre!%odna de"okra!ska isk&s!va, a djelo"i-e i de"okra!ske
pods!r&k!&re. Sk&p s!r&k!&rni% &+roka koje navodi !eorija "oderni+a-ije
najjasnije je vidljiv & Meksik&, &na!o1 prolongiranoj !ran+i-iji, gdje je dr;ava pod
vla& P>A)a provodila "jere so-ijalno)ekono"ske "oderni+a-ije koje s& dovele
do nove dr&!vene dina"ike, po1e!aka a&!ono"nog organi+iranja, &"jerenog
pl&rali+"a i!d., !e s& nakon 893I. po!akn&le spiral& liberali+a-ije. A & ra+vijeniji"
i djelo"i-e ind&s!rijali+irani" +e"lja"a Bono !ur ve s& d&lje pos!ojale
s!r&k!&rne pre!pos!avke de"okra!i+a-ije, koje s& se & Jile& i 9r&gvaj& odr;ale do
po1e!ka seda"dese!i% godina 20. s!oljea. $o !o se !e pre!pos!avke nis&
pre!vorile & !rajno s!abilne de"okra-ije, !o jes! !o je dolo do slo"a de"okra-ije
ili N kao & 'rgen!ini N ona nikad nije is!inski &%va!ila korijena, posljedi-a je,
"eC& os!ali", s!r&k!&rne %e!erogenos!i !i% dr&!ava, koje s& ile r&k& pod r&k& sa
s!varno" "oi blokade neki% eli!a Fpri"jeri-e, veleposjednikaG. Po!onje jo &
veoj "jeri va;i +a Per&, gdje je & osnovi do e+dese!i% godina 20. s!oljea
pos!ojala oligar%ijska rep&blika. Kedino & Nikaragvi nis& 89H9. bili pris&!ni
nikakvi povoljni s!r&k!&rni pred&vje!i, no !& s& va;n& &log& i"ali nadasve
"eC&narodni 1i"beni-i.
MeC&narodno okr&;enje !akoCer i"a odreCen& &log& & objanjenj& pi!anja
+a!o s& se la!inskoa"eri1ke +e"lje N osi" nai% posebni% sl&1ajeva Meksika i
(ene+&ele N de"okra!i+irale & ra+doblj& od, o!prilike, dese! godina F89H9)8990G.
Lsi" s!anovi!oga regionalnog do"ino &1inka, &!je-aja je i"alo i ire
"eC&narodno okr&;enje, osobi!o dr;anje S'4)a i 5&rope, koje je & dr&goj
polovi-i osa"dese!i% godina +bog nove poli!ike pop&!anja pos!alo sve vie
prode"okra!sko !e se osobi!o odra+ilo na "irovni pro-es & Srednjoj '"eri-i.
$o"e valja doda!i jo jedan 1i"benik, koji je p&!e" vrlo ra+li1i!i%
obra+a-a &1inaka &!je-ao na rela!ivno sinkron& de"okra!i+a-ij&, nai"e
is-rpljivanje la!inskoa"eri1kog "odela ra+voja kejn+ijanski inspirirane
ind&s!ijali+a-ije po"o& s&ps!i!&-ije &vo+a FASAG. Prak!i-iran od !ridese!i% godina
20. s!oljea, a kasnije pro"i-an pod pokrovi!eljs!vo" 9N)ova Privrednog
povjerens!va +a =a!insk& '"erik& i Karibe F.5P'=G s -ilje" ko"pen+a-ije
g&bi!ka i+vo+ni% !r;i!a nakon svje!ske privredne kri+e, !aj je "odel ra+voja neko
vrije"e pol&1ivao &spjen& privredn& dina"ik&, koja je do pedese!i% godina
88I
9na!o1 !o"e je vojna dik!a!&ra 89H3)89I:. s oko :0.000 &bijeni% ;r!ava bila jedan od
najrepresivniji% re;i"a =a!inske '"erike & 20. s!olje&.
238
re+&l!irala visoki" s!opa"a ras!a. As-rpljivanje "odela N "eC& os!ali", slabljenje
konk&ren!nos!i, "one!arni proble"i, sek!orske neravno!e;e, visok &dio dr;ave &
privredi, nab&jali dr;avni apara! N &spjeno se prikrivalo & "nogi" sl&1ajevi"a,
no & seda"dese!i" je godina"a pro&+ro1ilo sve d&blje privredne kri+e, sve do
i+bijanja d&;ni1ke kri+e 89I2. Kri+ni s& se sindro"i & pojedini" +e"lja"a +bog
e!ablirani% dis!rib&!ivni% koali-ija vrlo ra+li1i!o "anifes!irali, ali s& ipak, +ajedno
s pok&aji"a nji%ova prevladavanja, &sko pove+ani s de"okra!i+a-ijo"
osa"dese!i% godina. $ako je & Jile& &pravo rela!ivan &spje% neoliberalni%
privredni% i so-ijalni% refor"i 1inio je+gr& obras-a legi!i"a-ije, +bog 1ega se
vojska akribijski pridr;avala !ran+i-ijskog reda vo;nje. 9 'rgen!ini je, obra!no,
&pravo ne&spje% refor"i koje je po!akn&o pro%eso !e nedovoljna sposobnos!
djelovanja vojne vlade bio po1e!ak nje+ina ka!as!rofalnog kraja. 9 Per&& s& N
+akanjelo N dovrenje "odela ASA)a pod vojno" vlado" i njegov ipak osk&dan
&spje% pridonijeli najprije ne&pje%& (elas-osa i naposlje!k& povla1enj& vojske. A
& posebno" sl&1aj& Meksika neoliberalne refor"e pod Mig&elo" de la
Madrido" F89I2)89IIG, koje s& provedene nakon d&;ni1ke kri+e, +na1ile s&
odl&1an korak pre"a de"okra!i+a-iji, jer s& osi" o!varanja "eksi1ke privrede
re+&l!irale i ja1anje" priva!noga pod&+e!ni1kog sek!ora, koji je pos!ao jedna od
pokre!a1ki% de"okra!ski% snaga.
9 +e"lja"a & koji"a je vojska do;ivjela ne&spje% & n&;ni" !e"eljni"
refor"a"a !e s& +adae os!ale -ivilni" vlada"a, koje s& se & svojoj
Fde"okra!skojG sposobnos!i vladanja 1es!o osjeale preop!ereeni"a. 9 !i"
proble"i"a &pravljanja valja &jedno vidje!i jedan od bi!ni% 1i"benika nas!anka
defek!ni%, osobi!o delega!ivni%, de"okra-ija. Ni!a !o ne "o;e plas!i1nije
il&s!rira!i od ra+voja (ene+&ele kao de"okra-ije dr&gog vala, gdje s& najavljene i
o!ka+ane refor"e !ijeko" devedese!i% godina & kona1ni-i bile bi!an ele"en!
dekonsolida-ije.
A proble"e ra+voja de"okra-ije nakon kons!i!&!ivni% i+bora, odnosno
de"okra!ske ins!i!&-ionali+a-ije !reba s!oga s"jes!i!i &n&!ar ko"bina-ije
s!r&k!&rni% 1i"benika i 1i"benika spe-ifi1ni% +a ak!ere.
889
>a+li1i!e po!ekoe
ins!i!&-ionalne konsolida-ije & es! +e"alja poka+&j& se & pris&!nos!i re+li1i!i%
!ipova, ra+"jera i dina"ika napredovanja defek!ni% de"okra-ija. 9 Bono !ur
1ileanska se enklavna de"okra-ija &spjela korak po korak oslobodi!i ograni1enja
i !i"e se R&sidri!iD, dok se & 'rgen!ini &spos!avila i & osnovi !akoCer &1vrs!ila
delega!ivna de"okra-ija. 9 andskoj regiji je per&anska defek!na de"okra-ija pod
0&ji"orije" prola+no regredirala & a&!ori!arni re;i", dok je & (ene+&eli
Rogledna de"okra-ijaD "&!irala & lijevopop&lis!i1ki obojen& delega!ivn&
de"okra-ij&. Naposlje!k&, & Srednjoj '"eri-i, kako & Nikaragvi !ako i &
Meksik&, prevladavaj& neliberalni defek!i. $i s& obras-i & kona1ni-i
repre+en!a!ivni +a -ijel& =a!insk& '"erik& F!abli-a :8G.
889
Lpirnije o na1in& djelovanja !akvi% 1i"benika na ra+voj de"okra-ije &sp. i Merkel, P&%le,
.roissan!, 5i-%er i $%ier F200?G.
232
Ta"li%a #1+ @utokra%ije- de$ektne i li"eralne demokra%ije Xtre1eg vala3 u
;atinskoj @meri%i
4efek!ne de"okra-ije
'&!okra-ija 0kskluzivna
demokra%ija
Neliberalna
de"okra-ija
4elega!ivna
de"okra-ija
5nklavna
de"okra-ija
;i"eralna
demo
kra%i
ja
K&ba
7ai!i
Per&
F899H)2000G
a
8razil F8, 2G
Gvatemala F8,
2G
8razil F2G
2olivija F8, 2G
Gvatemala F8,
2G
5l Salvador F2G
7ond&ras F2G
Meksiko F8,2G
Nikaragva F2G
Pana"a F2G
Paragvaj F2G
Per& F2G
a
'rgen!ina F2G
Per& F8G
8razil F8G
Jile F8G
5kvador F8, 2G
5l Salvador
F8G
7ond&ras F8G
Nikaragva F8G
Pana"a F8G
Paragvaj F8G
'rgen!ina F8G
9r&gvaj F8, 2G
Jile F2G
a Per& se & ra+doblj& 899H)2000. o-jenj&je kao a&!okra-ija, nakon !oga kao defek!na de"okra-ija
F$ounding ele%tions & proljee 2008G, no s nejasni" profilo" defeka!a.
Napomene+ F8G Z prva godina nakon $ounding ele%tionsO F2G Z kraj 200<. godineO k&r+iv Z
defek!ne de"okra-ije s "ijeani" profilo" defeka!a. Ne "og& se jedno+na1no svrs!a!i ni & jedan
!ip.
Izvor+ Merkel, P&%le i dr. F200:, 828O 2003G.
9na!o1 prika+ani" ra+lika"a & &sporedbi se "og& prepo+na!i i neke +ajedni1ke
karak!eris!ike, koje va;e +a =a!insk& '"erik& & -jelini. $ako ele"en!i poliar%ije
jedno+na1no pripadaj& jaki" s!rana"a novi% de"okra-ija. A javna arena, &+ neka
ograni1enja, !vori &glavno" &pori!e de"okra!skog ra+vojaO s!ra!egije s&s!avne
ok&pa-ije, osobi!o "edijskog krajobra+a, "ogle s& se &o1i!i sa"o & Per&&.
Po!onje, napro!iv, ne +na1i da se ra+vila pl&ralis!i1ka so-ijalno)poli!i1ka osnovi-a
koja obilje;ava de"okra!sk& javn& aren&. Napro!iv, pos!oje dijelo" vrlo kr%ke
s!r&k!&re poli!i1koga i -ivilnog dr&!va, pove+ane sa so-ijalno)ekono"ski" i
poli!i1ko)k&l!&rni" 1i"beni-i"a Fprije svega & Per&&, (ene+&eli, Nikaragvi i
djelo"i-e & Meksik&G, koje nega!ivno djel&j& na !vorb& javnog "iljenja i volje.
Slabos!i la!inskoa"eri1ki% de"okra-ija nala+e se, "eC&!i", ponajprije na
podr&1j& pravne dr;ave# nje+ine dvije di"en+ije, va;enje graCanski% sloboda i
prava i horizontal a%%ounta"ilit=, & =a!inskoj '"eri-i nedovoljno s& os!varene.
Poda-i 2er!els"annova !ransfor"a-ijskog indeksa &p&&j& na vidljiv ja+ i+"eC&
ele"ena!a poliar%ije i ko"ponen!i pravne dr;ave. $o +na1i da se poli!i1ka "o
&glavno" generira & sklad& s de"okra!ski" pravili"a igre, no nje+ina kon!rola
ne f&nk-ionira ni i+"eC& grana dr;avne vlas!i ni!i s ob+iro" na ele"en!arna
prava graCanki i graCana. $o odvajanje de"okra!ski legi!i"irane poli!i1ke vlas!i
od ins!i!&-ionalni% osig&ra1a pro!iv nje+ine +lo&porabe & svi" se defek!ni"
de"okra-ija"a =a!inske '"erike !oliko se e!abliralo da se vie ne "o;e o+na1i!i
sa"o kao prola+na pojava.
,elegativna demokra%ija nasuprot institu%ionalnoj konsolida%iji i konsolida%iji
ponaanja
23:
Sindro"i defeka!a koji se nala+e & ra+ni" ko"bina-ija"a pove+ani s& s
!e"eljni" proble"i"a konsolida-ije. Proble"a!ika delega!ivni% de"okra-ija
pri!o" se "o;e s"jes!i!i & sje-i!e ins!i!&-ionalne konsolida-ije i konsolida-ije
ponaanja. Ze"lje koje s& bile ili s& jo &vijek pogoCene !i" defek!i"a jes&
'rgen!ina, Per&, (ene+&ela i djelo"i-e Nikaragva, dok Jile, a dosad ni Meksiko,
nis& !i"e pogoCeni. 9 Per&& se delega!ivna praksa & poli!i1ki" &vje!i"a nakon
0&ji"orijeve ere nije ponovno &spos!avila, no !& !reba +adr;a!i skeps& s ob+iro"
na !rajn& kri+& & !oj +e"lji. 9 -jelini se &loga podjele vlas!i & svi" +e"lja"a
=a!inske '"erike, osi" & Jile&, 9r&gvaj& i Kos!ariki, "o;e o-ijeni!i kao vrlo
kr%ka. Jak i ondje gdje ne"a delega!ivni% sindro"a, kao & Meksik&, j&dika!iva je
pre"alo f&nk-ionalno sposobna da bi i"ala ak!ivn& &log& & "eC&sobno" odnos&
grana vlas!i. Lsi" !oga, ni & jednoj +e"lji, osi" & Jile&, dosad nije pos!ign&!
nikakav napredak & s&+bijanj& kor&p-ije. Zbog &spjeni% "edijski% i+vje!aja
porasla je i per-ep-ija kor&p-ije, !o sve vie &!je1e na pri%va!ljivos! poli!i1ki%
ins!i!&-ija, a !i"e i de"okra-ije.
A+ra+i!i la!inskoa"eri1ki pre+iden-ijali+a" openi!o se "o;e s"a!ra!i
ins!i!&-ionalni" po!i-aje" +a delega!ivn& de"okra-ij&. 9na!o1 varija-ija"a koje
s& spe-ifi1ne +a pojedine +e"lje, "o;e se &!vrdi!i da pos!oji i kons!i!&-ionalno
naglaena po+i-ija "oi predsjedni1ke eg+ek&!ive &+ rela!ivno slab polo;aj
kon!rolni% !ijela. $o va;i +a 'rgen!in& i Jile !e, & jo veoj "jeri, +a Per& i
(ene+&el& nakon &s!avni% refor"i. MeC&!i", !ek s& spe-ifi1ne kons!ela-ije
ak!era & ko"bina-iji s d&boki" dr&!veni" s!r&k!&rni" kri+a"a o"og&ile
&spon delega!ivne de"okra-ije. 9 'rgen!ini s& %o"ogenos! Rsek!ora Mene"D,
koja je dovela do degrada-ije Kongresa i (r%ovnog s&da od ve!o ak!era do
Rj&niorski% par!neraD, kao i ve+ivanje pod&+e!nika +a Mene"ov& refor"sk&
koali-ij& pospjeili nas!anak delega!ivne de"okra-ije. 9 Per&& i (ene+&eli
slabos!, odnosno prak!i1ki slo" s!ari% eli!a po!akn&li s& pre&+i"anje vlas!i od
s!rane novi% pop&lis!i1ki% %audillos 0&ji"orija i .%^ve+a, koji s&
ins!r&"en!ali+irali pro!&eli!is!i1ko raspolo;enje osobi!o siro"aniji% slojeva
s!anovni!va. 9 sva !ri sl&1aja vlade s& bile s&o1ene F& per-ep-iji eli!aG s
n&;no& radikalne so-ijalno)ekono"ske pro"jene +bog kri+a vladanja ili 1ak
kri+a dr;ave, koje s& djelo"i-e nas!ale kao posljedi1ni proble"i s!aroga
ra+vojnog "odela.
2onsolida%ija ponaanja i enklavna demokra%ija
9 podr&1je konsolida-ije ponaanja &brajaj& se, nadalje, proble"i enklavne
de"okra-ije, !o jes! in!egra-ija po!en-ijalni% ve!o)ak!era pro!iv de"okra!ski%
pravila igre. 9 =a!inskoj '"eri-i !o se &glavno" odnosi na vojsk&, ali djelo"i-e
i na odreCene privredne eli!e, pop&! veleposjednika na sjever& 2ra+ila. 9 nai%
es! +e"alja !a s& pi!anja s& i"ala odnosno jo &vijek i"aj& prili1no ra+li1i!&
&log&. $ako je Jile, koji je devedese!i% godina bio par e<%ellen%e enklavna
de"okra-ija, s&k-esivno" s&pre"a-ijo" -ivilne poli!ike nad vojsko" vjeroja!no
!rajno rijeio !aj proble", &pravo kao i 'rgen!ina, gdje ipak jo !reba preradi!i
e!i1ke i pravne posljedi1ne proble"e re;i"ski% +lo1ina. A & Nikaragvi se
s&k-esivno" depoli!i+a-ijo" neko Rsandinis!i1ki%D or&;ani% snaga &spjelo
23<
eli"inira!i opasnog ve!o) ak!era. 9 andskoj regiji, napro!iv, vojska jo i"a va;n&
&log&, b&d&i da je i dalje po!pora i re+ervna sila vlade, dok & (ene+&eli o1i!
raskol &n&!ar or&;ani% snaga s!anje 1ini jo nei+vjesniji". 9 Per&& !reba pri1eka!i
da se vidi %oe li slaboj -ivilnoj vladi poi +a r&ko" o1&va!i 1is!k& vojske nakon
2000. 9+"e"o li jo i pri"jer 2ra+ila, gdje je nekad sna;na po+i-ija vojske br+o
svedena na "jer& koja je podnoljiva +a de"okra-ij&, poka+&je se da +a sindro"
enklavne de"okra-ije ne "o;e"o okrivi!i sa"o "od&s jako kon!rolirane
!ran+i-ije s &spos!avo" posebni% prava. Jile se ra+lik&je po !o"e !o !& nije rije1
o kons!ela-iji eli!a nego, napro!iv, o kons!ela-iji dvaj& dr&!veni% !abora, koja je
bila &+roko" rela!ivne s!abilnos!i enklava. Ko je jedan +na1ajan neovisno o
"od&s& !ran+i-ije, a !o je okolnos! da je & neki" dr&!vi"a N prije svega &
andskoj regiji i & Srednjoj '"eri-i N vojska os!ala Frela!ivnoG f&nk-ionalno
sposobna ins!i!&-ija kao i i+vor regr&!a-ije poli!i1ki% eli!a. Lba aspek!a i"aj& !i"
ve& !e;in& !o je vie proble"a vladanja, la!en!ni% d&go!rajni% kri+a i ero+ije
+as!arjeli% preds!avni1ki% s!r&k!&ra koje parali+iraj& dr&!vene f&nk-ije -ivilni%
ins!an-ija.
7azina predstavnitva
>a+li1i!e ra+vojne !enden-ije kvali!e!e de"okra-ije i konsolida-ije & es! +e"alja
vrlo s& &sko pove+ane s na1ino" f&nk-ioniranja poli!i1ki% i f&nk-ionalni%
s!r&k!&ra preds!avni!va. Sa"o s& & Jile& ra+"jerno sna;no i+ra;eni kako
s!rana1ki s&s!av i s&s!av &dr&;enja, !ako i -ivilno dr&!vo, !e f&nk-ioniraj& kao
kanali posredovanja dr&!vene ar!ik&la-ije in!eresa. Lsobi!o s& s!ranke dobro
&korijenjene & dr&!v&, ko"para!ivno s& vie progra"ski orijen!irane, a "anje
organi+irane pre"a personalis!i1ko)klijen!elis!i1ki" obras-i"a, pre"da desni-a
ve nekoliko godina agira sve vie pop&lis!i1ki. Nas&pro! !o"e, 'rgen!ina je
&na!o1 sna;no" -ivilno" dr&!v& i s!rana1ko" s&s!av& nai+gled naklonjeno"
konsolida-iji op!ereena jasni" +na-i"a kri+e preds!avni!va, is%od koje je
nei+vjes!an. 9 Meksik& je +bog i+ra+i!e kon-en!ra-ije na i+borni re;i" !ijeko"
!ran+i-ije rela!ivno f&nk-ionalno sposoban s!rana1ki s&s!av s&pro!s!avljen
slabo"e -ivilno" dr&!v&, koje je &glavno" jo pro;e!o korpora!ivis!i1ki" i
klijen!elis!i1ki" obras-i"a. Sli1no je & Nikaragvi, gdje je, "eC&!i", s!rana1ki
s&s!av doda!no op!ereen konfron!a-ijo" sandinis!a i an!isandinis!a. Nas&pro!
!o"e, & Per&& i (ene+&eli s!rana1ki s& se s&s!avi po!p&no ili & velikoj "jeri
raspali, a -ivilno dr&!vo je a!o"i+irano ili koop!irano. 4ok s& s!abilniji i, &
na1el&, pl&ralis!i1kiji preds!avni1ki s&s!avi 'rgen!ine i Jilea kao i "eksi1ki
s!rana1ki s&s!av bili sposobni sadr;ajno i organi+a-ijski preradi!i s!r&k!&rn&
pro"jen& dr&!va, vie eli!is!i1ke odnosno klijen!elis!i1ke s!ranke Per&a i
(ene+&ele bile s& +a !o nesposobne.
Bivilno drutvo
Naposlje!k&, na ra+ini -ivilne k&l!&re "o;e se &!vrdi!i jasna ra+lika i+"eC& j&ga i
sjevera, !o +e"lja"a daje prili1no ra+li1i!e i+glede da se konsolidiraj&. $ako
'rgen!ina i Jile & odnos& pre"a os!ali" 1e!iri"a +e"lja"a i"aj& +na!no
23?
vi!alnija -ivilna dr&!va i s!abilnij& -iviln& k&l!&r&, koji +ajedno djel&j& na
&"jerene poli!i1ke s!avove i na1ine ponaanja. Poli!i1ki polari+irana dr&!va
(ene+&ele i Nikaragve, kao i a!o"i+irano i djelo"i-e ano"i1no dr&!vo Per&a, !e
djelo"i-e jo !radi-ionalni Meksiko pro;e!i s&, napro!iv, pro!&liberalni",
a&!ori!arni" ili pa!ri"onijalni" "re;a"a odnosa. $i defi-i!arni dr&!veni obras-i
i"aj& svoj& osnovi-& & %e!erogeni", sek!orski asinkroni" i isprekidani"
pro-esi"a "oderni+a-ije, koji se veliko" dijel& s!anovni!va pre+en!iraj& kao
per"anen!na so-ijalno)ekono"ska kri+a. Poda-i ;atino"arKmetra s&geriraj& da
!o s!anje d&goro1no provo-ira opasnos! po"aka preferen-ija na !aj na1in da se
podrka Rdo;ivljenojD de"okra-iji s!avlja i+a rjeavanja gor&i% proble"a. $o
&p&&je na nek& vrs!& Cavoljeg kr&ga# S jedne s!rane, "lade de"okra-ije nis&
sposobne os!vari!i so-ijalno)ekono"sk& s!r&k!&rn& pro"jen& koja bi onda "ogla
proi+ves!i sinergijske &1inke +a svoje dr&!veno ve+ivanje i s!abili+a-ij&.
Napro!iv, pro-esi "oderni+a-ije os!aj& neravno"jerni i kon-en!rirani na in!erese
"alog broja dr&!veni% seg"ena!a. S dr&ge s!rane, !i nerijeeni ra+vojni proble"i
dovode do dr&!veni% raskola i seg"en!a-ija i do RvikaD +a%!jeva +a jednako&,
koji se privre"eno "og& +adovolji!i pop&lis!i1ki" kanali+iranje", ali se na !aj
na1in ne "og& d&go!rajno rijei!i.
233
V. Trei val demokratizacije! Istona i "ugoistona &zija
'&rel .roissan! i Wolfgang Merkel
As!ra;ivanja ra+voja de"okra-ije & '+iji poka+&j& da s& de"okra!ski s&s!avi
vlas!i & a+ijsko)pa-ifi1ko" pros!or& 1ak i na po1e!k& 28. s!oljea i+ni"ke F&sp.
!abli-& ::. i slik& 80G. 9na!o1 !o"e, R!rei val de"okra!i+a-ijeD os!avio je !raga i
& As!o1noj i K&gois!o1noj '+iji. $ako se od &k&pno seda" de"okra-ija & a+ijsko)
pa-ifi1ko"e pros!or&, Andone+ija, $ajvan, K&;na Koreja, $ajland i 0ilipini "og&
svrs!a!i & !rei val de"okra!i+a-ije. Po1evi s pado" re;i"a predsjednika
0erdinanda Mar-osa na 0ilipini"a & velja1i 89I3, a&!ori!arni s& re;i"i pop&s!ili
dr&!veni" +a%!jevi"a +a de"okra-ijo" i & $ajvan& F89I3)8992G, K&;noj Koreji
F89IH)89IIG, $ajland& F8992G i naposlje!k& & Andone+iji F899I)8999G. $ako se
"og& s"jes!i!i & dr&g& polovi-& !reeg vala de"okra!i+a-ije. K&;na Koreja,
$ajland i $ajvan "og& se svrs!a!i & dogovorene !ran+i-ije odnosno !ran+i-ije
koji"a s& &pravljale s!are re;i"ske eli!e. 0ilipini s&, napro!iv, jedan od rije!ki%
sl&1ajeva R!ran+i-ije i+n&Cene odo+doD &n&!ar R!reeg valaD F&sp. Merkel i dr.,
8993, 8HG, dok je & Andone+iji !ran+i-ija Ri+n&Cena odo+doD, ali je onda Rodo+goD
kon!rolirana, da bi napokon prela & fa+& pregovora i+"eC& s!ari% i novi% eli!a.
Zajedno s Kapano" i As!o1ni" $i"oro", koji je 2002. s!ekao neovisnos!, !e
+e"lje 1ine -ijel& sk&pin& de"okra-ija & As!o1noj i K&gois!o1noj '+iji.
820
4ok se & Andone+iji i na 0ilipini"a pro"jena s&s!ava odvijala & &vje!i"a
ekono"ske i dr&!vene kri+e, & $ajvan& i $ajland& +bivala se & fa+i d&go!rajnoga
ekono"skog prosperi!e!a, koj& je !ek kraje" prolog dese!ljea prekin&la
!ako+vana a+ijska kri+a F&sp. !abli-& ::G.
828
820
L japansko" pro-es& !ransfor"a-ije raspravljali s"o & poglavlj& AA..2. As!o1ni $i"or je &
s!varnos!i bio dio Andone+ije od kraja por!&galske kolonijalne vladavine 89H?. do 8999. Nakon
prijela+ne fa+e pod &pravo" 9N)a, koja je &spos!avljena & r&jn& 8999, As!o1ni $i"or je s!ekao
neovisnos! & svibnj& 2002. Ka"bod;a, gdje je pro-es de"okra!i+a-ije po1eo pod
pokrovi!eljs!vo" 9N)a & ra+doblj& 8998)899:, ali je & "eC&vre"en& okon1an ponovno"
&spos!avo" a&!ori!arnog re;i"a pod vods!vo" pre"ijera 7&n Sena, +bog s&s!avni% ra+loga ne
"o;e bi!i &+e!a & ob+ir F&sp. o Ka"bod;i# .roissan!, 2003aO Peo&, 2003G.
828
L a+ijskoj kri+i i nje+ini" &1in-i"a na +e"lje o koji"a ovdje govori"o &sp. poglavlja o
pojedini" +elja"a & 4os-% i 0a&s! F2000G.
23H
Ta"li%a #+ ,emokratski i autokratski sustavi u pa%i$ikoj @ziji ?GG'A
a
Ze"lja Kri!eriji
Poli!i1ka
prava
BraCanska
prava
Poli!i1ki s!a!&s
pre"a *reedom
Couseu
$ip re;i"a
2r&nej 3 ? neslobodan dinas!i1ko)a&!ori!aran
2&r"a H H neslobodna vojno)a&!ori!aran
Ka"bod;a 3 ? neslobodna vojno)a&!ori!aran
N> Kina H 3 neslobodna ko"&nis!i1ko)a&!ori!aran
Andone+ija : < djelo"i-e slobodna defek!na de"okra-ija
Kapan 8 2 slobodan liberalna de"okra-ija
Koreja,
Sjeverna
H H neslobodna !o!ali!aran
Koreja, K&;na 8 2 slobodna defek!na de"okra-ija
=aos H 3 neslobodan ko"&nis!i1ko)a&!ori!aran
Male+ija < < djelo"i-e slobodna a&!ori!arni "oderni+a-ijski re;i"
As!o1ni $i"or : : djelo"i-e slobodan defek!na de"okra-ija
0ilipini 2 : slobodni defek!na de"okra-ija
Singap&r ? < djelo"i-e slobodan a&!ori!arni "oderni+a-ijski re;i"
$ajvan 2 8 slobodan liberalna de"okra-ija
$ajland 2 : slobodan defek!na de"okra-ija
(ije!na" H 3 neslobodan ko"&nis!i1ko)a&!ori!aran
a Andeksi +a os!varivanje poli!i1ki% prava Fodr;avanje slobodni% i po!eni% i+bora, odgovornos!
vladaj&i% spra" bira1a, os!varivanje poli!i1ki% sloboda, prava na par!i-ipa-ij& i "anjinski%
pravaG i graCanski% prava Fpri"jeri-e, sloboda "iljenja, vjeroispovijes!i, &dr&;ivanja, govora i
!iskaG se;& od 8 Fnajvii "og&i s!&panj os!varivanjaG do H Fpo!p&na ods&!nos! !i% prava +bog
dr;avne represijeG.
Izvor+ 0reedo" 7o&se F2003GO ka!egori+a-ij& poredaka vlas!i i+vrili s& a&!ori.
Svi% pe! poli!i1ki% s&s!ava i"a, "eC&!i", +na1ajna +ajedni1ka obilje;ja# nas!ali s&
i+ a&!ori!arni%, ali !r;ino orijen!irani% re;i"a, koji s& & d&gi" fa+a"a svoga
a&!okra!skog pos!ojanja &n&!ar kon!rolirani% dr&!veni% i poli!i1ki% slobodni%
pros!ora & odreCenoj "jeri !olerirali legaln& poli!i1k& opo+i-ij& koja je, osi" &
$ajvan&, bila organi+irana & s!rana1ko" oblik&. Pre"da ne !reba pre-ijeni!i
va;nos! !i% ele"ena!a de"okra!skog isk&s!va +a pro-ese !ransfor"a-ije N sa"o s&
0ilipini prije posljednje pro"jene s&s!ava i"ali d&go isk&s!vo odr;avanja
slobodni% i po!eni% i+bora, kao i &reCene de"okra!ske s"jene vlas!i N isk&s!va s
obli-i"a legalne poli!i1ke konk&ren-ije i kolek!ivna sjeanja, kao i
ins!i!&-ionalne !radi-ije "ogli bi &!je-a!i na i+glede da se de"okra-ija
konsolidira.
23I
!lika 1G+ Istona i .ugoistona @zija+ kvaliteta demokra%ije i stupanj otvorenosti
autokra%ija
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
Myanmar
Nordkorea
Laos
China
Vietnam
Kambodscha
Maaysia
!in"a#$r
%ndonesien
&haiand
'hii##inen
!(dkorea
&ai)an
Napomena# Brafikon +a svak& +e"lj& poka+&je srednj& vrijednos! sas!avljen& od pe! vrijednos!i
de"okra-ije, koje odgovaraj& par-ijalni" re;i"i"a &sidrene de"okra-ijeO poda-i 2$A)a & !& s&
svr%& i+nova gr&pirani odnosno agregirani. =jes!vi-a se;e od 8 Fnije pris&!noG do 80 Fpo!p&no
isp&njenoG. >edoslijed je &reCen pre"a &k&pnoj vrijednos!i +a Rde"okra-ij&D & 2$A)&. Man"ar
F2&r"aG dos!i;e sa"o "ini"aln& vrijednos! od 8,0.
Izvor+ 2er!els"ann S!if!&ng F200?G.
Ta"li%a##+ !o%ijalno>ekonomski okvirni uvjeti demokratske trans$orma%ije u
Istonoj i .ugoistonoj @ziji
Andone+ija 0ilipini K&;na Koreja $ajvan $ajland
Prosje1ni ras! 24P)a per -api!a
F899:)2002G
2,0 8,2
F899:)2008G
<,9 <,9 :,<
24P per -api!a & 9S4 FPPP, 8999G 2.<:9 :.I8? 8<.3:H 8<.283 ?.?99
Prosje1na. s!opa infla-ije
F899:)2002G
8:,9 H,: <,8 2,8 <,0
S!opa +ad&;enos!i F8999G ::,< 8?,< n.a. n.a. 8<,I
Ne+aposlenos!F8990)2000G <,H I,3 :,2 2,3
F899?)2000G
8,9
>a+ina pis"enos!i F8992)8993G I3,: 9?,8 9H,3 n.a. 9?,:
2roj s!&dena!a na 800. 000 s!anovnika
F8992)8993G
8.8?H 2.9?I 3.803 n.a. 2.2?2
>aspodjela do%odaka
FBini)AndeP, 8990)2000G
0,:8 0,<9 0,:2 0,:0 0,<<
>aspodjela do%odaka
Fodnos boga!iSsiro"ani, 8990)2000G
<,0 82,H ?,: ?,< 9,:
Napo"ene# n.a. Z nije dos!&pno Fno! availableGO 24P Z dr&!veni br&!o proi+vodO PPP Z pari!e!
k&povne "oi.
239
Izvor+ Poda-i s& sas!avljeni pre"a# .roissan! i dr. F2008, 8:2. i d.GO Sands-%neider F2008, :30. i
d.GO Merkel F2002G.
S gledi!a !eorije "oderni+a-ije, $ajvan i K&;na Koreja i"aj& ne&sporedivo bolje
i+glede da se konsolidiraj& od os!ali% a+ijski%, ali i veine la!inskoa"eri1ki%
de"okra-ija, b&d&i da s& privredno +na!no ra+vijeniji, a raspodjela do%odaka,
i"e!ka i pris!&pa obra+ovanj& vrlo je o!vorena i +a iroke slojeve. 9vje!i
!ransfor"a-ije na 0ilipini"a i, osobi!o, & Andone+iji, napro!iv, bi!no s&
nepovoljniji +a de"okra!sk& konsolida-ij&, b&d&i da je & nji"a pro"jena
s&s!ava praena pojava"a ekono"ske kri+e, kri+e dr;avnos!i i nasilja na lokalnoj
ra+ini.
9 ovo" poglavlj& anali+ira! e"o osobi!os!i pro-esa !ransfor"a-ije &
As!o1noj i K&gois!o1noj '+iji. Pri!o" je anali+a N kao i & dr&gi" regionalni"
poglavlji"a N s!r&k!&rirana pre"a !ri"a sveob&%va!ni" proble"a!ika"a#
8. Kako s& i +bog koji% ra+loga a&!ori!arni s&s!avi do;ivjeli ne&spje%M
2. Kako se i s kakvi" re+&l!a!i"a odvijala ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije &
pojedini" !ransfor"a-ijski" +e"lja"aM
:. 6!o se s&s!avno "o;e rei o s!anj& konsolida-ije i b&d&i" i+gledi"a da
se & As!o1noj i K&gois!o1noj '+iji de"okra-ija konsolidiraM
Zaklj&1no e"o na podlo+i rasprave o a+ijskoj de"okra-iji, voCene devedese!i%
godina, ra+"o!ri!i pi!anje je li & pe! anali+irani% +e"alja nas!ao i+vorno a+ijski
oblik de"okra-ije F"eC& os!ali"a, v. Ne%er, 899<O 2ell i dr., 899?O Ne%er i
Marla, 899?G.
*. Tipovi autoritarnih re#ima
Pe! je "ladi% de"okra-ija proi+alo i+ ra+li1i!i% a&!ori!arni% re;i"a. Mog& se
prepo+na!i !ri ra+li1i!a !ipa, od koji% je svaki os!avio i+a sebe spe-ifi1ne %ipo!eke.
*.*. :ilipini! +arcosov sultanistiki re#im
Ld is!ra;ivani% +e"alja 0ilipini "og& posegn&!i +a najvei" f&nd&so"
de"okra!skog isk&s!va. (e pod a"eri1ko" kolonijalno" &pravo" F8I99)89<3G
ra+vile s& se prve s!r&k!&re, na koje se filipinska de"okra-ija "ogla osloni!i
nakon s!je-anja neovisnos!i +e"lje# pri"jeri-e, neovisno pravos&Ce pre"a
a"eri1ko" &+or& Fod 8908G, poli!i1ke s!ranke Fod 890HG, pol&de"okra!ski &s!av
F89:?G, -ivilna vlada pod pokrovi!eljs!vo" S'4)a i &prava & r&ka"a do"ai%
eli!a F2&endia, 899<# I?)IIO .elo+a, 899HG. Za ra+lik& od veine dr&gi% a+ijski%
de"okra-ija dr&gog vala i &na!o1 d&bokoj so-ijalnoj nejednakos!i i odvojenos!i
poli!i1ki% s!r&k!&ra od iroki% "asa s!anovni!va, de"okra-iji sna;no -en!riranoj
na eli!e najprije je polo +a r&ko" &spjeno &klj&1i!i ra+li1i!e so-ijalne sk&pine i
frak-ije eli!a & poli!i1ki s&s!av.
A predsjednik 0erdinand Mar-os je 893?. doao na vlas! de"okra!ski"
i+bori"a. Kao jedini predsjednik & povijes!i 0ilipina &spio je bi!i ponovno
i+abran 8939. MeC&!i", proglaenje" ra!nog s!anja 89H2, +abrano" poli!i1ki%
2H0
s!ranaka !e &svajanje" 9s!ava skrojenog po "jeri jedne osobe Mar-os je okon1ao
de"okra-ij&. $i"e je reagirao na pos!&pke s!ari% vladaj&i% eli!a koje s& sve
1ee kri!i+irale njegov na1in obnaanja vlas!i, koji" je fragiln& ravno!e;& "oi
filipinske eli!is!i1ke i klijen!elis!i1ke de"okra-ije progresivno "ijenjao & svoj&
koris! i & koris! svoji% osobni% sljedbenika FPei, 899Ib, 38G. Pre"da se & po1e!noj
fa+i re;i"a pok&avalo ideoloki legi!i"ira!i a&!okra!sk& vlas! po+ivanje" na
vrijednos!i pop&! na-ionalnog ra+voja i so-ijalne pravde, !a je ideoloka
pre!en+ija, sa;e!a & progra"a!skoj prokla"a-iji Rnovog dr&!vaD, s!&pila & dr&gi
plan s d&ljino" !rajanja Mar-osove vladavine. 9"jes!o !oga, a&!ori!arni
"oderni+a-ijski re;i" sve je vie RdegeneriraoD & personalis!i1ki i
pa!ri"onijalis!i1ki re;i" voCe s jako i+ra;eni" Rs&l!anis!i1ki"D FMaP WeberG
-r!a"a. Naposlje!k& vie nije bilo dr;avne ins!i!&-ije koj& nis& koloni+irali
Mar-os, njegova obi!elj i predsjednikovi %ronies Fdr&goviG. Pored Mar-osa i
njegove osobne ka"arile, &log& predsjednikovi% j&niorski% par!nera +a&+eli s&
filipinska vojska i vladaj&a s!ranka 2ilusang 8agong ;ipunan FPokre! +a novo
dr&!voG, pre"da nis& "ogli +na1ajno &!je-a!i na na1in obnaanja vlas!i F.elo+a,
899HG. $ako je a&!ori!arni re;i" & prvo" red& sl&;io bogaenj& Mar-osa i klike
koja ga je pod&pirala, a da pri!o" nije "ogao bi!no &!je-a!i na pa!ri"onijaln&
s!r&k!&r& filipinskoga dr&!venog pore!ka !e so-ijalni i privredni polo;aj poli!i1ki
"arginali+irane s!are oligar%ije.
*.2. "u#na .oreja! (irokratsko7vojni re#im
Za ra+lik& od 0ilipina, K&;na Koreja "o;e se osloni!i sa"o na vrlo kra!ko
de"okra!sko isk&s!vo. Ld s!je-anja neovisnos!i 8?. kolovo+a 89<I. >ep&blika
Koreja do;ivjela je &k&pno es! ra+li1i!i% poli!i1ki% re;i"a. S i+ni"ko"
kra!ko!rajne 4r&ge >ep&blike F8930)8938G kao i 6es!e >ep&blike Fod 89IIG, rije1
je o a&!ori!arni" re;i"i"a. 5pi+oda Rkva+i-ivilni%D re;i"a,
822
sas!avljeni% od
vojnika i -ivilni% birokra!a, po1ela je nakon p&1a "ladi% 1asnika oko brigadnog
generala Park .%&n)%eea & svibnj& 8938. i !rajala je do velja1e 89II. Privre"eno
posljednji a&!ori!arni re;i" nas!ao je nakon s"r!i a&!okra!skog predsjednika Park
.%&n)%eea. Pod okolnos!i"a koje do danas nis& posve ra+janjene, Parka je 23.
lis!opada 89H9. &s!rijelio njegov vlas!i!i ef !ajne sl&;be. Nakon njegova &"ors!va
re;i" je najprije +apo1eo ograni1en& liberali+a-ij&. MeC&!i", +a sa"o nekoliko
"jese-i vojs-i je pod vods!vo" general@ .%&n 4oo)%,ana i >o% $ae),ooa polo
+a r&ko" da p&+aj&i" dr;avni" &daro" nasilno okon1a +apo1e!e pro-ese
liberali+a-ije. (rlo se br+o .%&n 4oo)%,an kris!ali+irao kao vodea vojna i
poli!i1ka osoba. 9 pse&dode"okra!ski" i+bori"a .%&n je 89I8. dao da ga
i+aber& +a predsjednika.
82:
Ans!i!&-ionalna ar%i!ek!&ra Pe!e >ep&blike pod predsjedniko" .%&n 4oo)
%,ano" F89I0)89IIG
82<
dop&s!ila je ra+"jerno visok s!&panj poli!i1ki% i
graCanski% sloboda. $olerirane s& opo+i-ijske s!ranke !e s& pos!ojale ograni1ene
822
RKva+i-ivilni re;i"iD jes& vojni re;i"i koji i"aj& for"alno -ivilni karak!er F-ivilnog
predsjednika, &s!av, prividno de"okra!ske i+boreG, ali s& s!varno pod do"ina-ijo" or&;ani%
snaga. $ipi1no je da je bivi 1asnik na 1el& re;i"a F&sp. 0iner, 8932G.
82:
Pse&dode"okra!ski, b&d&i da je .%&na i+abrao nede"okra!ski kons!i!&irano i+borni1ko !ijelo.
2H8
"og&nos!i poli!i1ke par!i-ipa-ije & okvir& pol&ko"pe!i!ivni% i+bora. Kon!rola
+akonodavne od s!rane i+vrne vlas!i i ograni1enje poli!i1ke konk&ren-ije
"anip&la-ijo" sig&rnosni" +akoni"a, i+borni" +akonodavs!vo" i +akono" o
s!ranka"a kao i sa"i" 9s!avo" !vorili s&, "eC&!i", for"alne i nefor"alne
prepreke koje s& fak!i1ki !rajno isklj&1ile opo+i-ij& i+ poli!i1kog odl&1ivanja.
Nosei s!&povi bili s& -ivilna birokra-ija, vojska i pod&+e!ni-i. Naglaavanje
openi!i% vrijednos!i pop&! pa!rio!i+"a i "oderni+a-ije kao i for"alno)legalni%
osnova vladavine & 9s!av& koji je skrojen po "jeri vojske "o;e se !&"a1i!i kao
pok&aj legalis!i1kog legi!i"iranja s&s!ava. Manip&la-ija for"alno de"okra!ski"
insi!&-ija"a, koj& je re;i" ekspli-i!no obra+lo;io n&;no& ekono"skog ra+voja i
&gro;avanje" na-ionalne sig&rnos!i od s!rane Sjeverne Koreje, i"ala je sa"o
ograni1en &spje%. Privredna &1inkovi!os! dala je, "eC&!i", re;i"& visok& "jer&
e"pirijske legi!i"nos!i, !ako da se s!abilnos! poli!i1kog s&s!ava "ogla odr;ava!i
na ra+"jerno niskoj ra+ini represije F&sp. .roissan!, 899IbG.
*.2. Tajvan! jednostranaki re#im .uomintanga
'&!ori!arni re;i" & $ajvan& +a&+i"ao je posebno "jes!o "eC& dik!a!&ra"a
+apadno)kapi!alis!i1kog !abora. 9+ i+ni"k& Meksika, bila je rije1 o jedinoj
d&go!rajnoj jednos!rana1koj dik!a!&ri & sk&pini a&!ori!arni% "oderni+a-ijski%
re;i"a s !r;ino" privredo" nakon 4r&goga svje!skog ra!a. Nosi!elj a&!ori!arne
vlas!i bio je K&o"in!ang FNa-ionalna s!ranka, KM$G, koji se 1es!o pogreno
o+na1ava kao lenjinis!i1ka dr;avna s!ranka,
82?
pod vods!vo" kari+"a!i1nog
predsjednika dr;ave .%iang Kai)s%eka F89<9)89H?G !e njegova sina .%iang
.%ing)k&oa F89H?)89IHG. Pobjegavi nakon pora+a & kinesko"e graCanko" ra!&
na o!ok $ajvan F89<9G, na-ionalni kineski re;i" svoj& je legi!i"nos! &glavno"
-rpio i+ !rij& i+vora F.%ao i Mers, 899I, 89)808G#
ideoloke legi!i"nos!i, koja se !rebala pos!ii po+ivanje" na na-ionaln&
ideologij& triju narodnih naela S&n ra!)senaO
823
s !i"e je bila pove+ana
pre!en+ija na !o da re;i" preds!avlja jedin& legi!i"n& vlad& i
"eC&narodnopravnog +as!&pnika -ijele KineO
&gro;avanja sig&rnos!i $ajvana od s!rane N> Kine, koje je i"alo poseban
&1inak kod vie od dva "ilij&na sljedbenika KM$)a koji s& s vlado"
pobjegli na $ajvanO
82<
Pre"a fran-&sko" &+or&, &voCenje novog &s!ava & K&;noj Koreji se o+na1ava kao prela+ak i+
jedne rep&blike & dr&g&. $ako se Prva >ep&blika F89<I)8930G pod predsjedniko" Sng"ano"
>%eeo" "o;e o+na1i!i kao s&l!anis!i1ki re;i", 4r&ga >ep&blika F8930)8938G kao parla"en!arna
de"okra-ija, a $rea F893:)89H:G i Je!vr!a >ep&blika F89H:)89H9G respek!ivno kao birokra!sko)
vojni re;i"i F899IbG.
82?
Sl&;beno osnovan 8982. godine i 892<. &+ sovje!sk& po"o reorgani+iran, KM$ je po svo"e
organi+a-ijsko" &s!rojs!v& dod&e bio lenjinis!i1ka kadrovska par!ija. MeC&!i", +a !aj !ip s!ranaka
nedos!ajali s& "& karak!eris!i1na s!roga %ijerar%ija odl&1ivanja FRde"okra!ski -en!rali+a"DG,
rigidna s!rana1ka dis-iplina !e s!rana1ka ideologija kao +a!voren s&s!av vjerovanja i vrijednos!i
F=& rali, 8998, 888. i d.G.
823
Tri narodna naela s&# F8G narodna dr;ava, !o jes! na-ionalna neovisnos!O F2G narodna vlas!, !o
jes! o+biljenje kineske de"okra-ije s graCanski" pravi"a +a sve Kine+eO F:G narodna dobrobi!, !o
jes! so-ijalno blagos!anje i pravedan privredni s&s!av s priva!ni" vlasni!vo" i dr;avni"
planiranje" & okvir& "ijeanoga privrednog pore!ka F&sp. M*ller, 899H, 3H)39G.
2H2
velikog &spje%a privredne "oderni+a-ije, osobi!o & prva !ri dese!ljea
vlas!i KM$)a.
(ladavina dr;avne s!ranke KM$ !e"eljila se pri!o" na es! sig&rnosni%
"e%ani+a"a F$ien, 8992, ?, i d.O Pei, 899IaG#
8. pro;i"anj& -ijeloga dr;avnog apara!a s!rana1ki" kadrovi"a, a dr&!va
"asovni" organi+a-ija"a s!rankeO
2. &spos!avi %ege"onije KM$)a & s!rana1ko" s&s!av&O
82H
:. inkl&+ivno"e dr;avno" korpora!ivi+"&, koji je velika &dr&;enja kapi!ala,
sindika!e i dr&ge in!eresne sk&pine podredio s!rogoj i djelo!vornoj kon!roli
re;i"aO
<. prijenos& s&s!ava vlas!i >ep&blike Kine F8988)89<9G na poli!i1ki s&s!av
o!oka $ajvana, &+ o1&vanje personalnoga i ins!i!&-ionalnog kon!in&i!e!a
kon!inen!alnog re;i"aO
?. po!kopavanj& de"okra!skog Nankinkog &s!ava i+ 89<H. g&s!i" sple!o"
odredbi o i+vanredno" s!anj& i s!anj& n&;deO
3. "onopoli+a-iji poli!i1ki% ko"pe!en-ija vods!va i odl&1ivanja od s!rane
kari+"a!skoga poli!i1kog voCe.
Pre"da je re;i"ska s!ranka bila &sko ispreple!ena s na-ionalni" kineski"
or&;ani" snaga"a, a s .%iang Kai)s%eko" je do njegove s"r!i 89H?. na 1el&
re;i"a bio general, i+van je svake s&"nje da je a&!ori!arni re;i" i+ vre"ena
KM$)a bio a&!ori!arni "oderni+a-ijski re;i" pod -ivilni" vods!vo" poli!i1ke
s!ranke.
*.5. Tajland! (irokratsko7vojni re#im
'&!okra!ski s&s!av vlas!i $ajlanda "o;e se jedno+na1no svrs!a!i & sk&pin&
birokra!sko)vojni% re;i"a. Pri!o" s& se s!alno s"jenjivali o!voreni vojni re;i"i s
Rkva+i-ivilni" re;i"i"aD, koje s&, dod&e, for"alno vodili -ivilni poli!i1ari ili
bivi vojni-i, al& s& s!varno bili pod nad+oro" or&;ani% snaga. Sredinji
ins!r&"en! legi!i"a-ije vlas!i bilo je po+ivanje na na1ela na-ionalnog ra+voja
F"oderni+a-ijeG, na-ionalne s&verenos!i !e b&di+"a i "onar%ije, koji s& ve
priliko" p&1a refor"ski orijen!irani% vojnika pro!iv apsol&!is!i1ke "onar%ije
Sia"a F89:2G sl&;ili kao opravdanje. Kao nosi!elji vlas!i f&ngirali s& -ivilna
birokra-ija i vojska. Za ra+lik& od &sporedivi% re;i"a, pri"jeri-e & =a!inskoj
'"eri-i, & $ajland& naj1ee nije vladala %&n!a, a s!&panj represije bio je
pre!e;no ni+ak. No, sli1no kao i & =a!inskoj '"eri-i, ope!ovano s& se s"jenjivale
de"okra!ske fa+e s a&!okra!ski" ra+doblji"a.
82I
'&!ori!arni re;i"i $ajlanda "og& se od rani% seda"dese!i% godina 20.
s!oljea, kad je dolo do opre+nog o!varanja i liberali+a-ije Rb&rea&-ra!i- poli!D
82H
7ege"onijski s!rana1ki s&s!avi s&, pre"a Sar!orij& F89H3, 2:0. i d.G, obilje;eni !i"e da pored
vladaj&e R%ege"onijske s!rankeD, koja "onopoli+ira poli!i1k& "o, ne pos!oje dr&ge poli!i1ke
s!rankeO ako ipak pos!oje, ograni1ene s& na s!a!&s Rsa!eli!ski%D ili Rblokovski% s!ranakaD. Ne
pos!oji slobodno poli!i1ko na!je-anje +a bira1ke glasove. $ako s& na $ajvan&, osi" KM$)a,
pos!ojale jo L"ladinska s!ranka !e 4e"okra!sko)so-ijalis!i1ka s!ranka, koje s&, "eC&!i", +bog
infil!ra-ije KM$)ovi% kadrova s!varno bile koop!irane & apara! vlas!i FKa-obs, 89I8, 2<. i d.G.
82I
4e"okra!ski re;i"i pos!ojali s& & $ajland& 89H<)89H3 i od 89II)8998. F7e,ison i 2ro,n,
899<G.
2H:
F>iggs 8933G, naj!o1nije o+na1i!i kao Rpol&de"okra-ijeD F.%ai)anan, 899?G.
Sna;na i+vrna vlas! s pre"ijero" koji nije i+abran na i+bori"a, naj1ee bivi"
vojniko", kon!rolirala je poli!i1ki pro-es odl&1ivanja. Preds!avni1ki do"
proi+aao i+ slobodni% i+bora "ora je dijeli!i ovlas!i sa Sena!o" koji nije bio
de"okra!ski legi!i"iran i koji se veino" sas!ojao od -ivilni% birokra!a i vojnika.
>es!rik!ivni +akoni o "ediji"a, s!ranka"a i &dr&ga"a osig&ravali s&
kons!i!&-ionalne preroga!ive vojne i -ivilne birokra-ije F.%ai)anan, 899?, :<8G.
*.8. Indonezija! izme=u (irokratsko7vojne vladavine i sultanizma
S o!prilike 280 "ilij&na s!anovnika, rasporeCeni% na 8:.000 o!oka i s vie od ?00
narodni% i je+i1ni% sk&pina, Andone+ija je "eC& is!ra;ivani" +e"lja"a ne sa"o
najvee, nego i e!ni1ki i vjerski naj%e!erogenije dr&!vo. Lsi" !oga, Andone+ija je
s &djelo" od oko I? pos!o "&sli"anskog s!anovni!va Foko 8I0 "ilij&naG
najvea isla"ska dr;ava na svije!&. Lsi" "&sli"ana pos!oje sk&pine s!anovni!va
ka!oli1ke, pro!es!an!ske, %ind&is!i1ke i b&dis!i1ke vjeroispovijes!i, kao i
sljedbeni-i !radi-ionalni% religija. 2iva kolonijalna podr&1ja R7olandske As!o1ne
AndijeD s!ekla s& 89<9. neovisnos! kao RSjedinjene 4r;ave Andon+ijeD. $o"e je
pre!%odila viegodinja borba +a na-ionaln& neovisnos! pro!iv ni+o+e"ski%
kolonijalni% pos!rojbi, koje s& nakon povla1enja japanski% ok&pa-ijski% pos!rojbi
& 4r&go"e svje!sko" ra!& F89<2)89<?G &+al&dno pok&avale ponovno
&spos!avi!i kon!rol& nad indone+ijski" ar%ipelago".
(e je 89<?. godine indone+ijski Na-ionalni kongres &svojio 9s!av +a
federa!ivn& indone+ijsk& rep&blik& s predsjedni1ki" s&s!avo". (oCa pokre!a +a
neovisnos!, S&karno, pos!ao je predsjednik. Pre"da je 9s!av predvidio i+abrani
Preds!avni1ki do" F,e9an Per9akilan 7ak=at, 4P>G, i+bor predsjednika od
s!rane de"okra!ski i+abrane !ako+vane Savje!odavne narodne sk&p!ine F(ajelis
Permus=a9aratan 7ak=aG i dalekose;na prava pojedini% s&bjeka!a federa-ije
naspra" sredinje vlade & 4;akar!i, ero+ija &s!avnog &s!rojs!va indone+ijske
de"okra-ije +apo1ela je neposredno nakon s!je-anja neovisnos!i. (ie
predsjedni1ki% dekre!a eli"inirali s& & sa"o nekoliko "jese-i federa!ivni
poredak, a na njegovo je "jes!o s!&pila >ep&blika Andone+ija kao jedins!vena
dr;ava sa S&karno" kao predsjedniko". Bodine 89?0. &svojen privre"eni &s!av
ins!i!&-ionali+irao je parla"en!arni s&s!av vlas!i, & koje" s&, "eC&!i", !ek 89??.
prvi p&! odr;ani opi i+bori. Pre"da s& na-ionalni i+bori 89??. N nakon koji% s&
&slijedili lokalni i+bori 89?H. N bili slobodni i po!eni, nis& pridonijeli rjeenj&
kroni1ne poli!i1ke kri+e. 2orba i+"eC& sek&larni% na-ionalis!a, isla"ski%
s!ranaka i ko"&nis!i1ke ljevi-e, kao i i+ljev ko"&nis!i1kog nasilja nakon !oga jo
s& vie in!en+ivirali poli!i1k& nes!abilnos!.
9+ po!por& vojske predsjednik S&karno je 89?H. objavo" ra!nog s!anja
okon1ao prv& indone+ijsk& de"okra-ij&. 9"jes!o nje nas!&pila je !ako+vana
R&pravljana de"okra-ijaD Fguided demo%ra%=G, e&fe"i+a" i+a kojega se skrivao
personali+irani a&!ori!arni s&s!av F0ei!%, 8932G. A+abrani je parla"en! +a"ijelila
2H<
sk&p!ina sas!avljena od pojedina-a koje je S&karno sa" i+abrao. Ponovno je na
snag& s!&pio 9s!av i+ 89<?, &"jes!o parla"en!arnog s&s!ava vlas!i &veden je
predsjedni1ki, a veina je poli!i1ki% s!ranaka +abranjena.
9n&!arnje poli!i1ke nape!os!i k&l"inirale s& 893?. & navodno"e
dr;avno" &dar& !o ga je planirala ko"&nis!i1ka par!ija, 1ijo" s& ;r!vo" pos!ali
es!ori-a po rang& najvii% 1asnika '2>A)a.
829
Pod vods!vo" po rang& najviega
pre;ivjelog 1asnika vojske, general)bojnika S&%ar!a, p&1 s& krvavo &g&ile
or&;ane snage &+ po"o isla"ski% "ili-ija.
8:0
Na S&%ar!ov& ini-ija!iv&, koji je de
$a%to ve od 893?. i"ao poli!i1k& "o & r&ka"a, S&karna je 893H. s"ijenila
Savje!odavna narodna sk&p!ina i s!avila ga & k&ni pri!vor, gdje je 89H0. &"ro.
9"jes!o njega S&%ar!o je 893I. i+abran +a predsjednika FS&lis!o, 2002, H3G.
'&!ori!arni re;i" !ako+vanoga RNovog pore!kaD, koji je nas!ao kao posljedi-a !i%
dogaCaja, "o;e se obilje;i!i kao vojno)birokra!ski re;i" & kva+i-ivilno" r&%&.
0or"alno +asnovan na 9s!av& i+ 89<?, re;i" je s!varno bio predsjedni1ka
dik!a!&ra pod vods!vo" biveg generala S&%ar!a, 1iji s& nosi!elji & bi!i bile !ri
sk&pine ak!era F&sp. S&nd%a&sen, 89I2O Malle, 2000O 9fen, 2002bG#
or&;ane snage i dr;avna birokra-ija, koji s& "eC&sobno bili &sko
ispreple!eniO
re;i"ska s!ranka Bolkar FPar!ai Golongan 2ar=aGO s!rogo &+evi, ona nije
bila poli!i1ka s!ranka, nego krovna organi+a-ija ra+li1i!i% dr&!veni%
gr&pa-ija koje s& rani% e+dese!i% godina osnovane kao fron!ovske
organi+a-ije & borbi pro!iv ko"&nis!a, no pod S&%ar!o" s& de $a%to igrale
&log& re;i"ske s!ranke, 1iji s& se vodei kadrovi go!ovo isklj&1ivo
regr&!irali i+ 1asni1kog +bora i birokra-ijeO
na-ionalni pod&+e!ni-i kao i sino)indijski poslovni svije!.
Poli!i1ke s& s!ranke, osi" Bolkara, bile +abranjene, pop&! dvij& veli% s!ranaka i+
pedese!i% godina, isla"ske (as=umi i Ko"&nisi1ke par!ije Andone+ije, ili s& se
"orale prisilno &jedini!i & 9jedinjen& s!rank& ra+voja FPPPG i Andone+ijsk&
de"okra!sk& s!rank& FP4AG. Sli1no kao i & birokra!sko)vojni" re;i"i"a & K&;noj
Koreji, provoCeni s& parla"en!arni i+bori F89H8, 89HH, 89I2, 89IH, 8992, 899HG.
A+bori +a Preds!avni1ki do" nis& bili ni ko"pe!i!ivni, ni slobodni, ni po!eni.
Lsi" !oga, +na1enje i+abranog parla"en!a bilo je "arginalno & odnos& pre"a
predsjednik& .
Pre"da nije nedos!ajalo pok&aja legi!i"a-ije RNovog pore!kaD N !reba
ponajprije spo"en&!i & prea"b&li 9s!ava &sidren& ideologij& Pansa%illa,
8:8
koj&
je for"&lirao S&karno N e"pirijska se legi!i"nos! re;i"a & bi!i oslanjala na
njegov& ekono"sk& &1inkovi!os! kao i njegov& pro!&ko"&nis!i1k& deklariranos!
829
@ngkatan 8esenjata 7epu"lik Indonesia, Lr&;ane snage >ep&blike Andone+ije.
8:0
=ov na s!varne ili navodne ko"&nis!e &+rokovao je vie s!o!ina !is&a ;r!ava, pri 1e"& neke
pro-jene navode 1ak brojk& od jedan i pol "ilij&n "r!vi%.
8:8
Pansa%illa sadr;ava pe! na1ela vodilja indone+ijske dr;ave# F8G na-ionalno jedins!vo, F2G
1ovje1nos!, F:G de"okra-ja &!e"eljena na jedins!v& i konsen+&s&, F<G so-ijalna pravda, F?G vjera &
2oga. RAdeja FPansa%lleG najprije se sas!ojala od ne "nogo vie od p&kog na-!a fik!ivne
kons!r&k-ije, koja je kao &jedinj&j&a pla!for"a asvi% Andone;anaV !rebala &kin&!i vjerske i
e!ni1ke nape!os!i F'ren%Wvel, 200:G.
2H?
F=iddle, 8999, 800)80:O 5""erson, 8999, :9G. '2>A je svoj poli!i1ki do"inan!an
polo;aj obra+lo;io &logo" or&;ani% snaga & borbi +a neovisnos! pro!iv
Ni+o+e"ske i kao 1&vara na-ije pro!iv ko"&nis!i1ke prije!nje 893?, kao i
njegovi" +na1enje" +a ra+vojni pro-es +e"lje F7ar"&r!i, 8999, H2)H?O
>obinson, 2008, 2:0)2:<G. Sve do osa"dese!i% godina &!je-aj se or&;ani% snaga
&n&!ar re;i"a s"anjivao. Ka1ao je polo;aj -ivilne birokra-ije i !e%nokra-ije. Na je
!aj na1in nas!ao nov obra+a- odnosa sas!avljen od predsjednika i poli!i1ki%
birokra!a, koji je ob&%vaao +nans!venike, !e%nokra!e i vojsk&, a pripadali s& "& i
isla"ski in!elek!&al-i i voCe sino)indijski% privredni% konglo"era!a F4os-%,
2000, 228G. Paralelno sa sve veo" pa!ri"onijali+a-ijo" re;i"a dolo je do
+g&njavanja aran;"ana "eC& eli!a"a, & 1ije" s& sredi!& bili predsjednik i
njegova obi!elj kao i "ala sk&pina nji%ovi% %ronies Fdr&govaG. Pojednos!avlneno
se ra+voj RNovog pore!kaD od sredine e+dese!i% do kraja devedese!i% godina
"o;e karak!eri+ira!i kao ra+voj koji se odvijao od birokra!sko)vojne ra+vojne
dik!a!&re pre"a re;i"& sa s&l!anis!i1ki" obilje;ji"a. MeC&!i", in!en+i!e!
pa!ri"onijali+a-ije s!r&k!&ra vlas!i & Andone+iji 1ak i na kraj& S&%ar!ove vladavine
nije odgovarao ono"e Mar-osa na 0ilipini"a. 4o kraja RNovog pore!kaD 899I.
'2>A je os!ao sredinje &pori!e re;i"a. A re;i"ska s!ranka Bolkar bila je
organi+a-ijski ja1e ins!i!&-ionali+irana i d&blje &korijenjena & dr&!v& nego
Mar-osov K2=, koji je poli!i1ki !avorio & sjeni.
8:2
2. Prijelazi u druge re#ime
Prijela+i i+ jednoga & dr&gi re;i" & !ri od pe! +e"alja odvijali s& se br+o. 9
K&;noj Koreji F89I?)89IHG, na 0ilipini"a F89I3)89IHG i $ajland& 8992. kraj
!ran+i-ije i po1e!ak fa+e de"okra!ske konolida-ije "og& se jedno+na1no odredi!i,
b&d&i da s& se kons!i!&!ivni de"okra!ski i+bori i donoenje &s!ava &glavno"
sinkrono odvijali, !e s& dovreni +a nekoliko "jese-i. $e;e je odredi!i grani-e
pojedini% fa+a & $ajvan&. Lne se ra+lik&j& ovisno o !o"e odabere"o li kao
ra+djelni-& i+"eC& !ran+i-ije i konsolida-ije prve slobodne parla"en!arne i+bore
F8992G, prve slobodne i i+ravne predsjedni1ke i+bore F8993G ili Fprivre"eniG kraj
de"okra!ske ins!i!&-ionali+a-ije & oblik& revi+ije &s!ava F899HG. 9 Andone+iji se
"o;e govori!i o kraj& !ran+i-ije ako se kao +avre!ak &+"& slobodni
parla"en!arni i+bori i slobodan Fnei+ravanG i+bor predsjednika od s!rane
pala"en!a F8999G. 'ko se, "eC&!i", kao okon1anje !ran+i-ije odabere kraj
&voCenja Fins!i!&-ionali+a-ijeG de"okra!ski% &s!avni% pravila, onda je !ran+i-ija &
Andone+iji dovrena !ek 200:. godine.
2.*. :ilipini! .olaps re#ima i demokratizacija BodozdoC
0ilipini s& bili +a1e!ak R!reeg valaD & pa-ifi1koj '+iji. RS&l!anis!i1ki re;i"D koji
je ins!i!&-ionali+iran Rp&1e" pro!iv sa"og sebeD de"okra!ski i+abranog
predsjednika 0erdinanda Mar-osa 89H2. oslabljen je po1e!ko" osa"dese!i%
8:2
4os-% F2000, 8<G s!oga o+na1ava S&%ar!ov re;i" kao "ijeani oblik s&l!anis!i1koga i
a&!ori!arno)birokra!skog re;i"a s is!akn&!i" polo;aje" or&;ani% snaga.
2H3
godina sve d&bljo" ekono"sko" i N & borbi pro!iv ko"&nis!i1ki% odnosno
"&sli"ansko)se-esionis!i1ki% &s!ani1ki% pokre!a N kri+o" vojne djelo!vornos!i.
0ilipinska srednja klasa, pod&+e!ni-i, sindika!i i dijelovi &je-ajne ka!oli1ke -rkve
!ako s& se sve vie o!&Civali od re;i"a. 4ijelovi vojske ne+adovoljni re;i"o" i
njegovo" nedovoljno" poli!iko" s&+bijanja &s!anaka po1eli s& se dis!an-ira!i od
re;i"a. Ne&1inkovi!os! dr;avne &prave, ende"ski ra+"jeri kor&p-ije Mar-osova
klana i nje"& bliski% %ronies, kao i nepo!i+a" & pop&njavanj& vodei% dr;avni% i
privredni% polo;aja s!i"&lirali s& osnivanje ni+a sk&pina +a lj&dska i graCanska
prava, koje s& djelo"i-e po!ajno, a djelo"i-e o!voreno i+a+ivale a&!ori!arni re;i"
F=ane, 8990O K&n+, 899?G. Poli!i1ke RpogrekeD sa s!ajali!a o1&vanja "oi, pop&!
&bojs!va opo+i-ijskog poli!i1ara 2enigna 'Q&ina F89I:G, koji se vra!io i+
a"eri1kog eg+ila, poli!i+irale s& filipinske gornje i srednje slojeve i +ao!rile
legi!i"a-ijsk& kri+& a&!ori!arnog re;i"a. A S'4 se kao najva;niji par!ner i
vanjskopoli!i1ki "en!or predsjednika Mar-osa dis!an-irao od svog save+nika.
Pre"da s& & !o" !ren&!k& opo+i-ijske s!ranke ponovno bile legali+irane,
8::
+bog
ra+ni% oblika represije, ra+bijanja s!ari% poli!i1ki% s!r&k!&ra, s&parni!va "eC&
ra+li1i!i" gr&pa-ija"a, pa & kona1ni-i i +bog djelo"i1ne koop!a-ije od s!rane
re;i"a, one nis& bile djelo!voran i+a+ov +a Markosov Pokre! +a novo dr&!vo
F7ernande+, 8998, 8H?O $%o"pson, 899?, ?:, 8I2G. Napro!iv, ak!eri -ivilnog
dr&!va, pop&! &dr&;enja poslodava-a, lijevo orijen!irani% sindika!a ili !e"eljni%
organi+a-ija ka!oli1ke -rkve, &spjeno s& & kasnoj fa+i a&!ori!arnog re;i"a
pre&+eli klj&1n& f&nk-ij& & pro!&re;i"sko" o!por& F.larke, 899IG.
S ob+iro" na erodiran& osnovi-& "oi re;i"a, Mar-os je pos!ao ;r!vo"
krive pro-jene, koja je proirena "eC& a&!ori!arni" eli!a"a FPr+e,orski, 8998,
??. i d.G, da e odr;avanje" pse&dode"okra!ski% i+bora "oi +adobi!i
legi!i"nos! i !i"e s!abili+ira!i svoj& vlas!. 9 po!p&noj +abl&di glede s!varne
podrke "eC& bira1i"a, kra!koro1no je +aka+ao predsjedni1ke i+bore +a velja1&
89I3. 0rag"en!iranoj opo+i-iji neo1ekivano je polo +a r&ko" da se s&glasi o
.ora+on 'Q&ino F&dovi-i 2enigna 'Q&inaG kao +ajedni1koj kandida!kinjA. $i"e
je opo+i-ija raspolagala poli!i1ki si"boli1no" fig&ro" koja je, s jedne s!rane,
&;ivala si"pa!ije iroki% slojeva bira1a, ali i po!por& opo+i-ijske krovne
organi+a-ije Na"frel FNa-ionalni graCanski pokre! +a slobodne i+boreG, sk&pina
bliski% pod&+e!ni-i"a FMaka!i 2&siness .l&bG i, prije svega, ka!oli1ke -rkve. S
dr&ge s!rane, .ora+on 'Q&ino nije i"ala osobn& poli!i1k& infras!r&k!&r& "oi i
s!oga & per-ep-iji &"jereni% opo+i-ijski% poli!i1ara nije &gro;avala nji%ov&
pre!en+ij& na poli!i1ko vods!vo.
A+bori s& odr;ani H. velja1e 89I3. >e+&l!irali s& !i"e da s& oba kandida!a
proglasila i+born& pobjed&. Pre"da se ni navodi opo+i-ije djelo"i-e nis& "ogli
provjeri!i, +a velike dijelove javnos!i bilo je po!p&no ne&pi!no da je Mar-osova
pobjeda re+&l!a! opse;ni% "anip&la-ija pri prebrojavanj& glasova. 9 kra!ko!rajno
nejasnoj poli!i1koj si!&a-iji, dok s& oba kandida!a +a sebe rekla"irala pobjed&,
8<. velja1e dijelovi vojske oko !adanjeg +a"jenika na1elnika glavnog s!o;era
0idela (. >a"osa, "inis!ra obrane K&ana Pon-ea 5nrilea !e sk&pine "ladi%
1asnika koja se sa"a na+vala >'M F7e$orm the @rmed *or%es (ovementG
8::
S!ranke, koje s& najprije bile +abranjene nakon Mar-osova pre&+i"anja vlas!i, od 89HI.
sl&;beno s& ope! bile dop&!ene.
2HH
pok&ali s& i+vri!i p&1 F&sp. M-.o, 2000G. Pok&aj p&1a je propao, no bio je
povod +a "asovne prosvjede koji s& na+vani People Po9er, a koji s& doveli do
pada re;i"a. 9 si!&a-iji br+og raspada vlas!i!e osnovi-e poli!i1ke po!pore i
kri!i1kog dr;anja a"eri1ke vlade, Mar-os je s%va!io da je o!jeran & poli!i1k&
i+ola-ij&. Pod pri!isko" S'4)a naposlje!k& je o!iao & eg+il na 7avaje, ali se nije
sl&;beno odrekao svoga predsjedni1kog polo;aja.
9 sa;e!k& se "o;e &!vrdi!i da s& +a kraj a&!ori!arno)s&l!anis!i1kog
Mar-osova re;i"a va;ni sljedei &+ro-i i obli-i dogaCanja#
Uzro%i# Pad Mar-osova re;i"a je N go!ovo klasi1no N posljedi-a
ispreple!anja &n&!arnji% sis!e"ski% i vanjski% &+roka, kao i s!r&k!&rni% 1i"benika
i poli!i1kog djelovanja. An!erno s& privredna kri+a !e kor&p-ija i klijen!elis!i1ka
praksa, koje s& pos!ale disf&nk-ionalne, "eC& sk&pina"a koje s& podr;avale
re;i" dovele do raspada legi!i"nos!i opasnog po njegov ops!anak. 9 kri+i re;i"a
0erdinand Mar-os po1inio je dvije kobne pogreke koje s& dovele do g&bi!ka
vlas!i. Prvo, nije sprije1io &"ors!vo opo+i-ijskog poli!i1ara 'Q&ina i po!-ijenio je
reak-ij& S'4)a. Nakon !o je S'4 "akar djelo"i1no &skra!io podrk& re;i"&,
dospio je i pod vanjskopoli!i1ki pri!isak. 4a bi parirao &n&!arnje"& i vanjsko"
pri!isk& i pribavio re;i"& nov& legi!i"nos! n&;n& +a njegov ops!anak, Mar-os je
dop&s!io i+bore. $o je bila dr&ga s!ra!eka pogreka. Mar-os je do;ivio i+borni
pora+. Nakon !oga vie nije raspolagao "anip&la!ivni" i represivni" res&rsi"a
da bi prob&Ceno"e i "obili+irano" -ivilno" dr&!v& "ogao na"e!n&!i svoj&
pre!en+ij& na a&!ori!arn& vlas!.
Tijek# Kraj Mar-osova re;i"a bio je "jeavina kolapsa re;i"a kojega je
on sa" pro&+ro1io i odo+do i+n&Cene !ran+i-ije. Svoj kolaps re;i" je pro&+ro1io
ne&1inkovi!o" privredno" i &n&!arnjo" poli!iko" FRlegi!i"a-ijska kri+aD +bog
ekono"ske i vojne ne&1inkovi!os!iG i gr&bi% pogreaka & poli!i-i o1&vanja "oi.
Kolaps je i+n&Cen odo+do jer je & "eC&vre"en& "obili+irano dr&!vo dik!a!or&,
nakon njegovi% "jera liberali+a-ije, +aprije1ilo povra!ak s!aroj a&!ori!arnoj
vladavini.
2.2. "u#na .oreja! dogovorena promjena re#ima
9 K&;noj Koreji pad a&!ori!arnog re;i"a, &na!o1 ra+li1i!i" s!r&k!&rni"
kon!eks!&alni" &vje!i"a, i"a neke sli1nos!i s 0ilipini"a. $radi-ionalno sna;na
j&;nokorejska dr;ava +bog svoje je &spjene so-ijalno)ekono"ske "oderni+a-ije
& sve veoj "jeri i+g&bila a&!ono"ij& & odnos& pre"a dr&dr!v&. >a+li1i!i
dr&!veni slojevi i sk&pine sve s& vie konfron!irale birokra!sko)vojni re;i" s
novi" +a%!jevi"a +a ekono"ski", so-ijalni" i poli!i1ki" s&djelovanje".
4od&e, koali-iji dr;avni% 1inovnika, poli!i1ara, kr&pni% pod&+e!nika i vojske,
koja je vladala od p&1a vojske pod vods!vo" generala Park .%&n)%eeja 8938.
godine, polo je jo kraje" seda"dese!i% godina +a r&ko" da krvavo &g&i
de"okra!ski o!por. No nasilno s&+bijanje opo+ivije FRK,angj& "asakarDG
8:<
8:<
9 svibnj& 89I0. dolo je & j&go+apadnoj "e!ropoli K,angj& do "asovni% opo+i-ijski%
prosvjeda pro!iv p&1a generala .%&n 4oo)%,ana i >o% $ae),ooa, !ijeko" koji% je
de"ons!ran!i"a polo +a r&ko" pre&+e!i kon!rol& nad grado". Sa"o nekoliko dana kasnije
p&1is!i s& naredili napad eli!ni% pos!rojbi na K,angj&. 4o danas nije po+na! s!varan broj ;r!ava#
2HI
+ao!rilo je Rper"anen!n& kri+&D Frang, 899<b, 8IG re;i"a pod vods!vo" biveg
generala .%&n 4oo)%,ana, koji je obnaao d&;nos! predsjednika. As!odobno je
rigidna privredna "oderni+a-ija rani% osa"dese!i% godina &+rokovala sve vee
o!&Cenje veliki% sk&pina s!anovni!va od re;i"a S!&den!i, sk&pine +a lj&dska
prava i -rkve sve sna;nije s& dovodile & pi!anje pre!en+ij& s!ari% eli!a na
a&!okra!sk& vlas!. Lpo+i-ija je oja1ala, dok je podrka birokra!sko)vojno" re;i"&
kopnila. $o je re;i"ske eli!e prisililo da reagiraj& prilagodbo". 9 proljee
89I?.dop&!eni s& go!ovo slobodni i+bori +a na-ionaln& sk&p!in&.
A+bori koji s& &prili1eni s na"jero" da se ne&!rali+ira opo+i-ijski
prosvjedni po!en-ijal pokren&li s& liberali+a-ij&, koja je isprva bila kon!rolirana,
ali se onda progresivno po1ela odvija!i vlas!i!o" dina"iko". Lpo+i-ija je &
pripre"i +a i+bore iskoris!ila proirene slobodne pros!ore poli!i1kog ra+voja +a
osnivanje Nove korejske de"okra!ske s!ranke FNK4PG. Lpo+i-ijska in!egra-ijska
s!ranka pre!vorila je i+bore i+ kon!roliranog glasovanja o bilan-i pos!ign&a
.%&nove vlade & referend&" o sa"o" re;i"& F.roissan!, 899Hb, 29HG. 9 save+&
s ra+li1i!i" sk&pina"a -ivilnog dr&!va NK4P)& je polo +a r&ko" da, koris!ei
vje!& s!ra!egij& pregovora i "obili+a-ije, re;i" sve vie dovodi & pi!anje.
'&!ori!arne eli!e vlas!i bile s& pod doda!ni" pri!isko" da reagiraj& +bog
predsjedni1ki% i+bora, koji s& +aka+ani +a prosina- 89IH. Prvobi!no s& !i i+bori
+a"iljeni kao ins!r&"en! for"alno de"okra!ske legi!i"a-ije re;i"a i !rebali s&
osig&ra!i "iran prijenos vlas!i na predsjedni1koj d&;nos!i s .%&n 4oo)%,ana na
njegova s&dionika & p&1& >o% $ae),ooa, no sad s& +na1ajno ograni1ili slobodan
pros!or djelovanja re;i"ski% eli!a.
Za ra+lik& od 0ilipina, & K&;noj Koreji s& pro-es !ran+i-ije odredili
pregovori. Najprije je a&!ori!arno" re;i"& polo +a r&ko" da &"jereno
raspolo;en& opo+i-ij& pon&do" ra+govora o &s!av& obve;e &n&!ar pos!ojei%
poli!i1ki% ins!i!&-ija. Zbog nedos!a!ka spre"nos!i na ko"pro"is pregovori s&
propali ve nakon nekoliko "jese-i. Lpo+i-ija je !&"a1ila da je pregovara1ka
po+i-ija re;i"a !oliko oslabljena da je vjerovala kako "o;e jednos!rano
na"e!n&s!i svoje predod;be. >e;i"ske eli!e spre"ne na pregovore po!-ijenile s&
pak odl&1nos! vods!va NK4P)a i po!por& koje je &;ivalo "eC& radikalnijo"
opo+i-ijo". Kon-esija"a pojedini" sk&pina"a &n&!ar frag"en!iranoga NK4P)a
re;i"ske s& eli!e pok&ale, kao i pre!%odni% dese!ljea, koop!ira!i ra+li1i!e
opo+i-ijske gr&pa-ije, a da !i ak!eri nis& raspolagali iroki" oslon-e" &
de"okra!sko" pokre!& F.roissan!, 899IbG.
As%od je bio po"ak &n&!ar re;i"a & koris! +agovornika 1vrs!e r&ke
FhardlinerG .%&n 4oo)%,ana. Prekid pregovora i+"eC& vlade i opo+i-ije &
!ravnj& 89IH, dakle pok&aj ponovnog +a!varanja a&!ori!arnog re;i"a, i+a+vao je,
"eC&!i", nena"jeravani &1inak N nai"e opo+i-ijsk& "obili+a-ij& iroki% slojeva
gradskog s!anovni!va. 9 si!&a-iji eskala-ije & svibnj& i lipnj& 89IH. "ilij&ni
K&;nokoreana-a de"ons!rirali s& pro!iv .%&nova re;i"a. (ojska se s&o1ila s
odl&ko" da bira i+"eC& krvavog s&+bijanja pro!es!a in!erven-ijo" vojni%
pos!rojbi i pri%vaanja +a%!jeva de"okra!skog pokre!a.
dok s& sl&;beni navodi govorili o 8I9 "r!vi%, disiden!ski s& kr&govi govorili o vie od 2.800
;r!ava F&sp. .&""ings, 899H, :HH. i d.G.
2H9
Kao i na 0ilipini"a, Rvanjski &!je-ajni 1i"beni-iD ograni1ili s& op-ije
djelovanja a&!ori!arni% vlas!odr;a-a. R4e"ons!ra-ijsi &1inakD koji je pol&1io pad
Mar-osova re;i"a godin& dana ranije "orao je j&;nokorejskoj vojs-i bi!i jasan
+nak +a !o da S'4 kao najva;niji save+nik +e"lje vie nije bio spre"an
podr;ava!i a&!ori!arne vlade 1ak i pro!iv sna;nog o!pora & nji%ovi" dr&!vi"a.
Lsi" !oga, +bog preds!ojei% oli"pijski% igara sljedeeg lje!a +e"lja je bila &
;ari!& po+ornos!i "eC&narodni% "edija. Po"i-anje ili o!ka+ivanje igara, koje se
& dani" okolnos!i"a vjeroja!no ne bi "ogle odr;a!i, dovelo bi do "eC&narodne
i+ola-ije +e"lje. S ob+iro" na visoke &n&!arpoli!i1ke i vanjskopoli!i1ke !rokove
represivnog rjeenja naposlje!k& s& &"jerenja-i Fso$tlinersG oko >o% $ae),ooa,
re;i"skoga predsjedni1kog kandida!a, &spjeli rijei!i pi!anje "oi &n&!ar re;i"a &
svoj& koris! F.roissan!, 899IbG. A+javo" od 29. lipnja 89IH. FR3S29)4e-lara!ionDG
>o% je pris!ao na vein& +a%!jeva de"okra!skog pokre!a !e !ako oslobodio p&!
de"okra!i+a-iji.
9 sa;e!k& se o kraj& birokra!sko)vojnog re;i"a K&;ne Koreje "o;e
&!vrdi!i sljedee#
Uzro%i. A & K&;noj Koreji "o;e se &o1i!i "eC&sobno poja1avanje
ispreple!eni% &n&!arnji% i vanjski% 1i"benika kao &+rok kraja a&!ori!arnog
re;i"a. Kao i na 0ilipini"a, so-ijalno)ekono"ske s!r&k!&rne pro"jene i !i"e
pro&+ro1eno +ao!ravanje kri+e legi!i"nos!i prisilili s& re;i"ska eli!e na poli!i1ko
djelovanje. A & K&;noj Koreji s& vladaj&e eli!e podlegle krivi" pro-jena"a.
MeC&!i", pos!oje i neka ods!&panja & &sporedbi s kraje" Mar-osova re;i"a na
0ilipini"a. Naj&o1ljivija ra+lika i+"eC& dvije +e"lje bila je !o !o & K&;noj Koreji
+ao!ren& kri+& legi!i"nos!i a&!okra!ske vlas!i nije i+a+vala ekono"ska
ne&1inkovi!os! nego i+ra+i! &spje% privredne "oderni+a-ije. Bo!ovo na klasi1an
na1in slijedei paradig"& !eorije "oderni+a-ije, novonas!ali srednji slojevi,
radikali+irani s!&den!i i dijelovi radni!va sve s& ja1e +a%!ijevali poli!i1k&
par!i-ipa-ij&. As!odobno je S'4 kao save+nik od ;ivo!ne va;nos!i +a K&;n&
Korej& jasno poka+ao da vie nee pod&prije!i ponovn& vojn& represij& nad
dr&!veno" opo+i-ijo". $o je vladaj&i" eli!a"a s&+ilo op-ije djelovanja &
!olikoj "jeri da je o!varanje re;i"a i+gledalo kao najra-ionalnije rjeenje +a
djelo"i1no osig&ranje vlas!i. MeC&!i", odl&1na pogrena per-ep-ija vojske bila
je da se liberali+a-ija "o;e ograni1i!i i kon!rolira!i odo+go. Zbog "obili+a-ije
-ivilnog dr&!va vojni s& vlas!odr-i &br+o i+g&bili kon!rol& nad +bivanji"a, koja
s& okon1ana de"okra!i+a-ijo".
Tijek. 9 K&;noj Koreji je & pogled& pro"jene re;i"a bila rije1 o "jeavini
RdogovoreneD !ran+i-ije i !ran+i-ije Ri+n&Cene odo+doD. 4ok se na po1e!k& kraja
vojne dik!a!&re pojavio pri!isak Rodo+doD, srednja je fa+a F89I?)89IHG bila
obilje;ena pregovori"a. 9 +avrnoj fa+i a&!ori!arnog re;i"a F!ravanj)lipanj 89IHG
ope! je dina"ik& de"okra!i+a-ije ja1e odreCivao pri!isak Rodo+doD.
2.2. Tajvan! odozgo upravljana promjena sustava
Mnogo ja1e nego na 0ilipini"a ili & K&;noj Koreji kraj a&!ori!arnog re;i"a &
$ajvan& bio je obilje;en djelovanje" re;i"ski% eli!a. Nakon nji%ova bijega od
pobjedonosni% ko"&nis!a 89<9. s kon!inen!a na o!ok $ajvan, na-ionalnoj
2I0
kineskoj vladi pod vods!vo" predsjednika dr;ave .%iang Kai)s%eka, koji je
obnaao svoj& d&;nos! do 89H?, polo je +a r&ko" &spos!avi!i s!abilan i
ins!i!&-ionalno i+diferen-iran a&!ori!arni re;i". PredvoCene K&o"in!ango",
a&!ori!arne s& eli!e "jeavino" dr;avnokorpora!ivis!i1ke kon!role &dr&;enja,
ve+ivanje" ra+li1i!i% so-ijalni% sk&pina & "asovne organi+a-ije s!ranke, kao i
fak!i1kog s&spendiranja de"okra!skoga RnankinkogD &s!ava i+ 89<H, koji je
&veden jo na kon!inen!&, re;i"o" i+vanrednog s!anja, &spjele osig&ra!i svoj&
jednos!rana1k& vladavin& !e +a!vori!i poli!i1ki pros!or spra" svakoga
organi+iranoga dr&!venog pro!es!a F.%ao i Mers, 899I, <I. i d.G.
$ek se seda"dese!i% godina kao odgovor na kri+& legi!i"nos!i, i+a+van&
vanjski" i +ao!ren& &n&!arnji" 1i"beni-i"a, po1eo for"ira!i na-ionalni
opo+i-ijski pokre! koji je se+ao dalje od lokalne ra+ine i individ&alnog disidens!va
FS-%&ber!, 899<, <3. i d.G. S pogresivno" &rbani+a-ijo", podi+anje" obra+ovne
ra+ine i s"anjenje" +na1enja !eri!orijalni% i e!ni1ki% %leavages Fprije svega
i+"eC& kon!inen!alni% Kine+a, koji s& kraje" 1e!rdese!i% godina pobjegli na
$ajvan, i do"ai% $ajvana-aG & koris! f&nk-ionalni% -r!a s&koba, srednji s&
slojevi i "ladi in!elek!&al-i F=o, 8992, :I<. i d.G osobi!o +a%!ijevali vie prava na
poli!i1ko, privredno i so-ijalno s&djelovanje. 9 dr&!v& je nas!ao opo+i-ijski
po!en-ijal koji se naposlje!k&, & ra+doblj& prije dop&nski% i+bora +a =egisla!ivni
&an F+akonodavni do"G i Na-ionaln& sk&p!in& & prosin-& 89HI, for"irao kao
!ako+vani R4ang,ai pokre!D.
8:?
4ang,ai FRi+van s!rankeDG pokre! nije bio
organi+a-ija ili s!ranka s 1vrs!i" s!r&k!&ra"a i jasni" kri!eriji"a 1lans!va nego,
napro!iv, "re;a koja ok&plja pro!ivnike jednos!rana1ke dik!a!&re KM$)a,
o"ladinske refor"a!ore i +agovornike so-ijalnoga, privrednoga i nadasve
poli!i1kog i+jedna1avanja do"ae !ajvanske veine s!anovni!va s Kine+i"a koji
s& pobjegli s kon!inen!a F7albeisen, 89I2, 209G.
4ang,ai je o!po1e!ka -iljao na +a&+i"anje poli!i1ki% polo;aja. >e;i"ski
&"jerenja-i Fso$tlinerG oko .%iang .%ing)k&oa, .%iang Kai)s%ekova sina i od
sredine seda"dese!i% godina vri!elja d&;nos!i predsjednika dr;ave, odl&1ili s&
se, s&o1eni s vir&len!no" &n&!arpoli!i1ko" i vanjskopoli!i1ko" kri+o" po!pore
re;i"&,
8:3
na fak!i1ko !oleriranje ilegalne opo+i-ije, !e s& & okvir& opre+ne
poli!i1ke liberali+a-ije dop&s!ili nje+ino s&djelovanje na lokalni" i na-ionalni"
i+bori"a FW&, 899?, :<. i d.G. A+ 4ang,ai pokre!a naposlje!k& je proi+ala prva
sa"os!alna opo+i-ijska s!ranka $ajvana N 4e"okra!ska s!ranka napre!ka F40PG.
Nakon nje+ina fak!i1kog pri+navanja od s!rane re;i"a &slijedili s& &kidanje
Ropsadnog s!anjaD koje je bilo na sna+i od 89<9. i legali+a-ija poli!i1ki% s!ranaka.
As!odobno je KM$ dao do +nanja da je spre"an pregovara!i s 40P)o" o daljnjog
de"okra!i+a-iji &s!ava i sredinji% poli!i1ki% ins!i!&-ija. Na pri!isak poli!i1ke
opo+i-ije i ra+li1i!i% ak!era -ivilnog dr&!va re;i"ske s& eli!e reagirale s!ra!egijo"
poli!i1kog pre;ivljavanja, kojo" s& d&g& fa+& liberali+a-ije, +apo1e!& ve
seda"dese!i% godina, preveli & de"okra!i+a-ij& &pravljan& odo+go.
8:?
Zbog progresivnog s!arenja Na-ionalne sk&p!ine i =egisla!ivnog &ana od e+dese!i% s&
godina odr;avani !ako+vani Rdop&nski i+boriD, kako bi se pop&nila pra+na "jes!a.
8:3
Bodine 89H8. na-ionalni kineski preds!avni-i isklj&1eni s& i+ 9jedinjeni% naroda, a +a"ijenili
s& i% preds!avni-i N> Kine.
2I8
9+ro-i i !ijek propas!i a&!ori!arne vladavine K&o"in!anga "og& se sa;e!i
na sljedei na1in#
Uzro%i. Za ra+lik& od 0ilipina i K&;ne Koreje, kraj !ajvanskoga
a&!ori!arnog re;i"a +na!no je ja1e bio doda!no po!akn&! vanjski" &+ro-i"a. Zbog
vanjskopoli!i1kog o!varanja S'4)a pre"a Narodnoj >ep&bli-i Kini pod
>i-%ardo" NiPono" F89H8G i s !i"e pove+ano" "eC&narodno" i+ola-ijo"
>ep&blike $ajvan F+ao!reno" 89H9G re;i" KM$)a po1eo je g&bi!i &n&!arnj&
poli!i1k& legi!i"nos!. Proble"i legi!i"nos!i poja1ani s& &spjesi"a !ajvanske
poli!ike "oderni+a-ije, koji s&, kao i & sl&1aj& K&;ne Koreje, +ajedno s dobro
obra+ovani" srednji" slojevi"a &jedno proi+veli i +a%!jeve +a poli!i1ko"
par!i-ipa-ijo". 4vos!r&ki pri!isak, s jedne s!rane vanjskopoli!i1ke i+ola-ije i, s
dr&ge s!rane, +a%!jeva & &n&!arnjoj poli!i-i, po!akn&o je re;i" na korake
liberali+a-ije & nas!ojanj& da ope! pos!igne ra+in& legi!i"nos!i s&s!ava n&;n& +a
njegov ops!anak FPei, 899Ia, 9)82G. No, +a ra+lik& od 0ilipina i K&;ne Koreje,
o!varanje re;i"a nije se +asnivalo na pogrenoj kalk&la-iji vladaj&i% eli!a glede
i+gleda da se odr;e na vlas!i. Ker, +bog sna;ne dr&!vene &korijenjenos!i i
kon!rolirane korpora!ivis!i1ke in!egra-ije s!anovni!va & re;i"ske s!r&k!&re,
K&o"in!ang se "ogao nada!i da e i & &vje!i"a de"okra!ske s!r&k!&re vladavine
os!a!i na vlas!i. (anjskopoli!i1ki pri!isak &slijed la!en!ne prije!nje od s!rane N>
Kine doda!no je djelovao kao s!abili+a!or isk&ani% vanjskopoli!i1ki% sig&rnosni%
s!r&k!&ra re;i"a, a !i"e i ansi pre;ivljavanja re;i"ske s!ranke & &vje!i"a
!ransfor"a-ije.
Tijek. 9 sl&1aj& $ajvana rije1 je o klasi1no" sl&1aj& pro"jene s&s!ava
kojo" s& &pravljale s!are re;i"ske eli!e. Mo "obili+a-ije &n&!arpoli!i1ke
opo+i-ije nije bila dovoljna ni da Rodo+doD prin&di re;i" na povla1enje ni da joj
o"og&i da kao ravnopravan par!ner & pregovori"a s re;i"ski" eli!a"a
dogovori &vje!e pro"jene s&s!ava. >e;i"ska s!ranka KM$ ni & jednoj fa+i nije
i+g&bila kon!rol& nad !ijeko" de"okra!i+a-ije.
2.5. Tajland! promjena re#ima upravljana odozgo
9 $ajland& je vladaj&a koali-ija refor"ski orijen!irane vojske i -ivilne
birokra-ije nakon p&1a be+ prolijevanja krvi pro!iv apsol&!is!i1ke "onar%ije 89:2.
&spjela & d&go" ra+doblj& i+olira!i poli!i1ki s&s!av od os!ali% dr&!veni% sk&pina
F>eine-ke, 899<, 283G. Za ra+lik& od os!ali% 1e!irij& !ransfor"a-ijski% +e"alja,
nije, "eC&!i", pos!ojala kon!in&irana fa+a a&!ori!arne vlas!i. Napro!iv, liberalnije
vlade s"jenjivale s& se s djelo"i-e jako represivni" re;i"i"a F7e,ison, 8993,
H?)I0G. PravL sredi!e poli!i1ke "oi & +e"lji &vijek je bila -ivilna i vojna
birokra-ija. As!odobno, nedovoljan ins!i!&-ionalni kon!in&i!e! poli!i1kog s&s!ava
nije "ogao sprije1i!i fak!i1k& ins!i!&-ionali+a-ij& dr;avnog &dara kao ins!r&"en!a
pro"jene vlas!i al!erniraj&i% vojni% eli!a FS&k%&"b%and, 899:, II0G.
8:H

Poli!i1ke s!ranke i dr&!vene organi+a-ije nis& se & !o"e
Dbirokra!i+irano"E poli!i1ko" pros!or& &spjele &korijeni!i, osobi!o s!oga !o s& i
sa"e dijelo" bile koop!irane od s!rane vojske F7e,ison, 899HG. Slabljenje
8:H
$ajland je i+"eC& 89:2. i 8992. do;ivio 8? ra+li1i!i% &s!ava, 83 vojni% p&1eva Fdeve! je bilo
&spjenoG !e &k&pno ?0 vlada F.%aianan, 899?, :<0G.
2I2
dr;avne a&!ono"ije, koje je &vje!ovano ekono"sko" i dr&!veno" pro"jeno" i
koje je jasno dolo do i+ra;aja & poli!i1ki" po!resi"a rani% seda"dese!i% godina
20. s!oljea,
8:I
dovelo je do opre+nog o!varanja i liberali+a-ije "ureau%rati%
polit=. So-ijalno)ekono"ska pro"jena djelovala je ra+araj&e i na korpora!ivn&
+a!vorenos! vojske, !o je dovelo do poja1ani% !enden-ija frag"en!a-ije &n&!ar
or&;ani% snaga F8<H. i d.G. Kao reak-ija na pro"ijenjene odnose "oi & poli!i-i i
dr&!v& & koris! -ivilni% ak!era, po1e!ko" osa"dese!i% godina dolo je do
ins!i!&-ionali+a-ije D"ekogaE a&!ori!arnog s&s!ava, koji se & li!era!&ri o+na1ava
kao demidemo%ra%= ili semidemo%ra%= F=ik%i!, 8992O .%ai)anan, 899?G. Sna;na
i+vrna vlas! na 1el& s pre"ijero" koji nije i+abran, naj1ee bivi" vojniko",
kon!rolirala je pro-es poli!i1kog odl&1ivanja. Preds!avni1ki do" proi+aao i+
slobodni% i+bora "orao je svoje ovlas!i dijeli!i s i"enovani" Sena!o", & koje"&
s& vein& 1inili birokra!i i vojni-i.
Pre"da je i sa"o o!varanje "ureau%rati% polit= & vojs-i i &pravi bilo
sporno, ono je najprije dovelo do kra!ke de"okra!ske fa+e s parla"en!arni"
i+bori"a 89II. i for"iranje" vlade ovisne o povjerenj& parla"en!a. Lna je ve &
proljee 8998. okon1ana p&1e" ne+adovoljni% vojnika ok&pljeni% oko generala
S&-%inde.
No"iniranje S&-%inde +a pre"ijera od s!rane parla"en!arni% s!ranaka
bliski% vojs-i N s&pro!no njegov& pre!%odno" obeanj& da e se priliko" !vorbe
vlade dr;a!i po s!rani N &rbani s& srednji slojevi & glavno" grad& 2angkok&
do;ivjeli kao ekla!an!no krenje poli!i1ki% dogovora FM&rra, 8993, 889)83HG.
>eagiraj&i na !o, ak!eri -ivilnog dr&!va & save+& s pro!&vojni" s!ranka"a
"obili+irali s& viednevne prosvjede & glavno" grad&. Pok&aji s&+bijanja
ne"ira silo" od&+eli s& vojs-i posljednje re+erve legi!i"nos!i. Naposlje!k& se i
kralj dis!an-irao od p&1is!a. S&-%indina je po+i-ija pos!ala neodr;ivo". 9 svibn&
8992. ods!&pio je s pre"ijerskog polo;aja. Kao i pre!%odno nakon p&1a & velja1i
8998, ins!alirana je prijela+na vlada koja je &pravljala prijela+o". Za $ajland se &
sa;e!k& "o;e rei sljedee#
Uzro%i. Za ra+lik& od 0ilipina, K&;ne Koreje i $ajvana, vanjski 1i"beni-i
nis& i"ali go!ovo nikakv& &log& & vie p&!a prekidano" pro-es& de"okra!i+a-ije
$ajlanda. 4od&e, okon1anje konfron!a-ije i+"eC& ko"&nis!i1ki% dr;ava
Andokine i $ajlanda kao Rdr;ave na fron!iD nedvojbeno je &!je-alo na !ajlandsk&
&n&!arnj& poli!ik&, b&d&i da je !i"e o!e;ano isklj&1ivanje poli!i1ke opo+i-ije kao
Rproko"&nis!i1ke s&bver+ijeD. No vojni je re;i" sr&en isklj&1ivo +bog
&n&!arnji% &+roka. Lni se, prije svega, "og& nai & pogrenoj s!ra!ekoj odl&-i
vladaj&i% generala. (ojna je %&n!a po!-ijenila snag& opo+i-ije kad je S&-%inda
prekrio i"pli-i!ni dogovor da nee pre&+e!i polo;aj pre"ijera. Kad je o!voreno"
represijo" Fs vie od ?0 "r!vi%G pok&ao s&+bi!i prosvjede i+a+vane njegovo"
pogreno" odl&ko", p&1is!i s& napravili i dr&g& pogren& ra1&ni-&. >epresija
posljedovala !i"e da se opo+i-ija 1vre pove+ala, a &n&!ar koali-ije koja je bila
+a S&-%ind& oslabila je podrka koj& je &;ivao. Slabljenje osnovi-e koja ga je
podr;avala i ja1anje opo+i-ije kao posljedi-e pogreno prora1&na!i% odl&ka pravi
s& &+ro-i kraja +asad posljednjega birokra!sko)vojnog re;i"a $ajlanda.
8:I
Misli se na s!&den!sk& pob&n& & lis!opad& 89H:, koja je pokren&la kra!ak de"okra!ski
intermezzo, krvavi vojni p&1 89H3. i ko"&nis!i1ki o!por !ijeko" seda"dese!i% godina.
2I:
Tijek. Pro"jena poli!i1kog s&s!ava & $ajland& "ijeani je oblik i+"eC&
!ran+i-ije po1e!e Rodo+goD i !ran+i-ije Ri+n&Cene odo+doD. A+bori"a 8992. pro-es
!ransfor"a-ije bio je pokren&! Rodo+goD. Nakon !oga je, "eC&!i", Rpri!isak
odo+doD one"og&io vojs-i da nas!avi vlada!i & for"alno de"okra!ski"
&vje!i"a.
2.8. Indonezija! demokratizacija iznu=ena BodozdoC i zapoeta BodozgoC
$ijek !ran+i-ije & Andone+iji "o;e se podijeli!i & 1e!iri fa+e F&sp. Malle, 2000G.
4vije prve fa+e N des!abili+a-ija a&!ori!arnog re;i"a F899H)899IG i neposredni
slo" S&%ar!ove vladavine Fsvibanj 899IG N & pravo" s"isl& "arkiraj& prijela+ i+
jednoga re;i"a & dr&gi. $rea i 1e!vr!a fa+a dogovaranja de"okra!skog prijela+a
pod privre"eno" vlado" predsjednika 7abibiea F899I)8999G i nas!avak
!ran+i-ije pod de"okra!ski" vlada"a predsjednika 'bd&rra%"ana Wa%ida
F8999)2008G i Mega,a!i S&karnop&!ri F2998)00<G ob&%vaaj& pro-es
ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije.
Prve na+nake p&ko!ina & a&!ori!arnoj re;i"skoj koali-iji vojske, Bolkara i
klana oko predsjednika S&%ar!a poka+ale s& se kasni% osa"dese!i% godina nakon
vie od dva dese!ljea a&!ori!arne vlas!i, kad je dolo do rekonfig&ra-ije re;i"ske
eli!e & koris! -ivilni% ak!era, a na !e!& vojske. 9n&!ar or&;ani% snaga sve s&
glasniji bili +a%!jevi +a refor"a"a, pri"jeri-e 89I9, kad s& vojni +as!&pni-i &
Preds!avni1ko" do"& podr;ali ni+ sasl&anja o !e"i Ro!vorenos! re;i"aD
F>obinson, 2008G. 9spjena ra+vojna poli!ika S&%ar!ova re;i"a pospjeila je &
indone+ijsko" dr&!v& d&bok& dr&!ven& pro"jen&, koja je &+rokovala nas!anak
novoga srednjeg sloja & velegradski" sredi!i"a, kao i nove sk&pine do"ai%
pod&+e!nika F5""erson, 8999, <<O 7ar"&r!i 8999, H2. i d.G. Pre"da s&
sek&ndarni so-ijalni &1in-i ekono"skog pro-esa "oderni+a-ije bili slabije
i+ra;eni nego, pri"jeri-e, & $ajvan& i K&;noj Koreji, ipak s& re+&l!irali
poveanje" opo+i-ijskog po!en-ijala & dr&!v&.
S&%ar!o je vladao &+ o!varanje poli!i1kog s&s!va, koje je, "eC&!i", ve
sredino" devedese!i% godina ob&s!avljeno. 9 !o doba nije ni &n&!ar re;i"a ni
i+van njega pos!ojala o+biljna poli!i1ka konk&ren-ija S&%ar!& i njegov& RNovo"
pore!k&D. >e;i"&, koji je pre"a vani i+gledao "onoli!an, s&pro!s!avljala se
ne"ona opo+i-ija, 1iji" je s!ranka"a i gr&pa-ija"a nedos!ajalo jedins!va,
prodornos!i i dr&!vene po!pore da bi ini-irale sli1an prosvjedni pokre! kao &
K&;noj Koreji i 0ilipini"a od sredine osa"dese!i% godina.
Kraj S&%ar!ove vladavine nakon :2 godine s!oga je +a re;i"ske eli!e, kao
i +a opo+i-ij& doao jednako neo1ekivano. 9 lje!o 899H. i+dan-i !ako+vane
a+ijske kri+e dos!igli s& Andone+ij&. Andone+ijska r&pija sna;no je devalvirana i
na-ionalni finan-ijski sek!or dospio je pod "asivan pri!isak. 9n&!ar re;i"a i+bila
s& ;es!oka sporenja o pi!anj& kako !reba reagira!i na prije!e& "one!arn& i
finan-ijsk& kri+&. Kad s& privredni proble"i eskalirali, dolo je do so-ijalni%
ne"ira. Lni s& & !ravnj& 899I. dosegn&li ra+"jere koji s& &gro;avali vlas! kad s&
se s!&den!ski prosvjedi proirili na dr&ge dr&!vene sek!ore. No re;i"& je najprije
polo +a r&ko" da se s!abili+ira. S jedne je s!rane !o bilo posljedi-a nesposobnos!i
opo+i-ijski% voCa da prevladaj& osobna s&parni!va i slijede +ajedni1k& s!ra!egij&
2I<
FMie!+ner, 8999, H0. i d.G. S dr&ge s& se s!rane de"ons!ra-ije pro!iv re;i"a do
svibnja 899I. odvijale prak!i1ki be+ vods!va, ali s& s!alno o;ivljavale +bog
pogreni% odl&ka re;i"ski% eli!a i s&koba &n&!ar a&!ori!arnog bloka.
Po1e!ko" svibnja 899I, nakon ni+a neodl&1ni% reak-ija vlade &
ekono"skoj poli!i-i i nakon !o je vlada povisila -ijene goriva, dolo je do
eskala-ije ne"ira pro!iv re;i"a. 9po!rijebljeno je "asivno poli!i1ko nasilje,
o!prilike 8200 lj&di je palo kao njegove ;r!ve. $o je dovelo do raspada a&!ori!arne
re;i"ske koali-ije. Poli!i1ari Bolkara, podpredsjednik 7abibie kao i dijelovi
vojske oko glavnog +apovjednika or&;ani% snaga" generala Wiran!a, dis!an-irali
s& se od S&%ar!a. S&%ar!o je naposlje!k& ods!&pio kad s& se vodei 1lanovi re;i"a
okren&li pro!iv predsjednika, koji je !ek nekoliko "jese-i prije !oga po!vrCen na
svoj& d&;nos!i. (ods!vo parla"en!a javno je po+valo S&%ar!a na os!avk&, a &
pro!ivno" s& prije!ili s"jeno" s polo;aja, 4ana 28. svibnja S&%ar!o je nakon jo
jednoga, posljednjeg ra+govora s generalo" Wiran!o" ob+nanio svoj& os!avk&.
(ojska, koja je posljednji% godina S&%ar!ove vladavine bila po!p&no pod
osobno" kon!rolo" predsjednika i in!erno je bila podijeljena, vidjela je prigod&
da sa"a pre&+"e vlas! FWal!ers, 8999, 38O =iddle, 8999G.
Na S&%ar!ovo "jes!o je kao poglavar dr;ave prisegn&o po!predsjednik 2.
K. 7abibie. 7abibie, koji je &n&!ar sa"og re;i"a bio sna;no osporavan i pod
pri!isko" opo+i-ije i ino+e"s!va, ned&go nakon svoga s!&panja na d&;nos!
objavio je spre"nos! da & okvir& &s!avni% pos!&paka +apo1ne poli!i1ko o!varanje
i de"okra!i+a-ij&. $i"e je !ran+i-ijski pro-es preao & fa+& dogovaranja o
de"okra!ski" pos!&p-i"a i ins!i!&-ija"a, koja je &glavno" bila pod
do"ina-ijo" ra+li1i!i% sk&pina eli!a S&%ar!ova re;i"a.
9+ro-i i !ijek prijela+a & de"okra-ij& "og& se sa;e!i na sljedei na1in#
Uzro%i. Ld de"okra-ija koje is!ra;&je"o & Andone+iji s& vanjski ra+vojni
pro-esi i"ali najvei &!je-aj na kraj a&!ori!arnog re;i"a, dok s& s!r&k!&rne
pro"jene, & s"isl& dr&!vene !ransfor"a-ije po!akn&e "oderni+a-ijo", i"ale
"al& &log&. 5ks!erno i+a+vana privredna kri+a N na koj& je Andone+ija, "eC&!i",
bila ranjiva +bog disf&nk-ionalne privrede re;i"a, kojo" s& do"inirali S&%ar!ovi
%ronies N dovela je do ras!akanja legi!i"nos!i re;i"a koje je bilo opasno +a
njegov ops!anak. Kri+a legi!i"nos!i re+&l!irala je kri+o" re;i"a. Nedos!a!ak
fleksibilnos!i re;i"a i nespre"nos! S&%ar!a da +apo1ne n&;ne refor"e kako bi
korak po korak i+aao & s&sre! +a%!jevi"a s!&den!ske opo+i-ije i !ako s"anjio
pri!isak na re;i" s&+ili s& slobodni &n&!arpoli!i1ki pros!or re;i"a & odnos& pre"a
njegovi" kri!i1ari"a i poja1ali s& pri!isak "eC&narodni% kredi!ora FAM0, S'4,
59G. Lvisnos! re;i"a o "eC&narodnoj podr-i +bog "one!arne i finan-ijske kri+e
pos!avila "& je &ske grani-e & pogled& "og&nos!i pri"jene represije. 9 !akv& je
s!anj& dolo do podjele & re;i"& na so$tliners, koji s& se +a&+i"ali +a s"jen&
S&%ar!a, i hardliners, koji s& odbijali povla1enje predsjednika. !o$tliners s& bili
sposobni da se s op-ijo" -ivilne prijela+ne vlade pod novi" vods!vo" na"e!n& &
odnos& na hardliners i radikaln& s!&den!sk& opo+i-ij&. Po!onja je bila preslaba da
i+n&di !ren&!a1n& pro"jen& vlas!i Fkao na 0ilipini"aG. Lr&;ane s& snage +bog
S&%ar!ove poli!ike bile preslabe da bi kao sa"os!alni ak!er "ogle &!je-a!i na
!ran+i-ij&.
2I?
Tijek. Na prvi se pogled prijela+ i+ jednoga re;i"a & dr&gi & Andone+iji
odvijao sli1no kao na 0ilipini"a ) kao revol&-ija odo+do ) koja je &+rokovala br+
kolaps pa!ri"onijalne vladavine predsjednika S&%ar!a. 0a+a liberali+a-ije &
pravo" s"isl& nije prepo+na!ljiva. No, +a ra+lik& od 0ilipina, a&!ori!arni je
vladavinski blok poka+ao p&ko!ine vrlo kasno i na vr%&n-& re;i"ske krie. Sli1no
kao i & K&;noj Koreji, rjeenje +a nasljednika a&!ori!arnog vladara pronaCeno je
&n&!ar re;i"a. Pod vods!vo" prijela+ne vlade predsjednika 7abibiea, koja je
pre&+ela d&;nos! slijedo" in!ernog &reCenja pi!anja nasljednika, sli1no kao i &
$ajland& pod prijela+no" vlado" pre"ijera 'nanda, provedene s& refor"e n&;ne
+a odr;avanje slobodni% i po!eni% i+bora. Pro-es revi+ije ins!i!&-ija +avrio je
nakon 8I "jese-i prvi" de"okra!ski" i+bori"a od 89??. i i+boro" nove vlade
pod predsjedniko" Wa%ido" & prosin-& 8999. Paralele s !ijeko" !ran+i-ije &
$ajvan& "og& se vidje!i & !o"e !o s& s!are eli!e a&!ori!arnog re;i"a +adr;ale
poli!i1k& kon!rol& nad prvo" fa+o" ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije. Pregovori o
S&%ar!ovoj os!av-i odvijali s& se go!ovo isklj&1ivo i+"eC& so$tliners i hardliners
&n&!ar sa"oga a&!ori!arnog re;i"a, na !o opo+i-ija nije i"ala go!ovo nikakva
&!je-aja. >e+&l!a! je bio da s& !e"eljni ele"en!i a&!ori!arnog re;i"a isprva os!ali
o1&vani.
2.9. Jakljuak
Koje se spe-ifi1ne +ajedni1ke -r!e i ra+like "og& prepo+na!i & pojedini"
pri"jeri"a !ransfor"a-ije & is!o1noj '+ijiM 6!o i% ra+lik&je od ra+voja & dr&gi"
!ransfor"a-ijski" regija"a & !ree" val& de"okra!i+a-ijeM Kao svepris&!an
obra+a- &o1ljivo je da se de"okra!i+a-ija a&!ori!arni% re;i"a "o;e objasni!i
+ajedni1ki" djelovanje" s!r&k!&rni% 1i"benika i poli!i1kog djelovanja. 9
$ajland&, $ajvan& i K&;noj Koreji &+ro-i podrivanja so-ijalno)s!r&k!&rne osnovi-e
a&!ori!arne vladavine, a !i"e srednjoro1ne i d&goro1ne pro"jene ravno!e;e "oi
i+"eC& dr;ave i dr&!va & koris! po!onjega bili s& so-ijalna !ransfor"a-ija i
so-ijalna "obili+a-ija, koje je po!akn&la "oderni+a-ija. $eorija "oderni+a-ije &
na1el& "o;e objasni!i &+roke pro"jena s&s!ava. Na 0ilipini"a je, prije svega,
nesposobnos! a&!ori!arni% vladaj&i% eli!a da isp&ne "oderni+a-ijska obeanja
ras!vorila osnovi-& legi!i"nos!i a&!ori!arnog re;i"a. 9 Andone+iji s& s!r&k!&rna
pro"jena i a+ijska kri+a po!resli s!abilnos! a&!ori!arnog re;i"a. As!o1noa+ijska
isk&s!va s !ransfor"a-ijo" po!vrC&j& !e+& da s& a&!ori!arni s&s!avi koji svoj&
pre!en+ij& na vlas! obra+la;& n&;no& privrednog ra+voja s&o1eni s oseb&jno"
dile"o". Ker, &spjesi "oderni+a-ije s progresivni" diferen-iranje",
pl&rali+iranje" i organi+iranje" dr&!va poveavaj& i pri!isak da se a&!okra!ski
re;i" de"okra!i+ira. Zbog !oga pos!oji velika vjeroja!nos! da e se re;i"
d&goro1no s&o1i!i s al!erna!ivo" i+"eC& de"okra!skog o!varanja i poja1ane
represije.
$a, na prvi pogled &vjerljiva, arg&"en!a-ija !eorije "oderni+a-ije
objanjava dod&e na1eln& sklonos! a&!ori!arni% Fne i !o!ali!arni%G re;i"a kri+a"a
s!abilnos!i, ali ne i !o +a!o & konkre!no" !ren&!k& po1inje poli!i1ka
de"okra!i+a-ija, kao ni !o kako se ona odvija i do kakvi% is%oda dovodi. 9
odnos& na !a pi!anja naa je anali+a poka+ala da s& po1e!ak, obli-i odvijanja i
2I3
&spje% pro-esa de"okra!i+a-ije & velikoj "jeri &vje!ovani per-ep-ijo",
in!eresi"a i djelovanje" ak!era. $ako s& pogrene pro-jene a&!ori!arni% eli!a
vlas!i & $ajland&, K&;noj Koreji, Andone+iji i na 0ilipini"a bile & velikoj "jeri
odgovorne +a 1injeni-& da s& se opo+i-iji o!vorili poli!i1ki pros!ori koji s& se
"ogli iskoris!i!i pro!iv re;i"a. Sa"o je & $ajvan& a&!ori!arni" eli!a"a polo +a
r&ko" da kon!roliraj& dina"ik& poli!i1ki% refor"i !ijeko" -ijelog ra+doblja
pro"jene s&s!ava.
Kon!ingen-ija s!ra!ekog djelovanja hardliners i so$tliners a&!okra!ski%
re;i", kao i &"jerene i radikalne opo+i-ije & pro-esi"a de"okra!i+a-ije biva ipak
ograni1ena ins!i!&-ionalni" i "eC&narodni" res!rik-ija"a djelovanja.
(anjskopoli!i1ki pri!isak S'4)a na .%&nov re;i" & K&;noj Koreji, 0erdinanda
Mar-osa na 0ilipini"a kao i dr;avno i s!rana1ko vods!vo & $ajvan&, !e &p&enos!
dr;avnog vods!va Andone+ije na finan-ijsk& po"o "eC&narodni% kredi!ora radi
po!pore vlas!i!oj privredi svaki s& p&! po!akn&li a&!ori!arne eli!e na pokre!anje
odnosno forsiranje poli!i1ke liberali+a-ije i +na!no poveali po!en-ijalne !rokove
represivnog rjeenja &n&!arnji% poli!i1ki% kri+a legi!i"nos!i.
Konkre!ni obli-i odvijanja i re+&l!a!i pro-esa poli!i1ke liberali+a-ije i
de"okra!i+a-ije & is!o1noj '+iji obilje;eni s&, "eC&!i", i karak!ero" i
ins!i!&-ionalno" s!r&k!&ro" a&!ori!arni% re;i"a. (a;i sljedee pravilo# !o s&
a&!ori!arni re;i"i ins!i!&-ionali+iraniji i !o s& grani-e dr&!venog i poli!i1kog
pl&rali+"a bile res!rik!ivnije, !o je bio "anji &!je-aj -ivilnodr&!vene i poli!i1ke
opo+i-ije na po1e!ak !ransfo"a-ije i nje+in !ijek. Lndje gdje s& ins!i!&-ionalna
ko%eren!nos! i !rajnos! re;i"a Fopeni!o# =in+, 89H?O 5-ks!ein i B&rr, 89H?G bili
osobi!o niski, gdje s& so-ijalni i poli!i1ki pros!ori slobode pod re;i"o" bili
osobi!o veliki, a slaba je dr;ava jedva i"ala a&!ono"ij& i a&!ori!e! spra"
dr&!veni% ak!era, &!je-aj je -ivilnog dr&!va i opo+i-ije na !ran+i-ij& bio osobi!o
velik. $o ponajprije va;i +a 0ilipine. Najslabiji je bio &!je-aj opo+i-ije & $ajvan&,
re;i"& s najvii" s!&pnje" ins!i!&-ionalne ko%eren!nos!i i !rajnos!i, kao i s
najslabiji" dr&!veni" i poli!i1ki" pl&rali+"o".
2. Institucionalizacija demokracijK
Kao !o se kraj a&!okra!ski% re;i"a dogodio na ra+li1i!e na1ine, !ako se ra+li1i!o
odvijala i ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije & +e"lja"a As!o1ne i K&gois!o1ne
'+ije. 'li, ne ra+lik&j& se sa"o pos!&p-i i ra+doblja kons!i!&-ionali+a-ije
de"okra-ija, "eC&sobno +na1ajno ods!&paj& i re+&l!a!i# & pe! dr;ava nas!ala s& &
1e!iri ra+li1i!a pos!&pka donoenja &s!ava, !ri ra+li1i!a !ipa de"okra!ski% s&s!ava
vlas!i sa iroki" spek!ro" varija-ija &s!avnopravni% Rfini% podeavanjaD & sple!&
ovlas!i i+vrne, +akonodavne i s&dbene vlas!i.
2.*. :ilipini! ponovna uspostava predsjednikog sustava vlasti
A+borna pobjeda .ora+on 'Q&ino i raspad a&!ori!arne koali-ije vlas!i, skrojene po
Mar-osovoj osobnoj "jeri, oslobodili s& p&! opo+i-iji da ponovno de"okra!ski
osvoji poli!i1ke ins!i!&-ije. MeC&!i", privre"ena Rrevol&-ionarna vladaD pod
2IH
vods!vo" .ora+on 'Q&ino s&o1ila se ne sa"o sa ;es!oki" o!poro" pris!aa
s!arog re;i"a, neposl&ni% vojnika i ra+li1i!i% gerilski% organi+a-ija, nego je +bog
svoje dvojbene de"okra!ske legi!i"nos!i bila osporavana i & !abor& pro!ivnika
Mar-osa.
(e "jese- dana nakon s!&panja na d&;nos! nove privre"ene vlade
doneen je prijela+ni &s!av, koji je s!avio i+van snage s!ari Mar-osov &s!av. Za
vrije"e prijela+nog &reCenja i+rada novog &s!ava povjerena je jedno"
povjerens!v&, 1ije je 1lanove i"enovala predsjedni-a. 9s!avno se povjerens!vo &
nekoliko "jese-i &glavno" s&glasilo o klj&1ni" !o1ka"a novoga !e"eljnog
pore!ka, koji se oslanja na prvi filipinski &s!av i+ 89:?. F.roissan!, 2002aG# F8G
ja1anje (r%ovnog s&da, koji je pod Mar-oso" ra+vla!en, F2G obnova
predsjedni1kog s&s!ava vlas!i, F:G obnova dvodo"nog s&s!ava, sas!avljenog od
Sena!a i Preds!avni1kog do"a.
F8G 9 pogled& ovlas!i !o s& dane (r%ovno" s&d&, &s!avo!vor-i dr&ge
filipinske de"okra-ije FponovnoG s& se orijen!irali pre"a a"eri1ko" "odel&
F&sp. !abli-& :?G. Poli!i1ka neovisnos! (r%ovnog s&da 0ilipina, koja je
s&spendirana pod Mar-oso", +na!no je oja1ana novi" &reCenje" pos!&pka +a
pop&njavanje s&da1ki% polo;aja. 9 ko"bina-iji s na1elo" neopo+ivos!i vr%ovni%
s&da-a !o je !rebalo sprije1i!i da i+vrna vlas! "o;e jednos!rano &!je-a!i na sas!av
s&da.
F2G 9"jes!o pol&predsjedni1kog s&s!ava, koji je Mar-os for"alno &veo ali
ga & s!varnos!i nikad nije provodio, obnovljen je predsjedni1ki s&s!av vlas!i prve
filipinske de"okra-ije. As!odobno s& ograni1ene predsjedni1ke ovlas!i pove+ane s
i+vanredni" s!anje" i i donoenje" &redbi, koje s& pod Mar-oso" bile iroko
pos!avljene. Pre"a novo" 9s!av&, filipinski predsjednik i"a isklj&1iv&
nadle;nos! +a i+rad& na-r!a i predlaganje prora1&nskog +akona. No predsjednik
ne"a pravo na +akonodavn& ini-ija!iv&. A"a pravo & sl&1aj& pob&ne, privredne
kri+e !e epide"ija i prirodni% ka!as!rofa na-ionalni% ra+"jera proglasi!i s!anje
n&;de. Prokla"a-ija i+vanrednoga ili ra!nog s!anja +a%!ijeva, "eC&!i", s&glasnos!
kvalifi-irane veine & oba do"a Kongresa. Manda! predsjednika ograni1en je na
es! godina be+ "og&nos!i ponovnog i+bora.
F:G Napokon je ponovno &veden si"e!ri1ni dvodo"ni s&s!av s
Preds!avni1ki" do"o" i Sena!o", koji je 89<3. &spos!avljen pre"a a"eri1ko"
&+or&. Lba do"a &glavno" ravnopravno s&djel&j& & +akonodavno" pos!&pk&.
Sli1no kao i +a ins!i!&-ij& predsjednika, filipinski je +akonodava- i +a parla"en!
&veo ograni1enja "anda!a. Lno i+nosi dva kon+ek&!ivna "anda!a +a Sena!
odnosno !ri +a Preds!avni1ki do", &+ "og&nos! ponovne kandida!&re & neko"e
kasnije" !ren&!k&.
Ans!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije dovrena je &s!avni" referend&"o" &
velja1i 89IH, na koje" je 9s!av pri%vaen !ro1e!vr!insko" veino" dani%
glasova. Nakon !oga s& & svibnj& 89IH. odr;ani slobodni i+bori +a Kongres. Lni
"og& slovi!i kao kons!i!&!ivni i+bori +a de"okra-ij&. Pre"da je prigodo"
s"jene Mar-osova re;i"a "obili+a-ija odo+do i"ala va;n& &log&, fa+a
ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije ipak va;i kao projek! koji" je &pravljala s!ara
poli!i1ka eli!a koja je dese!ljei"a &korijenjena & poli!i1ko" s&s!av&. Lna je
2II
sa"o privre"eno bila pro!jerana s polo;aja poli!i1kog odl&1ivanja, ali se ponovno
vra!ila ona"o F>*land, 8993, 2IIG.
2.2. "u#na .oreja! predsjedniko7parlamentarni sustav i logika podjele moi
S&pro!no od 0ilipina, odnosi "oi i+"eC& re;i"a i opo+i-ije & K&;noj Koreji bili
s& bi!no &jedna1eniji. Nijedna od dvije s!rane nije "ogla dik!ira!i odl&k& o novi"
de"okra!ski" ins!i!&-ija"a. (e nekoliko !jedana nakon po1e!ka de"okra!i+a-ije
sas!ao se &s!avo!vorni parla"en!arni odbor & koje"& s& pari!e!no bile +as!&pljene
vladine i opo+i-ijske s!ranke. 4r&!vene sk&pine pop&! pravni1ki% &dr&ga, odbora
+a graCanska prava ili s!&den!ski% organi+a-ija nis&, "eC&!i", bile sasl&ane, ba
kao ni "anje opo+i-ijske s!ranke. Novi de"okra!ski &s!av repre+en!irao je & bi!i
in!erese dvij& poli!i1ki% s!ranaka s najvei" res&rsi"a "oi# vladaj&e
4e"okra!ske s!ranke pravde F4KPG i 4e"okra!ske s!ranke ponovnog &jedinjenja
F>4PG, koja je proi+ala i+ NK4P)a !o se raspao nekoliko "jese-i ranije.
Pregovori o poli!i1ki" ins!i!&-ija"a novoga de"okra!skog s&s!ava vlas!i odvijali
s& se kao ekskl&+ivan i s!rana1ki -en!riran pro-es i+"eC& dvije velike s!ranke.
'k!&alni parla"en! posl&;io je kao arena odl&1ivanja.
Najva;nije pro"jene 9s!ava dogovorene s& +a %ori+on!aln& podjel& vlas!i,
ja"s!va poli!i1ki% i graCanski% prava, depoli!i+a-ij& vojske kao i &voCenje
lokalne sa"o&prave, pri 1e"& je o1&vana predsjedni1ki obilje;ena &s!avna
!radi-ija +e"lje F.roissan!, 2002aG. Sli1no kao i kod pre!%odni% &s!ava, ins!i!&-ija
predsjednika dr;ave +a&+i"a is!akn&!o "jes!o & s&s!av& vlas!i. Nje"& &+ bok s&
pre"ijer i kabine!. Lni +ajedno !vore i+vrn& vlas!. Njoj s& s&pro!s!avljene
+akonodavna vlas!, koja se sas!oji od jednodo"nog parla"en!a FNa-ionalne
sk&p!ineG i s&dbena vlas! F"eC& os!ali" i &s!avni s&dG. >avno!e;a "oi i+"eC&
!rij& grana vlas!i s novi" se 9s!avo" po"akn&la & koris! +akonodavne i s&dbene
vlas!i, !ako da se "o;e govori!i o ins!i!&-ionalnoj !ransfor"a-iji od a&!okra!skog
Dneopre+iden-ijali+"aE ka kons!i!&-ionalno &kroeno"e de"okra!sko"
pre+iden-ijali+"&.
Predsjednika dr;ave kao efa vlade i+ravno biraj& bira1i jednos!avno"
veino" dani% glasova. Njegov je "anda! skraen na 1e!iri godine be+
"og&nos!i ponovnog i+bora, 1ak ni & neko"e kasnije" !ren&!k&. Za poli!i1k&
"o na polo;aj& predsjednika i njegov odnos sa +akonodavno" vla& osobi!o s&
+na1ajne njegove ovlas!i da s&djel&je & +akonodavno" pro-es& i for"iranj&
kabine!a F&sp. S%&gar! i .are, 8992G.
K&;nokorejski predsjednik raspola;e ve!o" & pake!&. MeC&!i", parla"en!
"o;e dvo!reinsko" veino" svi% +as!&pnika &kin&!i predsjedni1ki ve!o. 9s!av
+abranj&je djelo"i1ni ve!o, koji" bi predsjednik "ogao blokira!i pojedine
odredbe nekog +akona. Predsjednik i"a pravo na +akonodavn& ini-ija!iv&,
predlaganja referend&"a !e predla;e na-r! prora1&na. Najvea s& prava
predsjednika da s&djel&je & i+radi dr;avnog prora1&na. Parla"en! "o;e &
predsjedni1ko" na-r!& prora1&na sa"o ograni1ava!i pojedine prora1&nske
po+i-ije, no ne "o;e i% poveava!i. 9 sl&1aj& &gro;enos!i na-ionalne sig&rnos!i i
javnog pore!ka, !e prirodni% kri+a ili finan-ijski% i privredni% kri+a predsjednik
"o;e donosi!i &redbe & n&;di, no +a !o "ora e< post dobi!i s&glasnos! Na-ionalne
2I9
sk&p!ine. Lsi" & s!anj& n&;de, "o;e donosi!i dekre!e sa"o ako je pre!%odno +a
!o ovla!en +akono" &svojeni" & parla"en!&.
Predsjednik i"en&je "inis!re & kabine!&, a pre"ijera &+ s&glasnos!
Na-ionalne sk&p!ine. Pre"ijer asis!ira predsjednik& & voCenj& vlade !e pre"a
predsjedni1ki" &p&!a"a nad+ire "inis!re. Predsjednik "o;e s"ijeni!i "inis!re i
pre"ijera be+ prava Na-ionalne sk&p!ine na s&odl&1ivanje. Priliko" o!p&!anja
kabine!a odl&1n& &log& i"a, dakle, predsjednik, a ne parla"en!.
Pandan nes"jenjivos!i 1lanova vlade & parla"en!& jes! neovisnos!
parla"en!a o predsjednik& dr;aveO nje"& je &s!avno" refor"o" od&+e!o pravo
rasp&!anja parla"en!a. Zakonodavna vlas! isklj&1ivo je & nadle;nos!i
parla"en!a, koji se na opi", jednaki", i+ravni" i !ajni" i+bori"a bira na
"anda!no ra+doblje od 1e!iri godine. Na-ionalna sk&p!ina i"a pravo donoenja
prora1&na, kao i &obi1ajena parla"en!arna prava kon!role Fin!erpela-ija, kon!rola
prora1&na, kon!rola &prave, s&s!av is!ra;ni% povjerens!avaG. Polo;aj "inis!ra i
parla"en!arni "anda! s& inko"pa!ibilni. Najvea ins!i!&-ionalna inova-ija &
&s!avno" pro-es& 89IH. !i1e se &s!avnog s&da, koji je prvi p&! &veden 89II.
Sas!oji se od deve! s&da-a, od koji% po !ri respek!ivno predla;& predsjednik
dr;ave, predsjednik (r%ovnog s&da i Na-ionalna sk&p!ina, a i"en&je i%
predsjednik dr;ave. Manda! s&da-a !raje es! godina, &+ "og&nos! ponovnog
i+bora Fosi" & sl&1aj& predsjednika s&daG. 9s!avni s&d djel&je priliko" konkre!ne
kon!role nor"i, & pos!&p-i"a spora i+"eC& dr;avni% !ijela, priliko" sporenja o
nadle;nos!i i+"eC& !ijela lokalne sa"o&prave i nadreCeni% !ijela, & pos!&p-i"a
+abrane s!ranaka i organi+a-ija !e & pos!&pk& s"jene s d&;nos!i F&sp. !abli-& :3G.
Ponovno &voCenje de"okra-ije nije & K&;noj Koreji dovelo do po!p&no
novoga ins!i!&-ionalnog po1e!ka. Napro!iv, j&;nokorejski &s!avo!vora- na
"nogi" se podr&1ji"a nadove+ao na &s!avn& !radi-ij& +e"lje. 2&d&i da se &
pi!anji"a raspodjele poli!i1ke "oi poli!i1ko s&1eljavanje kon-en!riralo na pi!anje
"od&sa i+bora i polo;aja predsjednika dr;ave, a najsna;nija opo+i-ija is!odobno
je odbijala parla"en!arni s&s!av vlas!i, ins!i!&-ionalne op-ije vrlo s& br+o svedene
na predsjedni1ki ili pol&predsjedni1ki s&s!av vlas!i. 9 sl&1aj& j&;nokorejskog
&s!ava nije, dakle, rije1 o na-r!& &!e"eljeno" na jedins!veno" kon-ep!& FRi+
jednoga ko"ada ;elje+aDG, nego o pove+ivanj& ra+li1i!i% s!r&k!&rni% ele"ena!a
pre+iden-ijali+"a i parla"en!ari+"a, koji s& ja1e obilje;eni de"okra!ski"
na1elo" veine nego na1elo" konsen+&sa F.roissan!, 2002dG. Lsobi!o podjela
"oi i+"eC& i+vrne i +akonodavne vlas!i, kao i podjela "oi &n&!ar i+vrne
vlas!i i+"eC& predsjednika dr;ave i pre"ijera odra;avaj& spre"nos! ak!era na
ko"pro"is !ijeko" dogovora o &s!av&. Karak!er de"okra!ski% ins!i!&-ija bio je
obilje;en ra+li1i!i" per-ep-ija"a, pregovori"a i ko"pro"isi"a ak!era & fa+i
de"okra!i+a-ije F.roissan!, 899IbG. 9svajanje &s!ava &+ podrk& od 9:,8 pos!o
glasa1a dalo "& je Dlegi!i"nos! odo+doE F5ls!er, 899<, <:G i +ajedno s
predsjedni1ki" i+bori"a & prosin-& 89IH. i parla"en!arni" i+bori"a & !ravnj&
89II. 1inilo je +avrn& !o1k& !ran+i-ije.
2.2. Tajvan! polagani proces institucionalizacije demokracije
290
4onoenje &s!ava & $ajvan& pro!egn&lo se na vie od pe! godina & sve&k&pno
1e!iri e!ape koje se "eC&sobno "og& odijeli!i. Nije se odvijalo kao na 0ilipini"a
& oblik& jasnog raskida s a&!ori!arno" prolo& ili & oblik& dogovorenoga novog
po1e!ka kao & K&;noj Koreji. Napro!iv, ins!i!&-ionali+a-ija de"okra-ije na
$ajvan& odvijala se kao inkre"en!alni pro-es revi+ije F$rknk"ann, 899HO W&,
899IG, na 1ije" kraj& nije bio novi &s!av, nego de"okra!i+irani !e"eljni +akon
nadop&njen doda!ni" 1lan-i"a.
4e"okra!i+a-ija se odvijala kao ni+ konsen+&sno orijen!irani% pregovora
i+"eC& KM$)a i 40P)a. Kao !rajni obra+a- "oglo se &o1i!i da je KM$ &+i"ao i
i"ple"en!irao poli!i1ke refor"ske projek!e koje je !e"a!i+irala opo+i-ija.
MeC&!i", spe-ifi1ni ins!i!&-ionalni re+&l!a!i de"okra!i+a-ije, kako s& se
"anifes!irali & dop&na"a &s!ava F8998, 8992, 899<, 899HG, bili s&, prije svega,
is%od s&1eljavanja ra+li1i!i% ideoloki% krila &n&!ar KM$)a F=eng i =in 899:,
I0I)I8IO S-%neider, 8993, :2G.
9 prvoj fa+i ins!i!&-ionali+a-ije 89I9)8998. "oralo se poglavi!o
odgovori!i na pi!anje o pravno" s!a!&s& s!ari% dr;avni% !ijela koja nis&
de"okra!ski legi!i"irana. 9svajanje" prve dop&ne &s!ava & s!aroj Na-ionalnoj
sk&p!ini s!voreni s& kons!i!&-ionalni okvirni &vje!i +a rasp&!anje &s!avo!vornog
do"a be+ de"okra!ske legi!i"a-ije FNa-ionalne sk&p!ineG kao i +akonodavne
sk&p!ine F=egisla!ivnog &anaG FW& 899?, 828. i d.G. As!odobno je &kin&!a veina
a&!ori!arni% ograni1enja graCanski% i poli!i1ki% prava i+ doba neposredno nakon
graCanskog ra!a. S prvi" slobodni" i+bori"a +a Na-ionaln& sk&p!in& & prosin-&
8998, koje je KM$ ne&pi!no rijeio & svoj& koris!, ins!i!&-ionali+a-ija
de"okra-ije prela je & dr&g& fa+&. Ld !ada se s& svi b&d&i kora-i & donoenj&
&s!ava odvijali & Na-ionalnoj sk&p!ini, koja je i"ala de"okra!ski "anda!.
9 !oj dr&goj fa+i poli!i1ka se rasprava vr!ila, prije svega, oko b&d&eg
oblika s&s!ava vlas!i. Ponovno s& s!are re;i"ske eli!e na"e!n&le svoje predod;be
opo+i-iji. $ako je 40P do;ivio ne&spje% sa svoji" +a%!jevo" +a &kidanje"
Rs&s!ava pe! grana vlas!iD, koji je prvobi!no kon-ipiran +a -ijel& Kin& i po!o" je
89<9. preneen na $ajvan, & koris! klasi1nog pore!ka R!rij& grana vlas!iD s
predsjedniko" kao 1elniko" i+vrne vlas!i, jednodo"ni" parla"en!o" i
&s!avni" s&do" F7e&ser, 899:, 332, 3H2. i d.G. Za KM$ bi od&s!ajanje od
RsvekineskogD &s!rojs!va dr;ave bilo is!o+na1no s pri+navanje" sa"os!alne
R>ep&blike $ajvanD. MeC&!i", na !aj korak re;i"ski so$tliners oko predsjednika
=ee $eng)%&ija, koji je !& d&;nos! obnaao od 89II, nis& bili spre"ni kako +bog
svoga poli!i1kog sa"ora+&"ijevanja i realnoga poli!i1kog ob+ira pre"a "og&i"
reak-ija"a pekinkog vods!va, !ako i +bog o!pora kon+erva!ivnoga, svekineski
orijen!iranog s!rana1kog krila F=asars, 8992G. S dr&go" dop&no" &s!ava 8992
konkre!i+irano je ponajprije ra+grani1enje ovlas!i i+"eC& predsjednika dr;ave i
pre"ijera kao i i+"eC& =egisla!ivnog &ana i Na-ionalne sk&p!ine. Novi i+bori
+a -ijeli =egisla!ivni &an & prosin-& 8992. o+na1ili s& dovrenje !e e!ape
FS-%&ber! i $%o"pson, 8993, :IHG i &jedno s& bili kons!i!&!ivni de"okra!ski
i+bori.
Nakon !o s& &spos!avljene !e"eljne poli!i1ke s!r&k!&re novoga
de"okra!skog $ajvana i nakon !o s& bila de"okra!ski legi!i"irana oba
parla"en!arna !ijela koja je i+abrao narod, & sredi!e je dospjelo pi!anje ins!i!&-ije
298
predsjednika. KM$ se s&glasio sa +a%!jevo" opo+i-ije da se predsjednik dr;ave,
koji je do!ad biran & Na-ionalnoj sk&p!ini, bira i+ravni" opi" i+bori"a.
Predsjedni1ki i+bori & o;&jk& 8993. po!vrdili s& =ee $eng)%&ija, koji je o!prije
obavljao !& d&;nos!, na njegov& polo;aj& !e s& !ako 1inili posljednji 1in !ree fa+e
de"okra!ske ins!i!&-ionali+a-ije. $i"e je jo prije okon1anja revi+ije &s!ava de
$a%to de"okra!i+iran pris!&p po+i-ija"a poli!i1kog odl&1ivanja. Lpe! je pos!alo
jasno da s& se fa+e de"okra!ske ins!i!&-ionali+a-ije i konsolida-ije & $ajvan&
osobi!o jako pod&darale. LdreCeni par-ijalni re;i"i Fs!rana1ki s&s!av, i+borni
re;i"G de"okra-ije ve s& se nala+ili & s!adij& konsolida-ije, pre"da donoenje
&s!ava jo nije bilo sasvi" dovreno F$ien, 8993, 2:G.
Naposlje!k& je 1e!vr!o" dop&no" &s!ava od 28. srpnja 899H. okon1ano
novo ins!i!&-ionalno &reCenje poli!i1kog s&s!ava. 9 !e"eljni" je s!r&k!&ra"a
o1&van s&s!av vlas!i >ep&blike Kine s Rpe! grana vlas!iD, kako je prenesen nakon
bijega na-ionalne kineske vlade na $ajvan. Ln se +asniva na podjeli dr;avne
vlas!i na pe! grana vlas!i#
5g+ek&!ivni &an kao najvie i+vrno !ijelo dr;ave, koji &glavno"
ob&%vaa pre"ijera i kabine! F(ijee 5g+ek&!ivnog &anaGO
=egisla!ivni &an kao najvie +akonodavno !ijelo dr;aveO
Kon!rolni &an kao nek& vrs!& vr%ovnoga revi+orskog s&daO
K&dika!ivni &an kao najvie pravos&dno !ijelo dr;aveO
Selek-ijski &an kao vr%ovno !ijelo +ad&;eno +a odabir 1inovnika.
9n&!ar predsjedni1ko)parla"en!arnog s&s!ava vlas!i oja1ana s&, prije
svega, prava predsjednika dr;ave i ;egislativnog =uana kao +akonodavne
sk&p!ine, a oslabljen je polo;aj Na-ionalne sk&p!ine kao i 0gzekutivnog =uana.
9n&!ar dvoglave eg+ek&!ive predsjednik dr;ave, koji se i+ravno bira na najvie
dva kon+ek&!ivna "anda!a, "o;e i"enova!i odnosno o!p&s!i!i pre"ijera be+
s&glasnos!i parla"en!a. 2e+ ob+ira na !o, "og&nos!i !ajvanskog predsjednika da
&!je1e na +akonodavni pro-es po svojoj s& &s!avnoj osnovi & regionalnoj
&sporedbi i+ra+i!o slabe F&sp. !abli-& :<G. Ln ne"a ni pravo na +akonodavn&
ini-ija!iv&, ni pravo na prijedlog +akona o prora1&n&. Lbje ovlas!i i"a
0gzekutivni =uan. Svoje pravo ve!a predsjednik "o;e koris!i!i sa"o na +a%!jev
0gzekutivnog =uana. Predsjednik "o;e do"inira!i nad 0gzekutivnim =uanom
sa"o ako pre"ijer i predsjednik pripadaj& is!oj s!ran-i. MeC&!i", & sl&1aj&
%oha"itation, koji se dosad jo nije dogodio, &s!av ja1a pre"ijerov& "o
oblikovanja poli!ike.
S dr&ge s!rane, =egisla!ivni &an i"a & odnos& pre"a pre"ijer&
ins!r&"en! glasovanja o nepovjerenj&, kao i proirene kon!rolne i prora1&nske
ovlas!i. Predsjednik dr;ave & sl&1aj& &spjenog glasovanja o nepovjerenj& pro!iv
pre"ijera "o;e rasp&s!i!i parla"en!. Na-ionalna sk&p!ina &glavno" je
ograni1ena na svoje nadle;nos!i & pi!anji"a &s!ava i svoj& &log& & pos!&pk&
s"jenjivanja s polo;aja predsjednika ili po!predsjednika. 9s!avno je s&dovanje
prep&!eno R(isoko" vije& s&da-aD & .udikativnom =uanu. Ld 1e!vr!e &s!avne
refor"e 899H. godine (ijee se sas!oji od 8? s&da-a koje i"en&je predsjednik
292
dr;ave &+ s&glasnos! Na-ionalne sk&p!ine na jednokra!no os"ogodinje Fod
200:. 1e!verogodinjeG "anda!no ra+doblje.
9 kolovo+& 2000. & novo" kr&g& &s!avni% pro"jena veina je ovlas!i !o
s& jo bile preos!ale Na-ionalnoj sk&p!ini prenesena na =egisla!ivno vijee.
Nakon po!p&nog &kidanja Na-ionalne sk&p!ine & svibnj& 200?, na parla"en! je
preneseno i pravo pro"jene &s!ava, 1ije je s"anjenje s !ren&!no 22? na 8: "jes!a
bilo predviCeno +a i+bore & prosin-& 200H. godine. $i"e se s&s!av vlas!i
R>ep&blike KineD & +na!noj "jeri odvojio od svoji% kon!inen!alni% korijena &
nankinko" &s!av& i+ 89<H. i popri"io je gen&ino R!ajvanski karak!erD.
>a-ionali+a-ija &s!avni% s!r&k!&ra pojednos!avnjenje" ins!i!&-ionalnog pore!ka,
koji je prvobi!no di+ajniran +a -jelok&pn& Kin& i nije bio pri"jeren +a o!o1n&
dr;av&, sa s!ajali!a !eorije konsolida-ije "o;e se o-ijeni!i kao povoljna, no ipak
nije "ogla pridonije!i s"anjenj& poli!i1ki% !rvenja i+"eC& parla"en!a i vlade !o
s& posljednji% godina poja1ana.
2.5. Tajland! ponovna uspostava parlamentarnog sustava vlasti
Ni & $ajland& isprva nije i+raCen novi &s!av, nego je &s!av, koji je 8998. donesen
na po!i-aj vladaj&e vojne %&n!e, sa"o pro"ijenjen & bi!ni" !o1ka"a FPre!+ell,
899<a, 3<G. $e je &s!avne pro"jene i+radilo povjerens!vo s!r&1njaka, koje je
i"enovala prijela+na vlada, !e s& s!&pile na snag& & jesen 8992. Ls!ala je o1&vana
!e"eljna s!r&k!&ra dvodo"noga parla"en!arnog s&s!ava, koji je jako orijen!iran
pre"a bri!ansko" ves!"ins!ersko" "odel&, & okvir& pos!ojee &s!avne
"onar%ije. MeC&!i", revidirane s& sredinje odredbe koje s& & prolos!i sl&;ile
osig&ranj& &!je-aja vojne "oi. Najva;nije odredbe & !o" s& pogled& bile
sljedee FPre!+ell, 899<a, 899<bG#
8. Slabljenje Sena!a & koris! Preds!avni1kog do"a# Sena!, kojega i"en&je kralj,
sad i"a sa"o jo s&spen+ivni FodgaCaj&iG ve!o na +akonske odl&ke Preds!av)
ni1kog do"a i ne"a pravo na +akonodavn& ini-ija!iv&. No os!ala s& "& prava
da s&djel&je & b&d&i" &s!avni" pro"jena"a. $i"e je vojska, 1iji s&
si"pa!i+eri & prolos!i 1inili velik dio 1lanova Sena!a, osig&rala sebi
nei+ravn& "og&nos! ve!a priliko" &s!avni% pro"jena.
2. Ka1anje Preds!avni1kog do"a & odnos& pre"a vladi. Minis!ar predsjednik
Fpre"ijerG sad "ora bi!i i+abrani 1lan Preds!avni1kog do"a. $i"e je isp&njen
jedan od najva;niji% +a%!jeva de"okra!skog pokre!a i is!odobno ograni1en
&!je-aj i+vanparla"en!arni% snaga na for"iranje vlade. Nadalje, Preds!avni1ki
do" i"a "og&nos! jednos!avnog glasovanja o nepovjerenj& vladi, koje"& je
pandan pravo pre"ijera da rasp&s!i do".
:. Ka1anje polo;aja pre"ijera naspra" vojske i -ivilne birokra-ije. Pravo
predlaganja priliko" i"enovanja 1lanova Sena!a nije vie & r&ka"a vojnog
vijea, kao !o je bilo jo 8998,)89S92, nego & r&ka"a sa"og "inis!ra
predsjednika. Mog&nos!i a&!ori!arni% eli!a vlas!i da, kao & prolos!i, preko
Sena!a kon!roliraj& pro-es poli!i1kog odl&1ivanja FPre!+ell, 899<a, 229G !i"e
s& &glavno" isklj&1ene.
29:
4e"okra!ska je ins!i!&-ionali+a-ija dovrena i+bori"a +a Preds!avni1ki do" &
r&jn& 8992. A+ !i% s& i+bora kao pobjedni-i i+ale prode"okra!ske gr&pa-ije, koje
je !ajlandski !isak na+vao RanCeoski"D s!ranka"a, osvojivi ?8,< pos!o "anda!a.
Proar"ijske s!ranke, o+na1ene kao RCavoljeD, koje s& podr;avale vojn& %&n!&,
do;ivjele s& ne&godan pora+, pos!igavi +ajedno sa"o <3,< pos!o "anda!a F.%ai)
anan, 899?, ::IG. Sli1no kao & K&;noj Koreji i osobi!o kao & $ajvan&, i+bori koji
s& provedeni !ijeko" de"okra!ske ins!i!&-ionali+a-ije nis& doveli do
sveob&%va!ne +a"jene vodei% eli!a a&!ori!arnog re;i"a. A & $ajland& je
a&!ori!arni" eli!a"a polo +a r&ko" da i nakon pro"jene s&s!ava +adr;e +na1ajne
res&rse "oi, osobi!o s!oga !o je vojska &spjela osig&ra!i svoj& ins!i!&-ionaln&
a&!ono"ij& i +na1ajne poli!i1ke povlas!i-e F>eine-ke, 2<I. i d.G.
MeC&!i", dr&ga +akanjela fa+a donoenja &s!ava po1ela je ve 899<. Lna
je & r&jn& 8993. dovela do &s!anovljavanja &s!avo!vorne sk&p!ine FBonstitutional
,ra$t @ssem"l=- B,@G, na 1iji s& sas!av e!ablirane poli!i1ke snage i"ale !ek "ali
&!je-aj F&sp. 2or,ornsak i 2&rns, 899IG. Na-r! &s!ava koji je i+radila .4'
&p&en je +ajedni1koj sk&p!ini obaj& do"ova parla"en!a FNa-ionalnoj sk&p!iniG
na odl&1ivanje. Pre"da je na-r! bio jasno &s"jeren pro!iv e!ablirani% in!eresni%
sk&pina & dr;avnoj &pravi, vojs-i i Preds!avni1ko" do"&, velika je veina
+as!&pnika glasovala +a &svajanje &s!ava. Naposlje!k& je novi &s!av s!&pio na
snag& & lis!opad& 899H.
Parla"en!arni s&s!av vlas!i & sklop& &s!avne "onar%ije & osnovni" je
-r!a"a o1&van, pri 1e"& !e;i!e ovlas!i i+vrne vlas!i jedno+na1no & r&ka"a vlade
koja je odgovorna parla"en!&, dok je kralj &s!avnopravno ograni1en na kon!roln&
i "oderiraj&& &log& spra" parla"en!a i vlade F.roissan!, 2002aG. Lsi" !oga,
pose+anje kralja & poli!i1ki pro-es &vijek je i+nova poka+ivalo da je "onar% sa"o
s&+dr;ano i opre+no rabio svoje "og&nos!i poli!i1kog &!je-aja F(a!ikio!is, 8993,
?2. i d.G.
Lsi" ra+li1i!i% pro"jena, koje s& i"ale -ilj da oja1aj& poli!i1k& &log&
s!ranaka, bolje +a!i!e graCanska prava i djelo!vornije kon!roliraj& i+borni pro-es,
&voCenje i+ravnog i+bora Sena!a 1inilo je sredinj& !o1k& dr&gog kr&ga donoenja
&s!ava. 9 !ajlandsko"e dvodo"no" s&s!av& ovlas!i i+"eC& dvaj& do"ova
parla"en!a FNa-ionalne sk&p!ineG podijeljene s& asi"e!ri1no. Sena! ne raspola;e
ni pravo" +akonodavn& ini-ija!iv&, ni!i &!je1e na nas!anak ili s"jenjivanje vlade.
No +a!o i"a pravo ve!a koje "& o"og&&je da blokira prijedloge +akona na,
najvie, 8I0 dana. 9 pos!&pk& s"jenjivanja s polo;aja 1lanova vlade,
Preds!avni1kog do"a, dr&gi% &s!avni% !ijela, kao i pro!iv visoki% 1inovnika Sena!
djel&je kao poro!a.
Nove +na1ajne &s!avne refor"e bile s& ja1anje polo;aja pre"ijera
naspra" Preds!avni1kog do"a &voCenje" kons!r&k!ivnog glasovanja o
nepovjerenj&, pove+ivanje i+bornog s&s!ava, koji ko"binira veinske i+bore &
jedno"anda!ni" okr&+i"a i lis!ovne i+bore, s obve+o" i+laska na i+bore,
s!varanje neovisnoga i+bornog povjerens!va, !e poboljanje &s!avnopravne +a!i!e
graCanski% prava i s!ro;a kon!rola kor&p-ije. Lsi" novo&spos!avljene National
Bounter Borruption Bommission, !reba osobi!o spo"en&!i &spos!av& &s!avnog
s&da kao nove ins!i!&-ije. Sas!oji se od 8? s&da-a, koje na prijedlog Sena!a
i"en&je kralj. 4o"ina-ija sa"o jedne poli!i1ke snage & &s!avno" s&ds!v&
29<
spe1ava se &ravno!e;eni" pos!&pko" pos!avljanja s&da-a. 9!je-aj poli!i1ki%
s!ranaka na sas!av s&da !i"e je &glavno" isklj&1en. S&da1ki "anda! !raje deve!
godina, a ponovljena kandida!&ra nije "og&a. 9 nadle;nos! &s!avnog s&da
pripadaj& pos!&p-i aps!rak!ne i konkre!ne kon!role nor"i, sporovi i+"eC&
dr;avni% !ijela, &s!avna !&;ba kao i ko"pe!en-ija odl&1ivanja & pos!&p-i"a
+abrane s!ranaka F&sp. !abli-& :?G.
2.8. Indonezija! reforma parlamentarnog sustava vlasti
Sli1no kao i & $ajvan&, & Andone+iji se ne "o;e konkre!no odredi!i vre"enski
kraj !ran+i-ije. Kao i & $ajland& i $ajvan&, +adr;an je s!ari &s!av a&!ori!arnog
re;i"a !e je podvrgn&! +na1ajni" pro"jena"a. A & Andone+iji je do"inirao
ins!i!&-ionalni kon!in&i!e! & odnos& na a&!ori!arni re;i", koji je nadop&njen
ko"ponen!o" personalnog kon!in&i!e!a. $ako se prva +na1ajna sekven-ija
pro-esa &s!avni% refor"i, koja je ins!i!&-ionalno i o"og&ila de"okra!i+a-ij&,
odvijala pod vods!vo" prijela+nog predsjednika 2. K. 7abibiea, koji je
&+napredovao od S&%ar!ova po!predsjednika do predsjednika dr;ave. Pro"jene
&s!ava i neki% +akona koji s& bili posebno va;ni +a prijela+ & de"okra-ij&
dogovorene s& & Savje!odavnoj narodnoj sk&p!ini FMP>G, 1ije je 1lanove
i"enovao jo S&%ar!o. $ijeko" prvi% 88 "jese-i predsjedni1kog "anda!a
7abibiea pro-es ins!i!&-ionalne revi+ije go!ovo s& isklj&1ivo provodile osobe i
gr&pa-ije koje s& svoj& &!je-ajn& po+i-ij& +a%valjivale s&djelovanj& & S&%ar!ov&
re;i"& FMalle, 2000, 8H:G.
Lsi" !o sadr;ajno nije bio pre-i+an, indone+ijski je &s!av F89?9G do
!ran+i-ije bio obilje;en !i"e !o je s&s!av vlas!i bio skrojen po "jeri predsjednika.
Ln je bio ef dr;ave i vlade !e glavni +apovjednik or&;ani% snaga, "ogao je
proglasi!i s!anje n&;de, i"ao je dalekose;ne ovlas!i da donosi dek!re!e !e je
raspolagao opi" pravo" na +akonodavn& ini-ija!iv& kao i opi" pravo" ve!a.
Preds!avni1ki do" F4P>G i"ao je sa"o ograni1eno pravo na +akonodavn&
ini-ija!iv& i "orao se for"alno s&glasi!i sa +akoni"a i prora1&no".
Pro"jene koje s& provedene do, +aklj&1no, 2002. !rajno s& pro"ijenile
!e"eljn& s!r&k!&r& predsjedni1kog s&s!ava vlas!i. 4o 2002. nas&pro! predsjednik&
bili s& Preds!avni1ki do" F4P>G i Savje!odavna na-ionalna sk&p!ina FMP>G.
4P> je klasi1no +akonodavno !ijelo, dok MP> nije bio dr&gi do" koji je
s&djelovao & +akonodavnoj ak!ivnos!i, nego je bio ograni1en na ko"pe!en-ije &
&s!avni" pi!anji"a i N osobi!o N i+bor predsjednika. MeC&!i", sredinje odredbe
koje s& & prolos!i sl&;ile osig&ranj& "oi predsjednika, Bolkara i vojske
revidirane s& !rei" i 1e!vr!i" pro"jena"a &s!ava & lis!opad& 2008. i kolovo+&
2002. MP> je i+g&bio pravo biranja predsjednika i po!predsjednika. Lba je prvi
p&! 200<. i+ravno birao narod. Za i+bore +a 4P> &veden je "odifi-irani ra+"jerni
s&s!av. 9k&pno ?00 1lanova Preds!avni1kog do"a bira se na pe!ogodinje
+akonodavno ra+doblje, pri 1e"& svaka provin-ija !vori i+borni okr&g veli1ine od
< do I2 "anda!a, ovisno o broj& s!anovnika. Manda!i koji s& do!ad bili
re+ervirani +a preds!avnike vojske i poli-ije &kin&!i s& na i+bori"a & lje!o 200<.
9+ !o je osna;en polo;aj parla"en!a & odnos& pre"a i+vrnoj vlas!i !ako !o s&
proirene +akonodavne, prora1&nske, kon!rolne i is!ra;ne ovlas!i 4P>)a.
29?
Lgrani1eno je pravo predsjednika da donosi &redbe i+ n&;de, !e je &vedeno
ograni1enje na najvie dva "anda!na ra+doblja F&sp. 7erberg, 2002G. Naposlje!k&
je MP> odl&1io da se &ved& neovisno i+borno povjerens!vo, &s!avni s&d,
neovisno s&da1ko povjerens!vo +a kon!rol& pos!&pka i"enovanja s&da-a
(r%ovnog s&da i dr&gi do", !ako+vano >egionalno vijee F4P4G, kao
preds!avni!vo provin-ija sa 82I i+ravno birani% 1lanova F7adi,ina!a, 2003aG.
Spe-ifi1an indone+ijski asi"e!ri1ni dvodo"ni s&s!av, koji je oda!le proi+aao,
obilje;en je !i"e !o s& ovlas!i dr&gog do"a &s!avno ograni1ene na pi!anja
regionalne a&!ono"ije, odnosa -en!ra i lokalni% !eri!orijalni% !ijela, pro"jen&
grani-a regija, &pravljanje prirodni" res&rsi"a kao i fiskalne odnose i+"eC&
sredinje vlas!i i regija F>*land i dr., 200?, H8. i d.G.
Kao kons!i!&!ivni de"okra!ski i+bori "og& se vrednova!i i+bori +a 4P> &
svibnj& 8999. (a;ei je ra+"jerni i+borni +akon pogodovao na i+bori"a jako"e
s!rana1kopoli!i1ko" &si!njavanj& parla"en!a, & koje"& je &k&pno bilo
+as!&pljeno 20 s!ranaka. A+bori nis& dali jasnog pobjednika. S ::,I pos!o glasova i
:0,I pos!o "anda!a s!ranka P4A)P Mega,a!i S&karnop&!ri bila je najja1a frak-ija
& parla"en!&, slijedili s& je biva re;i"ska s!ranka Bolkar, &"jereno
!radi-ionalis!i1ki isla"is!i1ki PKP FPartai 2e"angkitan 8angsaG isla"skog
in!elek!&al-a 'bd&ra%"ana Wa%ida, PPP i "odernis!i1ko isla"ski P'N FPartai
@manat NasionalG "&sli"anskog voCe '"iana >aisa. A+borni re+&l!a! odra;avao
je jak& ra+"rvljenos! indone+ijskoga s!rana1kog krajolika. $a pojava, koja 1e
1es!a & "ladi" !ran+i-ijski" de"okra-ija"a koje na prvi" i+bori"a prak!i-iraj&
ra+"jerni i+borni s&s!av, & Andone+iji je dobila posebno +na1enje +a!o !o je
prvog predsjednika birala Savje!odavna narodna sk&p!ina. $ako se ra+"rvljenos!
parla"en!a neposredno odra+ila na for"iranje vlade & indone+ijsko"
pre+iden-ijali+"&. S!ara re;i"ska s!ranka Bolkar osvojila je 22,? pos!o bira1ki%
glasova i ve je na prvi" slobodni" i+bori"a i+g&bila do"inan!an polo;aj &
s!rana1ko" s&s!av&. MeC&!i", Bolkar je kao dr&ga najja1a snaga & jako
frag"en!irano" parla"en!& i"ao +na1ajan koali-ijski po!en-ijal koji je s!ranka
"ogla iskoris!i!i priliko" for"iranja vlade. Kao na posljednji" slobodni"
i+bori"a 89??, s!ranke s& se ponovno "ogle ra+vrs!a!i & dvije velike sk&pine
isla"ski% i na-ionalno)sek&larni% s!ranaka. L!varanje" poli!i1kog re;i"a
poli!i1ka se &!ak"i-a nakon vie od <0 godina nepro"ijenjeno nadove+ala na
preda&!ori!arne s!r&k!&re s&koba FS&lis!o, 2002, I2G. Nakon i+bora kao
do"inan!ni ak!eri &n&!ar na-ionalno)sek&larnog !abora iskris!ali+irali s& se P4A)P
i Bolkar. 4ok se P4A)P profilirao kao s!ranka gradski% donji% slojeva, !e se
Mega,a!i &spjeno !r&dila nadove+a!i se na "i! o svo"e o-& kao preds!avnik&
siro"ani%, Bolkar& je polo +a r&ko" +adr;a!i sna;an polo;aj na vanjski"
o!o-i"a i & seoski" provin-ija"a, gdje se "re;a i+"eC& s!ranke, vojske i lokalne
&prave poka+ala djelo!vorno". Asla"ske s& se pak s!ranke "ogle podijeli!i & dvije
sk&pine. $o s&, s jedne s!rane, bile vie !radi-ionalis!i1ke gr&pa-ije & ire"
okr&;enj& "&sli"anske organi+a-ije Na%dla!&l 9la"a FN9G, koja je i"ala :<
"ilij&na pris!aa. Nj& je & prvo" red& preds!avljao PK2 pod vods!vo"
'bd&rra%"ana Wa%ida, koji je bio poli!i1ko krilo N9)a. S dr&ge je s!rane spek!ar
isla"ski% s!ranaka ob&%vaao "odernis!i1ke gr&pa-ije & ire" okr&;enj&
M&%a""adia%a FKa"%ari, 8999, 8I<. i d.G.
293
2.9. ,a#etak
9 svi% pe! !ransfor"a-ijski% +e"alja As!o1ne i K&gois!o1ne '+ije i+bori s& bili
klj&1an ele"en! prijela+a & de"okra-ij&. Na 0ilipini"a i & K&;noj Koreji !o s& bili
predsjedni1ki i+bori, a & Andone+iji, $ajvan& i $ajland& parla"en!arni i+bori.
9voCenje de"okra!ski% pos!&paka sa"o se & dva sl&1aja FK&;na Koreja, 0ilipiniG
odvijalo vre"enski &sporedno s !i" i+bori"a. 4ok je !& i+"eC& &svajanja
novoga, de"okra!skog &s!ava i kons!i!&!ivni% i+bora pro!eklo sa"o nekoliko
"jese-i, & $ajvan& se donoenje &s!ava odvijalo inkre"en!alno i dovreno je !ek
nakon prvi% de"okra!ski% parla"en!arni% i predsjedni1ki% i+bora. 9 Andone+iji je
200:. is%od pro-esa donoenja &s!ava bio jo o!voren. 4ok je & K&;noj Koreji i
na 0ilipini"a &svojen for"alno i+vorno nov &s!av, koji je ipak bio d&boko
&korijenjen & kons!i!&-ionalni" !radi-ija"a dvi& +e"alja, Andone+ja, $ajvan i
FisprvaG $ajland +adr;ali s& s!ari &s!av & "odifi-irano" i prilagoCeno" oblik&.
Ta"li%a #&+ Institu%ionaliza%ija demokra%ije u istonoj i jugoistonoj @ziji
(rs!a
ins!i!&-ionali+a-ije
Pos!&p-i donoenja
&s!ava
$ip de"okra!skog
s&s!ava vlas!i
Pro-ed&ralna
legi!i"nos!
Andone+ija
F8999G
pod do"ina-ijo"
s!ari% re;i"ski% eli!a
revi+ija &s!ava od s!rane
dr;avnog !ijela i
&svajanje be+
referend&"a
predsjedni1ki nije pos!ojala
Andone+ija
Fod 2000G
dogovorena revi+ija &s!ava od s!rane
de"okra!ski i+abranoga
dr;avnog !ijela i
&svajanje be+
referend&"a
predsjedni1ki legi!i"nos! odo+go i
in!erna pro-ed&ralna
legi!i"nos!
0ilipini
F89IHG
jednos!rana od s!rane
opo+i-ije
revi+ija &s!ava od s!rane
i"enovane kons!i!&an!e i
&svajanje na
referend&"&
predsjedni1ki in!erna pro-ed&ralna
legi!i"nos! i
legi!i"nos! odo+do
$ajvan
F8998)899HG
pod do"ina-ijo"
re;i"ski% eli!a
revi+ija &s!ava od 8992.
od s!rane de"okra!ski
i+abranoga dr;avnog
!ijela i &svajanje be+e
referend&"a
predsjedni1ko)
parla"en!arni
od 8992. legi!i"nos!
odo+go i in!erna
pro-ed&ralna
legi!i"nos!
$ajland
F8992G
dogovorena revi+ija &s!ava od s!rane
dr;avnog !ijela i
&svajanje be+
referend&"a
parla"en!arni nije pos!ojala
$ajland
F899HG
) na-r! &s!ava od s!rane
de"okra!ski i+abrane
kons!i!&an!eO &svajanje
od s!rane Na-ionalne
sk&p!ine be+
referend&"a
parla"en!arni legi!i"nos! odo+go i
in!erna pro-ed&ralna
legi!i"nos!
K&;na Koreja
F89IHG
dogovorena donoenje &s!ava od
s!rane dr;avnog !ijela i
&svajanje na
referend&"&
predsjedni1ko)
parla"en!arni
in!erna pro-ed&ralna
legi!i"nos! i
legi!i"nos! odo+do
Izvor# (las!i!a elabora-ija
29H
9 sis!e"a!-i Kona 5ls!era Fv. pogl. AG donoenje &s!ava na $ajvan& Fod
8992G i & Andone+iji Fod 2000G i"alo je Dlegi!i"nos! odo+goE, b&d&i da je
&s!avo!vorno !ijelo bilo de"okra!ski legi!i"no. 4ok se na 0ilipini"a i & K&;noj
Koreji &s!av +bog &svajanja na referend&"& "o;e osloni!i na Rlegi!i"nos!
odo+doD, !ajlandsko" je pos!&pk& donoenja &s!ava & prvo"e kr&g& F8992G
nedos!ajala svaka de"okra!ska legi!i"nos!. Napro!iv, pro-es donoenja &s!ava &
$ajland& 899H. i"ao je & naj"anj& r&k& Dlegi!i"nos! odo+goE, kao i Din!ern&
pro-ed&raln& legi!i"nos!E.
9 pogled& ins!i!&-ionalni% re+&l!a!a !ransfor"a-ijskog pro-esa !reba
&!vrdi!i dvije s!vari# prvo, pro"jene s&s!ava & As!o1noj i K&gois!o1noj '+iji
poka+&j& da s& Dins!i!&-ionalne revol&-ijeE i & !ran+i-ijski" pro-esi"a rije!ke. Ni
& jednoj od pe! +e"alja prijelo"na si!&a-ija nije iskori!ena +a !e"eljn& pro"jen&
s&s!ava vlas!i od s&s!ava pod do"ina-ijo" predsjednika & parla"en!arni s&s!av.
Naj1ee s& nas!avljene vlas!i!e &s!avne !radi-ije ili s& N kao na 0ilipini"a N
ponovno o;ivljene i "odifi-irane novi" ins!i!&-ionalni" fini" podeavanje".
Na ra+ini s&s!ava vlas!i !o se fino podeavanje &+ ra+li1i!e naglaske !i-alo odnosa
dvaj& 1elni% polo;aja vlade, predsjednika i pre"ijera, & Ddvoglavi"
eg+ek&!iva"aE predsjedni1ko)parla"en!arni% s&s!ava F$ajvan i K&;na KorejaG,
odnosa i+vrne i +akonodavne vlas!i, kao i polo;aja F&s!avnogG s&ds!va. 4ok s&
refor"e na prvo" podr&1j& dovele do poja1ane Dpre+iden-ijali+a-ijeE "ijeani%
s&s!ava vlas!i &voCenje" i+ravnog i+bora predsjednika FK&;na Koreja, $ajvan,
vjeroja!no Andone+ijaG, na dr&go" s& refor"sko" podr&1j& poja1ane kon!rolne
ovlas!i +akonodavne & odnos& pre"a i+vrnoj vlas!i, a oslabljene s& ovlas!i
predsjednika & odnos& pre"a +akonodavno" !ijel&. A & parla"en!arno" s&s!av&
$ajlanda pro-es donoenja &s!ava iskori!en je +a bolje &ravno!e;enje odnosa
i+"eC& i+vrne i +akonodavne vlas!i.
Blede polo;aja s&dbene vlas!i & &s!avno" &s!roj& valja is!akn&!i
ins!i!&-ionali+a-ij& &s!avnog s&ds!va & svi" +e"lja"a. Lno je &s!anovljeno &
oblik& sa"os!alnoga &s!avnog s&da, kao & $ajland&, K&;noj Koreji i Andone+iji, &
oblik& a"eri1kog "odela f&nk-ionalnoga &s!avnog s&ds!va od s!rane vr%ovnog
s&da F0ilipiniG ili "jeavino" dvaj& "odela F$ajvanG. 9na!o1 +na1ajni"
ra+lika"a & dodjeli ovlas!i !i" s&dovi"a, svi% pe! s&s!ava vlas!i isp&njava
!e"eljne &vje!e judi%ial revie9 & de"okra!skoj pravnoj i &s!avnoj dr;avi.
5. .onsolidacija demokracije
Kraj a&!ori!arni% re;i"a i ins!ir&-ionali+a-ija de"okra-ije !ransfor"a-ijski"
+e"lja"a is!o1ne i j&gois!o1ne '+ije doveli s& do novog &reCenja poli!i1ke
organi+a-ije dr;ave & nje+ini" odnosi"a s dr&!vo". MeC&!i", pro"jena re;i"a
najprije nije dovela F$ajvan, K&;na KorejaG, ili sa"o & vrlo ograni1enoj "jeri
FAndone+ija, $ajland, 0ilipiniG, do pro"jene s!ari% poli!i1ki% eli!a. Lsobi!o se
poka+alo da kons!i!&!ivni de"okra!ski i+bori nis& djelo!voran ins!r&"en! +a"jene
eli!a. 9 K&;noj Koreji je kandida! a&!ori!arnog re;i"a, >o% $ae),oo, osvojio prve
slobodne predsjedni1ke i+bore 89IH. godine. $ek s pobjedo" Ki" 4ae)j&nga na
predsjedni1ki" i+bori"a & prosin-& 899H. &spjela je pro"jena vlas!i i+"eC&
29I
opo+i-ije i vlade. 9 $ajvan& je !o 1ak bio sl&1aj !ek s pobjedo" kandida!a
opo+i-ijske 4e"okra!ske s!ranke napre!ka, .%ena S%&ibiana, na predsjedni1ki"
i+bori"a & o;&jk& 2000. godine. 9 Andone+iji je nakon prijela+nog predsjednika
2.K. 7abibiea dod&e najvii polo;aj pre&+ela opo+i-ijska poli!i1arka. No s!are s&
re;i"ske eli!e i dalje sna;no +as!&pljene & parla"en!&, vojs-i i birokra-iji. Sli1no
va;i i +a $ajland na kraj& de"okra!i+a-ije. Aako je na 0ilipini"a jo najprije dolo
do pro"jene eli!a, poka+&je se da je konsolida-ija de"okra-ije !& & najveoj
"jeri op!ereena Rrekonkvis!o"D poli!i1ki% polo;aja vlas!i od s!rane novi%
FDs!ari%EG de"okra!ski% eli!a i+ ra+doblja prije Mar-osova re;i"a F89<3)89H2G.
5.*. :ilipini! (lokirana konsolidacija
9 kri!i1ni" prvi" godina"a de"okra-ije djelo!vorna je vlas! prve de"okra!ske
vlade pod vods!vo" .ora+on 'Q&ino od"a% "asivno dovedena & pi!anje s vie
s!rana. Na desno" r&b& ideolokog spek!ra de"okra!sk& s& vlas! osporavali
pris!ae Mar-osova re;i"a FDlojalis!iEG, spre"ni na nasilje, koji s& dola+ili i+
redova vojske i eks!re"ni% desni% sk&pina "ladi%, p&1is!i1ki orijen!irani% vojnika
srednje ra+ine 1asni1ke %ijerar%ije. Nji%ov ideoloki pandan bila je "aois!i1ki
orijen!irana Ko"&nis!i1ka par!ija 0ilipina F.PPG sa svojo" narodnofron!ovsko"
organi+a-ijo" i Na-ionalno" narodno" ar"ijo" FNP'G. Lsi" !oga, ra+li1i!e
se-esionis!i1ke "&sli"anske pob&njeni1ke organi+a-ije na j&;noj s& o!o1noj
sk&pini Mindanao agirale pro!iv sredinje vlas!i & Manili.
$e s& gr&pa-ije s&o1ile "lad& de"okra-ij& sa svojo" konk&ren!sko"
pre!en+ijo" na pri"jen& sile. Ko"&nis!i1ka je gerila, koja je od seda"dese!i%
godina 20. s!oljea vodila revol&-ionarni narodni ra!, na vr%&n-& svoga &spje%a
sredino" osa"dese!i% godina kon!rolirala o!prilike 20 pos!o dr;avnog !eri!orija i
i"ala je pod or&;je" 2?.000 bora-a. Na j&g& +e"lje jedno je vrije"e operiralo
vie od 20.000 "&sli"anski% bora-a. No, filipinska se de"okra-ija & prve 1e!iri
godine s&o1ila, ponajprije, s pravo" opsado" od s!rane dijelova vlas!i!e vojske.
A+"eC& velja1e 89I3. i o;&jka 8990. dogodilo se osa" vojni% pob&naO &dari ili
prije!nje &daro" !i% s& godina do"inirali & poli!i-i, blokirali s& dr&!vene refor"e
i &sporili ionako &sporen ra+voj na-ionalne privrede FM-.o, 2000, 230G. Pre"da
s& propali pok&aji prevra!a pob&njeni1ki% vojnika, !e pre"da je ko"&nis!i1ki
&s!anak nakon ni+a vojni% i poli!i1ki% pora+a !ijeko" devedese!i% godina
kon!rolirao jo sa"o "ala podr&1ja, a "&sli"anskoj gerili nije polo +a r&ko" da
&spos!avi s!abilne !eri!orijalne enklave na j&g& +e"lje, nega!ivni &1in-i na
konsolida-ij& de"okra-ije bili s& +na!ni. Na pojedini" podr&1ji"a nas!ao je
vak&&" vlas!i, koji s& nedr;avni ak!eri iskoris!ili +a i+gradnj& paralelni% s!r&k!&ra
"oi. No, prije svega je kon!in&irani o!por ko"&nis!a i se-esionis!a o"e!ao
ins!i!&-ionali+a-ij& -ivilne kon!role nad or&;ani" snaga"a, b&d&i da s& one
iskoris!ile &gro;avanje !eri!orijalnog in!egri!e!a kao i+lik& +a poli!i1ke
in!erven-ije.
$ako se vojska ra+vila & jednoga od najva;niji% ak!era filipinske poli!ike,
koji svoj& Dlojalnos!E i+abrani" vlada"a napla&je poli!i1ki" povlas!i-a"a.
Nakon prividne nor"ali+a-ije s!anja & dr&goj polovi-i dese!ljea, !o je ponovno
pos!alo vidljivo priliko" ra+"iri-a oko s"jene s d&;nos!i predsjednika Kosep%a
299
5s!rade & sije1nj& 2008. Kao i & velja1i 89I3, ponovno je bila pres&dna
in!erven-ija or&;ani% snaga & koris! jedne s!rane, nai"e nove predsjedni-e
Blorije Ma-apagal 'rroo F&sp. =and\, 2008G. Na dvadese!& oblje!ni-&
!ako+vane 54S' revol&-ije pro!iv predsjednika Mar-osa 2<. velja1e 2003.
predsjedni-a je proglasila i+vanredno s!anje nakon !o s& je snage sig&rnos!i
infor"irale da preds!oji neposredni pok&aj p&1a neki% spe-ijalni% jedini-a
or&;ani% snaga.
Nedovoljna sposobnos! i+abrane vlade da na"e!ne "onopol vlas!i i sile
nije jedini konsolida-ijski nedos!a!ak filipinske de"okra-ije. 4od&e, od 89IH.
redovi!o se odr;avaj& opi i slobodni i+bori, no nji%ova je korek!na provedba
obilje;ena veliki" nedos!a-i"a. Najvei s& proble"i poli!i1ko nasilje na
i+bori"a i "anip&la-ija popisi"a bira1a, glasa1ki" lis!ii"a i prebrojavanje"
glasova. K&povina glasova i krenja i+borni% +akona s& pravilo. Poli!i1ka desni-a
kao i preds!avni-i do"inan!ne privredne oligar%ije dosad s& +nali kako iskoris!i!i
i+bore i de"okra!ske ins!i!&-ije +a osig&ranje svoji% vested interests F&sp. !akoCer
Bills i dr., 899:, 2?G.
Pre"da s& organi+a-ijska poboljanja & provedbi i+bora, slabljenje
ko"&nis!i1ke gerile i djelo"i1ni &spjesi & s&+bijanj& paravojni% sk&pina doveli
do s"anjenja ra+ine i in!en+i!e!a poli!i1ki "o!iviranog nasilja, jo i"a
+as!raivanja bira1a i kandida!a, sve do poli!i1ki% &bojs!ava. A+borno" !ijel&
vlas!i, &na!o1 opse;ni" ovlas!i"a +a osig&ranje korek!nog odvijanja i+bora,
dosad nije polo +a r&ko" da & svi" i+borni" okr&+i"a o"og&i korek!n&
provedb& i+bornog pos!&pka F&sp. =inan!&d, 899I, :0<G. Ponovni i+bor
predsjedni-e Blorije Ma-apagal 'rroo & svibnj& 200<. pra!ile s& "asivne
op!&;be +a i+born& prijevar&, koje s& posljedovale Fne&spjeli"G pok&aje"
pokre!anja pos!&pka +a s"jen& s d&;nos!i i "asovni" prosvjedi"a F&sp.
$ee%ankee, 2003G. Poli!i1ko nasilje na i+bori"a jo nes"anjeno dos!i;e ra+"jere
koji +na!no nad"a&j& prilike & os!ali" de"okra-ija"a is!o1ne i j&gois!o1ne
'+ije.
Nas&pro! !i" proble"i"a konsolida-ije, 0ilipini s& se sve do nedavne
prolos!i odlikovali go!ovo s!rik!ni" pridr;avanje" kons!i!&-ionalno +adani%
ograni1enja ovlas!i i pro-ed&ralni% pravila na podr&1j& %ori+on!alne kon!role
vlas!i. Lsobi!o se Sena! &spos!avio kao ko"pe!i!ivni ve!o ak!er koji i"a velik&
sposobnos! blokade poli!i1ki% po!%va!a i+vrne vlas!i. $o je ope!ovano dovodilo
do !oga da Kongres nije raspravljao o pro"inen!ni" projek!i"a vlade ili je vlada
od&s!ajala od nji% +bog !oga !o bi vjeroja!no do;ivjeli ne&spje% & parla"en!&.
Parla"en!arna pro!&!e;a koja je sposobna ograni1i!i predsjedni1ke pre!en+ije na
"o i"a, "eC&!i", i svoj& -ijen&# d&go!rajni +akonodavni pos!&p-i i blokade !e
ra+vodnjavanje refor"ski% projeka!a na podr&1j& privrednoga i so-ijalnog
+akonodavs!va & Kongres& pos!ali s& pravilo F.roissan!, 2000S2008G.
(a;an oslona- Df&nk-ioniraj&eE kon!role vlas!i dosad je 1inio (r%ovni
s&d. 9 dva dese!ljea od po1e!ka de"okra!i+a-ije (r%ovni je s&d +nao o1&va!i
svoj& ins!i!&-ionaln& sa"os!alnos! & odnos& pre"a vladi i Kongres&, !e se
nadove+a!i na !radi-ij& sa"osvjesnog s&da i+ preda&!ori!arnog vre"ena F$a!e,
899H, 2I2G. $aj je ra+voj & po1e!ni" godina"a de"okra-ije pod&piralo naglaeno
pasivno dr;anje predsjedni-e .ora+on 'Q&ino spra" s&da. $ijeko" kri!i1ne fa+e
:00
osnivanja ins!i!&-ija !akvo je nje+ino dr;anje, kao i nje+ina poli!ika i"enovanja
s&da-a koja je !e;ila iroko" preds!avljanj& ra+li1i!i% dr&!veni% sk&pina i
poli!i1ki% in!eresa "eC& s&-i"a, pridonijeli s& !o"e da je !upreme Bourt &spio
vrlo br+o ak&"&lira!i visok s!&panj s&glasnos!i i ins!i!&-ionalnog povjerenja
graCana.
S&s!av %he%ks and "alan%es i+"eC& predsjednika, Kongresa i vr%ovnog
s&da, koji se orijen!irao pre"a a"eri1ko" pre+iden-ijali+"&, poka+ao se do kraja
devedese!i% godina o!porni", no re+&l!irao je !i"e da s& n&;n refor"e & dr;avi,
poli!i-i, privredi i dr&!v& 1es!o bile blokirane. >efor"e s& doda!no o!e;avali
dr&gi 1i"beni-i pop&! poli!i1ke ekono"ije filipinski% i+bora, organi+a-ijski
slaboga, fl&idnog s!rana1kog s&s!ava i visoke ra+ine poli!i1ke kor&p-ije. 9+ !o s&
dogaCaji oko +a"jene vlade Kosep%a 5s!rade vlado" Blorije Ma-apagal 'rroo
F2008G doveli & pi!anje !e"eljni kons!i!&-ionalni konsen+&s filipinske
de"okra-ije. S pre"je!anje" poli!i1ki% s&kobljavanja na &li-& opo+i-ija je &
sije1nj& 2008. odba-ila "ini"alni pro-ed&ralni konsen+&s, koji je "jese-i"a
prije !oga ja"1io poli!i1k& s!abilnos! F=and\, 2008, 800G. S&kobi s& re+&l!irali
!i"e da je opo+i-ija prisilila predsjednika na os!avk&. 9"jes!o njega, ins!alirana
je podpredsjedni-a Bloria Ma-apagal 'rroo, koja je &+dign&!a & si"boli1n&
fig&r& prosvjeda. 9s!avo" propisano pravilo o s&k-esiji bilo je, dod&e,
po!ovano, no !ek nakon !o je os!avka 5s!rade i+n&Cena &glavno" "i"o &s!ava.
Naj!e;i defek!i filipinske de"okra-ije pos!oje na podr&1j& graCanski%
sloboda i prava. Pravna dr;ava, koja je od&vijek bila slaba i & velikoj je "jeri bila
podreCena s!varnoj raspodjeli "oi, & posljednji% 8? godina nije oja1ala. 9s!av i+
89IH. ja"1i dod&e graCanske slobode i prava, pro-esna prava pojedina-a !e
osobi!a prava +a!i!e vjerski% i e!ni1ki% "anjina. Lna s&, "eC&!i", & najbolje"
sl&1aj& nepo!p&no os!varena. Za velike dijelove s!anovni!va pos!oji lo9 intensit=
%itizenship, !o na pojedini" podr&1ji"a odgovara no intensit= %itizenship. No &
posljednja se dva dese!ljea "og& &!vrdi!i i po+i!ivne !enden-ije. 2roj povreda
lj&dski% prava po1injeni% !ijeko" R!vrdeD fa+e s&+bijanja gerile osa"dese!i%
godina & "eC&vre"en& je s"anjen. Sl&1ajevi poli!i1ki "o!iviranog Rnes!ankaD
osoba, &%ienja +bog poli!i1ki% ra+loga ili 1ak proi+voljni% &bojs!ava jo nipo!o
nis& nes!ali i+ svakidanji-e filipinske de"okra-ije.
5.2. "u#na .oreja! odgo=ena konsolidacija
Za ra+lik& od 0ilipina, j&;nokorejska je de"okra-ija & po1e!no" ra+doblj&
konsolida-ije profi!irala od privrednog &+le!a be+ pre"-a F&sp. !abli-& :2G. 9
&sporedbi s 0ilipini"a Fkao i s Andone+ijo" i $ajlando"G, visoka ra+ina
so-ijalno)ekono"skog ra+voja !e osobi!o visok s!&panj obra+ovanja
j&;nokorejskog dr&!va, kao i niska sklonos! nasilj& "eC& s!anovni!vo", !akoCer
s& s!vorili ra+"jerno povoljne pre!pos!avke +a daljnj& konsolida-ij& de"okra-ije.
(ojni pob&njeni1ki pokre!, kao na 0ilipini"a, & K&;noj Koreji nije pos!ojao.
MeC&!i", osi" !i% po+i!ivni% &vje!a konsolida-ije, j&;nokorejska je
de"okra-ija op!ereena %ipo!eko" koja ne pos!oji na 0ilipini"a# nerijeeni"
proble"o" dr;avnos!i j&;nokorejskog dijela dr;ave, kao i &gro;avanje" od
:08
s!rane neprija!eljske bra!ske dr;ave na sjever&.DKorejsko pi!anjeD nije rijeeno ni
nakon okon1anja 7ladnog ra!a.
S ob+iro" na ra+li1i!e is%odine &vje!e ne +a1&C&je !o !o s& proble"i
konsolida-ije j&;nokorejske de"okra-ije dr&k1ije pos!avljeni nego & dr;ava"a
j&gois!o1ne '+ije. $o se ponajprije !i1e &loge vojske & de"okra!sko" s&s!av&.
4od&e, i+borna pobjeda biveg p&1is!a i designiranog nasljednika a&!ori!arnog
re;i"a >o% $ae),ooa na predsjedni1ki" i+bori"a & prosin-& 89IH. isprva je
dop&s!ila or&;ani" snaga"a da, neovisno o de"okra!i+a-iji, i nakon 89IH.
osig&raj& vlas!i!e organi+a-ijske, finan-ijske i osobne in!erese od -ivilni% in!er)
ven-ija. K&;nokorejska vojska nije se "orala boja!i ni !oga da e je nova
de"okra!ska vlada po+va!i na odgovornos! +bog po1injeni% povreda lj&dski%
prava.
Za ra+lik& od svog pre!%odnika na predsjedni1koj d&;nos!i, predsjednik
Ki" ro&ng)sa" F899:)899IG posve!io je ve & ranoj fa+i svog "anda!a velik&
po+ornos! vojnoj poli!i-i. Koris!ei svoje &s!avne ovlas!i, novoi+abrani je
predsjednik &br+o nakon s!&panja na d&;nos! po1eo podvrgava!i or&;ane snage i
sig&rnosne sl&;be -ivilnoj kon!roli. A+nenaC&j&e dosljedna personalna poli!ika,
ra+o!krivanje veeg broja kor&p-ijski% skandala & or&;ani" snaga"a, ka+neni
progon odgovorni% 1asnika, kao i rasp&!anje ra+li1i!i% !ajni% vojni% save+a, koji
s& !ijeko" a&!ori!arnog re;i"a 1inili &n&!arnji kr&g "oi, pridonijeli s&
djelo!vorno" s"anjenj& poli!i1kog &!je-aja vojske F&sp. .roissan!, 2002bG.
4e"on!a;a vojske kao ve!o sile dos!igla je vr%&na- & pro-es& pro!iv odgovorni%
+a p&1 89H9)89I0. Pos!&pak vlas!i pro!iv bivi% pripadnika vojske visokog ranga,
koji je pokren&! pod na+ivo" Bampaign to 7e%ti$= the @uthoritarian Past, doveo
je do pok&aja da se pravno obradi a&!ori!arni re;i", !o bi sa"o nekoliko godina
ranije bilo ne+a"islivo. Jinjeni-a da je vlada neo"e!ano "ogla provodi!i svoje
refor"e jasno poka+&je narasl& spre"nos! vojske na povla1enje i+ poli!ike i
nje+in& preobra+b& i+ ve!o sile &, ipak, &!je-ajnoga ak!era sig&rnosne poli!ike.
Proble"a!i1nije se odvijala po!p&na provedba kons!i!&!ivni% prava na
poli!i1ko organi+iranje i ko"&nika-ij&. Ka"s!va &s!avni% prava na slobodno
&dr&;ivanje, i+ra;avanje "iljenja i infor"iranje !e, nadasve, na sindikaln&
ak!ivnos! bila s& ograni1ena do kasni% devedese!i% godina. Mnogobrojne kla&+&le
o isklj&1enj& & +akoni"a o i+bori"a, s!ranka"a i rad& openi!o s& spre1avale
dr&!vene organi+a-ije, a posebno sindika!e, da se djelo!vorno anga;iraj& +a svoje
poli!i1ke vrijednos!i i privredne in!erese. $ek se kraje" prolog dese!ljea
s&ps!an-ijalno pro"ijenilo dr;anje vlade i &prave na !o" podr&1j&, !ako da nakon
2000. s!anje &glavno" odgovara s!andardi"a liberalne de"okra-ije. No jo
&vijek pos!oje ograni1enja prava na !rajk i prava na sindikalno organi+iranje &
javno" sek!or&, koja s& s&pro!na +a!i!noj konven-iji MeC&narodne organi+a-ije
rada FA=LG.
Sloboda infor"iranja, "iljenja i &dr&;ivanja graCana jo naila+i na
grani-e kad je rije1 o odnos& pre"a neprija!eljskoj bra!skoj dr;avi na sjever&.
$reba, ponajprije. spo"en&!i no!orni Zakon o na-ionalnoj sig&rnos!i FNational
!e%urit= @%t, NS'G. Zakon dop&!a vladi da pri"jenj&je represij& pro!iv osobi!o
kri!i1ki% dijelova dr&!va. Nije proble"a!i1no sa"o pos!ojanje NS'. Kri!ika NS'
!i1e se, napro!iv, njegove sadr;ajne neodreCenos!i i proi+voljne in!erpre!a-ije od
:02
s!rane vlade, dr;avnog odvje!ni!va i s&dova. Zani"ljivo je da je nakon
de"okra!i+a-ije F89II)899?G bilo go!ovo jednako !oliko &%ienja na !e"elj& NS'
kao i +a vrije"e &k&pnog !rajanja a&!ori!arnog re;i"a predsjednika .%&n 4oo)
%,ana F89I0)89IIG. 4os!&pni poda-i poka+&j& da se s!anje sa"o popravilo +a
nijanse i nakon s!&panja na d&;nos! predsjednika Ki" ro&ng)sa"a i Ki" 4ae)
j&nga F899:. odnosno 899IG F.roissan!, 2002aG. .iljane in!erven-ije !ajne sl&;be,
vojne obavje!ajne sl&;be, 'n!iko"&nis!i1kog &reda Na-ionalne poli-ije, kao i
dr;avnog odvje!ni!va pro!iv poli!i1ki% pro!ivnika poka+&j& da pos!oje defek!i &
pravnoj dr;avi. Pokre!anje R-iljani% is!ragaD pore+ni% vlas!i sl&;i !akoCer prije
kao Rosve!aD poli!i1ki" pro!ivni-i"a nego na"e!anj& pravni% nor"i F7an, 2000,
:IH. i d.O .%ong, 2000, 89G. $a o!eenja pravne dr;ave &klapaj& se & irok
sindro" defeka!a Rdelega!ivne de"okra-ijeD FMerkel i P&%le i dr., 200:, 2003G.
9 odnos& i+"eC& i+vrne i +akonodavne vlas!i poka+&j& se & &vje!i"a
sinkroni% s!rana1kopoli!i1ki% veina & parla"en!& i vladi N koje s& kon!in&irano
pos!ojale i+"eC& 8990. i 899I. N sna;ne -r!e delega!ivne de"okra-ije. 9
vre"eni"a divided government F89II)8990O 899IO od !ravnja 2000G
j&;nokorejski pre+iden-ijali+a" !endira ka ins!i!&-ionalni" blokada"a, +a koje
&s!avna s!r&k!&ra ne"a spre"ne ins!i!&-ionalne "og&nos!i rjeenja. Ldnos
i+"eC& i+vrne i +akonodavne vlas!i !ijeko" prve, d&go!rajne fa+e konfron!a-ije
predsjednika dr;ave i parla"en!a pod do"ina-ijo" opo+i-ije, i+"eC& !ravnja
89II. i velja1e 8990, bio je obilje;en &+aja"ni" blokada"a. 9 s!anj& divided
government 89II)8990, 899I)8999. i ponovno od !ravnja 2000. poka+&je se da
j&;nokorejski predsjednik "o;e iskoris!i!i svoj polo;aj da "onopoli+ira
+akonodavne ovlas!i sa"o ako pos!oji sinkrona poli!i1ka veina. MeC&!i",
!ijeko" d&go!rajne fa+e veinske do"ina-ije F8990)899IO 8999)2000G korejski je
pre+iden-ijali+a" bio obilje;en opse;no" +akonodavno" ak!ivno& vlade.
2&d&i da vlada preko svoje dis-iplinirane parla"en!arne frak-ije do"inira &
Na-ionalnoj sk&p!ini !e da i vlada i opo+i-ija pri"arno slijede s!ra!egije
&s"jerene na konfron!a-ij&, parla"en!arni pro-esi odl&1ivanja obi1no s& nalik na
s!anja nekoopera!ivni% igara. R$eror veineD vladaj&i% s!ranaka & parla"en!&
i+ra;ava se nadasve & isklj&1enj& opo+i-ije s relevan!ni% polo;aja & odbori"a i &
pos!&pk& & koje"& vlada svoje prijedloge +akona be+ vijeanja, & pake!& i +a
sa"o nekoliko "in&!a, prog&ra kro+ plen&" i !i"e od&+i"a opo+i-iji prigod& da
ra+"a!ra vlas!i!e prijedloge +akona FPark, 2000, IHO S%in, 2000G.
Zakonodavna ini-ija!iva pre!e;no je & r&ka"a i+vrne vlas!iO prijedlo+i
+akona koji dola+e i+ parla"en!a i"aj& slabe i+glede da b&d& pri%vaeni. (elik
&!je-aj predsjednika na +akonodavn& ak!ivnos!, koji je vidljiv ve & redovno"e
+akonodavno" pos!&pk&, nadop&njava i+ra+i! predsjedni1ki dekre!i+a".
Parla"en! ne"a s&ps!an-ijaln& kon!rol& nad !o" legisla!ivno" djela!no&
predsjednika dr;ave. Ma!erijalna proi+vodnja poli!ika !i"e se +na1ajni" dijelo"
& s!varnos!i pre"je!a i+ +akonodavne arene & pros!or djelovanja i+vrne vlas!i.
Ldnosi i+vrne i s&dbene vlas!i +asl&;&j& diferen-iranij& o-jen&. 9s!avni
se s&d !ijeko" vre"ena e!ablirao kao neovisna, ak!ivna ins!an-ija kon!role i
provjeravanja FWes! i roon, 8993G. K&;nokorejski 9s!avni s&d je ni+o" pres&da
+a&+eo s!av s&pro!an po+i-iji vlade i !i"e je &ka+ao na n&;na poboljanja +a!i!e
:0:
graCanski% sloboda i prava poli!i1ke par!i-ipa-ije. Nis& &o1ljivi pok&aji
koloni+a-ije (r%ovnog s&da "anip&la-ijo" njegovi" osobni" sas!avo".
5.2. Tajvan! uznapredovala konsolidacija
Sli1no kao i & K&;noj Koreji, de"okra-ija je & $ajvan& do dr&ge polovi-e
devedese!i% godina i"ala koris!i od po+i!ivnoga privrednog ra+voja F&sp. !abli-&
:2G. MeC&!i", +ajedni1ka je !ajvanskoj i j&;nokorejskoj de"okra-iji neposredna
FvanjskaG poli!i1ka prije!nja. $akoCer, ni & $ajvan& pi!anje dr;avnos!i N neovisna
>ep&blika $ajvan ili >ep&blika Kina na $ajvan& N dosad nije rijeeno. N> Kina
je ope!ovano dala jasno do +nanja da ne bi pri%va!ila rjeenje !og pi!anja & koris!
dr;avne sa"os!alnos!i $ajvana. $i"e se konsolida-ija de"okra-ije odvija pod
+na1ajni" i+vanjski" ograni1enji"a koja 1ine la!en!n& prije!nj& eg+is!en-iji
!ajvanske dr;ave i de"okra-ije.
9na!o1 !oj i+vanjskoj prije!nji, a & neki" aspek!i"a i +bog nje, !ajvanska
je de"okra-ija, "eC&!i", & &sporedbi s dr&gi" de"okra-ija"a !reeg vala &
pa-ifi1koj '+iji dos!igla +a1&C&j&e visok s!&panj konsolida-ije. Prije!nja N>
Kine prisiljava &n&!arnje ak!ere da &bla;e svoje poli!i1ke s&kobe i 1ini ele"en!
koji &jedinj&je i s!vara konsen+&s "eC& poli!i1ki" eli!a"a. Pre"da "eC& eli!a"a
ne pos!oji konsen+&s o dr;avnoj b&d&nos!i o!oka, sve s& relevan!ne s!ranke ipak
s&glasne o !o"e da ni povra!ak na jednos!rana1k& dik!a!&r& i+ prolos!i ni
pre&+i"anje ko"&nis!i1kog re;i"a koji bi se orijen!irao pre"a &+or& na
kon!inen!aln& Kin& nis& po;eljne al!erna!ive de"okra-iji. 9 !ajvansko" sl&1aj&
nerijeeno Rpi!anje dr;avnos!iD FstatenessG po!i-ajno djel&je na de"okra!sk&
konsolida-ij&, b&d&i da je !vorilo "o!iv +a &spjean elite settlement F7igle i dr.,
899IG.
Proble" podvrgavanja vojske -ivilnoj kon!roli, koji je & dr&gi"
sl&1ajevi"a R!reeg valaD de"okra!i+a-ije & '+iji bio ne&ralgi1an !e je rijeen s
ra+li1i!i" &spje%o", dosad & $ajvan& nije i"ao &!je-aja koji bi spre1avao
konsolida-ij&. Kao Rs!rana1ka vojskaD FS-%&ber!, 899<, 8I0G na-ionalne kineske
or&;ane snage jedno+na1no s& bile & sl&;bi s!rankeO vojska kao organi+a-ija nije
ra+vila pre!en+ije na vode& poli!i1k& &log& F&sp. =o, 2008G. 2liska pove+anos!
KM$)a i vojske pos!ojala je jo !ijeko" devedese!i% godina 20. s!oljea, ali je
s&k-esivno ra+vrgavana refor"sko" poli!iko" predsjednika =ee $eng)%&ija
F89II)2000G. Za vrije"e njegova "anda!a vojni-i s& &klonjeni s vodei% polo;aja
& vladi i s!ran-i, &svajanje" Zakona o na-ionalnoj obrani poboljale s& se
"og&nos!i -ivilne poli!ike da kon!rolira vojsk&, !e s& proirena prava parla"en!a
na s&odl&1ivanje & pi!anji"a obra"bene poli!ike F=o, 2008, 8<:)8<9G. S ob+iro"
na vie dese!ljea indok!rina-ije od s!rane KM$)a i e!ni1ki sas!av 1asni1kog
korp&sa, koji se pre!e;no sas!oji od kon!inen!alni% Kine+a, pos!avilo se pi!anje
kako bi or&;ane snage reagirale na s"jen& s vlas!i KM$)a ili na jasan poli!i1ki
k&rs vlade & prav-& neovisnos!i F8<<G. Sa s!&panje" na d&;nos! predsjednika
.%ena S%&ibiana, i+abranog & o;&jk& 2000, -ivilno)vojni odnosi & $ajvan& &
naj"anj& s& r&k& &spjeno i+dr;ali prvi !es! pro"jene vlas!i. Lr&;ane snage nis&
dovodile & pi!anje pri"a! -ivilne nad"oi ni !ijeko" ni nakon pre&+i"anja vlas!i
od s!rane dosadanje opo+i-ije.
:0<
9 $ajvan& s& sredinje ins!i!&-ije s&s!ava vlas!i do po1e!ka ovoga
dese!ljea & veoj "jeri isp&njavale konsolida-ijske kri!erije s!abilnos!i,
&1inkovi!os!i i poli!i1ke in!egra-ije nego & dr&gi" a+ijski" de"okra-ija"a. S
osna;eni" polo;aje" predsjednika dr;ave kao i jedno+na1ni" prijenoso" ovlas!i
na !ijela sredinje dr;ave s"anjena je opasnos! ins!i!&-ionalni% blokada i+"eC&
predsjednika i 5g+ek&!ivnog &ana, kao i i+"eC& sredinje i provin-ijski% vlas!i.
Ld bi!nog se +na1enja +a s!abilnos! i &1inkovi!os! de"okra!skog s&s!ava poka+ala
okolnos! da je KM$ i nakon pro"jene s&s!ava & de"okra-ij& bio & s!anj& +adr;a!i
odgovornos! obnaanja vlas!i & svoji" r&ka"a. (isoka s!abilnos! vlas!i & $ajvan&
i"ala je, sa s!ajali!a !eorije konsolida-ije, Kan&sovo obli1je. S jedne s!rane, ona
pridonosi kon!in&i!e!& vladine poli!ike. S dr&ge s!rane, "eC&!i", !o je RplaenoD
koloni+iraj&i" pro;i"anje" javne &prave, dr;avni% pod&+ea i vojske od s!rane
s!are i nove dr;avne s!ranke KM$ FU&, 899HO 7sie%, 2008G. 9pravo na podr&1j&
rasple!anja ve+a i+"eC& dr;ave i s!ranke, KM$ d&go nije bio spre"an &1ini!i vie
od ko+"e!i1ki% korek!&ra i dois!a prekin&!i Rok&pa-ij&D dr;avni% s!r&k!&ra F.%&,
8993, H3G.
Za daljnj& konsolida-ij& !ajvanske de"okra-ije s!oga je bilo +na1ajno
kako e se i s koji" posljedi-a"a obavi!i prvi !es! pro"jene vlas!i Fturnover testG
F7&n!ing!on, 8998G. Na predsjedni1ki" i+bori"a & o;&jk& 2000. vlas! je prela i+
r&k& KM$)a & r&ke opo+i-ije. 9n&!arnje poli!i1ke !&rb&len-ije !o s& &slijedile
nakon !oga poka+ale s& da na ins!i!&-ionalnoj ra+ini pos!oji ni+ s&koba koji se, &+
povoljne odnose veine & i+vrnoj i +akonodavnoj vlas!i, "og& rijei!i sa"o
konsen+&alno orijen!irani" s!ra!egija"a poli!i1ki% s!ranaka, ali ne i
ins!i!&-ionalni" "e%ani+"i"a. $reba, svega !reba, po"en&!i odnos nape!os!i
i+"eC& predsjednika i parla"en!a. Sna;an poli!i1ki polo;aj predsjednika &
prolos!i se "anje oslanjao na ins!i!&-ionalne preroga!ive & odnos& pre"a
pre"ijer& ili =egisla!ivno" &an&, nego ponajprije na 1injeni-& da je predsjednik
KM$)a =ee $eng)%&i F89II)2000G is!odobno i"ao dis-ipliniran& vein& svoje
s!ranke & =egisla!ivno" &an& F.%eng i 7aggard, 2008, 89:. i d.G. S ra+laganje"
poli!i1kog "onopola KM$)a !ijeko" devedese!i% godina parla"en!arna
jednos!rana1ka veina ve je i prije pro"jene vlas!i i+g&bila ko%eren!nos! i
sposobnos! djelovanja F$ien i .%eng, 8999, <2. i d.G.
Nakon pro"jene vlas!i & proljee 2000. i na $ajvan& je nas!ao divided
government, !o jes! s!anje & koje"& se predsjednik i+ 4e"okra!ske s!ranke
napre!ka & parla"en!& s&1elio s opo+i-ijsko" veino" KM$)a. Zbog svoje
s!ra!egije o1&vanja "oi KM$ nije bio spre"an s&raCiva!i s predsjedniko" &
for"iranja vlade, pri"jeri-e posreds!vo" %oha"itation. 9jedno je, "eC&!i",
KM$)ova veina +bog i+bornos!ra!eki% ra+loga sprije1ila da predsjednik rasp&s!i
=egisla!ivni &an. 9na!o1 i+borno" pora+& KM$)a na parla"en!arni" i+bori"a
& prosin-& 2008, !o s!anje asinkroni% odnosa veine & vladi i parla"en!&, koje
lako dovodi do poli!i1ki% blokada, nije se "ogla rijei!i, b&d&i da 40P nije i"ao
vlas!i!& parla"en!arn& vein&. Ni kasniji parla"en!arni i predsjedni1ki i+bori N
posljednji godine 200<. N nis& doveli do rjeenja proble"a Rkonk&ren!ski%
veinaD. Zbog !oga f&nk-ionalni proble"i predsjedni1ko)parla"en!arnog s&s!ava
:0?
vlas!i na $ajvan&, nakon d&ge fa+e &1inkovi!i% i s!abilni% odnosa vlas!i, &
"eC&vre"en& s& pos!ali sli1ni j&;nokorejsko" s!anj& divided government.
4ok je pro"jena vlas!i i+"eC& s!rana1ki% !abora, koja je po;eljna sa
s!ajali!a !eorije de"okra-ije, po!p&no jasno poka+ala ins!i!&-ionalne +a"ke &
daljnjoj konsolida-iji de"okra-ije na ra+ini s&s!ava vlas!i, na dr&gi" se
podr&1ji"a ne "og& previdje!i &spjesi & konsolida-iji de"okra-ije na $ajvan&.
=j&dska prava, prava "anjina, sloboda "iljenja i infor"iranja !e i+bori dosegli
s& kvali!a!ivn& ra+in& koja je &sporediva s dr&gi" konsolidirani" de"okra-ija"a
& K&;noj, Srednjoj i As!o1noj 5&ropi. $o i+ri1i!o va;i i +a ele%toral Mualit=
!ajvanske de"okra-ije. Kor&p-ija i k&povina glasova Fmone= politi%sG, koji s& se
1es!o navodili kao popra!ne pojave !ajvanskoga i+bornog s&s!ava i sna;nog
frak-ioniranja s!ranaka, jo se dogaCaj&, ali ne dos!i;& ra+in& koja bi ograni1ila
+na1enje i+bora kao "e%ani+"a poli!i1ke par!i-ipa-ije graCana F$ien i .%eng,
8999, :?G.
Posebn& &log& & ra+voj& liberalne ko"ponen!e !ajvanske de"okra-ije
devedese!i% je godina i"ao &s!avni s&d. 'k!ivna pravos&dna praksa R(isokoga
s&da1kog vijeaD pri K&dika!ivno" &an&, 1es!o s&pro!s!avljena s%vaanji"a
i+vrne vlas!i, &padljivo se ra+lik&je od s&+dr;ane s&dbene prakse &s!avnog s&da
& K&;noj Koreji. (e je na po1e!k& !ran+i-ije (ijee svojo" pres&do" o n&;nos!i
novi% i+bora +a Na-ionaln& sk&p!in& i =egisla!ivni &an F8990G ak!ivno pod&prlo
poli!ik& de"okra!i+a-ije refor"is!a i+ KM$)a pod vods!vo" predsjednika lee
$eng)%&ija FBinsb&rg, 2008, 8:G. L!ad s& s&-i (isokog vijea, pod &!je-aje"
nje"a1koga &s!avnog prava, ni+o" svoji% odl&ka po!akn&li pos!&pne refor"e
a&!ori!arnog re;i"a. (alja, "eC& os!ali", spo"en&!i pres&de o ograni1enj&
ovlas!i poli-ije i vojske, o slobodi sindikalnog organi+iranja, o slobodi
de"ons!ra-ija i "iljenja i o slobodi djelovanja poli!i1ki% s!ranaka.
8:9
Praksa "onopola poli!i1ke vladavine KM$)a sve do seda"dese!i% godina
20. s!oljea oslanjala se na oseb&jn& kons!r&k-ij& vlas!i# & for"alno)
ins!i!&-ionaln& s!r&k!&r& dr;ave i vlas!i bila je &klj&1ena poli!i1ka do"ina-ija
sk&pine kon!inen!alni% Kine+a, koji s& 89<9. pobjegli na $ajvan, dok je velika
veina s!anovni!va !o s& je 1inili do"ai R$ajvan-iD prevladavala & privredno"
;ivo!& o!oka F& &vje!i"a i+ra+i!o dirigis!i1ke vlas!iG. $o pode!ni1ko seg"en!iranje
dr&!va & prolos!i je prekrivalo so-ijalno)ekono"ske s&kobe.
8<0
S"anjenje"
poli!i1ke diskri"ina-ije do"ae R!ajvanskeD veine s!anovni!va !ijeko"
posljednji% 20 godina !aj je s&kob, "eC&!i", sve vie g&bio na +na1enj& F=in i
dr., 8993, <HI. i d.O >igger, 8993, :80. i d.O .%& i =in, 2008G. 4osad, "eC&!i",
nije +a"ijenjen -r!o" s&koba i+"eC& kapi!ala i rada, karak!eris!i1no" +a
8:9
9!je-aj &s!avnog prava Save+ne >ep&blike Nje"a1ke poka+&je se & &s!avni" refor"a"a koje
se !i1& &s!avnog s&da, osobi!o & novi" propisi"a o pos!&pk& +abrane s!ranaka, koji je "odeliran
pre"a odredba"a & nje"a1ko"e $e"eljno" +akon& FBinsb&rg, 2008, 83. i d.G.
8<0
Pos!oje 1e!iri sk&pine s!anovni!va na $ajvan&# F8G kon!inen!alni Kine+i, !o jes! sljedbeni-i
na-ionalne kineske vlade, koji s& 89<9. pred pobjedonosni" ko"&nis!i"a pobjegli na o!ok $ajvan
i nji%ovi po!o"-iO F2G Kine+i i+ provin-ije 0&janO F:G do"ae s!anovni!vo R$ajvana-aD, koje 1ini
vein& pop&la-ijeO F<G do"oroda1ke sk&pine s!anovni!va koje s& pri+na!e kao e!ni1ka "anjina.
Prve !ri sk&pine s& 7an Kine+i, dok s& prvobi!ni s!anovni-i "alajskog podrije!la. S!rogo &+evi,
s&kob i+"eC& kon!inen!alni% Kine+a i $ajvana-a jes! pode!ni1ki ras-jep dr&!va, koji se
"anifes!ira kro+ pripadnos! pojedini" provin-ija"a i je+i1ni" sk&pina"a F7sie%, 2008G.
:03
ind&s!rijske dr;ave. Ker, +bog posebnoga "eC&narodnog polo;aja $ajvana i
nerijeenog pi!anja na-ionalnog iden!i!e!a i klasifika-ija s!ranaka &n&!ar spek!ra
lijevo)desno !ijeko" devedese!i% godina &glavno" nije &!je-ala na s!r&k!&r&
s!rana1kog s&s!ava. 9"jes!o !oga, devedese!i% godina pos!ala je prepo+na!ljiva
nova -r!a s&koba. Lna nas!aje na !e"elj& poli!i1koga i e!nona-ionalnog iden!i!e!a
!ajvanskog s!anovni!va F7&ang i r&, 8999O =i&, 8999G. $ren&!no na !o pi!anje
ra+li1i!e sk&pine s!anovnika daj& ra+li1i!e odgovore. Pre"da anke!e o
na-ionalno" sa"ora+&"ijevanj& o!o1ana ne daj& jasn& slik&, "o;e se &+e!i kao
neosporno da je od po1e!ka de"okra!i+a-ije kon!in&irano ras!ao &dio !ajvanski%
graCana koji s& se o+na1avali kao R$ajvan-iD, dok se !ek vrlo "ala "anjina
ispi!anika o+na1ava isklj&1ivo kao Kine+i. S ob+iro" na ra+voj de"okra-ije,
R&1vrivanje !ajvanskoga na-ionalnog iden!i!e!aD FS-%&ber!, 2003, I?G sadr;ava
+na1ajan &n&!arnji i vanjski poli!i1ki po!en-ijal s&koba koji bi even!&alno "ogao
&gro+i!i de"okra-ij&, b&d&i da prije!i prod&bljivanje" polari+a-ije i+"eC&
&n&!arnji% poli!i1ki% !abora, kao i +ao!ravanje" vanjskopoli!i1ke konfron!a-ije s
kon!inen!alno" Kino".
Za ra+lik& od K&;ne Koreje i 0ilipina, & a&!ori!arno" $ajvan& nije
pos!ojao opo+i-ijski radni1ki pokre!. Ln se for"irao !ek nakon 89II, dakle nakon
po1e!ka de"okra!i+a-ije F.%& r., 8993G. Sli1no kao & K&;noj Koreji, s"anjenje
a&!ori!arne represije dop&s!ilo je osnivanje velikog broja novi% sindika!a i+van
dr;avnoga korpora!ivis!i1kog Bhinese *ederation o$ ;a"or F.0=G. MeC&!i",
a&!ori!arni korpora!ivi+a" KM$)ova re;i"a nije se po!p&no !ransfor"irao &
liberalni neokorpora!ivi+a". Privredna &dr&;enja, dod&e, i dalje &sko s&raC&j& s
dr;avno" ad"inis!ra-ijo". No !rei s!&p neokorpora!ivis!i1koga poli!i1kog
&pravljanja, organi+irano radni!vo, jo se pre"alo &va;ava. 91inak rela!ivno
nekonflik!ni% radni% odnosa F&sp. !abli-& <0G na de"okra!sk& konsolida-ij&
$ajvana s!oga je a"bivalen!an.
Najva;nija !e"a +a vein& ak!era -ivilnog dr&!va jes! i+ravan +a%!jev
&p&en re;i"& +a opse;ni" so-ijalni" i poli!i1ki" refor"a"a, kao i +a veo"
a&!ono"ijo" -ivilnog dr&!va. Pri!o" s& aso-ija-ije, ini-ija!ive i graCanski
pokre!i -ivilnog dr&!va pre!e;no koris!ili Rnepoli!i1keD s!ra!egije, nas!ojei
+adr;a!i dis!an-& pre"a poli!i1ki" s!ranka"a. 4r&!veni pokre!i & "eC&vre"en&
s& "eC& s!anovni!vo" pri+na!i kao nei+os!avni ele"en!i de"okra!ske !vorbe
volje F=o, 8992, :I?O S%ia&, 8999G.
5.5. Tajland! neuspjela konsolidacija
$ajland je jedini od pri"jera !ransfor"a-ije & As!o1noj '+iji !o i% obraC&je"o &
koje"& je konsolida-ija de"okra-ije do;ivjela ne&spje%. Pri!o" je p&1 dijela
kraljevski% !ajlandski% or&;ani% snaga oko vr%ovnog +apovjednika vojske,
generala Son!%ija 2oonara!klina, 89. r&jna 2003. bio sa"o privre"eni +avrni
1in kri+e koja je po1ela ve & proljee !e godine i podijelila je !ajlandsko dr&!vo
na dva !abora.
4e"okra!ska konsolida-ija !ijeko" devedese!i% godina isprva se kre!ala &
po+i!ivno" s"jer&. Nakon fa+e nes!abilni% vies!rana1ki% koali-ija i kri+e
povjerenja !ajlandski% graCana & &1inkovi!os! i f&nk-ionaln& sposobnos!
:0H
parla"en!arne de"okra-ije, i+a+vane i+bijanje" "one!arne i finan-ijske kri+e &
lje!o 899H, &svajanje novog &s!ava & lis!opad& 899H. o+na1ilo je prvi djelo"i1ni
&spje% & prod&bljenj& i s!abili+a-iji de"okra!ske &s!avne dr;ave. Pored ni+a
ins!i!&-ionalni% refor"i, 1iji je -ilj bio da osna;e parla"en!arne ins!i!&-ije,
s!rana1ki s&s!av i &s!avn& dr;av& !e prava graCana & odnos& pre"a dr;avi,
&s!avna je refor"a !akoCer pridonijela ja1anj& -ivilne kon!role nad or&;ani"
snaga"a. (e je & pre!%odni" godina"a bilo vidljivo opadanje poli!i1kog
&!je-aja vojske. Nakon !o je dr&!veni &gled vojske oslabljen +bog krvave
represije pro!iv de"okra!ski% prosvjeda & svibnj& 8992, pa s& poli!i1ke s!ranke i
nab&jalo -ivilno dr&!vo sve vie po!iskivali vojsk& na "argin&, ona je "orala
pro"a!ra!i kako nje+in &!je-aj na -iviln& poli!ik& slabi. Po okon1anj&
indokineskog s&koba i privre"enog s"irivanja pob&njeni1ke proble"a!ike na
"&sli"ansko" j&g& +e"lje, be+ sig&rnosnopoli!i1ke "isije i nesig&rne +bog br+e
dr&!vene, privredne i poli!i1ke pro"jene, &n&!ar or&;ani% snaga na +na1enj& s&
dobile one snage koje s& se +a&+i"ale +a nov& orijen!a-ij& or&;ani% snaga pre"a
"anje poli!i1ki i sna;nije RprofesionalnoD orijen!iranoj vojs-i.
Navedene &s!avne refor"e prikrile s&, pak, !a"ne s!rane i slabos!i
!ajlandske de"okra-ije. Kao !o je poka+ao ra+voj slijedei% godina,
ins!i!&-ionalne inova-ije nis& bile be+ nena"jeravani% poli!i1ki% posljedi-a
FM-.argo, 2002, 88<G. $ako je $e"eljni +akon i+ 899H. N kao i raniji &s!avi N
predviCao ope i+borno pravo +a sve odrasle dr;avljane. Novo je, "eC&!i", bilo
paradoksalno ograni1enje pasivnoga i+bornog prava na one graCana koji s& i"ali
+avren& visok& kol& ili nek& &sporediv& kvalifika-ij&. $a kla&+&la, koja je
&vedena kako bi se poboljale in!elek!&alne i "oralne kvali!e!e nosi!elja "anda!a,
isklj&1ivala je o!prilike devedese! pos!o graCana s ak!ivni" pravo" glasa i+
kandida!&re na parla"en!arni" i+bori"a.
Za ra+lik& od, pri"jeri-e, 0ilipina, poli!i1ki "o!ivirano nasilje s -ilje"
+as!raivanja bira1a ili kandida!a & $ajland& je bio lokalni feno"en, ograni1en na
proble"a!i1ne provin-ije na j&g& i sjeverois!ok&. Proble"a!i1na je bila provedba
i+bora. 0alsifi-iranje popisa bira1a i glasa1ki% lis!ia, +a"jena glasa1ki% k&!ija i
"anip&la-ija & prebrojavanj& glasova 1es!o s& bili na dnevno" red& & r&ralni"
podr&1ji"a, gdje se bira velika veina +as!&pnika F.alla%an, 2000, <?)38G.
9s!avno" refor"o" 899H. odl&1eno je, dod&e, da se &vede neovisno i+borno
povjerens!vo. No sa"o je djelo"i-e isp&njena nada da e se !i"e povea!i
kvali!e!a i+bornog pro-esa. $ako s& i na i+bori"a +a Sena! 2000. kao i +a donji
do" is!e godine regis!rirane nepravilnos!i i k&povina glasova & veliki"
ra+"jeri"a. Kao i na svi" do!adanji" i+bori"a od po1e!ka de"okra!i+a-ije
korek!na je provedba glasovanja najvie bila o"e!ana na sjeverois!ok& +e"lje
F.roissan! i 4os-%, 2008G. 9 go!ovo polovi-i provin-ija i+borno je povjerens!vo
proglasilo i+bore +a Sena! djelo"i-e ili po!p&no neva;ei"a. Na i+bori"a +a
donji do" & sije1nj& 2008. ponovilo se sli1no s!anjeO +bog nereg&larnos!i & neki"
i+borni" okr&+i"a i+borno je povjerens!vo +aka+alo ponovljene i+bore FLra!%ai,
2002G.
9voCenje sa"os!alnoga &s!avnog s&da 899H. korespondiralo je sa
sna;niji" polo;aje" graCanski% sloboda i prava & novo" &s!av&. Zaja"1en je
jednak pris!&p prav& i pravnoj +a!i!i !e +a!i!i od diskri"ina-ije, kao i &obi1ajena
:0I
pro-esna prava. MeC&!i", !a s& se prava, kao i "nogobrojna poli!i1ka prava,
"ogla ograni1i!i jednos!avni" +akoni"a ili vladini" dekre!i"a. 9+ !o, &
svakidanji-i s& !a prava kao i pravna dr;ava & -jelini po!kopavani
ne!ransparen!no& &prave, pravos&Ca i poli-ije, kor&p-ijo" kao i nepo!ivanje"
prava "anjina i pripadnika ni;i% dr&!veni% slojeva. Pre"da je $ajland &
&sporedbi sa svojo" !&rb&len!no" prolo& & prvi% dese! godina nakon
de"okra!i+a-ije do;ivio i+nenaC&j&& "jer& kon!in&i!e!a N i+"eC& 8992 . i 200?.
sve&k&pno je odr;ano pe! de"okra!ski% i+bora N od 2002. go"ilale s& se na+nake
da je dolo do +as!oja pro-esa de"okra!i+a-ije. $aj je ra+voj bio &sko pove+an s
i+borni" &spje%o" na i+bori"a +a donji do" & sije1nj& 2008. s!ranke $%ai >ak
$%ai F$>$G, koj& je 899I. osnovao pod&+e!nik i "ilijarder $%aksin S%ina,a!ra.
Za ra+lik& od nes!abilni% vies!rana1ki% koali-ija & prolos!i, $%aksinova
je vlada, koja je bila osobi!o o"iljena "eC& r&ralni" bira1i"a, pon&dila dod&e
s!abilnos! !e je os!varila neka od svoji% i+borni% obeanja, koja s& 1es!o
karak!eri+irana kao i+ra+ lijevog pop&li+"a F7e,ison, 200:G. Privredni &spjesi i
i"ple"en!a-ija so-ijalnopoli!i1ki% ini-ija!iva bili s& ko"binirani s
"arginali+a-ijo" parla"en!arne opo+i-ije, koja je sve vie bila po!iskivana na
r&b poli!i1ki% +bivanja. (lada je poli!i1ki" in!erven-ija"a, o!voreni"
nepo!ivanje" pro-ed&re i no"ina-ijo" pris!aa i si"pa!i+era, kao i
naglaavanje" svoje de"okra!ske legi!i"nos!i &spjela po!kopa!i polo;aj
neovisni% dr;avni% !ijela, pop&! &s!avnog s&da, na-ionalnog &reda +a borb& pro!iv
kor&p-ije i i+bornog povjerens!va. Za pok&aj &spos!ave Rdelega!ivne
de"okra-ijeD FLj4onnell, 899<G poka+alo se korisni" !o !o je vladi polo +a
r&ko" da "eC& nes!rana1ki" 1lanovi"a Sena!a organi+ira vein& naklonjen&
vladi, koja je & sklad& s nje+ini" in!eresi"a &!je-ala na sas!av !i% kon!rolni%
!ijela. As!odobno je vlada poja1ala svoj pri!isak na radio i !elevi+ij&. 9 ko"bina-iji
s "edijsko" "oi konglo"era!a pod&+ea S%in .orpora!ion pod $%aksinovo"
kon!rolo" !o je vladi o"og&ilo da sve vie ograni1ava slobod& !iska i "edija.
Lsi" !oga, $%aksin je ve nakon svoga s!&panja na d&;nos! 2008. po1eo na
vodee polo;aje & vojs-i pos!avlja!i prija!elje, pripadnike obi!elji i pola+nike
is!oga +avrnog ra+reda pripre"ne kole +a vojn& akade"ij& koji je po%aCao
pre"ijer prije svog &laska & poli-ij&. As!odobno s& povre"eno i & pojedini"
dijelovi"a +e"lje R!vrdeD povrede lj&dski% prava popri"ile +abrinjavaj&e
ra+"jere. 9 velja1i 200:. Rra! pro!iv drogeD !o ga je objavila vlada odnio je &
sa"o !ri "jese-a 2.2<? ;ivo!a F&sp. '"nes! An!erna!ional, 200<G. 9 s&+bijanj&
pob&ne & !ri veinski "&sli"anske j&;ne provin-ije dolo je do "asivni% povreda
lj&dski% prava F.roissan!, 200?G. Pop&larnos! vlade "eC& r&ralni" i siro"aniji"
bira1i"a isprva nije +bog !oga pre!rpjela nikakv& !e!&. Napro!iv, vladaj&a je
s!ranka $>$ na parla"en!arni" i+bori"a & velja1i 200?. &spjela povea!i svoj&
parla"en!arn& vein& na seda"dese! i pe! pos!o "anda!a F.roissan! i Pojar,
2003G. A+borna pobjeda $%aksinove vlade s!oga je i+a+ivala +abrin&!os! glede
ra+voja de"okra-ije. A dois!a se najprije jo vie poveala ero+ija de"okra!ske
kvali!e!e poli!i1kog s&s!ava. No kasnija s& +bivanja poka+ala da se $%aksinova
delega!ivna de"okra-ija nije &1vrs!ila. Kon-en!ra-ija "oi osobno & r&ka"a
pre"ijera, slabljenje s!ranaka koje ionako nis& bile dr&!veno &sidrene,
"arginali+a-ija birokra-ije, vojske i kr&ne, &+ o1i! ne&spje% poli!i1kog vods!va da
:09
savlada proble"a!ik& pob&njenika na j&g& !e opadanje privrednog ra+voja,
oslabili s& osnovi-& po!pore vladi "eC& s!anovni!vo" i prod&bili polari+a-ij&
poli!i1ki% snaga. 0or"irala se iroka i+vanparla"en!arna opo+i-ija, sas!avljena od
akade"ski% nas!avnika, in!elek!&ala-a, gradski% srednji% slojeva i nevladini%
organi+a-ija, koji s& & "asovni" prosvjedi"a +a%!ijevali $%aksinov& os!avk&.
(lada je reagirala rasp&!anje" parla"en!a i raspisivanje" novi% i+bora & !ravnj&
2003. Lpo+i-ija je bojko!irala !e i+bore, a na kraljev& je in!erven-ij& i+borno
povjerens!vo +bog !e%ni1ki% ra+loga proglasilo i+bore neva;ei"a. As!odobno s&
se, "eC&!i", +ao!rile nape!os!i i+"eC& dijelova vojske i poli!i1ki% i privredni%
kr&gova bliski% "onar%iji, koji s& & $%aksinovoj poli!i-i vidjeli prije!nj& kraljev&
polo;aj& i dr&!venoj s!abilnos!i. 9 !o" s&kob&, koji se sve vie +ao!ravao,
dijelovi vojske s& naposlje!k& iskoris!ili prigod& da p&1e" be+ krvi 89. r&jna
2003. ra+vlas!e predsjednika vlade, koji je boravio & ino+e"s!v&.
P&1is!i s& pred !ajlandsko" i "eC&narodno" javno& opravdali svoje
pre&+i"anje vlas!i kao posljednje sreds!vo +a o1&vanje dr&!vene s!abilnos!i !e s&
najavili br+ povra!ak de"okra-iji & rok& od godin& dana. 4ois!a se nas!anak
delega!ivne de"okra-ije pod $%aksino" i prije!nja da se ona pre!vori &
plebis-i!arno legi!i"iran& a&!okra-ij& "oraj& &+e!i kao va;an 1i"benik ne&spje%a
de"okra!ske konsolida-ije & $ajland&. No p&1 je posljedi-a dr&gi% &+roka. Na
dola+ak vojske na vlas! vjeroja!no s& pres&dno &!je-ala !ri 1i"benika. Prvo,
vojska je svoj ins!i!&-ionalni in!egri!e!, ko%e+ij& 1asni1kog korp&sa !e svoj&
a&!ono"ij& spra" -ivilne vlas!i s"a!rala sve &gro;eniji"a $%aksinovo"
pre!en+ijo" na vlas!. Pre"ijer& je dois!a polo +a r&ko" &spos!avi!i & vojs-i
ra+grana!& "re;& osobni% privr;enika, prija!elja i pobornika, 1ija je svr%a bila da
& or&;ani" snaga"a sprije1e o!por poli!i-i njegove vlas!i. $o !o je !aj po!%va! &
kona1ni-i do;ivio ne&spje% posljedi-a je i dr&ga dva 1i"benika koji s& pridonijeli
r&jansko" p&1&. $ako s& vojska, privredni kr&govi i kon+erva!ivne poli!i1ke eli!e
bliske "onar%iji $%aksinov& poli!ik& konfron!a-ije s opo+i-ijo" i njegov&
ne&spjen& poli!ik& R1vrs!e r&keD pre"a "&sli"anski" pob&njeni-i"a sve vie
per-ipirali kao opasnos! +a in!egri!e! i ko%e+ij& !ajlandskog dr&!va i na-ije.
$ree, & dijelovi"a vojske o1i!o je pos!ojala boja+an da e $%aksinova poli!ika
delega!ivne de"okra-ije &gro+i!i polo;aj "onar%ije kao najvieg a&!ori!e!a koji
s!oji i+nad -ivilni% poli!i1ara i i+van de"okra!skog pro-esa. Napro!iv, sek&ndarn&
je &log& vjeroja!no i"ala 1injeni-a da s& &rbani srednji slojevi kao i nosi!elji
dr&!venog prosvjeda i+ -ivilnog dr&!va predba-ivali $%aksinovoj vladi
ponejprije kor&p-ij& !e poli!ik& "anip&la-ije i po!kopavanja de"okra!ski%
pos!&paka, na i+bori"a &spjeno legi!i"iran& pop&lis!i1ko" "obili+a-ijo"
r&ralnog s!anovni!va. $i"e se ne&spjela konsolida-ija de"okra-ije i+
perspek!ive s!r&k!&ralis!i1ke !eorije !ransfor"a-ije & krajnjoj -r!i "o;e objasni!i
in!eresni" s&kobi"a i pre!en+ija"a na "o ra+li1i!i% dr&!veni% sk&pina,
nji%ovi% poli!i1ki% eli!a i !radi-ionalni% eli!a "oi & vojs-i, dr;avnoj birokra-iji i
"onar%iji, koji se nis& "ogli ra+rijei!i & okvir& pos!ojei% Ffor"alnoG
de"okra!ski% pos!&paka. $a kons!ela-ija s!r&k!&rni% s&koba +a b&d&i ra+voj
de"okra-ije & $ajland& nakon povla1enja vojske s vlas!i i"pli-ira da se "o;e
o1ekiva!i da nje+ina konsolida-ija b&de vrlo !eka.
:80
5.8. Indonezija! te<ka konsolidacija
MeC& sl&1ajevi"a !ransfor"a-ije koje anali+ira"o Andone+ija je ne sa"o
naj"laCa de"okra-ija nego se, osi" !oga, "ora bori!i s naj!e;i" so-ijalni",
poli!i1ki" i privredni" kon!eks!&alni" &vje!i"a. Sli1no kao & $ajvan&, i &
Andone+iji s& prvi slobodni i po!eni i+bori odr;ani prije nego !o je dovren
pro-es ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije. No dr&k1ije nego & $ajvan&, &pravo
sredinja podr&1ja s&s!ava vlas!i nis& bila ins!i!&-ionalno &reCena. $o se ve
nakon kra!kog vre"ena poka+alo nepovoljni" +a ra+voj de"okra-ije. $ako je
&spos!ava f&nk-ionalno sposobnoga i s!abilnog odnosa i+"eC& vlade i parla"en!a
jedan od naj%i!niji% proble"a +a srednjoro1n& i d&goro1n& konsolida-ij&
de"okra-ij&. (a;ei je ra+"jerni i+borni +akon na i+bori"a 8999. godine pol&1io
s!rana1ki jako ra+"rvljen parla"en! & koje" nijedna s!ranka nije bila sposobna
sa"a for"ira!i vein&. Ldnosi veine & MP>)& bili s& +bog sas!ava sk&p!ine jo
!jenji. 4od&e, redoslijed s!ranaka sa"o se ne+na!no i+"ijenio. Bolkar, koji je &
provin-ija"a os!ao jak, go!ovo se po!p&no i+jedna1io s P4A)P)o", a & Sk&p!ini
je, osi" !oga, "ogao ra1&na!i na podrk& vojske. Nejasni odnosi veine prisilili
s& s!ranke da koaliraj& & i+bor& predsjednika kao i, nakon !oga, & !vorbi vladina
kabine!a. 'bd&rra%"an Wa%id i+abran je naposlje!k& glasovi"a isla"is!i1ki%
s!ranaka i Bolkara kao ko"pro"isni kandida!, 1ija je vlas!i!a s!ranka PK2 &
M>P)& i"ala "anje od 80 pos!o +as!&pnika. Nakon s!&panja na d&;nos!
predsjednika Wa%ida i Rkabine!a na-ionalnog jedins!vaD, koji je for"irao &+
po!por& es! najvei% s!ranaka, i+vrna je vlas! napokon s!ekla de"okra!sk&
legi!i"nos!. MeC&!i", +bog d&boki% osobni% ra+lika "eC& s!rana1ki" voCa"a i
!eko pre"os!ivi% ideoloki% s&pro!nos!i "eC& s!ranka"a, prva se slobodno
i+abrana vlada ve nakon kra!kog vre"ena poka+ala nes!abilno" i nesposobno"
da svoj& no"inaln& vein& & 4P>)& iskoris!i +a djelo!vorn& provedb& poli%ies
FMalla, 2002, 82<. i dO S&lis!o, 2002, IIG.
9 srpnj& 2008. i+abrani je predsjednik Wa%ib s"ijenjen s d&;nos!i &
pos!&pk& !&;be pro!iv predsjednika. Na njegovo je "jes!o i+abrana do!adanja
po!predsjedni-a Mega,a!i S&karnop&!ro. $ijeko" konfron!a-ije i+"eC& dvaj&
parla"en!arni% do"ova, s jedne, i predsjednika Wa%ida, s dr&ge s!rane, jasno se
poka+ala !adanja slabos! indone+ijskog s&s!ava vlas!i s nejasni" ovlas!i"a i
odgovornos!i"a. 9s!av i+ 89<?. for"alno ne sadr;ava iska+e o "og&nos!i"a
kon!role i s"jene predsjednika. Sa"o odl&ke MP>)a, 1iji je rang ispod &s!ava,
!e"a!i+iraj& &s!avnopravna pi!anja polo;aja predsjednika F7erberg, 2002G. 4P>,
dod&e, nije i"ao pravo s"ijeni!i predsjednika s d&;nos!i, ali je "ogao sa+va!i
MP> na posebno +asjedanje. Na !e"elj& ins!i!&-ionalne "og&nos!i 4P>)a da se
obra!i MP>)&, !e na !e"elj& in!erpre!a-ije prava Savje!odavne narodne sk&p!ine
FMP>G ravno!e;a "oi & indone+ijsko" s&s!av& vlas!i po"akn&la se ne&pi!no &
koris! 4P>)a. 9"jes!o nes"jenjivos!i vlade od s!rane parla"en!a, koja je
openi!o karak!eris!i1na +a predsjedni1ke s&s!ave i ekspli-i!no je &reCena &
indone+ijsko" &s!av&, &spos!avljena je ovisnos! predsjednika o poli!i1koj volji
parla"en!arne veine, dakle svojevrsna parla"en!ari+a-ija Rpredsjedni1kogD
s&s!ava vlas!i. Jini se da se !ek i+boro" biveg generala S&silo 2a"bang
r&d%oonoa +a predsjednika & r&jn& 200<. donekle s!abili+irao odnos i+vrne i
:88
+akonodavne vlas!i & indone+ijskoj de"okra-iji. No i jo se op!ereenje" +a
de"okra!sk& konsolida-ij& poka+&je rela!ivna slabos! i+ravno i+abranog
predsjednika, 1ija je s!ranka na i+bori"a 200<. osvojila sa"o 80,: pos!o
parla"en!arni% "anda!a, & odnos& pre"a njegovi" brojni" koali-ijski"
par!neri"a kao i 1injeni-i da & indone+ijsko" R%&ng parlia"en!D nis& na po"ol&
jasne veine !e s& s!oga slabi i+gledi +a s!abilne vladine koali-ije F.roissan!,
2003b, :<HG.
Novo &reCenje odnosa i+"eC& -ivilne vlade i or&;ani% snaga daljnji je
nerijeeni i+a+ov +a indone+ijsk& de"okra-ij& FS-%&-k, 200:, 83:. i d.G. A"aj&i
na &"& is!akn&! polo;aj or&;ani% snaga & a&!ori!arno" re;i"&, ne i+nenaC&je !o
kon!rola de"okra!ske vlade nad vojsko" jo &vijek nije osobi!o djelo!vorna.
$ako je predsjednik Wa%id dod&e "ogao is!i-a!i 1injeni-& da je & svoje"
Rkabine!& na-ionalnog jedins!vaD i"enovao prvoga -ivilnog "inis!ra obrane
Andone+ije. $& je poli!ik& pos!avljanja slijedila i Mega,a!i S&karnop&!ro &
svoje"& prvo" kabine!&. MeC&!i", dr&ga R"ona "inis!ars!vaD, pop&!
"inis!ars!va &n&!arnji% poslova, koordina!ivnog "inis!ars!va +a sig&rnos! i
poli!ik& i!d., predana s& kako pod Wa%ido" !ako i & vladi Mega,a!i & r&ke bivi%
vojnika. $o &va;avanje in!eresa or&;ani% snaga, &na!o1 !o"e !o je nji%ova
+as!&pljenos! & Preds!avni1ko" do"& red&-irana na :I +as!&pnika, osig&rala i"
je s&djelovanje & poli!i1ki" odl&ka"a FMalle, 2000, 8H?O 2002, 823G. Za
vrije"e kra!ko!rajnog Wa%idova "anda!a pos!ign&! je !ek ne+na!an napredak &
provedbi -ivilne kon!role nad vojsko". No, predsjedni1ko ra+doblje Wa%ida
nena"jeravano je ipak pridonijelo !o"e da je de"okra-ija &spjeno i+dr;ala prv&
prob& & -ivilno)vojni" odnosi"a. $o se dogodilo kad s& or&;ane snage odbile
slijedi!i predsjednika koji je & posljednji" dani"a svoga predsjedni1kog "anda!a
pok&ao sprije1i!i svoj& s"jen& s d&;nos!i proglaavanje" i+vanrednog s!anja i
pro!&&s!avni" rasp&!anje" parla"en!a FMalle 2002, 8:2G.
Apak, or&;ane snage & pojedini" regija"a, osobi!o & Rproble"a!i1ni"
podr&1ji"aD pop&! '-e%a, Pap&e ili Mol&kka, jo operiraj& po s!ari" "e!oda"a,
-iljano &po!rebljavaj& sil& ili prije!e njo"e s!varni" odnosno navodni"
neprija!elji"a indone+ijske dr;ave F>obinson, 2008, 22HG. (ojska & borbi pro!iv
separa!is!a jo nepro"ijenjeno koris!i "ili-ije, koje s& osnovane na ini-ija!iv& i
&+ finan-ijsk& po!por& or&;ani% snaga. Lsi" !oga, or&;ane snage i dalje
do"iniraj& & svi" va;ni" do"ai" obavje!ajni" i !ajni" sl&;ba"a. 9 okvir&
d9i$ungsi dok!rine vojska je i"ala ne sa"o povla!en pris!&p polo;aji"a & vladi i
poli!i-i, &pravi i pravos&C&, nego i +akonski +aja"1eno pravo na vlas!i!e
privredne ak!ivnos!i FS-%&-k, 200:, 8H0G. Po!onje s& or&;ane snage iskoris!ile N
legalni" ili ilegalni" p&!e" N +a s!je-anje +na!ni% &djela & pod&+ei"a# !a se
praksa o+na1ava e&fe"i+"o" Rnekonven-ionalnog finan-iranjaD. $akvo
ispreple!anje vojni% i pod&+e!ni1ki% f&nk-ija, koje je proble"a!i1no +a
pod1injavanje vojske s&pre"a-iji -ivilni% vlas!i, jo je na djel& be+ ikakvi%
ograni1enja. A nakon pro"jene re;i"a vojska finan-ira Rnajvie 2? pos!o svoji%
s!varni% i+da!aka i+ dr;avnog prora1&na, os!a!ak se pokriva &djeli"a &
privredni" pod&+ei"a FnG $i"e s& ak!ivnos!i 1asnika na ra+li1i!e na1ine N
ekono"ski, so-ijalno, poli!i1ki N ispreple!ene s lokalno" ra+ino" !e je poli!i1ka
kon!rola & !i" &vje!i"a !eko "og&aD F7ein+, 2008b, 822G.
:82
9na!o1 neki" refor"ski" "jera"a koje s& pod&+e!e posljednji% godina N
pop&! sl&;benog &kidanja d9i$ungsi dok!rine, pre&+i"anja "inis!ars!va obrane od
s!rane -ivilni% "inis!ara i pod1injavanja glavnog s!o;era or&;ani% snaga
"inis!ars!v& obrane, ra+dvajanja poli-ije i ar"ije F$NAG, rasp&!anja neki%
jedini-a or&;ani% snaga koji"a s& bile povjerene dr&!vene i poli!i1ke f&nk-ije,
&kidanja kekar=aan dok!rine pre"a kojoj s& pripadni-i vojske po okon1anj&
ak!ivne sl&;be pos!avljani na polo;aje & vladi, !e red&-iranja preds!avni!va
or&;ani% snaga & 4P>)& i MP>)& N -ivilno)vojni odnosi jo s& pre!e;no
proble"a!i1ni. Ni !ako+vana nova paradig"a or&;ani% snaga ne "o;e se &skladi!i
s kon-ep!o" -ivilne kon!role. Mog&nos!i -ivilni% "inis!ara da nad+ir& i
kon!roliraj& vojsk& jako s& ograni1eneO ak!ivni i bivi pripadni-i vojske i dalje s&
+as!&pljeni & kabine!&O glavni +apovjednik or&;ani% snaga i"a rang "inis!ra.
2orba pro!iv pob&njenika +adaa je or&;ani% snaga, a ra+dvajanje poli-ije i
or&;ani% snaga je nedos!a!no. >es!r&k!&riranje !ajni% sl&;bi i nji%ovo
podvrgavanje -ivilnoj kon!roli !ek !reba proves!i. Lb&%va!na refor"a vojske nije
na po"ol&. Lr&;ane snage jo &vijek i"aj&, osobi!o & regija"a, +na1ajn&
poli!i1k& !e;in&. (ojska i dalje raspola;e +aja"1eni" preds!avni!vo" od :I
+as!&pnika & parla"en!&. S!oga valja &s!vrdi!i da se &na!o1 provedeni"
refor"a"a nipo!o ne "o;e govori!i o sig&rnoj kon!roli de"okra!ski% vlas!i nad
Rnji%ovo"D vojsko" F7&"an >ig%!s Wa!-%, 2003bG.
Najvea prije!nja de"okra!skoj !ransfor"a-iji dola+i od "nogobrojni%
lokalni% s&koba & indone+ijsko"e "&l!ie!ni1ko" dr&!v&, koji &klj&1&j& +na!ne
ra+"jere nasilja i &gro;avaj& in!egri!e! dr;ave. Aonako oslabljena dr;avnos!
Andone+ije !i"e erodira. >a+lo+i s&koba 1es!o s& e!ni1ki, so-ijalni, vjerski i
poli!i1ki. (jerske i e!ni1ke pripadnos!i & "nogi" se sl&1ajevi"a pod&daraj& i
pove+ane s& s pripisivanje" ekono"skog s!a!&sa. =okalni s&kobi N pop&! oni% na
2orne& i na Mol&-i"a N s!oga s& naj1ee viedi"en+ionalni i ne "og& se sves!i
na svoj vjerski aspek!, pre"da se !vorba sk&pina i solidarnos!i 1es!o pod&dara s
!o" -r!o" s&koba F&sp. Kre&+er, 2000G. Po1evi od 8999, !injaj&i e!ni1ki ili
vjerski s&kobi "anifes!iraj& se & ponovljeni" nasilni" eks-esi"a. Nasilje i+"eC&
snaga sig&rnos!i i proindone+ijski% "ili-ija, koji"a 1es!o +apovijeda vojska, s
jedne, !e e!nija odnosno nji%ovi% pob&njeni1ki% organi+a-ije koje +a%!ijevaj&
svoj& dr;avn& neovisnos!, pop&! '-e%a, +apadne Pap&e FArian KaaG ili As!o1nog
$i"ora 8999, s dr&ge s!rane, in!en+iviralo se nakon pada S&%ar!ova re;i"a.
Polo;aja e!ni1ki% Kine+a N sk&pine s!anovni!va 1iji je &dio & &k&pnoj pop&la-iji
o!prilike sa"o : pos!o, no 1ija eli!a raspola;e is!akn&!i" privredni" &!je-aje" i
boga!s!vo" F7ar"&!ri, 8999, HI. i d.G N i dalje je nesig&ran, pre"da nakon
ne"ira & svibnj& 899I. vie nije bilo pro!iv nji% &pereni% previranja sli1ni%
pogro"i"a. 4anas je o!prilike 8,: "ilij&na prognanika &n&!ar Andone+ije & bijeg&
pred nasilni" ra+"iri-a"a. Kedino se & '-e%& & "eC&vre"en& na+ire "og&nos!
s"irivanja se-esijskog s&koba poli!i1ki" kon-esija"a sredinje vlade i novi"
ins!i!&-ionalni" &reCenje" odnosa i+"eC& -en!ra i periferije FS-%&-k, 2003O
7adi,ana!a, 2003bG. A isla"is!i1ke !eroris!i1ke sk&pine, pop&! Ke"aa% Asla"ia% i
"ili-ija !o s& i% osnovale isla"is!i1ke s!ranke i dr&!vene organi+a-ije, dovode &
pi!anje dr;avni "onopol sile. $o"e valja pridoda!i da s& reak-ionarni ak!eri &
vojs-i i poli!i-i nakon bo"baki% napada na 2alij& F2002G prije!nj& od s!rane
:8:
isla"is!i1ki% sk&pina prepo+nali kao "og&nos! da opravdaj& FponovnaG
ograni1enja graCanski% i poli!i1ki% sloboda.
8. :acit! uspored(a konsolidacija
'nali+a !ijeka de"okra!ske konsolida-ije i !ran+i-ije & Andone+iji poka+ala je da
se, even!&alno, sa"o $ajvan "o;e o-ijeni!i kao liberalna de"okra-ija &!e"eljena
na pravnoj dr;avi. 9na!o1 ra+li1i!i" is%odini" &vje!i"a, ra+noliki" obli-i"a
!ijeka pro"jene s&s!ava, kao i djelo"i-e jako divergen!ni" re+&l!a!i"a
de"okra!ske ins!i!&-ionali+a-ije, neki defi-i!i i ri+i-i de"okra!ske konsolida-ije &
pe! +e"alja "eC&sobno s& sli1ni.
8.*. Institucionalna konsolidacija
Pe! de"okra-ija As!o1ne i K&gois!o1ne '+ije poka+&j& da s& na1in f&nk-ioniranja i
i+gledi da se de"okra!ske ins!i!&-ije konsolidiraj& odl&1no s&odreCeni
sa+dano& in!er"edijarni% organi+a-ija. $o osobi!o va;i +a s!ranke i +a
op%oCenje poli!i1ki% i dr&!veni% eli!a s novi" de"okra!ski" ins!i!&-ija"a.
'ko se orijen!ira"o pre"a dva"a indika!ori"a Rver!ikalneD i
R%ori+on!alne a&!ono"ijeD F>*b, 8993bG ins!i!&-ija s&s!ava vlas!i, onda se +a dva
od pe! sl&1ajeva !ransfor"a-ije najprije "o;e &!vrdi!i da s& na ver!ikalnoj ra+ini
dos!igli rela!ivno visok s!&panj konsolida-ije. 9 K&;noj Koreji i na 0ilipini"a
&s!av, o!kako je s!&pio na snag&, nije do;ivio nijedn& jedin& pro"jen&. 9
$ajland& i $ajvan& dolo je do dalekose;ni% pro"jena &s!ava, odnosno do
&svajanja novog &s!ava. A+ perspek!ive !eorije konsolida-ije !o se "o;e o-ijeni!i
po+i!ivni", b&d&i da s& &s!avni s&s!avi !i"e o1ieni od nasljeCa a&!ori!arni%
re;i"a. 9 $ajland& H))H4 K&;noj Koreji i $ajvan& parla"en! i predsjednik dosad
s& bili & s!anj& rjeava!i posljedi1ne proble"e na "iran na1in i & sklad& s
&s!avo". $o +a 0ilipine va;i sa"o & ograni1enoj "jeri +bog proble"a!i1nog
oblika pro"jene vlade s"jeno" Kosep%a 5s!rade i dolasko" na vlas! Blorije
Ma-apagal 'rroo. 9 K&;noj Koreji i $ajvan& dolo je jedno" do s"jene
vladaj&i% s!ranaka od s!rane opo+i-ije, na 0ilipini"a !ri p&!a, a & $ajland& 1ak
1e!iri p&!a. Za Andone+ij&, naj"laC& od de"okra-ija koje is!ra;&je"o, jo &vijek
se nakon &s!avni% pro"jena 2008. i 2002. !e i+bora 200<. ne "o;e ni!a po&+dano
rei o ver!ikalnoj a&!ono"iji &s!ava.
S ko"para!ivnog s!ajali!a po+i!ivan fa-i! rela!ivi+ira se ako pro"a!ra"o
%ori+on!aln& ra+in& ins!i!&-ionalne a&!ono"ije. Jini se da, prije svega & K&;noj
Koreji i Andone+iji, Rf&nk-ionalne logikeD odgovaraj&i% ins!i!&-ija nis& dovoljno
odvojene jedne od dr&gi%. 9 K&;noj Koreji predsjednik je & &vje!i"a sinkrone
s!rana1ke veine & i+vrnoj i +akonodavnoj vlas!i !oliko do"inan!an da je
poli!i1ki s&s!av popri"io i+ra;ene -r!e delega!ivne de"okra-ije. Andone+ija je
s&pro!an pri"jer od j&;nokorejske delega!ivne de"okra-ije pod do"ina-ijo"
i+vrne vlas!i. Preds!ava oko s"jene s d&;nos!i predsjednika i s&kob i+"eC&
predsjednika, parla"en!a i M>P)a poka+ali s& da ni !& ne"a jasnog ra+grani1enja
ovlas!i i &s!avnopravnog sa"oograni1enja &s!avni% !ijela. 'ko %ori+on!aln&
kon!rol& vlas!i, +ajedno s o1&vanje" graCanski% prava i nepris!rani" djelovanje"
:8<
s&dbene vlas!i, podvede"o pod poja" Rpravne dr;aveD, onda se & As!o1noj '+iji,
jednako kao i & =a!inskoj '"eri-i i As!o1noj 5&ropi, "o;e +a"ije!i!i +na1ajan
kvali!a!ivni ja+ i+"eC& par!i-ipa!ivno)poliar%ijski% ele"ena!a poli!i1ki% re;i"a i
nji%ova ja"s!va pravne dr;ave F&sp. slik& 88G.
!lika 11# Istona i .ugoistona @zija+ jaz poliarhija > pravna dr/ava
1
4
7
10
&a*+an ,$-na Kore*a /ii#ini &a*and %ndone0i*a
'ra+na dr-a+a
'oiiarhi*a
Napomena# S!&p-i poka+&j& +a svak& +e"lj& srednj& vrijednos! o-jene pravne dr;ave & S!a!&sno"
indeks& 2$A)a +a 2003O !o1ke preds!avljaj& odgovaraj&& srednj& vrijednos! o-jene poliar%ije
gr&pirane pre"a par-ijalni" re;i"i"a.
Izvor# 2er!els"ann S!if!&ng F200?G.
A &!je-aj ins!i!&-ija s&s!ava vlas!i na sve&k&pn& konsolida-ij& de"okra-ije "ora
se N "akar +a K&;n& Korej&, $ajland i 0ilipine N o-ijeni!i kri!i1ki. 9+ i+ni"k&
$ajvana, !ijeko" devedese!i% godina 20. s!oljea s&s!avi vlas!i pe! "ladi%
de"okra-ija poka+&j& nedos!a!ke & &1inkovi!os!i i djelo!vornos!i, koji se
"anifes!iraj& kra!ko!rajni" "anda!i"a vlada FAndone+ija, $ajlandG ili !rajni"
ins!i!&-ionalni" poli%= blokada"a.
Jak i ondje gdje je sposobnos! pre;ivljavanja vlada rela!ivno visoka,
ins!i!&-ionalne s& blokade poli!ika 1es!e, kao povre"eno & K&;noj Koreji, od
po1e!ka ovog dese!ljea & $ajvan&, a osobi!o na 0ilipini"a. $e prepreke
konsolida-iji sa svoje s& s!rane djelo"i-e &+rokovane ins!i!&-ionalni"
1i"beni-i"a. $ako predsjedni1ki i predsjedni1ko)parla"en!arni s&s!avi vlas!i &
"ladi" a+ijski" de"okra-ija"a dosad be+i+ni"no po!vrC&j& arg&"en! kri!i1ara
pre+iden-ijali+"a da s& predsjedni1ki s&s!avi vlas!i skloni !vorbi konk&ren!ski%
s!rana1ki% veina & i+vrnoj i +akonodavnoj vlas!i. Prije svega, kod vre"enski
neis!odobni% predsjedni1ki% i parla"en!arni% i+bora Fstaggered ele%tionsG prije!i
opasnos! od asinkroni% odnosa veine koji "og& doves!i do &+aja"ni% poli!i1ki%
blokada, a & najgore" sl&1aj& i do slo"a &s!avnog pore!ka F=in+ i (alen+&ela,
899<O '-ker"an 2000, 3<?. i d.G. $a !e+a, koja je for"&lirana & kon!eks!&
:8?
is!ra;ivanja =a!inske '"erike, "o;e pre!endira!i na e"pirijsko va;enje i i+van
kon!eks!a s&s!ava vlas!i Srednje i K&;ne '"erike.
Ni+ak s!&panj ins!i!&-ionali+a-ije s!ranaka i ne+na!no progra"sko
diferen-iranje s!rana1ki% s&s!ava, !e slabe obra"bene snage s!rana1ki%
organi+a-ija pro!iv pok&aja vrbovanja nji%ovi% parla"en!arni% +as!&pnika od
s!rane poli!i1ke konk&ren-ije isprva s& & K&;noj Koreji i na 0ilipini"a po+i!ivno
&!je-ali na f&nk-ionaln& sposobnos! s&s!ava vlas!i. Slaba ins!i!&-ionali+a-ija
s!rana1kog s&s!ava o"og&ila je vlada"a & obje +e"lje da, neovisno o
re+&l!a!i"a i+bora ili s!rana1koj pripadnos!i +as!&pnika, organi+iraj& glasa1ke
blokove & preds!avni1ko" do"& odnosno & na-ionalnoj sk&p!ini koje s&
sposobne s!vori!i veine !ako !o bi i" polo +a r&ko" da neovisne ili opo+i-ijske
parla"en!arne +as!&pnike po!akn& na prela+ak & vladine s!ranke ili da
koali-ijski" dogovori"a pridobij& doda!ne s!ranke & vladin !abor. 9 Andone+iji
s& po!en-ijalno opo+i-ijske s!ranke dosad svojo" s&radnjo" & sves!rana1ki"
vlada"a bile &klj&1ene & odgovornos! +a vlad&. 9na!o1 !o"e, !e no"inalne
veine nis& se, osi" & K&;noj Koreji, "ogle iskoris!i!i +a &1inkovi!o i djelo!vorno
vladanje. >a+lo+i s& +a !o, prije svega, & ko"binirano" djelovanj&
ins!i!&-ionalni% aran;"ana i defi-i!a & konsolida-iji s!rana1kog s&s!ava.
8.2. Predstavnika razina
Sna;na personalis!i1ka orijen!a-ija poli!i1ki% s&1eljavanja i disf&nk-ionalni
po!i-aji koji i"aj& &1inka na s!ranke spre1avaj& ins!i!&-ionali+a-ij&
f&nk-ionalni% i s!abilni% "asovni% s!ranaka & K&;noj Koreji, $ajland& i na
0ilipini"a. Ni+ak s!&panj ins!i!&-ionali+a-ije, osobi!o na 0ilipini"a i & K&;noj
Koreji, odra;ava se & kra!ko"e ;ivo!no" vijek& s!rana1ki% organi+a-ija, veliko"
&djel& neovisni% +as!&pnika & parla"en!& i visokoj s!opi vola!ilnos!i s!rana1kog
s&s!ava, koja je be+ konk&ren-ije & regionalnoj i in!erregionalnoj &sporedbi.
Prosjena s!opa vola!ilnos!i & K&;noj Koreji od oko :: pos!o poka+&je, &
pro"a!rano" ra+doblj&, vrlo jake po"ake bira1a i+"eC& s!ranaka, koje &
&sporedbi nad"a&je jo sa"o vola!ilnos! na 0ilipini"a. Slaba dr&!vena
&korijenjenos! kar!elski% s!ranaka & bira1ko" !ijel& &"anj&je nji%ov& sposobnos!
da ar!ik&liraj& i agreriraj& dr&!vene in!erese i slabi nji%ove so-ijalno)poli!i1ke
in!egra!ivne &1inke. Kao f&nk-ionalni ekvivalen!i 1es!o f&ngiraj& nefor"alne
poli!i1ke, ekono"ske i dr&!vene "re;e. No one s& jo ne!ransparen!nije i
nepodobnije +a kon!rol& & pravnoj dr;avi nego poli!i1ke s!ranke i privredna
&dr&;enja. Kedan dio slabos!i konsolida-ije i defeka!a "ladi% is!o1noa+ijski%
de"okra-ija "o;e se objasni!i nefor"alni" &s!rojs!vo" in!er"edijarnoga
in!eresnog preds!avni!va koje je pro;e!o klijen!eli+"o". Kedino se & $ajvan&,
koji je Rsl&1ajD s naj"anji" pre!%odni" de"okra!ski" isk&s!vo" i s naj&;e
pov&1eni" grani-a"a poli!i1kog pl&rali+"a & a&!ori!arnoj fa+i, devedese!i%
godina "ogla na+rije!i &spjena s!abili+a-ija s!rana1kog s&s!ava.
9 pogled& frag"en!a-ije i slabe polari+a-ije s!rana1kog na!je-anja,
!ajvanski s!rana1ki s&s!av & regionalnoj &sporedbi najvie sli1i j&;nokorejsko"e
vies!rana1ko" s&s!av&. >a+like, "eC&!i", pos!oje glede s!r&k!&re ras-jepa i
s!abilnos!i s!rana1kog s&s!ava. 4ok & $ajvan& for"a!ivni s&kobi N kon!inen!alni
:83
Kine+i pro!iv $ajvana-a, !e neovisnos! pro!iv in!egralne Kine N dod&e jo &vijek
&!je1& na s!r&k!&r& s!rana1kog na!je-anja i ponaanje bira1a, ali i% sve vie
nadop&nj&j& dr&gi, so-ijalno)ekono"ski, ekoloki i pos!"a!erijalis!i1ki issues ili
s&kobi, j&;nokorejski je s!rana1ki s&s!av od po1e!ka de"okra!i+a-ije kon!in&irano
obilje;en jedni" do"inan!ni" s&kobo" ) regionali+"o". $reba, ponajprije,
spo"en&!i s&kob i+"eC& j&go+apadne regije 7ona" i j&go+apadne regije
rongna". >egionalni ras-jep F=ipse! i >okkan, 893HG pri!o" se pojavlj&je kao
k&"&la!ivni &1inak ekono"ski% -r!a s&koba &n&!ar j&;nokorejskog dr&!va, 1ije
je podrije!lo & s&s!avnoj povla!enos!i jedne regije. Sna;na regionalis!i1ka
&s"jerenos! s!rana1kog s&s!ava i bira1kog ponaanja j&;nokorejski% graCana
dosad je djelovala pro!iv ja1ega progra"skog diferen-iranja s!rana1kog s&s!ava.
Ta"li%a #)# (ola!ilnos!, frag"en!a-ija i efek!ivni broj s!ranaka
Ze"lja 5fek!ivni broj
s!ranaka
F&djeli &
glasovi"aG
5fek!ivni broj
s!ranaka
F&djeli &
"anda!i"aG
(ola!ilnos!
Andone+ija
8999.
200<.
Fposljednji i+boriG
?,0?
I,H9
?,<0
H,80
:2,I3
2:,0
0ilipini
89IH)2008.
a
200<.
Fposljednji i+boriG
:,99
n. p.
<,90
:,?0
<2,8?
n. p.
K&;na Koreja
89II)2000.
200<.
Fposljednji i+boriG
:,99
:,:3
2,9?
2,:0
:2,I3
<I,?0
$ajvan
8992)2008.
200<.
Fposljednji i+boriG
:,09
:,:H
2,39
:,:0
8?,H?
80,I0
$ajland
8992)2008.
200?.
Fposljednji i+boriG
?,3<
2,:8
?,0:
8,30
8?,H?
8?,80
a >aspolo;ivi poda-i +a ra+doblje od 899?. do 899I.
Napomena# (las!i!i i+ra1&n pre"a poda-i"a & No%len i dr. F2008G, .roissan! i dr. F2002G i
.roissan! i Mar!in F2003G.
Izvori# vidi napo"en&.
Sli1no kao & K&;noj Koreji, i na 0ilipini"a je s!rana1ki s&s!av obilje;en 1es!i"
od-jepljenji"a, f&+ioniranji"a i osnivanji"a novi% s!ranaka. Za vola!ilni karak!er
i fl&idne s!r&k!&re filipinski% s!ranaka odgovorni s&, prije svega, &s"jerenos!
poli!i1ki% lojalnos!i pri"arno na osobe, i+ra+i!i frak-ionali+a", kao i ne+na!na
organi+a-ijska d&bina s!ranaka. (elika veina organi+a-ija koje obilje;avaj&
s!rana1ki spek!ar nas!ala je, kao i & K&;noj Koreji, !ek & devedese!i" godina"a
20. s!oljea. S!ranke koje s& nakon !oga osnovane naj1ee s& i+borne &dr&ge
sna;no &sredo!o1ene na osobe, koje ne raspola;& go!ovo nikakvi" for"alno
:8H
birokra!i+irani" s!r&k!&ra"a. Kao !o je bio sl&1aj ve prije 89H2, !e s& s!ranke &
prvo" red& labave i+borne koali-ije poli!i1ki% obi!elji na ra+ini provin-ija i
regija, koje po svoje"& s!r&k!&rno" obras-& odgovaraj& "re;a"a odnosa osobne
ovisnos!i i+"eC& regionalni% i lokalni% eli!a s geografski ograni1eni" i+borni"
&!vrda"a, a na na-ionalnoj s& ra+ini &jedinjene & osobi s!rana1kog voCe F0o!%,
8993, 80<G. Po svojoj svrsi filipinske s& s!ranke pre!e;no Ri+borni s!rojeviD +a
+aposjedanje poli!i1ki% polo;aja. Nji%ova ideoloka i progra"ska na1ela sa"o s&
r&di"en!arno i+ra;ena. Poli!i1ke s!ranke na 0ilipini"a ne !vore organi+a-ijske
jedini-e s jedins!veni" poli!i1ki" preferen-ija"a i sposobno& +a slo;no
nas!&panje & si!&a-ija"a poli!i1kog pregovaranja i s&koba. Lsobi!o je kod
vladaj&i% s!ranaka dosad be+i+ni"no bilo rije1A o pat%h9ork %oalitions
F$i"ber"an, 8998, 23IG, sas!avljeni"a od vie poli!i1ki% frak-ija i sk&pina, koje
s!ranke Fodnosno koali-ijeG nis& pro"a!rale kao ins!r&"en! !vorbe poli!i1ke
veine, nego ponajprije kao sreds!vo &spjenog ops!anka & borbi poli!i1ki% eli!a
oko raspodjele dr;avni% res&rsa.
Pre"da je i & $ajland& s!rana1ki s&s!av obilje;en organi+a-ijski"
diskon!in&i!e!i"a, ve+e sa s!rana1ki" krajoliko" i+ predde"okra!skog ra+doblja
ja1e s& nego & K&;noj Koreji ili na 0ilipini"a. Blede polari+a-ije, valja &!vrdi!i da
s& s!rana1ki obras-i in!erak-ije nedvojbeno povoljni +a f&nk-ioniranje
parla"en!arne de"okra-ije. (e s& & kons!i!&!ivni" i+bori"a grani-e i+"eC&
refor"ski orijen!irani%, de"okra!ski% s!ranaka FRanCeoske s!rankeDG i
kon+erva!ivno)proar"ijski% gr&pa-ija FRvra;je s!rankeDG bile ra+vodnjene, !e je
e"pirijski bila !eko odr;iva podjela s!ranaka na lojalne de"okra!ske i nelojalne
an!ide"okra!ske FM-.argo, 899H, 820. i d.G, !ako da &br+o nakon po1e!ka
de"okra!i+a-ije R!ransfor"a-ijski s&kobD i+"eC&H Rs!ari%D i Rnovi%D eli!a nije
i"ao nikakvo +na1enje +a "eC&sobno ra+grani1enje s!ranaka.
9"jes!o da se orijen!ira pre"a dr&!veni" -r!a"a s&koba, ra+voj
s!rana1kog s&s!ava devedese!i% godina bio je pod &!je-aje", ponajprije, !rij&
1i"benika# F8G ver!ikalne -en!rali+a-ije poli!i1ke "oi i kon!role res&rsa &n&!ar
jedins!vene -en!ralis!i1ke dr;aveO F2G %ori+on!alne de-en!rali+a-ije a&!ori!e!a
odl&1ivanja i+"eC& vladini% &s!anova i "inis!ars!ava & kon!eks!& slabi%
koali-ijski% vladaO F:G disper+ije &n&!ars!rana1ki% res&rsa "oi +bog i+ra+i!oga
s!rana1kog fak-ionali+"a. (ladaj&i veinski i+borni s&s!av & vie"anda!ni"
i+borni" okr&+i"a s vie glasova i svepris&!nos! mone= politi%s poja1ali s& !e
1i"benike. >e+&l!a! je bio frag"en!iran, frak-ioniran i ideoloko)progra"ski
slabo i+diferen-iran s!rana1ki s&s!av sa -en!ripe!alni" !enden-ija"a s!rana1kog
na!je-anja i be+ +na1ajne so-ijalne &korijenjenos!i. Mnogobrojni kor&p-ijski
skandali, 1es!e pro"jene vlade i a+ijska kri+a 899H. doveli s& do !oga da je
povjerenje & s!ranke palo na najni;& !o1k&O & o1i"a in!elek!&ala-a, "nogobrojni%
preds!avnika -ivilnog dr&!va i "edija s!rana1ka je poli!ika bila is!o+na1na s
poli!i1ko" nes!abilno&, kroni1no" kor&p-ijo", k&povino" glasova i koli+ijo"
R"ra1ni% in!eresaD i+"eC& privrede ili pod+e"lja i s!ranke. Nas!ao je irok
R!ak!i1ki save+ sas!avljen od liberalni%, progresivni% i kon+erva!ivni% snagaD, koji
je refor"skoj raspravi devedese!i% godina dao ekspli-i!no &s"jerenje pro!iv
e!abliranog s!rana1kog s&s!ava FM-.argo, ?G.
:8I
9s!av i+ lis!opada 899H. vodio je ra1&na o !o"e !e daje nasl&!i!i pe!
refor"ski% -iljeva +a s!rana1ki s&s!av# F8G s"anjenje s!rana1ke frag"en!a-ijeO F2G
borba pro!iv &!je-aja "one poli!i-s i ja1anje progra"ske orijen!a-ije s!ranakaO
F:G i+gradnja s!rana1ki% organi+a-ija s "nogobrojni" 1lans!vo" koje ob&%vaaj&
-ijel& +e"lj&O F<G profesionali+a-ija s!rana1ki% apara!a !e F?G ja1anje ko%e+ije
s!ranaka i s!rana1ki% frak-ija. 4a bi se pos!iglo !e -iljeve &s!av &!vrC&je novi
i+borno pravo, refor"irane +akone o i+bori"a i s!ranka"a, s!varanje neovisnog
i+bornog povjerens!va kao i i+ravan i+bor Sena!a &+ isklj&1enje poli!i1ki%
s!ranaka !e ja1a polo;aj pre"ijera spra" parla"en!a i kabine!a.
$ajlandski je s!rana1ki s&s!av dois!a do;ivio d&boke pro"jene nakon
899H. Lne s& najvee & pogled& broja relevan!ni% s!ranaka. 91in-i po!akn&!i
i+borni" pravo" !e sposobnos! s!ranke $%ai >ak $%ai +a s!ra!eko &1enje nakon
dvaj& i+bora red&-irali s& efek!ivni broj s!ranaka od prosje1no ?,3 prije 899H. na
8,3 200?. godine. 9 i+bori"a 200?. sa"o je jo 1e!iri"a s!ranka"a polo +a
r&ko" posla!i +as!&pnike & parla"en!# (aha%hon F2G, Bhart Thai Part= F2IG,
,emo%rati% Part= i Thai 7ak Thai F:H3G.
8<8
9sporedo s kon-en!ra-ijo" s!rana1kog krajolika na dvije s!ranke, koja je
re+&l!irala ne+na!np" frag"en!a-ijo", i+borno" ko"pe!i!ivno&, visoki"
s!&pnje" agregiranos!i s!rana1kog s&s!ava !e do"ina-ijo" vlade & parla"en!&,
posljednji% se godina poveala polari+a-ija s!rana1kog na!je-anja. 4ok s& i+bori
2008. poja1ali !aj ra+vojni !rend, i+bori 200?. s& ga konsolidirali. Na jednoj je
s!rani poli!i1kog spek!ra 4e"okra!ska s!ranka F4PG, koja se od provin-ijske
s!ranke !ransfor"irala & s!rank& &rbani% srednji% slojeva i pod&+e!nika, prije
svega na ire" podr&1j& 2angkoka, pre"da je s!ranka jo &vijek najja1a na j&g&
+e"lje. Na dr&goj je s!rani $>$ pre"ijera $%aksina S%ina,a!re, & osnovi
fak-ionali+irana koali-ijska s!ranka ra+li1i!i% gr&pa-ija. Najve& podrk& s!ranka
dobiva "eC& si!ni" obr!ni-i"a i pod&+e!ni-i"a, kod gradske siro!inje i r&ralni%
bira1a. >as!&a polari+a-ija s!rana1kog s&s!ava i"a i jasn& +e"ljopisn&
di"en+ij&. 9 i+bori"a 200?. $>$ je do"inirao & svi" !ajlandski" regija"a osi"
na j&g&, gdje je 4P osvojila ?2 od svoja ?< "anda!a, i & sredinjoj regiji, gdje je
.%ar! $%ai i"ao &spje%a F.roissan! i Pojar, 200?G.
9 Andone+iji ideoloke ra+djelni-e & s!rana1ko" s&s!av& prola+e &+d&;
dvaj& s&koba# -en!ar)periferija i sek&larna pro!iv isla"is!i1ke orijen!a-ije. Lda!le
proi+la+e dva velika s!rana1ka !abora koja ob&%vaaj& legalne poli!i1ke s!ranke#
sek&larno)na-ionalis!i1ke s!ranke FP4A)P, BolkarG i isla"is!i1ke s!ranke, koje se
ope! diferen-iraj& na !radi-ionalis!i1ke FPK2G i "odernis!i1ke s!ranke FP'NG. K
!o"e dola+e regionalis!i1ke gr&pa-ije !e, na krajnje" r&b& spek!ra,
f&nda"en!alis!i1ki, isla"is!i1ki pokre!i. $i"e indone+ijski s!rana1ki s&s!av
poka+&je bi!no vei s!&panj polari+a-ije nego os!ali prika+ani s!rana1ki s&s!avi.
Slabos! s!ranaka &velike korelira s defi-i!i"a na podr&1j& aso-ija-ijskog
organi+iranja Fradni1ki%G in!eresa. 4e"okra!i+a-ija je, dod&e, & +e"lja"a !o i%
is!ra;&je"o dovela do +na1ajnog poras!a sindikalni% ak!ivnos!i. $o, &+
ograni1enja, va;i i +a $ajland, gdje je do poras!a dolo na i+ra+i!o niskoj ra+ini.
Kako & $ajvan& !ako i & K&;noj Koreji, nakon s"anjenja a&!ori!arnoga
represivnog po!en-ijala organi+irao se velik broj novi% sindika!a i+van s!ari%
8<8
Poda-i pre"a# .roissan! F2003bG.
:89
re;i"ski% &dr&;enja. No !o se ne "o;e n&;no in!erpre!ira!i kao poka+a!elj
e!abliranja neokorpora!ivis!i1ki% aran;"ana. $ren&!no je prili1no dvojbeno %oe
li se !aj obra+a- &reCenja ind&s!rijski% odnosa, koji se & is!ra;ivanji"a s"a!ra
povoljni" +a de"okra!sk& konsolida-ij& FS-%"i!!er, 8992O Merkel, 8993aG,
&spje!i e!ablira!i. Jini se i+gledniji" da e nekadanji dr;avni korpora!ivi+a"
degenerira!i & sk&p a&!ono"ni%, ko"pe!i!ivni% i "eC&sobno kongr&en!ni%
organi+a-ija, !o o!e;ava konsolida-ij& &1inkovi!oga i inkl&+ivnoga pl&ralis!i1kog
s&s!ava &dr&;enja.
Kao korporativni ak!eri sindika!i s& N ope! s djelo"i1no" i+ni"ko"
$ajvana N pre!e;no slabi. S !i"e pove+an defi-i! for"alno organi+iranoga
in!eresnog preds!avni!va na podr&1j& radni1ki% in!eresa "o;e se, i+ perspek!ive
!eorije &pravljanja, djelo"i-e ko"pen+ira!i f&nk-ionalni" ekvivalen!i"a & oblik&
nefor"alni%, no naj1ee klijen!elis!i1ki s!r&k!&rirani% "re;a. MeC&!i", i+
perspek!ive !eorije de"okra-ije i konsolida-ije, !a o-jena ne va;i, jer !i"
nefor"alni" obli-i"a preds!avljanja in!eresa & +na1ajnoj "jeri nedos!aj&
de"okra!ska inkl&+ivnos!, repre+en!a!ivnos! i !ransparen!nos!. $akve
klijen!elis!i1ke "re;e nis& podobne kao RkoleD de"okra-ije F$o-Q&evilleG
F.roissan! i dr., 899I, :?2G.
Personalis!i1ki i klijen!elis!i1ki ele"en! osobi!o je i+ra;en & !ajlandsko"e
i filipinsko" radni1ko" pokre!&. 9 oba sl&1aja d&alis!i1ki s!r&k!&rirani sindikalni
krajolik !endira k organi+a-ijsko" pl&rali+"& koji se i+ra;ava & veliko" broj&
neovisni% sindika!a na ra+ini pod&+ea, krovni" &dr&;enji"a koja "eC&sobno
konk&riraj&, nisko" s!&pnj& -en!rali+a-ije i jakoj frag"en!a-iji sindika!a.
8.2. 6azina konsolidacije pona<anja
'&!ori!arni" eli!a"a & pe! +e"alja ponovno je polo +a r&ko" da se & &vje!i"a
de"okra!skog s&s!ava !rajno e!abliraj& & poli!i1ki" ins!i!&-ija"a i prisvoje
+na1ajne res&rse poli!i1ke "oi. S!oga privredne, poli!i1ke i vojne eli!e &glavno"
nis& i"ale "o!iva da & vee" opseg& "obili+iraj& svoje res&rse "oi pro!iv
de"okra!skog s&s!ava. MeC&!i", & $ajland& i na 0ilipini"a, kao i & Andone+iji,
vojska os!aje po!en-ijalni ve!o ak!er & odnos& pre"a pravnoj dr;avi i de"okra-iji.
4jelo!vornos! -ivilne kon!role or&;ani% snaga & !i" je +e"lja"a ograni1ena.
4ok se, &+ i+ni"k& Andone+ije, "o;e govori!i o rela!ivno &spjeno"
Relite settlementD, jo &vijek is!odobno pos!oje +na1ajni defi-i!i & pogled&
%abi!&ali+a-ije de"okra!ski% na1ina ponaanja "eC& !i" eli!a"a. Pri!isak
konk&ren-ije &n&!ar poli!i1ki% eli!a, koji je naras!ao +bog liberali+a-ije i
de"okra!i+a-ije Rpoli!i1ki% !r;i!aD, po!akn&o je & $ajvan&, $ajland&, K&;noj
Koreji i na 0ilipini"a !rend k R"one!ari+a-ijiD poli!ike FPe, 8993G, !j. k
poli!i1koj kor&p-iji. 9 svi" a+ijski" de"okra-ija"a !reeg vala poli!ika i
dr;avna &prava s&o1eni s& s vrlo opse;ni" proble"o" kor&p-ije. $i"e se
Rra+"jena nov-a, roba i &sl&ga ne ograni1ava na ekono"sk& sfer&, nego +a%vaa
+na!no ire kr&goveD F>*b, 8993, 3<G & poli!i1ko" podr&1j&, !o ide r&k& pod
r&k& s klijen!eli+"o", ende"sko" kor&p-ijo" i nedos!a!no" pravno"
sig&rno&. Poli!iko" "oi "o!ivirano op%oCenje ak!era s &s!avni" pravili"a &
K&;noj Koreji i na 0ilipini"a, kao i pok&aji "anip&la-ije &s!avo" & obje +e"lje,
:20
poka+&j& da se "eC& relevan!ni" poli!i1ki" eli!a"a & !i" +e"lja"a dosad nije
ra+vilo nads!rana1ko pri%vaanje de"okra!ski% pos!&paka, koje bi se+alo dalje od
kra!koro1noga individ&alnog "aksi"i+iranja koris!i. 9 okvir& opravdane
rasprave o ins!i!&-ionalni" refor"a"a radi poveanja &1inkovi!os!i,
djelo!vornos!i i inkl&+ivnos!i sredinji% poli!i1ki% ins!i!&-ija, poli!i1ke se eli!e ne
orijen!iraj& pre"a !i" -iljevi"a, nego pre"a poveanj& vlas!i!e poli!i1ke "oi.
8.5. 6azina gra=anske kulture i civilnog dru<tva
4e%ijerar%i+a-ija odnosa i+"eC& dr;ave i dr&!va +a%!ijeva &vje;bavanje novi%
oblika dr&!venog &pravljanja. Prije svega, dr&!veni pokre!i i nji%ove
organi+a-ije "oraj& prevlada!i e!ablirane obras-e dr&!venog ponaanja i
dr;avnog djelovanja i na&1i!i nove !e%nike ar!ik&la-ije in!eresa. 4ok & svi% pe!
+e"alja ras!e +na1enje in!eresni% sk&pina i graCanski% &dr&ga !o nadila+e
grani-e klasa i ras-jepa, &+ is!odobno diferen-iranje nji%ovi% in!eresa i ak!ivnos!i,
+na1enje !radi-ionalni% oblika radikalne opo+i-ije & -ivilno" dr&!v& N
s!&den!ski% i kranski% disiden!ski% sk&pina & K&;noj Koreji, radikalni% lijevi%
organi+a-ija & $ajland& i osobi!o na 0ilipini"a !e radikalnog pokre!a +a
neovisnos! na $ajvan& N s!alno se s"anjivalo FS-%&ber!, 899<O Bra&,els, 8993O
'bel"ann, 8993, 22HO 7e,ison i >odan, 8993G.
As!ra;ivanje poli!i1ke k&l!&re i de"okra-ije posljednji% je godina prik&pilo
prili1no opse;ne poda!ke o poli!i1koj k&l!&ri i osobi!o o poli!i1ki" vrijednos!i"a,
s!avovi"a i "nijenji"a s!anovni!va "ladi% a+ijski% de"okra-ija !o se odnose
na poli!i1ki poredak i njegove preds!avnike. 9glavno" s& +a $ajvan i K&;n&
Korej& od polovi-e devedese!i% godina podas!r!e anali+e Rk&l!&ralne dina"ikeD
FS%in i =ee, 2003G de"okra!i+a-ije Fv. i >ose i S%in, 899HO S%in i S%&, 899HO
7elgesen, 899IO .%& i dr., 2008O S%in, 4. .%., 8999O S%in, M., 200?O .%ai,a! i
S!ern, 200?O S%in i Wells, 200?O =ee i S%in, 200:O S%in, M., 2003G. Apak, veina
serija poda!aka i na nji"a +asnovani% anali+a pokrivaj& sa"o dio pe! prika+ani%
dr&!avaO s!oga s&, s&kladno !o"e, proble"a!i1ni pok&aji da se ra+li1i!i sk&povi
poda!aka i re+&l!a!i is!ra;ivanja "eC&sobno &sporeC&j& ili 1ak ko"biniraj&.
Apak se "og& &o1i!i neki !rendovi & Rpoli!i1ko)k&l!&rnojD konsolida-iji
de"okra-ija & As!o1noj i K&gois!o1noj '+iji. $ako veina is!ra;ivanja poka+&je da
je rela!ivno visoka openi!a privr;enos! graCana de"okra-iji kao !ip& poli!i1kog
re;i"a. MeC&!i", pos!oje velike ra+like glede po!pore de"okra-iji kao na1elno
pri%vaeno" pore!k& vlas!i i vrednovanja de"okra-ije kao pro-esa N i !o kako
&n&!ar dr&!ava, !ako i i+"eC& +e"alja regije. 4ok de"okra-ija kao oblik vlas!i &
veini +e"alja &;iva pre"on& prednos! & podr-i graCana & odnos& pre"a
a&!okra-iji, +na1ajno "anji broj ispi!anika & svi" +e"lja"a +agovara
de"okra-ij& kao pro-es, pri 1e"& je &dio pris!aa & $ajvan& i K&;noj Koreji ipak
vii nego, pri"jeri-e, na 0ilipini"a i & $ajland&.
:28
Ta"li%a #N. Podrka demokra%iji ?GG>GG#A
Ze"lja Pos!o!ak
a
Ne!o preferen-ije
b
4e"okra-ija kao
re;i"
4e"okra-ija kao
pro-es
4e"okra-ija kao
re;i"
4e"okra-ija kao
pro-es
Koreja 90 33 `8,9 `8,0
0ilipini H? <I `8,? `0,:
$ajvan I: 39 `8,3 `8,0
$ajland 90 <0 `2,0 0,8
a Pos!o!ak ispi!anika s ne!o preferen-ijo" +a de"okra-ij& kao re;i" ili kao pro-es Fnas&pro!
a&!okra-ijiG.
b Sredinja vrijednos! na ljes!vi-i od H bodova# od : do `:. Po+i!ivna vrijednos! +na1i da
pojedina- i"a "akar ne+na!n& preferen-ij& +a de"okra-ij& Fkao pro-es ili re;i"G nas&pro!
a&!okra-ijiO !o je via vrijednos! indeksa, !o je vea preferen-ija.
Izvor# S%in i Wells F200?G, na osnovi 'sia 2aro"e!er S&rve 2002)200:.
Ko"para!ivni poda-i i+ dr&gi% regija +a%vaeni% !ransfor"a-ijo" poka+&j& da je
+adovoljs!vo de"okra-ijo" & Koreji, $ajland& i $ajvan& i+nad prosje1ne ra+ine
+adovoljs!va & la!inskoa"eri1ki" i j&;noe&ropski" de"okra-ija"aO na
0ilipini"a je ono ispod !oga, !o ne i+nenaC&je s ob+iro" na opisane proble"e
de"okra-ije. MeC&!i", povjerenje graCana & ra+li1i!e ins!i!&-ije i organi+a-ije
poli!i1kog ;ivo!a djelo"i-e +na1ajno os-ilira i & K&;noj Koreji i $ajvan&.
Ko"para!ivni poda-i +a dr&ge regije !o prola+e !ransfor"a-ij&, pri"jeri-e +a
As!o1n& 5&rop&, poka+&j&, !akoCer, da &dio graCana koji iska+&j& povjerenje
do!i1ni" ins!i!&-ija"a, pop&! s&dova, poli-ije, parla"ena!a, vojske, poli!i1ki%
s!ranaka ili birokra-ije, ni kod jedne ins!i!&-ije nije ispod prosje1ne vrijednos!i +a
As!o1n& 5&rop&, !ovie, kod "nogi% je 1ak +na!no i+nad !oga F.%& i dr., 2008.
8:0G.
Aspi!ivani de"okra!ski s!avovi graCana, & naj"anj& r&k& & oni" +e"lja"a
+a koje pos!oje &sporedivi anke!ni poda-i, po!vrC&j& poras! podrke Fdefek!nojG
de"okra-iji. =a!en!no ne+adovoljs!vo graCana f&nk-ioniranje" Rnji%oveD
de"okra-ije, koje je posljednji% godina +na1ajno poraslo !ijeko" poli!i1ki% ili
privredni% kri+a, opadanje povjerenja & sposobnos! i+abrani% a&!ori!e!a da
rjeavaj& proble"e, !e & K&;noj Koreji prepo+na!ljiva a&!ori!arna Rnos!algijaD &
&sporedbi pos!ign&a de"okra-ije i a&!okra-ije FS%in, 200:G srednjoro1no
preds!avljaj& po!en-ijal nes!abilnos!i +a de"okra-ij&. Apak je o1i!o da se & neki"
dr&!vi"a podrka graCana de"okra-iji openi!o privre"eno odvojila od
spe-ifi1ne legi!i"nos!i vlas!i!oga de"okra!skog re;i"a, koja je dakle orijen!irana
na &1inke FoutputsG.
$a pos!avka i"a po+i!ivne i"plika-ije +a i+glede da se de"okra-ije &
K&;noj Koreji i $ajvan& s!abili+iraj&. Lne pod&pir& !e+&, koja se 1es!o +as!&pa i &
li!era!&ri, da & !e dvije +e"lje ne"a neposredni% prije!nji de"okra!sko" s&s!av&.
2i!ni je &vje! &kidanja de"okra-ije da pro!ivni-i de"okra-ije najprije &spos!ave
jedins!vo oko al!erna!ive, +a koj& "oraj& dobi!i dr&!ven& podrk& F>ose i dr.,
899I, 288G. Nipo!o nije jednos!avno pre!vori!i ne+adovoljs!vo graCana
svakidanji" f&nk-ioniranje" de"okra-ije & konkre!n& al!erna!iv& s&s!av&, pa je
!akav pok&aj & obje +e"lje, s ob+iro" na irok& podrk& de"okra-iji kao oblik&
vlas!i koji se na1elno preferira, s&o1en sa +na1ajno" prepreko".
:22
4ok raspolo;ivi poda-i o poli!i1ki" s!avovi"a graCana spra"
de"okra-ije i nje+ini% nosivi% ins!i!&-ija, "akar & $ajvan& i K&;noj Koreji, ne
daj& nasl&!i!i &skraivanje povjerenja i podrke koje bi "oglo bi!i opasno +a
de"okra-ij&, !ren&!a1no se & os!ale !ri a+ijske +e"lje ne "o;e govori!i o
konsolida-iji -ivilnog dr&!va koje bi pod&piralo de"okra-ij&. 4efi-i!i na
podr&1j& %abi!&ali+a-ije de"okra!ski% na1ina ponaanja i s!avova "eC&
ak!ivis!i"a -ivilnog dr&!va, nedos!a!ak de"okra!ske k&l!&re sporenja, kao i
logika igara n&l!og +broja obilje;avaj& praks& s&koba i in!eresno posredovanje
i+"eC& -ivilnog dr&!va i dr;ave.
9 $ajvan& ideoloka konfron!a-ija i+"eC& ak!era -ivilnog dr&!va i ak!era
re;i"a sadr;ava +na!no "anji po!en-ijal s&koba F.%&, 899:, 8I0G. Mnogo s&
+na1ajnija e!ni1ka i ekono"ska pi!anja. 'li i !& se -ivilno dr&!vo ra+vilo &
pros!or po!en-ijalni% i vir!&elni% s&koba i+"eC& konk&ren!ski% in!eresa i !radi-ija
ponaanja, koji se jedni" dijelo" nasilno odvijaj&. 9 $ajland& i na 0ilipini"a se,
napro!iv, od osa"dese!i% godina 20. s!oljea "og& &o1i!i !enden-ije
deradikali+a-ije %ivil so%iet= F7e,ison i >odan, 8993, <IG. As!odobno, -ivilno
dr&!vo i"a koris!i od opadanja ko"&nis!i1ki% pokre!a & j&gois!o1noj '+iji, koje
s& srednji slojevi &vijek per-ipirali kao prije!nj&, +bog 1ega je efek!ivno bilo
"og&e difa"ira!i organi+a-ije -ivilnog dr&!va kao Rproko"&nis!i1keD.
MeC&!i", svi% je pe! +e"alja jo +na!no &daljeno od s!anja & koje"& se
de"okra-ija !e"elji na vi!alno" -ivilno" dr&!v&.
9. Postoji li Lazijski o(likB demokracije)
Po1e!ko" devedese!i% godina 20. s!oljea &+ela je "a%a rasprava & kojoj s& se
"ogli 1&!i kri!i1ki glasovi i+ +e"alja As!o1ne i K&gois!o1ne '+ije, kao i sa
RZapadaD Fi+ Sjeverne '"erike i Zapadne 5&ropeG, koji na1elno dovode & pi!anje
&skladivos! a+ijski% s&s!ava vrijednos!i i nor"i, poli!i1ki% i filo+ofski% !radi-ija s
liberalno" FR+apadno"DG de"okra-ijo" pravne dr;ave. As%odina je pre"isa !e
Rrasprave o vrijednos!i"aD po+ivanje na poja" k&l!&re i k&l!&rne ra+like i+"eC&
R'+ijeD i RZapadaD. 9 !o" se kon!eks!& konf&-ijans!v& Ropeni!oD kao
kva+ireligijsko"e e!i1ko" s&s!av&, !e kon-ep!& so-ijalnoga i poli!i1kog pore!ka
pridaje osobi!o +na1enje. Spek!ar "iljenja o ko"pa!ibilnos!i poli!i1ki%,
filo+ofski% i e!i1ki% !radi-ija a+ijski% dr&!ava sa s&vre"eni" obli-i"a
de"okra-ije pri!o" se;e od ideje Rde"okra!skog konf&-ijani+"aD FKang, 8993G
do kons!a!a-ije da je konf&-ijanska de"okra-ija R%ontradi%tion in termsD
F7&n!ing!on, 8998, :0HG.
Svoj na+iv rasprava o vrijednos!i"a +a%valj&je !vrdnji da veina a+ijski%
dr&!ava i"a sli1an s&s!av vrijednos!i i nor"i, koji se po oblik& i s&!ini bi!no
ra+lik&je od dr&!veni% s&s!ava i+van '+ije. S!oga je opravdano govori!i o
gen&ino Ra+ijski" vrijednos!i"aD. Spe-ifi1na sa+danos! !i% vrijednos!i dovodi
pak n&;no do navlas!i!e, &pravo a+ijske in!erpre!a-ije lj&dski% prava, !e do
odba-ivanja +apadnog kon-ep!a liberalne de"okra-ije.
S&s!avna i arg&"en!a!ivna slaba "jes!a !i% pok&aja objanjenja ve+ani%
+a k&l!&r& i+la+e na vidjelo ako se "eC&sobno s&pro!s!ave dosadanji pok&aji
:2:
kon-ep!&ali+a-ije Ra+ijski% oblika de"okra-ijeD s dr&gi" kon-ep!i"a
de"okra!ski% s&s!ava vlas!i, koji ne arg&"en!iraj& k&l!&ralis!i1ki nego rabe
openi!e arg&"en!e.
$ako je sredino" devedese!i% godina a"eri1ki poli!olog .lark 4. Ne%er
arg&"en!irao da s& de"okra-ije !o s& po1e!ko" prolog dese!ljea pos!ojale &
regiji bile obilje;ene kako liberalno de"okra!ski", !ako i a&!ori!arno
nede"okra!ski" ele"en!i"a FNe%er, 899<O Ne%er i Marla, 899?G. $& spe-ifi1n&
a+ijsk&, +ajedni1ki" +na1ajka"a obilje;en& varijan!& s!apanja a&!ori!arni% i
de"okra!ski% ele"ena!a & nek& vrs!& Rpol&de"okra-ijeD odnosno
Rse"ia&!ori!ari+"aD, Ne%er je na+vao @sian !t=le ,emo%ra%=, koj& karak!eri+ira
pe! spe-ifi1ni% -r!a FNe%er, 899<, 9?8)9?IO Ne%er i Marla 899?, 82)29G#
Pravi !e"elj poli!i1ki% i dr&!veni% s!r&k!&ra Ra+ijski%D dr&!ava 1ine
%ijerar%ijski s!r&k!&rirani odnosi klijen!a i pa!rona, koji se +g&njavaj& &
nefor"alne poli!i1ke i ekono"ske "re;e !ipi1ne +a in$ormal politi%s.
Sna;an personalis!i1ki +na1aj poli!i1ki% pro-esa dovodi do !oga da
poli!i1ki voCe i"aj& "nogo ve& &log& nego & R+apadni"D
de"okra-ija"a. Po!en-ijali "oi i &!je-aja vodei% osoba "anje ovise o
nji%ovi" &s!avni" ovlas!i"a, a vie o osobnoj kari+"i. $o dovodi do
prvens!va osoba & odnos& pre"a ins!i!&-ija"a i pos!&p-i"a pravne dr;ave
i de"okra-ije, !o je proble"a!i1no +a de"okra-ije.
A+ konf&-ijanske !radi-ije "nogi% a+ijski% dr&!ava "o;e se obra+lo;i!i
na1elno vee pri%vaanje a&!ori!arni% oblika vlas!i.
9 poli!i1ki" s&s!avi"a obilje;eni"a for"alno de"okra!ski"
ins!i!&-ija"a, pop&! K&;ne Koreje, 0ilipina i $ajlanda, do"ina-ija
pojedina1ni% s!ranaka & s!varnos!i dovodi do ograni1enja de"okra!skog
na!je-anja i do !rajne "onopoli+a-ije "oi od s!rane 1elni!va vlade
Fodnosno vladaj&e s!rankeG.
4oda!no s& Ra+ijske de"okra-ijeD obilje;ene jako" in!erven-ionis!i1ko"
dr;avo", koja neovisne in!eresne sk&pine F&dr&;enja pod&+e!nika i
seljaka, sindika!e i!d.G &glavno" isklj&1&je i+ pro-esa odl&1ivanja ili i%
pak pa!ernalis!i1ki asi"ilira.
Sli1no s& 4aniel 2ell i dr. F899?G sredino" devedese!i% godina & '+iji &!vrdili
ra+voj & s"jer& jednog oblika neliberalne de"okra-ije & koje"& se sna;na dr;ava
!o in!ervenira & vlas!i!o" in!eres& sl&;i for"alno de"okra!ski" poli!i1ki"
ins!i!&-ija"a, ali i% pri!o" rein!erpre!ira e!a!is!i1ki i pro!&liberalno. Ans!i!&-ije i
pos!&p-i, djelo"i-e lieni svoje liberalno)de"okra!ske s&ps!an-ije, sl&;e
na-ionalni" eli!a"a koje donose odl&ke da odo+go e!a!is!i1ki &pravljaj& a+ijski"
dr&!vi"a kao korpora!ivis!i1ki" en!i!e!i"a. Pri!o" je +adaa -ivilnog dr&!va da
dr;avno &naprijed definirane so-ijalne, poli!i1ke i ekono"ske -iljeve posred&je &
s"isl& kon!roliranoga javnog pros!ora. 0or"alna de"okra!i+a-ija & As!o1noj i
K&gois!o1noj '+iji, s"a!raj& 2ell i dr. F899?, 9G, sa"o je sreds!vo o1&vanja
!e%nokra!ske sposobnos!i &pravljanja dr&!vo". Poli!i1ke se refor"e vr!e oko
&pravljanja s&kobi"a &n&!ar eli!e, a ne oko de"okra!ski orijen!irana
:2<
res!r&k!&riranja dr;ave i dr&!va. Posljedi-a je s!varanje Rpa!ernalis!i1kog "odela
de"okra-ijeD na &!rb liberalno)de"okra!ski% ele"ena!a.
Poli!i1ke pro"jene & '+iji nis& dosad +na1ile nedvojben ra+voj & s"jer&
liberalne de"okra-ije. 4ok je de"okra!i+a-ija na Zapad& bila reak-ija na
+a%!jeve ra+li1i!i% dr&!veni% ak!era, & As!o1noj '+iji ona je, ponajprije, sreds!vo
koje odgovara !e%nokra!ski" po!reba"a dr;ave#
4r;ava i"a odgojn& i dis-ipliniraj&& f&nk-ij&. 4a bi o1&vala %ar"oni1n&
i &reCen& poli!i1k& +ajedni-&, dr;ava s"ije go!ovo neograni1eno
in!ervenira!i & dr&!veni ;ivo!.
Na pravo se gleda prvens!veno kao na ins!r&"en! ad"inis!ra!ivne
s!ra!egije +a os!varenje kolek!ivni% ekono"ski% i so-ijalni% -iljeva, a ne
+a!i!e graCanski% sloboda pojedin-a od dr;avne sa"ovolje.
Pri"arni je -ilj poli!i1ki% refor"i da osig&raj& podrk& na-ionalni"
ra+vojni" -iljevi"a F2ell i dr., 899?, 83:. i d.G.
Pos!oji li, dakle, gen&ini Ra+ijski oblikD de"okra-ijeM Slijedi"o li deskrip!ivni
popis posebni% +na1ajki a+ijski% de"okra-ija, nas!aj& +na!ne dvojbe#
Prvo, navedene Ra+ijske posebnos!iD re+&l!a! s& "e!odi1ki dvojbenog
pos!&pka. Za e"pirijsko po!krepljivanje pre+en!irani% !e+a nediferen-irano sl&;e
a&!ori!arni s&s!avi, pop&! Singap&ra, Andone+ije pod S&%ar!ovi" RNovi"
pore!ko"D i Male+ije F2ell i dr., 899?G, pa 1ak i ko"&nis!i1ke dika!a!&re &
Sjevernoj Koreji, (ije!na"& i N> Kini FNe%erG, +ajedno s de"okra-ija"a R!reeg
valaD & K&;noj Koreji i $ajland&, na 0ilipini"a i & $ajvan&.
,rugo, pos!oje +na1ajni proble"i & kon-ep!&ali+a-iji k&l!&re. Pre"da je
rije1 o klj&1no" kon-ep!&, +na1enje k&l!&re kao anali!i1ke jedini-e na ra+ini
deskrip-ije os!aje vrlo neodreCeno. Nije jasno prepo+na!ljivo to o+na1avaj&
a+ijske Rvrijednos!iD ili a+ijska Rk&l!&raD. Poj"ovi djelo"i-e sl&;e kao kcd +a
RkineskeD ili Rkonf&-ijanskeD vrijednos!i, a djelo"i-e i +a ideal vrlo
-en!rali+iranoga i reg&liranoga poli!i1kog pore!ka. Poja" Rvrijednos!iD
neodreCeno se rabi kako +a o+na1avanje vrijednos!i & so-ioloko" s"isl& rije1i
ili k&l!&ra odnosno -ivili+a-ija, !ako i +a opis predod;bi o poli!i1ko" pore!k&.
MeC&!i", &pravo k&l!&ralis!i1ka arg&"en!a-ija !i"e kri vlas!i!i +a%!jev +a
diferen-irani" pro"a!ranje" k&l!&rni% Rf&nda"ena!aD poli!i1ki% s&s!ava. Blavne
konf&-ijanske +e"lje ob&%vaaj& sa"o "ali dio a+ijski% dr&!ava. Na ra+ini
objanjenja s!a!&s k&l!&re os-ilira i+"eC& nadreCene neovisne varijable i nje+ine
go!ovo po!p&ne podreCenos!i dr&!veni" ins!i!&-ija"a i s!r&k!&ra"a ili
ekono"ski" i"pera!ivi"a djelovanja dr;avni% planerski% eli!a. Pos!&lirani
&+ro1ni odnos i+"eC& k&l!&rni% feno"ena i pripisani" i" &1inaka !eorijski se ne
diferen-ira, ni!i se e"pirijski po!kreplj&je.
Tre1e, pos!&lirane sredinje +na1ajke Ra+ijske de"okra-ijeD ve s&
sredino" prolog dese!ljea sa"o djelo"i-e "ogle i+dr;a!i e"pirijsk& provjer&O
nji%ova je e"pirijska valjanos! o!ad doda!no s"anjena. Konf&-ijani+a" ne "o;e
pre!endira!i na !o da b&de sredinja k&l!&rna eksplika!ivna varijabla +a poli!i1ke
pro-ese & dr&!vi"a koja s& povijesno)k&l!&rno pre!e;no b&dis!i1ka F$ajlandG,
kranska F0ilipiniG, in!ois!i1ka FKapanG, isla"ska FPakis!an, 2anglade,
Andone+ijaG, %ind&is!i1ka FAndija, NepalG i ani"is!i1ka FPap&a Nova BvinejaG, a
:2?
kod koji% je !akoCer rije1 o Fdefek!ni"G de"okra-ija"a & '+iji. Lsi" !oga,
Ne%erova !e+a o do"inan!ni" jednos!rana1ki" s&s!avi"a koji s& !ipi1ni +a
Ra+ijske de"okra-ijeD & "eC&vre"en& je pos!ala neodr;iva +a sve de"okra-ije
koje s"o is!ra;ili. Jak je i & Kapan& predo"inan!ni polo;aj =iberalno)
de"okra!ske s!ranke F=4PG, koja je dese!ljei"a bila pre!plaena na vlas!,
!ijeko" devedese!i% godina bio i+lo;en kon!in&irano" pro-es& ero+ije. $o je &
jedno" ra+doblj& dovelo do nje+ine s"jene s vlas!i, !e je o!ad prisiljena na
koali-ije & koji"a vie nije jedina s!ranka koja odreC&je vladin& poli!ik&.
Karak!eri+iranje pro-esa de"okra!i+a-ije, & sl&1ajevi"a !o s"o i%
is!ra;ili, kao s!ra!egije dr;avni% eli!a koji"a je -ilj da a"or!i+iraj& vlas!i!e
ko"pe!en-ije odl&1ivanja od dr&!venoga par!i-ipa-ijskog pri!iska & sebi je
nekon+is!en!no. 9pravo +bog navedeni% k&l!&rni% dispo+i-ija !i% dr&!ava !akav
pri!isak ne bi &ope s"io nas!a!i ili, & svako" sl&1aj&, ne bi s"io bi!i dovoljno
jak da i+n&di poli!i1ke i so-ijalne refor"e. Lsi" !oga, anali+a pro-esa
de"okra!i+a-ije & !i" +e"lja"a poka+ala je da, &+ i+ni"k& $ajvana i Fdjelo"i-eG
Andone+ije, ni & jedno" od 1e!iri sl&1aja a&!okra!ske eli!e nis& raspolagale
dos!a!ni" res&rsi"a djelovanja da bi bile sposobne i"ple"en!ira!i &nila!eralno
&s"jeravan projek! for"alne de"okra!i+a-ije. 9 $ajvan& i Andone+iji s!are s&
eli!e i+g&bile kon!rol& nad pro-eso" !ransfor"a-ije, !e s& s"ijenjene na i+bori"a.
Letvrto, nabrojani ele"en!i vlas!i ne pos!oje sa"o & iA!o1noj '+iji, nego i
& dr&gi" regija"a, pri"jeri-e & =a!inskoj '"eri-i i As!o1noj 5&ropi. Lni "og&
i"a!i djelo"i-e ra+li1i!e ideoloke korijene. Po svoji" s& obli-i"a, "eC&!i",
sli1ni. 'ko navodne posebnos!i a+ijski% de"okra-ija &vrs!i"o & s%e"& kri!erija
oblika poli!i1ke vlas!i, koja je ra+vijena & prvo" poglavlj& Fslika 8G, onda se !ri od
pe! spe-ifi1nos!i !o i% navodi Ne%er F899<G i dvije od !ri spe-ifi1nos!i navede &
knji+i 2ell i dr. F899?G "og& svrs!a!i & odgovaraj&e kri!erije na1ina vladavine
odnosno "onopola vlas!i. $i"e Ra+ijskiD oblik de"okra-ije & svoji" sredinji"
ele"en!i"a odgovara defek!noj de"okra-iji ili, !o1nije, neliberalno" !ip&
defek!ne de"okra-ije, kakav se "o;e nai i & As!o1noj 5&ropi F>&siji, 2jelor&sijiG
i =a!inskoj '"eri-i F'rgen!ini, Per&&G FMerkel, P&%le i dr., 200:O Merkel, P&%le i
dr., 2003G.
9 &sporedbi s "ladi" de"okra-ija"a & dr&gi" svje!ski" regija"a,
defek!ne de"okra-ije & '+iji poka+&j&, osi" !oga, &padljive nadregionalne
+ajedni1ke +na1ajke, osobi!o glede s!r&k!&rni% &+roka svoga nas!anka. $ako se
in$ormal politi%s &braja & is!akn&!a obilje;ja neliberalni% de"okra-ija & As!o1noj
5&ropi odnosno =a!inskoj '"eri-i. 9 sve !ri regije !a s& obilje;ja re+&l!a!
for"a!ivnoga poli!i1kog djelovanja dr&!veni% nor"i i vrijednos!i. No nefor"alno
je poli!i1ko djelovanje, prije svega, naslijeCeni !ere! !vorbe ins!i!&-ija i+ ra+doblja
a&!ori!arnog re;i"a. B&s!i sple! klijen!elis!i1ki% i personalis!i1ki% "re;a,
nefor"alni pressure regimes i &n&!ardr;avni s&s!avi lobiranja "og& se lokali+ira!i
& ra+li1i!i" k&l!&rni" kon!eks!i"a !e s&, & "anjoj "jeri, spe-ifi1ni k&l!&rni
feno"eni nego !o je !& rije1 o Rf&nk-ionalni" ekvivalen!i"aD koji, "akar
privre"eno i djelo"i-e, n&de &1inkovi!e oblike ko"&nika-ije, posredovanja
in!eresa i i"ple"en!a-ije poli!ika i na nede"okra!ski na1in ko"pen+iraj&
ne&1inkovi!os! for"alni% s!r&k!&ra i ins!i!&-ija "ladi% de"okra!ski% re;i"a.
:23
Lbli-i prodora dr;ave ili egois!i1ni%, profi!no orijen!irani% poli!i1ki% rent>
seekers & in!er"edijarni pros!or, !o se navode kao Ra+ijskaD spe-ifi1nos!,
!akoCer se pojavlj&j& & neliberalni" de"okra-ija"a i+van '+ije. 4akle, pok&aj
dr;avni% i dr&!veni% ak!era da slabos! for"alni% ins!i!&-ionalni% pravila i pravne
dr;ave ko"pen+iraj& !vorbo" ne!ransparen!ni% in!erpersonalni% "re;a opa je
+na1ajka defek!ni% de"okra-ija, koja nadila+i k&l!&rne i regionalne grani-e.
Peto, !reba odba-i!i o+nak& Ra+ijske de"okra-ijeD kao legi!i"nog oblika
de"okra!ske vlas!i. Ker, kao !o je objanjeno, &pravo s& navodna obilje;ja a+ijske
de"okra-ije po pravil& nje+ini defek!i. Klijen!eli+a", kor&p-ija, krenje podjele
vlas!i od s!rane i+vrne vlas!i, po!1injavanje F-ivilnogG dr&!va dr;avnoj
s&pre"a-iji ili ideoloki obra+lo;eno ograni1enje individ&alni% sloboda nis&
regionalna posebnos! de"okra-ije, nego s& !o nje+ine povrede koje se pojavlj&j&
& ra+li1i!i" regija"a i k&l!&ra"a. $e povrede openi!o nis& karak!eris!i1ne +a
demos, nego osobi!o +a vladaj&e eli!e. Si"p!o"a!i1no je da ra+li1i!i a&!okra!i i
ideolo+i
8<2
As!o1ne '+ije i+nose !e+& o k&l!&rno spe-ifi1noj varijan!i
is!o1noa+ijske de"okra-ije, !o je ponajprije posljedi-a "o!iva da legi!i"a-ijski
osig&raj& vlas!i!& nede"okra!sk& praks& vladavine. Zapadni is!ra;iva1i, koji s&
ponekad s&glasni s !e+o" o posebnoj Ra+ijskoj de"okra-ijiD, !i"e vie
&dovoljavaj& +abrani Re!no-en!ri+"aD !o je na"ee k&l!&rno rela!ivis!i1ki d&%
vre"ena, nego !o se anali!i1ki referiraj& na jasne kri!erije defini-ije onoga !o se
"o;e na+va!i de"okra-ijo".
8<2
$o oosbi!o va;i +a =ee K,an re,a FSingap&rG i biveg pre"ijera Male+ije, Mo%a""eda
Ma%a!iara.
:2H
VI. Trei val demokratizacije! Istona $uropa
*. Pose(na pro(lematika transformacije u Istonoj $uropi
$ransfor"a-ija ko"&nis!i1ki% re;i"a & As!o1noj 5&ropi i dr;ava"a)sljedni-a"a
Sovje!skog Save+a & Srednjoj '+iji ka!egorijalno se ra+lik&je od svi% pro"jena
s&s!ava & prvo" i dr&go" val& de"okra!i+a-ije FLffe, 8998, 899<O 2e"e, 899<,
<H i d.O BlaeXner, 899<, 8<8O M-0a&l, 2002G. Mi-%ael M-0a&l govori o D1e!vr!o"
val& de"okra-ije i dik!a!&reE, "islei pri!o" na dvoje# prvo, pro"jene re;i"@ &
pos!ko"&nis!i1ki" +e"lja"a s&s!avno se ra+lik&j& od oni% & !ree" val& &
K&;noj 5&ropi i =a!inskoj '"eri-iO dr&go, od 2I pos!ko"&nis!i1ki% dr;ava sa"o
se osa" ra+vilo & liberalnode"okra!ske re;i"e FJeka, 5s!onija, =e!onija, =i!va,
MaCarska, Poljska, Slovenija i kasnije 7rva!skaG. Ls!a!ak s& dik!a!&re i
!ran+i-ijski re;i"i FM-0a&l, 2002G. 4ijeli"o !& o-jen& &+ dvije "odifika-ije# od
200?. & liberalnode"okra!ske re;i"e svrs!ava se i Slova1kaO oni re;i"i koje
M-0a&l o+na1&je D!ran+i-ijski" re;i"i"aE 1es!o nis& Dprivre"eni re;i"iE nego
s!abilni %ibridi ili defek!ne de"okra-ije koje s& ra+vile !rajni ekvilibrij i+"eC&
poli!i1kog re;i"a i njegove dr&!veno)ekono"ske okoline. Kao !o je
obra+lo;eno & prvo" dijel&, os!aje"o kod !er"inologije o D!ri"a valovi"a
de"okra!i+a-ijeE, koje je Sa"&el 7&n!ing!on definirao 1is!o s!a!is!i1ki, &na!o1
!o"e !o pri+naje"o s&s!avne !ransfor"a-ijske ra+like.
No, pro"jene s&s!ava & As!o1noj 5&ropi ra+lik&j& se i od !ransfor"a-ija &
K&;noj 5&ropi Fod 89H<G, =a!inskoj '"eri-i Fod 89I:G i As!o1noj '+iji Fod 89I:G
koje se &brajaj& & !rei val de"okra!i+a-ije. Na1elna ra+lika i+"eC&
is!o1noe&ropski% i svi% os!ali% pro"jena s&s!ava jes! & Dproble"&E ili, o!rije
for"&lirano, & Ddvojbi is!odobnos!iE. $i" s& poj"o" dvoji-a !eore!i1ara
!ransfor"a-ije, Kon 5ls!er F8990G i .la&s Lffe F8998, 899<G, o+na1ili
proble"a!ik& pre"a kojoj & pos!ko"&nis!i1koj As!o1noj 5&ropi is!odobno !ek&
naj"anje dva, ako ne i !ri, pro-esa !ransfor"a-ije# poli!i1ka !ransfor"a-ija
Fprijela+ i+ dik!a!&re & de"okra-ij&G, privredna !ransfor"a-ija Fpreobra+ba
+apovjedne & !r;in& privred&G i, & neki" sl&1ajevi"a, dr;avna !ransfor"a-ija
Fraspad Sovje!skog Save+a kao viena-ionalnog i"perija i osn&!ak novi%
na-ionalni% dr;avaG.
8<:
9 pro"jena"a s&s!ava & As!o1noj 5&ropi i"a"o, dakle,
posla s !ransfor"a-ijski" pro-esi"a koji s& & Dnor"alno" sl&1aj&E & Zapadnoj
5&ropi evol&-ijski i &velike kon+ek&!ivno !ekli s!oljei"a korak po korak. 9
As!o1noj 5&ropi oni s& bili ponajprije Dpoli!i1ki projek!E !o s& ga & jedno"
dese!lje& !rebale "jerodavno kon-ipira!i i is!odobno os!vari!i poli!i1ke eli!e. Za
!aj !ransfor"a-ijski projek! ne"a ni %is!orijski% &+ora ni dobro%o!ne pobjedni1ke
ok&pa-ijske sile koja bi Dodo+goE okroirala rjeenje na1elni% !eri!orijalni%,
&s!avni% i privredni% pi!anja, kao !o je !o bilo & dr&go" val& de"okra!i+a-ije &
Nje"a1koj i Kapan&.
8<:
$o"e !reba doda!i i sl&1ajeve "irne podjele dr;ave & Je%oslova1koj F899:G i raspada
K&goslavije & graCansko" ra!& Fod 8998. nadaljeG.
:2I
$o s!vara +na!ne proble"e & &spjenos!i pos!ko"&nis!i1ki% pro"jena
s&s!ava. $ri najva;nija !&ro s& prika+ana kao F8G proble"i s!varanja Fna-ionalneG
dr;ave, F2G proble"i de"okra!i+a-ije i F:G proble"i preobra+be privrede.
Kednos!avan +broj proble"a na !i" !ri"a ra+ina"a nipo!o ne n&di p&n
&vid & ko"pleksn& proble"a!ik& !ransfor"a-ije pos!ko"&nis!i1ki% dr;ava. Sve
!ri sfere slijede logik& vlas!i!og ra+voja, s jedne s!rane, a s dr&ge s& s!rane
"eC&sobno vrlo ovisne. Jinjeni-a da !ransfor"a-ijski pro-esi na !ri"a ra+ina"a
slijede logik& vlas!i!e evol&-ije, ali i !ek& is!odobno i ra+vojno s& &p&eni jedni
na dr&ge o!vara nove proble"e !ransfor"a-ije koji lako "og& &+rokova!i
in!erferen-ije ili 1ak D&+aja"ne ops!r&k-ijske &1inkeE FLffe, 8998, 2I:G & !ri"a
Dnaknadni" pro-esi"a "oderni+a-ijeE F7aber"asG. 9 !o"e je pravi proble"
is!odobnos!i koji, & krajnji" sl&1ajevi"a, "o;e popri"i!i oblik dvojbe.
*. *. Pro(lemi stvaranja FnacionalneG dr#ave

9 "nogi" se kon-ep!&alni" s!&dija"a !ransfor"a-ije i !eorija"a de"okra-ije
i+gradnja na-ionalnog iden!i!e!a FMill, 8IH2, 222O 4a%l, 89H8, 880 i d.G, dr;avnog
in!egri!e!a F>&s!o,, 89H0, :??G i &n&!arnje s&verenos!i dr;ave Fstateness, &# =in+ i
S!epan, 8993, 83 i d.G is!i1e kao !e"eljna pre!pos!avka de"okra!i+a-ije poli!i1ki%
s&s!ava. 9 Dnor"alno" sl&1aj&E na Zapad& !a !e"eljna pre!pos!avka, !o jes!
i+gradnja na-ije i na-ionalne ili viena-ionalne dr;ave, os!varivala se d&goro1no,
ne-ivili+irano i nede"okra!ski. Ldl&ke o !vorbi dr;ava nis& se donosile
de"okra!ski" pos!&p-i"a nego, kao !o poka+&je povijes!, D& s!varnos!i ra!a,
osvajanja, graCanskog ra!a i asi"ila-ije, koji s& svakako bili &bla;eni kr%ki"
pravili"a "eC&narodnog prava i nadna-ionalni% organi+a-ijaE FLffe, 899<, 3:G.
BraCanski ra!ovi & bivoj K&goslaviji i na Kavka+& poka+&j& kako !o %is!orijsko
pravilo nije i+g&bilo go!ovo ni!a na va;nos!i ni na kraj& 20. s!oljea. D2ar&nas!i
raspadE Je%oslova1ke 899:. !reba pro"a!ra!i kao %is!orijsk& i+ni"k&.
6!o !o1no 1ini proble"a!ik& dr;avnos!i i +a!o je stateness
1&&
poseban
proble" &n&!ar pro"jene s&s!ava openi!o i & konsolidiranj& de"okra-ije &
As!o1noj 5&ropi posebnoM Lpeni!o se "o;e &s!vrdi!i da je dr;avnos! neke +e"lje
posebno &gro;ena, odnosno da nije dos!a!no e!ablirana, kada pos!oje#
nejasnoa i &n&!arnje ra+like o !eri!orijalni" grani-a"a, !o jes! o
!eri!orijalno" in!egri!e!& dr;aveO
nejasnoa i &n&!arnje ra+like o !o"e kako se kons!i!&ira politika
zajedni%a F5as!on, 893?G neke dr;ave, odnosno kada !akva na-ionalna
poli!i1ka +ajedni-a &ope ne pos!ojiO
nejasnoa i &n&!arnje ra+like o !o"e koji se demos ili koji demoi kao
jednakopravni graCani pripis&j& dr;aviO
sporovi o "onopolno" polo;aj& dr;ave koja je jedini legi!i"an ak!er koji
pri"jenj&je sil& i definira poli!i1ki obve+a!na i sank-ija"a +a!iena
pravila.
8<<
Nedos!a!na dr;avnos! F$ragile states, $ailed statesG najja1e je i+ra;ena & 'fri-i i ondje 1ini
f&nda"en!aln& +aprek& de"okra!i+a-iji F2$A 200:, 200?G.
:29
Sva 1e!iri i+a+ova dr;avnos!i na !ipi1an se na1in pojavlj&j& onda kada
e!ni1ki ili vjerski s&kobi nis& s"ireni ni so-ijalno ni poli!i1ki.
8<?
'ko se
dr;avnos!, s&verenos! i sa"os!alnos! neke dr;ave s!alno i+a+ivaj& i+n&!ra,
8<3
ona
se !eko "o;e de"okra!i+ira!i i jo !e;e de"okra!ski konsolidira!i. Ko%n S!&ar!
Mill, veliki !eore!i1ar de"okra!skog liberali+"a & 89. s!olje&, !aj je proble"
dalekovido i+ra+io prije vie od s!o!in& godina & svoje" spis& Bonsiderations on
7epresentative Government#
D9 dr;avi koja se sas!oji od ra+li1i!i% na-ija slobodne s& ins!i!&-ije go!ovo
ne"og&e. 9 s!anovni!v& koje ne"a +ajedni1ki osjeaj -jeline, osobi!o ako 1i!a i
govori ra+li1i!i" je+i-i"a, ne "o;e pos!oja!i jedins!veno javno "nijenje koje je
bi!an &vje! djelo!vornos!i preds!avni1kog &s!ava. 9!je-aji koji !vore gledi!a i
odreC&j& poli!i1ka djelovanja & !o" se sl&1aj& ra+lik&j& na ra+li1i!i" !o1ka"a
dr;avnog podr&1ja, !e & jedno" dijel& +e"lje povjerenje javnos!i &;ivaj& posve
ra+li1i!e voCe nego & dr&go"eE FMill, 8IH2, 222G.
$o1no nakon s!o!in& godina >ober! 4a%l, jedan od naj+na1ajniji%
!eore!i1ara de"okra-ije & 20. s!olje&, po!vrdio je nala+ Ko%na S!&ar!a Milla. Na
osnovi e"pirijski% poda!aka 4a%l F89H8, 888G poka+&je da je od 88< dr;ava
karak!er poliar%ija ili Dgo!ovo poliar%ijaE s!eklo ?I pos!o dr;ava s niski"
s!&pnje" podk&l!&rne seg"en!a-ije,
8<H
:3 pos!o sa srednji" i sa"o 8? pos!o s
i+ra;eni" su"%ultural pluralism. 9 Millovoj !radi-iji, a"eri1ki !eore!i1ar
de"okra-ije arg&"en!ira da s& viena-ionalne dr;ave sklone ograni1avanj&
poli!i1ke par!i-ipa-ije jednog dijela svoji% graCana, !o jes! "anjina, a !i"e i
&"anjivanj& i+gleda da se i+gradi ra+vijena poliar%ija. S!varno se poka+alo,
ponajprije na 2lakan& i & Slova1koj, da &pravo de"okra!ske ins!i!&-ije, pos!&p-i i
napose i+bori & slabi" -ivilni" dr&!vi"a 1ine ins!r&"en!arij koji se "o;e lako
f&nk-ionali+ira!i da bi se +ao!rile -r!e e!ni1ki% s&koba. 'ko se e!ni1ki iden!i!e!i
"og& "obili+ira!i lako, ra-ionalni" "aksi"i+a!ori"a glasova "eC& ]poli!i1ki"
pod&+e!ni-i"a] ra+&"ljivo je da & na!je-a!eljski o!voreni" i+bori"a konk&riraj&
+a glasove i res&rse d&; e!ni1ki% ras-jepa FBallag%er, 899?, :<9G. 4ogodi li se !o
kao & bivoj K&goslaviji, Slova1koj ili & bal!i1ki" dr;ava"a, paradoksalno je da
se e!ni1ki s&kobi +ao!ravaj& &pravo de"okra!ski" pos!&p-i"a i da in!egri!e!
dr;ave i+a+iva s&s!av koji se de"okra!ski "ijenja.
A+ 1injeni-e da &n&!arnj& s&verenos! dr;ave i+a+ivaj& ponajprije
nepri"irene i na-ionalis!i1ki "obili+irane sk&pine i pokre!i najprije se "o;e
!eorijski i+ves!i i e"pirijski po!vrdi!i ope pravilo da se pos!a&!okra!ske
viena-ionalne, viee!ni1ke i "&l!ik&l!&rne dr;ave +na!no !e;e konsolidiraj& kao
de"okra-ija od e!ni1ki i k&l!&rno %o"ogeni% dr&!ava. Posebni proble"i "ladi%,
nekonsolidirani% viena-ionalni% ili viereligijski% de"okra-ija proi+la+e i+
slijedei% proble"a# na-ionalis!i1ke ili vjerske eli!e "og& kao Dpoli!i1ki
8<?
'&!okra!ski s&s!avi "og& do s!anovi!og s!&pnja i o1i!o & s!anovi!o" ra+doblj& kon!rolira!i
e!ni1ko)na-ionalis!i1ke s&kobe F"eC& os!ali"G po"o& represije !ako da oni ne preds!avljaj&
ak!&aln& prije!nj& dr;avnos!i. Pri"jer +a !o je Sovje!ski Save+.
8<3
L poj"& dr;ave i "onopolno" polo;aj& dr;ave & pri"jeni fi+i1ke sile, kao i o sa"os!alnos!i
dr;ave sa so-iolokog i %is!orijskog gledi!a. Weber F89H2, I22. i d.G, $ill F89H?G, Poggi F89HI,
I3. i d.G.
8<H
Pod podk&l!&rno" seg"en!a-ijo", odnosno su"%ultural pluralism- >ober! 4a%l F89H8, 80IG
ra+&"ije ponajprije e!ni1ke i vjerske podk&l!&re.
::0
pod&+e!ni-iE &pravo & ra+doblji"a pos!ko"&nis!i1ke !ransfor"a-ije, & koji"a se
i+gradilo i organi+iralo "alo dr&gi% 1vrs!i% kolek!ivni% iden!i!e!a Fklasa, sloj,
profesija i!d.G, os!variva!i svoje in!erese +a vla& posreds!vo" na-ionalis!i1ko)
ovinis!i1ki% s!ra!egija "obili+a-ije FLffe, 899<, 8:?. i d.G. Najnoviji pri"jer +a
!o jes! s!ra!egija srpski% i %rva!ski% eli!a & poli!i-i, vojs-i, k&l!&ri i +nanos!i &
raspadaj&oj K&goslaviji od sredine osa"dese!i% godina. 'ko se, &+ !o, "oraj&
pov&i nove grani-e i i+nova definira!i demos, kao & dr;ava"a sljedni-a"a
Sovje!skog Save+a i So-ijalis!i1ke 0edera!ivne >ep&blike K&goslavije, "og&
nas!a!i dva posebna proble"a koja &gro;avaj& de"okra-ij&#
Proble"i ireden!e# ako se ne pronaCe na1elan, "iran i !rajan konsen+&s o
sporni" !eri!orijalni" +a%!jevi"a, i+vanpoli!i1ki s&kobi &gro;avaj& "irni
&n&!arnji ra+voj de"okra-ije.
Proble"i "anjina# ako nove naslovne na-ije &skra&j& e!ni1ki"
"anjina"a Fp&naG graCanska prava !e i% poli!i1ki, privredno i so-ijalno
o!e&j&, !o ne +na1i sa"o kvali!a!ivno ograni1avanje de"okra-ije, nego
bi o!eene, po!isn&!e i isklj&1ene "anjine "ogle ospori!i legi!i"nos!
-ijele dr;ave. Za pos!ojanje "lade de"okra-ije osobi!o je opasno ako je
"anjina jaka ili se "o;e obra!i!i "onoi" no+e"ni" +a!i!ni" sila"a,
kao !o je bio sl&1aj s diskri"inirani" r&ski" graCani"a & bal!i1ki"
rep&blika"a Fosobi!o & =e!onijiG i kao !o je jo 1es!o & kavkaski"
dr;ava"a. Nije sl&1ajno i ne "o;e se pripisa!i sa"o naprednijoj
ekono"skoj "oderni+a-iji !o s& "eC& is!o1noe&ropski" de"okra-ija"a
na refor"sko" vr%& 1e!iri dr;ave N MaCarska, Jeka, Slovenija i Poljska
N & koji"a je &dio graCana koji se iden!ifi-iraj& s naslovno" na-ijo" vei
od 92 pos!o FLffe, 899H, 28HG !e s&, dakle, posrijedi &velike %o"ogene
poli!i1ke +ajedni-e.
Sa;"i"o#
'ko je s!anovni!vo neke +e"lje sas!avljeno od ra+li1i!i% i seg"en!irani%
na-ionalni%, e!ni1ki%, je+i1ni%, vjerski% sk&pina i par-ijalni% k&l!&ra, !e;e
je pos!ii opi dr&!veni konsen+&s o !e"eljni" s!r&k!&ra"a
de"okra!skog s&s!ava FMill, 8IH2O 4a%l, 89H8G..
$o nipo!o ne +na1i da se sa"o e!ni1ki i vjerski %o"ogena dr&!va "og&
de"okra!ski &s!roji!i i konsolidira!i. 5!ni1ki iden!i!e!i nis& pri"ordijalno
+adani nego s& ponajprije %is!orijski kons!i!&irani, pa se s!oga "og& i
Ddekons!i!&ira!iE FPr+e,orski, 899?, 28G. (iena-ionalna i viereligijska
dr&!va isklj&1&j& +apravo -ijeli ni+ ins!i!&-ionalni% rjeenja veinske
de"okra-ije. Lsi" !oga, ona +a%!ijevaj& visok& spre"nos! +a ko"pro"is
i s!varala1k& poli!i1k& snag& F4iPal"a, 8990G &pravo poli!i1ki% eli!a
F=ijp%ar!, 89I<O 2&r!on i dr., 8992O Merkel, 899HG.
6!o s& viena-ionalna dr&!va frag"en!iranija i seg"en!iranija, !o se &
ins!i!&-ionaln& &s!avn& ar%i!ek!&r& +e"lje "ora &graCiva!i vie ele"ena!a
konsen+&sa i prava ve!a.
8<I
No !akva Dinkl&+ivna poli!i1ka s!r&k!&raE
8<I
L ins!i!&-ionalni" varijan!a"a konsen+&sne ili konso-ija-ijske de"okra-ije &sporedi!i
=ijp%ar! F89I<, 8999G.
::8
pr&;a poli!i1ki" eli!a"a koje odbijaj& ko"pro"is ra+novrsne op-ije
sabo!iranja i o"e!anja pro-esa refor"i & nekoj +e"lji.
8<9
Kako dr;avnos! neke +e"lji ne bi bila po!kopana ve na po1e!k& pro-esa
!ransfor"a-ije, Dinkl&+ivnaE poli!ika de"okra!i+a-ije & s!r&k!&rno %e!erogeni"
dr&!vi"a ne"a al!erna!ive. K&an =in+ i 'lfred S!epan F8993, 2IG !o s&
pregnan!no i+ra+ili & obras-&# D2e+ dr;ave ne"a dr;avljanaO be+ dr;avljana ne"a
de"okra-ijeE.
*.2. Pro(lemi demokratizacije
Pre"a 4avid& 5as!on& F893?O &sporedi!i i Lffe, 899<, 30G, poli!i1ki s&s!av "o;e
se s%va!i!i kao re+&l!a! !rij& ra+l&1ivi% i %ijerar%ijski% obve+a. Na najdonjoj ra+ini
nala+i se i+gradnja kolek!ivnog iden!i!e!a, dakle poli!i1ke +ajedni-e. Na !oj se
osnovi ra+vija, &n&!arnja i vanjska, s&verena dr;avnos!. Na njoj se gradi dr&ga
ra+ina poli!i1kog pore!ka, koja se kons!i!&!ira, definira i, & !e"eljni" -r!a"a,
&reC&je nor"a!ivni" &s!avni" odredba"a. $& se, dakle, &!vrC&j& pravila
poli!i1kog pro-esa pre"a koji"a kasnije djel&j& poli!i1ki ak!eri F"eC& os!ali",
5ls!er, 899:O Merkel i dr., 8993O >*b, 8993aG. Na !reoj ra+ini s"je!eni s&
poli!i1ki ak!eri Fvlada, parla"en!, s!ranke i dr.G koji donose odl&ke, os!var&j&
in!erese i rjeavaj& s&kobe pre"a pravili"a i pos!&p-i"a !o s& &!vrCeni &s!avo".
$ri ski-irane ra+ine pove+ane s& i vre"enski i &+ro1no)%ijerar%ijski.
Najdonja ra+ina Fpoli!i1ka +ajedni-aG jes!, vre"enski i s!varno, !e"eljna
pre!pos!avka nas!anka &s!ava Fpoli!i1ki poredakG na dr&goj ra+ini. Prije nego !o
poli!i1ka +ajedni-a donese +ajedni1ki &s!av koji va;i +a sve graCane, "ora
pos!oja!i "ini"alni +ajedni1ki poli!i1ki iden!i!e!, a !eri!orijalni in!egri!e! +e"lje
"ora bi!i i+n&!ra nesporan. $ek se po!o" "og& ra+vi!i nor"a!ivno &reCeni,
legi!i"irani i sank-ionirani poli!i1ki pro-esi, kao !o s& agrega-ija i ar!ik&la-ija
in!eresa, obve+a!ne poli!i1ke odl&ke i nji%ovo dr;avno i"ple"en!iranje. 4r&k1ije
for"&lirano# donja ra+ina & +na!noj "jeri odreC&je obrise ra+ine i+nad sebe FLffe,
899<, 38G.
9 nor"alno" sl&1aj& +apadnoe&ropski% de"okra-ija !e s& se !ri ra+ine
i+graCivale kon+ek&!ivni" kora-i"a i !ijeko" d&gi% ra+doblja. Pre!pos!avke i
!e"eljne s!r&k!&re poli!i1kog s&s!ava bile s&, dakle, pred"e! d&goro1ni% pro-esa
evol&-ije !o s& i% po1injali i provodili ra+li1i!i nara!aji eli!a. A+"eC& !i% !rij&
ra+ina Fa osobi!o i+"eC& prve i dr&ge ra+ineG le;ao je N kako je !o for"&lirao
.la&s Lffe F899<, 3:G, nadove+&j&i se na Ko%na >a,lsa N Dveo ne+nanjaE koji je
&velike sprje1avao da se prva Fpoli!i1ka +ajedni-a, demosG i dr&ga ra+ina
Fpoli!i1ki poredak, &s!avG oblik&j& na !reoj ra+ini pre"a ra1&ni-a"a i pre"a
in!eresno" polo;aj& poli!i1ki% ak!era koji djel&j& s!ra!eki. Pod dik!a!o"
is!odobnos!i, poli!i1koj +ajedni-i i &s!av& prije!i pre!varanje & Dobjek!a stratekog
djelovanjaE. DLni !o pos!aj& &!oliko vie F& As!o1noj 5&ropi, W. M.G &koliko s&
sve kar!e i+nova i+"ijeane, pa se !ako d&goro1no &!vrC&j& ;ivo!ni i+gledi -ijeli%
e!ni1ki% sk&pina i dr&!veni% klasaE F899<, 3<G. 0or"&lira li se ope! dr&k1ije, !o
+na1i# ako sl&;beni parla"en!i, s!ranke i poli!i1ari odl&1&j& o dr;avni"
8<9
Pri"jer +a !o n&di Je%oslova1ka 8992. godine.
::2
grani-a"a, graCansko" s!a!&s& i &s!av&, onda sa"i propis&j& pravila igre pre"a
koji"a od"a% po!o" !rebaj& igra!i. Pri!o" ne definiraj& sa"o pravila igre
F&s!avne nor"eG, nego odreC&j& i "i"o !i% nor"i !ko je dobivanje" p&ni%
graCanski% prava &ope ovla!en s&djelova!i & igri pod jednaki" &vje!i"a.
4iskri"iniranja r&ski% DgraCanaE & bal!i1ki" dr;ava"a ili privre"eno F899<)
899IG +apos!avljanje "aCarske "anjine & Slova1koj de"okra!ski s& !e!an i
nera+&"an pri"jer e!ni1ko)na-ionalne defini-ije %itizenshipa. Lpasnos! je, dakle,
& !o"e !o s& &s!avi Ds posljedi1no" nakano"E planirani pre"a s!rana1ki"
in!eresi"a !e nis&, dakle, doneseni pre"a "jerili"a Dra+&"aE ili Dbon&"
-o""&neE nego Ds!ras!iE i Din!eresaE.
8?0
*. 2. Pro(lemi preo(raz(e privrede
4os!a!no je nabroji!i najva;nije n&;ne refor"e ) liberali+a-ija -ijena,
"akroekono"ska s!abili+a-ija, pro"jena vlasni1kog pore!ka, priva!i+a-ija
pod&+ea, i+gradnja pod&+e!ni!va, &spos!ava !r;i!a rada, s&+bijanje
ne+aposlenos!i, nedoknaCivanje nedos!a!ka do"aeg kapi!ala, s!r&k!&ra po!i-aja
n&;no"e ino+e"no" kapi!al&, "oderni+a-ija osk&dni% i+vora kapi!ala i ra+"jena
+as!arjeli% proi+voda N da bi se na+na1io silan !ere! refor"i koji nas!aje &
preobra+bi privrednog s&s!ava. Projek! ekono"ske preobra+be N f&nk-ionalna i
&1inkovi!a !r;ina privreda, koja se na Zapad& gradila polako, evol&-ijski ) &
As!o1noj 5&ropi na kraj& 20. s!oljea !reba poli!i1ki proves!i & kra!ko" rok& FDok
!erapijaEG. 9 !o" s"isl& & As!o1noj 5&ropi i"a"o posla s %apitalism "= design
FLffeG ili s 3politi%al %apitalism4. Kao !o je na makrorazini veliki%,
kon+ek&!ivni% "oderni+a-ijski% +a"a%a Fna-ionalna dr;ava, !r;ina privreda,
de"okra-ija, so-ijalna dr;avaG e!apa"a "oderni+a-ije & Zapadnoj i Sjevernoj
5&ropi pogodovao dos!a!an vre"enski ra+"ak, krajnje skraena vre"enska
s!r&k!&ra is!odobne "oderni+a-ije poli!ike i ekono"ije & As!o1noj 5&ropi na
mikrorazini pojedini% ak!era i graCana prije!i +na!ni" ri+iko" +a &k&pni &spje%
refor"i.
DPoli!i1ka ekono"ija s!rpljivos!iE FLffe, 899<, H3G, odnosno opasnos! od
&+aja"ni% ops!r&k-ijski% &1inaka de"okra!ske poli!ike i refor"i !r;ine privrede,
pojednos!avnjeno se "o;e prika+a!i na sljedei na1in FPr+e,orski, 8998, 832. i
d.G# & fa+i !ransfor"a-ije i+ bive +apovjedne ekono"ije & prosperi!e!n& !r;in&
privred& nei+bje;no se "ora, & ra+doblj& koje je !eko &naprijed odredi!i, proi
kro+ Dekono"sk& dolin&E. $rokovi privredne i so-ijalne !ran+i-ije kao i slo"
+as!arjeli% proi+vodni% s!r&k!&ra, sve vee s!ope ne+aposlenos!i, pad ;ivo!nog
s!andarda veliki% dijelova s!anovni!va, eg+is!en-ijalna nesig&rnos!, s!ra%ovi od
na+adovanja i prije!ee osiro"aenje, ponajprije s!arijeg nara!aja, go!ovo s&
nei+bje;ni. 5kono"ski ra+voj koji +aos!aje +a o1ekivanji"a s!anovni!va po!i1e
8?0
.la&s Lffe F899<, 38G pove+&je !ri ra+ine poli!ike 4avida 5as!ona s !ri"a D!e"eljni"
kvalifika-ija"aE lj&di !o s& i% ra+likovali filo+ofi dr;ave, napose & 8I. s!olje&# nai"e, sa
s!ras!i"a, obdareno& ra+&"o" i in!eresi"a# D>a+ini na kojoj se odreC&je !e"eljni iden!i!e! neke
poli!i1ke +ajedni-e odgovaraj& as!ras!iV pop&! vrline, 1as!i, do"olj&blja i &doredne
&korijenjenos!i & !radi-ije na-ionalne +ajedni-e i nje+in& kolek!ivn& povijes!. 4r&ga ra+ina
odgovara obdarenos!i graCana ra+&"o", a !rea nji%ovi" in!eresi"aE.
:::
ra+o1aranje graCana koje se nipo!o ne &s"jerava sa"o pro!iv !r;ine privrede
nego i pro!iv jo nes!abilne i slabo op!ere!ive de"okra-ije. Najkasnije od
isk&s!ava kasne Wei"arske >ep&blike i rane S> Nje"a1ke +na"o da "a!erijalni
re+&l!a!i outputa poli!ike i privrede "og&, pri"jereno ra+ini svoje djelo!vornos!i,
delegi!i"ira!i FWei"arG ili legi!i"ira!i FS> Nje"a1kaG de"okra!ski s&s!av.
Nas&pro! pro-esi"a de"okra!i+a-ije Ddr&gog valaE & 5&ropi i Kapan& ili
!ransfor"a-ija"a D!reeg valaE & K&;noj 5&ropi, As!o1noj '+iji, pa 1ak i &
=a!inskoj '"eri-i, prvi% es! godina de"okra!i+a-ije & As!o1noj 5&ropi pro!eklo
je & &vje!i"a jasnog Fpri"jeri-e, Je%oslova1kaG ili dra"a!i1nog Fpri"jeri-e,
2alkanG opadanja privrednoga i so-ijalnog s!andarda F&sporedi!i !abli-& 29G.
Pre"a i+vje!aj& L9N)a, pre!rpljeni g&bi!ak & privredno" blagos!anj& &
is!o1noe&ropski" +e"lja"a & fa+i od 8990. do 899:. bio je "nogo vei od onoga
koji je pogodio kapi!alis!i1ke ind&s!rijske +e"lje !ijeko" svje!ske privredne kri+e
8929. i nakon nje. (rlo je "alo pri"jera de"okra-ija koje s& pre;ivjele !ako
dra"a!i1an pad privredne &1inkovi!os!i i eg+is!en-ijalne so-ijalne sig&rnos!i
iroki% slojeva. 'ko privreda i poli!ika ne "og& Dispor&1i!iE dobra koja graCani
o1ek&j&, & poli!i1ko" se s&s!av& ne "o;e i+gradi!i ni spe-ifi1na &!ili!aris!i1ka, ni
afek!ivna dif&+na po!pora de"okra!ski" ins!i!&-ija"a i pos!&p-i"a. 9 !akvi"
s!anji"a prije!i !roenje po1e!nog kredi!a kojega s& graCani dali poli!i1ki"
eli!a"a koje s& provodile de"okra!i+a-ij& neposredno nakon slo"a s&s!ava.
4ras!i1no se poveava opasnos! od ponovne a&!okra!i+a-ije Fpri"jeri-e,
2jelor&sija, Br&+ijaG ili &1vrivanja sve vei% de"okra!ski% defeka!a Fpri"jeri-e,
'lbanija, 2&garska, 7rva!ska, >&sija, 9krajinaG.
DPoli!i1ka ekono"ija s!rpljivos!iE ne pre!vara se !i"e & +a"k&
de"okra!i+a-ije, nego rjeenje ko"pleksne ekono"ske i poli!i1ke !ransfor"a-ije
ovisi ponajprije o !o"e kako relevan!ne poli!i1ke eli!e i privredni ak!eri
"eC&sobno pove+&j&, &sklaC&j&, sekven-ioniraj& i %ar"oni+iraj& pojedine
!ransfor"a-ijske poli!ike FLffe, 8998O Pr+e,orski, 8998O S-%"i!!er, 899?O
Merkel, 2003aG. 5kono"is!i i dr&!veni +nans!veni-i predlo;ili s& po1e!ko"
devedese!i% godina dva ideal!ipska p&!a rjeenja privredne preobra+be. Prvi je
Dbig bangE, radikalna i br+a !ransfor"a-ija privrede, koj& s& propagirali L5.4)e
i %arvardski ekono"is! Keffre Sa-%s. D5kono"ske okr&!nos!iE !rebale s&
nas!&pi!i prodorno i & kra!ko"e vre"ensko" raspon& od"a% na po1e!k& kako bi
sa"oreg&la-ija !r;ine privrede i dr&!va !o br;e ra+vila snage koje po!i1&
prosperi!e!.
So-ijalni !rokovi bili bi br+i i silni, ali bi i &spjesi privredne refor"e
"ogli &slijedi!i br+o. 9 !o" bi sl&1aj& kora1anje Ddolino" s&+aE F4a%rendorfG
bilo d&blje, ali krae. Ls!aje o!voreni" i ri+i1ni" !o ne bi li kra!koro1no nas!ali
so-ijalni !rokovi bili !oliko visoki da bi proi+veli !ako jak poli!i1ki prosvjed
"eC& graCani"a koji bi o+biljno &gro+io de"okra-ij&. 9 prilog !o"e govori
opseg so-ijalni% odba-ivanja F(er,erf&ngenG, a pro!iv kra!koa !ran+i-ijske fa+e.
Posve je opre1na dr&ga, pos!&pna s!ra!egija !ransfor"a-ije. So-ijalni !rokovi
nas!ajali bi sporije i, "o;da, & "anje" opseg&, ali bi privredne &spje%e refor"ske
poli!ike !rebalo 1eka!i d&lje. D4olinaE bi bila plia, ali ira. Pos!avlja se pi!anje#
"o;e li se s!rpljivos! pre"a Ds!varala1ko" ra+aranj&E FKosep% S-%&"pe!erG
odr;a!i !oliko da ne &gro+i de"okra!ski poredakM
::<
Ta"li%a #I+ Temeljni makroekonomski poda%i za Istonu 0uropu
8ruto doma1i proizvod
2r&!o do"ai proi+vod & s!alni" -ijena"a Fpos!o!na pro"jena & odnos& pre"a pre!%odnoj godiniG
8990. 8998. 8992. 899:. 899<. 899?. 8993. 899H. 899I. 8999. 2000. 2008. 2002. 200:. 200<. 200?.
Prosjek
8990200?.
Istona !rednja
0uropa
Poljska )88,? )H,0 2,H :,H ?,: H,0 3,0 3,I <,I <,8 <,0 8,0 8,< :,I ?,: :,2 2,?
Slovenija ) )I,9 )?,? 2,I ?,: <,8 :,3 <,I :,3 ?,3 :,9 2,H :,: 2,? ?,3 :,9 2,?
Jeka
a
)8,2 )88,3 )0,? 0,8 2,2 ?,9 <,2 )0,H )8,8 8,2 :,9 2,3 8,? :,2 <,H 3,0 8,:
Slova1ka
a
)2,? )8<,? )3,3 8,9 3,2 ?,I 3,8 <,3 <,2 8,? 2,0 :,I <,3 <,? ?,? 3,8 2,8
MaCarska ):,? )88,9 ):,8 )0,3 2,9 8,? 8,: <,3 <,9 <,2 ?,2 <,: :,I :,< ?,2 <,8 8,3
8alkan
'lbanija )9,3 )2H,? )H,2 9,3 9,< I,9 9,8 )80,9 I,3 8:,: 3,? H,8 <,: ?,H 3,H 3,0 2,?
2&garska )9,8 )I,3 )H,: )8,? 8,I 2,9 )9,< )?,3 <,0 2,: ?,< <,8 <,9 <,? ?,3 3,0 0,0
>&"&njska )?,3 )82,9 )I,I 8,? :,9 H,8 :,9 )3,8 )<,I )8,2 2,8 ?,H ?,8 ?,2 I,< <,8 0,?
8altik
5s!onija ) )I,0 )28,2 )?,9 )2,0 <,: <,? 88,8 <,< 0,: H,9 3,? H,2 3,H H,I I,< 2,8
=e!onija ) )80,< ):<,9 )8<,9 0,3 )0,I :,I I,: <,H :,: 3,9 I,0 3,< H,2 I,? 9,8 0,<
=i!va ) )?,H )28,: )83,2 )9,I :,: <,H H,0 H,: )8,H <,H 3,< 3,I 80,? H,0 H,0 0,H
>&sija ) )?,0 )8<,? )I,H )82,H )<,8 ):,3 8,< )?,: 3,< 80,0 ?,8 <,H H,: H,8 3,< )0,<
a Ldgovaraj&e vrijednos!i prije sa"os!alnos!i i+ra1&na!e s& kao ponderirani &djeli & &k&pno"
gospodarsko" ras!&.
Izvor# 9ni!ed Na!ions S!a!is!i-al 4ivision F200HG.
!topa nezaposlenosti
S!opa ne+aposlenos!i F"e!oda A=L)aG
8990. 8998. 8992. 899:. 899<. 899?. 8993. 899H. 899I. 8999. 2000. 2008. 2002. 200:. 200<. 200?.
Prosjek
8990200?.
Istona !rednja
0uropa
Poljska 3,? 88,I 8:,3 83,< 83,0 8<,9 8:,2 80,: 80,< 8:,8 8?,8 8H,? 20,0 20,0 89,8 8H,3 8<,H
Slovenija <,H I,2 88,? 9,8 9,0 H,< H,: H,8 H,H H,< H,2 ?,9 ?,9 3,3 3,8 ?,I H,:
Jeka 0,H <,8 2,3 :,? :,2 2,9 :,? ?,2 H,? 9,< I,I I,9 9,I 80,: 9,? H,9 3,8
Slova1ka ) 3,3 88,< 82,9 8:,H 8:,8 88,: 88,I 82,? 83,2 8I,3 89,2 8I,? 8H,< 8I,8 83,2 8<,?
MaCarska 8,H I,? 9,I 88,9 80,H 80,2 9,9 I,H H,I H,0 3,< ?,H ?,I ?,H 3,8 H,2 H,H
8alkan
'lbanija 9,? 9,8 23,? 22,: 8I,< 82,9 82,: 8<,9 8H,H 8I,< 83,I 83,< 8?,I 8?,0 8<,< ) 83,0
2&garska 8,H 88,8 8?,: 83,< 82,I 88,8 82,? 8:,H 82,2 83,0 8H,9 8H,: 83,: 8:,? 82,2 80,H 8:,2
>&"&njska ) :,0 I,2 80,< 80,9 9,? 3,3 I,9 80,< 88,I 80,? I,I I,< H,< 3,2 H,2 I,?
8altik
5s!onija 0,3 8,? :,H 3,3 H,3 9,H 9,9 9,3 9,I 82,2 8:,3 82,3 80,: 80,0 9,H H,9 I,?
=e!onija ) ) 2,: ?,I 3,? 3,3 H,2 H,0 9,2 9,8 H,I H,H I,? I,3 I,? H,< H,:
=i!va ) 0,: :,? :,? 8H,< 8H,8 83,< 8<,8 8:,2 8<,3 83,< 8H,< 8:,I 82,< 88,< I,: 82,0
>&sija ) ) ?,2 ?,9 I,8 9,? 9,H 88,I 8:,: 82,3 9,I I,9 H,9 I,0 H,I ) 9,8
Izvor# A=L F200HG.
::?
!topa in$la%ije
S!opa infla-ije .PA Fpos!o!na pro"jena & odnos& pre"a pre!%odnoj godiniG
8990. 8998. 8992. 899:. 899<. 899?. 8993. 899H. 899I. 8999. 2000. 2008. 2002. 200:. 200<. 200?.
Prosjek
8990200?.
Istona !rednja
0uropa
Poljska ???,< H3,H <?,: :3,9 ::,: 2I,8 89,I 8?,8 88,H H,: 80,< ?,? 8,9 0,I :,3 2,8 ?:,<
Slovenija ??2,0 H0,: <:,0 :8,H 28,0 8:,< 9,I I,< H,9 3,8 I,9 I,< H,? ?,3 :,3 2,? ?0,0
Jeka ) ?3,H 88,8 8<,: 9,9 9,? I,I I,< 80,H 2,8 :,9 <,H 8,I 0,8 2,I 8,I 9,I
Slova1ka ) 38,2 80,2 2?,0 8:,< 9,9 ?,I 3,8 3,H 80,3 82,0 H,: :,: I,3 H,? 2,H 82,H
MaCarska 29,0 :<,2 22,9 22,? 8I,9 2I,: 2:,3 8I,: 8<,2 80,0 9,I 9,2 ?,: <,3 3,I :,3 83,:
8alkan
'lbanija ) 80<,0223,0 I?,0 22,3 H,I 82,H ::,2 20,3 0,< 0,8 :,8 H,I 0,? 2,: 2,< :?,2
2&garska 2:,I ::I,< 98,: H2,9 93,8 32,8 828,3 80?I,< 8I,H 2,3 80,: H,< ?,I 2,2 3,: ?,0 820,2
>&"&njska ) 2:0,3288,2 2??,2 8:3,I :2,2 :I,I 8?<,I ?9,8 <?,I <?,H :<,? 22,? 8?,: 88,9 9,0 I3,9
8altik
5s!onija ) 2I:,0939,0 I9,I <H,H 2I,I 2:,8 80,3 I,2 :,: <,0 ?,H :,3 8,: :,0 <,8 99,0
=e!onija ) 8H2,02<:,: 80I,I :?,9 2?,0 8H,3 I,< <,H 2,< 2,H 2,? 8,9 2,9 3,2 3,I <2,H
=i!va ) 283,08020,0<80,2 H2,2 :9,H 2<,3 I,9 ?,8 0,I 8,0 8,: 0,: )8,2 8,2 2,H 820,2
>&sija ?,: 800,083<I,0IH<,3 :0H,3 89H,? <H,H 8<,I 2H,H I?,H 20,I 28,? 8?,I 8:,H 80,9 82,H 282,I
Izvor# AM0 F200HG.
7azvoj realnih pla1a
>a+voj realni% plaa Fpos!o!na pro"jena & odnos& pre"a pre!%odnoj godiniG
8990. 8998. 8992. 899:. 899<. 899?. 8993. 899H. 899I. 8999. 2000. 2008. 2002. 200:. 200<. 200?.
Prosjek
8990200?.
Istona !rednja
0uropa
Poljska )2<,< )0,: )2,H )2,9 0,? :,0 ?,H H,: <,? <,H 8,0 2,? 0,H :,< 0,H 2,3 0,<
Slovenija )23,? )8?,0 )2,9 8<,< 3,0 <,H <,< 2,9 8,? :,0 8,< :,8 2,8 8,I 2,8 :,? 0,<
Jeka )?,? )23,: 80,2 :,I H,I I,H I,H 8,: )8,< 3,2 2,< :,I ?,< 3,? :,H :,< 2,<
Slova1ka )?,H )23,: I,9 ):,9 :,0 <,: H,8 3,? 8,H )2,I )<,? 8,0 ?,I )2,0 2,? 3,: 0,8
MaCarska ):,H )H,0 )8,< ):,9 H,2 )82,2 )?,0 <,9 :,3 2,? 8,? 3,< 8:,3 9,2 )8,0 3,2 8,:
8alkan
'lbanija ) ) ) )3,3 23,< 2<,< 89,3 )83,9 )0,2 9,9 8H,H 88,3 I,8 3,8 88,2 88,0 9,<
2&garska ?,: ):I,9 ?,I )I,H )28,H )?,? )8H,8 )83,3 20,H 3,9 8,: )0,? 8,? :,H 0,I <,8 ):,H
>&"&njska ?,3 )8I,I )8:,8 )83,I 0,: 82,? 9,: )22,H :,9 )2,< <,2 ?,8 2,< 80,I 80,3 8:,8 0,:
8altik
5s!onija ) ):9,8 ):<,< 2,: 80,8 3,2 2,8 H,3 3,H 3,9 3,: 3,8 H,3 I,0 ?,2 3,< 0,?
=e!onija ) ) ) ) I,2 )2,3 )I,I :,3 ?,: 2,9 :,0 :,? 3,0 H,I 2,< 9,H :,<
=i!va I,2 )2I,9 ):I,8 ):9,0 8<,2 :,? :,: 8:,< 82,I <,I )?,8 )0,: :,I 9,: <,9 H,I )8,3
>&sija 9,0 ):,0 ):2,H 0,< )H,9 )2I,0 3,< <,H )8:,: )22,0 20,9 89,9 83,2 80,9 80,H 80,2 0,8
Izvor# WAAW F2003G.
::3
8ruto zadu/enost zemlje u inozemstvu
2r&!o +ad&;enos! +e"lje & ino+e"s!v& F& pos!o-i"a i+vo+aG
8990. 8998. 8992. 899:. 899<. 899?. 8993. 899H. 899I. 8999. 2000. 2008. 2002. 200:. 200<. 200?.
Prosjek
8990200?.
Istona !rednja
0uropa
Poljska ) ) ) ) 83:,3 8<I,: 82I,? 82I,8 8:8,2 8I0,3 8<I,: 8<8,I 8:?,: 8::,2 82:,0 822,9 8<0,<
Slovenija ) ) 2:,? 23,8 ?0,9 ?:,: 3<,: 33,H 3?,: I8,2 I8,3 I2,< I<,9 9?,? 9H,2 809,9 H0,2
Jeka ) ) H8,H ?2,9 ?3,: 38,3 H8,0 H<,9 39,< H2,I ?9,I ?3,2 ?:,< ??,: ?:,I ?<,2 38,H
Slova1ka ) ) n.v. ?0,3 <3,: ?:,8 H8,? 80:,9 I3,H 90,H H3,0 H<,8 39,< 3?,I 39,0 HH,? H8,9
MaCarska ) ) ) ) ) 838,0 82I,: 99,8 98,? 800,9 I3,< IH,I I3,< 800,0 802,? 880,9 80?,0
8alkan
'lbanija ) ) ) ?28,2 <:8,< 2?I,? 2:0,2 :9I,< 229,? 283,9 8H:,8 8<I,3 88H,? 80I,: 90,< I0,8 2:8,8
2&garska 2II,0 2H:,9 29<,I 29?,? 28:,2 8?2,2 8<3,I 8?8,0 8H:,I 200,8 8?3,0 8<3,3 823,< 88:,2 888,I 882,2 8I<,H
>&"&njska 8I,2 :9,9 39,< H3,H H3,8 39,H IH,< 9H,? 800,H 9I,H 98,I 9I,3 9<,? 9H,? 99,< 88H,< I:,:
8altik
5s!onija ) ) ) ) ) ). ?:,0 H2,? 3H,? H3,0 32,8 33,H I8,3 9:,2 80:,3 80H,I HI,<
=e!onija ) ) ) ) ) H<,2 I0,H 9H,: 9<,H 8:I,< 8<3,: 83?,9 8H8,2 8I8,: 202,3 28:,8 8<2,:
=i!va ) ) ) ) ) ) ?H,2 3<,0 H0,9 88:,8 9<,2 II,? H?,0 H9,8 I8,< IH,2 I8,0
>&sija ) ) ) 8H8,< 8??,3 8:0,9 823,3 8I0,H 280,8 222,0 8:9,3 8:<,0 88?,0 880,? 93,2 99,? 8<?,?
Izvor# WAAW F2003G.
9 oba s-enarija najva;nij& &log& i"aj& dvije sk&pine ak!era# eli!e koje
poli!i1ki odl&1&j& i nji%ovi bira1i FPr+e,orski, 8998, 832. i d.G. Nji%ova
in!erak-ija odreC&je kojo" se s!ra!egijo" privredne poli!ike kree i kakve s&
nje+ine posljedi-e +a de"okra!sk& konsolida-ij&. 'ko bira1i i"aj& povjerenja &
vlad&, ona "o;e odabra!i D!vrd&E op-ij& radikalne i br+e ekono"ske
!ransfor"a-ije FDbig bangEG. $o se "o;e i+ra+i!i & sljedee" obras-&#
>adikalna refor"a s Pos!&pna refor"a s S!a!&s Q&o, dakle#
> s P s S
Ne b&d& li refor"ski &spjesi dos!a!no br+i i poras!& li so-ijalni !rokovi &
s!anovni!v&, opada povjerenje "nogi% bira1a & poli!ik& radikalne privredne
refor"e i +ao!rava se poli!i1ka opo+i-ija & odnos& pre"a njoj. >a-ionalan
odgovor poli!i1ar@ & na!je-a!eljski" de"okra-ija"a na !aj g&bi!ak povjerenja bio
bi ) s ob+iro" na slijedee i+bore ) &bla;avanje radikalne s!ra!egije, s"anjivanje
so-ijalni% !rokova, i+bjegavanje &dara & so-ijalnoj poli!i-i i lagani prijela+ na
poli!ik& pos!&pni% refor"i. Lbra+a- bi !ada glasio#
P s > s S.
'ko se ni pos!&pno" privredno" poli!iko" osje!no ne poboljaj& ;ivo!ni
polo;aj i ;ivo!ne perspek!ive i ako res&rsi nis& dos!a!ni +a djelo!vorn& so-ijaln&
poli!ik& ko"pen+a-ija, !o obi1no +avrava & s!ra%ovi"a s!anovni!va od
na+adovanja i b&d&nos!i. $o &+rok&je novi g&bi!ak povjerenja graCana &
::H
refor"sk& poli!ik&. Preferen-ije graCana & odnos& pre"a privrednoj poli!i-i
po"i-a! e se od F&sporedi!i Pr+e,orski, 8998, 83<G#
P s S s > pre"a S s P s >
Prika+ana logika ekono"ski% refor"i & de"okra!ski" &vje!i"a poka+&je
da nis& vjeroja!ne op!i"alne ili sa"o dosljedne privredne refor"e &
de"okra!ski" &vje!i"a i, poredbeno gledano, & kra!ki" i+borni" -ikl&si"a &
As!o1noj 5&ropi. $a se pos!avka dois!a e"pirijski po!vrdila & veini
is!o1noe&ropski% +e"alja. 9 pro-es ekono"ski% refor"i najradikalnije je
nedvojbeno s!ar!ao poljski "inis!ar privrede =es+ek 2al-ero,i-+. Pre"da je
neoliberalna privredna poli!ika, koja je po1ela pod 2al-ero,i-+e" 89I9.)8990. i
koj& je nas!avila 7anna S&-%o-ka 8992)899:, pre"ijerka 4e"okra!skog
save+a,
8?8
&ka+ivala na &spje%e & "akroekono"skoj s!abili+a-iji FL5.4, 899:,
828G, pre"a isk&s!v& veine s!anovni!va so-ijalne s& ;r!ve bile prevelike. Polja-i
s& 899:. s"ijenili koali-ijsk& vlad& s!ranaka sljedni-a Solidarnos!i i i+abrali
pos!ko"&nis!i1ki lijevi save+ FS=4G, bivi blok Selja1ke s!ranke FPS=G i
so-ijalde"okra!sk& 9nij& rada F9PG. Sve !ri s!ranke & i+bornoj s& se borbi i+ri1i!o
i+jasnile pro!iv !e"pa neoliberalni% refor"i, a +a sporiji, pos!&pni k&rs.
8?2
Neposredno nakon !o s& &le & vlad& one s& dosljedno +agovarale ja1& &log&
dr;ave & so-ijalnoj i privrednoj poli!i-i i &sporile s& !e"po refor"i.
A & MaCarskoj, gdje je vlada desnog -en!ra F8990)899<G pod KY+sefo"
'n!allo" provodila &"jereni k&rs privredne refor"e, nis& bili jednako
raspodijeljeni !rokovi i koris!i od !akve privredne poli!ike & s!anovni!v&. S!oga
s& "aCarski bira1ki pripre"ili vladini" s!ranka"a &ni!avaj&i pora+ i s
apsol&!no" veino" "anda!a & parla"en!& i+abrali 899<. pos!ko"&nis!i1ki 9SP
pod B&lo" 7orno" +a do"inan!n& s!rank& & vladi FKWrWs\ni, 899H, 8H3)8HHG.
S"jena graCanskog predsjednika dr;ave i graCanske vlade 899<. +bog
nedos!a!ni% &spje%a & refor"i i nepres!anog opadanja ;ivo!nog s!andarda jo je
jedan pri"jer propas!i prvi% graCanski% vlada nakon pro"jene s&s!ava.
S"ijenjena je i so-ijalis!i1ko)liberalna koali-ijska vlada 899I. No, !ada +apravo
nis& bili pres&dni privredno)poli!i1ki ra+lo+i nego reorgani+a-ija liberalno)
kon+erva!ivnoga s!rana1kog !abora i iskrivlj&j&i dispropor-ijski &1in-i
"aCarskoga i+bornog s&s!ava Ffg%, 899I, HG.
Jak ni Dneoliberalna privredna poli!ikaE 1ekog pre"ijera (^-lava
Kla&sa, koji je od 899:. do 899H. kon!in&irano vodio 1ek& vlad&, nije &vjerljiv
pro!&pri"jer ski-irane sve+e i+"eC& privredne poli!ike i i+bornog &spje%a &
pos!ko"&nis!i1koj As!o1noj 5&ropi. Kla&s, dod&e, go!ovo i nije pro"ijenio
neoliberaln& re!orik& !ijeko" svog "anda!a & vladi kad je, kao pri+na!i !a1eris!,
+a%!ijevao D!r;in& privred& be+ pridjevaE. No, pa;ljive anali+e 1eke privredne
poli!ike o!krile s& da ve polovi-o" devedese!i%i% godina radikaln& neoliberaln&
re!orik& &glavno" nis& slijedile jednako radikalne privredne refor"e. $o napose
8?8
4e"okra!ski save+ jedna je od poli!i1ki% s!ranaka koje s& proi+ale i+ sindikalnog pokre!a.
8?2
Ne !reba koris!i!i jedno&+ro1n& arg&"en!a-ij& pre"a kojoj je privredna poli!ika vlade bila
jedini ra+log i+bornog pora+a. No, pre"a anali+a"a i+bora ne"a dvojbe da je ra+o1aranje
re+&l!a!i"a privredne refor", bilo pres&dno +a pobjed& pos!ko"&nis!i1ke opo+i-ije.
::I
vrijedi +a na1in priva!i+a-ije, pres!r&k!&riranje veliki% dr;avni% pod&+ea,
poli!ik& !r;i!a rada, pa 1ak i prora1&nsk& poli!ik& FL5.4 5-ono"i- S&rves $%e
.+e-% >ep&bli- 8993O Kenne,ein i =aris-%ova, 8993, 22:. i d.G. Prop&s!i & poli!i-i
privredne refor"e jasno s& se i+ra+ili & ekono"skoj kri+i 899H. godine. Po!kraj
899H. ona je &+rokovala N a & sve+i s neki" kor&p-ijski" sl&1ajevi"a & najveoj
vladinoj s!ran-i L4S)& F4e"okra!skoj graCanskoj s!ran-iG N raspad koali-ije &
vladin& !abor& i i+n&Ceni ods!&p (^-lava Kla&sa. 9 slijedei" parla"en!arni"
i+bori"a 899I. godine s"ijenjena je liberalno)kon+erva!ivna koali-ija i
+a"ijenjena vlado" koj& s& vodili so-ijalde"okra!i, a koja je +agovarala
pos!&pn& i so-ijalnopoli!i1ki elas!i1nij& preobra+b& privrede.
No, ni privredna poli!ika koja je &velike bila &s"jerena na status Muo nije
+a!i!ila prve pos!ko"&nis!i1ke vlade od s"jene i g&bi!ka vlas!i. $o po!vrC&j&
pri"jeri r&"&njski% i b&garski% vlada koje s& vodili pos!ko"&nis!i ili
DgraCanski%E vlada & 'lbaniji. Lkolnos!i nji%ove s"jene F8993. & >&"&njskoj i
2&garskojG ili nji%ova prisilnog ods!&pa F899H. & 'lbanijiG poka+&j& da s& & !i"
+e"lja"a !e!e +a de"okra-ij& i nje+in& konsolida-ij& bile "nogo vee nego &
dr;ava"a koje s& o!po1e!ka provodile radikaln& privredn& s!ra!egij&. Kad s&
priva!i+a-ije po1ele, !ekle s& nekon!rolirano i vie s& pogodovale s!aroj
no"enkla!&ri nego & srednjois!o1noe&ropski" +e"lja"a. 5kono"ska preobra+ba
!ekla je "anje od Dplana do !r;i!aE nego od Dplana do klanaE, kako se jo 8990.
pribojavao is!ra;iva1 As!o1ne 5&rope 4avid S!ark F8990G. 9 !i" je +e"lja"a
i+g&bljeno drago-jeno vrije"e +a privredne refor"e, a +na!no je i+g&bljeno i
povjerenje & !r;in& privred& i de"okra-ij&.
Ke li, dakle, s!a+a pos!&pni% refor"i kraljevski p&! koji pronala+i +la!n&
sredin& i+"eC& ekono"ske &1inkovi!os!i, +a%!jeva so-ijalne poli!ike i
de"okra!ski% n&;nos!iM Prika+ani &+aja"ni &1in-i i+"eC& privredni% refor"i,
preferen-ija bira1a i ra1&ni-a poli!i1ki% eli!a bliski s& !oj pre!pos!av-i. >a+li1i!a
refor"ska isk&s!va & pos!ko"&nis!i1koj As!o1noj 5&ropi
8?:
poka+&j& pak
F&sporedi!i !abli-& 29G da ne"a ni opega kraljevskog p&!a ni p&!a koji bi "ogao
bi!i pravo-r!an. 6!ovie, pos!oje dva logi1na i &jedno e"pirijski po!vrCena ra+loga
+bog koji% p&! privredne !ransfor"a-ije obi1no !e1e -ik)-ak, !o jes! i+"eC&
radikalni% refor"i, pos!&pnos!i i orijen!a-ije na status Muo.
8. Neposredne pos!ko"&nis!i1ke vlade jednos!avno s& se slo"ile pod silni"
refor"ski" !ere!o" prvi% "jera privredne preobra+be. Po pravil& i% je
s"ijenila opo+i-ija koja je dobila i+bore &glavno" +a!o !o je obeavala
k&rs pos!&pni% refor"i. Sa"o s& & krajnje rije!ki" sl&1ajevi"a one "ogle
i isp&ni!i o1ekivanja graCana & pogled& blagos!anja !o s& i% b&dile &
i+bori"a, !e s&, kao & i+ni"no" sl&1aj& Jeke 8993, bile ope! i+abrane.
K&rs -ik)-aka & privrednoj poli!i-i bivao je +ape1aen go!ovo obve+a!no"
s"jeno" poli!i1ki% s!ranaka na vlas!i nakon jednoga +akonodavnog
ra+doblja i !ako je, paradoksalno, &+rokovao va;an napredak &
konsolida-iji, nai"e pos!a&!okra!sk& s"jen& vlas!i Fturnover testG, koj& s&
+a%!ijevali 7&n!ing!on F8998G i dr&gi.
8?:
9sporedi!i ra+li1i!e &spje%e refor"i & MaCarskoj, Jekoj i Sloveniji, na jednoj, i 'lbaniji,
>&"&njskoj i 2&garskoj, na dr&goj s!rani.
::9
2. Privredna poli!ika veine vlada bila je nedosljedna i &n&!ar jednoga
+akonodavnog ra+doblja. Neposredno nakon pobjeda & i+bori"a one s&
veino" najavljivale radikalne refor"eO kako je !ijeko" vre"ena na vlas!i
slabila po!pora graCana +bog g&bi!aka ekono"skog blagos!anja i
so-ijalni% !ere!a, "noge s& vlade +bog pribli;avanja i+bora !endirale ka
pos!&pnoj privrednoj poli!i-i ili 1ak privrednoj poli!i-i koja je bila
&s"jerena na status Muo.
8?<
A+ perspek!ive poli!i1ara koji s& n&;no ponajprije +ain!eresirani +a &spje%e
& i+bori"a, op!i"alna s!raegija privredne poli!ike & is!o1noe&ropski" refor"ski"
+e"lja"a bila je nedosljedna FPr+e,orski, 8998, 8H<G. Pre"da je s gledi!a
ekono"ske +nanos!i !a nedosljedna s!ra!egija & ovladavanj& enor"ni"
proble"i"a & refor"i sve dr&go do op!i"alna, ni+ is!o1noe&ropski% +e"alja
os!vario je +a1&C&j&e &spjene privredne bilan-e &na!o1 po&1-i"a i+
ekono"ski% &d;benika ili fino kons!r&irano" pesi"i+"& poli!i1ke ekono"ije. $o
napose vrijedi +a 5s!onij&, Slovenij&, MaCarsk&, Jek&, Poljsk&, pa 1ak i
Slova1k& F&sporedi!i !abli-& :IG.
4va s& 1i"benika osobi!o ja1e po+i!ivno &!je-ala od pre!pos!avljeni%
des!r&k!ivni% in!erferen-ija is!odobnog &voCenja !r;ine privrede i de"okra-ije#
visok s!&panj obra+ovanja i i+obra+be s!anovni!va & srednjois!o1ni"
e&ropski" +e"lja"a poka+ao se kao enor"na proi+vodna snaga & !r;inoj
privredi, a +a kojo" nis& "ogle posegn&!i ni +e"lje =a!inske '"erike, ni
K&gois!o1ne '+ije, pa 1ak ni K&;ne 5&rope na po1e!k& pro"jena svoji%
re;i"a & de"okra-ij&.
2li+ina Zapadne 5&rope i i+glednos! pri"anja & 5&ropsk& 9nij& F59G
200<. ra+vili s& se & 1i"benika push and pull, koji je po!i-ao forsiran&
"oderni+a-ij&. Privla1nos! 1lans!va & 5&ropskoj 9niji i nje+ine
finan-ijske i logis!i1ke po"oi poka+ale s& se kao pre"oan 1i"benik
privredne !ransfor"a-ije & osa" novi% dr;ava 1lani-a 5&ropske 9nije
FKne&er, 2003G.
Sing&larni" proble"i"a dr;avnos!i, de"okra!i+a-ije poli!i1ki% s!r&k!&ra,
ekono"ske preobra+be i is!odobnos!i koja i% nadsvoC&je i &slo;nj&je !reba
pridoda!i i 1e!vr!& proble"a!ik& koja pro"jen& s&s!ava & As!o1noj 5&ropi
ra+lik&je od pro-esa de"okra!i+a-ije & dr&go" val& i od veine +e"alja & K&;noj
5&ropi i =a!inskoj '"eri-i# posrijedi &glavno" nis&, &+ "alobrojne i+ni"ke,
rede"okra!i+a-ije nego prva p&na de"okra!i+a-ija poli!i1ki% s&s!ava. S!oga ne"a
de"okra!ski provjereni% poli!i1ki% eli!a Fkao & Zapadnoj Nje"a1koj nakon
89<?.G, preda&!ori!arni% de"okra!ski% poli!i1ki% s!ranaka i ins!i!&-ija Fkao &
9r&gvaj& i Jile&G ili !radi-ija -ivilnog dr&!va Fkao & Zapadnoj Nje"a1koj i
A!alijiG na koje bi se "oglo "a!erijalno ili idejno nadove+a!i. 'ko s& !akva
8?<
$o +apravo nije sa"o !ransfor"a-ijska pojava & As!o1noj 5&ropi nego se, &+ blago
pro"ijenjene pre!pos!avke i arg&"en!e, o !eore"& 3politi%al "usiness %=%le4 raspravlja i &
+apadni" de"okra-ija"a s ra+vijeno" !r;ino" privredo". Lndje FprijepornaG pos!avka glasi#
!o s& bli;i i+bori, !o s& sl&;bene vlade sklonije s&s!avno poveava!i dr;avne i+da!ke kako bi
raspodijelile privredno)poli!i1ke i so-ijalno)poli!i1ke darove.
:<0
isk&s!va i pos!ojala N kao & Je%oslova1koj F8989)89:I.G ili, & "anjoj "jeri, &
MaCarskoj, Poljskoj i bal!i1ki" dr;va"a N bila s& "nogo slabije i+ra;ena i
&velike s& i+blijedjela FBlaeXner, 899<, 8<8G.
A+ posebne proble"a!ike pro"jene s&s!ava & As!o1noj 5&ropi proi+la+i da je
&spje% dvos!r&ke i !ros!r&ke !ransfor"a-ije ovisio o rjeenj& proble"a dr;avnos!i,
ponaanj& eli!a, sekven-ioniranj& refor"i, ins!i!&-ionalno" oblikovanj&
poli!i1kog s&s!ava, kao i o &spje%& dr&!veno)ekono"ske "oderni+a-ije, !e da &
is!o1nijoj As!o1noj 5&ropi jo ovisi o !o"e. 9 nas!avk& !reba anali+ira!i p&!ove
!ransfor"a-ije, ins!i!&-ionali+a-ij& i konsolida-ij& pos!ko"&nis!i1ki% de"okra-ija
na konkre!ni" pri"jeri"a odabrani% is!o1noe&ropski% +e"alja. $reba posebno
poka+a!i kako se i +a!o N &na!o1 posebnoj proble"a!i-i vies!r&ke !ransfor"a-ije
) -ijeli ni+ !ransfor"a-ijski% dr;ava & As!o1noj 5&ropi Fponajprije & Srednjoj i
Sjevernoj 5&ropiG konsolidirao br;e nego & svi" os!ali" regija"a svije!a &
!ree" val& de"okra!i+a-ije F&sporedi!i 2er!els"ann S!if!&ng, 200<, 200?O
0reedo" 7o&se od 8990O S-%"i!!er i S-%neider, 200<, ?9. i d.G.
2. Putovi transformacije! od komunistikog re#ima do demokracije
9+"& li se & ob+ir &n&!arnji i vanjski &+ro-i raspada a&!okra!ski% re;i"a,
ideal!ipski se "o;e naves!i naj"anje es! &+ro1ni% kons!ela-ija kraja a&!okra!ski%
oblika vladavine & 20. s!olje&#
eg+is!en-ijalno opasna kri+a legi!i"nos!i +bog ekono"ske ne&1inkovi!os!i
a&!okra!skog s&s!avaO
eg+is!en-ijalno opasna kri+a legi!i"nos!i +bog ekono"ske &1inkovi!os!i
a&!okra!skog s&s!avaO
eg+is!en-ijalno opasna kri+a legi!i"nos!i +bog klj&1ni% poli!i1ki%
dogaCajaO
ra!ni pora+i a&!okra!ski% re;i"aO
i+os!anak eg+is!en-ijalno va;ne i+vanjske po!poreO
do"ino)&1inak sla"anja a&!okra!ski% re;i"a & regiji i F& "anjoj "jeriG &
globalno" opseg&.
Za svaki od !i% &+roka "og& se naves!i +e"lje & koji"a s& poli!i1ki
s&s!avi de"okra!i+irani !ijeko" D!reeg valaE. 9s!vari, slo"ovi pojedini% re;i"a
rije!ko se jedno+na1no "og& sves!i na jedan jedini, nad"oni D&+rokE. $o je
najprije "og&e & sl&1aj& ra!ni% pora+a, kao !o po!vrC&j& pri"jeri Nje"a1ke,
A!alije i Kapana nakon 89<?. (eino" s& posrijedi konstela%ije uzroka, dakle
pove+ivanje vie pojedini% &+roka koji s& naposlje!k& doveli do slo"a s!arog
re;i"a.
Pro"a!raj& li se slo"ovi re;i"a & !ree" val& de"okra!i+a-ije i+
perspek!ive !ransfor"a-ijski% regija K&;ne 5&rope, =a!inske '"erike, As!o1ne
'+ije, 'frike i As!o1ne 5&rope, &o1ava se da s& & 1e!iri prvonavedene areas kraj
a&!okra!ski% s&s!ava vladavine &+rokovale vrlo ra+li1i!e kons!ela-ije &+roka. A !&
je is!o1noe&ropska regija i+ni"ka. 9 njoj se, nai"e, "o;e raspo+na!i nad"oan
:<8
+ajedni1ki &+ro1ni obra+a- koji je doveo do propas!i go!ovo svi% ko"&nis!i1ki%
re;i"a. 9 regiji nije bilo ni ra!ni% pora+a re;i"a ni!i s& &spjeni +a"asi &
dr&!veno)ekono"skoj "oderni+a-iji i+a+vali a&!okra!ske eli!e vlas!i, kao &
$ajvan& i K&;noj Koreji. 'ko se Borba1ovljevo pre&+i"anje vlas!i 89I?. e< post
ne s!ili+ira & pre"oan klj&1ni dogaCaj, raspo+naj& se "nogi va;ni dogaCaji
8??
!ijeko" pro"jena s&s!ava, ali oni &glavno" nis& bili sa" &+rok nego poli!i1ke
posljedi-e d&blji% &+roka. A+&+"e li se prvo!no Sovje!ski Save+, & slo"ovi"a
re;i"a & go!ovo svi" is!o1noe&ropski" +e"lja"a
8?3
raspo+naje se sljedei
+ajedni1ki &+ro1ni lana-# +ao!ravanje kri+e legi!i"nos!i +bog privredni%
ne&1inkovi!os!i vodi ka pok&aji"a refor"i & Sovje!sko" Save+&, !ijeko" koji%,
a najkasnije 89II, kona1ni" od&s!ajanje" od 2re;njevljeve dok!rine Borba1ov
od&+i"a i+vanjsko ja"s!vo pos!ojanja bra!ski" +e"lja"a realnog so-ijali+"a.
Ld&+i"anje sovje!skog ja"s!va pos!ojanja +ao!rilo je proble"e legi!i"nos!i
ko"&nis!i1ki% vlas!odr;a-a & bra!ski" is!o1noe&ropski" dr;ava"a i s"anjilo
ri+ik od prosvjeda poli!i1ki% pokre!a opo+i-ije. Kad je 89I9. ko"&nis!i1ko
vods!vo 9jedinjene radni1ke s!ranke Poljske pris!alo na pol&slobodne i+bore, a
"aCarski "inis!ar vanjski% poslova B&la 7orn prere+ao ;elje+n& +avjes&, &
pojedini" s& +e"lja"a porasli prosvjedni pokre!i. Sljedei lana- dogaCaja
proi+veo je +ara+ne &1inke na -ijelo" pros!or& As!o1ne 5&rope, koji s& o"og&ili
da se ko"&nis!i1ki re;i"i sr&e, be+ velikog o!pora, pop&! do"ino ko-ki-a.
Pro"jene s&s!ava & As!o1noj 5&ropi nis& po1ele revol&-ija"a
8?H
nego i"plo+ijo"
s!ari%, i+rabljeni% re;i"a F"eC& os!ali", 2e"e, 899<, ?8. i d.O Lffe, 899H, 28?G.
=a!en!no i sve +ao!renije delegi!i"iranje oblika vladavine i vladavinski% eli!a
realnog so-ijali+"a d&goro1no je pro&+rokovalo kri+& ko"&nis!i1ki% re;i"a &
As!o1noj 5&ropi, Dali se !ren&!ak slo"a re;i"a kra!koro1no "o;e objasni!i sa"o
"eC&narodni" kon!eks!o", osobi!o oklijevaj&i" ponaanje" Sovje!skog
Save!aE F2e"e, 899<, 38G.
4o"ino)&1inak i br+ina i"plo+ije ko"&nis!i1ki% re;i"a go!ovo be+
reak-ije & !eorija"a s&s!ava objanjivi s& po"o& paradoksa# &ska &n&!arnja
poli!i1ka pove+anos! par-ijalni% dr&!veni% s&s!ava i vanjskopoli!i1ka pove+anos!
ko"&nis!i1ki% dr;ava, koja je dese!ljei"a ja"1ila s!abilnos! nji%ove vlas!i, &
kri+i s&s!ava 89I9. &+rokovali s& &br+an& kolek!ivn& propas! svi%
is!o1noe&ropski% ko"&nis!i1ki% dr;ava. Pred"oderni ko"&nis!i1ki dik!a! s&s!ava
poli!i1ke vladavine nad svi" os!ali" par-ijalni" dr&!veni" s&s!avi"a
Fprivredo", pravo", k&l!&ro", +nano& i!d.G od&+eo je !i" par-ijalni"
s&s!avi"a sa"o&pravljanje F=&%"annG i sa"oodgovornos! i o"og&io da &
velikoj kri+i s&s!ava 89I9. sve par-ijalne dr&!vene kri+e nefil!rirano eksplodiraj&
8??
Pri"jeri-e# Sovje!ski Save+# 89I?. Borba1ov pos!aje generalni sekre!ar KP SSS>)aO 89II. kraj
D2re;njevljeve dok!rineE o ograni1enoj s&verenos!i dr;ava (aravskog &govoraO Poljska# 89I0.
osn&!ak Solidarnos!iO 89I8. &voCenje ra!nog pravaO 89I9. okr&gli s!ol i Fgo!ovoG slobodni i+boriO
MaCarska# 89II. s"jena K^nosa K^d^ra s vr%a par!ije i dr;aveO 89I9. okr&gli s!ol i o!varanje
D;elje+ne +avjeseEO 4> Nje"a1ka# 89I9. "asovni bijeg, "asovne de"ons!ra-ije i o!varanje
nje"a1ko)nje"a1ke grani-e.
8?3
4jelo"i1ne s& i+ni"ke K&goslavija, 'lbanija i >&"&njska koje nis& bile i+ravno pod
%ege"onijsko" +a!i!o" i do%va!o" Sovje!skog Save+a, ali je i nji%ovo pos!ojanje nei+ravno &
velikoj "jeri ovisilo o opas!ank& Dko"&nis!i1kog !aboraE.
8?H
L poj"& revol&-ije &sporedi!i, "eC& os!ali", >i!!berger F89H:G.
:<2
& svenadle;no"& poli!i1ko" s&s!av&. Za!vorenos! s&s!ava !ako+vanoga As!o1nog
bloka pod dik!a!o" Sovje!skog Save+a i pod &n&!arnji" !i!o" (aravskog
&govora prvo!no je bila va;na pre!pos!avka pre;ivljavanja ko"&nis!i1ki% re;i"a i
& vanjskoj poli!i-i.
8?I
No & !ren&!k& & koje"& se raspao ele"en! &n&!arnje i
vanjske +a!vorenos!i, on je pov&kao +a sobo" i os!ale dijelove s&s!ava. 9 As!o1noj
5&ropi s& peres!rojka, od&s!ajanje od 2re;njevljeve dok!rine, s&s!avska pri+nanja
Solidarnos!i i o!varanje grani-e & MaCarskoj &+rokovali eg+is!en-ijaln& kri+&
ko"&nis!i1kog vladavinskog bloka. Pre&ska Din!erna-ionalis!i1kaE pove+anos!
ko"&nis!i1ki% Dbra!ski% dr;avaE & vanjskoj poli!i-i i pre&ska pove+anos!
par-ijalni% s&s!ava & &n&!arnjoj poli!i-i proi+veli s& jednak &+ro1ni obra+a-
+ajedni1kog slo"a go!ovo svi% ko"&nis!i1ki% s&s!ava vladavine & As!o1noj
5&ropi FPolla-k, 8990G.
$akva arg&"en!a-ija !eorije s&s!ava nedvojbeno najbolje rasvje!lj&je
+ajedni1ke &+roke i"plo+ije ko"&nis!i1ki% s&s!ava. No ona &velike +aka+&je &
objanjenj& ra+li1i!i% !ijekova pro"jena s&s!ava. $akva se objanjenja "og& s!ei
sa"o i+ konkre!ne anali+e ak!era djelovanja & spe-ifi1ni" sklopovi"a. ' b&d&i
da s& se "eC&sobno ra+likovale konkre!ne na-ionalne okolnos!i, respek!ivne
kons!ela-ije relevan!ni% poli!i1ki% ak!era !ransfor"a-ije i nji%ove s!ra!egije &
pojedini" +e"lja"a, oda!le s& proi+ali vidljivo ra+li1i!i pro-esni obli-i N
nas&pro! &velike sli1ni" &+ro1ni" obras-i"a N propas!i ko"&nis!i1ki% re;i"a &
As!o1noj 5&ropi.
9 !eorijsko" dijel& nae anali+e &!vrdili s"o es! ideal!ipski% pro-esni%
oblika & !ri vala de"okra!i+a-ije & 20. s!olje&#
d&go!rajna evol&-ija,
pro"jena s&s!ava kojo" se &pravlja odo+go,
pro"jena s&s!ava koja je i+n&Cena odo+do,
pogodbena pro"jena s&s!ava,
kolaps re;i"a,
raspad i osn&!ak novi% dr;ava.
Prvi pro-esni oblik d&go!rajne evol&-ije liberalni% i de"okra!ski%
s!r&k!&ra !e s!r&k!&ra pravne dr;ave bio je !ipi1an +a klasi1ne sl&1ajeve prvoga
vala de"okra!i+a-ije & S'4)&, (elikoj 2ri!aniji ili 0ran-&skoj. Ln ne dola+i &
ob+ir +a nagle pro"jene s&s!ava & As!o1noj 5&ropi. Za os!ali% pe! p&!ova
!ransfor"a-ije pos!oje pri"jeri & As!o1noj 5&ropi nakon 89I9. Koji" se p&!e"
s!varno kora1alo, & velikoj je "jeri bilo pove+ano s pos!ojanje", respek!ivno"
kons!ela-ijo" poli!i1ke vlas!i i +apo1e!o" s!ra!egijo" !ransfor"a-ije 1e!irij&
sljedei% relevan!ni% ak!era FPr+e,orski, 8998, 3H. i d.G#
or!odoksni% hardliners s!arog re;i"a,
refor"ski% so$tliners s!arog re;i"a,
&"jereni% snaga & opo+i-iji,
radikalni% snaga & opo+i-iji.
8?I
$o vrijedi & ekono"sko", ali i & vojno" s"isl&. Pos!alo je osobi!o o1i!o & kri+a"a re;i"a &
4> Nje"a1koj 89?:, MaCarskoj 89?3. i Je%oslova1koj 893I.
:<:
Lslanjaj&i se na !aj pris!&p !&"a1enj& & !eorija"a ak!era i &va;avaj&i
konkre!ne s!r&k!&rne &vje!e djelovanja, & nas!avk& !reba il&s!rira!i svaki navedeni
p&! !ransfor"a-ije po"o& osobi!o !ipi1ni% pri"jera & As!o1noj 5&ropi.
2. *. /dozgo kontrolirana promjena sustava! Malkan
8?9
9 veini s!&dija o !ransfor"a-iji & As!o1noj 5&ropi kao &+orni pri"jeri Dodo+go
&pravljaneE pro"jene re;i"a posebno se navode 'lbanija, 2&garska i >&"&njska
F2e"e, 899<, 9?O BlaeXner, 899<, 288O Merkel, 8993b, I<O i!d.G. $o1na anali+a
!i% !rij& sl&1ajeva poka+&je da je, paradoksalno, najja1a kon!rola odo+go bila &
>&"&njskoj, gdje je pro"jena s&s!ava po1ela Drevol&-ionarni"E ne"iri"a,
+na!ni" nasilje" i "nogi" s"r!ni" ;r!va"a.
830
$a pos!avka po!reb&je najprije
kra!ko defini-ijsko, a po!o" i d&lje e"pirijsko)deskrip!ivno objanjenje. 'ko
Dkon!rol& odo+goE definira"o !ako da eli!e s!arog re;i"a ne ini-iraj& sa"o
pro"jen& s&s!ava nego i odreC&j& na koji se na1in raspada s!ari a&!okra!ski re;i"
!e kako se i koje s!r&k!&re novog pore!ka vladavine e!abliraj&, >&"&njska je
nedvojbeno ogledni pri"jer Dodo+goE orkes!rirane i kon!rolirane !ransfor"a-ije.
Sk&pina Dodo+go kon!rolirani% pro"jena s&s!avaE "o;e, dod&e, ob&%va!i!i i
'lbanij& i 2&garsk&, ali je & nji"a fa+a kon!role s!ari% ko"&nis!i1ki% eli!a bila
+na!no kraa.
9 @l"aniji s& pod Ddo"ino)pri!isko"E dogaCaja & As!o1noj 5&ropi
ko"&nis!i1ke eli!e s!arog re;i"a ini-irale opre+no o!varanje po!p&no +a!vorene
a&!okra-ije. Ko & prosin-& 89I9. >a"i+ 'lija, prvi sekre!ar 'lbanske par!ije rada
koja je vladala sa"a, i+javio je & povod& r&"&njski% ne"ira da kri+a
ko"&nis!i1kog re;i"a & >&"&njskoj i os!aloj As!o1noj 5&ropi ne +na1i Dkri+&
so-ijali+"a & !eoriji i praksiE, nego pogaCa sovje!i+irane dr;ave !ako+vanoga
As!o1nog bloka# DPre"a !o"e, dogaCaji se odvijaj& !ako da !o ne"a nikakve ve+e
s na"aE Fnav. &# 2iberaj, 8992, 8I9G.
Nakon godin& dana 'lija je "orao dop&s!i!i legali+a-ij& konk&ren!ski%
poli!i1ki% s!ranaka. Nakon sa"o !ri "jese-a, & o;&jk& 8998, & 'lbaniji s& odr;ani
prvi de"okra!ski i+bori. (ladaj&e ko"&nis!i1ke eli!e jedva s& dale vre"ena
opo+i-ijski" s!ranka"a da se organi+iraj& i pripre"e +a i+bore. DPos!ko"&nis!iE,
koji s& se na+vali So-ijalis!i1ko" par!ijo" rada, kon!rolirali s& dr;avni apara!,
"edije i najva;nije ekono"ske res&rse & +e"lji. S!oga je nji%ova i+borna pobjeda
s ?3,2 pos!o glasova bira1a bila &vjerljiva, osobi!o na sel& F4o"as-%ke, 899H,
2H<G, jer ondje go!ovo i nije bilo al!erna!ivni%, nedr;avni% i+vora infor"iranja, a
bira1i s& & prosjek& bili s!ariji, neobra+ovaniji i konfor"is!i1niji nego &
gradovi"a. Lpo+i-ija nije pri+nala re+&l!a!e i+bora +bog o1i!i% nereg&larnos!i.
4r&!veni ne"iri, koji s& pra!ili ve i+born& borb&, ope! s& se +ao!rili
neposredno prije fa+e naknadni% i+bora. Lpo+i-ija je koris!ila i+vanparla"en!arni
8?9
Na ovo"e "jes!& & ra+"a!ranja nis& &klj&1ene K&goslavija i nje+ine dr;ave sljedni-e. Apak, br+
napredak & konsolida-iji svoje de"okra-ije, koja je devedese!i% godina jo bila defek!na, osobi!o
je os!varila 7rva!ska nakon s"r!i 0ranje $&C"ana F2er!els"an S!if!&ng, 200:, 2003G.
830
Kako ne"a sl&;beni% odnosno po&+dani% brojki o ;r!va"a ne"ira & prosin-& 89I9, pro-jene
variraj& i+"eC& Do!prilike 8.000E FBallag%er, 899?, :<2G i D2.000 do 3.000E F=in+ i S!epan, 8993,
:<3G.
:<<
pri!isak, !e s& & o;&jk& 8992. provedeni novi parla"en!arni i+bori. (ladaj&i"
Dso-ijalis!i"aE oko >a"i+a 'lije kon!rola je po1ela kli+i!i i+ r&k&. >apidan
g&bi!ak kon!role i vlas!i +ape1a!ilo je poli!i1ko s!r"oglavljivanje &
parla"en!arni" i+bori"a. 9dio bira1a opo+i-ijske 4e"okra!ske s!ranke FP4S%G
oko Salija 2eris%e poras!ao je s :I,H F8998G na 32,8 pos!o F8992G, dok s&
so-ijalis!i FP4SS%G +a sobo" i"ali sa"o jo 2?,H pos!o bira1a. Pod doj"o"
i+borne ka!as!rofe >a"i+ 'lija je ods!&pio kao predsjednik dr;ave, a Sali 2eris%a
i+abran je +a njegova nasljednika & parla"en!& koji" je do"inirala njegova
s!ranka. 'lija je bio &%ien i os&Cen na d&lj& ka+n& +a!vora. 9 proljee 8992.
pos!ko"&nis!i1ki neoso-ijalis!i po!p&no s& i+g&bili kon!rol& nad pro"jeno"
s&s!ava & 'lbaniji. Lsi" !oga, &+"e li se & ob+ir da & kra!ko" ra+doblj& od kraja
8990. do po1e!ka 8992. go!ovo i nis& provedene d&blje poli!i1ke i dr&!vene
refor"e i+van for"alni% de"okra!ski% ins!i!&-ija i pos!&paka, o !ransfor"a-iji
kojo" s& odo+go &pravljale eli!e s!arog re;i"a "o;e se govori!i & vrlo kra!koj
fa+i N od jeseni 8990. do proljea 8992.
Ko"&nis!i1ke eli!e s!arog re;i"a & 'lbaniji jedva s& dvije godine
raspolagale ) kako !ipi1ni"a, !ako i n&;ni"a ) prednos!i"a i res&rsi"a koji s&
o"og&avali &pravljanje" sporo" pro"jeno" s&s!ava Dodo+goE FMerkel, P&%le i
dr. 2003, <2:. i d.G#
"onopolis!i1ko" kon!rolo" dr;avnog apara!a,
+na!no" "oi raspolaganja privredo",
+a"ano" kon!rolo" infor"a!ivni% "edija, napose Fdr;avneG !elevi+ije,
vak&&"o" & -ivilno" dr&!v& koji nije o"og&avao djelo!vorn&
so-ijaln& pro!&"o & odnos& pre"a e!a!is!i1koj s&pre"a-iji i koji je
s!anovni!vo 1inio go!ovo ne+a!ieni" od "anip&la-ija dr;ave.
Kako se pre!jerana i+borna obeanja vladaj&i% so-ijalis!a nis& "ogla
isp&ni!i i kako s& po!p&no nerealna o1ekivanja s!anovni!va od !r;ine privrede i
de"okra-ije propala +bog kolapsa ind&s!rije i br+og propadanja poljoprivrede,
ra+o1arano s!anovni!vo okren&lo se !akoCer nerealni" i de"agoki" i+borni"
obeanji"a opo+i-ijske 4e"okra!ske s!ranke. Kad je ona dola na vlas!,
&"nogo"e je slijedila vlas!i!i obra+a- &pravljanja Dodo+goE. S!varno ga nis& vie
provodile sa"o ra+vla!ene eli!e s!arog re;i"a nego i nove eli!e dvojbene
Dde"okra!skeE opo+i-ije.
838
9 8ugarskoj je p&! !ransfor"a-ije bio sli1an albansko"e. A & 2&garskoj
je, kao & 'lbaniji i >&"&njskoj, do 89I9. pos!ojao vrlo +a!voren ko"&nis!i1ki
s&s!av koji je jo &"nogo"e i"ao -r!e !o!ali!arne vladavine F=in+ i S!epan, 8993,
::3G. Nas&pro! 'lbaniji, opre+no o!varanje re;i"a nije pokren&o par!ijski i
dr;avni vr%, nego je po1elo &n&!arpar!ijski" p&1e" pro!iv s!arog s!aljinis!a
$odora bivkova, koji je Ko"&nis!i1k& par!ij& 2&garske vodio od 89?<. do 80.
s!&denoga 89I9. Ne"a +apravo s&"nje da s& pad bivkova planirali i proveli
najvii vodei kr&govi Ko"&nis!i1ke par!ije. Ln je naj&sporediviji sa
838
Koliko s& skro"ni bili refor"ski &spjesi sve kor&p!nije DgraCanskeE vlade pod 2eris%o" nakon
1e!iri godine poka+ali s& bespri"jerni ne"iri 899H, nalik na graCanski ra!, i rapidno propadanje
dr;avnos!i +e"lje. Novi i+bori, koji s& ope! bili i+n&Ceni i+van parla"en!a, doveli s& do povra!ka
so-ijalis!a na vlas! F Merkel, P&%le i dr., 2003, <::. i d.G..
:<?
svrgavanje" 5ri-%a 7one-kera od s!rane Poli!biroa Kedins!vene so-ijalis!i1ke
Par!ije 4> Nje"a1ke FS54G & jesen 89I9.
9n&!arpar!ijski ne+adovoljni-i oko predsjednika ko"&nis!i1ke Narodne
sk&p!ine Pe!ra Mladenova i bivega ideolokog efa par!ije 'leksandra =ilova
prvo!no s& vie bili orijen!irani na Borba1ovljev refor"skoko"&nis!i1ki k&rs
Perestrojke nego na "jere po!p&ne liberali+a-ije i de"okra!i+a-ije +apadnog
podrije!la FBallag%er, 899?, :<2O $odorova, 8992, 83:G. No pod pri!isko"
dogaCaja & As!o1noj 5&ropi i, osobi!o, sna;ni% javni% prosvjeda & vlas!i!oj +e"lji
refor"ski s& ko"&nis!i bili prin&Ceni na "jere dalekose;ne liberali+a-ije. Ani-irali
s& Dokr&gli s!olE, ali s& njegov& organi+a-ij&, dnevni red, pregovore i re+&l!a!e
&velike odredili ko"&nis!i F=in+ i S!epan, 8993, ::IG. Proveli s&, kao i & 'lbaniji,
rane nove i+bore & lipnj& 8990. prije nego !o se opo+i-ija &1inkovi!o
organi+irala. Kao & 'lbaniji, bivi ko"&nis!i, koji s& se & !ravnj& 8990.
prei"enovali & 2&garsk& so-ijalis!i1k& par!ij& F2SPG, osvojili s& s <H,2 pos!o
glasova bira1a apsol&!n& vein& "jes!a & parla"en!&. Pos!ko"&nis!i s& dobili
najvie glasova ponajprije na sel& i "eC& s!ariji" bira1i"a, dok s& & &rbani"
sredi!i"a, osobi!o & "laCi" i obra+ovaniji" slojevi"a bira1a, +aos!ali +a
opo+i-ijo". Lpo+i-ijski Save+ de"okra!ski% snaga FS4SG i+g&bio je i+bore s :<,8
pos!o, pre"da se oni N +ane"ari li se rani !er"in i+bora N "og& s"a!ra!i D&
osnovi po!eni"E.
$& nipo!o ne +avravaj& &sporedbe s rano" fa+o" albanske
!ransfor"a-ije. A & 2&garskoj je, nai"e, opo+i-ija, osporavala legi!i"nos!
re+&l!a!a i+bora, blokirala rad i+abranog parla"en!a i sprje1avala i+rad& novog
&s!ava. As!odobno je "obili+irala i+vanparla"en!arne prosvjede i !rajkove.
Kon-en!rirane i+vanparla"en!arne ak-ije prisilile s& s!arog ko"&nis!a Mladenova
da ods!&pi s polo;aja predsjednika dr;ave, nakon 1ega je +a novog predsjednika
2&garske i+abran &gledni disiden! i filo+of beljo belev. Malo kasnije, & sije1nj&
8998, pre"ijero" je i"enovan nes!rana1ki Popov, a +a jesen is!e godine
najavljeni s& novi, prijevre"eni i+bori FSeger!, 8993, 828G. 4o !og se !ren&!ka
ravno!e;a "oi & +e"lji ve pro"ijenila. Pos!ko"&nis!i"a je i+"akn&la kon!rola
nad pro"jeno" s&s!ava. $o je pos!alo i kona1ni" nakon nji%ova pora+a &
prijevre"eni" parla"en!arni" i+bori"a & lis!opad& 8998, kad s& s ::,8 pos!o
glasova os!ali !ik i+a opo+i-ijskog Save+a de"okra!ski% snaga FS4SG
FS-%lie,en+, 899H, 2?3G.
A & 2&garskoj se, dakle, "o;e govori!i sa"o o kra!koj fa+i, "alo d&ljoj od
godin& dana, Dodo+goE &pravljane !ransfor"a-ije. S!ar!ne s!r&k!&rne prednos!i jo
go!ovo nepreobraeni% Dpos!ko"&nis!aE Fraspolaganje dr;avni" i "edijski"
apara!o", kon!rola ekono"ski% res&rsa, frag"en!a-ija opo+i-ije, iskori!avanje
slaboga -ivilnog dr&!vaG vrlo s& br+o obe+vrijeCene i+vanparla"en!arni"
pri!isko". Paradoksalno, 1inilo se da s& i & 2&garskoj i+vanparla"en!arne,
i+van&s!avne i de"okra!ski dvojbene "e!ode Fnepri%vaanje re+&l!a!a i+bora,
"obili+a-ija &li-e pro!iv slobodno i+abranog parla"en!aG nas!&paj&e
DgraCanskeE opo+i-ije FS4SG, koja je bila sa"o Dpol&lojalnaE de"okra-iji F=in+ i
S!epan, 8993, :<8G, &br+ale nas!avak !ransfor"a-ije. bes!oki s&kobi vlade S4S)a
s oba+rivi" i nads!rana1ki" predsjedniko" dr;ave belevi", &n&!arnja
posvaCanos! i nes!abilnos! !e, naposlje!k&, br+ raspad b&garske koali-ijske vlade &
:<3
prosin-& 8992. "alo s& kasnije poka+ali da je !o bio +apravo "nogo vie privid
nego s!varnos!. (lada s!r&1njaka, koj& je pos!avio belev, po!o" je ini-irala
najva;nije -iljeve refor"e & privrednoj poli!i-i, ali je pala nakon dvije godine &
sed"o" i+glasavanj& nepovjerenja & parla"en!& FS-%lie,en+, 899H, 2??G. 9
novi" prijevre"eni" parla"en!arni" i+bori"a pobijedila je i+borna koali-ija
oko So-ijalis!i1ke s!ranke s <:,? pos!o glasova i apsol&!no" veino" "anda!a &
parla"en!&. A koali-ijska vlada 2&garske so-ijalis!i1ke par!ije F2SPG i Pokre!a +a
prava i slobode !&rske "anjine pala je & prosin-& 8993. pod silni" !ere!o"
refor"e i &li1ni" pri!isko".
9 'lbaniji i 2&garskoj jasno se poka+&je da sa" prijenos odgovornos!i +a
vlad& od pos!ko"&nis!a na graCanske s!ranke ne "ora pro!ei ni de"okra!ski
korek!no, ni!i je po sebi kri!erij koji i+ra;ava &spje% ins!i!&-ionali+a-ije i
konsolida-ije de"okra-ije & As!o1noj 5&ropi FSeger!, 8993, 88:G. 9+aja"na
nepo"irljivos!, nesklonos! ko"pro"is& i blokiranje dvaj& go!ovo jednako jaki%
poli!i1ki% !abora +na!no s& odgodili pro-es poli!i1ke, privredne i dr&!vene
refor"e & 'lbaniji i 2&garskoj.
7umunjska je nedvojbeno ogledni pri"jer Dodo+goE kon!rolirane
pro"jene s&s!ava, !o jes! pro"jene s&s!ava koj& s& kon!rolirale ko"&nis!i1ke eli!e
s!arog re;i"a. 9 prilog !oj pos!av-i govore ponajprije slijedei 1i"beni-i
FBallag%er, 899?, :<HO 8993.O =in+ i S!epan, 8993, :<<O Seger!, 8993G#
9 >&"&njskoj Aon Alies-& nije 8990. i+abran +a prvog predsjednika dr;ave
sa"o kao visokorangirani 1lan s!are ko"&nis!i1ke no"enkla!&re, nego je
!aj polo;aj i+nova po!vrdio nakon dvije godine & i+ravni" de"okra!ski"
i+bori"a. $ek nakon es! godina neprekin&!og predsjednikovanja Alies-&a
je, nakon pora+a & i+bori"a & s!&deno"e 8993, s"ijenio kandida!
graCanske opo+i-ije F.4>G 5"il .ons!an!ines-&.
Pol&predsjedni1ki s&s!av vlas!i & >&"&njskoj daje r&"&njsko"
predsjednik& dalekose;ne &s!avne ovlas!i, koje je Alies-& svoji"
a&!ori!arni" s!ilo" vladanja proirio i+van grani-e 9s!ava.
Alies-& je i"ao irok& bira1k& osnovi-&, b&d&i da N nas&pro!
pos!ko"&nis!i"a & 'lbaniji i 2&garskoj N veine bira1a nije osvajao
sa"o na sel& nego i & grad&.
9 >&"&njskoj nije bilo ni na po1e!k& !ransfor"a-ije, a ni kasnije,
ins!i!&-ije koja bi bila &sporediva s Dokr&gli" s!olo"E +a koji" bi, pored
bivi% eli!a ko"&nis!i1ke par!ije, & !vorb& ins!i!&-ija i odl&1ivanje bile
&klj&1ene i os!ale poli!i1ke snage.
Lpo+i-ija je bila frag"en!irana i nije i"ala nikakva &!je-aja na odl&ke
parla"en!arne veine i +aklj&1ke vlade.
4r;avni i sig&rnosni apara!, !e iroka podr&1ja podr;avljene privrede i
elek!roni1ki% infor"a!ivni% "edija &velike s& kon!rolirali pos!ko"&nis!i
oko Alies-&a.
:<H
$ijeko" ra+doblja pos!ko"&nis!i1ke vlade !aj se opseg vlas!i "alo
pro"ijenio. Alies-&ova predsjedni1ka s!ranka,
832
koja se pro+vala >&"&njsko"
so-ijalde"okra!sko" s!ranko", i nje+ini na-ionalis!i1ki i s!aljinis!i1ki koali-ijski
par!neri !ek s& & s!&deno"e 8993. !ijesno i+g&bili i+bore od graCansko)
kon+erva!ivnoga opo+i-ijskog save+a oko 4e"okra!ske konven-ije >&"&njske
F.4>G FS%afir, 899H, 8<IG. Malo kasnije Alies-&a je F<?,3 pos!o glasovaG &
dr&go" kr&g& predsjedni1ki% i+bora pora+io njegov graCanski pro!ivnik
.ons!anes-& F?<,< pos!o glasovaG i+ 4e"okra!ske konven-ije >&"&njske F8?:G.
>a+doblje !ransfor"a-ije !o s& ga kon!rolirale pos!ko"&nis!i1ke eli!e s!arog
re;i"a okon1ano !ek nakon go!ovo seda" godina.
Ni & jednoj is!o1noe&ropskoj +e"lji pos!ko"&nis!i nis& vladali !oliko
d&go F8990)8993G, s !ako veliki" res&rsi"a vlas!i i &+ !ako "al& kon!rol& slabe
poli!i1ke opo+i-ije kao & >&"&njskoj. Nedvojbeno je da s& bile &spos!avljene
ele"en!arne de"okra!ske ins!i!&-ije, pop&! slobodni% i+bora, parla"en!a, vlade,
predsjednika i s&ds!va. Pos!ko"&nis!i1ke eli!e bile s&, osi" !oga, de"okra!ski
legi!i"irane slobodni" i &velike po!eni" i+bori"a. 'ko i+"eC& !er"ina i+bora i
nije &spjela isklj&1i!i najva;nije %ori+on!alne kon!role vlas!i, s!ara)nova
no"enkla!&ra &spjela je djelo!vorno po!kresa!i "og&nos!i nji%ove kon!role. Ld
8990. do 8993. & >&"&njskoj se e!ablirala jedna varijan!a oblika de"okra-ije
koj& je =arr 4ia"ond F8993G na+vao ele%toral demo%ra%=, LV4onnell F899<G
delegative demo%ra%=, a "i FMerkel, 8999O Merkle, P&%le i dr., 200:O Merkel i
.roissan!, 200<G de$ektnom demokra%ijom. 9 !akvoj se de"okra-iji s!abili+iraj&,
kao & >&"&njskoj, opi, slobodni i jednaki i+bori na na!je-a!eljskoj osnovi, !e se
!ako os!var&je Dver!ikalna odgovornos!E poli!i1ki% eli!a & "ini"alis!i1ko"e
&"pe!erijansko" s"isl&. No, &pravljanje !ransfor"a-ijo" odo+go od s!rane eli!a
s!arog re;i"a sprje1avalo je i+gradnj& pravne dr;ave i liberalne de"okra-ije &
>&"&njskoj, koja bi, &+ ver!ikaln&, ja"1ila i D%ori+on!aln& odgovornos!E i+"eC&
&s!avni% vlas!i i !ako +aja"1ila sig&rnos! pravne dr;avnos!i, graCanski%
slobodarski% prava i +a!i!e "anjina. Kad bi, nai"e, go!ovo nepro"ijenjena s!ara)
nova no"enkla!&ra dop&s!ila !akvo liberalno prod&bljivanje de"okra-ije, nikad
ne bi, &na!o1 svoji" i+borni" &spjesi"a, bila & polo;aj& da & jednakoj "jeri
kon!rolira poli!i1ki ra+voj +e"lje.
$ako je pak "ogla fil!rira!i i povre"eno bojko!ira!i sve poli!i1ke,
privredne i so-ijalne refor"e s aspek!a odr;anja svoje vlas!i. 4&goro1no
&pravljanje !ransfor"a-ijski" pro-esi"a od s!rane eli!a s!arog re;i"a "o;e se,
kao !o poka+&je pri"jer >&"&njske, odr;a!i sa"o onda kada for"alne
de"okra!ske ins!i!&-ije nis& isp&njene sadr;aji"a pravne dr;ave i liberali+"a.
.ijena s!ra!egije odr;anja vlas!i, koja je legi!i"irana for"alno de"okra!ski, jes&
sve vei de"okra!ski nedos!a-i, odgaCanje de"okra!ske konsolida-ije i spor
!e"po dr&!veno)ekono"ski% refor"i. 9na!o1 vies!r&koj s"jeni poli!i1ki%
s!ranaka na vlas!i, & >&"&njskoj se ni 2003. nije "oglo govori!i o konsolidiranoj
liberlanoj de"okra-iji i pravnoj dr;avi. Zna!ni nedos!a-i pos!oje napose na
832
Alies-&ova predsjedni1ka s!ranka, koja se prvo!no F8990G pojavila pod i"eno" 0ron!a
na-ionalnog spasa F0SNG, pro"ijenila je i"e nakon ras-jepa & s!ran-i 8992. & 4e"okra!sk& fron!&
na-ionalnog spasa F04SNG, da bi & parla"en!arni" i+bori"a 8993. naposlje!k& nas!&pila kao
>&"&njska so-ijalde"okra!ska s!ranka FP4S>G F&sporedi!i Babani, 899H, 893. i d.G.
:<I
podr&1j& pravne dr;ave F2er!els"ann S!if!&ng, 200?G. $o ne "ijenja ni -iljani
pris!&p 5&ropskoj 9niji 200H, jer je 5&ropska 9nija +bog poli!i1ki% ra+loga !oliko
irila !ako+vane kopen%agenke kri!erije i+ 899:. +a 2&garsk& i >&"&njsk& dok
i% !e dvije balkanske +e"lje nis& isp&nile D& sklad& sa ;elja"aE. S dr&ge s!rane,
"o;e se o1ekiva!i da e pris!&p 5&ropskoj 9niji pridonije!i br+o" s"anjivanj&
defi-i!a & de"okra-iji i pravnoj dr;avi.

)Za!o s& &pravo & >&"&njskoj eli!e s!arog re;i"a kon!rolirale pro-es
!ransfor"a-ije d&lje nego & os!ali" is!o1noe&ropski" dr;ava"aM =in+ i S!epan
F8993G objanjavaj& !o ponajprije posebni" karak!ero" pre!%odnoga
a&!okra!skog re;i"a pod .ea&_es-&o". Ln se nije ra+likovao sa"o od
a&!ori!arni% re;i"a Poljske i MaCarske, nego i od &"nogo"e !o!ali!arni% re;i"a
'lbanije i 2&garske bi+arni" personali+"o" i s!ilo" vladavine kojega dvoji-a
poli!i1ki% +nans!venika, oslanjaj&i se na ka!egorije vladavine MaPa Webera,
na+ivaj& Ds&l!anis!i1ki"E, odnosno Ds&l!anis!i1ki" !o!ali!ari+"o"E#
)9 >&"&njskoj nije bilo sa"os!alni% ili pol&sa"os!alni% p&!ova karijere &
dr;avno" apara!&. Jak s& i najvii pripadni-i no"enkla!&re bili +apoljavani,
!re!irani, o!p&!ani i pre"je!ani kao da s& 1lanovi k&ne posl&ge. Personali+a" je
bivao sve ja1i, po1evi od i"enovanja 5lene .ea&_es-& & Poli!biro 89H2. do
dobro po+na!oga aso-ijali+"a & jednoj obi!eljiV osa"dese!i% godina. 9 bi!i,
.ea&_es-& je !re!irao >&"&njsk& kao osobni posjedE F=in+ i S!epan, 8993, :<3. i
d.G.
)2io je !o &pravo onaj bi+arni s&l!ani+a" koji je re;i"ski" eli!a"a i+a velikog
voCe o"og&avao da !la1enje, nasilje i o!i"anje slobode pod s!ari" re;i"o"
pripi& osobi .ea&_es-&a. 2&d&i da s& &n&!ars!rana1ki p&1is!i os&dili bra1ni par
.ea&_es-& na s"r! & javno" pro-es& nepravne dr;ave i po!o" o"og&ili
!elevi+ijsk& eg+ek&-ij&, kao D&boji-e !iranaE s!ekli s& novi poli!i1ki iden!i!e! i
Drevol&-ionarn& legi!i"nos!E. 2r+o povla1enje naj!vrCi% represivni% "jera s!arog
re;i"a, &voCenje po!p&no nepo+na!i% sloboda i pripre"a slobodni% i+bora
podarili s& s!ari")novi" vlas!odr-i"a nov& de"okra!sk& legi!i"nos! i
pop&larnos!. S&l!anis!i1ko isklj&1ivanje svi% kolek!ivni% s!rana1ki% gre"ija nije
o"ogaavalo "irn& +a"jen& s!arog vr%a par!ije refor"ski" so$tliners s!arog
re;i"a, kao & 2&garskoj. Nije bila jako vjeroja!na ni revol&-ionarna pob&na koj&
bi planirale opo+i-ijske organi+a-ije ili i+nijeli dr&!veni pokre!i & -ivilno"
dr&!v&, jer je s&l!anis!i1ki re;i" +nao djelo!vorno" represijo" +a&s!avi!i svako
opo+i-ijsko gibanje ili gibanje & -ivilno" dr&!v&. P&! ka opre+noj pro"jeni
re;i"a "ogao se s!oga o!vori!i sa"o isklj&1enje" .ea&_es-&ova klana nasilni"
p&1e", kojega je r&"&njski eg+ilan! .odres-&, a s ob+iro" na &log&
ko"&nis!i1ki% eli!a, pri"jereno na+vao s%ripted revolution Fnav. &# =in+ i S!epan,
8993, :<3G.

Pogod(ena promjena sustava! Poljska
Kad se & ak&!ni" kri+ni" s!anji"a nekoga a&!ori!arnog s&s!ava iskris!ali+ira pa!
s!anje i+"eC& re;i"ski% eli!a i opo+i-ije re;i"& i kad nijedna s!rana ne "o;e
:<9
jednos!rano definira!i "odali!e!e b&d&e poli!i1ke vladavine, a pre!pos!avivi da
obje s!rane reagiraj& Dra-ionalnoE, dola+i do pregovora o novo" oblik& poli!i1ke
vladavine. $o1no !akvo s!anje nas!alo je & kasnoko"&nis!i1koj Poljskoj 89II.
godine. Ni re;i" ni opo+i-ija nis& vidjeli "og&nos! koja je obeavala &spje% da
svoje in!erese os!vare nasilje" pre"a dr&goj s!rani. 9 Poljskoj je dolo do,
&d;beni1ki ski-irani%, pregovora koji s& okon1ani Dpak!ovi"a o !ransfor"a-ijiE.
Poljska je s!oga N pop&! 6panjolske & K&;noj 5&ropi !e 2ra+ila i 9r&gvaja &
=a!inskoj '"eri-i ) ogledni pri"jer pa%ted transition & As!o1noj 5&ropi
FPr+e,orski, 8998, HIO .olo"er, 899?, H9O =in+ i S!epan, 8993, 2<<. i d.G, !o jes!
Dpogodbene pro"jene s&s!avaE F2e"e, 899<, 9<O >*b, 899<, 2H2O Merkel,
8993b, I3G.
9 Poljskoj je d&ga fa+a poli!i1ke !ransfor"a-ije po1ela 89I0. godine.
Novoosnovani sindika! Solidarnos! organi+irao je "asovne !rajkove koji s&
okon1ani +aposjedanje" brodogradili!a & Bdanjsk&. Nas&pro! veliki"
!rajkovi"a 89H0)89H8, radni-i s& !ada naili na irok& po!por& & kr&govi"a
in!elek!&ala-a
83:
i Ka!oli1ke -rkve. Za "anje od godin& dana !o "eC&sobno
ispreple!eno i "obili+irano -ivilno dr&!vo s!eklo je E%ege"onij& & dr&!v&E
F=in+ i S!epan, 8993, 23:G i sve je vie po!iskivalo &!je-aj ko"&nis!i1kog re;i"a
i+ dr&!va na dr;avni i sig&rnosni apara!. $& pos!aje jasno" ra+lika i+"eC&
s&l!anis!i1ko)!o!ali!arnoga s&s!ava >&"&njske i birokra!sko)a&!ori!arnog oblika
vladavine & Poljskoj#
83<
dok s& & >&"&njskoj go!ovo sve ini-ija!ive -ivilnog
dr&!va bile po!isn&!e, & Poljskoj se i+gradio D%ori+on!alni odnos -ivilnog dr&!va
sa sa"i" sobo"E F232G. Pod %ege"onijo" Solidarnos!i nas!ao je "oan i
djela!an ak!er -ivilnog dr&!va koji je i+a+ivao eli!e s!arog re;i"a. >e;i" je
odgovorio na !aj i+a+ov +abrano" Solidarnos!i i proglaenje" ra!nog prava &
prosin-& 89I8. Ld kraja 89I8. do kraja 89IH. godine vods!vo & dr;avi pre&+eo je
Da&!ori!arno)birokra!ski, ali ne i ideoloki vojni re;i"E FS!anis+ki, nav. &# =in+ i
S!epan, 8993, 23<G. No nije se vie "ogla povra!i!i %ege"onija & dr&!v&. 9na!o1
+abrani Solidarnos!i i slabljenj& "obili+a-ije -ivilnog dr&!va, polako se
iskris!ali+irao pa! & poli!i1koj "oi. Nakon !o je general Kar&+elski & s!&deno"e
89IH. i+g&bio referend&" o svoje"& kri+no" privredno" progra"&, a "alo s&
kasnije i+nova o;ivjeli "asovni !rajkovi, iskris!ali+irala se klasi1na
D!ransfor"a-ijska si!&a-ija kao & !eoriji igaraE, koj& s& jo 89I3. kon-ipirali
S-%"i!!er i LV4onnell, a 'da" Pr+e,orski F8998G i Kosep .olo"er F899?G
ope!ovano s& je !eorijski "odelirali. S&pro!s!avila s& se dva !abora, a & svako"e
od nji% "ogle s& se prepo+na!i dvije s!r&je#
7e/im+
&"jerene re;i"ske eli!e oko generala Kar&+elskoga Fso$tlinersG,
83:
An!elek!&al-i oko Ka-eka K&roea i 'da"a Mi-%nika osnovali s& 89HH. Ko"i!e! +a obran&
radnika FKL>G.
83<
=in+ i S!epan &vjerljivo obra+la;& da Poljska nije bila !o!ali!arni re;i" 1ak ni & visokoj
s!aljinis!i1koj fa+i do 89?:. $o napose vrijedi +a ra+doblje nakon 89?3, kad je, "eC& os!ali",
-rkvi dop&!eno da ponovno &vede vjerona&k & kole.
:?0
preos!ali or!odoksni ideolo+i & par!iji i apara!& &n&!arnje sig&rnos!i
FhardlinersG.
:pozi%ija+
&"jereni refor"a!ori oko =e-%a Watuse,
radikalni novi nara!aj "laCi% sindikalni% ak!ivis!a.
)9 oba !abora prevladavale s& &"jerene snage spre"ne +a ko"pro"is. 9 s!anj& &
koje"& s& obje s!rane spo+nale pa! & poli!i1koj "oi pregovori s& se 1inili go!ovo
logi1no" posljedi-o". Pregovori s& po1eli & jesen 89II# i+&"ljen je okr&gli s!ol.
Po1ela je pregovara1ka igra poli!i1ke "oi o refor"ski" kora-i"a i kona1no"
oblik& novo&s!rojenoga poli!i1kog pore!ka. 9 svako" s& se kr&g& "orali sklapa!i
ko"pro"isi "eC& pregovara1ki" par!neri"a. A+ kr&ga & kr&g "ijenjali s& se
res&rsi "oi !o s& i% "ogle "obili+ira!i ko"&nis!i1ke refor"ske eli!e i opo+i-ija.
)9 prvo" kr&g& pregovora sjedili s& jedni nas&pro! dr&gi"a refor"ski dijelovi
s!arog re;i"a i &"jerene snage poli!i1ke opo+i-ije kao glavni pro!agonis!i F>*b,
899<, 2H2G. !o$tliners i+ 9jedinjene radni1ke s!ranke Poljske FP('PG ;eljeli s&
proiri!i legi!i"a-ijsk& osnov& re;i"a kon!rolirani" i !o podreCeniji"
&klj&1ivanje" Solidarnos!i & poli!i1ko vods!vo +e"lje. Solidarnos! je pak ;eljela
da nakon svoje legali+a-ije &govoro" &!vrdi prve korake & +apadno orijen!irani
s&s!av pl&ralis!i1ke de"okra-ije. Podjela vlas!i i+"eC& dvaj& ak!era bila je,
dakako, asi"e!ri1na. Ke+gr& dr;avne vlas!i jo s& &vijek kon!rolirale re;i"ske
eli!e. Lpo+i-ija je, dod&e, !o"e "ogla s&pro!s!avi!i spre"nos! radni!va i
s!anovni!va da se "obili+ira. Lbje s& s!rane bile nesig&rne & b&d&nos! i nis&
"ogle !o1no pro-ijeni!i ni vlas!i!&, ni pro!ivni1k& po+i-ij& "oi. $aj je Dveo
ne+nanjaE F>a,lsG
83?
po!i-ao spre"nos! oba par!nera +a ko"pro"is.
)Prvi !e"eljni ko"pro"is & pregovori"a sklopljen je o jednokra!no" pos!&pk&
i+bora +a Sej" 89I9. >e;i"ske eli!e ;eljele s& i+nova definirano" polo;aj&
predsjednika dr;ave da!i iroke ovlas!i i prilagodi!i ga osobi Kar&+elskoga kao
dr;avnog ja"-a osig&ranja vladavine refor"irani% ko"&nis!a. Pregovara1ki
par!neri i+ Solidarnos!i na bi!ni" s& se podr&1ji"a s&glasili# predsjednik bi
"ogao i"enova!i pre"ijera, sa+iva!i "inis!arsko vijee i predsjedava!i "&. Sej"
bi !rebao i"a!i pravo ve!a na njegov& +akonodavn& ini-ija!iv&. $rebao je,
naposlje!k&, dobi!i 1ak i pravo da rasp&s!i parla"en! pod odreCeni", &s!avno
+adani" &vje!i"a FZie"er, 899:, 800G. Predsjednik& dr;ave bile bi pri+na!e
&s!avne ovlas!i koje, pre"a opseg& vlas!i, podsjeaj& na predsjednika Pe!e
>ep&blike & 0ran-&skoj. Pro!&&s!&pak Solidarnos!i bilo je pol&pl&ralis!i1ko
i+borno pravo# 3? pos!o "jes!a & Sej"& !rebalo je bi!i re+ervirano +a vladaj&&
83?
A 'da" Pr+e,orski F8998, IHG i =in+ i S!epan F8993, 233G po+ivaj& se na "isaon& fig&r& veil
o$ ignoran%e Ko%na >a,lsa kako bi objasnili po+i!ivne &1inke pregovora onda kada ak!eri"a koji
djel&j& s!ra!eki nis& jasni vlas!i!a snaga i b&d&e posljedi-e odl&ka. $i &vje!i nesig&rnos!i
poka+&j& se pogodni"a +a opre+ne ko"pro"ise kao Ddr&ga najbolja rjeenjaE, b&d&i da "og&e
nega!ivne posljedi-e ne pogaCaj&, kao & igri n&l!og +broja, sa"o jednog par!nera.
:?8
koali-ij&i, a :? pos!o +a opo+i-ij&. A+bori +a novoosnovani Sena!
833
nis& i"ali
kvo!e.
)$akav je ko"pro"is bio "og& +a!o !o se +asnivao na pogreni" ra1&ni-a"a
oba ak!era o vlas!i!i", srednjoro1ni" i+gledi"a +a vlas! F.olo"er i Pas-&al,
899<, 298G. >e;i" je pre-jenjivao, a opo+i-ija pot-jenjivala vlas!i!& "o i
oslona- & s!anovni!v&. Pogreno prora1&na!a o1ekivanja obij& s!rana odreCivala
s&, dakle, dina"ik& "jera liberali+a-ije i de"okra!i+a-ije & prvo" kr&g&
pregovora. P('P je pre!rpjela ka!as!rofalan pora+ & prvi", pol&slobodni"
i+bori"a 89I9. & koji"a se & Sena! probio sa"o jedan nje+in kandida!. Kar&+elski
je i+abran & parla"en!& s vrlo !ijesno" veino" +a%valj&j&i !ak!i1ko"
sa"oograni1avanj& Solidarnos!i. 2ive s!ranke save+ni-e, 9jedinjena selja1ka
s!ranka FZS=G i 4e"okra!ska s!ranka FS4G, nap&s!ile s& brod koji !one s!are
re;i"ske koali-ije. Ldvojile s& se od ko"&nis!i1ke par!ije i o"og&ile Sej"& da
+a pre"ijera i+abere 1lana Solidarnos!i Ma+o,ie-koga. Malo kasnije, & sije1nj&
8990, P('P se rasp&s!ila i prei"enovala & So-ijalde"okra-ij& >ep&blike Poljske
FSd>PG. $ako je pres!ao pos!oja!i s!ari Dre;i"E, pro!&igra1 opo+i-ije, kao
D"jerodavan par!ner spora+&"a s okr&glog s!olaE FZie"er, 899:, 80:G.
Pro"ijenio se kr&g Digra1aE. 4o dr&gog kr&ga pregovora o novo" 9s!av&
pro"ijenile s& se po+i-ije "oi i opskrbljenos! res&rsi"a konk&ren!ski% ak!era &
koris! opo+i-ije.
)$ipi1no je !o se nes!anko" par!nera ras-ijepila i nekadanja opo+i-ija re;i"&.
Solidarnos! se raspala na kon+erva!ivn& gdanjsk& sk&pin& oko =e-%a Watuse i
liberaln& varavsk& sk&pin& oko Ma+o,ie-koga, Bere"eka i Mi-%nika. Lbje
sk&pine bile s& odl&1&j&i igra1i & dr&goj r&ndi. $rei igra1 bio je predsjednik
dr;ave Kar&+elski, koji je bio s&+dr;an +bog nedos!a!ne de"okra!ske legi!i"a-ije.
Ln je br+o s"ijenjen nakon !o je Watusa 8990. is%odio i+ravne i+bore
predsjednika i & prosin-& is!e godine bio i+abran +a nasljednika Kar&+elskoga.
9slijedili s& prvi s!varno slobodni i jednaki i+bori & lis!opad& 8998. $i"e je bili
+avreno prijela+no ra+doblje Dpogodbene pro"jene s&s!avaE.
2. 2. .olaps re#ima! 0ehoslovaka
A+"eC& kolapsa re;i"a, na jednoj, i pogodbene ili odo+go kon!rolirane pro"jene
s&s!ava, na dr&goj s!rani, pos!oji bi!na ra+lika# & s!anj& kolapsa organi+irani ak!eri
i s!ra!egije koje s& &s"jerene na "ijenjanje ili pro"jen& s&s!ava ne"aj& go!ovo
nikakv& &log&. >e;i" 1es!o kolabira +bog vanjski% &+roka, kao & Nje"a1koj,
A!aliji i Kapan& nakon pora+a & ra!& 89<?. No a&!okra!ski re;i"i "og& kolabira!i i
be+ i+ravni% vanjski% &!je-aja. $akav kolaps po1inje br+i" raspado" os!a!aka
pos!ojee legi!i"nos!i !e g&bi!ko" sposobnos!i s!arog re;i"a +a represij& i
djelovanje. Nes!aje !ransfor"a-ijski ak!er Dre;i"EO Drefor"ski ko"&nis!iE koji, s&
se nejedanp&! br+o preobra!i!ili, jo &vijek "og& +na!no &!je-a!i na !ijek
!ransfor"a-ijski% dogaCaja. S dr&ge s!rane, nije po!rebna organi+irana opo+i-ija
koja djel&je s!ra!eki ili kon-en!rirano da bi se eli!e s!arog re;i"a prisilile na
predaj&. K&an =in+ i 'lfred S!epan F8993, :2<G definiraj& kolaps re;i"a na
sljedei na1in#
833
Sena!, kao dr&gi do", bio je rasp&!en 89<H.
:?2
D9 kri!i1ni" s!adiji"a kri+e re;i"a vi!alni dijelovi dr;avnog apara!a
prin&de pos!aj& neodl&1ni, b&n!ovni ili se a!opeV. (idjevi !o i+nenadno
ods&s!vo &1inkovi!e sile, prosvjedni-i pos!aj& sve brojniji i sve s"jeliji. 9
s!anovi!o" !ren&!k& "o;e bi!i !oliko "nogo pro!&re;i"ski% prosvjednika
i !oliko "alo brani!elja re;i"a da voCe re;i"a g&be sv& svoj&
pregovara1k& sposobnos!. 9 !o" !ren&!k&, re;i" se ne +ba-&je nego
kolabiraE.
$aj openi!o opisan obra+a- kolapsa & As!o1noj se 5&ropi najbolje &o1ava
& Je%oslova1koj 89I9. 9 nas!avk& !reba "alo pobli;e o-r!a!i 1e%oslova1ki p&!
!ransfor"a-ije.
Kolaps ko"&nis!i1kog re;i"a & Je%oslova1koj +a !ri !jedna N od 8H.
s!&denoga do 80. prosin-a N o"og&ila je lan1ana reak-ija dogaCaja. $ijeko" !i%
dogaCaka ko"&nis!i1koj par!iji od&+e! je svaki &!je-aj na b&d&i ra+voj
!ransfor"a-ije, a na 1elo dr;ave popela se sk&pina vodei% disidena!a FS"&!n,
8992, 23G. 4ogaCaji s& pre!je-ali jedni dr&ge# 9. s!&denoga, osa" dana nakon
o!varanja 2erlinskog +ida, poli-ija je &g&ila de"ons!ra-ije s!&dena!a & Prag&.
S!&den!i s& se odl&1ili +a !rajk, koji se neposredno pre!vorio & irok& rasprav& o
ope" !rajk&. As!odobno s& ja1ale de"ons!ra-ije & koji"a je kao najva;niji glas
prosvjeda nas!&pao (v-lav 7avel, vodei disiden! & +e"lji. Je%oslova1ki radni-i
s& 2H. s!&denoga s!&pili & opi dvosa!ni !rajk. (e & !o" !ren&!k& vr% o"ladine
ko"&nis!i1ke par!ije s&raCivao je s prosvjedni-i"a. Po1eo je "asovni Dbijeg
ispod +as!aveE 1lanova i s&p&!nika par!ije, kao i "nogi% d&;nosnika va;ni%
dr;avni% ins!i!&-ija. Poli-ija je ignorirala +apovijedi i javno se &s!r&1avala
posl&a!i po+iv hardliners i+ prakog vods!va ko"&nis!i1ke par!ije da prosvjede
&g&i silo". (r%ovni +apovjednik 1e%oslova1ke vojske, general (a-lavlk, i+javio
je da se or&;ane snage nee okren&!i pro!iv naroda F2radle, 8992, 9:G.
Par!ijsko" s& vods!v& i+"i-ala najva;nija sreds!va vlas!i. Beneralni sekre!ar
Ko"&nis!i1ke par!ije ods!&pio je 2<. s!&denoga, a <. prosin-a ods!&pio je i B&s!av
7&s^k, predsjednik Je%oslova1ke So-ijalis!i1ke >ep&blike. S!ari ko"&nis!i1ki
parla"en! i+abrao je 29. prosin-a (^-lava 7avela +a novog predsjednika dr;ave.
Pobjede 1ekoga BraCanskog for&"a FL0G i slova1ke Kavnos!i pro!iv nasilja
F(PNG & prvi" slobodni" i+bori"a & lipnj& 8990. sa"o s& +ape1a!ile one !o se
dogodilo davno prije# kolaps s!arog re;i"a, po!p&n& s"jen& eli!a ko"&nis!i1kog
re;i"a i pre&+i"anje dr;avne vlas!i od s!rane opo+i-ije "obili+irane &
dogaCaji"a i+ s!&denoga.
$oliko o dogaCaji"a. Pi!anje !o se pos!avlja s gledi!a !eorija
!ransfor"a-ije glasi# je li !aj slo" bio n&;anM Za!o je kolabirao &pravo
1e%oslova1ki ko"&nis!i1ki s&s!avM Za!o dijelovi s!ari% re;i"ski% eli!a nis& "ogli
&!je-a!i na b&d&i pro-es !ransfor"a-ije, kao !o se !o na ra+li1i! na1in dogodilo &
2&garskoj i >&"&njskoj Fkon!rola odo+goG ili & Poljskoj i MaCarskoj Fpogodbena
pro"jena s&s!avaGM
A+ perspek!ive !eorije ak!era odgovor se 1ini jasni". 2r+ raspad re;i"a,
nenasilno i br+o ra+vlaivanje par!ijskoga i dr;avnog vods!va posreds!vo"
"asovnog Dbijega ispod +as!aveE vlas!i!i% dr;avni% d&;nosnika !e i+jave poli-ije i
vojske o ne&!ralnos!i &!je-ali s& na !o da na s!rani ko"&nis!i1kog re;i"a nije vie
bilo nijednog ak!era sposobnog da djel&je. Na s!rani opo+i-ije nije bilo
:?:
organi+iranog pokre!a koji bi poka+ivao "akar po1e!ne kvali!e!e ak!era kao !o s&
poljska Solidarnos!, poljska Ka!oli1ka -rkva ili KL>. $o vrijedi i +a "al&
sk&pin& disidena!a DPovelja HHE. 'ko ni na jednoj s!rani ne"a djela!no sposobni%
ak!era, ne "o;e bi!i ni pregovora. 9pravo je !ako bilo & Je%oslova1koj &
s!&deno"e 89I9. F>*b, 899<, 2I<G. Pod doj"o" slo"a s!r&k!&ra svoje vlas!i,
eli!e s!arog re;i"a predale s& dr;avn& vlas! neorgani+iranoj 1e!i disidena!a, koja
se !ek & posljednjoj fa+i agonije re;i"a i neposredno nakon nje Fkra!koro1noG
pre!vorila & djela!no sposobnoga poli!i1kog ak!era kojega pod&pire s!anovni!vo.
Na pi!anje o &+rok& kolapsa i nevjeroja!nos!i pogodbene pro"jene s&s!ava
ili !ransfor"a-ije kojo" se &pravlja odo+go nipo!o se ne "o;e +adovoljavaj&e
odgovori!i &ka+ivanje" na !o da nije bilo ak!era !ransfor"a-ije. Ker, dalekose;no
sljedee pi!anje glasi# +a!o ni na s!rani re;i"a ni na s!rani dr&!va nis& nas!ali
djela!no sposobni ak!eri !ransfor"a-ijeM 4&boki &+rok "ora se ponajprije !ra;i!i &
karak!er& a&!okra!skog s&s!ava.
83H
=in+ i S!epan F8993, :8HG o+na1ili s& 1e%oslova1ki ko"&nis!i1ki s&s!av
kao D+a"r+n&!i pos!!o!ali!arni re;i"E. $o +na1i da se pos!s!aljinis!i1ki re;i" na
osi s&s!av@ F&sporedi!i odj. 8G nije kre!ao & +oni a&!ori!arni% s&s!ava vladavine,
kao & Poljskoj nakon 89?3. i kasnije & MaCarskoj. DPrako proljeeE os!alo je
kra!ko "eC&ra+doblje nakon kojega s& se re;i"ske eli!e pod vods!vo" 7&s^ka
ope! +a!vorile i res!aljini+irale s&s!av. Nije dolo ni do refor"i, kao & MaCarskoj
893I, koje bi -ivilno" dr&!v& dale "akar "ali sa"os!alan pros!or +a
sa"oorgani+iranje, ni!i se ra+vila 1e%oslova1ka Perestrojka &sporedo s ono" &
Sovje!sko" Save+& nakon 89I?. Posljedi-a +a!varanja s!aljinis!i1kog s&s!ava bila
je ne"og&nos! nas!anka i refor"ski% so$tliners &n&!ar re;i"a, i &+aja"no
pre"re;enoga -ivilnog dr&!va koje je sposobno kolek!ivno djelova!i. >a+vio se,
kao & 4> Nje"a1koj, spe-ifi1ni kasnoko"&nis!i1ki &govor o vladavini, pre"a
koje"& je re;i" od&s!ao od !radi-ionalne dr&!vene "obili+a-ije, ra+"jenj&j&i
skro"n& "a!erijaln& sig&rnos! +a poli!i1k& apa!ij& i javni "ir. No!orni re"e!i!elji
!oga &govornog "ira, kao DPovelja HHE, bili s& i+ni"ka. $ako karak!er
D+a"r+n&!ogaE kva+i!o!ali!arnog re;i"a nije dop&!ao nas!anak djela!no
sposobni% eli!a ni na s!rani re;i"a ni!i na s!rani dr&!va, koje bi pregovori"a ili
kon!rolo" odo+go &pravljale !ijeko" pro-esa !ransfor"a-ije.
2. 5. .olaps re#ima i kraj dr#ave! pose(an sluaj '6 -jemake
A+ perspek!ive !eorije !ransfor"a-ije i pro"jena re;i"a & 4> Nje"a1koj prije se
"o;e opisa!i kao kolaps nego kao Drevol&-ijaE
83I
FMerkel, 8998, :0. i d.O Lffe,
899<, <:O 2e"e, 899<, 9?O =in+ i S!epan, 8993, :22G. No, kako je kolapso"
re;i"a Kedins!vene so-ijalis!i1ke par!ije Nje"a1ke FS54G nes!ao i !e"elj
pos!ojanja -ijele 4> Nje"a1ke kao dr;ave, 4> Nje"a1k& !reba anali+ira!i kao
Dposeban sl&1ajE. Poja" D"irna revol&-ijaE, koji se veino" koris!i & p&bli-is!i-i
83H
(a;an &!je-aj !ipa a&!okra!skog re;i"a na !ijek !ransfor"a-ije ope!ovano je is!i-ao, i prije
pro"jena s&s!ava & As!o1noj 5&ropi, P%ilippe S-%"i!!er FS-%"i!!er, 89I?O LV4onnell i S-%"i!!er,
89I3O Karl i S-%"i!!er, 8998G.
83I
(a;ni dijelovi odjeljka o 4> Nje"a1koj oslanjaj& se na "oj 1lanak DWar&" bra-% das 44>)
>egi"e +&sa""enME FMerkel, 8998, 89. i d.G.
:?<
i poli!i1ko" disk&rs&, prejednos!rano is!i1e "irno revol&-ionarno djelovanje, jer
je & &+ro1no" lan-& g&bi!ka legi!i"nos!i, vanjskopoli!i1kog pri!iska i "asovnog
prosvjeda ono !ek na !ree"& i posljednje" "jes!&. Ni & revol&-ija"a ni &
slo"ovi"a re;i"a ne "og& prije !oga nas!a!i pregovara1ki sposobni so$tliners na
s!rani re;i"a. Kako se 4> Nje"a1ka, kao i Je%oslova1ka, osa"dese!i% godina
"o;e o+na1i!i kao D+a"r+n&!i pos!o!ali!arni re;i"E, & jesen 89I9. nije bilo
"og&e profiliranje sk&pine refor"ski% ko"&nis!a &n&!ar kr&!o organi+iranog
vods!va Kedins!vene so-ijalis!i1ke par!ije Nje"a1ke FS54G.
839
L!varanje &velike
+a!vorenoga a&!okra!skog re;i"a 4> Nje"a1ke nije se s!oga dogodilo na
ini-ija!iv& dijelova vods!va S54)a, kao !o se dogodilo 89II. &n&!ar
So-ijalis!i1ke radni1ke par!ije MaCarske FS+^bY, 899:, 8IG. 4o lje!a 89I9. & 4>
Nje"a1koj nije "oglo bi!i ni govora o neko"e prosvjedno" pokre!& koji bi
dosegn&o sposobnos! djelovanja Solidarnos!i ili sa"o i+ra;ajnos! -ivilnog dr&!va
& MaCarskoj FKnabe, 8990G. Apak, "asovni prosvjed koji je nas!ao & kasno lje!o
i"ao je po!p&no jednak& &log& & pad& re;i"a S54)a. No, njega !reba ) kako
+na1enjski, !ako i vre"enski ) pri"jereno svrs!a!i & &+ro1ni lana- kri+e
legi!i"nos!i, vanjskopoli!i1ke pro"jene i &n&!arnjega poli!i1kog prosvjeda.

Gu"itak legitimnosti re/ima !0,>a
Poli!i1ki s&s!avi "og& proi+ves!i legi!i"nos! koja osig&rava nji%ov ops!anak na
ra+li1i!i" ra+ina"a. Najva;nije ra+ine legi!i"a-ije jes&# privredna i poli!i1ka
ra+ina, ra+ina pravne dr;ave i dr;ave blagos!anja, ideoloko)"oralna i
na-ionalno)dr;avna ra+ina FMerkel, 8998, :2. i d.G.

Privredna razina legitima%ije
Pre"da se -en!ralno &pravljane +apovjedne privrede ne "og&, neovisno o
okolnos!i"a, "jeri!i "akroekono"ski" i "ikroekono"ski" poka+a!elji"a
kapi!alis!i1ki% narodni% privreda, danas +na"o da s& se s!r&k!&rno pos!avljene
ne&1inkovi!os!i i s&s!avo" &vje!ovana odbojnos! pre"a inova-ija"a ekono"ije
4> Nje"a1ke osa"dese!i% godina kon-en!rirale & bri+an!noj privrednoj kri+i.
$e;nja ka a&!arkiji i +a!varanje do"ae privrede & odnos& pre"a svje!sko"
!r;i!& & 4> Nje"a1koj s& N kao i & svi" ko"&nis!i1ki" s&s!avi"a N obesna;ili
sve vee &1inke ko"para!ivni% !rokovni% prednos!i "eC&narodne podjele rada.
Slabo privredno na!je-anje, nedos!a!na &s"jerenos! na po!ra;nj&, visoke
s&bven-ije, nedos!a!ni po!i-aji +a &1inak, nedos!a!na "o!iva-ija proi+voCa1a i
iskrivljeni s&s!av -ijena 1inili s& privred& ne&1inkovi!o" i &s"jereno" na
proi+vodnj& "i"o po!reba s!anovni!va. Nas&pro! vods!v& S54)a, koje je
privredni napredak &vijek "jerilo s!andardi"a na pros!or& (aravskog &govora i
&"irivalo se !a"onjo" Dvodeo" &logo"E & !e%nologiji, po!roa1ke ;elje
839
4o r&jna 89I9. & Poli!biro& S54)a nis& se "ogli prepo+na!i so$tliners. Kad je pod pri!isko"
prosvjeda veina & Poli!biro& prisilila bolesnoga 5ri-%a 7one-kera da se pov&1e i jednoglasno
odredila 5gona Kren+a +a njegova nasljednika, prvi s& p&! bile vidljive ra+like & pogled& pro-jene
s!anja &n&!ar vods!va S54)a. Apak, sk&pina oko Kren+a i S-%abo,skoga ne "o;e se odredi!i kao
refor"ski ko"&nis!i1ki so$tliners koji s& ;eljeli pro"jen& re;i"a.
:??
graCana 4> Nje"a1ke & velikoj s& "jeri bile obilje;ene s!andardo" +apadni%
proi+voda kojega i" je prenosila +apadna !elevi+ija. Svakodnevni g&bi-i
legi!i"nos!i "orali s& i"a!i posljedi-e +a re;i" koji je dr&!veni napredak vrlo
sna;no i+ra;avao & prod&k!ivis!i1ki" ka!egorija"a. $aj sra+ i+"eC& sl&;benog
+aklinjanja & vlas!i!i privredni napredak i spo+naje graCana o proi+vodnoj i
po!roa1koj prednos!i Zapada ni & jednoj dr&goj +e"lji As!o1nog bloka nije i"ao
!akvo +na1enje kao & is!o1no" dijel& nje"a1ke dr;ave, kojega je go!ovo po!p&no
pokrivala +apadnonje"a1ka !elevi+ija.
Politika razina legitima%ije

Nas&pro! +apadni" de"okra-ija"a, & 4> Nje"a1koj N kao ni & os!ali"
ko"&nis!i1ki" dr;ava"a As!o1ne 5&rope N nije bilo poli!i1kog pos!&pka koji bi
posreds!vo" re+&l!a!ski nei+vjesnoga s&djelovanja graCana & poli!i1ko"
oblikovanj& +e"lje proi+veo s&glasnos! s!anovni!va sa s&s!avo" vladavine.
>i!&alna poli!i1ka par!i-ipa-ija !o je "ogla sa"o djelo"i-e i privre"eno &
D%erojskoj fa+iE an!ifai+"a i so-ijalis!i1ke i+gradnje pedese!i% godina. 0ak!i1ni
polo;aj S54)a kao vodee par!ije Fi Poli!biroa kao prave odl&1iva1ke ins!an-ijeG
naposlje!k& je 893I. +apisana i de iure & Dso-ijalis!i1ki &s!avE 4> Nje"a1ke.
Je!iri "ale Dprija!eljske s!rankeE F7one-kerG N .49, =4P4, N4P4, 424 N i
D"asovne organi+a-ijeE pop&! Slobodnog save+a nje"a1ki% sindika!a F04B2G
bile s& ok&pljene & de"okra!sko" blok& i podreCene vods!v& i kon!roli S54)a &
Na-ionalnoj fron!i. S!ranka"a bloka pri+na! je sa"o Dsavje!odavni s!a!&sE
F=o%"ann, 89I9, <H8GO sindikalni save+ nikad se nije oslobodio podreCene
f&nk-ije D!rans"isijskog re"enaE vodee par!ije, odnosno +aklj&1aka Poli!biroa
FS!ari!+, 89I9, :08. i d.G. Na podlo+i &naprijed &!vrCene podjele f&nk-ija i vlas!i
i+bori nis& "ogli proi+ves!i legi!i"a-ijski sadr;aj, koji je bio neodvojivo pove+an
&pravo s kon!ingen!no& nji%ovi% re+&l!a!a. 9 podr;avljeno" dr&!v& 4>
Nje"a1ke bili s&, dod&e, o!voreni kon!rolirani i ri!&ali+irani kanali par!i-ipa-ije,
ali nis& bile predviCene al!erna!ivne "og&nos!i i+bora graCana. 4e"okra!ska
legi!i"a-ija dr;ave ne "o;e pak nas!a!i ondje gdje dr;ava a&!okra!ski i
ekskl&+ivno definira, kon!rolira i sank-ionira dr&!vene in!erese FMerkel, 8998,
:<G. >i!&ali+irani obli-i par!i-ipa-ije, koji nis& i"ali posljedi-a +a sredinje
poli!i1ke odl&ke, nis& "ogli pop&ni!i !aj nedos!a!ak.
;egitima%ija na razini pravne dr/ave
A i+vor legi!i"a-ije pravne dr;ave bio je na va;no" "jes!& +a!voren +a dr;av&
4> Nje"a1k&. Karak!er pravne dr;avnos!i nekog re;i"a "jeri se osobi!o pre"a
njegov& +akonodavs!v&, &pravi i pravos&C&. Na sva !ri podr&1ja re;i" 4>
Nje"a1ke poka+ivao je +na!ne defi-i!e & pravnoj dr;avi. 9 4> Nje"a1koj veina
pravni% nor"i nije donoena +akoni"a parla"en!a, dakle 4o"a naroda, nego
&redba"a i+vrne vlas!i, Minis!arskog vijea, kojega je kon!rolirao Poli!biro
S54)a FWolf, 8990, 2?2G. 9s!avnopravno propisana ovlas! 4o"a naroda da
&spos!avlja pravo bila je +aobiCena. Nije pos!ojao 9s!avni s&d koji bi preispi!ivao
gene+& i sadr;aj doneseni% pravni% nor"i.
:?3
Pravna dr;avnos! nije sa"o ve+ana +a propis o pos!&p-i"a nas!anka
nor"i !o ga &!vrC&je &s!avno pravo. Lna se osobi!o os!var&je & "og&nos!i
preispi!ivanja djelovanja dr;ave na !e"elj& !i% nor"i, a od s!rane neovisni%
s&dova. Ldl&1&j&a kon!rolna ins!an-ija graCana & odnos& pre"a dr;avi na !o"
s& "jes!& &pravno pravo i &pravno s&ds!vo. 9 4> Nje"a1koj je pak dr;avna
&prava i"ala nekon!roliran pros!or +a slobodn& pro-jen& & odnos& pre"a
graCani"a. BraCanin se nije "ogao ;ali!i na &pravne ak!e dr;ave. Pos!ojanje
&pravnog s&da nije bilo spojivo s "arksis!i1ko)lenjinis!i1ko" filo+ofijo" o
iden!i!e!& dr;ave i dr&!va.
Pre"da se Dpre!e;an brojE svi% ka+neni% djela i -ivilno)pravni% pos!&paka
odvijao pre"a prav& i +akon&, !ri s& nedos!a!ka N a&!okra!sko donoenje nor"i,
represivno poli!i1ko ka+neno pravo i nedos!a!ak &pravnog s&ds!va N i"ali osobi!o
delegi!i"iraj&i &1inak na re;i" S54)a. $o je sprje1avalo da preos!ali ele"en!i
pravne dr;ave proi+ved& s!anovi!& lojalnos! pre"a re;i"& i+ pravnog s&s!ava.
;egitima%ija na razini dr/ave "lagostanja

>a+ina sig&rnos!i so-ijalne dr;ave vjeroja!no je bio onaj ele"en! s&s!ava koji je
najprije "ogao s!vori!i ograni1en& legi!i"nos! re;i"a S54)a F2e"e, 8990G. A+
s&s!ava dr;avnog so-ijali+"a 4> Nje"a1ke &velike s& bili isklj&1eni
s!andardi+irani so-ijalni ri+i-i & ;ivo!& FS-%"id!, 2003, 8:I. i d.G. 4> Nje"a1ka
je dois!a &spos!avila naj+a%!jevnije &sl&ge dr;ave blagos!anja "eC& svi"
dr;ava"a na podr&1j& (aravskog &govora. Lsi" !oga, graCani 4> Nje"a1ke
s"a!rali s& vlas!i!a dos!ign&a & so-ijalnoj poli!i-i N kao !o s& dr;avni s&s!av
+dravs!va, skrb o dje-i ili pravo na rad N ra+vijeniji"a od oni% & S> Nje"a1koj.
A+ perspek!ive so-ijalne poli!ike, re;i" S54)a !e"eljio se na jednoj vrs!i
so-ijalnog &govora pre"a koje"& je dr;ava Dra+"jenjivalaE "a!erijaln& sig&rnos!
i podnoljiv& ra+in& blagos!anja i po!ronje +a ograni1enje slobode kre!anja i
&skraivanje prava na poli!i1ke slobode. A dok je !aj Dso-ijalni &govorE
nedvojbeno s!vorio odreCen& obve+nos! & s!arije" nara!aj&, & "laCe" nara!aj&,
koji & prolos!i nije do;ivio &sporediv& "a!erijaln& nevolj&, o1i!o je i+g&bio
obve+nos! FS!ari!+, 8990, 2:. i d.G. Posljedi-e s& se+ale od kri+a & profesionalnoj
"o!iva-iji do -ini1nog dis!an-iranja od dr;avne vlas!i 4> Nje"a1ke.
Ideoloko>moralna razina legitima%ije
DMarksi+a")lenjini+a"E je &vijek & neko"e defor"irano" oblik& odreCivao
okvir sl&;benog disk&rsa &n&!ar kojega s& eli!e s!arog re;i"a pok&avale
legi!i"ira!i svoj& poli!ik& & odnos& pre"a Dsvoji" podani-i"aE F=&kes, 8990,
<<0G. Kao poli!i1ki "oral, "arksi+a")lenjini+a" je &s"jeren na b&d&nos!. Ln
obeava osloboCenje od klasne vladavine, priva!nog vlasni!va, ira-ionalnos!i
!r;ini% odnosa, o!&Cenja i i+rabljivanja 1ovjeka po 1ovjek&. Lbeava dr&!vo
osloboCeno osk&di-e i ira-ionalnos!i, & koje"& je raspodjela dobara organi+irana
pre"a po!reba"a lj&di. Pre"a MarPovoj es%a!olokoj povijesnoj perspek!ivi,
lj&di prvi p&!, svjesno i kolek!ivno, sa"i s!varaj& svoj& povijes!. $aj ra+voj
+avrava besklasni" dr&!vo" N D-ars!vo" slobodeE FMarP, 89?HG.
:?H
$a o"jektivistika povijesna perspek!iva, obra+la;e S!even =&kes F8990,
<:HG, i+isk&je "onis!i1k& e!ik& koja !ra;i od graCana da od&s!an& od konkre!nog
"no!va pojedina1ni% in!eresa i pri%va!e Dobjek!ivnoE i kolek!ivno s!ajali!e.
A+os!an& li vidljivi, djelo"i1ni "a!erijalni &spjesi na p&!& & D-ars!vo slobodeE,
osobi!o & &sporedbi s Dira-ionalni"E kapi!alis!i1ki" dr&!vi"a, "arksis!i1ko)
lenjinis!i1ka ideologija +apada & p&n& opasnos! da se pre!vori & al!r&is!i1n& e!ik&.
Neposredna nagrada pojedin-& sas!oji se sa"o od svijes!i da posjed&je Dvii
"oralE i da je na s!rani povijesne is!ine. $akva je e!ika na glineni" noga"a.
Poli!i1ke eli!e, koje svoja dr&!va obve+&j& na !& povijesno)filo+ofijsk&
perspek!iv&, srednjoro1no "oraj& poka+a!i i "a!erijalne &spje%e koji bi
vjerodos!ojano doka+ivali da se dois!a nala+e na pravo" p&!&. ' s&s!av realnog
so-ijali+"a & 4> Nje"a1koj, kao i & svi" ko"&nis!i1ki" s&s!avi"a As!o1nog
bloka, nije "ogao &pravo !o.
2ilo je &pravo s&pro!no# nis& sa"o i+os!ali "a!erijalni &spjesi, nego je bio
sve o1i!iji dvos!r&ki "oral re;i"a. Propaganda re;i"a S54)a ri!&ali+irani" je
disk&rsi"a sl&;beno prokla"irala napredak, "ir, so-ijaln& pravd& i &spos!av&
jednaki% ;ivo!ni% &vje!a. S!varno s& pak &spos!avljena +asebna po!roa1ka !r;i!a
na koji"a je no"enkla!&ra i"ala pris!&p -ijeloj pale!i proi+voda +apadnoga
klasnog neprija!elja, dok je Dvodea klasaE radnika "orala 1eka!i na "anje
vrijedne robe so-ijalis!i1ke proi+vodnje.
Pre"da se "o;e pos&"nja!i & !o da vii "oral al!r&is!i1ne e!ike "o;e
odolje!i isk&enji"a vidljivo &spjenijeg &!ili!ari+"a !r;ini% dr&!ava, +bog
dvos!r&kog "orala re;i"a s ideoloki" se res&rsi"a ;r!v&j& i legi!i"a-ijski
po!en-ijali, koje bi & fa+i slo"a re;i"ske eli!e "ogle &nije!i kao pregovara1k&
"as& & odnos& pre"a graCani"a koji prosvjed&j&. A kasno refor"irani ko"&nis!i
oko Modro,a i+g&bili s& svak& vjerodos!ojnos! & fa+i slo"a +bog svoje vjernos!i
re;i"& koje s& se dr;ali do kraja.
Navedeni legi!i"a-ijski proble"i & ra+li1i!oj s& "jeri pri!iskali sve
ko"&nis!i1ke re;i"e & As!o1noj 5&ropi. No, & &sporedbi s 4> Nje"a1ko" oni
nis& i"ali jedan spe-ifi1ni proble"# nji%ovo dr;avno pos!ojanje nije bilo
neposredno ve+ano +a sposobnos! pre;ivljavanja dr&!venog pore!ka realnog
so-ijali+"a. 9pravo se !& is!o1nonje"a1ki dio dr;ave s&kobio s posebni"
proble"o" ops!anka.
;egitima%ija na razini na%ionalne dr/ave
Zbog podjele Nje"a1ke i karak!era re;i"a, dr;avno" vods!v& 4> Nje"a1ke nis&
bile na raspolaganj& klasi1ne pon&de +a iden!ifika-ij& na-ije kao narodne na-ije,
k&l!&rne na-ije ili dr;avljanske na-ije F=epsi&s, 89I2, 28. i d.G. Pok&aj rjeenja
proble"a na-ionalne dr;ave pedese!i% je godina doveo do dok!rine o Ddvje"a
dr;ava"a & jednoj na-ijiE. Nas!ojei se !o vie ra+grani1i!i & odnos& pre"a S>
Nje"a1koj i prob&di!i na-ionaln& svijes! As!o1ni% Nije"a-a onkraj pon&da
narodnoga, k&l!&rnoga i dr;avljanskog iden!i!e!a, vods!vo S54)a pok&alo je
o"og&i!i !vorb& i+vornog iden!i!e!a 4> Nje"a1ke po"o& poj"a DklaseE.
2lasna na%ija, & kojoj je legi!i"a-ijska fig&ra so-ijali+"a nadila+ila kolek!ivn&
narodn& i k&l!&rn& na-ij& koja se dijelila sa Zapadno" Nje"a1ko", !rebala je
:?I
Dbi!i i kri!erij +a opravdanje vanjski% grani-a i &n&!arnjeg &reCenja 4>
Nje"a1keE F22G. Zbog privredni%, poli!i1ki% i ideoloki% legi!i"a-ijski%
proble"a graCani, &s!vari, nis& pri%va!ili !& iden!ifika-ijsk& pon&d&. 9 4>
Nje"a1koj nije &spjela kons!r&k-ija so-ijalis!i1koga na-ionalnog osjeaja.
>e;i" S54)a bio je s&o1en s !i" proble"i"a legi!i"nos!i &br+o nakon
!o je nas!ao. Zao!ravanje ideoloko)"oralne kri+e i sve vei sra+ & odnos&
pre"a blagos!anj& S> Nje"a1ke osa"dese!i% godina ne "og& objasni!i !ren&!ak
slo"a. 6!ovie, doda!no !reba objasni!i +a!o s& se latentni proble"i legi!i"nos!i
re;i"a 4> Nje"a1ke & odreCeno" !ren&!k& pre!vorili & akutnu kri+& ops!anka
re;i"a i dr;ave. 9+roke !reba ponajprije !ra;i!i & pro"jeni 1i"benika
vanjskopoli!i1kog kon!eks!a.
Danjskopolitiki pritisak
9 a&!okra!sko" re;i"& koji ne raspola;e liberalnode"okra!ski" pos!&p-i"a kao
kons!i!&!ivni" i+vori"a legi!i"nos!i, & koje"& nis& ins!i!&-ionali+irana ja"s!va
graCanina kao & pravnoj dr;avi i gdje ne pos!oji iden!ifika-ija s na-ionalno"
dr;avo", +na!ni la!en!ni proble"i legi!i"nos!i "og& pos!a!i osobi!o vir&len!ni"a
onda kada se &sko pove+ane, s&sjedne a&!okra!ske dr;ave refor"iraj&, a
vanjskopoli!i1ka ja"s!va ops!anka revidiraj&. P&ni des!abili+iraj&i &1inak obij&
pro"jena & vanjskoj poli!i-i pogodio je +a"r+n&!i or!odoksni ko"&nis!i1ki re;i"
4> Nje"a1ke od 89I9. Lpo+i-ija & Poljskoj !e refor"e & Poljskoj, MaCarskoj i
Sovje!sko" Save+& o1i!o s& 89II)89I9. i & is!o1noe&ropski" dr&!vi"a
okon1ale fik-ij& o jedins!veno"e so-ijalis!i1ko" ra+voj& &n&!ar As!o1nog bloka.
Kao posljedi-a, a &jedno i sve ja1a pokre!a1ka snaga !i% refor"i, djelovalo je
kona1no od&s!ajanje od Dso-ijalis!i1kog in!erna-ionali+"aE i 2re;njevljeve
dok!rine, koje se dogaCalo e!apno od 89IH. do 89I9. >efor"e & Poljskoj i
MaCarskoj, kao i pro"jena re;i"a & 4> Nje"a1koj pos!ali s& openi!o +a"islivi
!ek nakon o!klanjanja opasnos!i od in!erven-ije pos!rojbi (aravskog &govora.
Najkasnije od Borba1ovljeva govora & povod& proslave 1e!rdese!e oblje!ni-e 4>
Nje"a1ke & lis!opad& 89I9. i s!anovni!vo 4> Nje"a1ke i vr% S54)a "ogli s&
poi od !oga da sovje!ske pos!rojbe koje s& bile s!a-ionirane & 4> Nje"a1koj
F:I0.000 lj&diG nee &1ini!i ni!a kako bi nasilno &g&ile prosvjedne ak-ije pro!iv
re;i"a. $i"e je kona1no pov&1eno sovje!sko ja"s!vo ops!ank& 4> Nje"a1ke.
As!odobno s& Perestrojka & SSS>)&, &spjesi Solidarnos!i & Poljskoj i
!r;inoprivredne i poli!i1ke refor"e & MaCarskoj proi+veli nek& vrs!& +ara+nog
&1inka "eC& graCani"a 4> Nje"a1ke. Kako se & !o" s!anj& vods!vo S54)a
poka+alo posebno neskloni" refor"a"a, ak&!no s& se +ao!rili la!en!ni
legi!i"a-ijski defi-i!i. 9 !oj je fa+i & 4> Nje"a1koj pos!ao o1i!i" &pravo
klasi1an sl&1aj prop&!ene poli!i1ke prilagodbe, !o s& i re;i" i sve re;i"ske eli!e
& kra!ko" vre"en& pla!ile g&bi!ko" svake poli!i1ke vlas!i.
No, ni kri+a legi!i"nos!i re;i"a S54)a, pres!anak sovje!skog ja"s!va
ops!anka i nesposobnos! poli!i1ki% eli!a +a refor"e ne objanjavaj&
+adovoljavaj&e slo" -ijelog s&s!ava. Posljednja ko-ki-a objanjenja "ora se
po!ra;i!i & djelovanj& s!anovni!va 4> Nje"a1ke. A !& pos!oje neke posebnos!i
koje s& objanjive sa"o i+ dr;avne podjele Nje"a1ke.
:?9
(asovni prosvjedi i masovni "ijeg
Kri+e legi!i"nos!i nekog s&s!ava "og&, dod&e, po"oi & !o"e da se
opor!&ni!e!ni pros!ori kolek!ivnog djelovanja objasne "o!ivi"a i g&bi!ko"
vanjskopoli!i1ke po!pore, ali ne "og& objasni!i sa" pad re;i"a, njegove oblike,
njegov &spje%. Za !o je po!reban doda!an &vid & mikrologiku kolek!ivnog
djelovanja. ' on se s!je1e nadove+ivanje" na ra+"iljanje !eore!i1ara djelovanja
'da"a Pr+e,orskoga F89I3G i jedn& arg&"en!a-ijsk& fig&r& ekono"is!a 'lber!a
L. 7irs-%"ana F89H0G.
9 !eorijskoj s!&diji o proble"i"a de"okra!ske !ransfor"a-ije Pr+e,orski
je pisao F89I3, ?8. i d.G# DS!abilnos! nekog re;i"a ne 1ini legi!i"nos! njegova
par!ik&larnog s&s!ava do"ina-ije nego pris&!nos! ili ods&s!vo preferabilni%
al!erna!ivaE. Pre"da po!p&n g&bi!ak legi!i"nos!i ne i+a+iva n&;no, kao !o s"o
poka+ali, Dpreferabilne al!erna!ive s&s!av&E "eC& graCani"a, !i"e se
+adovoljavaj&e ne objanjava +a!o se i kako & odreCeno"e %is!orijsko" s!anj&
lj&di pob&nj&j& pro!iv re;i"a kojega s& do!ad !rpjeli. Mora se, dakle, objasni!i
+a!o s& graCani 4> Nje"a1ke & jesen 89I9. "asovno pre&+eli ri+ik prosvjednog
ponaanja koje je bilo opo+i-ijsko pre"a re;i"&, a od kojega do!ad nis& pre+ali
sa"o "alobrojni &vjereni disiden!i. $eorija ra-ionalnog i+bora daje neke va;ne
&p&!e o !o"e#
pojedina1ni" poli!i1ki" djelovanje" po pravil& &pravlja ra-ionalna
ra1&ni-a o !rokovi"a i koris!i"aO
i kolek!ivno djelovanje "o;e se objasni!i sa"o po"o& "ikrologike
&!ili!aris!i1ke ra1&ni-e pojedina-a koji s& pripravni djelova!iO
ak!eri biraj& on& al!erna!iv& djelovanja od koje o1ek&j& najvee
koris!iO
"oraj& se i+gradi!i os!varive al!erna!ive s&s!av&.
Prosvjed & a&!okra!ski" s&s!avi"a vladavine &!oliko je vjeroja!niji
&koliko se realis!i1nije oslikavaj& pro"jene ili 1ak al!erna!ive s&s!av& be+ veliki%
pojedina1ni% ri+ika. Pre"a !eoriji ra-ionalnog djelovanja, graCani 4> Nje"a1ki &
jesen 89I9. bili s& s!avljeni pred sljede& ra1&ni-&# ako od s&djelovanj& &
prosvjed& pre!e;& o1ekivane koris!i ) kao !o s& proirenje pojedina1ni% prava na
slobod&, proirenje poli!i1ke par!i-ipa-ije, &voCenje vee slobode kre!anja ili
poveanje i+gled@ & profesionalno" ;ivo!& N nad o1ekivani" !rokovi"a
prosvjeda N kao !o s& daljnje ograni1avanje pros!ora individ&alnog ;ivo!a,
profesionalne !e!e ili +a!vorske ka+ne, onda s& pri!isak na a&!okra!ski re;i" i
prosvjed pro!iv njega ra-ionalni, odgovorni i s!oga s"isleni. $a ra1&ni-a & prilog
korisnosne s!rane "ora bi!i pres&dna "eC& pre"ono" veino" prosvjednika.
Masovna pro"jena ra1&ni-e objanjiva je ponaanje" Sovje!skog Save+a i
vidljivi" slabos!i"a & djelovanj& vods!va 4> Nje"a1ke & odnos& pre"a
Drep&bli-i bijegaE "nogi% graCana preko MaCarske i Praga & jesen 89I9. 9
!ren&!k& & koje"& "nogi graCani !ako kalk&liraj&, D+akon velikog brojaE i"a
spe-ifi1an &1inak na prosvjed. Nai"e, poveanje" broja prosvjednika s"anj&je
:30
se pojedina1ni ri+ik od s&djelovanja FPr+e,orski, 89I3, :83G. 6!o vie lj&di
s&djel&je & de"ons!ra-ija"a, !o s&djelovanje & de"ons!ra-ija"a pos!aje
ra-ionalniji" +a sve vie graCana, b&d&i da "og& o1ekiva!i i+ravn& posljedi-&
prosvjeda. S dr&ge s!rane, "asovni prosvjed 1ini sve nera-ionalnijo" o!voren&
represij& re;i"ski% hardliners, jer nje+in &spje% nije vjeroja!an, a pove+an je i s
visoki" !rokovi"a +a re;i"ske eli!e F"eC&narodno i+openje, po!p&na
diskredi!a-ija & s!anovni!v&, opasnos! od ka;njavanja nakon g&bi!ka vlas!iG. A+
naknadni% anke!a danas "o;e"o rekons!r&ira!i da vie od dvije !reine
!ako+vani% vode1ih snaga F5insa!+lei!&ngenG nije s"a!ralo da je nasilno g&enje
prosvjeda legi!i"no F=in+ i S!epan, 8993, :2:G.
$a "ikrologika kolek!ivnog djelovanja "o;e se &gradi!i & s%e"&
objanjenja koj& je 'lber! L. 7irs-%"an F89H0G dobio kako i+ reak-ije po!roa1a
na !vr!ke, !ako i i+ reak-ije graCana na poli!i1ke organi+a-ije. 7irs-%"an
obra+la;e da s& po!roa1i"a ili graCani"a, & na1el&, o!vorene !ri !e"eljne op-ije
djelovanja & odnos& pre"a !vr!ka"a odnosno poli!i1ki" organi+a-ija"a# e<it,
voi%e i lo=alt=. 'ko k&pa- nije +adovoljan proi+vodo" neke !vr!ke, okren&! e se
konk&ren-iji Fe<itGO ne odobrava li 1lan s!ranke va;ne odl&ke svoje s!ranke, po
pravil& e najprije prosvjedova!i Fvoi%eG, !e nakon ponovnoga ne&spjenog
prosvjeda is!&pi!iO ako je k&pa- ili 1lan s!ranke +adovoljan !vr!ko" ili s!ranko",
+adr;a! e odanos! Flo=alt=G pre"a nji"a. $e !ri "og&nos!i djelovanja "og& se
pri"ijeni!i i na graCane 4> Nje"a1ke & jesen 89I9.
Kad je MaCarska & r&jn& 89I9. od&s!ala od D+ajedni-e sig&rni% grani-aE s
4> Nje"a1ko", prvi p&! od i+gradnje Zida 8938. s!anovni!v& 4> Nje"a1ke
o!vorila se op-ija e<ita, !o jes! op-ija nap&!anja +e"lje. Mog&nos! odlaska & S>
Nje"a1k& preko MaCarske iskoris!ili s& najprije "laCi graCani. L%rabreni
slabo& djelovanja re;i"a pro!iv !og vala bijega, graCani 4> Nje"a1ke i+n&dili
s& odla+ak i preko +apadnonje"a1ki% veleposlans!ava & Prag& i (aravi. Ne"o
vods!va S54)a da djel&je pro!iv odlaska s!o!ina s!anovnika 4> Nje"a1ke sve je
vie o%rabrivala graCane & sa"oj +e"lji da podign& svoj voi%e. Prosvjed
pojedina1ni% osoba, koji je neko bio pojedina1no vrlo ri+i1an, ras!ao je & sve
neri+i1niji "asovni prosvjed. $o je &+rokovalo odl&k& Poli!biroa od 9. s!&denog
89I9. da se Zid o!vori. Nakon bijega "nogi% &slijedio je "asovni odla+ak
dese!aka !is&a graCana koji s&, +a%valj&j&i prav& & $e"eljno" +akon& S>
Nje"a1ke, od"a% "ogli pos!a!i i graCani S> Nje"a1ke. Na !aj s& se na1in spojili
odla+ak i prosvjed. Paradoksalno, &pravo je e<it i+ +e"lje dao posebn& !e;in&
voi%eu & +e"lji. Nas&pro! &1in-i"a odlaska i o!pora koji s& se &+aja"no
poja1avali, & par!iji, dr;avno" apara!& i s!anovni!v& i+blijedjeli s& preos!ali
os!a-i lojalnos!i re;i"& kao res&rsi djelovanja. Nosei s!&povi re;i"a sr&ili s& se
kao & &br+ano" fil"& . Nakon s"jene 7one-kera i pada Zida :. prosin-a 8I9I.
ods!&pio je -ijeli Poli!biro S54)a. $o je bio po1e!ak kraja bilo kakva &!je-aja eli!a
ko"&nis!i1ke par!ije na b&d&i !ijek dogaCaja. $o je, naposlje!k&, +ape1aeno
!rij&"falno" i+borno" pobjedo" de"okra!ski% s!ranaka & o;&jk& 8990, koje s&
&ve+ene, kopirane i finan-irane i+ S> Nje"a1ke FMerkel, 8998, <2. i d.G. Slika 82
jo jedno" rasvje!lj&je !ijek dogaCaja koji s& doveli do slo"a.
:38
!lika 1. !lom posttotalitarnog sustava ,7 Njemake
'&!okra!ski s&s!av 4>Nj
+a"r+n&!i pos!!o!ali!arni s&s!av
=a!en!na kri+a legi!i"nos!i 'k&!ni pri!isak
'k&!na kri+a ) ekono"ska (anjskopoli!i1ki Dpri!isakE
legi!i"nos!i ) poli!i1kaSde"okra!ska ) od&s!ajanje od 2re;njevljeve
dok!rine
) so-ijalnopoli!i1ka ) +ara+ni &1inak refor"i & As!o1noj
5&ropi
) pravne dr;ave ) S>Nj N pon&da +a ponovno &jedinjenje
>eak-ija re;i"ski% eli!a Nesposobnos! +a poli!i1k& prilagodb&
FKri+a prilagodbeG Slabos! vods!va

Masovni prosvjed
>eak-ija DePi!E Dvoi-eE
graCana FMaCarska, Prag Fopo+i-ijske sk&pine,.
FKri+a re;i"aG pad ZidaG "asovne de"ons!ra-ijeG
L!ka+ivanje
Fak!ivneSpasivneG Dloal!E

S"jena 7one-kera
Slo" a&!okra!skog Pad Zida
re;i"a Lds!&p -ijelog Poli!biroa
Lkr&gli s!ol
Pro-es de"okra!i+a-ije 4e"okra!ski i+bori
Fo;&jak 8990G
Kraj dr;ave 4>Nj Privredna i "one!arna &nija
Ponovno &jedinjenje
Flis!opad 8990G
/ Merkel i 7a&-k
:32
2. 8. -ovi osnutak dr#ava! (altike demokracije
9 sve !ri bal!i1ke rep&blike p&! !ransfor"a-ije bio je sli1an i &velike je odgovarao
!ip& pak!ovskog prijela+a. Pro"jena s&s!ava dogodila se, &s!vari, pod na1elno
dr&k1ijo" pre!pos!avko" i s na1elno ods!&paj&i" re+&l!a!o"# pre!pos!avka je
bio raspad sovje!skog i"perija, a re+&l!a! novi osn&!ak bal!i1ki% na-ionalni%
dr;ava. 4e"okra!i+a-ija i !vorba dr;ave !ekli s& & pro-es& koji se dijalek!i1ki
poja1avao, !ako da se nije &vijek "oglo nedvojbeno odl&1i!i o !o"e je li !vorba
na-ionalne dr;ave bila pre!pos!avka a de"okra-ija re+&l!a! ili je, obra!no, !ek
de"okra!i+a-ija o"og&ila !vorb& na-ionalne dr;ave. 7is!orijski po1e!ak
!ransfor"a-ije na 2al!ik& jedno+na1no je bilo poli!i1ko o!varanje Sovje!skog
Save+a !o s& ga +apo1ele Borba1ovljeve glasnost i perestrojka. =iberali+a-ijski
kora-i !o i% je &veo novi generalni sekre!ar KP SSS>)a forsirali s& for"iranje
na-ionalni% i sna;no e!ni1ki obilje;eni% prosvjedni% pokre!a koji s& se na+irali
ve po1e!ko" osa"dese!i% godina.
0stonska !o%ijalistika !ovjetska 7epu"lika F5SS>G bila je neka vrs!a
predvodni-e pokre!a +a de"okra!i+a-ij& i neovisnos! & pojedini" sovje!ski"
rep&blika"a F=ieven, 899<G. 9 rani" osa"dese!i" godina"a & njoj je nas!ao
pokre! +a +a!i!& okolia koji se prvo!no &s"jeravao sa"o pro!iv prije!nje
ops!ank& vlas!i!e k&l!&rne na-ije poli!iko" sna;ne r&sifika-ije i i"igra-ije
sovje!ski% vlas!i & Moskvi, ali se br+o irio. Pod &!je-aje" es!onski% kr&gova &
eg+il& & Skandinaviji i S'4)&, kao i na-ionalni% !enden-ija & vlas!i!oj +e"lji,
i+vorno k&l!&ralis!i1ki pokre!i od 89IH. ra+vijali s& ja1i na-ionalis!i1ki karak!er,
da bi osn&!ko" !ako+vane es!onske p&1ke fron!e ekspli-i!no &s"jerili prava-
&dara na ponovn& &spos!av& na-ionalne neovisnos!i F>a&n, 899H, :<?O =ieven,
899<, 220. i d.G.
4e"okra-ija i vlas!i!a dr;avnos! kao poli!i1ki -iljevi kon-ep-ijski s& bili
&sko pove+ani i & "eC&sobno" s& preple!anj& &br+o pos!ali f&nk-ionalni &+or
os!ali" dvje"a bal!i1ki" rep&blika"a. L%rabreni liberali+a-ijsko" poli!iko"
sovje!ski% refor"a!ora oko Borba1ova, es!onski ko"&nis!i nis& reagirali
represijo" nego &s!&p-i"a na-ionalnoj opo+i-iji. 9 svoje"& ideoloko" i
so-ijalno)s!r&k!&rno" sas!av& %e!erogena p&1ka fron!a od osn&!ka je
objedinjavala na-ionalne opo+i-ionare &"jereni% s!avova i pripravne pregovara!i
i veliki broj d&;nosnika es!onske KP. 9 o-r!anoj kons!ela-iji ak!era, koja je
obilje;ila -ijel& fa+& !ransfor"a-ije do neovisnos!i, poli!i1ko s&1eljavanje & bi!i
s& odreCivali ak!eri koji s& bili pripravni pregovara!i N &"jerena opo+i-ijska
na-ionalna p&1ka fron!a i pre!e;no es!onski na-ionalno)ko"&nis!i1ki dijelovi KP
5s!onije kao re;i"ski so$tliners. >adikalna na-ionalis!i1ka opo+i-ija,
8H0
koja se
ok&pila pod krovo" es!onskoga BraCanskog kongresa, kao i prosovje!sko
or!odoksno krilo KP 5s!onije bili s& sve "arginali+iraniji, pa nis& i"ali spo"ena
vrijedn& &log& ni +a de"okra-ij&, ni +a vlas!i!& dr;avnos!.
8H0
>adikalni +agovorni-i neovisnos!i & 5s!oniji, kao i & =e!oniji, pori-ali s& legi!i"nos! sl&;beni%
vr%ovni% sovje!a kao rep&bli1ki% parla"ena!a jer s&, pre"a nji%ov& "iljenj&, posrijedi bili organi
sovje!ske ok&pa-ijske sile F=ieven, 899<, 2H<. i d.G.
:3:
$akv& kons!ela-ij& ak!era objanjavaj& ponajprije dva 1i"benika. Prvo,
p&1ka fron!a i na-ionalno)ko"&nis!i1ko krilo KP 5s!onije &velike s& bili
jedins!veni & i+bor& grad&alis!i1ke s!ra!egije neovisnos!i & odnos& pre"a Moskvi
i odba-ivanj& predod;bi radikalne opo+i-ije o pos!&panj& s r&sko" "anjino". S
ob+iro" na &dio r&ske "anjine & &k&pno" s!anovni!v& od :0,: pos!o 89I9.
F>a&n, 899H, ::3G i nejednake odnose "oi i+"eC& sovje!ske vlas!i & Moskvi i
es!onske vlas!i & $allin&, +a%!jev BraCanskog kongresa +a po!p&ni" isklj&1enje"
s!anovni!va koje se doselilo nakon 89<0. i+ poli!i1ki%, ekono"ski% i so-ijalni%
prava !e !ren&!a1no" neovisno&, !o je !ra;ila radikalna opo+i-ija, nije se 1inio
sa"o nerealis!i1ni" nego & velikoj "jeri i opasni".
4r&go, pobjeda p&1ke fron!e & i+bori"a +a (r%ovni sovje! & proljee
8990. nije sa"o g&rn&la radikaln& opo+i-ij& na "argin& F>ee!+, 899?, :02G.
>adikalna na-ionalis!i1ka opo+i-ija doda!no je po!o" "arginali+irana !i"e !o je
(r%ovni sovje! jo So-ijalis!i1ke Sovje!ske >ep&blike 5s!onije br+o donio
4eklara-ij& o neovisnos!i. Nakon i+bora od-ijepilo se refor"ski &s"jereno krilo
Ko"&nis!i1ke par!ije 5s!onije i kons!i!&iralo kao sa"os!alna na-ionalna KP. $i"e
s& i+olirani es!onski hardliners i & svijes!i javnos!i diskredi!irani kao prosovje!ska
"anjina. A+borna pobjeda i pre&+i"anje vlas!i od s!rane es!onske p&1ke fron!e !o
je &slijedilo nipo!o nis& po!isn&li s poli!i1ke vlas!i eli!e s!arog re;i"a. 4od&e,
na-ionalna Ko"&nis!i1ka par!ija kao organi+a-ija sve je vie g&bila &pori!e, ali
se !o nije a&!o"a!ski prenosilo i na pojedine d&;nosnike KP. 6!ovie, neki od nji%
&spjeli s& se e!ablira!i kao na-ionalno svjesne vodee li1nos!i i ak!ivira!i & p&1koj
fron!i.
5s!onska p&1ka fron!a, koja se sas!ojala od disidena!a, refor"ski%
ko"&nis!a i na-ionalno orijen!irani% novi% dr&!veni% pokre!a, pre&+ela je 8990.
vlad& >ep&blike 5s!onije & jo pos!ojee"& Sovje!sko" Save+&. 9 onoj "jeri &
kojoj se raspadao Sovje!ski Save+, "ijenjala se i kons!ela-ija ak!era & s&kob& oko
na-ionalne neovisnos!i i de"okra-ije. Sovje!ski save+SKP SSS>)a nes!ao je kao
re;i"ski kon!ra%en!, &!je1&i !i"e na raspadanje pro!&re;i"ske koali-ije. Lna je
sada sjedila & es!onskoj vladi i raspala se, i !o be+ i+ravnog pro!ivnika, +bog svoje
&n&!arnje %e!erogenos!i. $ijeko" 8998)8992. godine is!inski se rodio es!onski
s!rana1ki pl&rali+a", 1i"e je bila isp&njena va;na pre!pos!avka f&nk-ioniranja
de"okra-ije & 5s!oniji FS!een, 899H, 8??. i d.G.
Posve je sli1no !ekao i pro-es !ransfor"a-ije & ;etoniji. 9 njoj ) gdje je
r&sifika-ijska i i"igra-ijska poli!ika sovje!skog vods!va nakon 89<0. &+rokovala
najja1e nar&avanje de"ografske ravno!e;e, pa je r&ska "anjina s &djelo" od :<
pos!o F89I9G & &k&pno" s!anovni!v& bila najvea "anjina, odnosno le!onska
naslovna na-ija s ?2 pos!o FPlakans, 899H, 2<9G bila je naj"anja naslovna na-ija )
do prvi% je de"ons!ra-ija pro!iv sovje!ski% vlas!i dolo 89IH. Nas&pro! ra+voj& &
5s!oniji, sovje!ske s& snage sig&rnos!i in!ervenirale, !e je dolo do nasilni%
s&koba. Nakon godin& dana, a po &+or& na 5s!onij&, le!onske opo+i-ijske sk&pine
osnovale s& le!onsk& p&1k& fron!& &n&!ar i i+van Ko"&nis!i1ke par!ije koja je, jo
&"jerenije nego & s&sjednoj bal!i1koj rep&bli-i, prvo!no provodila grad&alis!i1k&
s!ra!egij&. Neposredni -ilj nije bila na-ionalna neovisnos! nego sa"o >ep&blika
=e!onija & save+& s&vereni% rep&blika F>ee!+, 899?, :08G. =e!onski preds!avni-i
s!aroga sovje!skog re;i"a ili ko"&nis!i i+ Dra+doblja o!opljavanjaE F89?3)8938G
:3<
pod 7r&1ovo" koji s& jo bili ;ivi, i !& s& +a&+eli va;ne polo;aje & opo+i-iji i
pro"e!n&li se & si"boli1ne fig&re na-ionalnog DpreporodaE. Sve vei pri!isak
=e!onskog pokre!a +a na-ionaln& neovisnos!, koji je &spjeno nas!&pao kao
radikalni pobornik na-ionalne neovisnos!i, prisilio je &"jeren& p&1k& fron!& da se
pridr&;i +a%!jev& +a po!p&no s&vereno" dr;avo" =e!onijo". As!odobno je
refor"sko ko"&nis!i1ko krilo le!onske KP +apadalo & sve ja1& s&pro!nos! s
frak-ijo" sovje!ski% hardliners koji s& se veino" regr&!irali i+ r&ske "anjine &
s!anovni!v& F=ieven, 899<, 22IG. Pod vods!vo" bivega ideolokog efa
Ko"&nis!i1ke par!ije =e!onske Sovje!ske So-ijalis!i1ke >ep&blike, a po!o" i
predsjednika (r%ovnog sovje!a, =e!onje 'na!olija Borb&novsa, & proljee 8990.
&"jereno se krilo od-ijepilo od Ko"&nis!i1ke par!ije =e!onije i veino"
priklj&1ilo le!onskoj p&1koj fron!i FPlakans, 899H, 2?3G.
MeC& bal!i1ki" !ransfor"a-ijski" +e"lja"a =e!onija 1ini jedins!ven
sl&1aj & koje"& s& i par!ija na-ionalni% ko"&nis!a odnosno pos!ko"&nis!a i
or!odoksna Ko"&nis!i1ka par!ija prvo!no &spjele &!je-a!i na pro-es !ransfor"a-ije
kao relevan!ni poli!i1ki ak!eri F=ieven, 899<, 22I. i d.G. P&1ka je fron!a, dod&e,
dobila i+bore +a (r%ovni sovje! =e!onske SS> koji s& odr;ani & proljee 8990.
Na-ionalni" ko"&nis!i"a pripala je sa"o !reina "anda!a. Apak je Borb&novs
pos!avljen +a predsjednika parla"en!a, pri 1e"& nis& bili +ane"arivi njegovi
dobri kon!ak!i s Poli!biroo" KP SSS>)a i napose s Mi%ailo" Borba1ovi".
Sli1no kao & ra+voj& & 5s!oniji, i !& je pa! s!anje ve & ranoj fa+i !ransfor"a-ije
i+n&dilo s!varanje pak!a i+"eC& &"jerene opo+i-ije i re;i"ski% so$liners, i !o na
dvije ra+ine#
&n&!ar es!onske i le!onske p&1ke fron!e# pak! i+"eC& re;i"ski%
so$tliners i &"jerene opo+i-ijeO
&n&!ar poli!i1ki% ins!i!&-ija# podjela vlas!i i+"eC& re;i"ski% so$tliners
i &"jerene opo+i-ije.
Pre"da je or!odoksna Ko"&nis!i1ka par!ija =e!onije s veino" r&ski%
hardliners do;ivjela &ni!avaj&i pora+ & i+bori"a 8990, slijedei% je "jese-i bila
ne+ane"ariv 1i"benik "oi & &n&!arnjoj poli!i-i =e!onije, pogo!ovo !o je i"ala
jako &pori!e kako & "anjini koja je govorila r&ski, !ako i "eC& "oskovski"
hardliners. No, nakon !o je propao pok&aj p&1a prosovje!ski% ko"&nis!a oko
'lfredsa >&biksa & kolovo+& 8998, hardliners s!arog re;i"a isklj&1eni s& kao
relevan!an ak!er i+ pro-esa !ransfor"a-ije i & =e!oniji.
S ob+iro" na ideoloke i progra"ske ra+like "eC& ra+li1i!i" krili"a
p&1ke fron!e koje s& se & =e!oniji, sli1no kao i & 5s!oniji, ponajprije sas!ojale od
pi!anja b&d&eg odnosa pre"a jakoj r&skoj "anjini i odnosa s r&sko"
rep&bliko", &br+o nakon neovisnos!i & lje!o 8998. opo+i-ijska se fron!a raspala, a
& i+bori"a 899:. i+ra+i!o s& se i+diferen-irala oba s!rana1ka s&s!ava F=ieven,
899<, 2?3G. Lbje s& p&1ke fron!e pos!ale !ako ;r!va"a vlas!i!og &spje%a, !o je
!ipi1an !ransfor"a-ijski obra+a- "nogi% iroki% pro!&re;i"ski% koali-ija &
As!o1noj 5&ropi, ali ne sa"o & njoj. 4ra"a!i1ni !rokovi privredne !ransfor"a-ije,
neisk&s!vo novi% poli!i1ki% eli!a s de"okra!ski" pos!&p-i"a i dr;avni"
ins!i!&-ija"a, !e blokiranje pro-esa poli!i1kog odl&1ivanja & parla"en!&
frag"en!irano"e na poli!i1ke s!ranke "og& se s"a!ra!i &+ro-i"a pora+a p&1ki%
:3?
fron!i & kons!i!&!ivni" de"okra!ski" i+bori"a & "ladi" dr;ava"a & lje!o 8992.
4ok je & 5s!oniji vlas! pre&+ela koali-ija na-ionalno)kon+erva!ivni% s!ranaka !e
je, osobi!o & parla"en!arni" i+bori"a 899?, bio vidljiv po"ak &desno &
poli!i1ko" s&s!av& F>ee!+, 899?O >a&n, 899HG, vlas! & =e!oniji prela je 899:. s
p&1ke fron!e na &"jerene kon+erva!ivne s!ranke. Ko"&nis!i1ke ili
pos!ko"&nis!i1ke par!ije nis& se &spjele ope! i+nova &1vrs!i!i & de"okra!sko"
s&s!av&. Ko s& preveliki bili ressentimenti naslovni% na-ija & 5s!oniji i =e!onij
pre"a r&skoj "anjini, jo je prejaka bila iden!ifika-ija organi+a-ija sljedni-a
bal!i1ki% ko"&nis!i1ki% par!ija s prosovje!ski" ponaanje". Prejako je bilo
osobno krvarenje F'derlassG i pred&boka diskreda-ija sa!eli!ski% ko"&nis!i1ki%
par!ija F>&"pfpar!eienG +bog nji%ova ravnod&noga ili 1ak neprija!eljskog odnosa
pre"a pi!anj& neovisnos!i a da bi se "ogle vra!i!i na vlas!. Kongr&en!no
nadila;enje s&s!avskog s&koba Dre;i" pro!iv opo+i-ijeE -r!o" s&koba D>&sija
pro!iv 5s!onijeS=e!onijeE svoji" je k&"&la!ivni" djelovanje" &1inilo na-ionalne
s!ranke sljedni-e KP SSS>)a poli!i1ki be+na1ajni"a.
>aspado" Sovje!skog Save+a 8998. neovisnos! nije pala D& r&ke i+nenada
i "nogo br;e nego !o je bilo o1ekivanoE sa"o vlada"a p&1ki% fron!i & 5s!oniji i
=e!onji, nego i & ;itvi F>ee!+, 899?, :20G. Pre"a &+or& na 5s!onij&, i & njoj je ve
89II. nas!ao pokre! p&1ke fron!e !ajYdis koji je, nas&pro! es!onsko"e
opo+i-ijsko" pokre!&, bio "anje sk&p vodei% poli!i1ki% li1nos!i i nji%ovi%
sljedbenika, a vie &dr&;enje ra+li1i!i% poli!i1ki% ins!i!&-ija i organi+a-ija.
8H8
Pre"da je i & nje"& bio velik broj visoko rangirani% preds!avnika ko"&nis!i1kog
esta"lishmenta, li!avsko" p&1ko" fron!o" rano s& prevladale radikalne
na-ionalis!i1ke s!r&je & opo+i-iji. Pod vods!vo" (a&!asa =andsbergisa !ajYdis
je +nao o1&va!i svoj organi+a-ijski in!egri!e! i nakon !ran+i-ije, !e s& se vee
poli!i1ke gr&pa-ije, &spjeno i be+ ras-jepa, kons!i!&irale kao s!ranka F>&&!soo i
Siisikinen, 8993, <23. i d.G.
4ok s& sljedni-e ko"&nis!i1ki% par!ija & 5s!oniji i =e!oniji po!&n&le &
poli!i1k& be+na1ajnos!, li!avski refor"ski ko"&nis!i pod vods!vo" 'lgirdasa
Mkolasa 2ra+a&skasa &spjeli s& se &1vrs!i!i kao va;an poli!i1ki ak!er !ijeko"
-ijelog pro-esa !ransfor"a-ije. (e & prosin-& 89I9. veinsko na-ionalno)
ko"&nis!i1ko krilo od-ijepilo se od KP =i!ve i i+nova kons!i!&iralo pod na+ivo"
=i!avska de"okra!ska s!ranka rada. Slobodni vies!rana1ki s&s!av legali+iran je
prije nego & dvje"a os!ali" bal!i1ki" rep&blika"a. 9spjeno e!abliranje
pos!ko"&nis!a & poli!i1ko" s&s!av& =i!ve prvo!no je i"alo paradoksalan &1inak
po !o"e !o je N nas&pro! 5s!oniji i =e!oniji N nakon !rij&"fa & i+bori"a +a
(r%ovni sovje! Sovje!ske So-ijalis!i1ke >ep&blike =i!ve na-ionalis!i1ka p&1ka
fron!a isklj&1ivo +aposjela sve najvie poli!i1ke d&;nos!i i po!isn&la
pos!ko"&nis!e & poli!i1k& opo+i-ij&. 9 re;i"skoj eli!i s!oga nije bilo onoga
&"jerenog ele"en!a & op%oCenj& s vods!vo" Sovje!skog Save+a koji je obilje;io
koopera!ivn& i ko"pro"isn& s!ra!egij& na-ionalni% vlada & 5s!oniji i =e!oniji.
=i!avsko vods!vo na 1el& s =andbergiso" kao predsjedniko" parla"en!a i de
$a%to dr;avni" poglavaro" o!po1e!ka je slijedilo prava- s&koba sa sovje!ski"
vods!vo" oko Borba1ova. 4osljedno !o"e, li!avska vlada nije sa"o prva "eC&
bal!i1ki" rep&blika"a proglasila s&verenos! svoje rep&blike &n&!ar Sovje!skog
8H8
Po !o"e je bio posve sli1an le!onskoj p&1koj fron!i.
:33
Save+a,
8H2
nego i p&n& dr;avn& neovisnos! ve & o;&jk& 8990. F>&&!soo i
Siisikinen, 8993G.
=i!avska p&1ka fron!a organi+a-ijski je pre;ivjela pro-es !ransfor"a-ije
jer se &spjeno reorgani+irala & poli!i1k& s!rank&. >as!&e a&!ori!arne !enden-ije &
vods!v& !ajYdisa, nji%ovo &1vrivanje & s&kobi"a s li!avski" pos!ko"&nis!i"a
& &n&!arnjoj poli!i-i i odbijanj& s&radnje s >&sijo" & vanjskoj poli!i-i &+rokovali
s& sve vee ra+o1aranje graCana. Nesposobnos! +a s&radnj& & &n&!arnjoj i
vanjskoj poli!i-i i nepres!ano pogoravanje privrednog s!anja & rani"
devedese!i" godina"a F&sporedi!i !abli-& <0G &br+o s& po!kopali osnovi-&
po!pore !ajYdisu "eC& bira1i"a FKri-k&s, 899H, :08. i d.G. 9 lje!o 8992, sa"o
godin& dana nakon neovisnos!i, o!re;njenje bira1a &+rokovalo je s"jen& vlas!i
na-ionalne p&1ke fron!e. !ajYdis je "orao preda!i poli!i1k& vlas!
pos!ko"&nis!i"a oko 2ra+a&skasa, koji je nakon nekoliko "jese-i i+abran +a
prvog predsjednika =i!ve F>ee!+, 899?G. Navodni poli!i1ki po"ak &lijevo nije bio
i !rajni ra+voj. $o se poka+alo & parla"en!arni" i+bori"a & jesen 899?. kad je
4o"ovinski save+, s!ranka sljedni-a !ajYdisa, osvojila vladin& vein& FBirni&s,
899H, 20G.
Sa;"i"o# dok s& & sklad& s pos!avka"a !eorije ak!era na opo+i-ijski"
s!rana"a nas!ale dvije sk&pine ak!era ) &"jerene bal!i1ke p&1ke fron!e i radikalne
na-ionalis!i1ke snage, na re;i"ski" je s!rana"a N nas&pro! os!ali"
is!o1noe&ropski" dik!a!&ra"a N kons!ela-ija ak!era bila slo;enija. Nai"e, kako
&n&!ar apara!a vlas!i i dr;avni% apara!a na 2al!ik&, !ako i na nadreCenoj ra+ini
-jelok&pnoga sovje!skog re;i"a refor"ski s& se ko"&nis!i kao so$tliners na!je-ali
+a poli!i1ki &!je-aj s or!odoksni" ko"&nis!i1ki" hardliners. Pri!o" s& in!eresi i
s!ra!egije bal!i1ki% i sovje!ski% eli!a & oba !abora bili, & na1el&, s&pro!ni. 4ok s&
refor"ski &s"jerena krila ko"&nis!i1ki% par!ija 5s!onije FKP5G, =e!onije FKP=eG
i =i!ve FKP=iG prvo!no !e;ila ekono"ski" i poli!i1ki" refor"a"a &n&!ar
-jelok&pnoga sovje!skog s&s!ava !e s& se nji%ovi in!eresi &velike poklapali s
in!eresi"a so$tliners oko Borba1ova, pri!isak opo+i-ije & sve !ri +e"lje sve je vie
prisiljavao refor"ske ko"&nis!e da od&s!an& od grad&alis!i1ke s!ra!egije. $ako se
prod&bljivao ras-jep & na-ionalni" ko"&nis!i1ki" par!ija"a, s jedne, i irio ja+
i+"eC& bal!i1ki% refor"ski% ko"&nis!a i or!odoksni% "oskovski% hardliners, s
dr&ge s!rane. As!odobno se poveavala dis!an-a i+"eC& so$tliners &
ko"&nis!i1ki" par!ija"a Sovje!skog Save+a i bal!i1ki% rep&blika. S!vorilo se,
dakle, es! relevan!ni% ak!era# 1e!iri ak!era na s!rani bal!i1ki% dr;ava Fradikalna
na-ionalis!i1ka opo+i-ija, &"jerena na-ionalis!i1ka opo+i-ija, refor"ski so$tliners
i or!odoksni hardlinersG i dva ak!era na sovje!skoj s!rani Fso$tliners i hardlinersG.
8H2
(r%ovni sovje! 5s!onske So-ijalis!i1ke Sovje!ske >ep&blike F5SS>G objavio je ve &
s!&deno"e 89II, dod&e jo ograni1en&, 4eklara-ij& o s&verenos!i.
:3H
!lika 1#. 2onstela%ije aktera u "altikim repu"likama u ranoj $azi
demokratiza%ije
2al!i1ke rep&blike Sovje!ski Save+
radikalni na-ionalis!i
Lpo+i-ija
&"jereni na-ionalis!i
refor"ski so$tliners
>e;i"
or!odoksni hardliners
refor"ski so$tliners
re;i"
or!%odoksni hardliners
9 dina"i-i dogaCaja od 89IH. do 8998. odl&1ni" se poka+ao s&kob
i+"eC& +agovornika vlas!i!e na-ionalne dr;avnos!i i brani!elja sovje!skog statusa
Muo. .r!a s&koba i+"eC& de"okra-ije i a&!okra-ije os!ala je i+a njega. Na !& se
posebn& kons!ela-ij& s&koba "o;e sves!i !o !o s& &"jereni na-ionalis!i "ogli
Dpak!ira!iE s refor"ski" so$tliners &n&!ar bal!i1ki% na-ionalni% dr;ava, ali ne i
bal!i1ki refor"ski ko"&nis!i Fbal!i1ki so$tlinersG sa sovje!ski" refor"ski"
ko"&nis!i"a Fsovje!ski" so$tlinersG oko Borba1ova. Ke+gr& pobjedni1ke
koali-ije, koja je naposlje!k& os!varila na-ionaln& neovisnos! i de"okra-ij&, 1inili
s& &"jereni na-ionalis!i i bal!i1ki refor"ski ko"&nis!i, dok s& or!odoksni
hardliners na 2al!ik&, kao i hardliners i so$tliners sovje!skog re;i"a & Moskvi
+akasnili, pa i% je povijes! ka+nila poli!i1ko" "arginali+a-ijo".
P&1ke fron!e ) koje s& po ideoloko"e i osobno" sas!av& bile vrlo
%e!erogene i koje s& &jedinjavale kako &"jeren& i radikaln& opo+i-ij&, !ako i
na-ionalne re;i"ske so$tliners N bile s& i+vanredno va;ne +a br+ &spje% elite
settlement !e neovisnos! i de"okra-ij& koje s& !i"e o"og&ene.
4e"okra-ij& i na-ionaln& neovisnos! & bal!i1ki" dr;ava"a nije, dakle,
i+borila sa"a na-ionalno)revol&-ionarna opo+i-ija re;i"&, nego s& one bile djelo
koali-ije &"jereni% na-ionalno)kon+erva!ivni% disidena!a i opo+i-ionara i
preds!avnika s!aroga ko"&nis!i1kog re;i"a koji s& se preba-ili & na-ionalni i
de"okra!ski !abor na !e"elj& ra-ionalne poli!i1ke ra1&ni-e !e kako bi poli!i1ki
pre;ivjeli F=ieven, 899<, 290. i d.O Plakans, 899H, 23<O >a&n, 899H, :<?G.
No, kako objasni!i ra+like & !ransfor"a-iji !rij& bal!i1ki% dr;avaM Lpeni!o
je &o1ljivo da s& se s!are re;i"ske s!ranke najbolje &spjele &1vrs!i!i ondje gdje je
e!ni1ka seg"en!a-ija dr&!va bila najslabije i+ra;ena. 9 =i!vi je Moskvi vjerno,
prosovje!sko krilo Ko"&nis!i1ke par!ije bilo najslabije, a is!odobno je i
iden!ifika-ija Ko"&nis!i1ke par!ije s Dr&sko"D s!rano" vla& bila naj"anje
i+ra;ena. $&, gdje je r&ska "anjina 899?. 1inila sa"o I,< pos!o s!anovni!va
FKri-k&s, 899H, :20G, pos!ko"&nis!i s& &spjeli ve po!kraj osa"dese!i% godina
i+gradi!i vlas!i!i na-ionalno)do"olj&bni profil koji je bio &vjerljiv bira1i"a.
Na-ionalno pi!anje i"alo je "anj& va;nos! & poli!i1ko" s&1eljavanj& F=ieven,
899<, 23I. i d.G. Nas&pro! !o"e, ko"&nis!i1ke par!ije & 5s!oniji i osobi!o &
=e!oniji veino" s& se regr&!irale i+ r&ske "anjine
8H:
FS!een, 899H, 830G. Pi!anje
ko"&nis!i1ke prolos!i i"alo je bi!no "anj& &log& & poli!i1ko" s&1eljavanj& i
bilo je podreCeno pi!anj& o e!ni1koj po+adini poli!i1ki% eli!a F8?3. i d.G. 4ok je
8H:
9 e!ni1ko" sas!av& KP =e!onije od e+dese!i% godina bilo je oko 30 pos!o >&sa, odnosno
nele!ona-a pre"a <0 pos!o =e!ona-a. 9 KP 5s!onije "jeovi!i e!ni1ki odnos bio je &jedna1en.
:3I
p&1kofron!ovskoj opo+i-iji & =i!vi de"okra!i+a-ija &velike bila jedno+na1ana
Ddeko"&ni+a-ijiE, na-ionalis!i1ke opo+i-ijske eli!e & 5s!oniji i =e!oniji "anje s&
-iljale na isklj&1enje Fpos!Gko"&nis!a s klj&1ni% poli!i1ki% polo;aja nego,
ponajprije, na Dder&sifi-iranjeE poli!i1kog s&s!ava F=ieven, 899<, 83HG.
>a-ionalna poli!i1ka s!ra!egija pre;ivljavanja es!onski% i le!onski% refor"ski%
ko"&nis!a, a kasnije pos!ko"&nis!a, bilo je, dakle, priklj&1enje opo+i-ijski"
pokre!i"a i s!ranka"a !e ponovno s!je-anje pris!&pa poli!i1koj vlas!i preko nji%.
2. Institucionalizacija demokracije
5!apa ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije nala+i se i+"eC& raspada s!aroga
a&!okra!skog i konsolidiranja novoga de"okra!skog s&s!ava. 9 s!varni"
pro"jena"a s&s!ava ona nije !o1no ra+grani1ena ni pre"a jednoj s!rani. Po1inje &
okolnos!i"a & koji"a s!ari re;i" jo nije po!p&no o!ka+ao N kao & Dpogodbenoj
pro"jeni s&s!avaE N i ka!kad se ne +avrava ni onda kada je ve po1eo pro-es
konsolida-ije de"okra-ije. 9 !e"eljno" s"isl&, ona je ipak sr; pro"jene s&s!ava
& de"okra-ij&, jer se & njoj definiraj& i &spos!avljaj& na1elna pravila i nor"e
novoga de"okra!skog s&s!ava. 4e"okra!ski oblik vladavine &!e"elj&je se
de"okra!ski" &s!avi"a. 9sporede li se &s!avo!vorni pro-esi i pro-esi
ins!i!&-ionali+a-ije, koji s& & As!o1noj 5&ropi nakon 89I9. !ekli go!ovo sinkrono,
"og& se &!vrdi!i +na!ne ra+like kako & pogled& na gene+&, !ako i & pogled& na
oblike novoins!i!&-ionali+irani% de"okra-ija. S gledi!a poli!i1ke +nanos!i, one se
"og& anali+ira!i posreds!vo" !rij& sredinji% pi!anja#
8. Koji s& !ipovi de"okra!ski% s&s!ava vlas!i ins!aliraniM
2. Za!o s& s!vorene !e, a ne neke dr&ge ins!i!&-ijeM
:. Kakve s& posljedi-e &n&!arnjega ins!i!&-ionalnog &reCenja +a
konsolida-ij& de"okra-ijeM
9 ovo" poglavlj& bavi! & se dva"a prvi" pi!anji"a. $ree pi!anje o
sve+i konkre!noga ins!i!&-ionalnog di+ajna i i+gleda +a konsolida-ij& bi! e
obraCeno & sljedee" poglavlj& o de"okra!skoj konsolida-iji.
2.*. Tipovi demokratskih sustava vlasti u Istonoj $uropi
9 !eorijsko" dijel& knjige i+jasnili s"o se pro!iv nedovoljno ko"pleksne
di%o!o"ije parla"en!arni% nas&pro! predsjedni1ki" s&s!avi"a vlas!i i pridr&;ili
se gledi!& S%&gar!a F899:G i .area F8992G koji ra+lik&j& 1e!iri ra+li1i!a !ipa
de"okra!ski% s&s!ava vlas!i#
predsjedni1ke s&s!ave vlas!i,
predsjedni1ko)parla"en!arne s&s!ave vlas!i,
parla"en!arno)predsjedni1ke s&s!ave vlas!i,
parla"en!arne s&s!ave vlas!i.
:39
Pro"a!raj& li se As!o1na 5&ropa i dr;ave sljedni-e Sovje!skog Save+a &
Srednjoj '+iji s gledi!a s&s!ava vlas!i & nji"a, "og& se pronai konkre!ni
pri"jeri +e"alja +a sva 1e!iri navedena !ipa s&s!ava F&sporedi!i !abli-& <0G.
As!odobno se o-r!avaj& i regionalno spe-ifi1ni obras-i s&s!ava. 9 srednjoj i
sjevernoj As!o1noj 5&ropi prevladavj& N kao i & Zapadnoj 5&ropi N parla"en!arni
s&s!avi vlas!i. Markan!ne s!r&k!&rne ra+like "eC& nji"a proi+la+e, ponajprije, i+
dodjele ra+li1i!i% ovlas!i ins!i!&-iji predsjednika dr;ave. Lds!&panja od
prevladavaj&eg obras-a parla"en!ari+"a & regiji 1ine "jeovi!i
pol&predsjedni1ki s&s!avi Poljske, =i!ve i 7rva!ske F2r&nner, 8993, 93G.
Ta"li%a #F. Tipologija sustava vlasti u Istonoj 0uropi i !rednjoj @ziji
Parla"en!arni s&s!avi Parla"en!arno)
predsjedni1ki
s&s!avi
Predsjedni1ko)
parla"en!arni
s&s!avi
Predsjedi1ki s&s!avi
s kabine!o"
slab
predsjednik
srednje jak
predsjednik
jak
predsjednik
jak
predsjednik
jak
pre"ijer
s
pre"ijero"
be+
pre"ijera
S>
K&goslavija
5s!onija
Slova1ka
Slovenija
Jeka
MaCarska
'lbanija
2&garska
Makedonija
=i!va
Moldavija
.rna Bora
Poljska
'r"enija
Kirgi+ija
7rva!ska
>&"&njska
>&sija
Srbija
9krajina
Ka+a%s!an
$ad;ikis!an
9+bekis!an
2jelor&sija
Br&+ija
$&rk"enis!an
Napomena# Popis &klj&1&je i de"okra!ske i a&!okra!ske s&s!ave vlas!i.
Izvor+ 2r&nner F8993, 88:G.
9 j&gois!o1noj i slavenskoj As!o1noj 5&ropi &spos!avljeni s&, prije svega,
"jeovi!i pol&predsjedni1ki s&s!avi, bilo & parla"en!arno)predsjedni1koj, bilo &
predsjedni1ko)parla"en!arnoj varijan!i. A+ni"ke s& parla"en!arni s&s!avi vlas!i &
'lbaniji, 2&garskoj i Makedoniji. Znakovi!o je, pak, da je i & nji"a posebno jak
polo;aj predsjednika. Naj"oniji polo;aj "eC& "jeovi!i" pol&predsjedni1ki"
s&s!avi"a jedno+na1no i"a r&ski predsjednik dr;ave. Njegova vlas! & &n&!arnjoj
poli!i-i jasno nadila+i, de iure i de $a%to- vlas! a"eri1kog predsjednika.
A+&+"e li se 2jelor&sija nakon 8993, +a predsjedni1ki s&s!av vlas!i
odl&1ile s& se sa"o pos!sovje!ske, veino" isla"ske dr;ave & Srednjoj '+iji. 9
nji"a je DnaslijeCena biva ko"&nis!i1ka eli!a vlas!i skrojila a&!ori!arni
predsjedni1ki &s!av po "jeri svog voCeE F2r&nner, 8993, 9IG. Nijedna od nji% ne
"o;e se na+va!i de"okra!sko" F0reedo" 7o&se, 200<G.
MeC& regionalno spe-ifi1ni" obras-i"a "o;e se raspo+na!i vidljiv
%luster i & pogled& napre!ka & de"okra!i+a-iji. Parla"en!arni s&s!avi vlas!i &
srednjois!o1noj i sjevernoj 5&ropi jedno+na1no s& najvie napredovali &
konsolidiranj& svoji% poli!i1ki% s&s!ava. 6!o +e"lje le;e is!o1nije i !o je &s!avno
ja1e definiran polo;aj predsjednika dr;ave, !o s& &daljenije od f&nk-ioniraj&i% ili
konsolidirani% de"okra!ski% s!r&k!&ra. MeC& predsjedni1ki" s&s!avi"a vlas!i
:H0
nijedna jedina +e"lja ne isp&njava 4a%love "ini"alne +a%!jeve liberalni%
de"okra-ija.
8H<
Najprije se pri"jerno preds!avlja po jedna +e"lja +a svaki od 1e!iri !ipa
s&s!ava vlas!i FMaCarska, Poljska, >&sija i 2jelor&sijaG. Pri!o" se n&;no
ograni1&je"o na gr&be -r!e !rij& kons!i!&-ionalni% vlas!i N i+vrne, +akonodavne i
s&dbene N i osobi!o na nji%ove "eC&sobne odnose. Lni nis& bile posebno
prijeporni sa"o & najnovije" &s!avo!vors!v& svoji% +e"alja, nego je nji%ov
konkre!ni di+ajni i"ao, i i"a, va;an &!je-aj i na ra+voj konsolida-ije "ladi%
de"okra-ija & As!o1noj 5&ropi FAs"ar, 200<a, 88G.
2.*.*. Parlamentarni sustavi vlasti! primjer +a=arske
9 !eorijsko" dijel& parla"en!arni s&s!avi vlas!i definirani s& na sljedei na1in#
DParla"en! je s&veren kako & i+bor& i opo+iv& vlade, !ako i & +akonodavs!v&.
4r;avni poglavar Fi+ravno ili nei+ravno i+abrani predsjednikO "onar%G ne"a
sa"os!alne ovlas!i da se "ijea & !vorb& vlade ili da rasp&s!i parla"en!. Ln ne"a
neovisni% ovlas!i da se "ijea & parla"en!arni +akonodavni pro-esE. Pre"a !oj
defini-iji, parla"en!arni s&s!av vlas!i & As!o1noj 5&ropi sredino" devedese!i%
godina i"ale s& sljedee dr;ave# 'lbanija, 2&garska, Jeka >ep&blika, 5s!onija,
=e!onija, MaCarska, Slova1ka >ep&blika i Slovenija. Posebnos!i parla"en!arnog
s&s!ava vlas!i & nas!avk& se poka+&j& na pri"jer& MaCarske.
4r;avna organi+a-ija MaCarske slijedi klasi1n& podjel& vlas!i i
ograni1enja vlas!i & parla"en!arni" s&s!avi"a vlas!i# i"a +akonodavno !ijelo
Fparla"en!G, dvodijeln& i+vrn& vlas! Fpredsjednik dr;ave i vladaG, neovisno
s&ds!vo Fs&dove, dr;avno odvje!ni!voG i kao Dnek& vrs!& 1e!vr!e vlas!iE F2r&nner,
899:, 3?G &s!avni s&d s brojni" ovlas!i"a.
Parlament
Parla"en! se sas!oji od jednog do"a, a njegovi% se :I3 +as!&pnika bira na "anda!
od 1e!iri godine. Pripadaj& "&, ponajprije, klasi1ni +ada-i parla"en!arni%
de"okra-ija# +akonodavs!vo, prora1&nsko pravo, pos!avljanje neki% visoki%
dr;avni% sl&;benika, kon!rola vlade i vijeanje o prav-i"a veliki% odl&ka &
&n&!arnjoj i vanjskoj poli!i-i.
Predsjednik dr/ave
Nakon o!ri% s&1eljavanja, osobi!o i+"eC& pos!ko"&nis!i1ki% refor"ski% eli!a i
graCanske opo+i-ije, pos!ign&!o je jedins!vo o Dsrednje jako" predsjednik&E
&n&!ar grani-a parla"en!arnog s&s!ava vlas!i F2r&nner, 8993, 33O !abli-a :0G. 2ira
ga parla"en! na pe! godina, a "og& je sa"o jo jedan ponovni i+bor. Lvlas!i
predsjednika dr;ave nipo!o nis& ograni1ene sa"o na -ere"onijalne i si"boli1ne
f&nk-ije. 4od&e, pos!&pke predsjednika dr;ave, 1ak i na podr&1j& njegove
8H<
Pre"da se !o ne "o;e jednos!avno objasni!i jedno&+ro1ni" odnoso", na neki" se pri"jeri"a
kasnije poka+&je koje posebne ri+ike +a konsolida-ij& "og& skriva!i Fpol&Gpredsjedni1ki s&s!avi
vlas!i i kakve proble"e & konsolida-iji "og& i+bjei parla"en!arni s&s!avi vlas!i.
:H8
nadle;nos!i, "ora s&po!pisa!i pre"ijer. No, dr;avni poglavar posjed&je ni+ ovlas!i
& odnos& pre"a parla"en!& koje o1i!o nadila+e ovlas!i predsjednika S>
Nje"a1ke. A"a neograni1eno pravo da na+o1i, govori i predla;e & parla"en!&,
kao i pravo na +akonsk& ini-ija!iv&. Posjed&je i s&spen+ivni ve!o, !o jes! &svojene
+akone "o;e vra!i!i parla"en!& na rasprav& i novo odl&1ivanje. 'ko s&"nja &
&s!avnos!, "o;e predlo;i!i da se o +akoni"a o1i!&je &s!avni s&d. 9 !o1no
odreCeni" i &sko ograni1eni" sl&1ajevi"a "o;e i rasp&s!i!i parla"en! FMajoros,
8990, 9. i d.O 2r&nner, 8998, :80. i d.O 899:, 33. i d.G.
Dlada
Pre"ijera bira parla"en! na prijedlog predsjednika dr;ave, a on prije !oga
preds!avlja progra" vlade. Pre"a &s!avnoj pro"jeni i+ svibnja 8990, ef vlade
slobodan je & osobno" sas!avljanj& svoga kabine!a F2r&nner, 899:, 39G. Pre"a
&s!avnoj pro"jeni i+ lipnja 8990, i+vorno des!r&k!ivno glasovanje o nepovjerenj&
pre!voreno je & kons!r&k!ivno i i+brisana je "og&nos! glasovanja o nepovjerenj&
pojedino" "inis!r& F:88G. $ako je vlada +na!no oja1ana i s!abili+irana & odnos&
pre"a parla"en!&.
Ustavni sud
Pre"a &+or& na S> Nje"a1k&, & MaCarskoj je &spos!avljen jak &s!avni s&d.
Njegove ovlas!i nad"a&j& ovlas!i svoga nje"a1kog &+ora i 1ine ga jedni" od
naj&!je-ajniji% &s!avni% s&dova & "eC&narodno" svije!& dr;ava. S&-e bira
parla"en! dvo!reinsko" veino" na deve! godina. Mog& je jednokra!ni
ponovni i+bor. 2rojna najvia dr;avna !ijela "og& ga po+va!i da kon!rolira
nor"e e< post, kao i da preven!ivno kon!rolira nor"e jo !ijeko" +akonodavnog
pro-esa. 9 kon!roli aps!rak!ni% nor"i & MaCarskoj pos!oji oblik Dp&1ke !&;beE
po"o& koje graCani "og& +a!ra;i!i da se preispi!a &sklaCenos! +akona i pravni%
propisa s 9s!avo" i kad nis& osobno pogoCeni F:83G. 2rojne ovlas!i &1inile s&
&s!avni s&d i de $a%to, kao !o poka+&j& prve godine njegova djelovanja, va;ni"
ak!ero" "aCarske poli!ike.
Iz"orni sustav
MaCarski i+borni s&s!av je Dprevie slo;en da bi bio ovdje opisanE F=ijp%ar!,
8992, 228G. $o je +abilje;eno i na dr&go" "jes!&.
8H?
Apak !reba !&ro prika+a!i
njegove !e"eljne -r!e. No%len i Kasapovi F8993, :?G &brajaj& "aCarski s&s!av &
!ako+vane Dko"pen+a-ijske i+borne s&s!aveE koji na ko"pleksan na1in i
ra+li1i!i" pos!&p-i"a prebrojavanja ko"biniraj& ele"en!e i+bora apsol&!no"
veino" i ra+"jerni% i+bora. Pre"a i+borno" +akon&, bira1 i"a dva glasa i oba N
nas&pro! personali+irano"e ra+"jerno" i+borno" s&s!av& & S> Nje"a1koj N
&!je1& na raspodjel& "anda!a "eC& s!ranka"a.
8H3
Pre"a na1el& apsol&!ne veine
raspodjelj&je se 8H3, a pre"a ra+"jerno" na1el& 280 "jes!a F823. i d.G. Ld
8H?
$o1an opis !e%ni1ki% pojedinos!i &# No%len i Kasapovi F8993, 82?G.
8H3
9 i+borno" s&s!av& S> Nje"a1ke !o se dogaCa sa"o ako nas!an& preko"jerni "anda!i.
:H2
"jes!@ koja se raspodjelj&j& pre"a ra+"jerno" na1el&, 8?2 se dijele & 20
regionalni% vie"anda!ni% i+borni% okr&ga. Preos!ali% ?I "anda!a dijeli se
lis!a"a na na-ionalnoj ra+ini, i !o pre"a "jeril& &k&pnog broja svi% glasova
bira1a koji nis& &+e!i & ob+ir & podjeli "anda!a & regionalni" i+borni"
okr&+i"a. Za lis!e & regionalni" i+borni" okr&+i"a, kao i +a poravnavaj&&
na-ionaln& lis!&, vrijedi kla&+&la od 1e!iri pos!o.
A+borni s&s!av proi+vodi dva &1inka# prvo, nas!aj& jaki dispropor-ijski
&1in-i i+"eC& glasova bira1a i parla"en!arni% "anda!a koji pogod&j&, prije
svega, najja1oj s!ran-i ili najja1i" s!ranka"aO dr&go, veinski i+borni s&s!av i
kla&+&la od 1e!iri pos!o i"aj& &1inak kon-en!ra-ije koji s"anj&je broj s!ranaka &
parla"en!& i s!varni" dispropor-ijski" bon&so" po"a;e najja1oj s!ran-i da
s!vori veine koje s& sposobne vlada!i. 4akle, i po"o& i+bornog s&s!ava
na1injeni s& &s!&p-i & de"okra!sko" preds!avni!v& & koris! s!abilnos!i vlade i
sposobnos!i parla"en!a da odl&1&je i s!vara vein&.
>aspodjela ovlas!i i+"eC& i+vrne i +akonodavne vlas!i, !e i+"eC&
pre"ijera i predsjednika dr;ave &n&!ar i+vrne vlas!i, jasno je &reCena. 9s!avni"
dodjela"a ovlas!i "aCarski &s!av po!i1e jak& i+vrn& vlas!. Parla"en! je
podvrgn&! odreCeni" ograni1enji"a +bog s!abilnos!i vlade i sposobnos!i
odl&1ivanja. Polo;aj parla"en!a, a s!varno i vlade, doda!no s&dski ograni1&je
&!je-ajni &s!avni s&d.
2.*.2. Parlamentarno7predsjedniki sustavi vlasti! primjer Poljske
LdreC&j&e s!r&k!&rno na1elo koje ra+lik&je pol&predsjedni1ke od parla"en!arni%
s&s!ava vlas!i jes! Ddvos!r&ka poli!i1ka odgovornos! vlade kako parla"en!&, !ako
i predsjednik& dr;aveE F2r&nner, 8993, I2G. Sve "jeovi!e pol&predsjedni1ke
s&s!ave & As!o1noj 5&ropi karak!eri+ira i !o !o predsjednika dr;ave i+ravno bira
narod. $o je, kao !o opravdano pri"je&je Beorg 2r&nner F8993, 98G, n&;an
legi!i"a-ijski +a%!jev koji & se"ipre+iden-ijali+"& N dr&k1ije nego &
parla"en!arni" s&s!avi"a vlas!i N au%toritas dr;avnog poglavara &+di;e &
potestas. 'ko & pol&predsjedni1ko" s&s!av& prevladavaj& ovlas!i parla"en!a, on
se na+iva parla"en!arno)predsjedni1ki" s&s!avo" kako bi se ra+likovao od
predsjedni1ko)parla"en!arni% s&s!ava vlas!i & koji"a pre!e;& predsjedni1ki
ele"en!i. 9 nas!avk& se prvi !ip pobli;e prika+&je na Poljskoj, a dr&gi na >&siji.
Ld po1e!ka de"okra-ije & Poljskoj pi!anje &s!ava bilo je vrlo prijeporno.
Nakon !o je po!kraj 89I9. ko"&nis!i1ki &s!av i+ 89?2. revidiran pod
de"okra!ski" pre"isa"a, nakon +na!ni% sporova o ovlas!i"a i+"eC& &s!avni%
!ijela &svojen je !ako+vani DMali &s!avE 8992, koji se +apravo &s!avnopravno jo
&vijek !e"eljio na po!p&no revidirano" &s!av& i+ 89?2. DMali &s!avE &klonio je,
dod&e, neke !o1ke s&koba, ali sve do 899?. nije "ogao sprije1i!i ope!ovane
;es!oke &s!avne sporove i+"eC& parla"en!a, na jednoj, i predsjednika dr;ave
=e-%a Watuse, na dr&goj s!rani. $ek & !ravnj& 899H, nakon brojni% propali%
pok&aja, na-r! 9s!ava proao je & parla"en!& F!ejmuG, da bi & svibnj& is!e godine
bio legi!i"iran &s!avni" referend&"o" !e je po!o" s!&pio na snag&. S!r&k!&ra
dr;avne organi+a-ije koja je propisana 9s!avo" jedno+na1no prika+&je Poljsk&
:H:
ka "jeovi!i parla"en!arno)predsjedni1ki s&s!av F>*b, 899<O 2r&nner, 8993, I2O
Merkel, 8993, 9IG.
Parlament
Pre"a s!r&k!&ri svoga parla"en!a, Poljska ods!&pa od &obi1ajenoga
is!o1noe&ropskog obras-a jer i"a dvodo"ni s&s!av. Prvi i poli!i1ki "nogo va;niji
do" je !ejm. Na !rag& ko"pro"isa o poli!i1koj vlas!i i+"eC& ko"&nis!i1kog
re;i"a i opo+i-ije & Solidarnos!i ope! je &veden Sena!, koji je bio &kin&! 89<H,
kao dr&gi do" parla"en!a. Pre"da Poljska nije federalna +e"lja, sena!ori se
biraj& na osnovi <9 Fovlas!i"a siro"ani%G vojvods!ava & +e"lji. 9
+akonodavno" pos!&pk& Sena! se "o;e i+jasni!i pro!iv nekog +akona sa"o &
ra+doblj& od :0 dana nakon njegova &svajanja. Ldba-i li +akone koje je &svojio
!ejm, po!onji "o;e nadglasova!i Sena! apsol&!no" veino" FZie"er, 899:, 88HG.
Zna!na ra+lika & ovlas!i"a i+"eC& dvaj& do"ova & koris! !ejma o+na1&je poljski
parla"en! kao Dasi"e!ri1ni dvodo"ni s&s!avE.
Predsjednik dr/ave
Predsjednika dr;ave bira i+ravno narod na pe! godina i "o;e bi!i ponovno i+abran
sa"o jo jedanp&!. Ln se ne bavi sa"o ra!ifi-iranje" "eC&narodni% &govora
nego i Dopi" voCenje"E vanjske i sig&rnosne poli!ike. Pri!o" ga savje!&je
(ijee na-ionalne sig&rnos!i, koje sa" pos!avlja, !e "o;e "jerodavno odreCiva!i
vanjsk& i sig&rnosn& poli!ik& F0&r!ak, 8993, 8:2G. 'ko "& se !o &1ini va;ni",
dr;avni poglavar "o;e sa+va!i sjedni-& kabine!a, odredi!i dnevni red i
predsjedava!i njo"e. Pravni ak!i predsjednika po!reb&j& s&po!pis pre"ijera ili
nadle;noga resornog "inis!ra. Ld !oga je i+&+e!o 8: nabrojeni% sl&1ajeva, kao !o
s& sa+ivanje prve sjedni-e novoi+abranog !ejma, rasp&!anje parla"en!a ili
+akonska ini-ija!iva predsjednika FZie"er, 899:, 883G. Predsjednik dr;ave i"a
pravo ve!a na +akone !o i% je &svojio parla"en!, a "o;e ga nadglasova!i sa"o
!rope!inska veina & !ejmu F0ast 0uropean Bonstitutional 7evie9, 899H, 8#28G.
Predsjedni-i dr;ava & pol&predsjedni1ki" s&s!avi"a vlas!i & As!o1noj
5&ropi openi!o i"aj& +na!an &!je-aj na !vorb& vlade +a%valj&j&i svoji"
ovlas!i"a da predla;&, designiraj& ili i"en&j&. S jedne s!rane, poljski parla"en!
ne "o;e predsjednik& na"e!n&!i efa vlade. S dr&ge s!rane, nadle;nos!i
parla"en!a ipak s& dos!a!ne da sprije1e da predsjednik jednos!rano ok!roira
!ejmu pre"ijera pro!iv njegove volje. $aj konflik!ni &s!avni proble" nije
kons!i!&-ionalno jedno+na1no &reCen & veini pol&predsjedni1ki% s&s!ava vlas!i &
As!o1noj 5&ropi. Ld DMalog &s!avaE i+ 8992. Poljska nas!oji rijei!i !aj s&kob !ako
!o dop&!a da se pravo ini-ija!ive & pos!avljanj& vlade kla!i i+"eC& parla"en!a i
predsjednika dr;ave F2r&nner, 8993, I:. i d.G. Predsjednik i"en&je pre"ijera 8<
dana nakon kons!i!&iraj&e sjedni-e !ejma ili nakon de"isije efa vlade. A+jasni li
se apsol&!na veina & !ejmu +a pre"ijera i njegov progra" vlade, on biva
i+abran. Ne dobije li kandida! kojega je predlo;io predsjednik s&glasnos!
parla"en!a, ini-ija!iva prela+i & !ejm. 'ko on, sa svoje s!rane, nije sposoban
:H<
i+abra!i efa vlade, ini-ija!iva se vraa predsjednik& koji onda "o;e i"enova!i
privre"en& vlad& na es! "jese-i ili rasp&s!i!i parla"en! F2r&nner, 8993, I<G.
Pre"da je pos!&pak &spos!ave vlade & Poljskoj &reCen pre-i+nije nego &
veini os!ali% pol&predsjedni1ki% s&s!ava vlas!i & As!o1noj 5&ropi, i !o &reCenje
nosi +na!an konflik!ni po!en-ijal i+"eC& predsjednika i parla"en!a, kao i d&go
vrije"e ako se dva &s!avna !ijela ne "og& s&glasi!i. $o vrijedi i +a pos!avljanje
"inis!ara vanjski% poslova, obrane i &n&!arnji% poslova & koje"& predsjednik
dr;ave i"a posebno pravo rije1i. Apak, & &s!avnoj !eoriji nije jedno+na1no, a &
&s!avnoj praksi je vrlo prijeporno, kao !o doka+&j& s&kobi & doba "anda!a =e-%a
Watuse, +adr;ava li predsjednik krajnje pravo odl&1ivanja FZie"er, 899:, 803. i
d.O 0&r!ak, 8993, 8:<. i d.G.
Dlada
(lada je & prvo" red& odgovorna parla"en!& i ovisi o njegov& povjerenj&. No
pravo !ejma da opo+ove vlad& nije jedno+na1no &reCeno. 9 pi!anj& prava
parla"en!a da opo+ove vlad& ili &s!avne po"oi & s!abili+iranj& vladini% kabine!a
poljski s& se &s!avo!vor-i odl&1ili !ek & novo" 9s!av& i+ 899H. da oja1aj& polo;aj
pre"ijera i dop&s!e sa"o kons!r&k!ivno glasovanje o nepovjerenj& F1l. 8?IG.
9kin&!a je op-ija des!r&k!ivnog glasovanja o nepovjerenj&. 9na!o1 ja1anj&
pre"ijera, !ejmu os!aje "og&nos! da pojedine "inis!re & kabine!& opo+ove be+
kons!r&k!ivnog pro!&prijedloga.
Ustavni sud
Poljska je bila prva +e"lja & As!o1noj 5&ropi koja je jo & vre"eni"a
ko"&nis!i1kog re;i"a F89I3G osnovala &s!avni s&d. 9 kon!roli nor"i on je,
dod&e, bio &velike &sredo!o1en na djela!nos! vlade, a i !& ga je "ogla
nadglasova!i dvo!reinska veina & !ejmu, ali je rana &spos!ava &s!avnog s&da
ipak +na1ila prvi korak ka pravno)dr;avnoj kon!roli i+vrne vlas!i FBarli-ki, 8993,
2I8G. 9svajanje" novog &s!ava 899H. &s!avni je s&d &+dign&! & posljednj&
ins!an-ij& kon!role aps!rak!ni% nor"i. Nakon jo dvij& prijela+ni% godina i nakon
-ijelog dese!ljea de"okra!ske pravne dr;avnos!i, !ejmu je od&+e!a "og&nos!
nadglasavanja.
S&-e &s!avnog s&da bira !ejm na osa" godina. Asklj&1en je ponovni i+bor.
Blavna je +adaa &s!avnog s&da kon!rola aps!rak!ni% i konkre!ni% nor"i.
4r;avne ins!i!&-ije Fpredsjednik, pre"ijer, ?0 +as!&pnika !ejma odnosno :0
sena!ora, p&1ki pravobrani!eljG i vii s&dovi "og& ga po+va!i da odl&1i o sporni"
pi!anji"a !o s& predana s&d&. BraCani ne"aj& pojedina1no pravo da se po+ov&
na &s!avni s&d.
Paradoksalno, ali ovlas!i"a &s!avnog s&da vie je !e!ila nego koris!ila
rana &spos!ava jo pod ko"&nis!i1ki" re;i"o" F2r+e+inski, 899:, <0. i d.G, jer s&
se & njegov& sl&1aj& &s!avo!vor-i prvo!no ograni1ili na nas!avak ins!i!&-ionalnog
kon!in&i!e!a. $ek je fak!i1no i+ri-anje pres&da nakon 89I9. povealo &gled, a !i"e
i poli!i1ki &!je-aj, &s!avnog s&da. $o"e s& ne"alo pridonijeli ra1iavanje
bri+an!ni% organi+a-ijski% sporova i+"eC& !ejma i predsjednika dr;ave =e-%a
:H?
Watuse FBarli-ki, 8993, :03 i d.G. 9na!o1 poras!& &!je-aja i &kidanj& prava
nadglasavanja & !ejmu & novo" &s!av& 899H, poljski &s!avni s&d ipak je, i de jure
i de $a%to, vrlo daleko od poli!i1kog &!je-aja "aCarskoga &s!avnog s&da.
Iz"orni sustav
9 lje!o 8998, ned&go prije prvi%, po!p&no de"okra!ski% kons!i!&!ivni% i+bora,
&svojen je novi i+borni +akon. >as-jepkani !ejm "ogao se s&glasi!i sa"o o
ra+"jerno"e i+borno" s&s!av& s jaki" ra+"jerni" &1inko". 4vokra!ni ve!o
predsjednika dr;ave nadglasovala je dvo!reinska veina FNo%len i Kasapovi,
8993, 820G. A+borni s&s!av je o"og&io da 8998. & Sej" &Ce 29 s!ranaka. Pre"da
"od&s i+bora nije proi+veo !o eks!re"no frag"en!iranje s!rana1kog s&s!ava, ni na
koji na1in nije ni sprije1io prenoenje sna;ne ras-jepkanos!i poli!i1ki% eli!a i
seg"en!irani% podk&l!&ra na ra+in& parla"en!a. Kao reak-ija na enor"&
ras-jepkanos! parla"en!arni% s!ranaka, a & sklad& s DMali" &s!avo"E i+ 8992,
i+borni je s&s!av pro"ijenjen ve prije parla"en!arni% i+bora 899:. 9 ?2 i+borna
okr&ga o!ada va;i pe!pos!o!ni prag +a s!ranke i osa"pos!o!ni prag +a i+borne
save+eO pro%ibi!ivna kla&+&la na na-ionalnoj ra+ini poveana je s ? na H pos!o.
Novi i+borni s&s!av +na!no je pridonio red&-iranj& s!rana1kog spek!ra, pa je 899:.
& parla"en! &lo sa"o seda" s!ranaka ili s!rana1ki% save+a. $aj ra-ionali+iraj&i i
s!abili+iraj&i &1inak Dk&pljenE je +na!ni" poras!o" dispropor-ijskog &1inka &
odnos& glasova bira1a i "jes!a & parla"en!&. Blasovi bira1a koji nis& &va;eni
i+nosili s& 899:. vie od :< pos!o svi% dani% glasova F82<G. >a-ionali+iraj&i
&1inak +adr;ao se i & i+bori"a 899H, !e se broj s!ranaka +as!&pljeni% & parla"en!&
s"anjio na es!.
9 -jelini, +a Poljsk& se "o;e ponajprije &s!vrdi!i da s& &s!avnopravne
ovlas!i i+"eC& i+vrne i +akonodavne vlas!i, kao i &n&!ar dvojne i+vrne vlas!i,
definirane nejasnije nego & parla"en!arno" s&s!av& vlas!i & MaCarskoj. Nejasna
ra+grani1enja ovlas!i &n&!ar dvojne i+vrne vlas!i ipak s& &"nogo"e &klonjena
9s!avo" od 2. !ravnja 899H. Lvlas!i predsjednika +na!no s& s"anjene. 9 va;ni"
odl&ka"a predsjednik& je veino" po!reban prijedlog ili po!vrda pre"ijera.
Pre"ijer je +a!ien i & odnos& pre"a predsjednik&, i pre"a parla"en!&, b&d&i
da & parla"en!& "o;e bi!i opo+van sa"o kons!r&k!ivni" glasovanje" o
nepovjerenj&. =oa isk&s!va s dif&+ni" pol&predsjedni1ki" s&s!avo"
de"okra!ske poljske rep&blike !ijeko" prvi% seda" godina bi!no s& pridonijela
njegovoj ra-ionali+a-iji i parla"en!ari+a-ij& & &s!avnoj refor"i F2os, 200<, 208G.
Ld 899H. Poljska i"a parla"en!arno)predsjedni1ki s&s!av vlas!i & koje"& jasno
pre!e;& &s!avni ele"en!i parla"en!ari+"a.
2.*.2. +je<oviti predsjedniko7parlamentarni sustavi! primjer 6usije

9 predsjedni1ko)parla"en!arno" s&s!av& vlas!i polo;aj predsjednika dr;ave ja1e
je naglaen i & i"enovanj& efa vlade, i & opo+iv& vlade nego & "jeovi!i"
parla"en!arno)predsjedni1ki" s&s!avi"a. $o va;i i +a odreCivanje s"jerni-a
poli!ike vlade. 9 !eorijsko" dijel& knjige !aj s"o pod!ip pol&predsjedni1ki%
s&s!ava vlas!i definirali na sljedei na1in# DPredsjedni1ko)parla"en!arni s&s!av
:H3
vlas!i i"a dvojn& i+vrn& vlas! & kojoj predsjednika dr;ave i+ravno bira narod,
pre"ijera no"inira predsjednik, a nei+ravno ga po!vrC&je parla"en!. Predsjednik
i"a pravo opo+va!i pojedine "inis!re ili -ijeli kabine! i pro!iv volje veine &
parla"en!&. Parla"en! i"a, dod&e, ovlas!i da i+glas&je nepovjerenje kabine!&
vlade, ali predsjednik +adr;ava prava ve!a na glasovanje o nepovjerenj& &
parla"en!& odnosno, & posljednjoj ins!an-iji, "og&nos! da rasp&s!i parla"en!E.
>&ski &s!av daje s&s!av& vlas!i r&ske federa-ije, &pravo ideal!ipski, obrise
!akvoga predsjedni1ko)parla"en!arnog s&s!ava vlas!i.
9 >&siji je bio +ao!reniji s&kob i+"eC& +agovornika parla"en!arnog
s&s!ava vlas!i, na jednoj, i pre+iden-ijali+"a, na dr&goj s!rani, nego kod veine
os!ali% !vorbi &s!ava & As!o1noj 5&ropi F2e"e, 899<, 2:I, 2008O 2os, 8993a,
8I0. i d.O2rie, 8993, 8??. i d.O S-%neider, 2008G. Ld 8990. s&s!av poli!i1ki%
ins!i!&-ija & >&siji kons!i!&-ionalno se oblikovao opse;ni" revi+ija"a s!aroga
sovje!skog &s!ava i+ 89HI. godine, s jedne, i &sporedno" i+rado" novog &s!ava, s
dr&ge s!rane F2os, 8993, 8I8G. Nakon krvavog s&koba s!arog Kongresa narodni%
dep&!a!a F+akonodavnog !ijelaG i de"okra!ski i+abranog predsjednika dr;ave
Kelj-ina Fi+vrne vlas!iG, na referend&"& & prosin-& 899:. pri%vaen je Fs
po!poro" od ?I,< pos!oG &s!av koji je bio i+raCen pre"a Kelj-inovi" predo;ba"a.
9s!av je s!&pio na snag& 2?. prosin-a is!e godine i dao je predsjednik& iroke
ovlas!i koje s& ga &1inile Ddo"inan!ni" 1i"beniko" vlas!iE F0&r!ak, 8993, 883,
nav. &# As"ar, 200<G, odnosno Ddo"inan!ni" &s!avni" !ijelo"E & r&skoj poli!i-i
F=&!%er%and!, 8993, 2?:G.
8HH
Predsjednik dr/ave
>&ski &s!av &+di;e predsjednika dr;ave & prv& vlas! i do"inan!no &s!avno !ijelo.
Predsjednik je is!odobno Ddr;avni poglavarE, Dja"a- &s!avaE, 1&var Ds&verenos!iE
i +a!i!nik Ddr;avnog in!egri!e!aE. Ln osig&rava D&sklaCeno f&nk-ioniranje i
+ajedni1ko djelovanje &s!avni% !ijelaE F1l. I0, odj. 2G. 9s!avni pravnik L!!o
=&-%!er%and! opravdano o-jenj&je da !o nije sa"o opi f&nk-ionalni opis
predsjednikovi% +ada!aka, nego odredba Dkoja predsjednika neposredno i
abjankoV ovla&je na sve "jere koje "& defini!ivno nis& &skraene &s!avo" i
+akono"E F8993., 2?:G.
Zna!ne s& i ovlas!i koje "& je 9s!av dodijelio ekspli-i!no. $o se najprije
o1i!&je & do"inan!noj &lo+i predsjednika dr;ave & !vorbi vlade. Pre"a 1l. I:
9s!ava, predsjednik i"en&je predsjednika "inis!arskog vijea i, na njegov
konkre!an prijedlog, vlad&. Za !o "& je, dod&e, po!rebna s&glasnos! 4r;avne
d&"e. 'ko 4r;avna d&"a !ri p&!a +a redo" odbije kandida!a +a d&;nos!
pre"ijera kojega je no"inirao predsjednik, predsjednik ga "o;e privre"eno
i"enova!i i be+ !e s&glasnos!i, po!o" rasp&s!i!i do"ove i raspisa!i nove i+bore F1l.
88, odj. <G. Pre"da predsjednik dr;ave ne"a sa"os!alno pravo da rasp&s!i vlad&,
i !& s& njegove ovlas!i +na!ne. Ponajprije, 4&"a "o;e i+ra+i!i nepovjerenje vladi
Fdes!r&k!ivno glasovanje o nepovjerenj&G ili nega!ivno odgovori!i na pi!anje o
povjerenj& vladi F1l. 88H, odj. : i <G. No, & ovlas!i je predsjednika da odl&1i %oe
8HH
$eks! r&skog &s!ava, kao i veine os!ali% de"okra!ski% &s!ava & As!o1noj 5&ropi, vidje!i &#
2r&nner F899?G.
:HH
li rasp&s!i!i vlad&. 'ko predsjednik dr;ave +adr;i vlad&, a 4&"a joj ope! iska;e
nepovjerenje, on "o;e op!ira!i +a o!p&!anje vlade ili rasp&!anje 4&"e i
raspisivanje novi% i+bora. 4&"a i predsjednik "oraj&, dod&e, djelova!i
+ajedni1ki & !vorbi i opo+iv& vlade, ali +a%valj&j&i prav& da rasp&s!i 4&"&
predsjednik i"a nadasve djelo!voran kapa-i!e! prije!nje & odnos& pre"a
parla"en!&. $o va;i kako & pi!anj& !vorbe vlade, !ako i & pogled& snage
predsjednika da provede svoj& poli!ik& nas&pro! 4&"i F2os, 8993a, 89HO 0&r!ak,
8993, 88IO Mo""sen, 200<G.
Predsjednik i"a i ovlas! da daje vlas!i!e s"jerni-e & poli!i-i vlade. $o se
ne odnosi sa"o na !radi-ionalna predsjedni1ka podr&1ja & vanjskoj i sig&rnosnoj
poli!i-i, nego i na &n&!arnj& poli!ik& F1l. I9, odj. :G. Lvlas! pre"ijera da daje
s"jerni-e s&bsidijarna je i ra+&"ljiva sa"o & okvir& prednos!i predsjednika# ona
nije vie od Dspe-ifi1ne provedbene ovlas!iE F=&-%!er%and!, 8993, 2?<G. $o je
o1i!o i & !o"e !o predsjednik "o;e vodi!i sjedni-e kabine!a, pa pre"ijer & !o"
!ren&!k& pos!aje njegov Dprvi "inis!arE.
Kako bi svoj& ovlas! da daje s"jerni-e pre!vorio & poli!i1ki i pravno
obve+a!ne odl&ke, predsjednik dr;ave i"a , "eC& os!ali", !ri sredinja
ins!r&"en!a# +akonske ini-ija!ive, predsjedni1ke dekre!e i odl&ke predsjedni1ke
eg+ek&!ive. 4r;avni poglavar i"a pravo na +akonsk& ini-ija!iv& & 4&"i F1l. 80<G.
As!odobno, &s!av "& daje pravo s&spen+ivnog ve!a na +akonske odl&ke federalne
sk&p!ine F4r;avna d&"a i (ijee federa-ijeG. Pogleda li se !o1na odredba,
pos!aje jasni" da se pravo na s&spen+ivni ve!o s!varno pribli;&je prav& na
apsol&!ni ve!o F=&!%er%and!, 8993, 2?HG. Nai"e, da bi s&spen+ivni ve!o
predsjednika bio nadglasovan, po!rebna je dvo!reinska veina no"inalnog broja
1lanova 4&"e i (ijea federa-ije. $a visoka prepreka djel&je i kao po!i-aj 4&"i
da se & va;ni" pi!anji"a ja1e &jedini kako pod prije!njo" predsjednikova ve!a ne
bi degenerirala & ni;& ra!ifika-ijsk& vlas!.
8HI
Lsi" !oga, parla"en!& prije!i
doda!na def&nk-ionali+a-ija i +bog ovlas!i predsjednika da s!vara pravo & oblik&
dekre!a na oni"a Dslobodni" nor"a!ivni" pros!ori"aE !o i% je parla"en!
os!avio o!voreni"a F=&-%!er%and!, 8993, 2?IG. Kako s& i Kelj-in i P&!in
in!en+ivno koris!ili !& "og&nos! !ijeko" svoji% "anda!a, dekre!s!vo ka!kad
djelovalo pop&! neke vrs!e 4a"oklova "a1a +a poveanje pripravnos!i
parla"en!a na &n&!arnji konsen+&s i ko"pro"is. $rea "og&nos! provedbe
poli!i1ki% odl&ka o!vara se predsjednik& dr;ave posreds!vo" predsjedni1ke
eg+ek&!ive & oblik& (ijea +a sig&rnos! >&ske federa-ije ili Dpredsjednikove
ad"inis!ra-ijeE koja ka!kad raspola;e ver!ikalni" ad"inis!ra!ivni" +apovjedni"
lan-e" do donje !eri!orijalne ra+ine F0&r!ak, 8993, 820G.
Parlament
>&ski se parla"en! sas!oji od dva do"a ) 4r;avne d&"e i (ijea federa-ije.
4r;avna d&"a i"a <?0 +as!&pnika koji s& biraj& na 1e!iri godine. 9 dr&gi do",
8HI
Kad je predsjednik Kelj-in pok&ao pro"ijeni!i i+borni +akon nas&pro! volji opo+i-ije &
parla"en!& i povea!i &dio i+ravni% "anda!a na dvije !reine svi% "jes!a, 4&"a i (ijee
federa-ije reagirali s& odl&1no i nadglasovali predsjedni1ki ve!o dvo!reinsko" veino" & oba
do"a F2os i S!einsdorff, 899H, 80HG.
:HI
(ijee federa-ije, svaki od I9 s&bjeka!a federa-ije alje po jednoga preds!avnika
+akonodavne i i+vrne vlas!i. Nas&pro! poljsko" Sena!&, (ijee federa-ije i+vodi
opravdanje svoga pos!ojanja i+ federa!ivne s!r&k!&re r&ske dr;ave. Novi 9s!av
pre!vorio je asi"e!ri1ni & de jure si"e!ri1ni federali+a", pri 1e"& je &velike
&jedna1en ra+li1i!i s!&panj sa"os!alnos!i s&bjeka!a federa-ije. Pre"a 9s!av&,
i+jedna1eni s& 28 rep&blika, 3 regija, <9 oblas!i, gradovi Moskva i Pe!rograd,
bidovska a&!ono"na oblas! i 80 a&!ono"ni% okr&ga.
8H9
4ok se rep&blika"a
pri+naje &s!av, Doblas!iE i"aj& sa"o s!a!&! !e one nis& de $a%to ravne prvi"a. 9
9s!av& nije &reCeno pos!avljanje preds!avnika s&bjeka!a federa-ije & (ijee
federa-ije. Provedbeni" +akoni"a prep&!eno je da se odl&1e +a p&1ke i+bore,
i+bore &n&!ar federa!ivni% do"ova ili i"enovanje od s!rane i+vrne vlas!i
F'l&s%in, 899?, 32G. Pre"a dosadanjoj praksi, efovi i+vrni% vlas!i &
s&bjek!i"a federa-ije Fpri"jeri-e, g&verneriG a&!o"a!ski s& pos!ajali 1lanovi
(ijea federa-ije. 9 +akonodavn& vlas! preds!avni-i se biraj& i+ save+ni% do"ova
ili predsjednik do"a pre&+i"a f&nk-ij& po d&;nos!i. 9 (ije& federa-ije sjede po
dva preds!avnika s&bjeka!a federa-ije, dakle &k&pno 8HI preds!avnika.
4&"a i"a "nogo va;nij& &log& & +akonodavs!v&. 'ko ona &svoji neki
+akon, (ijee federa-ije "o;e vra!i!i +akon & rok& od 8< dana. 'ko !o ne &1ini,
+akon je po!vrCen. 'ko ono pro!&slovi +akon&, posredni1ki odbor dvaj& do"ova
"o;e po!ra;i!i ko"pro"is. 9spije li & !o"e, pro"ijenjeni +akon !reba jo jedn&
po!vrd& 4&"e. 'ko ne b&de s&glasnos!i, 4&"a "o;e odba-i!i prigovor (ijea
federa-ije dvo!reinsko" veino" F'l&s%in, 899?, 32G.
Dlada
A+vrna vlas! sas!oji se, kao !o je pre!%odno navedeno, od dvojne eg+ek&!ive s
predsjedniko" dr;ave, s jedne, i kabine!o" vlade kojega vodi pre"ijer, s dr&ge
s!rane. Kabine! ovisi i o povjerenj& parla"en!a i predsjednika dr;ave. Predsjednik
i parla"en! +na!no ograni1&j& kabine! vlade i & oblikovanj& poli!ike. Koridori &
pros!or& djelovanja posebno se s&+&j& kad opo+i-ija i"a vein& & parla"en!&
nas&pro! predsjednik&, kao nakon i+bora +a 4&"& 899?. Kako, s dr&ge s!rane,
predsjednik i"a organi+a-ijsk& vlas! & vladi, kako predsjedava kabine!o", i"a
ovlas! da daje vlas!i!e s"jerni-e, pravo da s&spendira sve ak!e vlade, kao i pravo
da o!p&s!i pre"ijera, pre"a slov& 9s!ava vlada be+ predsjednika vie se 1ini kao
dio eg+ek&!ivne &prave nego kao ak!ivan !vora- r&ske poli!ike. 'ko se s!rana1ke
ili koali-ijske poli!i1ke veine predsjednika, vlade i parla"en!a poklope,
predsjednik dr;ave i"a !olik& "o da j& je !eko kon!rolira!i.
$o se dogodilo osobi!o nakon i+bora +a 4&"& 200:, kad je P&!inova
predsjedni1ka s!ranka Kedins!vena >&sija dobila dvo!reinsk& vein& &
parla"en!&. P&!inov a&!ori!arni s!il vods!va, koji se nakon !oga &1vrs!io, poka+ao
je da &s!avna kons!r&k-ija predsjedni1ko)parla"en!arnog s&s!ava vlas!i & >&siji
&gro;ava de"okra-ij& F2ei-%el!, 200<, 822O Mo""sen, 200<, <2:O Merkel, P&%le
i dr., 2003, :20G.
Ustavni sud
8H9
$a podjela & bi!i odgovara !eri!orijalno" ra1lanjenj& i+ sovje!skog doba.
:H9
S&-e &s!avnog s&da bira parla"en! na isklj&1ivi prijedlog predsjednika dr;ave.
Manda! i" !raje 82 godina FBarli-ki, 8993, 2IIG. 9 prvoj fa+i pos!ojanja od
s!&denoga 8998. do lis!opada 899:. &s!avni je s&d i"ao dalekose;ne ovlas!i.
MeC& nji"a je bilo posebno pravo da na vlas!i!& ini-ija!iv& preispi!&je &s!avnos!
poli!i1ki% organi+a-ija i poli!i1ki% odl&ka dr;avni% !ijela. $eki &s!avni s&kob
Kongresa narodni% dep&!a!a pod vods!vo" 7a+b&la!ova i predsjednika dr;ave
Kelj-ina &+rokovao je jak& poli!i+a-ij& &s!avnog s&da, koji je donio neke, Kelj-in&
ne"ile, odl&ke. Nakon !o je Kelj-in, &kin&vi va;ei &s!av, & +i"& 899:.
&spos!avio novi de"okra!ski 9s!av, predsjednik dr;ave je ob&s!avio rad &s!avnog
s&da, prislio predsjednika &s!avnog s&da Zorkina da ods!&pi i dekre!o"
s&spendirao rad &s!avnog s&da do donoenja novog +akona o &s!avno" s&d& koji
je s!&pio na snag& & lipnj& 899<. FBarli-ki, 8993, :09G. Kelj-in je od&govla1io
obnovi!i rad &s!avnog s&da sve do velja1e 899?, jer je (ijee federa-ije prvo!no
blokiralo i+bor es! novi% s&da-a. Novi +akon, koji je napokon s!&pio na snag&,
+na!no je s"anjio ovlas!i &s!avnog s&da. 9kin&!o je pravo ini-ija!ive s&da da
preispi!&je &s!avnos! poli!i1ki% odl&ka i poli!i1kog djelovanja dr;avni% !ijela i
nosi!elja najvii% dr;avni% d&;nos!i. 9s!avno" s&d& od&+e!o je pravo da odl&1&je
o s&pro!nos!i poli!i1ki% s!ranaka s 9s!avo" FNiki!inski, 899H, I?. i d.G. Ls!ale s&
"& ovlas!i da odl&1&je & organi+a-ijski" sporovi"a, da kon!rolira aps!rak!ne i
konkre!ne nor"e i preispi!&je pojedina1ne &s!avne !&;be. 9 po!onje" se &s!avni
s&d doka+ao kao nadasve djelo!vorna kon!rolna ins!an-ija graCana & odnos&
pre"a dr;avni" odl&ka"a F2e"e, 2008, 82G.
Iz"orni sustav
Pop&! 9s!ava openi!o, i+borni je s&s!av posebno bio pred"e! bri+an!na s&koba
Kongresa narodni% dep&!a!a i predsjednika dr;ave & &s!avno" spor& od 8998. do
899:. $ek kad je Kelj-in &kidanje" va;eeg 9s!ava rijeio s&kob & vlas!i!& koris!,
donesene s& i odl&ke o i+borno" s&s!av&. Za i+bore +a 4&"& & prosin-& 899:.
predsjedni1ki" je dekre!o" &veden rovovski s&s!av F2os i S!einsdorff, 899H,
803G. $ek se &svajanje" 9s!ava nakon i+bora dekre! pre!vorio & i+borni +akon.
>&ski rovovski s&s!av predviCa da se & 22? i+borni% okr&ga bira pre"a
na1el& rela!ivne veine, a os!ali% 22? "anda!a raspodjelj&je se +e"aljski"
lis!a"a pre"a ra+"jerno" na1el&. 9 raspodjeli "anda!a na-ionalni" i+borni"
lis!a"a "og& s&djelova!i sa"o s!ranke koje s& dobile vie od pe! pos!o glasova
na -jelok&pno"e i+borno" podr&1j& >&sije FNo%len i Kasapovi, 8993, H3G. 9
i+bori"a +a 4&"& 899:. i 899?. ele"en!i ra+"jerni% i+bora &+rokovali s&,
paradoksalno, +na!ne dispropor-ijske &1inke & prera1&navanj& glasova & "anda!e.
$o se "o;e ponajprije pripisa!i krajnjoj ras-jepkanos!i s!rana1kog s&s!ava koja je
pove+ana s pe!pos!o!no" pro%ibi!ivno" kla&+&lo". $ako se & i+bori"a +a 4&"&
899?. na pe!pos!o!n& preprek& nas&kalo osa" s!ranaka s glasovni" re+&l!a!i"a
i+"eC& :,9 i <,I pos!o. Sa s!ajali!a !eorija de"okra-ije, opasna je posljedi-a bilo
!o !o je & raspodjeli "anda!a Dpod s!ol paloE <H,8 pos!o glasova bira1a FNo%len i
Kasapovi, 8993, I0G. Zbog s!varanja regionalni% &!vrda i snage neovisni%
regionalni% kandida!a na1elo veinski% &+bora pridonijelo je N !o je !akoCer
:I0
paradoksalno N jo veoj ras-jepkanos!i parla"en!arni% s!ranaka, ali je ipak "alo
s"anjilo dispropor-ijski &1inak koji je nas!ao & ra+"jerni" i+bori"a. S&kladno
ra+"a!ranji"a i+borni% s&s!ava, &1in-i bi !rebali bi!i &pravo obra!ni ako i"alo
napred&j& konsolida-ija i Dna-ionali+a-ijaE s!rana1kog s&s!ava# DS&s!avne bi
posljedi-e "orale bi!i !rajno s"anjivanje dispropor-ijski% &1inaka veinski%
i+bora +a%valj&j&i ra+"jerni" i+bori"a, a ne obra!noE FI8G.
Za r&ski s&s!av vlas!i na ovo"e "jes!& !reba ponajprije &s!vrdi!i da s&
9s!av i, jo vie, Kelj-inova D&s!avna praksaE dali nad"oan polo;aj predsjednik&
dr;ave. $i"e je +na!no pore"eena %ori+on!alna ravno!e;a i+"eC& !rij& vlas!i. L
!o"e o!vara li !akav Ds&perpre+iden-ijali+a"E F7ol"es, 899:S899<G &s!avne
opor!&ni!e!ne s!r&k!&re Ddefek!noj de"okra-ijiE FKnoblo-%, 2002O Mango!!, 2002O
2eo-%el!, 200<O Merkel, P&%le i dr., 2003G, ili "& prije!i o!kli+avanje &
Da&!ori!arni predsjedni1ki re;i"E F=&!%er%and!, 8993, 2?IG, ili je on openi!o
osig&ravao sa"o "ini"aln& "og&nos! vladanja & poli!i1ko" s&s!av& >&sije
devedese!i% godina, raspravlja se & poglavlj& o Dde"okra!skoj konsolida-ijiE.
2.*.5. Predsjedniki sustavi vlasti! primjer Mjelorusije
9 predsjedni1ki" s&s!avi"a vlas!i predsjednika dr;ave, & na1el&, i+ravno bira
narod. Ln i"en&je ili no"inira vlad&. A+vrna i +akonodavna vlas! &s!avno s&
ra+dvojene jasnije nego & parla"en!arni" s&s!avi"a, !ako da & klasi1noj varijan!i
ne pos!oji glasovanje o nepovjerenj& vladi, s jedne, ni pravo efa dr;ave i vlade
da rasp&s!i parla"en!, s dr&ge s!rane. Kabine! nije, dakle, odgovoran parla"en!&
nego predsjednik& dr;ave. Predsjednik i"a, po pravil&, od +e"lje do +e"lje
ra+li1i!o definiran& "o ve!a & odnos& pre"a +akonodavs!v& parla"en!a. Kao
klasi1ne varijan!e predsjedni1kog s&s!ava vlas!i slove S'4 i veina dr;ava
=a!inske '"erike.
9 predsjedni1ke s&s!ave vlas!i & As!o1noj 5&ropi &braja se sa"o
2jelor&sija od &s!ava i+ 899<. i osobi!o nakon &s!avni% pro"jena 8993. 9s!vari,
od proglaenja neovisne bjelor&ske dr;ave 2?. kolovo+a 8998. njegov se karak!er
vies!r&ko "ijenjao. 9 prve !ri godine od 4eklara-ije o neovisnos!i do &svajanja
9s!ava bjelor&ski s&s!av vlas!i i"ao je pre!e;no parla"en!arni oblik. Parla"en!,
(r%ovni sovje!, bio je do"inan!no &s!avno !ijelo. Njegov predsjednik, S!anislav
6&kijevi1, bio je is!odobno i poglavar dr;ave. Ld svi% pos!sovje!ski% dr;ava &
2jelor&siji se najd&lje odr;ala Borba1ovljeva kons!r&k-ija iden!i!e!a predsjednika
parla"en!a i poglavara dr;ave F=&-%!er%and!, 8993, 23<G. $o je pro"ijenjeno kad
je &svojen 9s!av 899<. Nji"e je poli!i1ki s&s!av +adobio pre+iden-ijalis!i1ki
karak!er. Njegovi s& obrisi, k !o"e, "ijenjani jo dvap&! na referend&"i"a 899?.
i 8993. & koris! vlas!i predsjednika dr;ave FSa%", 899HO $i""er"ann, 899HG. 9
nas!avk& se prika+&j& ins!i!&-ije bjelor&skog s&s!ava vlas!i nakon &svajanja
&s!ava 899<. i &s!avni% pro"jena 8993 F&sporedi!i :steuropahe$t, 899?, 2#8:<)
8?IO S!einsdorff, 200<, <:8. i d.G.
Predsjednik dr/ave
:I8
DPredsjednik >ep&blike je poglavar dr;ave i i+vrna vlas!E F1l. 9?G. 2ira ga
i+ravno narod na pe! godina i "o;e bi!i ponovno i+abran sa"o jo jedanp&!.
Predsjednik je !radi-ionalno ja"a- s&verenos!i i sig&rnos!i +e"lje. A"a sve bi!ne
ovlas!i koje se odnose na !o# on je vr%ovni +apovjednik or&;ani% snaga i "o;e
proglasi!i i+vanredno s!anje.
8I0
Predsjednik& je dana organi+a-ijska, poslovna i
personalna vlas!. Ln "o;e odl&1i!i o &spos!avi i &kidanj& "inis!arski% resora.
A"en&je i o!p&!a pre"ijera, ali je !&, kao i & i"enovanj& i o!p&!anj& "inis!ara &
klj&1ni" resori"a, ve+an +a s&glasnos! parla"en!a F=&-%!er%and!, 8993, 233G.
Predsjednik i"a pravo ini-ija!ive & +akonodavs!v& i posjed&je s&spen+ivni ve!o
na odl&ke parla"en!a. Parla"en! "o;e odba-i!i predsjedni1ki ve!o sa"o
dvo!reinsko" veino". 9 posebni" sl&1ajevi"a predsjednik& je dana ovlas! da
donosi dekre!e. $e ovlas!i, koje s& &!e"eljene & 9s!av& 899<, dale s&
bjelor&sko" predsjednik& +na!n& vlas! & &s!avnoj s!r&k!&ri, pre"da ona de jure
+aos!aje +a vla& r&skoga ili &krajinskog poglavara dr;ave F=&-%er%and!, 8993,
23?G.
9 lipnj& 899<. 'leksandar Brigorijevi1 =&kaenko i+abran je,
i+nenaC&j&e !rij&"falno, +a predsjednika dr;ave s I8 pos!o glasova & &;i"
i+bori"a pro!iv sl&;benog efa vlade i preds!avnika s!are sovje!ske no"enkla!&re
(ja1eslava Klebi1a. A+bori s& bili slobodni i &"nogo"e po!eni. No, &br+o nakon
i+borne pobjede de"okra!ski legi!i"irani predsjednik dr;ave ins-enirao je &s!avni
s&kob s parla"en!o" koji je bio i+abran jo prije raspada Sovje!skog Save+a &
prosin-& 8998, a na koji ga je "o!ivirala poli!i1ka vlas!. Po"o& dvaj&
referend&"a 899?. i osobi!o 8993,
8I8
koji s& bila provedeni &s!avnopravno
opasni" sreds!vi"a, =&kaenko je +na!no proirio svoj& predsjedni1k& vlas!#
Predsjedni1ki dekre!i "og& D& posebni" okolnos!i"aE, a na prijedlog
predsjednika, bi!i &+dign&!i do +akonaO parla"en! !o "o;e odba-i!i
sa"o dvo!reinsko" veino". $o vrijedi i +a dr;avni prora1&n kojega
predsjednik donosi dekre!o" i kojega parla"en! "o;e odbi!i
dvo!reinsko" veino" & rok& od !ri dana.
9kin&!a je podjela i+"eC& +akonodavne i i+vrne vlas!i & jednos!ran&
koris! predsjednika. 4r;avni je poglavar ovla!en rasp&s!i!i parla"en!
ako on i+ra+i nepovjerenje vladi ili oklijeva po!vrdi!i efa vlade kojega
je i"enovao predsjednik FSa%", 899H, <HHG. Nas&pro! !o"e,
predsjednik "o;e bi!i s"ijenjen sa"o po"o& dr;avne !&;be.
Predsjednik dobiva pravo da predlo;i pro"jene &s!ava.
Predsjednik i"en&je polovi-& 1lanova i predsjednika &s!avnog s&da.
Predsjednik i"en&je predsjednika i polovi-& 1lanova i+bornog
povjerens!va koje nad+ire i+bore na na-ionalnoj ra+ini.
8I0
A+vanredno s!anje "ora +apravo po!vrdi!i parla"en! nakon !ri dana. 9s!av os!avlja o!voreni"
!o se dogaCa ako ga ne po!vrdi F=&-%!er%and!, 8993, 23?G.
8I8
S =&kaenkovi" na-r!o" 9s!ava s&glasilo se H0,? pos!o. Pre"a poda-i"a vlade, & glasovanj&
je s&djelovalo I<,8 pos!o bira1a. 9 li!era!&ri i i "eC&narodni" organi+a-ija"a !aj se re+&l!a!
&glavno" o+na1&je i+"anip&lirani" FMark&s, 8993, 8?O Sa%", 899H, <H9O $i""er"ann, 899H,
89G.
:I2
$i" +na!ni" pro"jena"a 9s!ava, a napose novos!voreni" pravo"
predsjednika da rasp&s!i parla"en! i +akonodavno" ovla& predsjednika,
jednos!rano je, & koris! predsjednika dr;ave, &kin&!a podjela i+"eC& i+vrne i
+akonodavne vlas!i koja je !ipi1na +a de"okra!ske predsjedni1ke s&s!ave vlas!i. 9
2jelor&siji se, ja1e nego & >&siji, iskris!ali+irao poseban pos!sovje!ski
Ds&perpre+iden-ijali+a"E F7ol"es, 899:S899<G, koji nije obilje;en sa"o
de"okra!ski" defek!i"a, kao & >&siji, nego je na kraj& devdese!i% godina i"ao
obilje;ja o!vorenoga -e+aris!i1ko)plebis-i!arnog a&!ori!ari+"a, koji je nakon
8993. popri"io i+vanjski oblik Dpredsjedni1ke dik!a!&reE F=&-%!er%and!, 8993,
23IG. 'nali!i1ki je +apravo kra!kovido +aklj&1i!i da se o!kli+avanje 2jelor&sije &
o!voreni a&!ori!arni re;i" "o;e sves!i sa"o na "akijavelis!i1k& sple!k&
=&kaenkove "anip&la-ije i represije. 6!ovie, +na1ajno je da se pro"jena vlas!i
sredino" devedese!i% godina dogodila &+ sna;n& s&glasnos! s!anovni!va.
=&kaenko se !ako, kao i 0&ji"ori 8992. & Per&&, do"ogao pop&lis!i1ke pre"ije
Djakog voCeE & +e"lji s nedovoljno ra+vijeni" -ivilni" dr&!vo".
Parlament
9s!av 899<. odl&1io se +a jednodo"ni parla"en! F1l. H9G.
8I2
Sas!ojao se od 230
+as!&pnika koji se biraj& na pe! godina. Parla"en! se "o;e prijevre"eno
rasp&s!i!i sa"o &+ s&glasnos! dvije !reine svoji% 1lanova. 9+ !radi-ionalne
ovlas!i & +akonodavs!v&, & ra!ifika-iji "eC&narodni% &govora i proglaenj& ra!a i
"ira, (r%ovni sovje! i"a, "eC& os!ali", i pravo i+bora &s!avnog s&da, vie
vr%ovni% s&dova, opega dr;avnog odvje!nika i 1lanova &prave sredinje banke
F1l. I:G. $ako je 9s!av 899<. jako" predsjednik& de jure s&pro!s!avio jaki
parla"en!.
No &s!avni" pro"jena"a 8993. parla"en!& je od&+e! +na!an broj
ovlas!i.
8I:
(r%ovni sovje! +a"ijenjen je dvodo"ni" parla"en!o"#
Preds!avni1ki" do"o" Fdonji do"G s 880 +as!&pnika i (ijee" >ep&blike
Fgornji do"G s 33 1lanova. Predsjednik i"en&je !rein& 1lanova (ijea >ep&blike,
a os!ale 1lanove odreC&j& "jesne i+vrne vlas!i koje, pak, i"en&je predsjednik
F6&kijevi1, 899HG.
Pre!varanje" predsjedni1ki% dekre!a & +akone probijene s& najva;nije
ovlas!i parla"en!a, nai"e sa"o pravo ve!a & donoenj& +akona. Predsjednik
sa+iva redovi!a i i+vanredna +asjedanja parla"en!a. Pravo predsjednika da
rasp&s!i parla"en!, a da pri!o" ne pos!oji &s!avni ins!r&"en! koji bi "& bio
ko"ple"en!aran Fglasovanje o nepovjerenj&G,
8I<
o"og&&je i+vrnoj vlas!i da
&-jenj&je parla"en!. Parla"en!& s&, dosljedno !o"e, od&+e!a ili s"anjena i va;na
8I2
Prijevod bjelor&skog &s!ava na nje"a1ki je+ik !iskan je &# :steuropahe$t F899?, 2#8:<)8?3G.
Svi navodi i &p&!e slijede !aj prijevod.
8I:
Pro!iv !i% &s!avni% pro"jena &dr&;ila se, ina1e vrlo %e!erogena, opo+i-ija. Nje+in je o!por
slo"ljen klasi1no" -e+aris!i1ko)plebis-i!arno" "aniro" po"o& referend&"a F$i""er"ann,
899H, 8H. i d.G.
8I<
Predsjednik kao ef i+vrne vlas!i "o;e bi!i s"ijenjen s&radnjo" parla"en!a i &s!avnog s&da
sa"o po"o& slo;enog pos!&pka impea%hmenta ako prekri 9s!av ili po1ini ka+neno djelo F1l.
80< s!arog &s!avaG. 9 novo" 9s!av& i+ 8993. pos!&pak impea%hmenta jo je vie o!e;an F1l. II i
9H, odj. IG.
:I:
prava i+bora i i"enovanja s&dova i sredinjega i+bornog povjerens!va i
dodijeljena predsjednik&. Parla"en! je de $a%to degradiran na sek&ndarno &s!avno
!ijelo.
Dlada

A+vrna vlas! & 2jelor&siji podijeljena je i+"eC& predsjednika dr;ave i pre"ijera,
a !a je dvodioba neobi1na & predsjedni1ki" s&s!avi"a vlas!i. A+ %is!orijske
perspek!ive nas!anka s&s!ava vlas!i, !o se "o;e sves!i na preobra+b& sovje!skoga
"inis!arskog vijea na "inis!arski kabine!. S gledi!a &s!avnog s&s!ava, !i"e se
bjelor&ski predsjedni1ki s&s!av ne pre!vara & "jeovi!i pol&predsjedni1ki s&s!av,
jer ne pos!oji !ipi1na dvos!r&ka odgovornos! vlade parla"en!& i predsjednik&,
8I?
kao ni ko"ple"en!arno pravo i+vrne vlas!i da rasp&s!i parla"en! FLoen i
S-%kfer, 899?, <0:G. (lad& kao "inis!arski kabine! &spos!avlja Dpredsjednik
>ep&blike 2jelor&sijeE F1l. 803G, !o jes! kabine! je podreCen nje"& F1l. 9?G. $a je
podreCenos! jo o1i!ija & 1l. 80H# DMinis!arski kabine! g&bi svoje ovlas!i nas&pro!
novoi+abrano" predsjednik&E. 9s!av s!oga s!varno ne pri+naje "inis!arski
kabine! kao sa"os!aln& poli!i1k& snag& F=&-%!er%and!, 8993, 23?G.
=&kaenko je, osi" !oga, od 899<. -iljano gradio vlas!i!& predsjedni1k&
ad"inis!ra-ij& i "i"o &s!ava. Nalik na sovje!ski s&s!av poli!biroa , ona je vrlo
br+o pos!ala pravo sredi!e odl&1ivanja vlas!i. $a Dpredsjedni1ka ver!ikalaE, a ne
vlada, i"en&je regionalna i lokalna !ijela i+vrne vlas!i. A prije referend&"a o
9s!av& 8993. vlada je, dakle, degenerirala D& i+vrno !ijelo predsjedni1ke
ad"inis!ra-ijeE F$i""er"ann, 899H, 83G.
Ustavni sud
9s!avni se s&d sas!oji od jedanaes! s&da-a koje bira (r%ovni sovje! na jedanes!
godina. 9s!avo" 899<. &s!avno" s& s&d& dodijeljene iroke ovlas!i & kon!roli
nor"i, koj& "o;e pod&+e!i i na vlas!i!& ini-ija!iv&. Pored kon!role aps!rak!ni% i
konkre!ni% nor"i, &s!avni je s&d ovla!en, "eC& os!ali", da preispi!&je &s!avnos!
odredaba "inis!arskog kabine!a ili predsjedni1ki% dekre!a F1l. 82HG. Ne"a
"og&nos!i pojedina1ne !&;be.
6iroke ovlas!i &padljivo s& pro!&slovile s!varnoj ne"oi &s!avnog s&da i
prije pro"jene &s!ava 8993. Nai"e, pre"da je s&d viekra!no pres&Civao pro!iv
predsjednika dr;ave =&kaenka i njegove ad"inis!ra-ije, pres&de nis&
pri"jenjivane. Za ne&va;avanje pres&da &s!avnog s&da od s!rane predsjedni1ke
eg+ek&!ive karak!eris!i1an je iska+ jednoga &s!avnog s&-a koji je ods!&pio nakon
referend&"a o 9s!av& i+ s!&denoga 8993#
8I3
D$%e presiden! iss&ed a pse-ial de-ree ordering all offi-ials !o ePe-&!ive
%is orders, in-l&ding !%ose !%a! %ad been s!r&-k do,n b !%e .o&r!. $%e
8I?
9sporedi!i, nas&pro! !o"e, dvos!r&k& odgovornos! & parla"en!arno)predsjedni1ko" s&s!av&
vlas!i Poljske i predsjedni1ko)parla"en!arno" s&s!av& >&sije.
8I3
Nakon referend&"a o 9s!av& seda" 1lanova &s!avnog s&da je ods!&pilo ili s& bili o!p&!eni
predsjedni1ki" dekre!o" F=&ka&k, 899H, 3:G.
:I<
.o&r!Vs r&ling ,ere p&blis%ed, !%erefore, b&! no! i"ple"en!ed. An reali!,
no! a single de-ision of !%e .o&r! ,as ever i"ple"en!edE F=&ka&k, 899H,
3<G.
Nakon referend&"a o 9s!av& predsjednik je pro"ijenio i obra+a-
&spos!ave &s!avnog s&da. Poglavar dr;ave o!ad i"en&je polovi-& od 82 &s!avni%
s&da-a. Lsi" !oga, +na!no s& ograni1eni pravo s&da na vlas!i!& ini-ija!iv& i
"og&nos!i da "& se obra!i parla"en!. 9s!avni s&d de jure jako se pribli;io
ne"oi de $a%to.
Iz"orni sustav
A+borni s&s!av 2jelor&sije e!abliran je jo & Sovje!sko" Save+& i o!ad se nije
bi!no "ijenjao. 9 povod& Dpredkons!i!&!ivni% i+boraE & o;&jk& 8990. vladaj&a
Ko"&nis!i1ka par!ija 2jelor&sije odl&1ila se +a sovje!ski i+borni s&s!av apsol&!ne
veine FNo%len i Kasapovi, 8993, H:G. Ln je pri"ijenjen i nakon 9s!ava i+ 899<.
& prvi" de"okra!ski" kons!i!&!ivni" i+bori"a & svibnj& 899?. S&kladno broj&
"jes!a & parla"en!&, +e"lja je bila podijeljena na 230 jedno"anda!ni% i+borni%
okr&ga. 9s!vari, bjelor&ski i+borni s&s!av i"a dvije doda!ne posebnos!i. Prvo,
kandida! je i+abran sa"o ako je s&djelovanje & i+bori"a bilo vie od ?0 pos!o i,
dr&go, ako je & even!&alni" &;i" i+bori"a dobio vie glasova +a sebe nego
pro!iv sebe. 9 bjelor&sko i+borno pravo !ako je in!egriran !ako+vani Dnega!ivni
i+borni pos!&pakE koji bira1i"a dop&!a da glas&j& pro!iv svi% kandida!a !ako !o
"og& pre-r!a!i -ijel& i+born& lis!& FNo%len i Kasapovi, 8993, H<G. 9 spoj& s
pro!&parla"en!arni" ka"panja"a predsjednika dr;ave !a je posebna odredba
dovela do !oga da je & prvo"e i+borno" kr&g& 8<. svibnja 899?. bilo i+abrano
sa"o 8I, a & &;i" i+bori"a !o s& &slijedili !ek 808 +as!&pnik. 2&d&i da je !o
bilo "anje od n&;noga dvo!reinskog kvor&"a, novi se parla"en! nije for"irao.
(r%ovni sovje! pos!ao je sposoban odl&1iva!i !ek nakon !o je & prosin-& 899?.
i+abrano jo H9 +as!&pnika.
9 2jelor&siji se vie nego & bilo kojoj dr&goj is!o1noe&ropskoj +e"lji
ra+lik&j& &s!avno slovo i &s!avna praksa. $o napose vrijedi +a fa+& od 899<. do
8993. Novi" 9s!avo" pisani je 9s!av, +apravo, na iroki" podr&1ji"a
prilagoCen poli!i1koj s!varnos!i. 4ok se 2jelor&sija od 899<. do referend&"a o
9s!av& 8993. de jure "ogla o+na1i!i de"okra-ijo" a de $a%to defek!no"
de"okra-ijo", od prosin-a 8993. s&s!av vlas!i se i pre"a slov& &s!ava "o;e
o-ijeni!i kao defek!na de"okra-ija F2ei-%el!, 200<, 889. i d.O 2er!els"ann
S!if!&ng, 200<, 200?G. Lsobni =&kaenkov re;i" je po"o& referend&"a s!varno
popri"io obilje;ja predsjedni1ke dik!a!&re.
2.2. ;eneza demokratskih sustava vlasti
Za!o s& & neki" +e"lja"a i regija"a As!o1ne 5&rope nas!ali parla"en!arni, a &
dr&gi" pak pol&predsjedni1ki ili predsjedni1ki s&s!avi vlas!iM 9 A. dijel&, pogl.
3.2.2. FBene+a de"okra!ski% s&s!ava vlas!iG preds!avili s"o 1e!iri opa pris!&pa
objanjenj& gene+e de"okra!ski% s&s!ava vlas!i# historijsko>ustavno o"janjenje,
:I?
o"janjenje o uvozu, pro%esno orijentirano o"janjenje i o"janjenje sa stajalita
teorije aktera. 9 nas!avk& e"o ispi!a!i eksplika!ivn& snag& !i% pojedina1ni%
pris!&pa na pri"jer& 1e!irij& prika+ani% s&s!ava vlas!i MaCarske, Poljske, >&sije i
2jelor&sije. Pri!o" & pro-esno orijen!irani i pris!&p sa s!ajali!a !eorije ak!era,
koji se preklapaj&, pove+a!i & jedn& vrs!& objanjenja, pristup usmjeren na
pro%ese i aktere.
2.2.*. 1istorijsko7ustavno o(ja<njenje
7is!orijsko)&s!avne !radi-ije i isk&s!va i"ali s& nek& &log& sa"o & MaCarskoj,
Poljskoj i >&siji, a i !& je ona bila vrlo skro"na. 2&d&i da 2jelor&sija do raspada
Sovje!skog Save+a 8998. &ope nije i"ala nikakv& !radi-ij& vlas!i!e dr;ave, ne
"o;e pos!oja!i nikakav bjelor&ski na-ionalni &s!avni kon!in&i!e!. 9 dvije dr;ave
As!o1ne Srednje 5&rope, Poljskoj i MaCarskoj, &s!avo!vor-i s& vrlo "alo pose+ali
+a isk&s!vi"a kra!ko!rajni%, nes!abilni% i de"okra!ski "anjkavi% &s!ava
"eC&ra!nog ra+doblja, dok s& vie koris!ili pojedina1ne dijelove &s!ava i+ fa+e
ko"&nis!i1kog re;i"a. Ker dr&k1ije nego nakon slo"a fais!i1ki% re;i"a & A!aliji i
Nje"a1koj ili desni% a&!ori!arni% poredaka & 6panjolskoj i Por!&gal&, s!ari &s!avi
nis& sasvi" nes!ali neposredno sa slo"o" re;i"aO oni s& djelo"i-e pre&+e!i,
revidirani i dop&njeni. 0or"alno s& pre;ivjele neke ins!i!&-ije ili 1ak -jelok&pna
for"alna &s!avna lj&!&ra s!ari% re;i"a. D'li "r!vi" for"a"a parla"en!a,
pravos&Ca ili lokalne &prave !ek je pro"jena s&s!ava &da%n&la ;ivo!E F2e"e,
899<b, 2:0. i d.G. Nakon !o s& po!p&no novi &s!avi s!&pili na snag& 899:. &
>&siji, 899<. & 2jelor&siji i 899H. & Poljskoj, for"alni &s!avni kon!in&i!e! sa
s!ari" ko"&nis!i1ki" re;i"o" pos!oji jo sa"o & MaCarskoj.
9 (a6arskoj je s!aljinis!i1ki &s!av i+ 89<9, koji je 89H2. refor"iran &
sklad& s "eki" a&!ori!ari+"o" K^d^rova re;i"a, 89I9. godine podvrgn&!
!o!alnoj revi+iji, koja je s!ari a&!ori!arni pre!vorila & novi de"okra!sko)
pl&ralis!i1ki vladavinski poredak F2r&nner, 8998, 29IG. MeC&!i", !i"e jo nije
s!voren novi &s!av. >efor"ski, no nedovoljno de"okra!ski legi!i"irani Dre;i"ski
parla"en!E i+ 89I9. +bog svoje je "anjkave legi!i"nos!i svjesno sa" sebe
ograni1io & odnos& na !akav !e"eljni osniva1ki 1in. Kona1n& odl&k& o &s!av&
!rebao je donije!i slobodno i+abrani parla"en! 8990. godine. Ld !ada s& dod&e
i+vrene neke &s!avne pro"jene, dijelo"i-e i +bog dras!i1ni% i opse;ni% odl&ka
&s!avnog s&da F2r&nner, 899:, 802O S+abY, 899<, I<G, ali je sa+ivanje
&s!avo!vorne sk&p!ine po"akn&!o na neodreCeni rok. Parla"en! je dod&e
i+"eC& 89I9. i 2002. &svojio 20 &s!avni% pro"jena, ali je Drevol&-ionarni pro+or
"og&nos!iE +a iroki &s!avni konsen+&s & MaCarskoj bio o!voren sa"o & vrlo
kra!ko" ra+doblj& FKwrws\ni i 0odor, 200<, :2HG.
Parla"en!arni s&s!av vlas!i, koji je &veden 8990, nadove+&je se na
odreCen& "aCarsk& !radi-ij&, koja se pro!e;e od &s!avno)parla"en!arni% po1e!aka
& a&s!ro)&garskoj dvojnoj "onar%iji nakon 8I3H. do po1e!ne fa+e
pol&a&!ori!arnog 7or!%jeva re;i"a F8920)89<<G. MeC&!i", kons!i!&-ionalna
"onar%ija kojo" je &pravljao kraljevski na"jesnik 7or!% i"ala je dvodo"ni
parla"en!, & 1ije" s& gornje" do"& bili preds!avljeni i+aslani-i visoke
aris!okra-ije, &dr&;enja i -rkve ili preds!avni-i !ijela ko"&nalne sa"o&prave !o
:I3
i% je i"enovao kraljevski na"jesnik. $ako se !anka !radi-ijska linija "o;e dod&e
&o1i!i +a parla"en!arno na1elo, ali ne i +a njegov konkre!an ins!i!&-ionalni oblik.
Nas&pro! !o"e, ele"en!i klasi1ne !radi-ije predsjedni1kog s&s!ava &ope ne
pos!oje & &s!avnoj povijes!i MaCarske FS+obos+lai, 8992, :2:G. MaCarska je
dois!a bila jedina +e"lja ko"&nis!i1ke As!o1ne 5&rope & kojoj je parla"en! ve &
re;i"sko doba Fod 89I?. nadaljeG igrao sve va;nij& &log& +a parla"en!ari+a-ij& i
de"okra!i+a-ij& s&s!ava Ffg%, 899?, 2?<G.
Ld 1e!iri ra+"a!rane +e"lje linije povijesnog kon!in&i!e!a najjasnije s&
vidljive & Poljskoj. 4od&e, 899H. je do!ad sa"o revidirani F8992G so-ijalis!i1ki
&s!av +a"ijenjen de"okra!ski", no ipak s& &o1ljive neke ve+e s &s!avi"a kako
"eC&ra!nog ra+doblja, !ako i pora!nog ko"&nis!i1kog re;i"a. $ako je, kao i
8992. FMali 9s!avG i 899H. F9s!av >ep&blike PoljskeG, prvi de"okra!ski &s!av
Poljske !akoCer &svojen & dva koraka, 8989. i 8928. >a+"jerni i+borni s&s!av be+
pro%ibi!ivne kla&+&le i+ 8928. odgovarao je ono" i+ 8998, koji je onda ipak
i+"ijenjen 899:. MeC&!i", &s!av i+ 8928. propisivao je parla"en!arni s&s!av
vlas!i, & koje" je predsjednik dr;ave i"ao slab polo;aj.
8IH
$o se dogodilo +bog
s!ra%a od jakog 1ovjeka Poljske, generala KY+efa Pits&dskog, kojeg se s"a!ralo
najvjeroja!niji" predsjedniko". Pits&dski je dois!a odbio slab& f&nk-ij&
predsjednika dr;ave !e je vojni" &daro" F8923G sebi osig&rao dalekose;na
ovla!enja, koja s& onda 89:?, nakon njegove s"r!i, de jure &graCena & novi
&s!av. As!odobno je &s!avo" &!vrCeno ins!i!&-ionalno !rojs!vo Sej"a Fprvog
do"aG, Sena!a Fdr&gog do"aG i predsjednika. $ako poljski de"okra!ski s&s!av
vlas!i nakon 8990. s!r&k!&rno vie sli1i s&s!av& predsjedni1ke dik!a!&re i+ 89:?.
nego ono"e prvog de"okra!skog &s!ava i+ 8928.
LdreCeni &s!avni kon!in&i!e! proi+aao je !akoCer i i+ ins!i!&-ionalni%
refor"i & kasnoj fa+i ko"&nis!i1kog re;i"a. 9s!avni s&d, koji je &s!anovljen
89I?, i o"b&ds"an, &spos!avljen 89IH. godine, & novoj s& de"okra-iji pre&+e!i
kao ins!i!&-ije !e s& pre"a de"okra!ski" na1eli"a opre"ljeni vei"
ko"pe!en-ija"a. Paradoksalno je da se i+"eC& 89I9. i 899H. "o;e doka+a!i
sna;niji ins!i!&-ionalni kon!in&i!e! s desni" i lijevi" a&!okra-ija"a poljske
povijes!i nego s prvi" de"okra!ski" &s!avo" i+ 8928. godine. $o se pro"ijenilo
s &s!avo" i+ 899H, kad je oslabljen predsjednik, a oja1an parla"en! F!ejmG
FZie"er i Ma!!%es, 200<, 89<G.
9 7usiji ne pos!oje nikakve a&!en!i1ne de"okra!ske &s!avne !radi-ije.
4&"a, koja je nakon graCanske revol&-ije 890?. &spos!avljena kao opre+an
pok&aj &s!avno)parla"en!arnog ograni1enja apsol&!is!i1ke -arske vlas!i, !& je
f&nk-ij& &spjela pre&+e!i sa"o & kra!ko" ra+doblj&. MeC&!i", !i"e nije
&!e"eljena parla"en!arna !radi-ija. S!oga se 1ini da je o+na1avanje sadanjeg
donjeg do"a kao 4&"e bilo prije pose+anje +a raniji" !er"ino" nego
ins!i!&-ionalno pose+anje +a na-ionalno" &s!avno" !radi-ijo".
2.2.2. /(ja<njenje o uvozu
8IH
Sna;ni polo;aj parla"en!a "eC& &s!avni" grana"a vlas!i naao je svoj i+ra+ & poj"&
Dde"okra-ije Sej"aE, koji s& for"&lirali lijevi i desni kri!i1ari de"okra-ije.
:IH
Pop&! pris!&pa povijesnog kon!in&i!e!a i objanjenje o &vo+& posjed&je sa"o
sek&ndarn& eksplika-ijsk& snag&. Lno va;i sa"o &!oliko !o ak!eri !ransfor"a-ije
!ra;e & ino+e"s!v& &+ore i &spjene obras-e !e i% &sporeC&j& sa svoji" vlas!i!i"
!ren&!a1ni" in!eresni" kalk&la-ija"a. Pri!o" s&, nedvojbeno, povijesne linije
prija!eljs!va i+"eC& dvij& na-ija po!i-ajne +a !o da se & vlas!i!oj +e"lji po"o&
&glednog ino+e"nog s&s!ava vlas!i &spjeno vrb&je +a vlas!i!e in!erese. Aspod
ra+ine veliki% s!ra!eki% kalk&la-ija o "oi najva;niji% poli!i1ki% ak!era, & sl&1aj&
>&sije s& odreCen& &log& & &s!avo!vornoj ko"isiji igrali kako pre+iden-ijali+a"
Sjedinjeni% '"eri1ki% 4r;ava, !ako i se"ipre+iden-ijali+a" 0ran-&ske F2os,
8993aO Mo""sen, 200<G. MeC&!i", novi &s!av koji je & prosin-& 899:. na"e!n&o
Kelj-in s pri"arni" "o!ivo" poli!ike "oi "ijea i nadop&nj&je ele"en!e
fran-&skog i a"eri1kog s&s!ava vlas!i. $ako je nas!ao a&!en!i1ni novi r&ski
Ds&perpre+iden-ijali+a"E F7ol"es, 899:S9<, 82:G, Dkrojen po "jeriE Kelj-inove
osobe, koji je Kelj-inov& N i kasnije P&!inov& N po+i-ij& "oi &1inio go!ovo
nedodirljivo", a & +na!noj "jeri j& je !akoCer i+"akn&o svako" nad+or&. 9
pro-es& s!varanja poljskog &s!ava 1es!o se ekspli-i!no referiralo na &+or
pol&predsjedni1kog s&s!ava vlas!i fran-&ske Pe!e >ep&blike. 9 kona1ni-i se
dois!a ne "og& previdje!i paralele i+"eC& dvaj& s&s!ava vlas!i FZie"er, 899:,
80<G. $o osobi!o va;i +a "og&nos! ko%abi!a-ije F%oha"itationG
8II
predsjednika
dr;ave i vlade, koja je &graCena & &s!av !e je pos!ojala od 899:. do 899?. i od
899H. do 2000O rije1 je o kons!ela-iji koj& "oni r&ski predsjednik "o;e &s!avno
sprije1i!i.
Kao !o se "og& pov&i %is!orijske i &s!avnosis!e"a!ske pove+ni-e
i+"eC& de"okra!ski% &s!ava 0ran-&ske i Poljske, !ako je jasno vidljiv &!je-aj
Save+ne >ep&blike Nje"a1ke na novi "aCarski &s!av. Kons!r&k!ivno glasovanje
o nepovjerenj& & parla"en!& i pre&+i"anje nje"a1kog "odela &s!avnog s&ds!va
osobi!o s& prepo+na!ljive pove+ni-e s $e"eljni" +akono" Save+ne >ep&blike
Nje"a1ke. 9 s!vari se ve rano !ijeko" osa"dese!i% godina 20. s!oljea ra+vila
&ska pravno+nans!vena s&radnja i+"eC& kasniji% &!je-ajni% o1eva "aCarskog
&s!ava Kil\nija Fre;i"skog refor"a!oraG i SYlo"a Fopo+i-ionaraG !e dr;avni% i
&s!avni% pravnika i+ S> Nje"a1ke.
9 >&siji s& djelovali osobi!o fran-&ski &s!avni eksper!i, kako kao
savje!ni-i predsjednika, !ako i parla"en!a. MeC&!i", kona1ni na-r! &s!ava, koji je
& prosin-& 899:. podnesen r&ski" graCani"a da se o nje"& i+jasne na
referend&"&, nosio je obilje;ja a&!en!i1nog r&kopisa !ak!i1ara poli!i1ke "oi
Kelj-ina.
2.2.2. /(ja<njenje usmjereno na procese i aktere
Blavni po&1ak objanjenja sa s!ajali!a !eorije pro-esa i ak!era glasi# Konkre!ne
ins!i!&-ionalne konfig&ra-ije s&s!ava vlas!i N prije svega ravno!e;a "oi i+"eC&
parla"en!a i eg+ek&!ive, vlade i predsjednika dr;ave, kao i "od&s i+bornog
s&s!ava N & odl&1noj s& "jeri oblikovane egois!i1ni" s!ra!egija"a ra-ionalno
8II
Poja" koha"ita%ije dola+i i+ poli!i1ke !er"inologije pol&predsjedni1kog s&s!ava vlas!i
0ran-&ske. L+na1ava +ajedni1ko vladanje kabine!a i predsjednika dr;ave koji pripadaj& ra+li1i!i"
s!rana1ki" poli!i1ki" !abori"a.
:II
djela!ni% ak!era !ijeko" fa+e ins!i!&-ionali+a-ije de"okra-ije. Pri!o" je pres&dno
!o kako relevan!ni individ&alni i kolek!ivni ak!eri Fvodee osobnos!i, sk&pine
&n&!ar eli!e, dr&!veni pokre!i, organi+a-ije i ins!i!&-ijeG pro-jenj&j& svoje
!ren&!a1na in!erese i b&d&e "og&nos!i &!je-aja, koje res&rse "oi "og&
"obili+ira!i, koje s!ra!egije slijede i & koje koali-ije &la+e F.olo"er, 899?aO
.olo"er i Pas-&al, 899<O 5ls!er, 899<O Lffe, 899<G. Poli!i1ke se ins!i!&-ije, dakle,
&s!anovlj&j& prije svega +a!o !o odgovaraj& s!ra!eki" ra1&ni-a"a poli!i1ki%
ak!era koji se najbolje "og& na"e!n&!i, a "anje +a!o !o s& & sklad& s
ekono"sko", so-ijalno" i poli!i1ko" !radi-ijo" neke +e"lje. Slijedee sve+e
"og& se pojednos!avljeno !eorijski for"&lira!i & !ri %ipo!e+e#
8. 'ko jedan ak!er i"a pres&dn& nad"o & pro-es& donoenja &s!ava,
njegove e se in!eresne i poli!i1ke preferen-ije kasnije "oi prepo+na!i &
s!r&k!&ri s&s!ava vlas!i. 9 is!o1noe&ropski" pro-esi"a !ransfor"a-ije
s!ari" se re;i"ski" eli!a"a openi!o pripis&je preferen-ija +a sna;nije
predsjedni1ki obilje;ene s&s!ave vlas!i s veinski" i+borni" pravo", a
de"okra!skoj opo+i-iji !enden-ija k parla"en!arni" s&s!avi"a s
ra+"jerni" i+bori"a F>*b, 899<O 8993a, <9O 2008G.
2. 'ko je odnos "oi i+"eC& s!ari% re;i"ski% eli!a i novi% opo+i-ijski% eli!a
&glavno" i+jedna1en i ako +bog !oga doCe do &s!avni% rjeenja na !e"elj&
pregovora, !o se 1es!o iska+&je & "ijeani" s&s!avi"a podjele vlas!i &
dr;avi i & konkre!no" oblikovanj& i+bornog prava.
:. 'ko se !ren&!a1ni i b&d&i odnos poli!i1ki% snaga !eko "o;e sagleda!i,
ra-ionalni ak!eri & pro-es& donoenja &s!ava !endiraj& !o"e da i+ opre+a
i+bjegavaj& igre n&l!e s&"e sa s!ajali!a poli!ike "oi i da preferiraj&
ins!i!&-ionalna rjeenja koja pogod&j& ko"pro"is&, konsen+&s&, +a!i!i
"anjina i pravi"a ve!a F>*b, 8993a, ?0G. Ans!i!&-ionalni obras-i koji se
onda &spos!avljaj& 1es!o s& konsen+&alnog karak!era.
9 kojoj "jeri praksa i re+&l!a!i &s!avo!vors!va & As!o1noj 5&ropi odgovaraj& !i"
%ipo!e+a"aM 9 MaCarskoj je !o!alno revidirani de"okra!ski &s!av nas!ao & dva
kr&ga pregovora i+"eC& re;i"ski% refor"a!ora i opo+i-ije. 9 prvo" kr&g&
pregovora sjedili s& jedni nas&pro! dr&gi"a refor"ske snage jo &vijek vladaj&e
MaCarske so-ijalis!i1ke radni1ke par!ije FMSZMPG
8I9
, DLpo+i-ijski okr&gli s!olE i
neke dr&!vene organi+a-ije kao "anje va;na !rea s!rana F2r&nner, 8998, 29HG.
>aspodjela "oi i+"eC& MSZMP)a Fdr;avni res&rsi, ali ograni1ena legi!i"nos!G i
de"okra!ske opo+i-ije Fdr&!veni "obili+a-ijski po!en-ijal i "oralna legi!i"nos!G
!enden-ijski je vodila k pa! si!&a-iji, & kojoj je svaka s!rana !rebala s&glasnos!
dr&gog kon!ra%en!a da bi os!ala sposobna +a djelovanje i da bi os!varila bare" dio
vlas!i!i% in!eresa. Lbje s& se s!rane slagale oko !oga da +ajedni1ki "oraj& pronai
rjeenja. Nis& se, "eC&!i", slagali oko ins!i!&-ionalnog oblikovanja arena
poli!i1kog odl&1ivanja. MeC& kon!ra%en!i"a je osobi!o sporna bila ona ins!i!&-ija
novoga de"okra!skog pore!ka vlas!i koja je i"ala veliko +na1enje +a b&d&&
raspodjel& "oi# ko"pe!en-ije i osnova de"okra!ske legi!i"a-ije predsjednika
dr;ave, prava i &+aja"na ovisnos! vlade i parla"en!a, ovlas!i &s!avnog s&da i
"odali!e!i i+bornog s&s!ava.
8I9
S!ari MSZMP rasp&s!io se na svo" par!ijsko" sabor& & lis!opad& 89I9. i prei"enovao &
MaCarska so-ijalis!i1ka s!ranka FMSZPG. Novi je MSZP bio pravni sljednik s!arog MSZMP)a.
:I9
Lsi" !oga, poka+alo se da je ins!i!&-ionalno oblikovanje i+bornog s&s!ava
i d&;nos!i predsjednika dr;ave osobi!o sporno. 9 pi!anj& i+bornog s&s!ava
refor"ski so-ijalis!i preferirali s& veinski s&s!av, a opo+i-ija napro!iv pre!e;no
ra+"jerni s&s!av.
:90
VII. 'emokratizacija izvana
2. 'emokracija BkrozC rat)
9 ovoj se raspravi pove+&j& !ri !eorijska odvojka i prav-a e"pirijskog is!ra;ivanja
koji s& dosad bili nedos!a!no infor"irani ) ako s& &ope bili infor"irani N jedni o
dr&gi"a. $o je, prvo, e"pirijsko is!ra;ivanje o Dde"okra!sko" "ir&E, koje s&
dosad go!ovo isklj&1ivo provodili s!r&1nja-i +a "eC&narodne odnose. Lni,
dod&e, djelo"i-e koris!e &savrene s!a!is!i1ke "e!ode, ali nerije!ko slijede
r&di"en!arno ra+&"ijevanje de"okra-ije i "eC&ovisni% na1ina f&nk-ioniranja
nje+ini% ins!i!&-ija. Lni s& vie is!ra;iva1i ra!a i "ira, a jedva da s& is!ra;iva1i
de"okra-ije.
890
Nedos!aje ispreple!anje ko"para!ivnog is!ra;ivanja re;i"a i
s!r&1njaka +a "eC&narodne odnose.
898
$o je, dr&go, pravno)nor"a!ivno pi!anje
legalnos!i, koje ponajprije ra+"a!raj& "eC&narodni pravni-i. $o s&, !ree,
"oralno)filo+ofska pi!anja, kakva se pos!avljaj& o pravedno" ra!& & poli!i1koj
e!i-i. Kako & pi!anj& o pravedni" i nepravedni" ra!ovi"a filo+ofi ne "og&
odba-i!i pi!anje o "eC&narodnopravnoj legalnos!i i ignorira!i e"pirijske re+&l!a!e
is!ra;ivanja ra!a, !ako po!onje "ora o+biljno s%va!i!i nor"a!ivna pi!anja, ako se ne
;eli sves!i na s!a!is!i1ke korela-ije s djelo"i-e &pi!no" ba+o" poda!aka. 9
s&pro!n& sl&1aj& nee "nogo pridonije!i veliki" poli!i1ki" pi!anji"a o !o"e
s"ij& li se ra!ovi vodi!i & i"e %&"anos!i i de"okra-ije i "og& li se & !o i"e
vodi!i &spjeno. Poli!i1ka bi +nanos! !ako !aj i+vorni poli!i1ki !eren prep&s!ila
nor"a!ivnoj pravnoj i filo+ofskoj +nanos!i. Posrijedi je, dakle, ni!a "anje od
!oga da se s!a!is!i1ke korela-ijske anali+e & is!ra;ivanj& de"okra!skog "ira
nadove;& na, !eorijski sadr;ajno, ko"para!ivno is!ra;ivanje de"okra-ije i oslone
na pravn& i filo+ofsk& rasprav& o nor"a"a. Pola+ei od A""an&ela Kan!a, !reba
pos!avi!i !ri sljedea velika pi!anja, odgovori!i na nji% i "eC&sobno i% pove+a!i#
e"pirija# !o +na"oM
pravo# !o s"ije"o 1ini!iM
"oral# !o !reba"o 1ini!iM
2.*. $mpirija I demokratski mir! <to znamo)
9 +aklj&1ni" 1lan-i"a svoga spisa o "ir& A""an&el Kan! for"&lira !ri
odl&1&j&e pre!pos!avke Dvje1nog "iraE# pojedine dr;ave !rebaj& se i+n&!ra
+asniva!i na rep&blikanski" &s!avi"a, "eC&narodno pravo !reba se !e"elji!i na
federa!ivno" &dr&;ivanj& slobodni% dr;ava !e se, nadop&no" javni" pravo"
lj&di, ra+vija!i & pravo graCana svije!a. Sa"o ako se s!alno pribli;&je os!varenj&
svi% !rij& "aksi"a dr;ave, s"ije se Dlaska!iE da se kro1i p&!e" ka javno" "ir&
FKan!, 8H9?,i 200?, 2<G.
890
Jasna s& i+ni"ka Mansfield i Snder F2002G.
898
$i" vie !o s& & pro!ekla !ri dese!ljea posrijedi 1es!o bili i &n&!ardr;avni i "eC&dr;avni
ra!ovi. Lni s& "nogo s%va!ljiviji i+ is!ra;ivanja poli!i1ki% re;i"a, nego po"o& !eorija
"eC&narodni% odnosa.
:98
9 "eC&narodni" odnosi"a kao dis-iplini poli!i1ke +nanos!i Kan!ove s&
!e+e &+e!e kao is%odi!e da se ponajprije, nadila+ei Kan!a, e"pirijski ispi!aj&
sljedea pi!anja o ve+i i+"eC& ra!a i de"okra-ije#
>a!&j& li de"okra-ije "anje od a&!okra-ijaM
>a!&j& li de"okra-ije pro!iv de"okra-ijaM
Kes& li ra!ovi babi-e de"okra-ijaM
S"anj&je li se broj ra!ova s poras!o" kvan!i!e!e i kvali!e!e
de"okra-ijaM
Na ovo" "jes!& !reba de-idirano for"&lira!i va;no &po+orenje# de"okra-ije
se +asnivaj&, vjeroja!no 1ak pre!e;no, na &n&!arnji" 1i"beni-i"a. Najva;niji s&#
privredni ra+voj, obra+ovanje, &bla;avanje klasni% s&pro!nos!i, nas!anak srednji%
slojeva, !radi-ije pravne dr;ave, povjerenje "eC& osoba"a i, prije svega,
pripravnos! eli!a da pri+naj& !e"eljna pravila igre & &s!avno"e de"okra!sko"
pore!k& FMerkel, 200IO i!d.G. No, ovdje nije rije1 ponajprije o !o"e. $ek & se &
+aklj&1k& vra!i!i na !o s!anje s!vari, kad b&de rije1 o neop%odnoj s&radnji
in!erven-ijski% i ok&pa-ijski% snaga s relevan!ni" D&n&!arnji" ak!eri"aE +e"lje
koja se de"okra!i+ira.
2.*.*. 6atuju li demokracije manje od autokracija)
Ldgovor glasi# ne. Bo!ovo sve s!&dije dola+e do jedno+na1na re+&l!a!a da
de"okra-ije !eko da vode "anje ra!ova od nede"okra!ski% re;i"a. 'ko se
po!o" pi!a jes& li & !i" ra!ni" s&kobi"a de"okra-ije vie brani!elji ili napada1i,
s!a!is!i1ki odgovor nije laskaviji +a de"okra-ije# i de"okra-ije vode napada1ke
ra!ove FS"all i Singer, 89H3O >&sse!! i Lneal, 2008O 7asen-lever i Wagner,
200<G. 2ira1ki i !rokovno osje!ljivi" de"okra-ija"a !o olakava 1injeni-a da,
ponajprije, +bog visoko!e%noloki% ra!ova koji se vode negdje dr&gdje nipo!o ne
!rpi &vijek s!anovni!vo de"okra-ije koja vode ra!, kao !o se 1inilo da je !o
pre!pos!avljao Kan! F200?, 82. i d.G. Lsi" !oga, de"okra-ije po pravil&, s!a!is!i1ki
gledano, dobivaj& ra!ove F8I83)8992# I8 pos!o napra"a 89 pos!oG, k&j&
+ajedni1ke ra!ne i obra"bene save+e, !e & ra!ovi"a "oraj& oplakiva!i "anje
;r!ava nego nede"okra-ije# D4e"o-ra-ies -%ose !%eir ,ars "ore ,isel, !end !o
,in !%e" and s&ffer fe,er -as&ali!ies, are less likel !o ini!ia!e -rises, rarel fig%!
preven!ive ,arsE FManfield i Snder, 2002, :00G.
4e"okra-ije se, &s!vari, +na!no ra+lik&j& s ob+iro" na pripravnos! +a ra! i
&klj&1enos! & ra!ne s&kobe. Nakon 89<?. ra!ove nis& vodile "ale de"okra-ije
pop&! 6vi-arske, 6vedske ili '&s!rije, nego bive kolonijalne sile 0ran-&ska i
(elika 2ri!anija !e, osobi!o, S'4 kao %ege"onijska sila F2ro-k i dr., 2003, 3G. 9
ra+doblj& od 89<3. do 2002. S'4 s& vojno in!ervenirale & dr&ge dr;ave 8:,
0ran-&ska I, a (elika 2ri!anija 3 p&!a. >a+voj "odernoga visoko!e%nolokog
or&;ja, s!ra!egija Dkir&rki% &dara-aE i sve vea &poraba priva!ni% vojni% !vr!ki
&1inili s& !rokove de"okra!ski% in!erven-ijski% dr;ava prora1&nljivi"a i
prenosiviji"a. 9 !akv& bi ra+voj& Kan!ov arg&"en! da s& rep&blike !eko
:92
pripravne snosi!i !e!e i !rokove !rebao sve "anje ograni1ava!i spre"nos! veliki%
de"oka!ski% dr;ava +a ra!. 4ik!&" Ko%ana Bal!&nga F8993G da s& de"okra-ije
bile posebno Dnekri!i1ne pre"a sebiE i Dra!oborneE "ogao bi ops!a!i i &
b&d&nos!i. Apak, !o vrijedi Fgo!ovoG isklj&1ivo +a ra!ne s&kobe i+"eC&
de"okra-ija i a&!okra-ija.
2.*.2. 6atuju li demokracije protiv demokracija)
6!o je s pos!avko" da de"okra-ije ne ra!&j& s de"okra-ija"aM Kan!ova
propo+i-ija da de"okra-ije Frep&blikeG ne vode ra!ove pro!iv de"okra-ija
Frep&blikaG & s!a!is!i1ki" se anali+a"a poka+ala i+vanredno rob&sno" F>&""el,
89I:O 4ole, 89I3, 200?O >&sse!!, 899:O >&sse!! i Lneal, 2008O i dr.G. As!ra;ivanje
de"okra!skog "ira !o o+na1&je kao Ddadi- pea-e p%eno"enonE FKinsella,
200?G, !e is!odobno de-idirano is!i1e da liberali+a" nipo!o nije Din%eren!l pea-e
lovingE F4ole, 89I:, 203G. Nakon 89I9. nije vie odr;iva !vrdnja da je sve !o bio
sa"o ar!efak! bipolarne konfron!a-ije i+"eC& As!oka i Zapada. Ni nakon 8998.
nije bilo or&;ani% s&koba i+"eC& de"okra-ija & pravni" dr;ava"a. Pri"jeri
ra!ova i+"eC& de"okra-ija, koji s& dosad navedeni +a ra+doblje nakon 89<?,
slabo s& &vjerljivi, b&d&i da in!erven-ijske dr;ave nis& bile ra+vijene
de"okra-ije s pravni" dr;ava"a. $o vrijedi +a rasis!i1ke Dapar!%ejdske
de"okra-ijeE & K&;noj 'fri-i i >ode+iji i nji%ove in!erven-ije & 2o!s,an&, kao i
+a ra!ne s&kobe Andije i Pakis!ana.
892
>ije1 je o s&kob& defek!ne de"okra-ije &
Andiji s Pakis!ano" & koje"& je re;i" s!alno prela+io i+ %ibridni% & o!voreno
a&!ori!arne oblike. Ls!ani"o kod grani1ni% okraja i+"eC& 5kvadora, koji se
Fop!i"is!i1noG na+iva liberalni", i defek!no de"okra!skog Per&a F89I8, 89I<G.
0reedo" 7o&se i Poli! A(. iska+ali s& +a Andij&, Pakis!an, Per& i 5kvador
sljedee vrijednos!i#
Ta"li%a &)+ *reedom Couse+ Politika i gra6anska prava
89I8. 89I:)89I<S89I<S89I?. 899<)899?S899?)8993.
PP BP PP BP PP BP
5kvador 2 2 2 2 2 :
Per& 2 : 2 : ? <
893?)33. 89H2. 89I2. 89I<)I?. 89I?)I3. 89I3)IH. 89IH)II.
PP BP PP BP PP BP PP BP PP BP PP BP PP BP
Andija ) ) 2 : 2 : 2 : 2 : 2 : 2 :
Pakis!an ) ) : ? H ? H ? < ? < ? < ?
Napomena# PP Z poli!i1ka prava, BP Z graCanska prava. Najloija je vrijednos! H, a najbolja 8.
Izvor# 0reedo" 7o&se F200HG.
892
9sp. indijske in!erven-ije & Pakis!an 893?)8933, 89H8)89H2, 89I8, 89I<)89IH.
:9:
Ta"li%a &N+ Polit= ID+ :%jene re/ima
89I8. 89I?. 8993.
5kvador 9 I 9
Per& H H 8
8933. 89H2. 89I8. 89I?. 89I3. 89IH. 89II.
Andija 9 9 I I I I I
Pakis!an 8 < )H )< )< )< I
Napomena# (rijednos!i odgovaraj& indika!or& Dpoli!2E i+ ba+e poda!aka projek!a Poli! A(.
Izvor# Mars%all i Kaggers F2003G. (rijednos!i se kre& od )80 Fpo!p&no i+ra;en !o!ali!arni re;i"G
do `80 Fpo!p&no ra+vijena de"okra-ija & pravnoj dr;aviG. Pre"a individ&alnoj o-jeni,
,emo%rati% Pea%e 7esear%h &braja & de"okra-ije sve re;i"e koji i"aj& vie vrijednos!i od ` 3 ili
` H.
(rlo s& &vjerljivi nor"a!ivni arg&"en!, pre"a koje"& je ra! i+"eC&
de"okra-ija nespojiv s nji%ovi" !e"eljni" vrijednosni" obras-i"a FM*ller i
Wolff, 2003, 3IG, i s!r&k!&rni arg&"en!, pre"a koje"& & de"okra-iji pos!oji
"nogo vie ins!i!&-ionalni% kon!rola i pro-ed&ralni% prepreka +a &la+ak neke
+e"lje & ra! FMansfield i Snder, 2002, :00G. 4op&ne li se na+naka"a da s&
de"okra-ije openi!o sklonije pregovori"a i ko"pro"isi"a, da s& "eC&sobno
&sko privredno ispreple!ene i da s& +ajedno 1lani-e "nogi% "eC&narodni%
organi+a-ija, da vjer&j& jedne dr&gi"a,
89:
oba se arg&"en!a N koja &ope nis&
daleko do Kan!a N preple& & &vjerljivo objanjenje i+os!anka 1is!o
Dde"okra!ski% ra!ovaE. 'rg&"en!a-ija pre"a kojoj ra!ove i+"eC& de"okra-ija
skidaj& s poli!i1koga dnevnog reda ponajprije de"okra!ske ins!i!&-ije, pos!&p-i i
1vrs!o &sidrene de"okra!ske vrijednos!i &ka+&je na !o da bi se pos!avka o
de"okra!sko" "ir& "orala odnosi!i sa"o na konsolidirane de"okra-ije, jer
sa"o & nji"a de"okra!ske ins!i!&-ije djel&j& na opisane na1ine koji spre1avaj&
ra!. 9 prijela+ni" re;i"i"a, defek!ni" i nekonsolidirani" de"okra-ija"a
ins!i!&-ije ne ra+vijaj& jednak& snag& koja odreC&je ponaanje FMerkel, 200<G.
S!oga s& pri"jeri ra!ova "eC& Dde"okra-ija"aE, koji s& dosad navoCeni &
is!ra;ivanj& Dde"okra!skog "iraE, varljivi i o!krivaj& kon-ep!&alno
nera+&"ijevanje onoga !o je de"okra-ija. No, nedos!a!an je sa"o prvi pogled na
poda!ke Poli!ja A(., koji nis& &vijek &vjerljivi.
89<

2.*.2. Pokazuju li se ratovi kao (a(ice demokracija)
Pi!anje o pove+anos!i de"okra-ije i ra!a "o;e se obrn&!i. Lnda ono glasi#
poka+&j& li se ra!ovi kao babi-e de"okra-ijaM Skokovi! poras! de"okra-ija nakon
Prvoga i 4r&gog svje!skog ra!a &p&&je na e"pirijsk&, pre"da ne i na &+ro1n&,
pove+anos! Fv. slik& 8G. $o osobi!o s&geriraj& spek!ak&larni &spjesi & de"okra)
89:
4ole F899HG arg&"en!ira da je 1injeni-a kako de"okra-ije na1elno vjer&j& de"okra-ija"a, ali
ne i a&!okra-ija"a, !o ra!ove "eC& de"okra-ija"a 1ini nevjeroja!ni"a, ali ne i ra!ove i+"eC&
de"okra-ija i dik!a!&ra.
89<
Poseban pri"jer podko"plesnog ra+&"ijevanja de"okra-ije pr&;a Sebas!ian >osa!o F200:,
?I9. i d.G, koji je na na !e"elj& nekon+is!en!ni% poda!aka napre1a- proglasio de"okra-ija"a
(elik& 2ri!anij& & 89. s!olje&, 2elgij& na kraj& 89. s!oljea, Aran 89?:, Andone+ij& 89?H. i
Nikaragv& 89I<.
:9<
!i+a-iji nakon 4r&goga svje!skog ra!a. 9bila1ke dik!a!&re !o!ali!arnog
na-ionalso-ijali+"a i "ili!aris!i1ka a&!okra-ija & Kapan& nakon ra!a i ra!nog
pora+a i+vanredno s& se br+o preobra+ile & s!abilne de"okra-ije s pravno"
dr;avo". Kao daljnji pri"jeri i+glednos!i da se dik!a!&re de"okra!i+iraj& nakon
pre!rpljeni% ra!ni% pora+a slove "eki a&!ori!arni re;i" !alijanskog fai+"a i
'&s!rija kojo" se ve prije 89:I. vladalo a&!ori!arno)korpora!is!i1ki. $& pos!avk&
po!vrC&j& sl&1aj gr1ki% p&kovnika nakon -iparske p&s!olovine 89H<. godine i
pora+ argen!inski% genarala & ra!& na 0alklandi"a 89I2. 5"pirijski !reba &+e!i &
ob+ir da s& oba svje!ska ra!a &+rokovala irenje de"okra-ije, pre"da se nis&
pri"arno vodila radi !og -ilja i +bog !og ra+loga.
89?
As!odobno, &o1avaj& se,
dakako, i s&pro!ni pri"jeri# Pana"a 89I9, 7ai!i 899<, "o;da i 2osna 899?,
'fganis!an
893
i Arak. $i s& sl&1ajevi, dod&e, po&1ni & objanjenj& &+roka
&spjene i propale de"okra!i+a-ije , ali s!a!is!i1ki gledano oni s& ipak sa"o
anegdo!ski.
!lika #+ 7azvoj demokra%ije 1I1)>GGG.
2.*.5. Vi<e demokracije4 manje ratova)
Kedna skandinavska s!&dija sa s!a!is!i1ki profinjeni" "e!oda"a i+ 200<. godine
dois!a je poka+ala da s& in!erven-ije koje s& provodile de"okra-ije &+rokovale
&"jereni poras! vrijednos!i de"okra-ije na 28 !o1k& ob&%va!ne ljes!vi-e
a&!okra-ija ) de"okra-ija & Poli!j& A(. FBledi!s-% i dr., 200<, 23. i d.G.
89?
Apak, i Wilson i >oosevel! obra+lagali s& &la+ak S'4)a & oba svje!ska ra!a ponajprije !i"e !o s&
;eljele obrani!i de"okra-ij&.
893
L sl&1ajevi"a So"alije, 7ai!ija, 2osne, 'fganis!ana &sp. Zangl i Z*rn F200:, 22<. i d.G.
:9?
$akav se re+&l!a! objanjava i i+ sljedee sve+e# de"okra-ije !endiraj& k
!o"e da dobij& ra!ove. >a!ni pora+i des!abili+iraj& a&!okra!ske re;i"e i 1es!o
i+a+ivaj& de"okra!sk& pro"jen& re;i"a. 4e"okra-ije, dod&e, veino"
"ijenjaj& svoje vlade +bog ra!ni% pora+a, ali ne "ijenjaj& karak!er poli!i1kog
re;i"a. Makar se s!a!is!i1ki "o;e, dakle, doka+a!i iska+ da s& ra!ovi !o s& i%
de"okra-ije veino" &spjeno vodile pro!iv a&!okra-ija pridonijeli podi+anj&
ra+ine de"okra-ije & svije!&. 'ko se, osi" !oga, &+"e & ob+ir 1injeni-a da
de"okra-ije ne vode ra!ove pro!iv de"okra-ija, rjeava se i prividni paradoks
pre"a koje"& po1e!no irenje ra!ova srednjoro1no vodi k nji%ov& s"anjivanj&.
89H
Ke li !o dois!a !o1no ili i"a"o posla s pok&aje" s!a!is!i1ke opsjeneM
Misli" da "ora"o odgovori!i na, naj"anje, jo !ri doda!na pi!anja kako bi se
iska+ po!krijepio#
Koliko s& ok!roirane de"okra-ije s!abilneM
L kakvoj je vrs!i de"okra-ija rije1M
Kes& li de"okra-ije s!varno "irolj&bivije jedne pre"a dr&gi"a nego
dr&gi re;i"iM
'ps!ra%ira li se ponovno od ogledni% sl&1ajeva Nje"a1ke i Kapana,
s!a!is!i1ki repre+en!a!ivne s!&dije FBa!es i S!rand, 200<G poka+&j& da s& de"o)
kra-ije koje s& ok!roirane i+vana i koje slijede i+ ra!nog pora+a nes!abilnije i
ne!rajnije od poli!i1ki% re;i"a koji s& &velike de"okra!i+irani i+n&!ra. $o je
ins!i!&-ionalno objanjivo kon!eks!&alno" pri"jereno& novi% ins!i!&-ija
FMar-% i Llsen, 89I<# Dlogi- of appropria!enessEG, koja 1es!o nedos!aje, i
nedos!a!no" ko"ple"en!arno& nefor"alni% so-ijalni% i for"alni% poli!i1ki%
ins!i!&-ija FNor!%, 8990O =a&!%, 200<G. 2r+o ok!roiranje i+vana ne "o;e doves!i
do s!abilni% poli!i1ki% poredaka ako pro-es de"okra!i+a-ije ne pod&pir& sna;ni
&n&!arnji ak!eri & sa"oj +e"lji. Sa"o na1elni spora+&" eli!a i+"eC& najja1i%
poli!i1ki% snaga "o;e pribavi!i va;enje for"alni" de"okra!ski" ins!i!&-ija"a
FMerkel, 200IG. S!alno ope!ovano pridr;avanje pravila vodi k fak!i1no"
ins!i!&-ionali+iranj& najprije for"alni% ins!i!&-ija. 9 po+i!ivno" sl&1aj& "ijenjaj&
se i nefor"alne ins!i!&-ije i na1ini ponaanja i eli!a i s!anovni!va, !e se
prilagoC&j& na1ini"a f&nk-ioniranja for"alni% ins!i!&-ija. 'ko de"okra!ske eli!e
"og& pridonije!i ins!i!&-ionali+iranj& de"okra-ije pod "eC&narodni" nad+oro",
de"okra-ija &s!vari nipo!o nije n&;no odreCen re+&l!a!. 4e"okra!ske
in!erven-ije nerije!ko &+rok&j& kra!koro1ne de"okra!ske posljedi-e. Lbli-i
s!abilni% de"okra!ski% re;i"a nakon or&;ane in!erven-ije d&goro1no s& prije
i+ni"ka nego pravilo FBledi!s-% i dr., 200<, ::G.
Poslijera!ni pore-i naj1ee nap&!aj& svoj o!voreni a&!okra!ski karak!er i
pre!varaj& se & %ibridne re;i"e, ali rije!ko & konsolidirane de"okra-ije. $a
spo+naja nosi sa sobo" dvije va;ne i"plika-ije +a na& pos!avk& o
de"okra!sko" "ir&. Prvo, ins!i!&-ionalno nekon+is!en!ni %ibridni re;i"i "anje
s& s!abilni od a&!okra-ija, a "nogo "anje od de"okra-ija. 4r&go, !akvi s&
89H
9 nas!avk& "oje arg&"en!a-ije bi! e jasno da ni !o odavno ne legi!i"ira Dde"okra!ske
napada1ke ra!oveE.
:93
"eC&re;i"i, s!a!is!i1ki gledano, +na!no spre"niji +a nasilje, neo!porniji na ra! i
&gro;eniji graCanski" ra!o" od +reli% de"okra-ija ili s!abilni% a&!okra!ski%
s&s!ava FMansfield i Snder, 899?, 2002, 200?G.
!lika &+ ,r/ave u gra6anskim ratovima ?intrastateA 1F&'>1FFN.
Napomena# ob&%vaene s& dr;ave koje s& od 89<?. do 899H. pro;ivjele graCanski ra!. Poda-i o
ra!ovi"a po!je1& i+ Borrelate o$ Ear Proje%t F.LWG FSarkees, 2000G. .LW definira graCanski
ra! kao pos!ojani nasilni s&kob & koje"& s& dr;avna vojska i snage dr&gi% sk&pina &klj&1eni &
borb& +a sredinj& vlas! ili & okvir lokalni% s&koba s vie od !is&& vojnika i -ivila po godini ra!a.
Podjela na de"okra-ij&, %ibridne re;i"e i a&!okra-ij& i+vrena je na !e"elj& ba+e poda!aka
Poli!ja A(. FMars%all i Kaggers, 2002G. Poli! A(. kodira dr;ave na osnovi ra+li1i!i% obilje;ja
re;i"a na ljes!vi-i od 80 do N 80. 4e"okra-ije s& dr;ave koje i"aj& vrijednos!i vee od H ili
jednake H Poli!ja A(O dr;ave i+"eC& 3 i ) 3 s& %ibridni re;i"i, a dr;ave s vrijednos!i"a Poli!ja
A(. "anji"a od N H jes& a&!okra-ije.
>a+lik&j& se, dakle, konsolidirane de"okra-ije i dr;ave koje se de"okra)
!i+iraj&. >a+lika je kardinalna. Lna nerije!ko odl&1&je o ra!& i "ir&.
89I
9
prekarni" prijela+ni" re;i"i"a &gro;ene eli!e a&!okra!skoga an%ien rZgimes &
novo"e poli!i1ko" na!je-anj& 1es!o pose;& +a s!ra!egija"a koje najbr;e
obeavaj& i+borne i vladavinske pre"ije. $o s& obi1no na-ionalis!i1ke ili e!ni1ke
"obili+a-ije ili ri+i1ne vanjskopoli!i1ke agresije koje, pak, obeavaj& pres!i; &
&n&!arnjoj poli!i-i.
899
$akve s!ra!egije !ek "alo &bla;avaj& opsolen!ne s!are i nove
ins!i!&-ije koje jo nedos!a!no odreC&j& ponaanje. L!voreni ras-jep i+"eC& sve
vee poli!i1ke "obili+a-ije, na jednoj, i niske so-ijalne in!egra-ijske snage, na
dr&goj s!rani F7&n!ing!on, 893IG, nerije!ko +avrava & kra!ko!koro1no"e,
89I
2r+ pogled na godinje vrijednos!i de"okra-ije & Poli!j& A(. i 0reedo" 7o&se& nedos!a!an je
i +a!o !o indeks 1es!o ne o!kriva ni!a o !rajanj& de"okra!i+a-ije.
899
Lk&pa-ija .ipra 89H:. od s!rane gr1ko% p&kovnika i 0alklanski ra! argen!inski% generala 89I2.
objanjavaj& eg+is!en-ijalni ri+ik !akvi% vanjskopoli!i1ki% s!ra!egija legi!i"a-ije. 2alkanski ra!ovi
devedese!i% godina i vjerski sek!aki s&kobi +a vlas! & Arak& poka+&j& opasnos! od pri"ordijalni%
"obili+a-ija.
:9H
be+ob+irno" poli!i1ko" djelovanj&. $o olakava i jo slabo &vje;bana i
djelo!vorna Da--o&n!abili!E i+"eC& oni% koji vladaj& i nji%ovi% bira1a. 9 -jelini,
30 pos!o je vjeroja!nije da e se & ra!ove &ples!i re;i"i koji se de"okra!i+iraj&
nego dr;ave koje se ne nala+e & de"okra!skoj pro"jeni re;i"a FMansfield i
Snder, 899?, 8:G. Lpasnos! o ra!ni% s&koba osobi!o je i+ra;ena & prvoj fa+i
de"okra!i+a-ije. Prijela+ni re;i"i, koji se ne konsolidiraj& br+o, nis& sa"o
defini-ijski nes!abilniji od de"okra-ija ili a&!okra-ija, nego se bi!no 1ee &ple&
& graCanske ra!ove od dr&gi re;i"a, kao !o jasno poka+&je slika 2.
Sredinji iska+ o Kan!ov& Dde"okra!sko" "ir&E "ora se, dakle,
pre-i+ira!i# "eC&sobni ra! ne vode +rele de"okra-ije. Blavna s!r&ja is!ra;ivanja
de"okra!skog "ira +apos!avlja !& va;n& anali!i1k& ra+lik&. 4e"okra-ije i
a&!okra-ije se +e"ljopisno kon-en!riraj&. 4e"okra!ski re;i"i & 5&ropi, Sjevernoj
'"eri-i i sve vie & =a!inskoj '"eri-i jasno se ra+lik&j& od go!ovo 1is!i% regija
dik!a!&ra, kao !o s& arapski isla"ski pojas Magreba i 2liski is!ok, ali i regije &
Srednjoj '+iji. 4e"okra-ije pod&pir& de"okra-ije, kao !o se a&!ori!arni re;i"i &
regionalni" klas!eri"a i"&ni+iraj& od de"okra!ski% pro"jena re;i"a Fv. slik&
:G. 9!oliko je !eorija o de"okra!sko" do"in& neokon+erva!iva-a oko Pa&la
Wolfo,i!+a na e"pirijski kli"avi" noga"a. Jak kad bi se Arak nakon
in!erven-ije 200:. br+o de"okra!i+irao, i+gledi novoga de"okra!skog Araka da
pre;ivi bili bi vjeroja!no jednako slabi kao !o je !o danas &spjeno irenje vir&sa
de"okra!skog re;i"a & doboko a&!okra!sk& regij& velikoga Srednjeg is!oka.
!lika '+ 2laster i tipovi re/ima
'ko s& posljednje pri"jedbe !o1ne N a pod&pir& i% e"pirijska is!ra;ivanja
FMansfield i Snder, 899?, 2002, 200?O Ba!es i S!rand, 200<O Bledi!s-% i dr.,
200<G N oda!le bi "orale proi+ai naj"anje !ri posljedi-e koje s& va;ne +a
djelovanje ak!era Dde"okra!ski% in!erven-ijaE.
Prvo, kad bi i" -ilj bio sa"o da sr&e s vlas!i a&!okra!ske voCe,
in!erven-ije ne bi obeavale poseban &spje% na bli;i rok ni de"okra-iji ni
:9I
"ir&. Nai"e, !akve Dde"okra-ijeE prije!e !i"e da os!an& nepo!p&ne i
nes!abilne, a !i"e se poveava i opasnos! od ra!a.
4r&go, pre!pos!avlja se da bi de"okra!ske sile koje in!erveniraj& !rebale
pod&pira!i novi re;i" sve dok on na de"okra!skoj ljes!vi-i ne i+aCe i+
+one %ibridni% re;i"a koji s& pripravni pri"ijeni!i nasilje. Prije svake
or&;ane in!erven-ije !rebalo bi ispi!a!i kolika je !a spre"nos! na s!rani
in!erven-ijski% sila. 'ko nje ne"a, vojna in!erven-ija ne "o;e rekla"ira!i
ni &spos!av& "ira ni de"okra!i+a-ij& neke +e"lje kao legi!i"no
opravdanje +a "ellum iustum.
$ree, +na"o da & pojedini" sl&1ajevi"a regionalno i+olirane
de"okra-ije "og&, dod&e, pre;ivje!i, ali je nji%ov prosje1ni ;ivo!ni vijek
+na!no "anji od onoga & regija"a & koji"a s& s&sjedne dr;ave s!abilne
de"okra-ije. 5"pirijski se ne "o;e pod&prije!i +a"isao o &spos!avi
svje!log &+ora de"okra-ije & d&boko a&!okra!skoj regiji kako bi on
po"o& do"ino &1inka &+rokovao pad dr&gi% a&!okra-ija. Napro!iv,
!akve Dde"okra-ijeE po pravil& os!aj& nes!abilne, neo!porne na kri+e,
pripravne na nasilje i kra!ka ;ivo!nog vijeka. Moglo bi se, dakle, dogodi!i
da prije!nja regionalno" "ir& i !e;ina povreda lj&dski% prava, koji s& dali
legi!i"an povod +a kra!koro1n& in!erven-ij&, nakon nje poras!& i !ako
naknadno de+av&iraj& ra+log +a in!erven-ij&.
Prvi sa;e!ak !i%, e"pirijski +asnovani%, ra+"a!ranja glasi# svije! & -jelini
pos!aje de"okra!skiji ne sa"o ako se &vede de"okra!i+a-ija, nego i ako &spjeno
!e1e konsolida-ija de"okra-ije. Za in!erven-ije, dakle, vrijedi da nije dos!a!no
sa"o sr&i!i dik!a!&r& i po1e!i de"okra!i+a-ij&, nego ponajprije !reba pod&prije!i
konsolida-ij& nove de"okra-ije. Sa"o e se onda s"anji!i i ra!ovi &n&!ar dr;ava
i, d&goro1no, ra!ovi "eC& dr;ava"a. $a je e"pirijska spo+naja +na1ajna +a
e!i1ko)nor"a!ivno pi!anje ius ad "ellum i ius post "ellum.
9+"& li se & ob+ir !a va;na kvalifi-iraj&a ograni1enja de"okra!skog
"ira, bi li, s!a!is!i1ki gledano, infor"irani Dde"okra!ski d;i%adE FBledi!s-% i dr.,
200<G "ogao svije! pribli;i!i Kan!ov& vje1no" "ir&M Ldgovor glasi# ne. Nis&,
nai"e, odl&1&j&i globalno &!vrCeni &"jereni poras!i ne ljes!vi-i de"okra-ija,
nego !o "ijenjaj& li se a&!okra!ski re;i"a dois!a & s!abilne de"okra-ije & pravni"
dr;ava"a. Kao !o je poka+ano, "ali Dde"okra!ski napre-iE na ljes!vi-i
de"okra-ije "og& s!abilne a&!okra!ske re;i"e odves!i & ra!no neo!porn& +on&
%ibridni% re;i"a. Lpravdan je, dakako, ponajprije prigovor da dobar -ilj
Fde"okra-ija i "irG ne opravdava loa sreds!va Fra!G. Lsi" !oga, od 4avida
7&"ea +na"o +a +aklj&1ak be+ +adrke da od 2i!i do $reba!i nije ni!a do
pogrean na!&ralis!i1ki +aklj&1ak. D4e"okra!ski napada1ki ra!oviE
200
pro!iv svi%
dik!a!&ra ne "og& se legi!i"ira!i sa"o na !e"elj& neodreCene s!a!is!i1ke pos!avke
da s poras!o" konsolidirani% de"okra-ija opada ra!no nasilje, a da se ne naved& i
dr&gi ra+lo+i +a ra!.
200
D4e"okra!ski napada1ki ra!E +na1i# ra!ovi de"okra-ija koji po1inj& s -ilje" de"okra!i+a-ije
napadn&!i% a&!okra-ija.
:99
S!a!is!i1ari 20. s!oljea &ka+&j& na", &s!vari, na !o da je +bog
&n&!ardr;avnog nasilja "asovni% &bila1ki% re;i"a bilo vie lj&dski% ;r!ava nego
& oba svje!ska ra!a +ajedno F>&""el, 899<O Bledi!s-% i dr., 200<, 8:G. Pre"da ne
slijedi"o pros!& &!ili!arnos! brojaka, !o "o;e bi!i e"pirijski i nor"a!ivni
arg&"en! da se i+bri& grani-e s&verenos!i ves!falskog svije!a dr;ava i da se
pravno i poli!i1ki s!alno olakavaj& vojne in!erven-ije na podr&1j& vr%ovne vlas!i
s&vereni% dr;ava i "i"o obra"benog ra!a ako se "og& sprije1i!i "asovni
pokolji. S"ije li !o de"okra!ska vrijednosna +ajedni-aM A ako s"ije, & koji"
&vje!i"a !o s"ijeM Koliki bi "ogli bi!i !rokoviM $a pi!anja !reba ispi!a!i na
pravnoj i po!o" na "oralno)filo+ofskoj ra+ini.
2.2. Pravo I me=unarodno pravo! <to smijemo)
2.2.*. /(ram(eni rat
9 "oderno"e "eC&narodno" prav&, koje je & prolos!i, s&pro!no svoje" na+iv&,
bilo ponajprije dr;avno pravo FPre&X, 2000G, na&k o "ellum iustum i+
skolas!i1kog srednjovjekovlja preobra+io se preko Bro!i&sa F89?0, 832?iG i,
napose, nakon (es!falskog "ira 83<I. & ius ad "ellum novog doba. Svaka je
s&verena dr;ava "ogla sa"a odl&1i!i je li ra! pri"jereno sreds!vo nje+ina
sa"oodr;anja. 9 glasovi!i" .la&se,i!+ovi" rije1i"a ra! je pos!ao Dnas!avak
poli!i1kog openja &po!rebo" dr&gi% sreds!avaE.
208

S Kellog)2riandovi" pak!o" i+ 892I. ra! je prvi p&! &govorno +abranjen
kao Dsreds!vo rjeavanja sporni% "eC&narodni% sl&1ajevaE. No, !ek je
!ra&"a!i1no isk&s!vo 4r&goga svje!skog ra!a dovelo do &niver+alnog
isklj&1ivanja pri"jene nasilja & 1l. 2. br. < Povelje 9N)a od 23. lipnja 89<?.
MeC&nardono je pravo ilegali+iralo &ple!anje posreds!vo" ra!a FPre&X, 2000,
88IG. Kao prva "a!erijalna i+ni"ka dop&!eno je pojedina1no i kolek!ivno pravo
na sa"oobran& od agresije !rei% dr;ava. Pop&! n&;ne obrane pojedin-a, i
kolek!ivno pravo na sa"oobran& o+na1&je se kao Dprirodno danoE, a !i"e i
ne&kidivo pravo. No, (ijee sig&rnos!i nije !o pravo ja"1ilo, ali ga je & dano"
sl&1aj& ograni1avalo, kao !o je &!vrCeno & 1l. ?8 Povelje 9N)a FMerkel, 2000G.
4r&ga je i+ni"ka &!vrCena & sed"o" poglavlj& Povelje 9N)a. Pre"a njoj, (ijee
sig&rnos!i daje "anda! +a vojn& ak-ij& ako &!vrdi prije!nj& ili povred& "ira.
2.2.2. 1umanitarna intervencija

Zabrana nasilja & "eC&narodno" prav& je nepobi!na, a s 1l. 2 F<G Povelje 9N)a
"ora va;i!i kao &niver+alni ius %ogens FSi"a, 2000, 88G. 'ko se, pak, geno-ido",
pokolji"a, "asovni" progono" koji &gro;avaj& "ir prekre !e"eljne nor"e
"eC&narodne +ajedni-e, i+ 1l. 2< Povelje proi+la+e obve+e (ijea sig&rnos!i da se
!o"e s&pro!s!avi.
208
Nav. pre"a Pre&X& &# Merkel F2000, 88IG.
<00
Lsobi!o nakon napada N'$L)a na >ep&blik& K&goslavij& & kosovsko"
ra!& 8999. & "eC&narodno" se prav& raspla"sala rasprava o !o"e dokle se;e !a
obve+a i s on& s!ran& davanja "anda!a od s!rane (ijea sig&rnos!i FMerkel, 2000,
I3. i d.G. 9 D%&"ani!arnoj in!erven-ijiE !rebali s& bi!i +a&s!avljeni "asakri nad
kosovski" s!anovni!vo" i e!ni1ka 1ienja od s!rane Srba. Manda! (ijea
sig&rnos!i ipak !o nije predviCao, b&d&i da je >&sija prije!ila da e !o sprije1i!i
ve!o".
'nalogija s "asovni" &bojs!vo" e&ropski% bidova nije sa"o
nedop&s!iva, nego i s&vina. A be+ nje se "o;e opravda!i ius ad "ellum & &ski"
nor"a!ivni" grani-a"a, a !i"e i &la+ak N'$L)a & ra!. Kedno je !akvo
opravdanje, "eC& os!ali"a, obra+lo;io %a"b&rki ka+neni pravnik i filo+of prava
>ein%ard Merkel pravni" na1elo" Dpo"oi & n&;diE.
202
Kao !o je n&;na obrana
prirodno pravo, !ako je po"o & n&;di & koris! !reega koji je pro!&pravno
&gro;en & ka+neno" prav& !e"eljna nor"a koja nepobi!no va;i. Jl. ?8 Povelje
9N)a prokla"ira da je !o !e"eljno na1elo pri"jenjivo i na dr;ave. MeC&narodno
pravo danas pri+naje sve vie e!nija i vjerski% +ajedni-a, pa 1ak i pojedina-a, kao
Dnosi!elje naddr;avno obve+&j&i% pravni% po+i-ijaE F7ailbronner, 200H, 839. i
d.G. 9 !o se &brajaj& pravo na ;ivo!, !jelesni in!egri!e! i +a!i!& od progona.
Pro!&pravni napadi neke dr;ave na !& &;& je+gr& nega!ivni% lj&dski% prava
vlas!i!i% graCana ne kre s!oga sa"o objek!ivno "eC&narodno pravo, nego i
"eC&narodno pri+na!a s&bjek!ivna prava pogoCeni%. Kao !akve, pravne po+i-ije
;r!ava podobne s& +a po"o & n&;di. $i"e se o!vara Dna1elna "og&nos! prava
"eC&narodne +ajedni-e da in!ervenira na legi!i"ni" !e"elji"a s&verene dr;aveE
FMerkel, 2000, I8G.
9os!alo", pogrean je prigovor da i !ako obra+lo;en& in!erven-ij& &vijek
!reba op&no"oi!i (ijee sig&rnos!i. Nai"e, Donoliko "alo koliko (ijee
sig&rnos!i ne "o;e obra+lo;i!i pos!ojea "eC&sobna prava dr;ava, !oliko "alo
"o;e ods!rani!i pos!ojea pravaE FMerkel, 2000, H9)I0G. (ijee sig&rnos!i ne"a
nikakv& ovlas! da ko"pe!e!n!no &spos!avlja i osporava pravo. Prava na po"o &
n&;di jes& prava na sa"opo"o i, kao !akva, definirana s& &pravo !i"e !o s&
nji%ova prava i+vedena i+van pos!&pka pravnoga "irovnog pore!ka. D2&d&i da
svak& odl&k& (ijea sig&rnos!iE, pie >ein%ard Merkel, D"o;e sprije1i!i
jednos!avni, neobra+lo;eni, 1is!o egois!i1no "o!ivirani ve!o neke od pe! njegovi%
s!alni% 1lani-a, pravo 1ije bi pos!ojanje ovisilo o !akvoj odl&-i o1i!o bi bilo
be+vrijedno, a !i"e i nepos!ojeeE. $o "o;e bi!i sporno & po+i!ivis!i1ko"e
"eC&narodno" prav&, koje nije &vijek jasno i+vedeno, ali slijedi li se s!ro;ija
logika s&bs&"p-ije pravni% na1ela ne"a dvojbe da "o;e pos!oja!i D"eC&narodno
pravo na po" & n&;diE.
9 krajnji" sl&1ajevi"a graviraj&i% povreda lj&dski% prava pos!oji, dakle,
pravo !reega na po"o & n&;di. 9 "eC&narodno" prav& nije, dakako, nipo!o
nedvojbeno definirano !o s& Dgraviraj&e povrede lj&dski% pravaE. Kasno je da
one i kvali!a!ivno i kvan!i!a!ivno "oraj& i"a!i nesvakidanj&, gn&sn& di"en+ij&.
(e sa" spo"en&o kvali!a!ivne kri!erije kao !o s& pravo na ;ivo!, !jelesni
202
>ein%ard Merkel ipak je doao do "iljenja da je & konkre!no" sl&1aj& kosovskog ra!a vojna
in!erven-ija N'$L)a bila "eC&narodnopravno nelegalna i pravnoe!i1ki nelegi!i"na. L
obra+lo;enj& v. Merkel F2000, 33. i d.G.
<08
in!egri!e!, +a!i!a od progona. $o s& &niver+alna lj&dska prava o koji"a je "og&
globalni konsen+&s. (ladaj&e" "iljenj& !rebalo bi posve odgovara!i da !o "o;e
bi!i sa"o &ska je+gra !e"eljni% nega!ivni% prava na obran&.
No, nejasan je kvan!i!a!ivni kri!erij. Kes& li dovoljni %is!orijski "anje
is!akn&!i progoni i "asakri na Kosov&M Ke li +a !o po!rebno &bojs!vo <00.000
graCana, kao !o se pripis&je Sada"& 7&sein&M
20:
Ali bis"o !rebali "isli!i &
di"en+ija"a Ka"bod;e, >&ande ili 1ak %oloka&s!aM Brani-a in!erven-ije jasno se
poka+&je ondje gdje sa"a dr;ava, na neki na1in, nar&ava ja"s!vo &n&!arnji%
sloboda kao svoj& pri"arn& f&nk-ij& koja je, prije svega, legi!i"ira, !e se sa"a
vie ne pojavlj&je kao prote%tor, nego kao hostis populi. $aj, po!p&no
%obsijanski, arg&"en! & svoje"& je aps!rak!no" +na1enj& pla&+ibilan. Apak,
os!aj& !eka pi!anja njegova pre-i+iranja. ' prije svi% sljedee# kad se !o1no
prela+i grani-a gdje sa" =evija!an po!i1e nasiln& proi+vodnj& prirodnog s!anja, &
!o" sl&1aj& "ellum unius %ontra omnesM Lndje gdje !akve grani-e ne "og& bi!i
odreCene ni s&ps!an-ijalno ni ari!"e!i1ki, %oe li bi!i pro-ed&ali+irane pravno i
poli!i1ki !e prenesene na nek& arbi!rarn& ins!an-ij&M 'ko s& pak nj& +aposjeli, kao
& (ije& sig&rnos!i 9N)a, neki 1lanovi koji koji i"aj& ve!o, dakle i"aj& p&no"o
da blokiraj&, a koji sa"i flagran!no kre lj&dska prava,
20<
!akva odl&ka
nor"a!ivno pos!aje farsa.
Ne bi li & !akv& s!anj& de"okra!ska Dkoali-ija voljni%E bila nor"a!ivno
legi!i"na da in!ervenira i be+ "anda!a 9N)aM MeC&narodno pravo nipo!o ne
ka;e !o"e na1elno ne, kao !o sa" pok&ao poka+a!i na poj"& po"oi & n&;di.
Kao i +a kolek!ivn& sa"oobran&, po"o& & n&;di "ora va;i!i kao Dprirodno dano
pravoE na koje se "o;e po+iva!i sve dok (ijee sig&rnos!i ne isp&ni svoj& obve+&
FSeng%aas, 2000, 208IG. Pos!oje, dakle, pravno pri%vaeni ra+lo+i +a %&"ani!arn&
in!erven-ij& &+ povred& dr;avne s&verenos!i F4elbr*-k, 8999, 8:9. i d.G. Nas&pro!
apsol&!i+iranj& dr;avne s&verenos!i & ves!falsko" s&s!av& dr;ava, s"a!ra" da je
!o jedni", ako ne i naj+na1ajniji", %&"ani!arni" napre!ko" od "eC&narodnoga
dr;avnog prava ka prav& graCana svije!a Fsli1no i 7Wffe, 8999, :?2. i d.G.
2.2.2. 'emokratska intervencija
7&"ani!arne in!erven-ije se obra+la;& fragran!ni" krenji"a sr;i nega!ivni%
lj&dski% prava. Pri%vaanje !oga legi!i"iraj&eg obra+lo;enja dobiva sve vee
+na1enje & "eC&narodno" prav&. =j&dska se prava sve vie !i!e s&kladno
"eC&narodno" obi1aj&, a djelo"i-e se 1ak na nji% gleda kao na ius %ogens
F>eis"an, 8990O $o"&s-%a!, 899:O .%es!er"an, 2008G. $i"e i" se ne pridaje
vie sa"o i+vedena, nego !e"eljna &loga. Lna ograni1&j& i kondi-ioniraj&
s&verenos! dr;ava & "eC&narodni" odnosi"a. $o"as-%&! F899:, 899G govori o
!o"e da s& dr;ave Dsa"o ins!r&"en!iE & odnos& pre"a !e"eljni" Fnega!ivni"G
lj&dski" pravi"a. Ni-o Kris-% F200<, 202. i d.G govori 1ak o Dliberalnoj
revol&-iji & "eC&narodno" prav&E. (rijedi li !a arg&"en!a-ija, koja je &s"jerena
na %&"ani!arne in!erven-ije, i +a Dde"okra!ske in!erven-ijeE, dakle +a
20:
Nije &ra1&na!o oko "ilij&n "r!vi% koji se oplak&j& +bog Sada"ova, "eC&narodnopravno
nelegalnog, napada & ira1ko)iransko" ra!&.
20<
$o vrijedi, & prvo" red&, +a Kin&, ali i +a >&sij&, !e ka!kad 1ak i +a sa"& de"okra-ij& S'4)a.
<02
in!erven-ije radi &spos!ave de"okra!skoga poli!i1kog pore!ka & sl&1aj& "asovnog
krenja po+i!ivni% lj&dski% pravaM
(rijedi li !o i onda kada je svi" podani-i"a vladavine ili dijel& nji%
&skraeno bira1ko pravo ili va;na poli!i1ka, -ivilna i so-ijalna prava na
par!i-ipa-ij& +bog rasni%, e!ni1ki% ili rodno spe-ifi1ni% ra+logaM Ldgovor glasi#
ne. Po+i!ivna lj&dska prava, dakle prava na par!i-ipa-ij&, ne"aj& is!&
legi!i"a-ijsk& !e;in& kao nega!ivna +a!i!na prava F7Wffe, 8999, H9G. Ne
po+naje" nijednoga spo"ena vrijednog filo+ofa prava ili "eC&narodnog pravnika
koji bi +as!&pao dr&k1ij& po+i-ij&. Ke li i!ko o+biljno doao na +a"isao da
&"arira & 6vi-arsk& prije nego !o je 89H0. &vedeno bira1ko pravo ;ena ili da
in!ervenira & dobro &reCeni a&!ori!arni s&s!av Singap&raM Jak se nikad nije
raspravljalo o or&;ani" in!erven-ija"a & K&;noj 'fri-i i >ode+iji & vre"eni"a
apar!%ejda. Ni!ko ne vidi o+biljan ra+log +a in!erven-ij& ni +bog !eke poli!i1ke i
graCansko)pravne diskri"ina-ije ;ena & Sa&dijskoj 'rabiji.
Prag svake vojne in!erven-ije "ora, dako, bi!i pos!avljen vrlo visoko. A !o
ne sa"o +bog opasnos!i od irenja vojni% s&koba ili go!ovo nei+bje;ni%
Dkola!eralni% ;r!avaE !i% in!erven-ija, nego ponajprije +a!o da se o1&vaj& legi!i"ni
+a%!jevi i f&nk-ije s&verenos!i pojedini% dr;ava kao ope pravno dobro koji" se
i+bjegava ra! & "eC&narodni" odnosi"a. S&verenos! dr;ava nije, +apravo,
kona1ni -ilj koji je &!e"eljen & sa"o"e sebi, nego se +asniva na s!alno"
legi!i"iranj& dr;ave od s!rane nje+ini% graCana.
Ke li !i"e svrena rasprava o +na1enj& i legi!i"nos!i Dde"okra!ski%
in!erven-ijaEM Misli" da nije. D4e"okra!ske in!erevn-ijeE nikad se, +apravo, ne
"og& obra+lo;i!i sa"o po"o& arg&"en!a o &spos!avi de"okra!ski% odnosa.
4e"okra!ske se in!erven-ije "og& ra+&"je!i i legi!i"ira!i sa"o & sklop&
%&"ani!arne in!erven-ije, & nek& r&k& kao F&spjeanG svre!ak naloga +a
%&"an!arn& in!erven-ij& ili nakon pora+a dik!a!orski% re;i"a & napada1ki"
ra!ovi"a koje s& sa"i po!akn&li FNje"a1ka, Kapan, A!alija 89<?G. A+bjegavanje
novi% pokolja ili novoga napada1kog ra!a jes& pravna dobra koja legi!i"iraj&
de"okra!i+a-ijski pro!ek!ora!. 4e"okra!ske in!erven-ije D& pra!njiE %&"ani!arni%
in!erven-ija radi osig&ranja %&"ani!arni% -iljeva 1ine se pla&+ibilni"a,
legi!i"ni"a !e, & grani-a"a, legalni"a. 4e"okra!ski in!ervenira!i onda +na1i
gradi!i pravn& dr;av& i de"okra-ij& po"o& neke vrs!e pro!ek!ora!a &"jes!o
legi!i"ni% i neinkri"inirani% preds!avnika ili +ajedno s nji"a. 9 posljednji% dese!
godina najjasniji pri"jeri +a !o nedvojbeno s& bili 2osna i 7er-egovina,
'fganis!an i Arak. 9 sve !ri in!erven-ije de"okra!i+a-ija je sve dr&go do
osig&rana. Pogled na sl&1ajeve de"okra!i+a-ijski% pro!ek!ora!a od 89<?. i+gleda
sa"o "alo op!i"is!i1nije Fv. !abli-& 2G.
Ld 8< sl&1ajeva "irovni% i de"okra!i+a-ijski% pro!ek!ora!a +abilje;eno je
N osi" Nje"a1ke, Kapana i '&s!rije N "alo +na1ajni% sl&1ajeva kao !o s&
Pana"a i Brenada. Sl&1ajevi 2osne i 7er-egovine, Kosova i As!o1nog $i"ora jo
s& pre"ladi da bi se sig&rno "ogao dijagnos!i-ira!i &spje% de"okra!i+a-ije.
'fganis!an i, jo vie, Arak daleko s& od -ilja s!abilne de"okra-ije, pravne dr;ave,
pa 1ak i osig&rane dr;avnos!i. Pre"da realno%is!orijsko gledanje opo"inje na
s!rog& s&+dr;anos! & pogled& Dde"okra!ski% kri;arski% ra!ovaE, s!rogi pro!ivni-i
s& obra+lo;ili +a!o bi bilo bolje ne !i!i!i &gro;ena s!anovni!va od "asovnog
<0:
&bojs!va i s&rovi% krenja lj&dski% prava, !e !& +a!i!& !rajno osig&ra!i po"o&
de"okra-ije & pravnoj dr;avi. S on& s!ran& na-ionalno egois!i1nog -ini+"a i
apsol&!i+a-ije ves!falskog "iljenja o s&verenos!i !eko se "og& nai dosljednija
obra+lo;enja.
2.2. +oral I opravdana intervencija! <to tre(amo initi)
'ko s"a!ra"o da "oderno "eC&narodno pravo "o;e opravda!i %&"ani!arn&
in!erven-ij&, !i"e jo nije indi-irana o"veza da se in!ervenira. Pos!oji li onaM
Mo;e li &ope pos!oja!iM 'ko pos!oji, nala;e li %&"ani!arna in!erven-ija
isp&njavanje odreCeni% obve+a ne sa"o do ra!a i u ra!&, nego i nakon ra!aM Kes& li
!o obve+e koje, dakle, nadila+e ono !o po+naje"o kao "eC&narodnopravni nalog
!ako+vanoga D%&"ani!arnoga "eC&narodnog pravaEM 'ko nai nagoni +a
pravednos! s&geriraj& da, "o;e li se !a odl&ka obra+lo;i!i konsen+&snoM
Ta"li%a &I+ Danjski nadzor demokratiza%ije nakon vojne interven%ije od 1F&'.[
Ze"lja >a+doblje Najva;niji
vanjski
ak!eri
$ip &prave Nakon 80 godina
Poli!
A(
b
0reedo"
7o&se
-
4e"okra)
-ija
d
Nje"a1ka
FZapadnaG
89<3)89<9. S'4,
(2, 0
"&l!ila!eralna
&prava
80 F80G F8,8G da
'&s!rija 89<?)89?2. Save+ni-i "&l!ila!eralna
&prava
80 F80G F8,8G da
Kapan 89<?)89?2. S'4 &prava S'4)a 80 F80G F8,2G da
4o"inikanska
>ep&blika
893?)8933. S'4 lokalna &prava pod
s&pervi+ijo" S'4)a
): FIG H,H F2,2G ne
K&;ni
(ije!na"
89I<)89H:. S'4 lokalna &prava pod
s&pervi+ijo" S'4)a
)H F)HG H,3 FH,3G ne
Ka"bod;a 89H0)89H:. S'4 lokalna &prava pod
s&pervi+ijo" S'4)a
)33 F2G H,H ne
Ka"bod;a 8998)899:. 9N lokalna &prava pod
s&pervi+ijo" S'4)a
2 3,? F3,?G ne
Brenada 89I:. S'4 lokalna &prava pod
s&pervi+ijo" S'4)a
) 8,2 F8,2G da
Pana"a 89I9. S'4 lokalna &prava pod
s&pervi+ijo" S'4)a
9 F9G 2,: F8,2G da
7ai!i 899<)8993. S'4, 9N lokalna &prava pod
s&pervi+ijo" S'4)a
)2 F)2G 3,? FH,3G ne
2osna i
7er-egovina
899?)M N'$L &prava N'$L)a,
59)a i 9N)a
)33 F)33G <,< F<,:G M
Kosovo
a
8999)M N'$LS9N &prava N'$L)a,
59)a i 9N)a
) ) M
As!o1ni $i"or 8999)2002 9N &prava 9N)a 3 F3G :,: F:,:G M
'fganis!an 2008)M S'4,
Save+ni-i
lokalna &prava pod
s&pervi+ijo" N'$L)
a i 9N)a
)33 F)33G 3,3 F?,3G M
Arak 2002)M S'4, &prava S'4)a )33 F)33G H,? FH,?G M
<0<
Save+ni-i
x Za%valj&je" se s&radni-i Sonji Bri"" +a sas!avljanje !abli-e.
a $eri!orijalni s!a!&s Kosova jo nije &!vrCen, !e s!oga Poli! A(. i 0reedo" 7o&se ne daj& o-jen&.
b (rijednos!i Poli!ja A(. dese! godina nakon svre!ka in!erven-ije. Pro-jena +a 2osn& i 7er-e)
govin&, Kosovo, As!o1ni $i"or, 'fganis!an i Arak odnosi se na 2002, a & +agrada"a +a 200:.
- 0reedo" 7o&se# poli!i1ka prava, graCanska prava. (rednovanje 0reedo" 7o&sea dos!&no je od
89H:. (rednovanje 80 godina nakon svre!ka in!erven-ije. L-jene +a 7ai!i, 2osn& i 7er-egovin&,
Kosovo, As!o1ni $i"or, 'fganis!an i Arak odnose se na 200<O & +agrada"a poli!i1ka prava,
graCanska prava +a 200?.
d 9 Poli!j& A(. neka je +e"lja de"okra-ija ako i"a naj"anje 3 od 80 bodova. 0reedo" 7o&se
o+na1&je +e"lj& Dslobodno"E ako je prosje1na vrijednos! 2,? i bolja F8 Z slobodna, H Z neslo)
bodnaG.
'ko dobro vidi", "eC&narodno pravo nije +asad spre"no
+adovoljavaj&e odgovori!i na !a pi!anja. Jini se da se jo &vijek po!vrC&je
dik!&" 7ansa Kelsena da je "eC&narodno pravo Dpri"i!ivno pravoE N pri"i!ivno,
+a!o !o ne"a ni "og&nos!i provedbe i sank-ioniranja ni!i -jelovi!os! i
difiren-iranos! na-ionalnog prava. S!oga & arg&"en!e koji bi "ogli pop&ni!i !e
pra+nine po!ra;i!i & poli!i1koj e!i-i.
20?

2.2.*. Ius ad (ellum
An!ervenira!i ili ne N !o je prvo pi!anje i & "odernoj "oralnoj !eoriji pravedni%
ra!ova FWal+er, 2000, 200:, 200?G. Pokolji, e!ni1ka 1ienja, dr;avni !erori+a" N
bilo !o & bivoj K&goslaviji, na Kavka+&, na 2lisko" is!ok& ili & 'fri-i N
obra+la;& "oralno pravo, a ka!kad 1ak i obve+&, da se or&;ano in!ervenira. $o je
jedan od !e"eljni% iska+a "oderne !eorije pravedni% ra!ova. 9 -jelini,
s&+dr;anos! pre"a %&"ani!arni" in!erven-ija"a na iroki" podr&1ji"a poli!i1ke
e!ike "anja je od s&+dr;anos!i & "eC&narodno" prav&, b&d&i da je vanjska
s&verenos! dr;ava neraskidivo pove+ana s &n&!arnjo" legi!i"a-ijo" dr;ava.
Sa"o ona dr;ava koja nije pos!ala hostis populi !e s!oga i"a odreCen& &n&!arnj&
legi!i"nos! "o;e rekla"ira!i i svoj& p&n& vanjsk& s&verenos!.
203

A+ !e legi!i"a-ijske ovisnos!i proi+la+i s&periornos! !e"eljnoga lj&dskog
prava na ;ivo! & odnos& pre"a pravno" dobr& dr;avne s&verenos!i. 9 sl&1aj&
"asovni% +lo1ina pro!iv 1ovje1nos!i odvagivanje dobara i+"eC& dr;avne
s&verenos!i i +a!i!e od geno-ida ili de"o-ida veino" je dolo do jedno+na1na
+aklj&1ka# & dvojbi +a in!erven-ij& FWal+er, 200:O 7Wffe, 2000, 839O 2ass,
200<G.
20H
4ie!er Seng%aas F2000, 80?G govori 1ak o !o"e da & !akvi" sl&1ajevi"a
Din!erven-ija nije sa"o dop&!ena, nego je obve+naE.
20?
$er"in Di&sE ne koris!i" sa"o onako kako se &po!rebljava & prav&, nego i & poli!i1koj e!i-i i
"oralnoj filo+ofiji.
203
$& po+i-ij& osobi!o ne pri+naj& po+i!ivis!i & "eC&narodno" prav&. 4r;avna s&verenos! pos!aje
!ako dos!a!no" sa"osvr%o". 9 !o"e jasno"e po+i!ivis!i1ko" svije!& dr;avn& s&verenos! ne g&be
ni "asovni &bila1ki !o!ali!arni re;i"i.
20H
9sporedi!e i "e"orand&" e+dese! a"eri1ki% in!elek!&la-a od 7&n!ing!ona preko 0&k&a"e
do >or!ja, Wal+era i 5!+ionija & koje"& s& se i+ra+ili & koris! obrane &niver+alni% Fnega!ivni%G
lj&dski% prava i or&;ano" silo" & krajnje" sl&1aj& F7&n!ing!on i dr., 2002G. 4r&k1ije je
DL!voreno pis"oE nje"a1ki% in!elek!&ala-a Ddr&gog redaE, koji s& !o odba-ili na pri"jer& ira1kog
ra!a.
<0?
A & e!i1koj raspravi o opravdani" ra+lo+i"a +a ra! preferiraj& se
"eC&narodne, "&l!ila!eralne in!erven-ije, +a koje bi idealno bilo da i"aj& "anda!
(ijea sig&rnos!i 9N)a. S!alno je, pak, ak!&alno pi!anje !o ako se !a
"&l!ila!eralna rjeenja ne o!vore ili i% sprije1i &pravo (ijee sig&rnos!iM 6!o ako
0ran-&ska poalje & >&and& si"boli1no !ek be+a+lene frag"en!e pos!rojbiM 6!o
kad se Zapadni 5&ropljani ne "og& odl&1i!i da in!erveniraj& & bivoj K&goslaviji
kako bi okon1ali e!ni1ke pokoljeM 6!o ako Kina, 1lani-a (ijea sig&rnos! & kojoj
se kri lj&dsko pravo, &lo;i ve!oM 6!o ako pos!rojbe 9N)a i+ najbli;e bli+ine
pro"a!raj& depor!a-ij&, a po!o" i eg+ek&-ij& H.000 "&kara-a, ;ena i dje-e, kao
& Srebreni-i, ali i% ne spre1avaj&M
Lnaj !ko ne in!ervenira, &prlja! e r&ke,
20I
pri 1e"& je svejedno !o nije
djelovao +bog poli!i1ke ra1&ni-e, -ini1ne ne+ain!eresiranos!i ili aps!inen-ije +bog
spe-ifi1na &vjerenja. DSve dok ne b&de"o "ogli sig&rno ra1&na!i na sposobnos! i
spre"nos! 9N)a da e 1ini!i !ako, "ora"o !ra;i!i jednos!rane in!erven-ije i ;ivje!i
s !i"eE FWal+er, 200:, 93G. 7&"ani!arne in!erven-ije "og& se e!i1ki Fa i pravnoG
opravda!i i nas&pro! ve!& (ijea sig&rnos!i. 'ko se e!i1ka i pravna obve+a n&;ne
obrane i po"oi & n&;di s%va!i o+biljno, onda je ona kao DprirodnopravnoE
na1elo i+nad odl&ka i nedonoenja odl&ka dr;avni% ili "eC&narodni% ins!an-ija.
No, "ora se odvagn&!i i+"eC& dobra +abrane nasilja i opasnos!i od njegove
ero+ije.
Lsi" "asovni% +lo1ina pro!iv 1ovje1nos!i kao !e"eljnog ra+loga, !reba,
&s!vari, isp&ni!i jo dva legi!i"a-ijska ra+loga & "oralno"e ius ad "ellum# prvo,
"ora pos!oja!i &!e"eljen i+gled na &spje% i, dr&go, os!a!i & +e"lji & koj& se
in!ervenira sve dok se & njoj ne os!a!i "akar D,ell)ordered peopleE F>a,ls,
2002G, koji 1ini nevjeroja!ni" novo ni-anje pokolja koje je naredila dr;ava ili
graCanski% ra!ova F2ass, 200<, :I3, <03G.
$a dva legi!i"a-ijska &vje!a s!varaj& +nan!ne proble"e e"piriji. Moralno)
filo+ofski obra+lo;iva obve+a i+isk&je ri+i1n& in!erven-ij& d&ga da%a, koja je
slijepa na !rokove. Nas&pro! !o"e, de"okra!ske s& javnos!i osje!ljive na ;r!ve,
boje se ri+ika i svjesne s& !roka. BraCani i bira1i de"okra!ske in!erven-ijske
dr;ave skloni s& s!oga odbi!i d&ge ok&pa-ije ako s& visoki !rokovi +a nji%ove
res&rse i ;ivo!.
209
(lada koja +ane"ar&je !akve preferen-ije dola+i & opasnos! da
b&de s"ijenjena. 9 de"okra-ija"a pos!oji ins!i!&-ionalno &graCena prepreka
sposobnos!i da se in!ervenira. $aj Drealni 2i!iE ne "o;e, dakako, de+av&ira!i
"oraln& nor"& $reba!i. No, ra-ionalne de"okra!ske vlade "oraj& a priori
&ra1&na!i !a ograni1enja & svak& odl&k& o in!erven-iji.
2.2.2. Ius in (ello
20I
L e!i1ko" proble"& Dprljavi% r&k&E v. , "eC& os!ali", S&!%erland F899?G i Wal+er F89H:G.
209
$akvo je s!anje & S'4)&, najkasnije od 2003, nakon !o s& porasle a"eri1ke ;r!ve !ijeko"
ok&pa-ije ArakaO a $orteriori, !akav "e%ani+a" de"okra!ske javnos!i bio je &o1ljiv & posljednji"
godina"a ra!a & (ije!na"&.
<03
Kao & "eC&narodno" prav&, !ako s& i & poli!i1koj e!i-i dva &vje!a +a Dpravo &
ra!&E ka!egori1ka# ra+dvajanje bora-a od nebora-a i ra+"jernos! sreds!ava
FWal+er, 2000, 82H. i d.G. L !o"e na1el& pos!oji ne&pi!na nor"a!ivna s&glasnos!,
ali se de $a%to ignorira. Najo1i!ije prekora1enje dogaCa se kod na"jerni% ili
Dkola!eralni% &bijanjaE -ivila koja s& nei+bje;na & ra+doblj& visoko!e%noloki%
ra!ova. Prav& svojs!veno binarno ra+likovanje prava i neprava sa"o &vje!no
po"a;e da se ra+jasni pi!anje je li neka %&"ani!arna in!erven-ija & -jelini
nedop&s!iva s!oga !o nar&ava ius in "ello. Pravna nor"a pre"a kojoj nevini ne
s"ije bi!i &bijen i+van je dvojbe i "ora os!a!i. Kao nor"a, ona se ne s"ije dira!i.
No, ako se !a nor"a &+digne do po!p&nog i"pera!iva & svakoj si!&a-iji, ona vodi
ka fak!i1noj +abrani djelovanja & svakoj %&"ani!arnoj in!erven-iji. $akav pravni
apsol&!i+a" od&+eo bi "oraln& obve+& da se +a&s!ave "asovno &bojs!vo i
"asovni progon, a !o nije nesli1no slabo odgovorno"e pa-ifis!i1ko" &vjerenj&.
9!ili!aris!i arg&"en!iraj& dr&k1ije. Lni podlije;& napas!i da ljdske ;ivo!e
s!ave na ko-k&# pri%vaa se kola!eralno &bijanje s!o!ina -ivila kako bi se spasile
s!o!ine !is&a. $o bi vrijedilo +a bo"bardiranje Srbije & kosovsko" ra!&, kao !o
bi "oglo legi!i"ira!i -iljano bo"bardiranje 2agdada & dr&go"e ira1ko" ra!&.
Kes"o li &vjereni & !oM Ne vjer&je". Ma-%iavellijev !ak!i1ki re-ep! +a vlas!
Dondje gdje op!&;&je djelo, opra!a re+&l!a!E, !eko se "o;e legi!i"ira!i kao
%&"ani!arno)&!ili!aris!i1ki pri"ijenjena "aksi"a.
Pos!oji li srednji p&! i+"eC& Dapsol&!i+"a !eorije pravaE i Dradikalne
fleksibilnos!i &!ili!ari+"aEM Mi-%ael Wal+er pok&ava kro1i!i nji"e. DKako
"o;e"oE, pie, Ds nai" na1eli"a i +abrana"a s!aja!i pos!ran-e i gleda!i kako se
ra+ara "oralni svije! & koje"& !a na1ela i +abrane i"aj& &pori!eM Kako se
"o;e"o "i, pro!ivni-i &bojs!va, ne s&pro!s!avlja!i "asovno" &bojs!v& N sa"o
ako o!por +a%!ijeva dan &prlja"o r&keE FWal+er, 200:, 3<, 33G. Wal+er na+iva
!akve si!&a-ije Dkrajnji" n&;ni" sl&1aje"E, poj"o" koji je pos&dio od Wins!ona
.%&r-%illa.
DKrajnji n&;ni sl&a1jeviE jes& si!&a-ije & koji"a prije!ea ka!as!rofa
&gro;ava !e"elje 1ovje1ans!va i obe+vreC&je sa" "oralO si!&a-ije & koji"a je
ne"oralno djelovanje n&;no, pre"da &klj&1&je &bijanje nevini%. $akav bi n&;an
sl&1aj bio %oloka&s!. Wal+er F200:G i >a,ls F2002G, &os!alo", arg&"en!iraj& da
bo"bardiranje nje"a1ki% gradova do 89<8. ne bi, dod&e, bilo opravdano, ali bi
bilo "oralno podnoljivo sve dok ne bi bila isklj&1ena pobjeda na-is!i1kog
re;i"a koji je od&s!ao od "oralni% !e"elja -ivili+a-ije. No, bo"bardiranje
nje"a1ki% gradova 89<<. i 89<?. na kraj& ve odl&1enog ra!a nije bilo ni
opravdano ni "oralno pri%va!ljivo.
Ldba-i!i !reba, a !& slijedi" Wal+era, i na1in voCenja ra!a na Kosov& i &
Arak&. DNeri+i1no voCenje ra!aE in!erven-ijske sile, nai"e ba-anje bo"bi s velike
visine i dop&!anje kola!eralnog &bijanja kako bi se po!edjeli vlas!i!i vojni-i,
objanjivo je poli!i1ki, ali "oralno nije spojivo ni s Wal+ero" ni s ius in "ello. S
Kosova, osi" !oga, +na"o da je +ra1ni ra! ope! &+rokovao +ao!ravanje srpski%
pokolja i progona. Ne"a dvojbe da je +a !e ;r!ve &+ro1no bio odgovoran
Miloeviev re;i". Na1in N'$L)va voCenja ra!a poveao je, pak, broj ;r!ava.
<0H
$o je oblik %&"ani!arne in!erven-ije koji prije!i de+av&iranje" opravdana ra+loga
+a in!erven-ij&.
2.2.2. Ius post (ellum
7&"ani!arne in!erven-ije +a%!ijevaj& dr&k1iji svre!ak nego obra"beni ra!ovi. Ius
in "ello "ora bi!i &;e pove+an s ius post "ellum. $o i"a posljedi-e. A"a
posljedi-e osobi!o +a obve+e oni% koji in!erveniraj&, ali i +a -ijel& "eC&narodn&
+ajedni-&. $& ope! &la+i & igr& de"okra-ija. Nas&pro! "eC&narodno" prav&,
i+n&Cene pro"jene re;i"a & de"okra-ij& i pravn& dr;av& nakon %&"ani!arne
in!erven-ije ne s"a!ra" sa"o dop&!eni"a, nego i obve+ni". Ker, da bi pravo na
ra!, nai"e +a&s!avljanje naj!e;i% +lo1ina pro!iv 1ovje1nos!i bilo po!p&no
opravdano, po!rebno ga je dop&ni!i pravo" poslije ra!a. $o je, ponajprije, obve+a
in!erven-ijski% sila da !rajno sprije1e krenja lj&dski% prava kao ra+log +bog
kojega s& &le & ra!. Kao !o +na"o i+ i+neseni% e"pirijski% spo+naja i+
is!ra;ivanja ra!a i de"okra-ije, !o se najbolje dogaCa ako se e!abliraj& pravna
dr;ava i de"okra-ija. 9 %&"ani!arni" in!erven-ija"a neraskidivo s& nor"a!ivno
i logi1ki pove+ani ius ad "ellum i ius post "ellum.
280
7&"ani!arne in!erven-ije
"oraj& bi!i dop&njene de"okra!ski" in!erven-ija"a i !ako dovedene do kraja
FKeo%ane, 200:, 2H?. i d.G. 7ibridni re;i"i ne isp&njavaj& !aj -ilj. 9pravo s& oni,
kao !o je poka+ano, najskloniji ra!& i nasilj&.
(a;ee "eC&narodno pravo ne pokriva !& "aksi"&. A glavna s!r&ja &
!eoriji pravednog ra!a !o odba-&je kao pred&boko +adiranje & na-ionaln&
s&verenos! ili pravo narod@ na sa"oodreCenje. 2rian Lrend F2000, 28H. i d.G
navodi pre-i+no, ali &jedno i s&+dr;ano, pe! &vje!a +a "oralni ius post "ellum# F8G
okon1anje ra!a kad s& pos!ign&!i njegovi -iljeviO F2G ispravna nakana, !o +na1i da,
ponajprije, ne"a osve!eO F:G s&radnja s legi!i"irani" a&!ori!e!o" & +e"lji koji, &
naj"anj& r&k&, po!&je lj&dska pravaO F<G i+os!anak kolek!ivnog ka;njavanjaO F?G
ra+"jerna sreds!va.
Ld >a,lsa do Wal+era vrijedi i"pera!iv# pobjedni1ke sile !rebaj&
nap&s!i!i +e"lj& !o je "og&e prije. $o nala;e pravo pobijeCene na-ije na
poli!i1ko sa"oodreCenje. S!oga je obve+a pobjednika pre"a pobijeCeno"e bila
da podr;i da Dop!ereena dr&!va sa"a &reC&j& svoje poslove na ra+&"an i
ra-ionalan na1in, !e da naposlje!k& s!&pe & dr&!vo dobro &reCeni% narodaE
F>a,ls, 2002, 8:HG. $o"e je !eko pro!&slovi!i. Apak, >a,lsova i Lrendova
i+voCenja nis& dos!a!na. Nai"e, !o ako !akav de"os &ope ne pos!oji, nego
pos!oje sa"o narodi, e!nije, vjerske +ajedni-e, dakle frag"en!i dr;avnog naroda,
koji s& jedni dr&gi"a najvei naprija!elji, !e bi be+ ok&pa-ije s!rani% !r&pa br+o
+apali & graCanski ra!M 6!o ako vladaj&a k&l!&ra & nekoj +e"lji !endira k
"asovno" po!1injavanj& "anjinski% e!nija, vjerski% +ajedni-a ili ;enaM Zar se
dr&!vo ni !ada, kao !o ka;e >a,ls, ne s"ije Drekons!r&ira!iEM Ke li reed&ka-ija &
pos!na-is!i1koj Nje"a1koj bila pri"jerena, dok bi vanjsko "ijeanje & k&l!&rno
i"pregnirano po!1injavanje dr&gi% +e"alja ili -ivili+a-ijski% kr&gova bilo
nelegi!i"noM Kakvi bi !ada bili arg&"en!iM
280
D$%e !%eor of end in ,ar is s%aped b !%e sa"e rig%!s !%a! j&s!if !%e fig%!ing in !%e firs!
pla-eE FWal+er, 2000, 82:G.
<0I
Pre"a Wal+er&, >a,ls& i dr&gi"a, i+vana i+n&Cena pro"jena re;i"a nije
legi!i"na & Dnor"alnojE dik!a!&ri. A+ni"ke s& sa"o geno-idne dr;ave FWal+er,
2000, 80HG. $& bi se na novo &reCenje poli!ike i, even!&alno, 1ak dr&!va gledalo
kao na legi!i"an 1in %&"ani!arne in!erven-ije. Wal+er s"a!ra da je i+vana
i+n&Cena i nad+irana de"okra!i+a-ija Nje"a1ke bila, dod&e, opravdana, ali
Kapana nakon 89<?. nije. Pre"da se okr&!nos!i japanske ok&pa-ijske sile &
Nanjing& 89:H)89:I. ne "og& i+jedna1ava!i s &bila1ki" l&dilo" %oloka&s!a, i
barbarski s& pokolji Kapana-a nad Kine+i"a bili ra+&"ski nes%va!ljivi. Lpeni!o
se prop&!a go!ovo po!p&na pove+anos! legi!i"noga novog &reCenja poli!i1kog
s&s!ava s okr&!nos!i"a nasilnog re;i"a prije prave !o1ke# spre1avanja b&d&i%
+lo1ina pro!iv 1ovje1nos!i, i+bijanja &bila1ki% graCanski% ra!ova, !e i+glednos!i da
se +a sobo" os!ave "irno dr&!vo i po!en poli!i1ki s&s!av. Ius post "ellum !reba
s%va!i!i kao in!egraln& sas!avni-& opravdani% ra+loga koji legi!i"iraj& ra! F2ass,
200<, <82G. 2&d&i da se de"okra!ska dr&!va i s"jenjive vlade 1es!o boje !akvi%
d&goro1ni% !rokova, kri!erij ius post "ellum podi;e prag +a pravedne ra!ove i
s"anj&je nji%ov broj. L ovi" ra+"iljanji"a +aklj&1no ;eli" raspravi!i na
pri"jer& ra!a & Arak&.
2. 5. Jakljuak
Sl&;beni ra+log S'4)a +a ra!, or&;je +a "asovno &ni!enje & Arak&, poka+ao se
kao sa"oob"ana, ako %ege"onijska sila, o 1e"& govori "nogo !oga, o!po1e!ka
nije %!jela pod"&klo +avara!i svije!. 'ko je pos!ojao e!i1ki odr;iv ra+log +a dr&gi
ra! & Arak&, onda je !o bilo !o !o je Sada" 7&sein bio jedan od najkrvolo1niji%
dik!a!ora na i+"ak& 20. s!oljea i !o je !rebalo i+bjei b&d&e ;r!ve. Pre"a
pro-jena"a '"nes! An!erna!ional, re;i" je &bio <00.000 svoji% graCana# K&rda,
iji!a, poli!i1ki% i osobni% neprija!elja. 9 napad& Sada"ovi% pos!rojbi na Aran,
koji s& podr;ale S'4, bilo je oko "ilij&n "r!vi%. $o i"a !e;in&. Moglo bi se,
&s!vari, prigovori!i da je !o bila prolos! i da s& Sada"ove "og&nos!i +a
represij& nakon pokolja & iji!sko" "ar& 'rapa 8998. bile konrolirane i+ +raka,
a !i"e i ograni1ene. Apak, pos!ojao je s!ra% da bi svako slabljenje kon!role re;i"a
i+nova o"og&ilo represij&, "&1enje i, ako bi bilo poli!i1ki opor!&no, "asovno
&bijanje. Slabljenje +ra1ne kon!role re;i"a prekrilo bi ius post "ellum nakon
prvoga Zaljevskog ra!a.
A+ perspek!ive !eorije pravednog ra!a, ius ad "ellum os!ao je sporan +a
napad na Arak. Ius in "ello jedno+na1no je, pak, prekren & oblik& bo"bardiranja.
$o ne oslobaCa od ra+"iljanja o s!anj& nakon ra!a. A !o ne najposlije +a!o !o ra!
& Arak& "o;e sl&;i!i kao paradig"a!ski sl&1aj obve+a pobjednik@ pre"a
Dpravednoj ok&pa-ijiE nakon %&"ani!arne in!erven-ije.
Moja !e+a glasi# prijevre"eno povla1enje '"erikana-a, 2ri!ana-a i
si"boli1ki% os!a!aka ra!ne koali-ije bilo bi flagran!no krenje poslijera!ni% obve+a
pobjedni1ki% sila. Arak je d&boko podijeljena +e"lja. K&rdi ne vjer&j& 'rapi"a,
iji!i"a i s&ni!i"a, &"jereni radikali"a, klerikalni sek&larni"a, pris!ae 2a!ova
<09
re;i"a svi"a os!ali"a. Zlo1ini re;i"a & prolos!i, !o s& i% ponajprije po1inili
s&ni!i, predodreC&j& -ijel& !& narodn& sk&pin& kao -ilj osve!e & obli-i"a
diskri"ina-ije i represije. K&rdi s& odavno osnovali paradr;av&. 9 s&vre"eno"
Arak& sporna s&, pre"a Kellinek&, sva !ri !e"eljna ele"en!a dr;ave# dr;avni narod,
dr;avno podr&1je i dr;avna vlas!. Ls!varenje "onopola na sil&, po1e!ak svake
dr;avnos!i, vrlo je daleko i nakon 1e!iri godine od po1e!ka ra!a. As!o vrijedi i +a
!vorb& na-ije. 9 !o" je pogled& rede"okra!i+a-ija Nje"a1ke nakon 89<?. bila
go!ovo dje1ja igra. 2e+ skrbni1kog pro!ek!ora!a Arak& prije prije!i %obsovsko
prirodno s!anje nego !o bis"o se s"jeli nada!i >a,lsovoj perspek!ivi D,ell)
ordered peopleE. Povla1enje '"erikana-a ne bi naposlje!k& okon1alo jedan
nepravedan ra!. Napro!iv, !o bi ra!, koji !eko da je bio pravedan, &1inilo jo
nepravedniji". 'ko je &ope pos!ojao neki %&"ani!arni s"isao, osi" r&enja
dik!a!&re koja je krila lj&dska prava, onda bi !o bilo ne prep&!anje Araka iji!skoj
i s&ni!skoj s!rani & graCansko" ra!&. $a se pos!avka +asniva i na e"pirijski
sna;noj spo+naji Mansfielda i Sndera F2002, ::<G da s& poli!i1ki re;i"i & fa+i
svoje de"okra!i+a-ije neo!porni na ra! osobi!o onda kada s& sredinje dr;avne
ins!i!&-ije slabe. Arak se 1ini ogledni" pri"jero" +a !o.
Kao i &vijek nakon %&"ani!arni% in!erven-ija, &s!vari je po!rebna neka
ne&!ralna ok&pa-ijska sila, neki D"oralni agen!E, kako for"&lira Wal+er. $o vie
ne "og& bi!i S'4. No, be+ snage i spre"nos!i +a in!erven-ij& vojske S'4)a
!eko bi se i+bjeglo i+bijanje "og&ega graCanskog ra!a. S'4, koje s& o!po1e!ka
naila+ile na ograni1eno pri%vaanje, ako ne i na o!voreno k&l!&rno i poli!i1ko
neprija!eljs!vo, po!p&no s& i+g&bile &log& D"oralnog agen!aE nakon "&1enja,
B&an!ana"a i seks&alni% poni;avanja & 'b& Braib&. $o je dile"a sadanje
si!&a-ije. S'4 "oraj& do;ivje!i da i% os!ave sa"e i posljednji save+ni-i &
poslijera!no" Arak&. $o je osve!a +a !o !o se nije pok&ao i+gradi!i 1vrs!
"&l!ila!eralni save+ na 1injeni-a"a Fpokolji, krenja lj&dski% pravaG, nego je
s!voren ba&k Sada"a 7&seina koji &gro;ava svje!ski "ir or&;je" +a "asovno
&ni!enje. Ni Nje"a1ka ni 0ran-&ska nis&, +apravo, s"jele pris!&pi!i save+&. 4a
bi save+ +a %&"ani!arno)de"okra!sk& in!erven-ij& bio &spjean, S'4 nis& s"jele
i"perijalno dik!ira!i i Fvein&G 5&ropljana ne&godno os!avi!i pos!ran-e.
288
'rapske i isla"ske +e"lje "oralo se &vjeri!i da po"a;& & "&l!ila!eralnoj
i+gradnji +e"lje. Sa"o bi !ako neprija!eljska ok&pa-ija S'4)a "ogla pos!a!i
"&l!ira!eralna pokrovi!eljska ok&pa-ija. Pokrovi!eljska ok&pa-ija "orala bi se
+asniva!i na po!eno"e, e!i1ko)vjerski inkl&+ivno" &s!av& i njegovoj provedbi.
$ek bi onda bila i+gledna pos!ojana de"okra!i+a-ija.
$o +v&1i kao kvadra!&ra kr&ga.$ako i jes! 1e!iri godine nakon inva+ije. $o
&p&&je na "noge pogreke koje nis& po1inile sa"o S'4, ali s& i% prije svi%
po1inile one kao glavna in!erven-ijska sila. $o &p&&je i na krenje jednoga od
ka!egorijalni% &vje!a opravdanog ra!a N nai"e, na vjeroja!nos! da in!erven-ija
b&de &spjena. 'ko ona ne pos!oji, ra!ovi se ne "og& opravda!i ni pre"a
klasi1no" na&k& o "ellum justum ni pre"a "odernoj !eoriji pravednog ra!a. $o
288
Sa"o s& 2ri!an-i pod $onje" 2lairo" poslali spo"ena vrijedan kon!ingen!. A!alija i Poljska
rado bi bile na pobjedni1koj s!rani s pos!rojba"a si"boli1ni% snaga. 6panjolski pre"ijer '+nar
%!io je 2&s%ovoj ad"inis!ra-iji posebno doka+a!i da je vjeran svoje"& desno"e kon+erva!ivno"
&vjerenj&.
<80
"o;e jednako &"iri!i i pa-ifis!e i realis!e. Apak, ni oni nis& 1is!a obra+a. 7Wffe
F2000, 839G, & na1el&, &vjerljivo pie# DPo"o & n&;di je pravno)"oralno
nesporna praksaO +ane"arivanje po"oi & n&;di nije i+ra+ nad"ona "oralaE,
kao !o s&geriraj& sebi i svojoj okolini pa-ifis!i koji odba-&j& in!erven-ij&, Dnego
pri+nanje nedos!a!ka "oi ili i+ra+ nedos!a!ka voljeE. A+bjegava se "oralna
odgovornos! i os!aje pri jef!ini" re+ol&-ija"a o pogoCenos!i i pro!ivljenj&.
Pro!iv pa-ifis!a, realis!a i na-ionalno)i+ola-ionis!i1ki% egois!a i danas
vrijede ne sa"o Wal+erova "oralna folo+ofija pravednog ra!a ili 7Wffeovo
+a&+i"anje +a %&"ani!arn& po"o & n&;di, nego i Boe!%eova je!ka kri!ika
filis!arski% "alograCana njegova doba#
DNedjelja"a i blagdani"a ne +na" ni!a bolje od ra+govora o ra!& i ra!noj
gala"i, ako se narodi "eC&sobno !&k& s!raga, daleko, & $&rskoj. Bleda se
kro+ pro+or, ispija svoja 1ai-a i pro"a!ra kako areni brodovi kli+e
rijeko"O nave1er se veselo vraa k&i i blagosiljaj& "ir i "irna
vre"enan Bospodine s&sjed&, da, !ako se i dogaCa# oni si "og& ra+bi!i
glave, sve "o;e propas!iO sa"o do"a os!aje po s!aro"E F*aust I, DPred
vra!i"aEG.


<88
Pogled u (udunost! kraj vala demokratizacije)
Kad s& se 89I9. graCani As!o1ne 5&rope po1eli b&ni!i pro!iv po!1injavanja i kad s&
be+nadni s&s!avi Drealno pos!ojeeg so-ijali+"aE i"plodirali go!ovo be+glasno,
0ran-is 0&k&a"a F8992G, s&radnik s!o;era +a planiranje & Minis!ars!v& vanjski%
poslova S'4)a, navijes!io je Dkraj povijes!iE. Njegova je pos!avka glasila#
+apadne vrijednos!i privrednoga i poli!i1kog liberali+"a, !o jes! kapi!ali+"a i
de"okra-ije, kona1no s& pobijedile & na!je-anj& na-r!a s&s!ava i os!ale s& be+
al!erna!iva. Za 0&k&a"& je s!oga bilo sa"o pi!anje vre"ena kad e se
pobjedni1ka ideja liberali+"a "a!erijali+ira!i & s!varni" de"okra-ija"a s
!r;ini" privreda"a & svi" regija"a svije!a. 0&k&a"ina vi+ija N fas-iniraj&e
jasna i jednos!avna N kro+ p&bli-is!ik& je kren&la na pobjedni1ki po%od dilje"
svije!a. No, je li ona odr;iva i na dr&gi pogledM Ali, for"&lirano ne!o !re+venije#
!o "o;e"o na kraj& 20. s!oljea ka+a!i o b&d&e" !ijek& 1e!vr!og vala
de"okra!i+a-ijeM
Prvo!no se 1inilo da e"pirijske 1injeni-e s po1e!ka devedese!i% godina
pod&pir& 0&k&a"in& pos!avk&. Nai"e, !ijeko" !reeg vala de"okra!i+a-ije od
89H<. do 8993. 1ak je H9 dr;ava prelo i+ dik!a!orski% & de"okra!ske s&s!ave
vladavine F7&n!ing!on, 8998, 23O 4ia"ond, 899H, 22G. Pre"da s& raspado"
Sovje!skog Save+a i K&goslavije nas!ale nove neovisne dr;ave, nije poras!ao sa"o
apsol&!ni broj de"okra-ija, nego se poveao i nji%ov pos!o!ni &dio & svje!ski"
dr;ava"a s 2H,? pos!o 89H<. na 38,I pos!o 8993. Jak i kad s!a!is!i1ki &+"e"o &
ob+ir sa"o dr;ave koje i"aj& vie od "ilij&n s!anovnika, pos!o!ni &dio
de"okra-ija jo je &vijek 8993. bio ?H pos!o F4ia"ond, 899H, 28G.
Ta"li%a &F+ 8roj 3iz"ornih demokra%ija4 ?1FN&- 1FFG>1FF)A
Bodina 2roj
de"okra-ija
2roj dr;ava Pos!o!ni &dio
de"okra-ija & svi"
dr;ava"a
Pos!o!na godinja
s!opa ras!a
de"okra-ija
89H<. :9 8<2 2H,? )
8990. H3 83? <3,8 )
8998. 98 8I: <9,H 89,H
8992. 99 8I3 ?:,2 I,8
899:. 80I 890 ?3,I I,:
899<. 88< 898 ?9,H ?,:
899?. 88H 898 38,: 2,3
8993. 88I 898 38,I 0,9
Izvor# 4ia"ond F899H, 22G. Poda-i se !e"elje na godinji" i+vjei"a 0reedo" 7o&sea od 8990.
9 in!erpre!a-iji poda!aka kao bespri"jernoga pobjedni1kog po%oda
de"okra-ija "oraj& se, +apravo, naves!i dva ograni1enja. Prvo, s!ope ras!a novi%
de"okra-ija nakon 8998. o1i!o s& opadale i nakon 899?. !endirale s& ka n&li.
4r&go, a !aj je prigovor jo !e;i, i+borne de"okra-ije "ora"o ra+"a!ra!i
diferen-irano. 9 nji% =arr 4ia"ond F8993, 2I. i d.G &braja sve poli!i1ke s&s!ave
koji s& opi", slobodni" i jednaki" i+bori"a na na-ionalnoj ra+ini os!varile
ver!ikaln& de"okra!sk& legi!i"nos! vladaj&i% poli!i1ki% eli!a. $a je "ini"alna
<82
defini-ija ispod S-%&"pe!erova ili 4a%lova de"okra!skog "ini"&"a F4a%l,
89H8O &sp. i pogl. 88.8.2G.
Ta"li%a 'G+ *ormalne i li"eralne demokra%ije ?1FFG>1FF)A
Bodina 2roj for"alni% Pos!o!ak
for"alni%
de"okra-ija &
svi" dr;ava"a
2roj liberalni%
deokra-ija
Pos!o!ak
liberalni%
de"okra-ija &
svi" dr;ava"a
Pos!o!ni &dio
liberalni%
de"okra-ja &
for"alni"
de"okra-ija"a
9k&pno
8990. H3 <3,8 3? :9,< I?,? 83?
8998. 98 <9,H H3 <8,? I:,? 8I:
8992. 99 ?:,2 H? <0,: H?,I 8I3
899:. 80I ?3,I H2 :H,9 33,H 890
899<. 88< ?9,H H3 :9,I 33,H 898
899?. 88H 38,: H3 :9,I 3?,0 898
8993. 88I 38,I H9 <8,< 3H,0 898
Izvor# 4ia"ond F8993, 2IO 899H, 22G.
Jini se s!oga s"isleni" da se najprije Di+borne de"okra-ijeE podijele na
dvije sk&pine Dfor"alni%E i Dliberalni%E de"okra-ija, kako !o 1ini 4ia"ond.
D0or"alne de"okra-ijeE, kako i% definira !aj a"eri1ki is!ra;iva1 de"okra-ije,
isp&njavaj& sa"o +a%!jev +a spo"en&!o" ve!ikalno" de"okra!sko"
legi!i"no&. No, i on je ka!kad &gro;en. Mo;e, dod&e, bi!i isp&njen &
na-ionalni" i+bori"a, ali se ve & regionalni" i lokalni" i+bori"a, kao & 'fri-i i
Srednjoj '"eri-i, ka!kad ne "o;e vie govori!i o Dpo!eni" i+bori"aE F&sp.,
"eC& os!ali", Karl, 899?, H2. i d.G. Zbog !og je ra+loga kod Dfor"alni%
de"okra-ijaE pre-i+nije govori!i o Ddefek!ni" de"okra-ija"aE. =iberalne
de"okra-ije poka+&j& pak, &+ in!ak!n& ver!ikaln& de"okra!sk& legi!i"nos!, i
f&nk-ionaln& %ori+on!aln& odgovornos! i kon!rol& i+"eC& &s!avni% vlas!i, po!&j&
sva graCanska slobodarska prava, ja"1e pravn& dr;av& i +adovoljavaj&& +a!i!&
"anjina F4ia"ond, 89993, 2:G. >a+lik&j& li se, dakle, Dfor"alneE i DliberalneE
de"okra-ije, onda navodno ne+adr;ivi !rij&"falni po%od de"okra-ije i"a neke
nedos!a!ke. Nai"e, dok s& se Di+borneE odnosno Dfor"alneE de"okra-ije do
899?)8993. poveavale, od 8998. s!agnira broj ra+vijeni% Dliberalni%E
de"okra-ija. 9+"e li se 1ak & ob+ir &dio Dliberalni%E & Dfor"alni"E
de"okra-ija"a, onda je on od 8990. FI?,? pos!oG do 8993. F3H pos!oG jasno i
s!alno opadao.
S ob+iro" na !e brojke, pos!avljaj& se naj"anje dva pi!anja# je li !rei val
de"okra!i+a-ije proaoM 4o;ivljava"o li na kraj& 20. s!oljea po1e!ak !reeg
pro!&valaM 9 prilog pos!av-i o kraj& !reeg vala de"okra!i+a-ije jasno govore
sljedei +nakovi#
poras! novi% de"okra-ija nakon 899?. !endira ka n&liO
&dio liberalni% de"okra-ija & svi" dr;ava"a, a napose & Di+borni"
de"okra-ija"aE, od 8998. s!alno opadaO
"noge se nove de"okra-ije i+ !reeg vala & 'fri-i, Srednjoj '+iji,
As!o1noj 5&ropi i =a!inskoj '"eri-i jo nis& konsolidiraleO
<8:
veina so-ijalni% i privredni% proble"a !i% dr;ava nije rijeena, a
djelo"i-e s& se i +ao!rili Fprivredni prosperi!e!, siro"a!vo, obra+ovanje,
e!ni1ki s&kobi, kri"inal, nasiljeGO
"nogi s& se defek!i de"okra-ije s!abili+irali Fklijen!eli+a", kor&p-ija,
povrede pravne dr;ave, ograni1enja graCanski% sloboda, prese+anja
i+vrne vlas!i & +akonodavn& i s&dben& vlas!GO
danas ne"a na vidik& nove FregionalneG sk&pine +e"alja koje bi se
de"okra!i+iraleO
preos!ali a&!okra!ski s&s!avi i"aj&, s gledi!a !eorija "oderni+a-ije, loe
pre!pos!avke Fprivredni ra+voj, ra+ina dr&!vene "oderni+a-ije, s!&panj
obra+ovanja, religija i!d.G +a &spjen& i pos!ojan& de"okra!i+a-ij&.
Svi !i ra+lo+i po!kreplj&j& pos!avk& =arrja 4ia"onda F8993, 899HG i
Sa"&ela 7&n!ing!ona F8993G da se !rei val de"okra!i+a-ije nakon dvadese!
godina is-rpio. Sljedee dese!ljee vie e obilje;i!i s!agna-ija, ero+ija i
defor"iranje pos!ojei% de"okra-ija.
'ko ero+ija de"okra-ija nije nevjeroja!na, o-r!avaj& li se obrisi !reega
a&!ori!arnog pro!&valaM Sa"&el 7&n!ing!on, koji je obilje;io poja"
de"okra!i+a-ijski% valova, !o ne isklj&1&je i &po+orava na posebne opasnos!i koje
prije!e novi" de"okra-ija"a. 'ko bi !rei pro!&val bio i+a+van, ka;e 7&n!ing!on,
onda "jerodavni ak!eri vjeroja!no nee bi!i vojni-i, fais!i ili revol&-ionari, kao
!o je bilo 1es!o & dr&go"e i !ree" pro!&val&. 6!ovie, de"okra-ija"a prije!i
prava opasnos! od oni% koji s&djel&j& na i+bori"a, a po!o" de"okra!ski poredak
po!kopavaj& i+n&!ra. L !o"e Sa"&el 7&n!ing!on pie F8993, IG# DProble"
de"okra-ija !reeg vala nije nji%ovo r&enje, nego ero+ijaO povre"eno ili
s!&pnjevi!o slabljenje de"okra-ije od s!rane oni% koji s& i+abrani da i% vodeE.
Jini se, &s!vari, da je !o najvea opasnos!. 6efovi vlas!i, predsjedni-i
dr;ava koje je ponajprije i+ravno i+abrao narod, koris!e svoj& i+ravn&
de"okra!sk& legi!i"nos! kao i+lik& da bi proirili svoje ovlas!i & odnos& pre"a
dr&gi" &s!avni" !ijeli"a pop&! parla"en!a i s&ds!va. 4ogodi li se !o &
viee!ni1ki" dr;ava"a, nosi i opasnos! od !iranije e!ni1ke veine nad s!r&k!&rno
fiksirano" e!ni1ko" "anjino". Za !o se "og& nai brojni najnoviji pri"jeri &
ra+li1i!i" dr;ava"a# >&siji, 7rva!skoj, Srbiji, 2osni, Slova1koj, $&rskoj,
dr;ava"a sljedni-a"a Sovje!skog Save+a & Srednjoj '+iji, 'rgen!ini, Per&&,
(ene+&eli ili & veini i+borni% de"okra-ija & -rnoj 'fri-i F&sp., "eC& os!ali",
Karl, 899?O 7&n!ing!on, 8993, 9. i d.O 4ia"ond, 899H, ::. i d.O Merkel, 8999a,
:38. i d.G.
Sljedea opasnos! prije!i novi" de"okra-ija"a od Dparadoksa !eorija
de"okra-ijeE# svje!ona+orski, vjerski i narodnosno f&nda"en!alis!i1ki fiksirane
sk&pine, pokre!i i s!ranke dola+e na vlas! de"okra!ski" i+bori"a i ra+araj&
de"okra-ij& i+n&!ra. $a opasnos! prije!i najvie od f&nda"en!alis!i1ki% isla"ski%
sk&pina, a & "anjoj "jeri i od a&!ori!arni% konf&-ijanski% voCa. 9 'l;ir& je
i+borna pobjeda nede"okra!ske i iliberalne Asla"ske fron!e spasa F0ASG po+vala
vojnike & ak-ij&, koji sek&larn& dr;av& ;ele spasi!i od pre"a de"okra-iji
neprija!eljski%, vjerski% f&nda"en!alis!a, paradoksalno, nede"okra!ski"
<8<
sreds!vi"a. 2la;i oblik !og s&koba nasl&&je se i+"eC& Asla"ske s!ranke
blagos!anja i vojske & $&rskoj F7&n!ing!on, 8993, 9G. 4e"okra!ski paradoks
prije!i i ako se & polari+irani" viee!ni1ki" dr&!vi"a &ved& de"okra!ski i+bori
prije vre"ena. Kao !o poka+&je pri"jer K&goslavije, onda je vrlo velika opasnos!
da poli!i1ke eli!e vode i+born& borb& &+d&; -r!a e!ni1ki% s&koba, !e !ako raspire
e!ni1ke s&kobe +bog ra-ionalni% ra1&ni-a o poli!i1koj vlas!i FLffe, 899<, 8:?. i
d.G. 7&n!ing!on F8993, 3G je !o paradoksalno s!anje s!vari sa;eo & poan!i# D9
ne+apadni" dr&!vi"a &voCenje de"okra-ije s!vara ono !o se "o;e opisa!i sa"o
kao ade"okra!ski paradoksV. $o o"og&&je da na vlas! doC& sk&pine koje se
po+ivaj& na &roCene e!ni1ke i vjerske lojalnos!i i vjeroja!no s& pro!&+apadne i
pro!&de"okra!skeE.
Na dvje"a opasnos!i"a, !o s& i% ski-irali 7&n!ing!on i dr&gi, "og& se
+asnova!i ra+"a!ranja o s!ra!eko" djelovanj& +a po!por& pro-esi"a
de"okra!i+a-ije. 2&d&i da s& res&rsi +a po"o koji se "og& &lo;i!i kona1ni,
s&vre"eni napori oko i+vo+a de"okra-ije !rebali bi se vie &sredo!o1i!i na
s!abili+iranje "ladi% nekonsolidirani% de"okra-ija, nego na de"okra!sk&
!ransfor"a-ij& svi% a&!okra!ski% s&s!ava, 1ija de"okra!i+a-ija 1es!o i"a slabe
i+glede da d&goro1no &spije. 9 jo nekonsolidirani" de"okra-ija"a osobi!o bi
!rebalo pod&prije!i s!varanje s!abilnog konsen+&sa eli!a o !e"eljni"
pre!pos!avka"a, vrijednos!i"a i pravili"a igre & pravnoj dr;avi i de"okra-iji.
$rebalo bi osna;i!i posredni1ke organi+a-ije i+"eC& -ivilnog dr&!va i dr;ave,
kao i one & sa"o"e -ivilno" dr&!v&. ;ast- "ut not least, po!rebno je i+gradi!i
po!ene, so-ijalno i de"okra!ski pri%va!ljive, s!r&k!&re !r;ine privrede. 'ko se
pr&;i po!pora na !o" podr&1j&, poveavaj& se i+gledi da e se ak&"&lira!i
dos!a!an k&l!&rni, so-ijalni i ekono"ski kapi!al koji je n&;an +a !rajn&
de"okra!i+a-ij&.
<8?
%iteratura
'bel"ann, Nan- F8993G. 0%hoes o$ the Past- 0pi%s o$ ,issident+ @ !outh
2orean !o%ial (ovement. 2erkele, =os 'ngeles i =ondon.
'bels%a&ser, Werner F89I:G. Eirts%ha$tsges%hi%hte der 8undesrepu"lik
,euts%hland. 0rankf&r! na Majni.
'-ker"an, 2r&-e F2000G. D$%e Ne, Separa!ion of Po,ersE. Carvard ;a9
7evie9. F88:G :# 3::)H:0.
fg%, '!!ila F899:G. D$%e a.o"para!ive >evol&!ionV and !%e $ransi!ion in
.en!ral and So&!%ern 5&ropeE. .ournal o$ Theoreti%al Politi%s. 2# 2:8)
2?2.
fg%, '!!ila F899?G. D$%e >ole of !%e 0irs! Parlia"en! in 4e"o-ra!i-
$ransi!ionE. 9# fg%, '!!ila, K&r!^n, S^ndor F&r.G. The *irst Parliament
?1FFG>1FF&A. 2&di"pe!a, 2<9)238.
fg%, '!!ila F8993G. D$%e 5"ergen-e of !%e M&l!ipar! Ss!e" in 5as! .en!ral
5&rope# $%e Par!ial .onsolida!ion of !%e Ne, Poli!i-al S!r&-!&reE.
@r"eitspapiere der @G Trans$ormationsprozesse in den neuen
8undesl\ndern- ?(a<>Plan%k>Gesells%ha$tA JF). 2erlin.
fg%, '!!ila F899IG. DPar! 0or"a!ion Pro-ess and !%e 899I 5le-!ions in
7&ngar# 4efea! as pro"o!er of -%ange for !%e 7SPE. 8udapest Papers
on ,emo%rati% Transition. br. 2::.
fg%, '!!ila F2008G. D$en rears of Poli!i-al and So-ial >efor"s in .en!ral
5&ropeE. Bentral 0uropean Politi%al !%ien%e 7evie9. :# 2<)<:.
'g*ero, 0elipe F899?G. D4e"o-ra!i- .onsolida!ion and !%e Mili!ar in So&!%ern
5&rope and So&!% '"eri-aE. 9# B&n!%er, >i-%ard, 4ia"ando&ros,
Nikiforos, P&%le, 7ans)K*rgen F&r.G. The Politi%s o$ ,emo%rati%
Bonsolidation. !outhern 0urope in Bomparative Perspe%tive. 2al!i"ore,
82<)83?.
'%n, 2ong)"an, Kil, Soong)%oo", Ki", K,ang),oong F89IIG. 0le%tions in
2orea. Seo&l.
'%n, .%&ng Si F899HG. D5-ono"i- 4i"ensions of 4e"o-ra!i+a!ion in So&!%
KoreaE. 9# =ao!%a"a!as, 'nek F&r.G. ,emo%ratization in !outheast and
0ast @sia. Singap&r i .%iang Mai, 2:H)2?9.
'lbre-%!, 7olger F2003G. DPoli!is-%er Asla" &nd a&!ori!kre >egi"e i" (orderen
Lrien!E. Internationale Politik und Gesells%ha$t. :# 88):8.
'l-^n!ara, S^e+, =&na, K&an Pablo F200<G# DAdeologla -o"pe!en-ia par!idaria
en dos pos!)!ransi-iones# .%ile 9r&g&a en perspe-!iva -o"paradaE.
7evista de Bien%ia PolUti%a F.%ileG. F23G 8# 82I)83I.
'lf, Sop%ie F89HHG. ;eit$aden Italien. 2erlin.
'llison, Bra%a" $., 2es-%el, >ober! P. F8992G. D.an !%e 9ni!ed S!a!es Pro"o!e
4e"o-ra-ME. Politi%al !%ien%e Wuarterl=. F80HG 8# I8)9I.
'll&", Per- '. F89H:G. Ital= 7epu"li% 9ithout Government. Ne, rork.
'l"ond, Babriel '. F89H9G. DPoli!is-%e Ss!e"e &nd poli!is-%er WandelE. 9#
Zapf, Wolfgang F&r.G. Theorien des sozialen Eandels. KWnigs!ein F<.
i+d.G, 288)22H.
<83
'l"ond, Babriel '. F89IHG. DPoli!is-%e K&l!&rfors-%&ng >*-kbli-k &nd
'&sbli-kE. 9# 2erg)S-%losser, 4irk, S-%issler, Kakob F&r.G. PD!
!onderhe$t. 8I# 2H):I.
'l"ond, Babriel '., (erba, Sidne F893:G. The Bivi% Bulture. Prin-e!on.
'l"ond, Babriel '., (erba, Sidne F&r.G F89I0G. The Bivi% Bulture 7evisited.
Ne,b&r Park, =ondon i Ne, 4el%i.
'l"ond, Babriel '., Po,el, 2ing%a" B. F&r.G F89IIG. Bomparative Politi%s
Toda=. @ Eorld Die9. Blenvie,.
'lonso, Sonia, Maravall, Kos\ Marla F2008G. D4e"o-ra!i+a-iYn en la periferia
e&ropeaE. 7evista 0spaTola de Bien%ia PolUti%a. ?# H)<H.
'lonso, Sonia, >&i+)>&fino, >&b\n F200HG. DPoli!i-al >epresen!a!ion and
5!%ni- .onfli-! in Ne, 4e"o-ra-iesE. 0uropean .ournal o$ Politi%al
7esear%h. F<3G 2# 2:H)23H.
'l&s%in, 'lePe F899?G. DPoli!i-al .onseQ&en-es of Parlia"en!ar >&les#
>&ssiaE. 0ast 0uropean Bonstitutional 7evie9. F<G 2# 38)33.
'"nes! An!erna!ional F200<G. Thailand+ (emorandum on Cuman 7ights
Bon%erns, AndeP# 'S' :9S08:S200<.
'nderson, =eslie 5., 4odd, =a,ren-e .. F200?G. ;earning ,emo%ra%=. Bitizen
0ngagement and 0le%toral Bhoi%e in Ni%aragua- 1FFG>GG1. .%i-ago.
'ndrea!!a, 0ilippo F200?G. D4e"o-ra+ia Poli!i-a An!erna+ionale# Pa-e
de"o-ra!i-a e de"o-ra!i++a+ione del sis!e"a in!erna+ionaleE. 7ivista
Italiana di !%ienza Politi%a. F:?G 2# 28:)2:<.
'nek, =ao!%a"a!as F8992G. 8usiness @sso%iations and the Ne9 Politi%al
0%onom= o$ Thailand+ $rom 8ureau%rati% Polit= to ;i"eral Borporatism.
2o&lder i LPford.
'nek, =ao!%a"a!as F8993G. D' $ale of $,o 4e"o-ra-ies# .onfli-!ing
Per-ep!ions of 5le-!ions and 4e"o-ra- in $%ailandE. 9# $alor, >. 7.
F&r.G. The Politi%s o$ 0le%tions in !outheast @sia. .a"bridge, Ne, rork
i Melbo&rne, 208)22:.
'n&sorn, =i""anee F899IG. D$%ailandE. 9# Sa-%senrWder, Wolfgang, 0rings,
9lrike F&r.G. Politi%al Part= and ,emo%rati% ,evelopment in 0ast and
!outheast @sia. God. I+ !outheast @sia. 'lders%o!, <0:)<<I.
'rase, 4avid F899<G. DKapanVs 0oreign Poli- and 'sian 4e"o-ra!i+a!ionE. 9#
0ried"an, 5d,ard F&r.G. The Politi%s o$ ,emo%ratization. Generalizing
0ast @sian 0<perien%es. 2o&lder, .L, I8)802.
'rend!, 7anna% F89?8G. The :rigins o$ Totalitarianism. Ne, rork.
'rend!, 7anna% F89??G. 0lemente und Urspr]nge totaler Cerrs%ha$t. 0rankf&r!
na Majni Fnje". prijevodG.
'ren%Wvel, Mark F2000G. ,emokratie und 0rinnerung. ,er 8li%k zur]%k au$
,iktatur und (ens%henre%htsver"re%hen. 0rankf&r! na Majni.
'ren%Wvel, Mark F200:G. DKonk&rrierende Narra!ive +& Na!ion, S!aa! &nd
4e"okra!ie in AndonesienE. 9# 2endel, Pe!ra, .roissan!, '&rel, >*b,
0riedber! W. F&r.G. ,emokratie und !taatli%hkeit. !=stem9e%hsel
z9is%hen !taatsre$orm und !taatskollaps. Lpladen, 8I:)202.
<8H
'rias)Salgado, >afael F89IIG. DPlan&ng &nd A"provisa!ion i" Pro+eX des
ybergangs +&r 4e"okra!ie in SpanienE. Zeits%hri$t $]r
Parlaments$ragen. F89G :# :8?):22.
'ris!o!eles F89H0G. Politik. Z*ri-%.
'r"ingeon, Kla&s F899<G. !taat und @r"eits"eziehungen. Lpladen.
'&,, 4avid .. =. F899<G. DPoli!i-al 5vol&!ion in Pos!)Mar!ial =a, in $ai,an#
Ass&es, Proble"s, and Prospe-!sE. Issues ^ !tudies. F:0G 3# 8)83.
'P!, 7ein+)K*rgen F899<G. D(er+Wger!er Wandel &nd innova!ions%e""ende
>eg&la!iv"&s!er. Poli!is-%e Ans!i!&!ionen in Brie-%enlandE. 9#
Papalekas, Ko%annes .%r. F&r.G. Institutionen und institutioneller
Eandel in !]dosteuropa. M*n-%en, IH)800.
2akker, Kan Wille" F899HG. The Philippine .usti%e !=stem. The Independen%e
and Impartialit= o$ the .udi%iar= and Cuman 7ights $rom 1FI) till 1FFN.
=eiden.
2albi, .ar"en >osa F899HG. DPoli!i-s and $rade 9nions in Per&E. 9# .a"eron,
MaP,ell '., Ma&-eri, P%ilip F&r.G. The Peruvian ;a"=rinth+ Polit=-
!o%iet=- 0%onom=. Pennslvania, 8:<)8?8.
2alles!re", Karl Braf F899?G. D'porien der $o!ali!aris"&s)$%eorieE. 9# Kesse,
5-k%ard F&r.G. Totalitarismus im G. .ahrhundert. 2onn, 2:H)2?8.
2arnes, Sa"&el i dr. F89H9G. Politi%al @%tion. (ass Parti%ipation in *ive
Eestern ,emo%ra%ies. 2everl 7ills i =ondon.
2arr, >ober! >. F200:G. D$%e Persis!en-e of Neopop&lis" in Per&M 0ro"
0&ji"ori !o $oledoE. Third Eorld Wuarterl=. F2<G 3# 8838)88HI.
2arrios, 7arald F899HG. D4as poli!is-%e Ss!e" SpaniensE. 9# As"ar,
Wolfgang F&r.G# ,ie politis%hen !=steme Eesteuropas. Lpladen, ?<9)
?II.
2ass, Bar K. F200<G. DK&s pos! bell&"4. Philosoph= and Pu"li% @$$airs. F:2G <#
:I<)<82.
2e-erra, >i-ardo, Sala+ar, Pedro, Woldenberg, Kos\ F2000G. ;a me%Sni%a del
%am"io polUti%o en (Z<i%o. 0le%%iones- partidos = re$ormas. M\Pi-o.
2e-ker, Sebas!ian F899IG. Der$assungs9andel in Polen+ 0in Derglei%h der
Xsozialistis%hen3 Der$assung von 1F' mit der demokratis%hen
Der$assung von 1FFN. Main+ F"agis!arski radG.
2e-ker, Mi-%ael, =a&!%, 7ans)Koa-%i", Pi-kel, Ber! F&r.G F2008G. 7e%htsstaat
und ,emokratie. Wiesbaden.
2ee!%a", 4avid F899<G. DKe Prin-iples and Andi-es for a 4e"o-ra!i- '&di!E.
9# 2ee!%a", 4avid F&r.G. ,e$ining and (easuring ,emo%ra%=. =ondon,
$%o&sand Laks i Ne, 4el%i, 2?)<:.
2ei-%el!, $i"" F8993G. D4ie Konsolidier&ngs-%an-en des r&ssis-%en
Par!eienss!e"sE. :steuropa. 3# ?9H)309.
2ei-%el!, $i"" F200<G. D'&!o-ra- and 4e"o-ra- in 2elar&s, >&ssia and
9kraineE. 9# .roissan!, '&rel, Merkel, Wolfgang F&r.G. Bonsolidated
or ,e$e%tive ,emo%ra%=5 Pro"lems o$ 7egime Bhange- !pe%ial Issue o$
,emo%ratization. F88G ?# 88:)8:2.
2ell, 4aniel, 2ro,n, 4avid, Kaas&ria, Kanis%ka, Kones, 4avid M. F899?G.
To9ards Illi"eral ,emo%ra%= in Pa%i$i% @sia. 2asings!oke i =ondon.
<8I
2endel, Pe!ra F899HG. DPar!eien, Par!eienss!e"e &nd 4e"okra!isier&ng in
Zen!rala"erika# 5l Salavador, B&a!e"ala, 7ond&ras &nd Ni-arag&a i"
(erglei-%E. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard F&r.G.
!=stem9e%hsel #. Parteien im Trans$ormationsprozess. Lpladen, 28?)
2?0.
2endel, Pe!ra F2000G. DZivilgesells-%af!li-%e Lrganisa!ion &nd Par!i+ipa!ion
jensei!s des 'n!i)Par!eien)5ffek!sME 9# 7engs!enberg, Pe!er, Ko%&!,
Karl, Mai%old, B*n!%er F&r.G. Zivilgesells%ha$t in ;ateinamerika.
Interessenvertretung und 7egier"arkeit. 0rankf&r! na Majni, 82H)8<0.
2endel, Pe!ra, Krenneri-%, Mi-%ael F8993G. DZen!rala"erika# 4ie s-%,ierige
Ans!i!&!ionalisier&ngE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard,
Seger!, 4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der
,emokratie. Lpladen, :8?):<0.
2endel, Pe!ra, Krenneri-%, Mi-%ael F2000G. DZivilgesells-%af! &nd
de"okra!is-%e $ransfor"a!ion in Zen!rala"erikaE. 9# Merkel,
Wolfgang F&r.G. !=stem9e%hsel '+ Zivilgesells%ha$t und Trans$ormation.
Lpladen, 2H:)29<.
2endel, Pe!ra, .roissan!, '&rel, >*b, 0riedber! W. F&r.G F2002G. Z9is%hen
,emokratie und ,iktatur. Zur 2onzeption und 0mpirie demokratis%her
Grauzonen. Lpladen.
2erg)S-%losser, 4irk, 4e Me&r, BisTle F8993G. D.ondi!ions of
'&!%ori!arianis", 0as-is", and 4e"o-ra- in An!er)War 5&rope.
Ss!e"a!i- Ma!-%ing and .on!ras!ing of .ases for aS"all NV 'nalsisE.
Bomparative Politi%al !tudies. 2# <2:)<3I.
2erens+!ein, Sergio F200<G. D7a-ia &n n&evo disepo ins!i!&-ional#
gobernabilidad de"o-r^!i-a refor"as poll!i-as en 'rgen!inaE. 9#
7of"eis!er, Wil%el" F&r.G. 7e$ormas polUti%as en @mZri%a ;atina. >io
de Kaneiro, 2?)3:.
2ernales, 5nriQ&e F8993G. ;a Bonstitu%iKn de 1FF#. @nSlisis %omparado. =i"a.
2erne-ker, Wal!%er =. F89I?G. Ge9erks%ha$ts"e9egung und
!taatss=ndikalismus in !panien. 0rankf&r! na Majni..
2erne-ker, Wal!%er =. F89IIG. !paniens Ges%hi%hte seit dem 8]rgerkrieg.
M*n-%en.
2erne-ker, Wal!%er =. F8990G. DSpanien &nd Por!&gal +,is-%en >egi"e)
ybergang &nd s!abilisier!er 4e"okra!ieE. @us Politik und
Zeitges%hi%hte. ?8# 8?)2I.
2ernedo 'lvarado, Korge F899IG. D(isiYn in!egral del sindi-alis"o en el PeroE.
9# .A54=' F&r.G# 0l sindi%alismo ante los pro%esos de %am"io
e%onKmi%o = so%ial en @mZri%a ;atina. 2&enos 'ires, 2:9)293.
2er!els"ann S!if!&ng F&r.G F200<G. 8ertelsmann Trans$ormation Inde< GG#.
@u$ dem Eeg zur markt9irts%ha$tli%hen ,emokratie. B*!erslo%.
2er!els"ann S!if!&ng F&r.G F200?G. 8ertelsmann Trans$ormation Inde< GG).
@u$ dem Eeg zur markt9irts%ha$tli%hen ,emokratie. B*!erslo%.
2er!els"ann S!if!&ng F&r.G F200HG. 87I ?8ertelsmann 7e$orm Inde<A GGI.
B*!erslo%.
<89
2e"e, Kla&s von F893IG. ,ie ver$assungsge"ende Ge9alt des Dolkes.
$*bingen.
2e"e, Kla&s von F89H0G. ,as politis%he !=stem Italiens. S!&!!gar!.
2e"e, Kla&s von F89HHG. Ge9erks%ha$ten und @r"eits"eziehungen in
kapitalistis%hen ;\ndern. M*n-%en i Z*ri-%.
2e"e, Kla&s von F89I2G. Parteien in 9estli%hen ,emokratien. M*n-%en.
2e"e, Kla&s von F89I<G. D4er Neokorpora!is"&s ne&er Wein in al!e
S-%lk&-%eE. Ges%hi%hte und Gesells%ha$t. F80G# 288)2::.
2e"e, Kla&s von F8990G. D$ransi!ion !o 4e"o-ra- or 'ns-%l&XM $%e $,o
Ber"anies and 5&ropeE. Government and :pposition. 2# 8H0)898.
2e"e, Kla&s von F8998G. Theorie der Politik im G. .ahrhundert. 0rankf&r!
na Majni.
2e"e, Kla&s von F899:G. ,as politis%he !=stem der 8undesrepu"lik
,euts%hland na%h der Dereinigung. M*n-%en.
2e"e, Kla&s von F899<aG. !=stem9e%hsel in :steuropa. 0rankf&r! na Majni.
2e"e, Kla&s von F899<bG. D'nsk!+e +& einer $%eorie der $ransfor"a!ion der
eP)so+ialis!is-%en =knder Ls!e&ropasE. 9# Merkel, Wolfgang F&r.G.
!=stem9e%hsel 1. Theorien- @ns\tze und 2onzeptionen. Lpladen, 8<8)
8H2.
2e"e, Kla&s von F899HG. DPar!eien i" Pro+eX der de"okra!is-%en
Konsolidier&ngE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard F&r.G.
!=stem9e%hsel #. Parteien im Trans$ormationsproze_. Lpladen, 2:)?3.
2e"e, Kla&s von F8999G. ,ie parlamentaris%he ,emokratie+ 0ntstehung und
*unktions9eise 1FIF>1FFF. Wiesbaden F:. i+d.G.
2e"e, Kla&s von F2000G. Parteien im Eandel. Don den Dolksparteien zu den
pro$essionalisierten E\hlerparteien. Wiesbaden.
2e"e, Kla&s von F2008G. 7ussland z9is%hen @nar%hie und @utokratie.
Wiesbaden.
2e"e, Kla&s von, No%len, 4ie!er F899?G. DSs!e",e-%selE. 9# No%len, 4ie!er
F&r.G# ;e<ikon der Politik. !v. 1+ Politis%he Theorien. M*n-%en, 3:3)
3<9.
2iberaj, 5le+ F8992G. D'lbania# $%e =as! 4o"inoE. 9# 2ana-, Avo F&r.G. 0astern
0urope in 7evolution. A!%a-a i =ondon, 8II)203.
2ieber, 7ors! F89H?G. Portugal. 7annover.
2iona!, Marvin P. F899IG. Co9 to Ein ?or ;oseA in Philippine 0le%tions. 'nvil.
2irle, Pe!er F899?G. @rgentinien+ Unternehmer- !taat und ,emokratie.
0rankf&r! na Majni.
2irle Pe!er F2000G. DZivilgesells-%af! in S*da"erika N M!%os &nd >eali!k!E. 9#
Merkel, Wolfgang F&r.G. !=stem9e%hsel '+ Zivilgesells%ha$t und
Trans$ormation. Lpladen, 2:8)2H2.
2irle, Pe!er F2002G. DPar!eien &nd Par!eienss!e" in der zra Mene" N
Krisens"p!o"e &nd 'npass&ngspro+esseE. 9# 2irle, Pe!er, .arreras,
Sandra F&r.G. @rgentinien na%h zehn .ahren (enem ` Eandel und
2ontinuit\t. 0rankf&r! na Majni, 28:)2<2.
2i+berg, Al^n F8999G. D=as $ransfor"a-iones del Poder Poll!i-o en M\Pi-oE.
7evista (e<i%ana de !o%iologUa. F38G :# 8:9)838.
<20
2i+berg, Al^n F200:G. D5s!ado, organi+a-iones -orpora!ivas de"o-ra-iaE. 9#
'+i+, 'lber!o F&r.G. (Z<i%o al ini%io del siglo aaI+ demo%ra%ia-
%iudadanUa = desarrollo. M\Pi-o.
2londel, Kean, M*ller)>o""el, 0erdinand F2008G. Ba"inets in 0astern 0urope.
=ondon.
2londel, Kean, M*ller)>o""el, 0erdinand, Malov^, 4arina F200HG. Governing
Ne9 0uropean ,emo%ra%ies. 7o&nds"illsS2asings!oke.
2W-kenfWrde, 5rns! F899<G. D4ie verfass&ngsgebende Be,al! des (olkes ein
Bren+begriff des (erfass&ngsre-%!sE. 9# Pre&X, 9lri-% K. F&r.G. Zum
8egri$$ der Der$assung. 0rankf&r! na Majni, ?I)I2.
2ode"er, Kla&s, .arreras, Sandra F899HG. D4ie poli!is-%en Par!eien i"
de"okra!is-%en $ransi!ions) &nd Konsolidier&ngspro+eX in
S*da"erikaE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard F&r.G.
!=stem9e%hsel #. Parteien im Trans$ormationsprozess. Lpladen, 8H8)
28:.
2ode"er, Kla&s, Nol!e, 4e!lef F8999G. DPoli!is-%er 9"br&-% in (ene+&ela. 4er
Wa%lsieg von 7&go .%^ve+ &nd seine 0olgenE. Ans!i!&! f*r
Aberoa"erika)K&nde 7a"b&rg F&r.G. 8rennpunkt ;ateinamerika G1>FF.
2oe-k%, 'ndreas F89IIG. D4ie S-%&ldenkrise &nd die Krise des b*rokra!is-%en
5n!,i-kl&ngss!aa!es in (ene+&elaE. Politis%he Dierteljahress%hri$t. F29G
<# 3:3)3??.
2oe-k%, 'ndreas F2008G. D(ene+&ela a&f de" Weg +& eine" a&!ori!kren
Neopop&lis"&sME EeltTrends. F29G I# H9)93.
2oe-k%, 'ndreas, 7Wr"ann, Marion F8992G. D(ene+&elaE. 9# No%len, 4ie!er,
N&s-%eler, 0ran+ F&r.G. Cand"u%h der ,ritten Eelt. !v. + !]damerika.
2onn, ?80)?:3.
2oo!%, Ko%n '. F899IG. D$%e So"o+a >egi"e in Ni-arag&aE. 9# .%e%abi,
7o&-%ang 5., =in+, K&an K. F&r.G. !ultanisti% 7egimes. 2al!i"or i
=ondon, 8:2)8?2.
2orkena&, 0ran+ F89<0G. The Totalitarian 0nem=. Ne, rork.
2os, 5llen F8993aG. D4ie >olle von 5li!en &nd kollek!iven 'k!e&ren in
$ransi!ionspro+essenE. 9# Merkel, Wolfgang F&r.G. !=stem9e%hsel 1.
Theorien- @ns\tze und 2onzeptionen. Lpladen F2. i+d.G, I8)809.
2os, 5llen F8993bG. D(erfass&ngsgeb&ngspro+eX &nd >egier&ngsss!e" in
>&sslandE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard, Seger!,
4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der ,emokratie.
Lpladen, 8H9)282.
2os, 5llen F200<G. Der$assungsge"ung und !=stem9e%hsel. ,ie
Institutionalisierung von ,emokratie im postsozialistis%hen 0uropa.
Wiesbaden.
2os, 5llen, von S!einsdorff, Silvia F899HG. DZ& viele Par!eien +& ,enig
Ss!e"# +&r ver+Wger!en 5n!,i-kl&ng eines Par!eienss!e"s i"
pos!so,je!is-%en >&sslandE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider,
5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel #. Parteien im Trans$ormationsproze_.
Lpladen, 808)8<2.
<28
2od, .aroln P., 2oden, Ka"es M. F89I?G. D$%e 'r"ed 0or-es and !%e
$ransi!ion !o 4e"o-ra- in SpainE. 9# =an-as!er, $%o"as 4., Prevos!,
Bar F&r.G. Politi%s and Bhange in !pain. Ne, rork, 9<)82<.
2ra-%er, Karl 4ie!ri-% F89??G. ,ie @u$lRsung der Eeimarer 7epu"lik. 0ine
!tudie zum Pro"lem des (a%htzer$alls in der ,emokratie. S!&!!gar!.
2ra-%er, Karl 4ie!ri-% F8939G. ,ie deuts%he ,iktatur. 0ntstehung !truktur
*olgen des Nationalsozialismus. KWln.
2ra-%er, Karl 4ie!ri-% F89H3G. Zeitges%hi%hte. 2ontroversen um *as%hismus-
Totalitarismus- ,emokratie. M*n-%en.
2ra-%er, Karl 4ie!ri-% F89I9G. DWer!orien!ier&ng als Proble" de&!s-%er
4e"okra!ieE. 9# 2leek, Wil%el", Ma&ll, 7ans F&r.G. 0in ganz normaler
!taat5. M*n-%en, 28)23.
2ra-%er, Karl 4ie!ri-%, 0&nke, Manfred, Ka-obsen, 7ans)'dolf F&r.G F89I3G.
Nationalsozialistis%he ,iktatur 1F##>1F&'. 2onn.
2radle, Ko%n 0. N. F8992G. Bze%hoslovakiabs Delvet 7evolution+ @ Politi%al
@nal=sis. 2o&lder, .L.
2raga da .r&+, Man&el F899<G. DL Presiden!e da >epobli-a na B\nese e
5vol&-ao do Boverno Por!&g&esE. @nSlise !o%ial. F2<G# 9H)82?.
2ra&n, Mi-%ael F899<G. Italiens politis%he Zukun$t. 0rankf&r! na Majni.
2rie, Mi-%ael F8993G. D>&Xland# 4as 5n!s!e%en einer {delegier!en
4e"okra!ieVE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard, Seger!,
4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der ,emokratie.
Lpladen, 8<:)8HI.
2ro-k, =o!%ar, Beis, 'nna, M*ller, 7arald F2003G. ,emo%rati% Ears. ;ooking
at the ,ark !ide o$ ,emo%rati% Pea%e. 7o&nd"ills.
2ros+a!, Mar!in F8939G. ,er !taat Citlers. M*n-%en.
2ro&\, Pierre, $\"i"e, 5"ile F89H?G. 7evolution und 2rieg in !panien.
0rankf&r! na Majni..
2ro,n, 'ndre, F899HG. D=o-a!ing Working).lass Po,erE. 9# 7e,ison, Kevin
F&r.G. Politi%al Bhange in Thailand+ ,emo%ra%= and Parti%ipation.
=ondon i Ne, rork, 83:)8H9.
2ro,n, 'ndre,, 0renkel, S!ep%en F899:G. D9nion 9nevenness and Anse-&ri! in
$%ailandE. 9# 0renkel, S!ep%en F&r.G. :rganized ;a"or in the @sia>
Pa%i$i% 7egion+ @ Bomparative !tud= o$ Trade Unionism in Nine
Bountries. A!%a-a, I2)80H.
2r&nea&, $%o"as .. F89I:G. DPop&lar S&ppor! for 4e"o-ra- in Pos!)
>evol&!ionar Por!&galE. 9# Bra%a", =a,ren-e S., W%eeler, 4o&glas =.
F&r.G. Portugal+ The 7evolution and Its BonseMuen%es. Madison, 28)<2.
2r&nea&, $%o"as, Ma-=eod, 'leP F89I3G. Politi%s in Bontemporar= Portugal.
2o&lder, .L.
2r&nner, Beorg F89H9G. Derglei%hende 7egierungslehre. !v. 1, Paderborn,
M*n-%en, Z*ri-% i 2e1.
2r&nner, Beorg F8998G. D4ie ne&e (erfass&ng der >ep&blik 9ngarn#
5n!s!e%&ngsges-%i-%!e &nd Br&ndproble"eE. .ahr"u%h $]r Politik. 8#
29H):89.
<22
2r&nner, Beorg F899:G. D4ie (erfass&ngsordn&ngE. 9# 2r&nner, Beorg F&r.G.
Ungarn au$ dem Eeg der ,emokratie. 2onn, <2)I3.
2r&nner, Beorg F&r.G F899?G. Der$assungs> und Der9altungsre%ht der !taaten
:steuropas ?D!:A. 2erlin.
2r&nner, Beorg F8993G. DPrksiden!, >egier&ng &nd Parla"en!. Ma-%!ver!eil&ng
+,is-%en 5Pek&!ive &nd =egisla!iveE. 9# =&-%!er%and, L!!o F&r.G. Neue
7egierungss=steme in :steuropa und der GU!. 2erlin, 3:)88<.
2r&sis, Mar!in F200IG. DAndirek!e 5ffek!e der 59)2ei!ri!!skons!ella!ion f*r die
4e"okra!ien in 2ei!ri!!slkndernE. 9# 5rd"ann, Bero, Kne&er, Marianne
F&r.G. 0<terne *aktoren der ,emokratisierung. 2aden)2aden# No"os,
89?N282.
2r+e+inski, Mark 0. F899:G. DPoland# .ons!i!&!ionalis" ,i!%in =i"i!sE. 0ast
0uropean Bonstitutional 7evie9. F2G 2# :I)<:.
2&dge, Aan, Ke"an, 7ans F8990G. Parties and ,emo%ra%=. LPford.
2&endia, >i+al B. F899<G. D$%e P%ilippinesE. 9# Ma%"ood, Nor"a F&r.G.
7ethinking Politi%al ,evelopment in !outheast @sia. K&ala =&"p&r, I8)
88?.
2&grova, Arina F899?G. DPoli!i-al '-!ors and .%annels of An!eres! 'r!i-&la!ion in
!%e >ep&bli- of 2elar&sE. 9# Segbers, Kla&s, 4e Spiegeleire, S!ep%an
F&r.G. Post>!oviet Puzzles. (apping the Politi%al 0%onom= o$ the
*ormer !oviet Union. Bod. AAA, 2aden)2aden, 3I?)H0I.
2*%l"ann, Mar-, Merkel, Wolfgang, WeXels, 2ern%ard F200HG. Wualit= o$
,emo%ra%=. ,emo%ra%= 8arometer $or 0sta"lished ,emo%ra%ies-
NBB7 Eorking Paper. Z*ri-%S2erlin.
2&l"er)$%o"as, (i-!or F8990G. DNi-arag&a sin-e 89:0E. 9# 2e!%ell, =eslie
F&r.G. The Bam"ridge Cistor= o$ ;atin @meri%a. Sv. H# ;atin @meri%a
sin%e 1F#G. (e<i%o- Bentral @meri%a and the Bari""ean. .a"bridge,
:8H):33.
2&n-e, (alerie F200:G. D>e!%inking >e-en! 4e"o-ra!i+a!ion# =essons fro" !%e
Pos!-o""&nis! 5Pperien-eE. Eorld Politi%s. F??G 2# 83H)892.
2&n-e, (alerie, Wol-%ik, S%aron F200?G. 8ringing do9n ,i%tators+ @meri%an
,emo%ra%= Promotion and 0le%toral 7evolutions in Post%ommunist
0urasia. Mi-%igan#
%!!p#SSsi!e"aker.&"i-%.ed&S-o"para!ive.speaker.seriesSfilesSb&n-e'"eri
-an de"o-ra-pro"o!ion.pdf.
2*n!e, Mar-o F2000G. Pro"leme der demokratis%hen 2onsolidierung in
Thailand. 7a"b&rg.
2&r-%ard!, 7ans)K*rgen F200<G. D4as so+iale 5lend des 7&go .%^ve+# 4ie
Wir!s-%af!s) &nd So+ialpoli!ik der 0*nf!en >ep&blikE. 9# 4ie%l, Lliver,
M&no, Wolfgang F&r.G. Denezuela unter BhSvez ` @u$"ru%h oder
Niedergang5. 0rankf&r! na Majni, 99)82?.
2&rnell, Pe!er F&r.G F2000G. ,emo%ra%= @ssistan%e. International Bo>operation
$or ,emo%ratisation. =ondon# 0rank .ass P&blis%ers.
2&rnell, Pe!er F2000G. D4e"o-ra- 'ssis!an-e# $%e S!a!e of !%e 4is-o&rseE. 9#
2&rnell, Pe!er F&r.G. ,emo%ra%= @ssistan%e. International Bo>operation
$or ,emo%ratisation. =ondon# 0rank .ass P&blis%ers, :N::.
<2:
2&rnell, Pe!er F200<G. D4e"o-ra- Pro"o!ion# $%e 5l&sive |&es! for Brand
S!ra!egiesE. Internationale Politik und Gesells%ha$t ?IPGA. F:G# 800)883.
2&rnell, Pe!er F200?G. DPoli!i-al S!ra!egies of 5P!ernal S&ppor! for
4e"o-ra!i+a!ionE. *oreign Poli%= @nal=sis. F8G :# :38):I<.
2&rnell, Pe!er F2003G. DBlobalising Par! Poli!i-s in 5"erging 4e"o-ra-iesE.
9# 2&rnell, Pe!er F&r.G. Glo"alising ,emo%ra%=. Part= Politi%s in
0merging ,emo%ra%ies. 'bing!on, 8)8?.
2&rnell, Pe!er F200HG. ,oes International ,emo%ra%= Promotion Eork5. 2onn#
4e&!s-%es Ans!i!&! f*r 5n!,i-kl&ngspoli!ik, 8H.
2&rnell, Pe!er F200IaG. DAn!erna!ional 4e"o-ra- Pro"o!ion# ' >ole for P&bli-
Boods $%eorME. Bontemporar= Politi%s. F8<G 8# :H)?2.
2&rnell, Pe!er F200IbG. D0ro" 5val&a!ing 4e"o-ra- 'ssis!an-e !o 'ppraising
4e"o-ra- Pro"o!ionE. Politi%al !tudies. ?3# <8<N<:<.
2&r!, Ko)Marie F200<G. DS!a!e Making agains! 4e"o-ra-. $%e .ase of
0&ji"oriVs Per&E. 9# 2&r!, Ko)Marie, Ma&-eri, P%ilip F&r.G. Politi%s in
the @ndes. Identit=- Bon$li%t- 7e$orm. Pi!!sb&rg%, 2<H)23I.
2&r!on, Mi-%ael B., B&n!%er, >i-%ard, 7igle, Ko%n F8992G. DAn!rod&-!ion# 5li!e
$ransfor"a!ions and 4e"o-ra!i- >egi"esE. 9# 7igle, Ko%n, B&n!%er,
>i-%ard F&r.G. 0lites and ,emo%rati% Bonsolidation in ;atin @meri%a
and !outhern 0urope. .a"bridge, Ne, rork i Melbo&rne, 8):I.
2&r!on, Mi-%ael B., 7igle, Ko%n F89IHG. D5li!e Se!!le"en!E. @meri%an
!o%iologi%al 7evie9. F?2G# 29?):03.
.a-iagli, Mario F89IIG. DKlien!elis"&s vers&s ,eiX &nd ro!. 4ie Zerspli!!er&ng
der poli!is-%en K&l!&r A!aliensE. 9# Na"&!%, Mi-%aela F&r.G. (odell
Italien5. S!&!!gar!, :9)?0.
.alderYn 'l+a!i, 5nriQ&e, .a+\s, 4aniel F&r.G F8993G. ;as ele%%iones
presiden%iales de 1FF&. M\Pi-o.
.alla%an, Willia" '. F899IG. Imaging ,emo%ra%=. 7eading 3the 0vents o$
(a=4 in Thailand. Singap&r i =ondon.
.alla%an, Willia" '. F2000G. Poll9at%hing- 0le%tions and Bivil !o%iet= in
!outheast @sia. Singap&r i 'lders%o!.
.ansino, .\sar F2000G. ;a transi%iKn me<i%ana 1FNN>GGG. M\Pi-o.
.arillo, 9lises, =&ja"bio, 'lonso F899IG. D=a in-er!id&"bre -ons!i!&-ional.
Bobierno dividido aproba-iYn pres&p&es!al en la =(AA =egisla!&ra del
-ongreso "ePi-ano, 899H)2000E. 7evista (e<i%ana de !o%iologUa. F30G
2# 2:9)23:.
.aro!%ers, $%o"as F899HG. D4e"o-ra- 'ssis!an-e# $%e |&es!ion of S!ra!egE.
,emo%ratization. F<G :# 809)8:2.
.aro!%ers, $%o"as F8999G. @iding ,emo%ra%= @"road ` The ;earning Burve.
Was%ing!on, 4.# .arnegie 5ndo,"en! for An!erna!ional Pea-e.
.aro!%ers, $%o"as F2002G. D$%e 5nd of !%e $ransi!ion Paradig"E. .ournal o$
,emo%ra%=. F8:G 8# ?)28.
.aro!%ers, $%o"as F200:G. DPro"o!ing 4e"o-ra- and 0ig%!ing $errorE.
*oreign @$$airs. FI2G 8# I<)9H.
.aro!%ers, $%o"as F200<aG. Briti%al (ission ` 0ssa=s on ,emo%ra%=
Promotion. Was%ing!on, 4..
<2<
.aro!%ers, $%o"as F200<bG. Politi%al Part= @id- paper prepared $or the
!9edish International ,evelopment @gen%=. Was%ing!on, 4..
.aro!%ers, $%o"as F&r.G F2003aG. Promoting the 7ule o$ ;a9 @"road+ In !ear%h
o$ 2no9ledge. Was%ing!on, 4..
.aro!%ers, $%o"as F2003bG. Bon$ronting the Eeakest ;ink. @iding Politi%al
Parties in Ne9 ,emo%ra%ies. Was%ing!on, 4.# .arnegie 5ndo,"en!
for An!erna!ional Pea-e.
.aro!%ers, $%o"as F&r.G F2003-G. Promoting the 7ule o$ ;a9 @"road. In !ear%h
o$ 2no9ledge. Was%ing!on, 4..
.aro!%ers, $%o"as F200HG. D$%e aSeQ&en-ingV 0alla-E. .ournal o$ ,emo%ra%=.
F8IG :# 82)2H.
.aro!%ers, $%o"as F2009G. D4e"o-ra- 'ssis!an-e# Poli!i-al vs.
4evelop"en!alE. .ournal o$ ,emo%ra%=. F20G 8# ?)89.
.aro!%ers, $%o"as, L!!a,a, Marina F&r.G F2000G. *unding Dirtue ` Bivil
!o%iet= @id and ,emo%ra%= Promotion. Was%ing!on, 4.# .arnegie
5ndo,"en! for An!erna!ional Pea-e.
.arrasQ&ero, Kos\ (i-en!e F200<G. DBobernabilidad de"o-r^!i-a refor"as
poll!i-as en (ene+&elaE. 9# 7of"eis!er, Wil%el" F&r.G. 7e$ormas
polUti%as en @mZri%a ;atina. >io de Kaneiro, :9H)<<0.
.arreras, Sandra F2002G. DAns!abili!k! als Kons!an!eM 5n!,i-kl&ngslinien
'rgen!iniens i" 20. Ka%r%&nder!E. 9# 2irle, Pe!er, .arreras, Sandra F&r.G.
@rgentinien na%h zehn .ahren (enem ` Eandel und 2ontinuit\t.
0rankf&r! na Majni, 89)?8.
.arriY, 'lejandro F8993G. ;a Borte !uprema = su independen%ia. 2&enos 'ires.
.a!alano, 'na Marla, Novi-k, Mar!a F899HG. DWir!s-%af!li-%e Modernisier&ng
&nd ge,erks-%af!li-%e S!ra!egien in 'rgen!inien# 5rne&er&ng oder
!ak!is-%e 'npass&ngME. 9# 4o"bois, >ainer i dr. F&r.G. Neoli"eralismus
und @r"eits"eziehungen in ;ateinamerika. 0rankf&r! na Majni, 8<9)83H.
.a!Yn, Ma!!%ias F200HG. 0$$e%tive Part= @ssistan%e. !tronger Parties $or 8etter
,emo%ra%=. Poli- Paper, An!erna!ional Ans!i!&!e for 4e"o-ra- and
5le-!oral 'ssis!an-e FA45'G, Nove"ber 200H, S!o-k%ol".
.avaro++i, Mar-elo F89IHG. @utoritarismo = ,emo%ra%ia ?1F''>1FI#A. 2&enos
'ires.
.eder"ann, =ars)5rik, Bledi!s-%, Kris!ian S. F200<G. D.onQ&es! and >egi"e
.%ange# 'n 5vol&!ionar Model of !%e Spread of 4e"o-ra- and
Pea-eE. International !tudies Wuarterl=. F<IG :# 30:)329.
.elo+a, 'lber! 0. F899HG. *erdinand (ar%os and the Philippines+ The Politi%al
0%onom= o$ @uthoritarianism. Wes!por!.
.%ai)anan, Sa"&davanija F899?G. D$%ailand# ' S!able Se"ide"o-ra-E. 9#
4ia"ond. =arr, =in+, K&an K., =ipse!, Se"o&r Mar!in F&r.G. Politi%s in
,eveloping Bountries. Bomparing 0<perien%es 9ith ,emo%ra%=.
=ondon i 2o&lder, .L F2. i+d.G, :2:):39.
.%ai)anan, Sa"&davanija F899HG. DLld Soldiers Never 4ie, $%e are K&s!
2passed# $%e Mili!ar, 2&rea&-ra- and Blobalisa!ionE. 9# 7e,ison,
Kevin F&r.G. Politi%al Bhange in Thailand+ ,emo%ra%= and
Parti%ipation. =ondon i Ne, rork, <2)?I.
<2?
.%ai,a!, K%a"-%oo, S!ern, 'aron F200?G. D$%ailand# $%e Pri"a- of
Prosperi! in 4e"o-ra-E. 9# Anog&-%i, $akas%i i dr. F&r.G. Dalues and
;i$e !t=les in Ur"an @sia. @ Bross>Bultural @nal=sis and !%ore"ook
8ased on the @sia 8arometer !urve= o$ GG#. MePi-o .i!, H9)802.
.%ang, Mao)k&ei F8993G. DPoli!i-al $ransfor"a!ion and !%e a5!%ni+a!ionV of
Poli!i-s in $ai,anE. 9# S-%&ber!, B&n!%er, S-%neider, 'Pel F&r.G.
Tai9an an der !%h9elle zum 1. .ahrhundert. 7a"b&rg, 8:?)8?:.
.%ao, =inda, Mers, >a"on 7. F899IG. The *irst Bhinese ,emo%ra%=. Politi%al
;i$e in the 7epu"li% o$ Bhina on Tai9an. 2al!i"ore i =ondon.
.%eib&b, Kos\ 'n!onio, =i"ongi, 0ernando F2002G. D4e"o-ra!i- Ans!i!&!ions
and >egi"e S&rvival# Parlia"en!ar and Presiden!ial 4e"o-ra-ies
>e-onsideredE. @nnual 7evie9 o$ Politi%al !%ien%e. ?# 8?8)8H9.
.%en, S%&% Ker F899HG. D$%e 4e!er"inan!s of 9nion Bro,!% in $ai,an# 'n
5"piri-al S!&dE. Issues ^ !tudies. F::G :# 880)820.
.%eng, $&n)jen, Wo"a-k, 2ran!l F8993G. DBeneral >efle-!ions on Anfor"al
Poli!i-s in 5as! 'siaE. @sian !urve=. F:3G :# :20)::H.
.%en, $&n)jen, .%o&, $ein)-%eng F2000G. DAnfor"al Poli!i-s in $ai,anE. 9#
4i!!"er, =o,ell, 0&k&i, 7ar&%iro, =ee, Pe!er N. S. F&r.G. In$ormal
Politi%s in 0ast @sia. .a"bridge, Ne, rork i Melbo&rne, <2)33.
.%en, $&n)jen, 7aggard, S!ep%an F2008G. D4e"o-ra- and 4efi-i!s in $ai,an#
$%e Poli!i-s of 0is-al Poli- 89I3)8993E. 9# 7aggard, S!ep%an, 4.
M-.&bbins, Ma!%e,s F&r.G. Presidents- Parliaments and Poli%=.
.a"bridge, Ne, rork, Lakleig%, Madrid i .ape $o,n, 8I:)22?.
.%es!er"an, Si"on F2008G. .ust Ear or .ust Pea%e5 Cumanitarian
Intervention and International ;a9. LPford, pogl. :.
.%i&, 7&ngda% F899:G. D.ons!i!&!ional 4evelop"en! and >efor" in !%e
>ep&bli- of .%ina on $ai,anE. Issues ^ !tudies. F29G 8# 8):I.
.%oi, rearn 7ong, =ee, rearn 7o F899?G. DPoli!i-al >efor" and !%e
Bovern"en!)2&siness F.%aebolG >ela!ions%ip in So&!% KoreaE. 2orea
:"server. F23G 8# :9)3:.
.%ong, Kong)s&p F2000G. DPoli!i-al Po,er and .ons!i!&!ionalis"E. 9# roon,
4ae)k& F&r.G. 7e%ent Trans$ormations in 2orean ;a9 and !o%iet=.
Seo&l, 88)::.
.%&, Bod,in .. F899:G. (odernization versus 7evolution. Bultural Bhange in
2orea and Bhina. Seo&l.
.%&, K. K. F899:G. DPoli!i-al =iberali+a!ion and !%e >ise of $ai,anese =abo&r
>adi-alis"E. .ournal o$ Bontemporar= @sia. F2:G 2# 8H:)8II.
.%&, rin Wa% F8993G. D4e"o-ra- and Lrgani+ed =abor in $ai,anE. @sian
!urve=. F:3G ?# <9?)?80.
.%&, r&n)%an, 4ia"ond, =arr, S%in, 4o% .%&ll F2008G. D7al!ing Progress in
Korea and $ai,anE. .ournal o$ ,emo%ra%=. F82G 8# 822)8:3.
.%&, r&n)%an, =in, Ki%),en F2008G. DPoli!i-al 4evelop"en! in 20!%).en!&r
$ai,an# S!a!e)2&ilding, >egi"e $ranfsfor"a!ion and !%e .ons!r&-!ion
of Na!ional Aden!i!E. The Bhina Wuarterl=. F83?G# 802)8:0.
.%&ng, 5&n S&ng F89I9G. D$ransi!ion !o 4e"o-ra- in So&!% KoreaE. Politi%al
!tudies. F:HG 8# 2?):I.
<23
.larke, Ber%ard F899:G. DPeopleVs Po,erM Non)Bovern"en!al Lrganisa!ions
and P%ilippine Poli!i-s sin-e 89I3E. Philippine Wuarterl= o$ Bulture ^
!o%iet=. 2: F:G# 2:8)2?3.
.larke, Berald F899IG. The Politi%s o$ NG:s in !outh>0ast @sia. Parti%ipation
and Protest in the Philippines. =ondon.
.o%en, Kean, 'ra!o, 'ndre, F8992G. Bivil !o%iet= and Politi%al Theor=.
.a"bridge i =ondon.
.olo"er, Kosep M. F8998G. D$ransi!ions b 'gree"en!# Modeling !%e Spanis%
WaE. @meri%an Politi%al !%ien%e 7evie9. FI?G# 82I:)8:02.
.olo"er, Kosep M. F899?aG. Game Theor= and the Transition to ,emo%ra%=+
The !panish (odel. 'lders%o! i 2rooksfield.
.olo"er, Kosep M. F899?bG. DS!ra!egies and L&!-o"es in 5as!ern 5&ropeE.
.ournal o$ ,emo%ra%=. F3G 2# H<)I3.
.olo"er, Kosep M., Pas-&al, Margo! F899<G. D$%e Polis% Ba"es of $ransi!ionE.
Bommunist and Post>Bommunist !tudies. F2HG :# 2H?)29<.
.onag%an, .a!%erine M. F200?G. *ujimorics Peru. ,e%eption in the Pu"li%
!phere. Pi!!sb&rg%.
.oppedge, Mi-%ael F899<aG. D(ene+&ela# 4e"o-ra!i- despi!e Presiden!ialis"E.
9# =in+, K&an K. =in+, (alen+&ela, 'r!&ro F&r.G. The *ailure o$
Presidential ,emo%ra%=. The Base o$ ;atin @meri%a. Sv. 2. 2al!i"ore i
=ondon, :22):<H.
.oppedge, Mi-%ael F899<bG. !trong Parties and ;ame ,u%ks. Presidential
Part=ar%h= and *a%tionalism in Denezuela. S!anford.
.oronle, S%eila S. F&r.G F899IG. Pork ^ :ther Perks+ Borruption ^ Governan%e
in the Philippines. |&e+on .i!.
.o!ler, K&lio F899<G. PolUti%a = so%iedad en el PerP. =i"a.
.o!ler, K&lio F899IG. ;a arti%ula%iKn = los me%anismos de representa%iKn de las
organiza%iones empresariales. =i"a.
.o!ler, K&lio F899IaG. ;os empresarios = las re$ormas e%onKmi%as en el PerP.
=i"a.
.o!ler, K&lio F200?G. 8olivia ` 0%uador ` PerP- GG#>GG&+ tempestad en los
@ndes5 >eal Ans!i!&!o 5l-ano, 4o-&"en!o de $rabajo ?8.
.o!!on, Ka"es F8992G. D9nders!anding !%e S!a!e in So&!% Korea# 2&rea&-ra!i-
'&!%ori!arianis" or S!a!e '&!ono" $%eorME. Bomparative Politi%al
!tudies. F2<G <# ?82)?:8.
.oP, Bar W. F8993G. DAs !%e Single Non!ransferable (o!e S&perpropor!ionalM
5viden-e fro" Kapan and $ai,anE. @meri%an .ournal o$ Politi%al
!%ien%e. F<0G :# H<0)H??.
.ra,ford, Bordon F2002G. 0valuating ,emo%ra%= @ssistan%e+ The inadeMua%=
o$ num"ers and the promise o$ parti%ipation- paper prepared $or the
%on$eren%e on 3Bom"ining Wualitative and Wuantitaive (ethods in
,evelopment 7esear%h. 9niversi! of Wales, S,ansea, K&l, 8)2, 2002.
.risp, 2rian 0. F899HG. DPresiden!ial 2e%avior in a Ss!e" ,i!% S!rong Par!ies#
(ene+&ela 89?I)899?E. 9# Main,aring, S-o!!, S%&gar!, Soberg
Ma!!%e, F&r.G. Presidentialism and ,emo%ra%= in ;atin @meri%a.
.a"bridge, 830)89I.
<2H
.risp, 2rian 0. F2000G. ,emo%rati% Institutional ,esign. The Po9ers and
In%entives o$ Denezuelan Politi%ians and Interest Groups. S!anford.
.roissan!, '&rel F899HaG. D4e"okra!isier&ng in S*dkorea# 4ie >olle der
Be,erks-%af!en &nd 9n!erne%"erverbkndeE. @sien. F3<G# ?)28.
.roissan!, '&rel F899HbG. DBenese, 0&nk!ion &nd Bes!al! von Par!eienss!e"en
in j&ngen asia!is-%en 4e"okra!ienE. 9# Merkel, Wolfgang,
Sands-%neider, 5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel #. Parteien im
Trans$ormationsproze_. Lpladen, 29:)::H.
.roissan!, '&rel F899H-G. DS*dkorea# S-%,ierigkei!en a&f de" Weg +&r
konsolidier!en 4e"okra!ieE. 9# Pi-kel, Ber!, Pi-kel, S&sanne, Ka-obs,
KWrg Ka-obs F&r.G. ,emokratie+ 0nt9i%klungs$ormen und
0rs%heinungs"ilder im interkulturellen Derglei%h. 0rankf&r! na Ldri i
2a"berg, 2<?)239.
.roissan!, '&rel F899HdG. DPoli!is-%e $ransfor"a!ion in S*dkorea &nd der
2ei!rag der Zivilgesells-%af!E. 9# =a&!%, 7ans)Koa-%i", Merkel,
Wolfgang F&r.G. Zivilgesells%ha$t im Trans$ormationsproze_+
;\nderstudien zu (ittelost> und !]deuropa- @sien- @$rika-
;ateinamerika und Nahost. Main+, 8?0)8H3.
.roissan!, '&rel F899IaG. DMa-%!,e-%sel i" Zei-%en der Krise# 4ie 8?.
Prksiden!s-%af!s,a%l &nd die Konsolidier&ng der 4e"okra!ie in
S*dkoreaE. @sien. F3IG# :3)?I.
.roissan!, '&rel F899IbG. Politis%her !=stem9e%hsel in !]dkorea. 7a"b&rg.
.roissan!, '&rel F2000G. DZivilgesells-%af! &nd $ransfor"a!ion in Ls!asienE. 9#
Merkel, Wolfgang F&r.G. !=stem9e%hsel '. Zivilgesells%ha$t und
Trans$ormation. Lpladen, ::?):H2.
.roissan!, '&rel F2000G. DZivilgesells-%af! &nd $ransfor"a!ion in Ls!asienE. 9#
Merkel, Wolfgang F&r.G. !=stem9e%hsel '. ,ie 7olle der
Zivilgesells%ha$t. Lpladen, ::?):H2.
.roissan!, '&rel F2000S2008G. D4elega!ive 4e"okra!ie &nd Prksiden!ialis"&s in
S*dkorea &nd a&f den P%ilippinenE. EeltTrends. F29G# 88?)8<:.
.roissan!, '&rel F2008G. DKorea F>ep&bli- of KoreaGE. 9# No%len, 4ie!er,
Bro!+, 0lorian Bro!+, 7ar!"ann, .%ris!of F&r.G. 0le%tions in @sia and the
Pa%i$i%. @ ,ata Cand"ook. !v. II+ !outh 0ast @sia- 0ast @sia- and the
!outh Pa%i$i%. LPford, <88)<I8.
.roissan!, '&rel F2002aG. Don der Transition zur de$ekten ,emokratie.
,emokratis%he 0nt9i%klung in den Philippinen- !]dkorea und Thailan.-
Wiesbaden.
.roissan!, '&rel F2002bG. D4ie Zk%"&ng der Widerspens!igen. Zivile Kon!rolle
&nd das Mili!kr i" de"okra!is-%en S*dkoreaE. 2orea *orum. F80G 8#
8H)28.
.roissan!, '&rel F2002-G. D5inlei!&ng# 4e"okra!is-%e Bra&+onen N Kon!&ren
&nd Kon+ep!e eines 0ors-%&ngs+,eigesE. 9# 2endel, Pe!ra, .roissan!,
'&rel, >*b, 0rieber! W. F&r.G. Z9is%hen ,emokratie und ,iktatur. Zur
2onzeption und 0mpirie demokratis%her Grauzonen. Lpladen, 9)?<.
.roissan!, '&rel F2002dG. D5le-!oral Poli!i-s in So&!%eas! and 5as! 'sia#
.o"para!ive Perspe-!ivesE. 9# .roissan!, '&rel, 2r&ns, Babi, Ko%n,
<2I
Marei F&r.G. 0le%toral Politi%s in !outheast and 0ast @sia. Singap&r,
:28):39.
.roissan!, '&rel F2002eG. DMajori!arian and .onsens&s 4e"ora-, 5le-!oral
Ss!e"s, and 4e"o-ra!i- .onsolida!ionE. @sian Perspe%tive. F23G 2# ?)
:9.
.roissan!, '&rel F200:G. D4as Poli!is-%e Ss!e" S*dkoreasE, 9# 4eri-ks,
.la&dia, 7eberer, $%o"as F&r.G. 0in$]hrung in die politis%hen !=steme
in :stasiens. Lpladen, 22?)2H0.
.roissan!, '&rel F200?G. D9nres! in So&!%ern $%ailandE. Bontemporar=
!outheast @sia. F2HG 8# 28)<<.
.roissan!, '&rel F2003aG. DAn!erna!ional An!eri" Bovern"en!s,
4e"o-ra!i+a!ion, and Pos!)-onfli-! Pea-e)2&ilding# =essons fro"
.a"bodia and 5as! $i"orE. !trategi% Insights F(G 8#
%!!p#SS,,,.---.nps.nav."ilSsiS2003SKanS-roissan!Kan03.aspO 2I.0I.
2003.
.roissan!, '&rel F2003bG. D.on-l&sion# 5le-!oral Poli!i-s in So&!%eas! 'siaE. 9#
.roissan!, '&rel, Mar!in, 2ea!e F&r.G. 8et9een Bonsolidation and Brisis.
0le%tions and ,emo%ra%= in *ive Nations in !outheast @sia. M*ns!er,
:29):I<.
.roissan!, '&rel F200IG. D$%e Perils and Pro"ises of 4e"o-ra!i+a!ion !%ro&g%
9ni!ed Na!ions $ransi!ional '&!%ori! N =essons fro" .a"bodia and
5as! $i"orE. 9# Bri"", Sonja, Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial Issue o$
,emo%ratization 3Ear and ,emo%ratization+ ;egalit=- ;egitima%= and
0$$e%tiveness4. F8?G :# 3<9)33I.
.roissan!, '&rel, Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard F899IG.
D(erbknde &nd (erbkndess!e"e i" $ransfor"a!ionspro+eX# 5in
+&sa""enfassender (erglei-%E. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider,
5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel- 8d. &+ ,ie 7olle von Der"\nden im
Trans$ormationsproze_. Lpladen, :29):?3.
.roissan!, '&rel, =a&!%, 7ans)Koa-%i" =a&!%, Merkel, Wolfgang F2000G.
DZivilgesells-%af! &nd $ransfor"a!ion# ein in!erna!ionaler (erglei-%E.
9# Merkel, Wolfgang F&r.G. !=stem9e%hsel. !v. '+ Zivilgesells%ha$t und
Trans$ormation. Lpladen, 9)<9.
.roissan!, '&rel, P&%le, 7ans)K*rgen P&%le, Sands-%neider, 5ber%ard F2008G.
D4ie ,ir!s-%af!li-%e &nd poli!is-%e $ransfor"a!ion in S*dkorea, $ai,an
&nd 9r&g&aE. 9# Weidenfeld, Werner F&r.G. ,en Eandel gestalten
!trategien der Trans$ormation. Sv. 8. B*!erslo%, 80H)8?8.
.roissan!, '&rel, 4os-%, KWrn F2008G. :ld Eine in Ne9 8ottlene%ks5 0le%tions
in Thailand under the 1FFN Bonstitution- ;eeds 0ast @sia Papers. 2r.
3:. 4epar!"en! of 5as! 'sian S!&dies, 9niversi! of =eeds.
.roissan!, '&rel, 2r&ns, Babriele, Ko%n, Marei F&r.G F2002G. 0le%toral Politi%s
in !outheast @sia. Singap&r.
.roissan!, '&rel, Merkel, Wolfgang F&r.G F200<G. Bonsolidated or ,e$e%tive
,emo%ra%=5 Pro"lems o$ 7egime Bhange. !pe%ial Issue o$
,emo%ratization. F88G ?.
<29
.roissan!, '&rel, Pojar, 4aniel "l. F200?G. D$%e Parlia"en!ar 5le-!ion in
$%ailand, 0ebr&ar 200?E. 0le%toral !tudies. F2?G 8# 8I<)898.
.roissan!, '&rel, Mar!in, 2ea!e F&r.G F2003G. 8et9een Bonsolidation and Brisis.
0le%tions and ,emo%ra%= in *ive Nations in !outheast @sia. M*ns!er.
.&""ings, 2r&-e F899HG. 2oreabs Pla%e in the !un. @ (odern Cistor=. Ne,
rork i =ondon.
.&!rig%!, P%illips F893:G. DNa!ional Poli!i-al 4evelop"en!. A!s Meas&re"en!
and So-ial .orrela!esE. 9# Polsb, Nelson W., 4en!ler, >ober! '.,
S"i!%, Pa&ls '. F&r.G. Politi%s and !o%ial ;i$e. 2os!on, ?39)?I8.
4a%l, >ober! F89H8G. Pol=ar%h=. Parti%ipation and :pposition. Ne, 7aven i
=ondon.
4a%l, >ober! F89I9G. ,emo%ra%= and its Briti%s. Ne, 7aven.
4a%rendorf, >alf F8992G. D4ie Z&k&nf! der 2*rgergesells-%af!E. 9#
B&ggenberger, 2ernd, 7ansen, Kla&s F&r.G. ,ie (itte. Dermessungen in
Politik und 2ultur. Lpladen, H<)I:.
4a&ders!kd!, Mi-%ael F89IIG. DS-%,a-%er S!aa! &nd s-%,a-%er Mark!E.
Politis%he Dierteljahress%hri$t. F29G# <::)<?:.
4^vila, Kos\ F2000G. D4e"okra!ie &nd Korr&p!ion in Mi!!ela"erika# 4er 0all
KarQ&ln in Ni-arag&aE. 2@!>@uslandsin$ormationen. :# ::)?<.
4e 0eli-e, >en+o F8939G. ;e interpretazioni del $as%ismo. 2ari.
4e MesQ&i!a, 2r&-e 2., Morro,, Ka"es 4., Siverson, >andolp% M., S"i!%,
'las!air F8999G. D'n Ans!i!&!ional 5Pplanan!ion of !%e 4e"o-ra!i-
Pea-eE. @meri%an Politi%al !%ien%e 7evie9. F9:G <# H98)I0H.
4elbr*-k, Kos! F8999G. D5ffek!ivi!k! des 9N)Be,al!verbo!s. 2edarf es einer
Modifika!ion der >ei-%,ei!e des 'r!. 2 F<G 9NL).%ar!aME ,ie
*riedens9arte. FH<G 8)2# 8:9)8?I.
4eppe, >ainer, $a!&r, Melanie F899HG. D$ransfor"a!ionsseQ&en+en &nd
Be,erks-%af!skons!ella!ionen in Polen &nd 9ngarnE. 9# 4i!!ri-%,
5-k%ard, 0*rs!enberg, 0riedri-%, S-%"id!, Ber! F&r.G. 2ontinuit\t im
Eandel. 8etrie"e und Gesells%ha$ten Zentraleuropas in der
Trans$ormation. M*n-%en, 8:8)8?<.
4eppe, >ainer, $a!&r, Melanie F2002G. 7ekonstruktion und (arginalisierung.
Trans$ormationsprozesse und Ge9erks%ha$ten in Polen und Ungarn.
0rankf&r! na Majni.
4er 0is-%er $as-%enb&-% (erlag F8998G. ,er *is%her Eeltalmana%h bF1.
Zahlen- ,aten- *akten. 0rankf&r! na Majni.
4e Zee&,, Keroen F200?G. DProje-!s 4o no! .rea!e Ans!i!&!ions# $%e >e-ord of
4e"o-ra- 'ssis!an-e in Pos!).onfli-! So-ie!iesE. ,emo%ratization.
F82G <# <I8)?0<.
4i Pal"a, Bi&seppe F89HHG. !urviving Eithout Governing. The Italian Parties
in Parliament. 2erkele.
4i Pal"a, Bi&seppe F8990G. To Bra$t ,emo%ra%ies. @n 0ssa= on ,emo%rati%
Transitions. 2erkele.
4ia"ando&ros, Nikiforos P. F89I3G. D>egi"e .%ange and !%e Prospe-!s for
4e"o-ra-E. 9# Lj4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er, P%ilippe ..,
<:0
W%i!e%ead, =a&ren-e F&r.G. Transition $rom @uthoritarian 7ule+
!outhern 0urope. 2al!i"ore, 8:I)83<.
4ia"ando&ros, Nikiforos P. F899HG. DSo&!%ern 5&rope# ' $%ird Wave S&--ess
S!orE. 9# 4ia"ond, =arr i dr. F&r.G. Bonsolidating the Third Eave
,emo%ra%ies. Themes and Perspe%tives. 2al!i"ore i =ondon, :)2?.
4ia"ond, =arr F899:G. D$%e Blobali+a!ion of 4e"o-ra-E. 9# Sla!er, >ober!
L., S-%&l+, 2arr M., 4orr, S!ep%en >. F&r.G. Glo"al Trans$ormation
and the Third Eorld. 2o&lder i =ondon, :8)H0.
4ia"ond, =arr F8993G. DAs !%e $%ird Wave LverME. .ournal o$ ,emo%ra%=. FHG
:# 20):H.
4ia"ond, =arr F899HG. The 0nd o$ the Third Eave and the Glo"al *uture o$
,emo%ra%=. 7eihe Politik9issens%ha$t. 2r. <?. Ans!i!&! f*r 7W%ere
S!&dien, 2e1.
4ia"ond, =arr F&r.G F2008G. The Glo"al ,ivergen%e o$ ,emo%ra%ies.
2al!i"ore.
4ia"ond, =arr F200IG. The !pirit o$ ,emo%ra%=+ The !truggle to 8uild *ree
!o%ieties Throughout the Eorld. Ne, rork# $i"es 2ooks.
4ia"ond, =arr, Pla!!ner, Mar- 0. F&r.G F2002G.,emo%ra%= a$ter Bommunism.
2al!i"ore.
4ia"ond, =arr, Morlino, =eonardo F200<G. D$%e |&ali! of 4e"o-ra-. 'n
Lvervie,E. .ournal o$ ,emo%ra%=. F8?G <# 8<)2?.
4ia"ond, =arr i dr. F&r.G F899HG# Bonsolidating the Third Eave ,emo%ra%ies.
Themes and Perspe%tives. 2al!i"ore.
4ie%l, Lliver, M&no, Wolfgang F200<G. DNa-% de" >eferend&"# Sieg f*r die
{>evol&!ionV N '&fbr&-% in (ene+&elaME 9# 4ie%l, Lliver, M&no,
Wolfgang F&r.G. Denezuela unter BhSvez ` @u$"ru%h oder Niedergang5
0rankf&r! na Majni, 83H)8H<.
4i"i!ras, Panao!e 5. F89IHG. D.%anges in P&bli- '!!i!&desE. 9# 0ea!%ers!one,
Kevin, Ka!so&das, 4i"i!rios K. F&r.G. Politi%al Bhange in Gree%e+
8e$ore and @$ter the Bolonels. =ondon, 3<)I<.
4i!!ri-%, 5-k%ard F899HG. D4er a&sge%andel!e Kapi!alis"&s
'rbei!sbe+ie%&ngen in Polen, 9ngarn &nd 2&lgarienE. 9# 4i!!ri-%,
5-k%ard, 0*rs!enberg, 0riedri-%, S-%"id!, Ber! F&r.G. 2ontinuit\t im
Eandel. 8etrie"e und Gesells%ha$ten Zentraleuropas in der
Trans$ormation. M*n-%en, 88H)8:0.
4ji,andono, K. Soedja!i F899IG.D.ivil)Mili!ar >ela!ions in Andonesia# $%e
.ase of '2>AVs 4&al 0&n-!ionE. 9# Mares, 4avid >. F&r.G. Bivil>
(ilitar= 7elations+ 8uilding ,emo%ra%= and 7egional !e%urit= in ;atin
@meri%a- !outhern @sia- and Bentral 0urope. 2o&lder i LPford, <?)39.
4obbins, Ka"es 0., M-Binn, Ko%n B., .rane, Kei!%, Kones, Se!% B., =al, >ollie,
>a!%"ell, 'ndre,, S,anger, >a-%el, $i"ils, 'nga F200:G. @meri%abs
7ole in Nation>8uilding. *rom German= to IraM. Was%ing!on, 4.#
>and .orpora!ion.
4olan, >onald 5., Worden, >ober! =. F&r.G F8992G. .apan+ @ Bountr= !tud=.
Was%ing!on, 4. F?. i+d.G.
<:8
4o"as-%ke, .ornelia F899HG. D4as Par!eienss!e" 'lbaniensE. 9# Seger!,
4ie!er, S!Wss, >i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G. Parteiens=steme in
postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas. Lpladen, 23<)2I<.
4o"lng&e+, Korge F8999G. D$%e $ransfor"a!ion of MePi-oVs 5le-!oral and
Par! Ss!e"s, 89II)9H# 'n An!rod&-!ionE. 9# 4o"lng&e+, Korge, Poir\,
'lejandro F&r.G. To9ard (e<i%obs ,emo%ratization. Ne, rork i
=ondon, 8)2:.
4ong, Won"o F899?G. D>egional .leavage in So&!% Korean Poli!i-sE. 2orea
:"server. F23G 2# 8)2H.
4os-%, KWrn F2000G. DAndonesien# '&!ori!kre Klien!els!r&k!&ren &nd
,ir!s-%af!li-%e 5n!,i-kl&ngE. 9# 4os-%, KWrn, 0a&s!, KWrg F&r.G. ,ie
Rkonomis%he ,=namik politis%her Cerrs%ha$t. ,as pazi$is%he @sien und
;ateinamerika. Lpladen, 282)2::.
4o,ns, 'n!%on F893IG. @n 0%onomi% Theor= o$ ,emo%ra%=. Ne, rork.
4ole, Mi-%ael W. F89I:G. DKan!, =iberal =ega-ies and 0oreign 'ffairs, Par!
AE. Philosoph= and Pu"li% @$$airs. F82G :# 20?)2:?.
4ole, Mi-%ael W. F89I3G. D=iberalis" and World Poli!i-sE. @meri%an
Politi%al !%ien%e 7evie9. FI0G <# 88?8)8839.
4ole, Mi-%ael W. F899HG. Ea=s o$ Ear and Pea%e. Ne, rork.
4ole, Mi-%ael W. F200?G. D$%ree Pillars of !%e =iberal Pea-eE. @meri%an
Politi%al !%ien%e 7evie9. F99G :# <3:)<33.
4&nn, Ko%n F8992G. ,emo%ra%=. The Un$inished .ourne=. LPford.
4&verger, Ma&ri-e F89I0G. D' Ne, Poli!i-al Ss!e" Model# Se"i)Presiden!ial
Bovern"en!E. .ournal o$ Politi%al 7esear%h. I# 83?)8IH.
55.> F5as! 5&ropean .ons!i!&!ional >evie,G F899HG. Bonstitution Eat%h+
Poland. 8# 20)22.
5as!on, 4avid F893?G. @ !=stems @nal=sis o$ Politi%al ;i$e. Ne, rork.
5--les!on, 2ernard F899:G. !tate and !o%iet= in Post>Ear .apan. .a"bridge.
5-ks!ein, 7arr, B&rr, $ed >. F89H?G. Patterns o$ @uthorit=+ @ !tru%tural 8asis
$or Politi%al InMuir=. Ne, rork.
5isens!ad!, $odd F8999G. D=a K&s!i-ia 5le-!oral en M\Pi-o# 4e .on!radi--iYn en
Sl a Nor"a K&rldi-a en &na 4\-ada. 9n 'n^lisis de .asos de la
5vol&-iYn de los $rib&nales 0ederales 5le-!orales de M\Pi-o 89II)
899HE. 9# 7enrlQ&e+, Lro+-o, K\s&s, Kos\ de F&r.G. .usti%ia 0le%toral en
el Um"ral del !iglo aaI. (emoria del III Bongreso Interna%ional de
,ere%ho 0le%toral. M\Pi-o, 9II)80?0.
5isens!ad!, $odd F2000G. D5ddies in !%e $%ird Wave# Pro!ra-!ed $ransi!ions and
$%eories of 4e"o-ra!i+a!ionE. ,emo%ratization. FHG :# :)2<.
5ls!er, Kon F89H9G. Ul=sses and the !irens. .a"bridge.
5ls!er, Kon F89IIG. D.onseQ&en-es of .ons!i!&!ional .%oi-e# >efle-!ions on
$o-Q&evilleE. 9# 5ls!er, Kon, Slags!ad, >&ne F&r.G. Bonstitutionalism
and ,emo%ra%=. .a"bridge, I8)808.
5ls!er, Kon F8990G. D$%e Ne-essi! and A"possibili! of Si"&l!aneo&s 5-ono"i-
and Poli!i-al >efor"E. 9# Pols+ajski, Pio!r F&r.G. Philosoph= o$ !o%ial
Bhoi%e. (arava, :09):83.
<:2
5ls!er, Kon F899:G. D.ons!i!&!ion Making in 5as!ern 5&rope# >eb&ilding !%e
2oa! in !%e Lpen SeaE. Pu"li% @dministration. FH8G 8S2# 83H)28H.
5ls!er, Kon F899<G. D4ie S-%aff&ng von (erfass&ngen# 'nalse der allge"einen
Br&ndlagenE. 9# Pre&X, 9lri-% K. F&r.G. Zum 8egri$$ der Der$assung.
0rankf&r! na Majni, :H)?H.
5ls!er, Kon F200<G. Blosing the 8ooks+ Transitional .usti%e in Cistori%al
Perspe%tive. .a"bridge.
5ls!er, Kon, Lffe, .la&s, Pre&X, 9lri-% K. F899IG. Institutional ,esign in Post>
%ommunist !o%ieties. 7e"uilding the !hip at !ea. .a"bridge.
5""erson, 4onald F8999G. D' $ale of $%ree .o&n!riesE. .ournal o$
,emo%ra%=. F80G <# :?)?<.
5ng, Pe!er F899HG. D$%ai 4e"o-ra-# $%e People SpeakE. Eashington
Wuarterl=. F20G <# 839)8I9.
5nsignia, Kai"e F200<G. D4ie -%ilenis-%e Be,erks-%af!sbe,eg&ng na-% der
4ik!a!&rE. 9# A"b&s-%, Pe!er, Messner, 4irk, Nol!e, 4e!lef F&r.G. Bhile
heute. Politik- Eirts%ha$t- 2ultur. 0rankf&r! na Majni, 82H)8:9.
5nsignia, Kai"e, Nol!e, 4e!lef F&r.G F8992G. (odell$all Bhile5 0in .ahr na%h
dem demokratis%hen Neuan$ang. 7a"b&rg.
5rd"ann, Bero F200<G. DPar! >esear-%# $%e Wes!ern 5&ropean 2ias and !%e
a'fri-an =abrin!%VE. ,emo%ratization. ?88G :# 3:NIH.
5rd"ann, Bero F200IG. DPar!eienfWrder&ng i" Kon!eP! von $ransi!ions) &nd
Par!eienfors-%&ngE. 9# 5rd"ann, Bero, Kne&er, Marianne F&r.G. 0<terne
*aktoren der ,emokratisierung. 2aden)2aden# No"os, 2:?N230.
5rd"ann, Bero, Kne&er, Marianne F200IG. D5P!erne 0ak!oren der
4e"okra!isier&ng# 0ors-%&ngsperspek!iven &nd
5n!,i-kl&ngspo!en+ialE. 9# 5rd"ann, Bero, Kne&er, Marianne F&r.G.
0<terne *aktoren der ,emokratisierung. 2aden)2aden# No"os, :89N
::I.
5&ropean .o&n-il of Minis!ers F2003G. The 0U @pproa%h to ,emo%ra%=
Promotion in 0<ternal 7elations+ *ood $or Thought. Lnline#
%!!p#SS,,,.de"o-ra- assis!an-e.e& Fbes&-%!# 82.82.200HG.
5&ropean (al&es S!&d Bro&p and World (al&es S&rve 'sso-ia!ion F2000G.
Madrid, $illb&rg i KWln.
0akiolas, >osse!os F89IHG. DAn!eres! Bro&ps# 'n Lvervie,E. 9# 0ea!%ers!one,
Kevin, Ka!so&das, 4i"i!rios F&r.G. Politi%al Bhange in Gree%e. =ondon i
Sidne, 8H<)8II.
0al!er, K*rgen W. F8998G. Citlers E\hler. M*n-%en.
0ar 5as!ern 5-ono"i- >evie, F89IH)8998G. @sia dear"ook. 7ongkong,
%!!pSS,,,. feer.-o" F02.0H.899HG.
0arber, 7enr S., Bo,a, Koanne F899HG. D.o""on An!eres!s or .o""on
Poli!iesM >ein!erpre!ing !%e 4e"o-ra!i- Pea-eE. .ournal o$ Politi%s. F?9G
2# :9:)<8H.
0arne!i, Paolo F89I:G. Il sistema dei partiti in Italia 1F&)>1FNF. 2ologna.
0arring!on, Ko%n, =e,is, 4avid K. F&r.G F899:G. Non>Governmental
:rganizations and the !tate in @sia. =ondon i Ne, rork.
<::
0a&s!, KWrg F2000G. DPoli!is-%e }kono"ie der "ePikanis-%en Peso)Krise.
(er!eil&ngskoali!ionen i" %is!oris-%en =kngss-%ni!!E. 9# 2oris, 4ie!er i
dr. F&r.G. *inanzkrisen im e"ergang zum 1. .ahrhundert+ Pro"leme der
Peripherie oder glo"ale Ge$ahr5 Marb&rg, 20?)2<0.
0a&s!, KWrg F2008G. D'&fs!ieg &nd Niedergang der "ePikanis-%en '&!okra!ieE.
9# 2ode"er, Kla&s, Nol!e, 4e!lef, Sang"eis!er, 7ar!"&! F&r.G.
;ateinamerika>.ahr"u%h GG1. 7a"b&rg, ?H)I8.
0a&s!, KWrg F2003G. D4ie 4ividende der 4e"okra!ie# Poli!is-%e 7errs-%af! &nd
,ir!s-%af!li-%e Prod&k!ivi!k!sen!,i-kl&ngE. Politis%he
Dierteljahress%hri$t. F<HG 8# 32)I:.
0a&s!, KWrg, M&no, Wolfgang F899IG. D}kono"is-%e >efor"en vers&s
4e"okra!ie. 4ie 2eispiele .os!a >i-a, MePiko &nd (ene+&elaE.
EeltTrends. 20# 82H)8?0.
0a&s!, KWrg, 4irk Messner F200HG. :rganizational %hallenges $or an e$$e%tive
aid ar%hite%ture+ traditional de$i%its- the Paris @genda and "e=ond.
2onn# 4e&!s-%es Ans!i!&! f*r 5n!,i-kl&ngspoli!ik F4is-&ssion Paper
20S200HG
0a&s!, KWrg, S!efan =eiderer F200IG. DZ&r 5ffek!ivi!k! &nd poli!is-%en }kono"ie
der 5n!,i-kl&ngs+&sa""enarbei!E. PD! Politis%he Dierteljahress%hri$t.
F<9G 8# :N23.
0ei!%, 7erber! F8932G. The ,e%line o$ Bonstitutional ,emo%ra%= in Indonesia.
A!%a-a.
0ern^nde+, Mario F899IG. D5l sis!e"a poll!i-o -%ileno# -ara-!erls!i-as
!enden-iasE. 9# $olo+a, .ris!i^n, =a%era, 5&genio F&r.G. Bhile en los
noventa. San!iago de .%ile, 2H)?8.
0iner, Sa"&el 5. F8932G. The (an on Corse"a%k. The 7ole o$ the (ilitar= in
Politi%s. =ondon.
0inkel, S!even 5., P\re+)=ip^n, 'nlbal, Seligson, Mi!-%ell '. F200HG. D$%e
5ffe-!s of 9.S. 0oreign 'ssis!an-e on 4e"o-ra- 2&ilding, 8990)
200:E. Eorld Politi%s. F?9G :# <0<)<:9.
0is%, S!even F899?G. D$%e 'dven! of M&l!ipar!is" in >&ssia, 899:)899?E. Post>
!oviet @$$airs. F88G <# :<0):I:.
0is%"an, >ober! F8990G. D>e!%inking S!a!e and >egi"e# So&!%ern 5&ropeVs
$ransi!ion !o 4e"o-ra-E. Eorld Politi%s. :# <22)<<0.
0o!%, 7ans)Pe!er F8998G. ,er 2ongre_ der Philippinen. 0in 8eitrag zum
Parlamentarismus in der ,ritten Eelt. 7a"b&rg.
0o!%, 7ans)Pe!er F8993G. ;andre$ormpolitik au$ den Philippinen+ ,ie fra
@Muino. 7a"b&rg.
0raenkel, 5rns! F89?HG. DParla"en!aris-%es >egier&ngsss!e"E. 9# 2ra-%er,
Karl)4ie!ri-% 2ra-%er, 0raenkel, 5rns! F&r.G. !taat und Politik, 0rankf&r!
na Majni, 22:)2:I.
0raenkel, 5rns! F&r.G F8932G. !taat und Politik. 0rankf&r! na Majni.
0raenkel, 5rns! F89H<G. ,er ,oppelstaat. 0rankf&r! na Majni i KWln Fengl. $%e
4&al S!a!e, Ne, rork, 89<8G.
0reedo" 7o&se Fra+li1i!e godineG. %!!p#SS,,,.freedo"%o&se.orgS
<:<
0reedo" 7o&se F899?G. *reedom in the Eorld. The @nnual !urve= o$ Politi%al
7ights and Bivil ;i"erties- 1FF&>1FF'. Ne, rork.
0reedo" 7o&se F8993G. *reedom in the Eorld. The @nnual !urve= o$ Politi%al
7ights and Bivil ;i"erties- 1FF'>1FF). Ne, rork.
0reedo" 7o&se F2002G. *reedom in the Eorld- GG1>GG.
F%!!p#SS,,,.freedo".orgO 82S0IS2002G
0reedo" 7o&se F200:G. F%!!p#SS,,,.freedo"%o&se.orgSrepor!sS-en!&r.%!"lG.
0reedo" 7o&se F200<G. *reedom Couse GG# @nnual 7eport.
F%!!p#SS,,,.freedo"%o&se. orgSresear-%Sspe-repor!sSar200:.pdfG.
0reedo" 7o&se F200?G. *reedom in the Eorld. Bountr= 7atings 1FN>GG'.
%!!p#SS,,,.freedo"%o&se.orgS&ploadsSfi,S0AW'llS-ores.Pls
F4o,nload# 22. Kan&ar 2003G.
0reedo" 7o&se F200HG. *reedom in the Eorld. Bountr= 7atings 1FN>GGN.
%!!p#SS,,,.freedo"%o&se.orgS&ploadsSfi,S0AW'llS-ores.Pls
F4o,nload# I. Lk!ober 200HG.
0reise, Ma!!%ias F200<G. 0<terne ,emokratie$Rrderung in postsozialistis%hen
Trans$ormationsstaaten- !%hri$tenreihe der !tipendiatinnen und
!tipendiaten der *riedri%h>0"ert>!ti$tung. 2d. 2H,
2erlinS7a"b&rgSM*ns!er# =A$ (erlag.
0riedri-%, .arl Koa-%i" F&r.G F89?<G. Totalitarianism. Pro%eedings o$ a
Bon$eren%e held at the @meri%an @%adem= o$ @rts and !%ien%es- (ar%h
1F'#. .a"bridge, Mass.
0riedri-%, .arl Koa-%i" F89?HG. Totalit\re ,iktatur F& s&radnji sa Zbignie,o"
2r+e+inski"G. S!&!!gar!.
0riedri-%, .arl Koa-%i", 2r+e+inski, Zbignie, F893IG. D4ie allge"einen
Merk"ale der !o!ali!kren 4ik!a!&rE. 9# Seidel, 2r&no, Kenkner, Siegfried
F&r.G. Eege der Totalitarismus$ors%hung. 4ar"s!ad!, 300)38H.
0ri!s-%e, Pe!er F89IHG. ,ie politis%he 2ultur Italiens. 0rankf&r! na Majni.
0re, $i"o!% F899HG. D' Poli!i-s of Ans!i!&!ional .%oi-e# Pos!).o""&nis!
Presiden-iesE. Bomparative Politi%al !tudies. F:0G ?# ?2:)??2.
0&k&a"a, 0ran-is F8992G. ,as 0nde der Ges%hi%hte. Eo stehen 9ir5.
M*n-%en.
0&k&a"a, 0ran-is F899?G. D.onf&-ianis" and 4e"o-ra-E. .ournal o$
,emo%ra%=. F3G 2# 20)::.
0&nke, Manfred F89IIG. D>ep&blik i" 9n!ergang. 4ie Zers!Wr&ng des
Parla"en!aris"&s als (orberei!&ng der 4ik!a!&rE. 9# 2ra-%er, Karl
4ie!ri-%, 0&nke, Manfred, Ka-obson, 7ans)'dolf Ka-obson F&r.G. ,ie
Eeimarer 7epu"lik 1F1I>1F##. Politik. Eirts%ha$t. Gesells%ha$t.
0rankf&r! na Majni, ?0?)?:2.
0&r!ak, >ober! K. F8993G. DZ&" (er%kl!nis von S!aa!sprksiden! &nd >egier&ng
in pos!ko""&nis!is-%en S!aa!enE. 9# =&-%!er%and, L!!o F&r.G. Neue
7egierungss=steme in :steuropa und der GU!. Pro"leme der
@us"ildung sta"iler (a%htinstitutionen. 2erlin.
Babani, 'nneli 9!e F899HG. D4as Par!eienss!e" >&"kniensE. 9# Seger!,
4ie!er, S!Wss, >i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G. Parteiens=steme in
postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas. Lpladen, 8I8)2:3.
<:?
Babriel, Ls-ar W. F8992G. DPoli!is-%e 5ins!ell&ngen &nd poli!is-%e K&l!&rE. 9#
Babriel, Lskar W. F&r.G. ,ie 0G>!taaten im Derglei%h. Lpladen, 9?)8:<.
Ballag%er, $o" F899?G. D4e"o-ra!i+a!ion in !%e 2alkans# .%allenges and
Prospe-!sE. ,emo%ratization. F2G :# ::H):38.
Ballag%er, $o" F8993G. D' 0eeble 5"bra-e# >o"aniaVs 5ngage"en! ,i!%
4e"o-ra-, 89I9)899<E. .ournal o$ Bommunist !tudies and Transition
Politi%s. F82G 2# 8<?)8H2.
Bal!&ng, Ko%an F8993G. D4e"o-ra-# 4i-!a!ors%ip Z Pea-e# WarME. 9# Bal!&ng,
Ko%an. Pea%e "= Pea%e$ul (eans+ Pea%e and Bon$li%t- ,evelopment and
Bivilisation. =ondon, <9)?9.
Bansland!, 7erber! >. F8990G. DPoli!is-%e K&l!&r &nd poli!is-%es Ss!e" in
Brie-%enlandE. @us Politik und Zeitges%hi%hte. ?8# 29):I.
Bargarella, >ober!o F8993G. ;a .usti%ia $rente al Go"ierno. 2ar-elona.
Barli-ki, =es+ek =e-% F8993G. D4as (erfass&ngsgeri-%! i" poli!is-%en Pro+eXE.
9# =&-%!er%and, L!!o F&r.G. Neue 7egierungss=steme in :steuropa und
der GU!. Pro"leme der @us"ildung sta"iler (a%htinstitutionen. 2erlin,
2H?):80.
Barre!Yn, Man&el 'n!onio F89I9G. The Bhilean Politi%al Pro%ess. 2os!on.
Barre!Yn, Man&el 'n!onio F8998G. D=a rede"o-ra!i+a-iYn poll!i-a en .%ile.
$ransi-iYn, ina&g&ra-iYn evol&-iYnE. 0studios PP"li%os. <2# 808)8::.
Barre!Yn, Man&el 'n!onio F899?G. D>ede"o-ra!i+a!ion in .%ileE. .ournal o$
,emo%ra%=. F3G 8# 8<3)8?I.
Barre!Yn, Man&el 'n!onio F8999G. D.%ile 899H)899I# =as revan-%as de la
de"o-ra!i+a-iYn in-o"ple!aE. 9# 0='.SL F&r.G. 0ntre la II Bum"re =
la deten%iKn de Pino%het. Bhile FI, San!iago de .%ile, 8?:)833.
Barre!Yn, Man&el 'n!onio F200<G. D4e la !ransi-iYn a los proble"as de -alidad
en la de"o-ra-ia -%ilenaE. 7evista PolUti%a. F<2G
F%!!p#SS,,,."an&elan!oniogarre!on.
es"ar!s!&den!.-o"Sdo-&"en!osS-alidade"o-.pdfO 2I.08.200?G.
Ba!es, S-o!!, S!rand, 7arvard F200<G. (ilitar= Intervention- ,emo%ratization-
and Post>Bon$li%t Politi%al !ta"ilit=. Ms. Mon!real.
Berli-%, Pe!er, Plasser, 0ri!+, 9lra", Pe!er '. F&r.G F8992G. 7egime9e%hsel.
,emokratisierung und politis%he 2ultur in :st>(itteleuropa. 2e1, KWln
i Bra+.
Biddens, 'n!%on F8992G. ,ie 2onstitution der Gesells%ha$t. 0rankf&r!
na Majni.
Biddens, 'n!%on F899:G. !o%iolog=. .a"bridge F2. i+d.G.
Bills, 2arr, Wilson, >i-%ard =., >o-a"ora, Koel F899:G. D=o, An!ensi!
4e"o-ra-E. 9# Wilson, >i-%ard =., >o-a"ora, Koel, Bills, F&r.G. ;o9
Intensit= ,emo%ra%=+ Politi%al Po9er in the Ne9 Eorld :rder. 2o&lder
i =ondon, :):?.
Biner, Salvador F89I3G. DPoli!i-al 5-ono", =egi!i"a!ion, and !%e S!a!e in
So&!%ern 5&ropeE. 9# Lj4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er, P%ilippe ..,
W%i!e%ead, =a&ren-e F&r.G. Transitions $rom @uthoritarian 7ule+
!outhern 0urope. 2al!i"ore, 88)<<.
<:3
Binsb&rg, $o"as 2. F2008G. Bon$u%ian Bonstitutionalism+ Glo"alization and
.udi%ial 7evie9 in 2orea and Tai9an. Alinois P&bli- =a, and =egal
$%eor >esear-% Papers Series, >esear-% Paper br. 00)0:.
Birni&s, Sa&li&s F899HG. D$%e Poli!i-al Pend&l&" S,ings 2a-k in =i!%&aniaE.
Transition. F:G 2# 20)28.
BlaeXner, Koa-%i" F899<G. ,emokratie na%h dem 0nde des 2ommunismus.
Lpladen.
Bledi!s-%, Kris!ian S., Ward, Mi-%ael 4. F899HG. D4o&ble $ake# ' >e)
ePa"ina!ion of 4e"o-ra- and '&!o-ra- in Modern Poli!iesE. .ournal
o$ Bon$li%t 7esolution. F<8G :# :38):I:.
Bledi!s-%, Nils Pe!!er, .%ris!iansen, =ene Silje%ol", 7egre, 7~rvard F200<G.
,emo%rati% .ihad5 (ilitar= Intervention and ,emo%ra%=. Lslo.
Bna&-k, Ber%ard, 7ar"s, Mi-%ael F899HG. D4as Par!eienss!e" >&sslandsE. 9#
Seger!, 4ie!er Seger!, S!Wss, >i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G.
Parteiens=steme in postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas.
Lpladen, 2I?)::9.
BW!!ing, 9lrike F899IG. Trans$ormation der Eohl$ahrtsstaaten in (ittel> und
:steuropa. Lpladen.
Bra&,els, S!ep%an F8993G. D$%e 4e"o-ra!i- Progressive Par! a! a $&rning
Poin!# 0ro" >adi-al Lpposi!ion !o a Po!en!ial .oali!ion Par!nerE. 9#
S-%&ber!, B&n!%er, S-%neider, 'Pel F&r.G. Tai9an an der !%h9elle zum
1. .ahrhundert. 7a"b&rg, 38)I?.
Bra, =a,ren-e F899HG. D$%e 'f!er"a!% of 4e"o-ra!i+a!ion in !%e P%ilippines#
$%e $ask of .onsolida!ing ProgressE. 9# S-%"iegelo,, Mi-%Tle F&r.G.
,emo%ra%= in @sia. 0rankf&r! na Majni i Ne, rork, <?:)<H:.
Brkving%ol!, KWrn, =eininger, K&lia, S-%l&"berger, Lliver F2009G.
D4e"okra!iefWrder&ng# |&o vadisME. @us Politik und Zeitges%hi%hte. I#
2IN::.
Brason, Beorge W. F200:G. 8e=ond the (id>term 0le%tions. (e<i%obs Politi%al
:utlook GG#>GG). Wes!ern 7e"isp%ere 5le-!ion S!&d Series, .en!er
for S!ra!egi- and An!erna!ional S!&dies F.SASG, Was%ing!on, 4.,
lis!opad, F%!!p#SS,,,.-sis.orgSa"eri-asS"ePi-oS0:80dgrason.pdfO
2I.02.200?G.
Breifen%agen, Mar!in, Breifen%agen, Slvia F899:G. 0in s%h9ieriges Daterland.
Zur politis%hen 2ultur im vereinigten ,euts%hland. M*n-%en i =eip+ig.
Bri"", 4ie!er F8998G. ,ie Zukun$t der Der$assung. 0rankf&r! na Majni#
S&%rka"p.
Bri"", Sonja F200IaG. D5P!ernal 4e"o-ra!i+a!ion af!er War# S&--ess and
0ail&reE. 9# Bri"", Sonja, Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial Issue o$
,emo%ratization+ Ear and ,emo%ratization+ ;egalit=- ;egitima%= and
0$$e%tiveness. F8?G :# ?2?)?<9.
Bri"", Sonja F200IbG. D4e"okra!isier&ng von a&Xen# 4er 2ei!rag eP!erner
'k!e&re +&r poli!is-%en $ransfor"a!ion na-% Kriegen &nd An!erven!ionE.
9# 5rd"ann, Bero, Kne&er, Marianne F&r.G. 0<terne *aktoren der
,emokratisierung. 2aden)2aden# No"os, 80:N823.
<:H
Bri"", Sonja F2009G. 0rz9ungene ,emokratie. Politis%he Neuordnung na%h
milit\ris%her Intervention unter e<terner @u$si%ht. Fdok!orska
diser!a-ijaG 7&"bold!)9niversi!k! +& 2erlin.
Bri"", Sonja, Merkel, Wolfgang F&r.G F200IG. !pe%ial Issue o$
,emo%ratization+ Ear and ,emo%ratization+ ;egalit=- ;egitima%= and
0$$e%tiveness. F8?G :.
Bro!i&s, 7&go Fg832?h 89?0G. Cugo Grotius+ ,e .ure 8elli @% Pa%is ;i"ri Tres.
,rei 8]%her vom 7e%ht des 2rieges und des *riedens. Paris 1)'.
Neuer deuts%her Te<t und 0inleitung von Ealter !%h\tzel. $*bingen
89?0, AAA.
Bro!+, 0lorian F899IG. D4a&er%af!e S!r&k!&rprkg&ngV oder {akroba!is-%e
Wa%lari!%"e!ikVM 4ie '&s,irk&ngen des &ngaris-%en Wa%lss!e"s in
den 90er Ka%renE. Zeits%hri$t $]r Parlaments$ragen. <# 32<)3<H.
B&n!%er, >i-%ard, 4ia"ando&ros, Nikiforos P., P&%le, 7ans)K*rgen P&%le F&r.G
F899?G. The Politi%s o$ ,emo%rati% Bonsolidation. !outhern 0urope in
Bomparative Perspe%tive. 2al!i"ore.
B&rr, $ed >ober! F89H<G. DPersis!en-e and .%ange in Poli!i-al Ss!e"s, 8I00)
89H8E. @meri%an Politi%al !%ien%e 7evie9. 3I Fprosina-G# 8<I2)8?0<.
B&rr, $ed >ober!, Kaggers, Kei!%, Moore, Will 7. F89I9G. Polit= II Bode"ook.
9niversi! of .olorado Fneobjavljeni r&kopisG.
B&rr, $ed >ober!, Kaggers, Kei!%, Moore, Will 7. F8990G. D$%e $ransfor"a!ion
of !%e Wes!ern S!a!e# $%e Bro,!% of 4e"o-ra-, '&!o-ra-, and S!a!e
Po,er sin-e 8I00E. !tudies in Bomparative International ,evelopment.
2? FproljeeG# H:)80I.
B&!ierre+, 5ri- F899<G. The Ties that 8ind. |&e+on .i!.
B&!ierre+, 5ri- i dr. F8992G. @ll in the *amili=. @ !tud= o$ 0lites and Po9er
7elations in the Philippines. |&e+on .i!.
7aber"as, K*rgen F89I8G. Theorie des kommunikativen Candelns. 0rankf&r!
na Majni.
7aber"as, K*rgen F8990G. ,ie na%hholende 7evolution. 0rankf&r! na Majni.
7aber"as, K*rgen F8992G. *aktizit\t und Geltung. 0rankf&r! na Majni.
7aber"as, K*rgen F8993aG. Dyber den in!ernen Z&sa""en%ang von >e-%!ss!aa!
&nd 4e"okra!ieE. 9# 7aber"as, K*rgen F&r.G. ,ie 0in"eziehung des
@nderen. !tudien zur politis%hen Theorie. 0rankf&r! na Majni F2. i+d.G,
:8)33.
7aber"as, K*rgen F8993bG. 8et9een *a%ts and Norms. Bontri"utions to a
,is%ourse Theor= o$ ;a9 and ,emo%ra%=. .a"bridge, M'# MA$ Press.
7adeni&s, 'Pel F8992G. ,emo%ra%= and ,evelopment. .a"bridge.
7adi,ina!a, 2ob S. F2003aG. D$%e 200< Parlia"en!ar and Presiden!ial
5le-!ions in AndonesiaE. 9# .roissan!, '&rel, Mer!in, 2ea!e F&r.G.
8et9een Bonsolidation and Brisis+ 0le%tions and ,emo%ra%= in *ive
Nations in !outheast @sia. M*ns!er, I?)8<3.
7adi,ina!a, 2ob S. F2003bG. *rom Diolen%e to Doting. Post>%on$li%t !ettlement
and ,emo%ratization in @%eh. Fneobjavljeni r&kopisG
7adi,ina!a, 2ob S., S-%&-k, .%ris!op% F&r.G F200HG. ,emo%ra%= in Indonesia.
The Bhallenge o$ Bonsolidation. 2aden)2aden.
<:I
7adle, 5leanor M. F89I9G. D$%e 4iff&sion of Kenesian Adeas in KapanE. 9#
7all, Pe!er F&r.G. The Politi%al Po9er o$ 2e=nesian Ideas. 2e=nesianism
a%ross Nations. .a"bridge.
7agopian, 0ran-es, Main,aring, S-o!! F&r.G F200?G. The Third Eave o$
,emo%ratization in ;atin @meri%a+ @dvan%es and !et"a%ks. .a"bridge.
7ailbronner, Ka F200HG. D4er S!aa! &nd der 5in+elne als
(Wlkerre-%!ss&bjek!eE. 9# Braf (i!+!%&", Wolfgang F&r.G. DRlkerre%ht-
&. @u$l. 2erlin.
7albeisen, 7er"ann F89I2G. D$ang,ai# 5n!,i-kl&ng &nd gegen,kr!ige =age
der Lpposi!ion in $ai,anE. Zeits%hri$t $]r Politik. F:8G 2# 203)220.
7albeisen, 7er"ann F8992G. Politis%he 7e$ormen in Tai9an. 'rbei!spapiere +&r
Poli!ik Ls!asiens 8, >&%r)9niversi!k!. 2o-%&".
7ale, Ko%n L. F899?G. DPoli!i-al .&l!&re and .ons!i!&!ionalis" in KapanE. 9#
0ranklin, 4aniel P. 0ranklin, 2a&n, Mi-%ael K. F&r.G. Politi%al Bulture
and Bonstitutionalism+ @ Bomparative @pproa%h. 'r"onk, 9I)88?.
7all, Pe!er, Soski-e, 4avid F&r.G F2008G. Darieties o$ Bapitalism. The
Institutional *oundations o$ Bomparative @dvantage. LPford.
7allida, Kon F89I9G. DKapan &n!er a"erikanis-%er 2esa!+&ng# {Z,is-%enspielV
&nd Ne&ordn&ngE. 9# Men+el, 9lri-% F&r.G. Im !%hatten des !iegers+
.apan. Sv. 2. 0rankf&r! na Majni, 99)8I?.
7a""ergren, =inn '. F899IG. The Politi%s o$ .usti%e and .usti%e 7e$orm in
;atin @meri%a. The Peruvian Base in Bomparative Perspe%tive.
2o&lder.
7an, An S&p F2000G. D' 4ile""a of P&bli- Prose-&!ion of Poli!i-al
.orr&p!ionE. 9# roon, 4ae)k& F&r.G. 7e%ent Trans$ormations in
2orean ;a9 and !o%iet=. Seo&l, :3:):HH.
7anke, S!efanie F2008G. !=stem9e%hsel in (ali+ 8edingungen und Perspektiven
der ,emokratisierung eines neopatrimonialen !=stems. 7a"b&rg#
Ans!i!&! f*r 'frika)K&nde.
7arfs!, P%ilipp F200HG. Eahls=stem9andel in (ittelosteuropa. !trategis%hes
,esign einer politis%hen Institution. Wiesbaden.
7ar!"ann, .ris!of F8999G. 0<terne *aktoren im ,emokratisierungsproze_. 0ine
verglei%hende Untersu%hung a$rikanis%her ;\nder. Lpladen.
7ar!"ann, K*rgen F89I:G. Politik und Gesells%ha$t in .apan- U!@- Eesteuropa+
ein ein$]hrender Derglei%h. 0rankf&r! na Majni.
7ar!"ann, K*rgen F8992G. Politik in .apan+ ,as Innenle"en einer
Eelt9irts%ha$tsma%ht. 0rankf&r! na Majni i Ne, rork.
7ar&"&r!i, 2a"bang F8999G. D.%allenges of .%ange in AndonesiaE. .ournal o$
,emo%ra%=. F80G <# 39)I:.
7asen-lever, 'ndreas, Wagner, Wolfgang F200<G. D0ro" !%e 'nalsis of a
Separa!e 4e"o-ra!i- Pea-e !o !%e =iberal S!&d of An!erna!ional
.onfli-!E. International Politi%s. F<8G <# <3?)<H8.
7e-k, Pe!er F899?G. Tai9an vom Eirts%ha$ts9under zur Rkologis%hen 2rise.
0ine kritis%he @nal=se. 7a"b&rg.
<:9
7ed"an, 5va)=o!!a 5. F2008G. D$%e P%ilippines# no! so Mili!ar, no! so .ivilE.
9# 'lagappa, M&!%ia% F&r.G. Boer%ion and Governan%e. The ,e%lining
Politi%al 7ole o$ the (ilitar= in @sia. S!anford, 83?)8IH.
7eil"ann, Sebas!ian F899IG. Politis%he Institutionen und 9irts%ha$tli%he
!trukturre$ormen. 0ine verglei%hende @nal=se der %hinesis%hen und
russis%hen Trans$ormationspolitik. M*ns!er F%abili!a-ijski radG..
7ein+, Wolfgang S. F2008aG. Neue ,emokratien und (ilit\r in ;ateinamerika.
,ie 0r$ahrungen in @rgentinien und 8rasilien ?1FI#>1FFFA. 0rankf&r!
na Majni.
7ein+, Wolfgang S. F2008bG. DMili!krs &nd 4e"okra!ie in AndonesienE. Nord>
!]d aktuell. 8# 889)82I.
7eld, 4avid F89IHG. (odels o$ ,emo%ra%=. .a"bridge i LPford.
7elgesen, Beir F899IG. ,emo%ra%= and @uthorit= in 2orea. The Bultural
,imension in 2orean Politi%s. >i-%"ond.
7eller, 7err"ann F892IG. D4e"okra!ie &nd so+iale 7o"ogeni!k!E. 9# 7eller,
7err"ann. Gesammelte !%hri$ten. Sv. 2. =eiden.
7ellinger, 4aniel .. F8998G. Denezuela. Tarnished ,emo%ra%=. 2o&lder.
7erberg, Mirko F2002G. D'&f de" Weg +& einer ne&en (erfass&ngME
Indonesien>In$ormation 8
F%!!p#SS%o"e.snaf&.deS,a!-%inSAAd0ebd02Sne&(erfass.%!"lO 8<.0I.
2002G.
7ernande+, .arolina B. F8998G. DPoli!i-al 4evelop"en! in !%e P%ilippinesE. 9#
>obinson, $%o"as W. F&r.G. ,emo%ra%= and ,evelopment in 0ast @sia+
Tai9an- !outh 2orea and the Philippines. =an%a" i =ondon, 8H8)89:.
7ernande+, .arolina B. F899HG. D$%e Mili!ar and .ons!i!&!ional .%ange.
Proble"s and Prospe-!s in a >ede"o-ra!i+ed P%ilippinesE. Pu"li%
Poli%=. F8G 8# <2)38
7ern^nde+ >odrlg&e+, >ogelio F200<G. DAns!i!&-iones gobernabilidad
de"o-r^!i-a. =a ePperien-ia "ePi-anaE. 9# 7of"eis!er, Wil%el" F&r.G.
7e$ormas polUti%as en @mZri%a ;atina. >io de Kaneiro, 2HH):0?.
7errera Zoniga, >en\ F8993G. D4er Wandel des poli!is-%en Ss!e"s in
Ni-arag&aE. 9# 7of"eis!er, Wil%el", $%esing, Kosef F&r.G. ,er Eandel
politis%her !=steme in ;ateinamerika. 0rankf&r! na Majni, 2H9):00.
7er+, Ko%n 4. F&r.G F89I2G. *rom ,i%tatorship to ,emo%ra%=+ Boping 9ith the
;ega%ies o$ @uthoritarianism and Totalitarianism. Wes!por!.
7e&ser, >ober! F899:G. D(erfass&ngsrefor" in $ai,anE. .ahr"u%h des
R$$entli%hen 7e%hts. F<8G# 3?9)3I2.
7e,ison, Kevin F8993G. DPoli!i-al Lpposi!ions and >egi"e .%ange in
$%ailandE. 9# >odan, Barr F&r.G. Politi%al :ppositions in
Industrialising @sia. =ondon i Ne, rork, H2)9?.
7e,ison, Kevin F899HG. DAn!rod&-!ion# Po,er, Lpposi!ions and
4e"o-ra!i+a!ionE. 9# 7e,ison, Kevin F&r.G. Politi%al Bhange in
Thailand+ ,emo%ra%= and Parti%ipation. =ondon i Ne, rork, 8)28.
7e,ison, Kevin F200:G. The Politi%s o$ Neo>;i"eralism+ Blass and Bapitalism
in Bontemporar= Thailand. .i! 9niversi! of 7ong Kong S5'>.
Working Papers Series br. <<. 7ongkong.
<<0
7e,ison, Kevin, 2ro,n, 'ndre, F899<G. D=abo&r and 9nions in an
And&s!rialising $%ailandE. .ournal o$ Bontemporar= @sia. F2<G <# <I:)
?8<.
7e,ison, Kevin, >odan, Barr F8993G. D$%e 5bb and 0lo, of .ivil So-ie! and
!%e 4e-line of !%e =ef! in So&!%eas! 'siaE. 9# >odan, Barr F&r.G.
Politi%al :ppositions in Industrialising @sia. =ondon i Ne, rork, <0)
H2.
7igle, Ko%n, B&n!%er, >i-%ard F&r.G F8992G. 0lites and ,emo%rati%
Bonsolidation in ;atin @meri%a and !outhern 0urope. .a"bridge.
7igle, Ko%n, 7&ang, $ong)i 7&ang, =in, $se)"in F899IG. D5li!e Se!!le"en!s
in $ai,anE. .ournal o$ ,emo%ra%=. F9G 2# 8<I)83<.
7illenbrand, Llaf, Ke"pe, Aris F2002G. ,er s%h9er$\llige 7iese. Eie 7ussland
den Eandel gestalten soll. B*!erslo%.
7ill"an, >i-%ard S. F899<G. ,emo%ra%= $or the Privileged. Brisis and
Transition in Denezuela. 2o&lder, .L.
7ine, 4avid F899:G. Governing Ital=. The Politi%s o$ 8argained Pluralism.
LPford.
7ippler, Ko-%en F200IG. D4e"o-ra!i+a!ion af!er .ivil Wars N Ke Proble"s and
5Pperien-esE. 9# Bri"", Sonja, Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial Issue
o$ ,emo%ratization+ Ear and ,emo%ratization+ ;egalit=- ;egitima%=
and 0$$e%tiveness. F8?G :# ??0)?39.
7irs-%"an, 'lber! L. F89H0G. 0<it- Doi%e and ;o=alt=+ 7esponses to ,e%line in
*irms- :rganizations- and !tates. .a"bridge.
7irs-%"an, 'lber! L. F89I2G. !hi$ting Involvements+ Private Interest and
Pu"li% @%tion. Prin-e!on.
7irs-%"an, 'lber! L. F89IIG. 0ngagement und 0ntt\us%hung. e"er das
!%h9anken der 8]rger z9is%hen Privat9ohl und Gemein9ohl. 0rankf&r!
na Majni.
7Wffe, L!fried F8999G. ,emokratie im Zeitalter der Glo"alisierung. M*n-%en#
.. 7. 2e-k.
7Wffe, L!fried F2000G. D7&"ani!kre An!erven!ionM >e-%!se!%is-%e
yberleg&ngenE. 9# Merkel, >ein%ard F&r.G. ,er 2osovo>2rieg und das
DRlkerre%ht. 0rankf&r! na Majni, 83H)8I3.
7offer, 0rank F899<G. D9"br&-% o%ne '&fbr&-%. 2eoba-%!&ngen +&" Wandel
ind&s!rieller 2e+ie%&ngen in >&sslandE. E!I>(itteilungen. I# ?0H)?8?.
7offer, 0rank F8993G. D>&sslandE. 9# Wolfgang =e-%er, Lp!en%Wgel, 9,e F&r.G.
Eirts%ha$t- Gesells%ha$t und Ge9erks%ha$ten in (ittel> und :steuropa.
KWln, 89<)28?.
7ol"es, S!ep%en F899:S9<G. DS&perpresiden!ialis" and i!s Proble"sE. 0ast
0uropean Bonstitutional 7evie9. F2):G <)8# 82:)823.
7ong, Koon)7&ng F2000G. D'd"inis!ra!ive =a, in !%e Ans!i!&!ionali+ed
'd"inis!ra!ive S!a!eE. 9# roon, 4ae)k& F&r.G. 7e%ent Trans$ormations
in 2orean ;a9 and !o%iet=. Seo&l, <H)H:.
7oro,i!+, 4onald =. F899:G. D.o"paring 4e"o-ra!i- Ss!e"sE. 9# 4ia"ond,
=arr,. Pla!!ner, Mar- 0. F&r.G. The Glo"al 7esurgen%e o$ ,emo%ra%=.
2al!i"ore, 82H)8::.
<<8
7siao, Mi-%ael 7sin 7&ang F8990G. D5"erging So-ial Move"en!s and !%e >ise
of a 4e"anding .ivil So-ie! in $ai,anE. @ustralian .ournal o$
Bhinese @$$airs. 2< FsrpanjG# 83:)8I0.
7siao, Mi-%ael 7sin 7&ang F899<G. DPoli!i-al =iberali+a!ion and !%e 0ar"erVs
Move"en! in $ai,anE. 9# 0ried"an, 5d,ard F&r.G. The Politi%s o$
,emo%ratization+ Generalizing 0ast @sian 0<perien%e. 2o&lder, .L,
202)28I.
7sie%, Ko%n 0&%)s%eng F2008G. DW%i!%er !%e K&o"in!angME. The Bhina
Wuarterl=. F83IG# 9:0)9<<.
7&ang, $e)f&, r&, .%ing)%sin F8999G. D4eveloping a Par! Ss!e" and
4e"o-ra!i- .onsolida!ionE. 9# $sang, S!eve, $ien, 7&ng)"ao F&r.G.
,emo%ratization in Tia9an+ Impli%ations $or Bhina. 7o&nd"ills i
=ondon, I?)808.
7&%, ro&ng F89I9G. D4ie Br&nd+*ge der ne&en koreanis-%en (erfass&ng von
89IHE. .ahr"u%h des R$$entli%hen 7e%hts der Gegen9art. F:IG# ?3?)302.
7&%, ro&ng F899HG. DSe-%s Ka%re (erfass&ngsgeri-%!sbarkei! in der >ep&blik
KoreaE. .ahr"u%h des R$$entli%hen 7e%hts der Gegen9art. F9G <?# ?:?)
???.
7&%, ro&ng F2000aG. DZ&r ne&eren 5n!,i-kl&ng des (erfass&ngsre-%!s in der
>ep&blik KoreaE. .ahr"u%h des R$$entli%hen 7e%hts der Gegen9art.
F<IG# <H8)<I9.
7&%, ro&ng F2000bG. DPar!eiens!aa!li-%)reprksen!a!ive 4e"okra!ie &nd die
Wa%lE. Pu"li% ;a9. F2IG 2# ?3)H2.
7&%le, >ainer F899IG. DPer& N (on der 5n!legi!i"ier&ng der 4e"okra!ie +&r
'&!orisier&ng des '&!ori!aris"&sE. 9# S-%&ber!, B&n!er, $e!+laff,
>ainer, F&r.G. 8lo%kierte ,emokratien in der ,ritten Eelt. Lpaden, 3H)
88?.
7&"an >ig%!s Wa!-% F2003aG. ;ost in Transition. 8old @m"itions- ;imited
7esults $or Cuman 7ights under *o<. Ne, rork.
F%!!p#SS%r,.orgSrepor!sS2003S"ePi-o0?03S "ePi-o0?03,eb.pdfO
2?.0?.2003G.
7&"an >ig%!s Wa!-% F2003bG. Too Cigh a 7isk. The Cuman 7ights Bost o$ the
Indonesian (ilitar=bs 0%onomi% @%tivities. Ne, rork.
7&nee&s, .arlos F89I8G. ,er Zusammen"ru%h der ,emokratie in Bhile. 0ine
verglei%hende @nal=se. 7eidelberg.
7&nee&s, .arlos F89IHG. D=a !ransi-iYn a la de"o-ra-ia en .%ileE. !Untesis. 8#
28?)2H2.
7&nee&s, .arlos F8990G. D5in S-%l*sselereignis f*r den ybergang +&r
4e"okra!ie# 4ie Niederlage Beneral Pino-%e!s i" Plebis+i! vo" ?.
Lk!ober 89IIE. ;ateinamerika. @nal=sen- ,aten- ,okumentation. 8?# ?)
83.
7&nee&s, .arlos F899?G. D5n defensa de la !ransi-iYn# el pri"er gobierno de la
de"o-ra-ia en .%ileE. 9# No%len, 4ie!er F&r.G. ,emo%ra%ia = neo%rUti%a
en @mZri%a ;atina. 0n de$ensa de la transi%iKn. 0rankf&r! na Majni,
892)22<.
<<2
7&n!ing!on, Sa"&el P. F893IG. Politi%al :rders in Bhanging !o%ieties. Ne,
7aven i =ondon.
7&n!ing!on, Sa"&el P. F8998G. The Third Eave. ,emo%ratization in the ;ate
T9entieth Bentur=. Lkla%o"a.
7&n!ing!on, Sa"&el P. F899:G. D$%e .las% of .ivili+a!ionsE. *oreign @$$airs.
FH2G :# 22)<9.
7&n!ing!on, Sa"&el P. F8993aG. D4e"o-ra- for !%e =ong 7a&lE. .ournal o$
,emo%ra%=. FHG 2# :)8:.
7&n!ing!on, Sa"&el P. F8993bG. The Blash o$ Bivilizations and the 7emaking o$
Eorld :rder. Ne, rork# Si"on S-%&s!er.
7&n!ing!on, Sa"&el P. F2002G. Ehat Ee @re *ighting *or+ @ ;etter $rom
@meri%a. Ne, rork.
7&!-%-rof!, Pa&l F899IG. 8oot= Bapitalism. The Politi%s o$ 8anking in the
Philippines. A!%a-a i =ondon.
7&!-%-rof!, Pa&l F8999G. D'f!er !%e 0all# Prospe-!s for Poli!i-al and Ansi!&!ional
>efor" in Pos!).risis $%ailand and !%e P%ilippinesE. Govenment and
:pposition. F:<G <# <H:)<9H.
A.0$9 FAn!erna!ional .onfedera!ion of 0ree $rade 9nionsG F2000G.
Internationall=>7e%ognised Bore ;a"our !tandards in 2orea. >epor! for
!%e W$L Beneral .o&n-il >evie, of $rade Poli-ies of !%e >ep&bli- of
Korea. beneva, 23)2I. r&jna Fr&kopisG.
A=L FAn!erna!ional =abo&r Lrgani+a!ionG Fra+li1i!a godi!aG. dear"ook o$
;a"our !tatisti%s. Benf# A=L.
A=L FAn!erna!ional =abo&r Lrgani+a!ionG F200HG. ;a"orsta Internet.
%!!pSSlabors!a.ilo.orgS F22.03.200HG.
A"b&s-%, Pe!er F899?G. Unternehmer und Politik in Bhile. 0rankf&r! na Majni.
A"b&s-%, Pe!er F200<G. D9n!erne%"er &nd i%re (erbknde als gesells-%af!li-%e
'k!e&reE. 9# A"b&s-%, Pe!er, Messner, 4irk, Nol!e, 4e!lef F&r.G. Bhile
heute. Politik- Eirts%ha$t- 2ultur. 0rankf&r! na Majni, 80?)82?.
AM0 FAn!erna!ional Mone!ar 0&ndG F200HG. International *inan%ial !tatisti%s.
%!!p#SSifs. apdi.ne!Si"fSlogon.aspP F88.03.200HG.
Angle%ar!, >onald 0. F89HHG. The !ilent 7evolution. Bhanging Dalues and
Politi%al !t=les among Eestern Pu"li%s. Prin-e!on.
Angle%ar!, >onald 0. F2003G. D5as! 5&ropean (al&e Ss!e"s in Blobal
Perspe-!iveE. 9# Klinge"ann, 7ans)4ie!er, 0&-%s, 4ie!er, Zielonka, Kan
F&r.G. ,emo%ra%= and Politi%al Bulture in 0astern 0urope. 'bingdon i
Ne, rork, 3H)I<.
Angle%ar!, >onald 0., Wel+el, .%ris!ian F200?G. (odernization- Bultural
Bhange and ,emo%ra%=. The Cuman ,evelopment !eMuen%e. Ne,
rork.
An!erna!ional .risis Bro&p F2008aG. Indonesiabs Presidential Brisis- *e"ruar=
1- GG1 F%!!p#SS,,,.-risis,eb.orgO 08.0I.2002G.
An!erna!ional .risis Bro&p F2008bG. Indonesiabs Presidential Brisis+ The
!e%ond 7ound- (a= - GG1 F%!!p#SS,,,.-risis,eb.orgO 08.0I.2002G.
<<:
Asensee, Kosef F8992G. RS-%l&Xbes!i""&ng des Br&ndgese!+esD. 9# Asensee,
Kosef, Kir-%%of, Pa&l F&r.G. !taatsre%ht $]r die 8undesrepu"lik
,euts%hland- 8and DII. 7eidelberg. Paragrap% 833.
As"ar, Wolfgang F&r.G F899HG. ,ie politis%hen !=steme Eesteuropas. Lpladen.
As"ar, Wolfgang F&r.G F200<aG. ,ie politis%hen !=steme :steuropas. Lpladen
F2. i+d.G.
As"ar, Wolfgang F200<bG. D4ie poli!is-%en Ss!e"e Ls!e&ropas i"
(erglei-%E. 9# As"ar, Wolfgang F&r.G. ,ie politis%hen !=steme
:steuropas. Lpladen F2. i+d.G, 9)H0.
Ka-kis-%, .arlo!a F2000G. D>eprksen!a!ivi!k!skrise des poli!is-%en Ss!e"s in
'rgen!inienE. 9# 7engs!enberg, Pe!er, Ko%&!, Karl, Mai%old, B*n!%er
F&r.G. Zivilgesells%ha$t in ;ateinamerika. Interessenvertretung und
7egier"arkeit. 0rankf&r! na. Majni, 89?)20:.
Ka-obs, 2r&-e K. F89I8G. DPoli!i-al Lpposi!ion and $ai,anVs Poli!i-al 0&!&reE.
The @ustralian .ournal o$ Bhinese @$$airs. 3# 28)<<.
Kaggers, Kei!%, B&rr, $ed >ober! F899?G. D$ransi!ion !o 4e"o-ra-# $ra-king
4e"o-)ra-Vs $%ird Wave ,i!% !%e Poli! AAA 4a!aE. .ournal o$ Pea%e
7esear%h. :2 Fs!&deniG# <39)<I2.
Ka"%ari F8999G. DAsla"i- Poli!i-al Par!ies# $%rea!s or Prospe-!sME 9# 0orres!er,
Beoff F&r.G. Post>!oeharto Indonesia+ 7ene9al or Bhaos5. Singap&r i
=eiden, 8I8)8I3.
Kenne,ein, Marga, =aris%ov^, Kris!ina F8993G. Ts%he%his%he 7epu"lik.
B*!erslo%, 28H)2<0.
Kesse, 5-k%ard F&r.G F899?G. Totalitarismus im G. .ahrhundert. 2onn.
Koner, .%ris!op%er .. F2002G. D$%e 9ni!ed Na!ions# S!reng%!ening an
An!erna!ional Nor"E. 9# S-%raeder, Pe!er K. F&r.G. 0<porting ,emo%ra%=.
7ethori% vs. 7ealit=. 2o&lder i =ondon# =nne >ienner, 8<H)8H2.
Kang, .%i Wong F8992G. D$%e Pros and .ons of !%e Poli!i-al .%oi-e be!,een
!%e Presiden!ial Ss!e" and !%e .abine! Ss!e" for Koreas Poli!i-al
4evelop"en!E. 2orea ^ Eorld @$$airs. F83G <# 39?)H8:.
Kan!, A""an&el Fg8H9?h 200?G. Zum e9igen *rieden. S!&!!gar!.
Kaplan, >ober! F899HG. DWas 4e"o-ra- K&s! a Mo"en!ME. The @tlanti%
(onthl=. F2I0G 3# ??)I0.
Karl, $err =. F89I3G. DPe!role&" and Poli!i-al Pa-!s# $%e $ransi!ion !o
4e"o-ra- in (ene+&elaE. 9# Lj4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er,
P%ilippe .. S-%"i!!er, W%i!e%ead, =a&ren-e F&r.G. Transitions $rom
@uthoritarian 7ule+ ;atin @meri%a. 2al!i"ore i =ondon, 893)289.
Karl, $err =. F899?G. D$%e 7brid >egi"es of .en!ral '"eri-aE. .ournal o$
,emo%ra%=. F3G :# H2)I3.
Karl, $err =., S-%"i!!er, P%ilippe .. F8998G. DModes of $ransi!ion in =a!in
'"eri-a, So&!%ern and 5as!ern 5&ropeE. International !o%ial !%ien%e
.ournal. 82I# 239)2I?.
Kasapovi, Mirjana, No%len, 4ie!er F8993G. DWa%lss!e"e &nd Ss!e",e-%sel
in Ls!e&ropaE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard, Seger!,
4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der ,emokratie.
Lpladen, 28:)2?9.
<<<
Kksler, 4irk F899?G. (a< Ee"er. 0ine 0in$]hrung in ;e"en- Eerk und
Eirkung. 0rankf&r! na Majni.
Ka!sanevas, $%eodore F89I<G. Trade Unions in Gree%e. '!ena.
Ka!+, >i-%ard, Mair, Pe!er F899?G. Co9 Parties :rganize. Bhange and
@daptions in Eestern ,emo%ra%ies. =ondon.
Ka!+ens!ein, Pe!er K. F8998G. D4ie 0essel&ng der de&!s-%en Ma-%! i"
in!erna!ionalen Ss!e"# der 5inig&ngspro+eX 89I9)8990E. 9# 2lanke,
2ern%ard, Woll"ann, 7ell"&! F&r.G. ,ie alte 8undesrepu"lik.
2ontinuit\t und Eandel. ;eviathan !onderhe$t 1. Lpladen, 3I)I0.
Ka&f"an, 4aniel, Kraa, 'ar!, Mas!r&++i, Massi"o F200IG. Governan%e
(atters DII+ @ggregate and Individual Governan%e Indi%ators- 1FF)>
GGN- Eorld 8ank Poli%= 7esear%h Eorking Paper No. &)'&.
Was%ing!on, 4.# World 2ank Ans!i!&!e.
Keane, Ko%n F89IIG. ,emo%ra%= and Bivil !o%iet=. =ondon.
Kelsen, 7ans F892?G. @llgemeine !taatslehre. 0nz=klop\die der 7e%hts> und
!taats9issens%ha$ten. Sv. 2:. 2erlin.
Kelsen, 7ans F89<?G. General Theor= o$ ;a9 and !tate. .a"bridge.
Keo%ane, >ober! L. F200:G. DPoli!i-al '&!%ori! af!er An!erven!ions# Brada!ions
in Sovereign!E. 9# 7ol+grefe, Keff =., Keo%ane, >ober! L. F&r.G.
Cumanitarian Intervention+ 0thi%al- ;egal- and Politi%al ,ilemmas.
.a"bridge, 2H?)29I.
Kers!ing, Wolfgang F899HG. 7e%ht- Gere%htigkeit und demokratis%he Tugend.
0rankf&r! na Majni.
Kers!ing, Wolfgang F2000G. D2e,affne!e An!erven!ion als
Mens-%enre-%!ss-%&!+E. 9# Merkel, >ein%ard F&r.G. ,er 2osovo>2rieg
und das DRlkerre%ht. 0rankf&r! na Majni, 8IH)2:8.
Keven%Wrs!er, Pa&l F8939G. ,as politis%he !=stem .apans. KWln i Lpladen.
Ki", 2&ng)Kook F899IG. DKoreaVs .risis of S&--essE. 9# 4ia"ond, =arr,
Pla!!ner, Mar- 0. F&r.G. ,emo%ra%= in 0ast @sia. 2al!i"ore, 88:)8::.
Ki", .%ong =i" i dr. F8998G. D5le-!oral Ss!e"s and !%e 4o"inan-e of
Bovern"en! Par! in Korean Poli!i-sE. 9# KPS' F&r.G. The !e%ond
International Bon$eren%e o$ the 2orean Politi%al !%ien%e @sso%iation-
.ul= '>N- 1FF1- 7eport+ 2orean Politi%s in the Bhallenging Glo"al
:rder. Seo&l, :??):I:.
Ki", 7&n Woo, $%o"sen, Soeren >isbjerg F8998G. D(o!er Mobili! in !%e
Korean Na!ional 'sse"bl 5le-!ions, 89I?)89IIE. 9# KPS' F&r.G. The
!e%ond International Bon$eren%e o$ the 2orean Politi%al !%ien%e
@sso%iation- .ul= '>N- 1FF1- 7eport+ 2orean Politi%s in the
Bhallenging Glo"al :rder. Seo&l, <<:)<H?.
Ki", K,an S. F899HG. D0ro" Neo)Mer-an!ilis" !o Blobalis"# $%e .%anging
>ole of !%e S!a!e and So&!% KoreaVs 5-ono"i- Pro,essE. 9# 2erger,
Mark $., 2orer, 4o&glas '. F&r.G. The 7ise o$ 0ast @sia+ Briti%al
Disions o$ the Pa%i$i% Bentur=. =ondon i Ne, rork, I2)803.
Ki", Kong 4ong F8998G. DSo-io-&l!&ral 4evelop"en!s in !%e >ep&bli- of
KoreaE. 9# >obinson, $%o"as W. F&r.G. ,emo%ra%= and ,evelopment
<<?
in 0ast @sia+ Tai9an- !outh 2orea- and the Philippines. =an%a" i
=ondon, 8:H)8??.
King, 4aniel 5. F8993G. D$%ailand in 899?# Lpen So-ie!, 4na"i- 5-ono",
$ro&bled Poli!i-sE. @sian !urve=. F:3G 2# 8:?)8<8.
King, 4aniel 5. F899HG. D$%ailand in 8993# 5-ono"i- Slo,do,n .lo&ds rearE.
@sian !urve=. F:HG 2# 830)833.
Kinsella, 4avid F200?G. DNo >es! for !%e 4e"o-ra!i- Pea-eE. @meri%an
Politi%al !%ien%e 7evie9. F99G :# <?:)<?I.
Ki!s-%el!, 7erber! F8992G. D$%e 0or"a!ion of Par! Ss!e"s in 5as! .en!ral
5&ropeE. Politi%s and !o%iet=. F20G 8# H)?2.
Ki!s-%el!, 7erber! F899?G. D4ie 5n!,i-kl&ng pos!)so+ialis!is-%er
Par!eienss!e"e# (erglei-%ende Perspek!ivenE. 9# Woll"ann, 7ell"&!,
Wiesen!%al, 7el"&!, 2Wnker, 0rank F&r.G. Trans$ormation sozialistis%her
Gesells%ha$ten+ @m 0nde des @n$angs. Lpladen# Wes!de&!s-%er (erlag,
<H?)?0?.
Ki!s-%el!, 7erber!, Mansfeldov^, Zdenka, Marko,ski, >adosla,, $Yka, B^bor
F8999G. Post>Bommunist Part= !=stems+ Bompetition- 7epresentation-
and Intra>Part= Booperation. .a"bridge, Ne, rork i Melbo&rne.
Klein, 7arald F89I:G. ,ie Ideologie der peruanis%hen 7evolution. S!&!!gar!.
KleX"ann, .ris!op% F89I3G. ,ie doppelte !taatsgr]ndung. ,euts%he
Ges%hi%hte 1F&'>1F''. 2onn F<. i+d.G.
Klinge"ann, 7ans)4ie!er, Neid%ard!, 0ried%el" F&r.G F2000G. Zur Zukun$t der
,emokratie. Ceraus$orderungen im Zeitalter der ,emokratisierung-
EZ8>.ahr"u%h GGG. 2erlin.
Klinge"ann, 7ans)4ie!er, 0&-%s, 4ie!er, Zielonka, Kan F&r.G F2003G.
,emo%ra%= and Politi%al Bulture in 0astern 0urope. 'bingdon i Ne,
rork.
Knabe, 7&ber!&s F8990G. DPoli!is-%e Lpposi!ion in der 44>E. @us Politik und
Zeitges%hi%hte. 8)2# 28):2.
Kna-k, S!eve, >a%"an, '"in&r F200<G. D4onor 0rag"en!a!ion and
2&rea&-ra!i- |&ali! in 'id >e-ipien!sE. .ournal o$ ,evelopment
0%onomi%s. FI:G 8# 8H3N89H.
Kneip, Sas-%a F2003G. D4e"okra!iei""anen!e Bren+en der
(erfass&ngsgeri-%!sbarkei!E. 9# 2e-ker, Mi-%ael, Zi""erling, >&!%
F&r.G. Politik und 7e%ht. PD!>!onderhe$t #)JGG). Wiesbaden, 2?9)2I8.
Kne&er, Marianne >. F2003G. ,ie 0urop\is%he Union als e<terner @kteur "ei
,emokratisierungen. !]d> und :steuropa im Derglei%h F%abili!a-ijski
radG.
Kne&er, Marianne F200IG. D5P!erne 0ak!oren der 4e"okra!isier&ng N +&"
S!and der 0ors-%&ngE. 9# 5rd"ann, Bero, Kne&er, Marianne F&r.G.
0<terne *aktoren der ,emokratisierung. 2aden)2aden# No"os, 9N:?.
Knoblo-%, KWrn F2002G. ,e$ekte ,emokratie oder keine5 ,as politis%he !=stem
7usslands. M*ns!er.
Koll"orgen, >aj F8993G. DS-%Wne '&ssi-%!enM 5ine Kri!ik in!egra!iver
$ransfor"a!ions!%eorienE. 9# Koll"orgen, >aj, >eiXig, >olf, WeiX,
<<3
Ko%annes F&r.G. !ozialer Eandel und @kteure in :stdeuts%hland.
Lpladen, 2I8)::8.
Koll"orgen, >aj F200<G. DZ,ei konk&rrierende 4is+iplinenM
5n!,i-kl&ngsso+iologie &nd $ransfor"a!ionsfors-%&ngE. 8erliner
,e"atte Initial. F8?G :# 2<)<0.
Kwrws\ni, 'ndr^s F899HG. D4as Par!eienss!e" 9ngarnsE. 9# Seger!, 4ie!er,
S!Wss, >i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G. Parteiens=steme in
postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas. Lpladen, 8?H)8I0.
Kwrws\ni, 'ndr^s, 0odor, B^bor B. F200<G. D4as poli!is-%e Ss!e" 9ngarnsE.
9# As"ar, Wolfgang F&r.G. ,ie politis%hen !=steme :steuropas.
Lpladen F2. i+d.G, :2:):H2.
KWs!er, Ma!%ias F2002G. Denezuela. (erkmale und Ursa%hen einer de$ekten
,emokratie in ;ateinamerika. 7eidelberg FMagis!arski radG.
Kraa!+, S&sanne, S!einsdorff, Silvia von F&r.G F2002G. Parlamente und
!=stemtrans$ormation im postsozialistis%hen 0uropa. Lpladen.
Krasner, S!ep%en F200?G. D$%e .ase of S%ared Sovereign!E. .ournal o$
,emo%ra%=. F83G 8# 39)I:.
Kra&s, Pe!er '. F8990G. D5le"en!e einer $%eorie pos!a&!ori!krer
4e"okra!isier&ngspro+esse i" s*de&ropkis-%en Kon!eP!E. Politis%he
Dierteljahress%hri$t. 2# 898)28:.
Kra&s, Pe!er '. F8993aG. Nationalismus und ,emokratie. Wiesbaden.
Kra&s, Pe!er '. F8993bG. DS*de&ropa# 4ie erfolgrei-%e Ans!i!&!ionalisier&ng der
4e"okra!ie &nd i%re gesells-%af!li-%en (ora&sse!+&ngenE. 9# Merkel,
Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard, Seger!, 4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel
. ,ie Institutionalisierung der ,emokratie. Lpladen.
Kra&s, Pe!er '. F8999G. D'sso+ia!ionen &nd An!eressenreprksen!a!ion in ne&en
4e"okra!ienE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard F&r.G.
!=stem9e%hsel &. ,ie 7olle von Der"\nden im Trans$ormationsproze_.
Lpladen, 2:)<<.
Kra&s, Pe!er ', Merkel, Wolfgang F899:G. D4ie =inkspar!eienE. 9# 2erne-ker,
Wal!er =., Seidel, .arlos .ollado F&r.G. ,er e"ergang von der ,iktatur
zur ,emokratie 1FN'>1FI. Lldenbo&rg, 892)288.
Kra&s, Pe!er '., Merkel, Wolfgang F899IG. D4ie Konsolidier&ng der
4e"okra!ie in Spanien na-% 0ran-oE. 9# 2erne-ker, Wal!%er =.,
Le%rlein, Kosef F&r.G. !panien heute. Politik- Eirts%ha$t- 2ultur.
0rankf&r! na Majni, :H)32.
Kreile, Mi-%ael F89I?G. Ge9erks%ha$ten und @r"eits"eziehungen in Italien
?1F)I>1FIA. 0rankf&r! na Majni.
Krenneri-%, Mi-%ael F8992G. DNi-arag&aE. 9# No%len, 4ie!er, N&s-%eler, 0ran+
F&r.G. Cand"u%h der ,ritten Eelt. (ittelamerika und 2ari"ik. Sv. :.
2onn, 20:)2:3.
Krenneri-%, Mi-%ael F8993G. Eahlen und @ntiregimekriege in Zentralamerika.
Lpladen.
Krenneri-%, Mi-%ael F200:G. D4er Ka"pf gegen die Korr&p!ion. Ni-arag&a
na-% de" ers!en >egier&ngsja%r von 5nriQ&e 2olaposE. 8rennpunkt
;ateinamerika 08)0:. Ans!i!&! f*r Aberoa"erika)K&nde. 7a"b&rg.
<<H
Kre&+er, Pe!er F2000G. Politik der Ge9alt Ge9alt in der Politik+ Indonesien.
Cessis%he !ti$tung *riedens> und 2on$likt$ors%hung- C!*2>7eport &.
0rankf&r! na Majni.
Kri-k&s, >i-%ard K. F899HG. D4e"o-ra!i+a!ion in =i!%&aniaE. 9# Karen 4a,is%a,
Parro!!, 2r&-e F&r.G. The Bonsolidation o$ ,emo%ra%= in 0ast>Bentral
0urope. .a"bridge, 290):::.
Kris-%, Ni-o F200<G. D'"erikanis-%e 7ege"onie &nd liberale >evol&!ion i"
(Wlkerre-%!E. ,er !taat. <:# 23H)29H.
Kris!iadi, K. F8999G. D$%e 0&!&re >ole of '2>A in Poli!i-sE. 9# 0orres!er, Beoff
F&r.G. Post>!oeharto Indonesia+ 7ene9al or Bhaos5. Singap&r i =eiden,
<I)?9.
Kri!+, Neil K. F&r.G F899?G. Transitional .usti%e. Co9 0merging ,emo%ra%ies
7e%kon 9ith *ormer 7egimes. Dolume II+ Bountr= !tudies. Was%ing!on,
4..
Kronberg, K&lia F2003G. Zielsetzungen und !trategien der ,emokratie$Rrderung
der U!@ und ,euts%hland. 7eidelberg.
Kr&",iede, 7einri-% W. F200<G. D4ie -%ilenis-%e >egi"e!ransfor"a!ion i"
>*-kbli-kE. 9# A"b&s-%, Pe!er, Messner, 4irk, Nol!e, 4e!lef F&r.G. Bhile
heute. Politik- Eirts%ha$t- 2ultur. 0rankf&r! na Majni, 2?:)2H:.
K&n+, 7ildegard Maria F899?G. Don (ar%os zu @Muino+ ,er (a%ht9e%hsel au$
den Philippinen und die 2atholis%he 2ir%he. 7a"b&rg.
K&roe, Ka-ek F8998G. An!ervie, in die Tageszeitung F!a+G od 8?. o;&jka 8998.
K&r!an, Sandor F899IG. DBe,erks-%af!en &nd $ripar!is"&s i"
os!"i!!ele&ropkis-%en Ss!e",e-%selE. 9# Merkel, Wolfgang,
Sands-%neiderO 5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel &+ Der"\nde im
Trans$ormationsproze_. Lpladen, 88?)8:3.
K&r&villa, Saros% F8993G. D=inkages be!,een And&!riali+a!ions S!ra!egies and
And&s!rial >ela!ions S 7&"an >esso&r-e Poli-ies# Singapore, Malasia,
!%e P%ilippines, and AndiaE. Industrial and ;a"or 7elations 7evie9. F<9G
<# 3:?)3?H.
=aakso, Markk&, $aagepera, >ein F89H9G. D5ffe-!ive N&"ber of Par!ies. '
Meas&re ,i!% 'ppli-a!ions !o Wes!ern 5&ropeE. Bomparative Politi%al
!tudies. F82G 8# :)2H.
=and\, .arl 7. F893?G. ;eaders- *a%tions and Parties+ The !tru%ture o$
Philippine Politi%s. Ne, 7aven.
=and\, .arl 7. F2008G. D$%e >e!&rn of aPeople Po,erV in !%e P%ilippinesE.
.ournal o$ ,emo%ra%=. F82G 2# II)80:.
=ane, Kan)5rik, 5rsson, Svan!e L. F89IHG. Politi%s and !o%iet= in Eestern
0urope. =ondon.
=ane, MaP F8990G. The Ur"an (ass (ovement in the Philippines- 1FI#>1FIN.
.anberra i Singap&r.
=aPalo"bara, Kosep% F89IIG. ,ie Italiener oder ,emokratie als ;e"enskunst.
4ar"s!ad!.
=asars, Wolfgang F8992G. D>*-kke%r +&r (erfass&ng, >efor" der (erfass&ng
oder 5rlaX einer ne&en (erfass&ngM 5in Z,is-%enberi-%! *ber die
<<I
de"okra!is-%e >efor" i" na!ional)-%inesis-%en (erfass&ngsre-%!E.
Der$assung und 7e%ht in e"ersee. F2G# 88?)8?:.
=a!inobarY"e!ro F200<G. In$orme ` 7esumen ;atino"arKmetro GG&. Una
dZ%ada de medi%iones. San!iago de .%ile
F%!!p#SS,,,.la!inobaro"e!ro.orgS9ploadSAnfor"e =2200<0inal.pdfO
28.02.200?G.
=a&!%, 7ans)Koa-%i" F8998G. (e<iko z9is%hen traditioneller Cerrs%ha$t und
(odernisierung. M*ns!er.
=a&!%, 7ans)Koa-%i" F899?G. D'&!ori!kre vers&s !o!ali!kre >egi"eE. 9# No%len,
4ie!er F&r.G. ;e<ikon der Politik- sv. 1+ Politis%he Theorien. M*n-%en,
2H):2.
=a&!%, 7ans)Koa-%i" F8993G. DNeokorpora!is"&s en vog&eM Neoliberalis"&s
&nd 'rbei!sbe+ie%&ngen in MePikoE. 9# 4o"bois, >ainer, A"b&s-%,
Pe!er, =a&!%, 7ans)Koa-%i", $%ier, Pe!er F&r.G. Neoli"eralismus und
@r"eits"eziehungen in ;ateinamerika. 0rankf&r! na Majni, :02):8I.
=a&!%, 7ans)Koa-%i" F899HG. D4rei 4i"ensionen der 4e"okra!ie &nd das
Kon+ep! einer defek!en 4e"okra!ieE. 9# Pi-kel, Ber!, Pi-kel, S&sanne,
Ka-obs, KWrg F&r.G. ,emokratie 0nt9i%klungs$ormen und
0rs%heinungs"ilder im interkulturellen Derglei%h. 0rankf&r! na Ldri,
::)?<.
=a&!%, 7ans)Koa-%i" F8999G. DS!ra!egis-%e, reflePive &nd a"bivalen!e
Zivilgesells-%af!en# 5in (ors-%lag +&r $pologie von
Zivilgesells-%af!en i" Ss!e",e-%selE. 9# Zinne-ker, 7eidr&n F&r.G.
Unvollendete ,emokratisierung in Ni%htmarktRkonomien. '"s!erda",
9?)820.
=a&!%, 7ans)Koa-%i" F2008G. D>e-%!ss!aa!, >e-%!sss!e"e &nd 4e"okra!ieE. 9#
2e-ker, Mi-%ael, =a&!%, 7ans)Koa-%i", Pi-kel, Ber! F&r.G. 7e%htsstaat
und ,emokratie. Wiesbaden, 28)<<.
=a&!%, 7ans)Koa-%i" F2002G. D4ie e"piris-%e Mess&ng de"okra!is-%er
Bra&+onen# 4as Proble" der S-%,ellen,er!bes!i""&ngE. 9# 2endel,
Pe!ra, .roissan!, '&rel, >*b, 0riedber! W. F&r.G. ,emokratie und
!taatli%hkeit. !=stem9e%hsel z9is%hen !taatsre$orm und !taatskollaps.
Lpladen, 889)8:I.
=a&!%, 7ans)Koa-%i" F200<G. ,emokratie und ,emokratiemessung. 0ine
konzeptionelle Grundlegung $]r den interkulturellen 8erei%h.
Wiesbaden.
=a&!%, 7ans)Koa-%i", Wagner, .%ris!op% F899:G. ,ie me<ikanis%hen
Pr\sidents%ha$ts9ahlen 1FII- ,okumente und (aterialien Nr. 1I.
Ans!i!&! f*r Poli!ik,issens-%af! der Ko%annes)B&!enberg 9niversi!k!
Main+. Main+.
=a&!%, 7ans)Koa-%i"O 7orn, 7ans)>&dolf F899?G. (e<iko im Eandel. 8ilanz
und Perspektiven in Politik- Eirts%ha$t- Gesells%ha$t und 2ultur.
0rankf&r! na Majni.
=a&!%, 7ans)Koa-%i", Pi-kel, Ber! F200IG. D4iff&sion der 4e"okra!ie N
$ransfer eines erfolgrei-%en ModellsME. 9# 5rd"ann, Bero, Kne&er,
<<9
Marianne F&r.G. 0<terne *aktoren der ,emokratisierung. 2aden)2aden#
No"os, :HNH<.
=ee, 5&n K&ng F899:G. D'&!ori!kre 7errs-%af! &nd ,ir!s-%af!li-%e 5n!,i-kl&ng
in S*dkorea# >*-kbli-k &nd '&sbli-kE. Internationales @sien$orum.
F2<G 8)2# H?)90.
=ee, K&n%an, S%in, 4o% .%&ll F200:G. D4ivergen! Pa!%s of 4e"o-ra!i+a!ion in
'sia and 0or"er .o""&nis! 5&ropeE. 2orea :"server. F:<G 8# 8<?)
8H2.
=ee, Man,oo F8990G. The :d=sse= o$ 2orean ,emo%ra%=+ 2orean Politi%s-
1FIN>1FFG. Ne, rork.
=egg, Kei!% >. F8939G. Politi%s in (odern Gree%e. S!anford.
=e%"br&-%, Ber%ard, S-%"i!!er, P%ilippe .. F89I2G. Patterns o$ Borporatist
Poli%=>(aking. 2everl 7illsS=ondon.
=e"ke, .%ris!iane F899HG. DPro!es!ver%al!en in $ransfor"a!ions)
Besells-%af!enE. Politis%he Dierteljahress%hri$t. 8# ?0)HI.
=eng, S%ao)-%&an, =in, .%eng)i F899:G. DPoli!i-al .%ange on $ai,an#
$ransi!ion !o 4e"o-ra-ME. The Bhina Wuarterl=. F8:3G# I0?)I:9.
=epsi&s, M. >ainer F89HIG. D0ro" 0rag"en!ed Par! 4e"o-ra- !o
Bovern"en! b 5"ergen- 4e-ree and Na!ional So-ialis! $akeover#
Ber"anE. 9# =in+, K&an K., S!epan, 'lfred F&r.G. The 8reakdo9n o$
,emo%rati% 7egimes. 2al!i"ore, :<)H9.
=epsi&s, M. >ainer F89I2G. DNa!ion &nd Na!ionalis"&s in 4e&!s-%landE. 9#
Winkler, 7einri-% '&g&s! F&r.G. Nationalismus in der Eelt von heute.
BW!!ingen, 82)2H.
=ep!in, Ber! F89I0G. ,euts%he Eirts%ha$t na%h 1F&'. Lpladen.
=evine, 4aniel F89HIG. D(ene+&ela sin-e 89?I# $%e .onsolida!ion of
4e"o-ra!i- Poli!i-sE. 9# =in+, K&an K., S!epan, 'lfred F&r.G. The
8reakdo9n o$ ,emo%rati% 7egimes. 2al!i"ore, I2)809.
=evine, 4aniel F89I9G. D(ene+&ela# $%e Na!&re, S-ope, and Prospe-!s of
4e"o-ra-E. 4ia"ond, =arr, =in+, K&an K, =ipse!, Se"o&r Mar!in
F&r.G. ,emo%ra%= in ,eveloping Bountries. Dol. &+ ;atin @meri%a.
2o&lder, .L, 2<H)2I9.
=evine, 4aniel, .risp, 2rian F8999G. D(ene+&ela# $%e .%ara-!er, .risis, and
Posible 0&!&re of 4e"o-ra-E. 9# 4ia"ond, =arr, 7ar!ln, Kona!%an
7ar!lnO =in+, K&an K., =ipse!, Se"o&r Mar!in F&r.G. ,emo%ra%= in
,eveloping Bountries. ;atin @meri%a. 2o&lder, .L, :3H)<2I.
=evi!sk, S!even F2000G. D$%e aNor"ali+a!ionV of 'rgen!ine Poli!i-sE. .ournal
o$ ,emo%ra%=. F88G 2# ?3)39.
=evi!sk, S!even F200?G. D4e"o-ra!i- S&rvival a"ids! 5-ono"i- 0ail&reE. 9#
7agopianO 0ran-es, Main,aring, S-o!! F&r.G. The Third Eave o$
,emo%ratization in ;atin @meri%a+ @dvan%es and !et"a%ks. .a"bridge,
3:)I9.
=evi!sk, S!even, Wa, =&-an F2002G. D$%e >ise of .o"pe!i!ive
'&!%ori!arianis"E. .ournal o$ ,emo%ra%=. F8:G 2# ?8)3?.
=iddle, >. Willia" F8999G. DAndonesiaVs 4e"o-ra!i- LpeningE. Government
and :pposition. F:<G 8# 9<)883.
<?0
=iddle, >. Willia" F2008G. DAndonesia in 2000. ' S%ak S!ar! for 4e"o-ra-E.
@sian !urve=. F<8G 8# 20I)220.
=ieven, 'na!ol F899<G. The 8alti% 7evolution+ 0stonia- ;atvia- ;ithuania- and
the Path to Independen%e. B&ildford F2. i+d.G.
=ijp%ar!, 'rend F8992G. D4e"o-ra!i+a!ion and .ons!i!&!ional .%oi-es in
.+e-%o)Slovakia, 7&ngar and Poland 89I9)98E. .ournal o$
Theoreti%al Politi%s. F:G <# 20H)2::.
=ijp%ar!, 'rend F8999G. Patterns o$ ,emo%ra%= Government *orms and
Per$orman%e in Thirt=>si< Bountries. Ne, 7aven i =ondon.
=ijp%ar!, 'rend, Brof"an, 2ernard N. F&r.G F89I<G. Bhoosing an 0le%toral
!=stem+ Issues and @lternatives. Wes!por!, .$# Breen,ood P&b Bro&p.
=ik%i!, 4%iravegin F8992G. ,emi>,emo%ra%=+ The 0volution o$ the Thai
Politi%al !=stem. Singap&r.
=ill, >&dolf F89I3G. Ges%hi%hte Italiens. 4ar"s!ad! F2. i+d.G.
=i", Kong 7oon F8993G. D.ons!i!&!ion)Making of 9nified Korea# 'n
Ans!i!&!ional 'nalsis ,i!% Spe-ial >eferen-e !o !%e =egisla!ive
Pro-essE. 9# Song, Sang)7&n F&r.G. 2orean ;a9 in the Glo"al
0%onom=. Seo&l, 2<<)2H9.
=i", Kong 7oon F899IG. DParla"en!aris-%e Kon!rolle &nd ybersi-%! *ber die
5Pek&!ive ,k%rend der ne&en >egier&ngE. 2orean .ournal o$
;egislative !tudies. F8G# 2I)?< Fna korejsko"eG.
=in, $se)"in, .%&, r&n)%an, 7ini-%, Melvin K. F8993G. D.onfli-! 4ispla-e"en!
and >egi"e $ransi!ion in $ai,an# ' Spa!ial 'nalsisE. Eorld Politi%s.
F<IG <# <?:)<I2.
=inan!&d, Ko%n =. F899IG. DW%i!%er B&ns, Boons, and BoldM $%e 4e-line of
0a-!ional 5le-!ion (iolen-e in !%e P%ilippinesE. Bontemporar=
!outheast @sia. F20G :# 29I):89.
=indner, >ainer F899HG. DPrksidialdik!a!&r in WeiXr&Xland. Wir!s-%af!, Poli!ik
&nd Besells-%af! &n!er =&kas-%enkaE. :steuropa. F80G 88# 80:I)80?2.
=in+, K&an K. F89H?G. D$o!ali!arian and '&!%ori!arian >egi"esE. 9# Breens!ein,
0red, Polsb, Nelson F&r.G. Cand"ook o$ Politi%al !%ien%e- 8d. #+
(a%ropoliti%al Theor=. >eading, M', 8H?)<88.
=in+, K&an K. F89HIaG. The 8reakdo9n o$ ,emo%rati% 7egimes. Brisis
8reakdo9n and 7eeMuili"ration. 2al!i"ore i =ondon.
=in+, K&an K. F89HIbG. D0ro" Brea! 7opes !o .ivil War# $%e 2reakdo,n of
4e"o-ra- in SpainE. 9# =in+, K&an K., S!epan, 'lfred F&r.G. The
8reakdo9n o$ ,emo%rati% 7egimes. 2al!i"ore, 8<2)28?.
=in+, K&an K. F89I?G. D'&!ori!kre >egi"eE. 9# No%len, 4ie!er F&r.G. Pipers
ERrter"u%h zur Politik- sv. 1. M*n-%en, 32)3?.
=in+, K&an K. F89IIG. D=egi!i"a- of 4e"o-ra- and !%e So-io)5-ono"i-
Ss!e"E. 9# 4ogan, Ma!!ei F&r.G. Bomparing Pluralist ,emo%ra%ies.
2o&lder, .L, 3?)88:.
=in+, K&an K. F8990G. D$%e (ir!&es of Parla"en!aris"E. .ournal o$ ,emo%ra%=.
F8G 8# I<)98.
=in+, K&an K. F8998G. D'&!ori!kre Ss!e"eE. 9# No%len, 4ie!er F&r.G.
ERrter"u%h !taat und Politik. M*n-%en, :H?):I.
<?8
=in+, K&an K. F2000G. Totalit\re und autorit\re 7egime- Potsdamer Te<t"]%her
&. 2erlin.
=in+, K&an, S!epan, 'lfred F&r.G F89HIG. The 8reakdo9n o$ ,emo%rati% 7egimes.
2al!i"ore.
=in+, K&an K., (alen+&ela, 'r!&ro F&r.G F899<G. The *ailure o$ Presidential
,emo%ra%=. 2al!i"ore.
=in+, K&an K., S!epan, 'lfred F8993G. Pro"lems o$ ,emo%rati% Transition and
Bonsolidation+ !outhern 0urope- !outh @meri%a and Post>Bommunist
0urope. 2al!i"ore.
=ipse!, Se"o&r Mar!in F89?9G. DSo"e So-ial >eQ&isi!es of 4e"o-ra-#
5-ono"i- 4evelop"en! and Poli!i-al =egi!i"a-E. @meri%an Politi%al
!%ien%e 7evie9. ?:# 39)80?O Ponovno !iskano &# =ipse!, Se"o&r
Mar!in F89I0G. Politi%al (an. 2al!i"ore, <?9)<H3.
=ipse!, Se"o&r Mar!in F89I8G. Politi%al (an. The !o%ial 8asis o$ Politi%s,
2al!i"ore Fproireno i+d.G.
=ipse!, Se"o&r Mar!in F899<G. D$%e So-ial >eQ&isi!es of 4e"o-ra-
>evisi!edE. @meri%an !o%iologi%al 7evie9. ?9# 8)22.
=ipse!, Se"o&r Mar!in, >okkan, S!ein F893HG. Part= !=stems and Doter
@lignments. Ne, rork.
=ipse!, Se"o&r Mar!in, Seong, K&ng)>&ng, $orres, Ko%n .. F899:G. D'
.o"para!ive 'nalsis of !%e So-ial >eQ&isi!es of 4e"o-ra-E.
International .ournal !%ien%e. F<?G 2# 8??)8H3.
=i&, A)-%o& F8999G. D$%e 4evelop"en! of !%e Lpposi!ionE. 9# $sang, S!eve,
$ien, 7&ng)"ao F&r.G. ,emo%ratization in Tia9an+ Impli%ations $or
Bhina. 7o&nd"ills i =ondon, 3H)I?.
=o, .%i%)-%eng F2008G. D$ai,an# $%e >e"aining .%allengesE. 9# 'lagappa,
M&!%ia% F&r.G. Boer%ion and Governan%e. The ,e%lining Politi%al 7ole
o$ the (ilitar= in @sia. S!anford, 8<:)838.
=o, S%i&)7ing F8992G. D$ai,an 2&siness People, An!elle-!&als, and
4e"o-ra!i+a!ionE. Pa%i$i% 7evie9. F?G <# :I2):I9.
=oae+a, Soledad F8999G. 0l Partido @%%iKn Na%ional+ la larga mar%ha 1FF#>
1FF&. :posi%iKn leal = partido de protesta. M\Pi-o 4.0.
=o-ke, Ko%n F89H<g83I9hG. e"er die 7egierung. S!&!!gar!.
=oe,ens!ein, Karl F8939G. Der$assungslehre. $*bingen F2. i+d.G.
=oe,ens!ein, Karl F2000G. Der$assungslehre. $*bingen F<. i+d.G.
=o%"ann, 9lri-% F89I9G. D=egi!i"a!ion &nd (erfass&ng in der 44>E. 9#
Weidenfeld, Werner, Zi""er"ann, 7ar!"&! F&r.G. ,euts%hland
Cand"u%h. 0ine doppelte 8ilanz 1F&F>1FIF. 2onn.
=Ype+ Por!illo, 5rnes!o F2000G. D=a poli-la en M\Pi-o# f&n-iYn poll!i-a
refor"aE. ,iSlogo = ,e"ate. 82# 8HH)28:.
=Ype+)'llYn, Sergio, 0iP)0ierro, 7\-!or F2000G. DV$an -er-a, !an lejosV.
5s!ado de dere-%o -a"bio j&rldi-o en M\Pi-o F89H0)8999GE. 8oletUn
(e<i%ano de ,ere%ho Bomparado. F::G 9H enero)abril# 8??)23H.
=oren+, 's!rid F899IG. DNeo)ins!i!&!ionalis!is-%e 'nsk!+e als 'nalse"odell.
5inige 2e!ra-%!&ngen +&" kons!i!&!ionellen Wandel in 2elar&s sei!
8998E. 9# Segbers, Kla&s F&r.G. Trans$ormationstheorien konkret+
<?2
Eandel in der Ukraine- 8elarus und 7u_land. @r"eitspapier des
:steuropa>Instituts. 2erlin, 8H)22.
=o!%, Wilfried F8990G. ,er Eeg na%h 0uropa. BW!!ingen.
=ove"an, 2rian F899<G. DVPro!e-!ed 4e"o-ra-iesV and Mili!ar B&ardians%ip#
Poli!i-al $ransi!ions in =a!in '"eri-a, 89HI)899:E. .ournal o$
Interameri%an !tudies and Eorld @$$airs. F:3G 2# 80?)8I9.
=*, ra)li F8998G. DPoli!i-al Moderni+a!ion in !%e >L.E. 9# Mers, >ober! F&r.G#
T9o !o%ieties in :pposition. 'r"onk i =ondon, 888)823.
=&-ena, Man&el de F89H3G. @ 0volu%ao do !istema Borporativo Portugues.
=isabon.
=&-%!er%and!, L!!o F8993G. DPrksiden!ialis"&s in den B9S)S!aa!enE. 9#
=&-%!er%and, L!!o F&r.G. Neue 7egierungss=steme in :steuropa und der
GU!. 2erlin, 22:)2H?.
=&%"ann, Niklas F89I<G. gkologis%he 2ommunikation. Lpladen.
=&%"ann, Niklas F89I3G. !oziale !=steme. 0rankf&r! na Majni.
=&ja"bio, 'lonso F2000G. 0l poder %ompartido. Un ensa=o so"re la
demo%ratiza%iKn en (Z<i%o. M\Pi-o.
=&ja"bio, 'lonso F2008G. D'diYs a la eP-ep-ionalidad# r\gi"en presiden-ial
gobierno dividido en M\Pi-oE. 9# =an+aro, Korge F&r.G. Tipos de
presiden%ialismo = %oali%iones polUti%as en @mZri%a ;atina. 2&enos
'ires, 2?8)2I2.
=&kas%&k, 'lePander F899HG. DAn!ervie, ,i!% Mik%ail .%&dako&, for"er
K&s!i-e of !%e 2elar&sian .ons!i!&!ional .o&r!E. 0ast 0uropean
Bonstitutional 7evie9. 8# 3:)3?.
=&kes, S!ep%en F8990G. D4ie Prin+ipien von 89I9E. Neue Gesells%ha$t J
*rank$urter Ce$te. ?# <:I)<<I.
=n-%, Ni-ol^s F8999G. Una tragedia sin hZroes. ;a derrata de los partidos = el
origen de los independientes- Peru 1FIG>1FF. =i"a.
Ma-%iavelli, Ni--olo F893IG. ,er *]rst. S!&!!gar!.
Mader!%aner, Wolfgang F899?G. D=egi!i"a!ions"&s!er des '&s!rofas-%is"&sE.
9# Saage, >i-%ard F&r.G. ,as !%heitern diktatoris%her
;egitimationsmuster und die Zukun$ts$\higkeit der ,emokratie. 2erlin,
8?9)8H9.
Mai%old, B*n!%er F200:G. DV.o%abi!a!ionV ^ la MePi-anaM 4ie Z,is-%en,a%len
vo" 3. K&li &nd i%re 0olgen N eine 7alb+ei!bilan+ der >egier&ng 0oPE.
8rennpunkt ;ateinamerika 8<. Ans!i!&! f*r Aberoa"erikak&nde.
7a"b&rg.
Mair, S!efan F2000G. DBer"ans S!if!&ngen and 4e"o-ra- 'ssis!an-e#
.o"para!ive 'dvan!ages and Ne, .%allengesE. 9# 2&rnell, Pe!er F&r.G.
,emo%ra%= @ssistan%e. International Booperation $or ,emo%ratization.
=ondon# 0rank .ass, 82I)8<9.
Majoros, 0eren- F8990G. fnderung der ungaris%hen !taats> und
Der$assungsordnung. ,io II. 8eri%hte des 8undesinstituts $]r
ost9issens%ha$tli%he und internationale !tudien N.
Malle, Mi-%ael F2000G. D2eond 4e"o-ra!i- 5le-!ions# Andonesia 5"barks on
a Pro!ra-!ed $ransi!ionE. ,emo%ratization. FHG :# 8?:)8I0.
<?:
Malle, Mi-%ael F2002G. DAndonesia in 2008. >es!oring S!abili! in Kakar!aE.
@sian !urve=. F<2G 8# 82<)8:2.
Malov^, 4arina, 7a&g%!on, $i" F2002G. DParlia"en! and Ss!e" .%ange in
SlovakiaE. 9# Kraa!+, S&sanne, S!einsdorff, Siliva von F&r.G. Parlamente
und !=stemtrans$ormation im postsozialistis%hen 0uropa. Lpladen, 82H)
8<<.
Mango!!, Ber%ard F2002G. Zur ,emokratisierung 7usslands. !v. 1+ 7ussland als
de$ekte ,emokratie. 2aden)2aden.
Mann, Mi-%ael F899:G. The !truggle "et9een @uthoritarian 7ightism and
,emo%ra%=- 1FG>1FN'. Ans!i!&!o K&an Mar-% de 5s!&dios e
Anves!iga-iones, Working Papers 899:S<?. Madrid.
Mansfeldov^, Zdenka F899IG. DZivilgesells-%af! in der $s-%e-%is-%en &nd
Slo,akis-%en >ep&blikE. @us Politik und Zeitges%hi%hte. 3)H# 8:)20.
Mansfeldov^, Zdenka F2002G. D4as !s-%e-%is-%e Parla"en! i" Zei-%en
all"k%li-%er S!abilisier&ngE. 9# Kraa!+, S&sanne, S!einsdorff, Siliva von
F&r.G. Parlamente und !=stemtrans$ormation im postsozialistis%hen
0uropa. Lpladen, 888)823.
Mansfeldov^, Zdenka F2003G. D$%e .+e-% >ep&bli-# .ri!i-al 4e"o-ra!s and !%e
Persis!en-e of 4e"o-ra!i- (al&esE. 9# Klinge"ann, 7ans)4ie!er,
0&-%s, 4ie!er, Zielonka, Kan F&r.G. ,emo%ra%= and Politi%al Bulture in
0astern 0urope. 'bingdon i Ne, rork, 808)88I.
Mansfield, 5d,ard 4., Peve%o&se, Kon F2003G. D4e"o-ra!i+a!ion and
An!erna!ional Lrgani+a!ionsE. International :rganization. F30G 8# 8:H)
83H.
Mansfield, 5d,ard 4., Snder, Ka-k F899?G. D4e"o-ra!i+a!ion and !%e 4anger
of WarE. International !e%urit=. F20G 8# ?):I.
Mansfield, 5d,ard 4., Snder, Ka-k F2002G. D4e"o-ra!i- $ransi!ions,
Ans!i!&!ional S!reng!%, and WarE. International :rganization. F?3G 2#
29H)2:H.
Mansfield, 5d,ard 4., Snder, Ka-k F200?G. 0le%ting to *ight. Eh= 0merging
,emo%ra%ies Go To Ear. .a"bridge i =ondon.
Maravall, Kos\ Maria F899?G. ;os resultados de la demo%ra%ia. Madrid.
Maravall, Kos\ Maria F899HG. 7egimes- Politi%s and (arkets. ,emo%ratization
and 0%onomi% Bhange in !outhern and 0astern 0urope. LPford.
Maravall, Kos\ Marla, San!a"arla, K&li^n F89I3G. DPoli!i-al .%ange in Spain and
!%e Prospe-!s for 4e"o-ra-E. 9# LV4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er,
P%ilippe .., W%i!e%ead, =a&ren-e F&r.G. Transition $rom @uthoritarian
7ule+ !outhern 0urope. 2al!i"ore, H8)80I.
Mar-%, Ka"es B., Llson, Ko%an P. F89I<G. D$%e Ne, Ans!i!&!ionalis"#
Lrgani+a!ional 0a-!ors in Poli!i-al =ifeE. @meri%an Politi%al !%ien%e
7evie9. FHIG# H:I)H<9.
Mars%all, Mon! B., Kaggers, Kei!% F2002G. Polit= ID ,ataset. .ollege Park,
Md., .en!er for An!erna!ional 4evelop"en! and .onfli-! Manage"en!,
9niversi! of Marland.
<?<
Mars%all, Mon! B., Kaggers, Kei!% F200:G. Polit= ID Bountr= 7eports GG#.
%!!p#SS,,,.-id-".&"d.ed&Spoli!S-o&n!rdrepor!sSrepor!.%!"
F4o,nload# 20. K&li 200?G.
Mars%all, Mon! B., Kaggers, Kei!% F2003G. Polit= ID Proje%t. Politi%al 7egime
Bhara%teristi%s and Transitions- 1IGG>GG&.
%!!p#SS,,,.-id-".&"d.ed&Spoli!S F4o,nload# 82. 'pril 2003G.
MarP, Karl F89?HG. ,ie ,euts%he Ideologie- (0E. Sv. :. 2erlin.
Ma!%\e, 9lri-% F89I:G. D4as Be,erks-%af!sss!e" Por!&galsE. 9# >*%le, 7ans,
(een, 7ans)Koa-%i" F&r.G. Ge9erks%ha$ten in den ,emokratien
Eesteuropas. Paderborn, M*n-%en, Z*ri-% i 2e1, 23H):32.
Ma!&s, 'lejandra F8999G. 0l li"ro negro de la justi%ia. San!iago.
Ma&rer, 'ndreas F8993G. Tai9an in den internationalen 8eziehungen.
7a"b&rg.
MaP,ell, Kenne!% F89I3G. D>egi"e Lver!%ro, and !%e Prospe-!s for
4e"o-ra!i- $ransi!ionE. 9# LV4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er, P%ilippe
.., W%i!e%ead, =a&ren-e F&r.G. Transition $rom @uthoritarian 7ule+
!outhern 0urope. 2al!i"ore, 809)8:H.
M-2e!%, Ko%n F8999G. DPoli!i-al 9pda!eE. 9# 0orres!er, Beoff F&r.G. Post>
!oeharto Indonesia+ 7ene9al or Bhaos5. Singap&r i =eiden, 28)::.
M-.argo, 4&n-an F899HG. D$%ailandVs Poli!i-al Par!ies# >eal, '&!%en!i- and
'-!&alE. 9# 7e,ison, Kevin F&r.G. Politi%al Bhange in Thailand+
,emo%ra%= and Parti%ipation. =ondon i Ne, rork, 88<)8:8.
M-.argo, 4&n-an F2002aG. DAn!rod&-!ion# 9nders!anding Poli!i-al >efor" in
$%ailandE. 9# M-.argo, 4&n-an F&r.G. 7e$orming Thai Politi%s.
Kopen%agen, 8)20.
M-.argo, 4&n-an F2002bG. D4e"o-ra- &nder S!ress in $%aksinVs $%ailandE.
.ournal o$ ,emo%ra%=. F8:G :# 882)823.
M-.lin!o-k, .n!%ia F89I9G. D$%e Prospe-!s for 4e"o-ra!i- .onsolida!ion in a
a=eas! =ikelV .ase# Per&E. Bomparative Politi%s. F28G 2# 82H)8<9.
M-.lin!o-k, .n!%ia F899<G. DPresiden!s, Messia%s, and .ons!i!&!ional
2reakdo,ns in Per&E. 9# =in+, K&an K., (alen+&ela, 'r!&ro F&r.G. The
*ailure o$ Presidential ,emo%ra%=. Bomparative Perspe%tives. Sv. 2.
2al!i"ore i =ondon, 2I3):28.
M-.o, Kennifer F8999G. D.%^ve+ and !%e 5nd of aPar!ar-%V in (ene+&elaE,
.ournal o$ ,emo%ra%=. F80G :# 3<)HH.
M-.o, 'lfred W. F2000G. Bloser than 8rothers. (anhood at the Philippine
(ilitar= @%adem=. Ne, 7aven i =ondon.
M-4ono&g%, Pe!er, 2arnes, Sa"&el 7., Pina, 'n!onio =Ype+ F89I3G. D$%e
Bro,!% of 4e"o-ra!i- =egi!i"a- in SpainE. @meri%an Politi%al
!%ien%e 7evie9. FI0G# H:?)H30.
M-Bee, 4o&glas '., K,anok, Ki" F899HG. D.ons!i!&!ions, 5-ono"i- Poli-,
and .i!i+en S&ppor! for 4e"o-ra!i- Ans!i!&!ions# Per& and !%e
P%ilippines in .o"para!ive Perspe-!iveE. Pa%i$i% *o%us. F82G 2# 888)
8:I.
<??
M-=o&g%lin, Sara, Ba!es, S-o!!, 7egre, 7~rvard F8999G. D5vol&!ion in
4e"o-ra-)War 4na"i-sE. .ournal o$ Bon$li%t 7esolution. F<:G 3#
HH8)H92.
Meier, .%ris!ian, Maier, 7ans, Kosselle-k, >ein%ar!, .on+e, Werner F89H2G.
D4e"okra!ieE. 9# 2r&nner, L!!o, .on+e, Werner, Kosselle-k, >ein%ar!
F&r.G. Ges%hi%htli%he Grund"egri$$e. Cistoris%hes ;e<ikon zur politis%h>
sozialen !pra%he in ,euts%hland. Sv. 8. S!&!!gar!, I28)I99.
Merkel, Karl%ein+ F8993G. ,ie ver$assungsge"ende Ge9alt des Dolkes. 2aden)
2aden.
Merkel, >ein%ard F2000G. D4as 5lend der 2es-%*!+!en. >e-%!se!%is-%e
Br&ndlagen &nd Bren+en der sog. 7&"ani!kren An!erven!ion &nd die
(er,erfli-%kei! der N'$L)'k!ion i" Kosovo)KriegE. 9# Merkel,
>ein%ard F&r.G. ,er 2osovo>2rieg und das DRlkerre%ht. 0rankf&r! na
Majni, 33)9I.
Merkel, >ein%ard F200IG. D2asi- Prin-iples of =a, as Nor"a!ive 0o&nda!ions
of, and =i"i!s !o, Mili!ar 5nfor-e"en! of 7&"an >ig%!s 'ross S!a!e
2o&ndariesE. 9# Bri"", Sonja, Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial Issue
o$ ,emo%ratization+ Ear and ,emo%ratization+ ;egalit=- ;egitima%=
and 0$$e%tiveness. F8?G :# <H2)<I3.
Merkel, >ein%ard, Wi!!"ann, >oland F&r.G F8993A. 3Zum 09igen *rieden4 h
Grundlagen- @ktualit\t und @ussi%hten einer Idee von Immanuel 2ant.
0rankf&r! na Majni.
Merkel, Wolfgang F89I<G. DPolarisier&ng oder 4epolarisier&ng. Zen!rif&gali!k!
oder Zen!ripe!ali!k!M 'n"erk&ngen +&r "odell!%eore!is-%en 4isk&ssion
des i!alienis-%en Par!eienss!e"sE. 9# 0al!er, K*rgen W., 0enner,
.%ris!ian, Breven, Mi-%ael $%. F&r.G. Politis%he Eillens"ildung und
Interessenvermittlung. Lpladen, 223)2:3.
Merkel, Wolfgang F89I9G. DSo+ialde"okra!is-%e Poli!ik in einer
pos!kenesianis-%en zraM 4as 2eispiel der so+ialis!is-%en >egier&ng
SpaniensE. Politis%he Dierteljahress%hri$t. F:0G <# 329)3?<.
Merkel, Wolfgang F8990aG. D(o" 5nde der 4ik!a!&ren +&" 2innen"ark! 899:.
Brie-%enland, Por!&gal &nd Spanien a&f de" Weg +&r*-k na-% 5&ropaE.
@us Politik und Zeitges%hi%hte. ?8# :)8<.
Merkel, Wolfgang F8990bG. DWider den M!%os der 9nregierbarkei!. 2ra&-%!
A!alien eine ne&e (erfass&ngME 9# Na"&!%, Mi-%aela F&r.G. (odell
Italien5. S!&!!gar!, 29):H.
Merkel, Wolfgang F8998G. DWar&" bra-% das S54)>egi"e +&sa""enM 4er
{0allV Fder 44>G i" =i-%!e der 4e"okra!isier&ngs!%eorieE. 9# =ieber!,
9lrike, Merkel, Wolfgang F&r.G. ,ie Politik zur deuts%hen 0inheit.
Pro"leme !trategien 2ontroversen. Lpladen, 8H)<9.
Merkel, Wolfgang F899<aG. DA!alien# 4as P%an!o" der {Z,ei!en >ep&blikVE.
!ozial9issens%ha$tli%he In$ormationen F!:EIG. <# 29:):0<.
Merkel, Wolfgang F899<bG. D>es!rik!ionen &nd .%an-en de"okra!is-%er
Konsolidier&ng in pos!ko""&nis!is-%en Besells-%af!en.
Ls!"i!!ele&ropa i" (erglei-%E. 8erliner .ournal $]r !oziologie. <# <3:)
<I<.
<?3
Merkel, Wolfgang F8993aG. DS!r&k!&r oder 'k!e&r, Ss!e" oder 7andl&ng# Bib!
es einen KWnigs,eg in der so+ial,issens-%af!li-%en
$ransfor"a!ionsfors-%&ngE. 9# Merkel, Wolfgang F&r.G. !=stem9e%hsel
1. Theorien- @ns\tze und 2onzeptionen. Lpladen F2. i+d.G, :0:)::2.
Merkel, Wolfgang F8993bG. D$%eorien der $ransfor"a!ion# 4ie de"okra!is-%e
Konsolidier&ng pos!a&!ori!krer Besells-%af!enE. 9# 2e"e, Kla&s von,
Lffe, .la&s F&r.G. Politis%he Theorien in der fra der Trans$ormation-
PD!>!onderhe$t '. Lpladen, :0)?I.
Merkel, Wolfgang F8993-G. DAns!i!&!ionalisier&ng &nd Konsolidier&ng der
4e"okra!ien in Ls!"i!!ele&ropaE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider,
5ber%ard, Seger!, 4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel . ,ie
Institutionalisierung der ,emokratie. Lpladen, H:)882.
Merkel, Wolfgang F899HaG. D4ie >olle von 5li!en &nd Massen bei" ybergang
von a&!okra!is-%en +& de"okra!is-%en 7errs-%af!sss!e"enE. 9#
Wielgo%s, Kan, Wiesen!%al, 7el"&! F&r.G. 0inheit und ,i$$erenz. ,ie
Trans$ormation :stdeuts%hlands in verglei%hender Perspektive. 2erlin,
I):2.
Merkel, Wolfgang F899HbG. DPar!eien &nd Par!eienss!e"e i"
$ransfor"a!ionspro+eX# ein in!erregionaler (erglei-%E. 9# Merkel,
Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel #. Parteien im
Trans$ormationsproze_. Lpladen, ::H):H2.
Merkel, Wolfgang F8999aG. !=stemtrans$ormation. Lpladen.
Merkel, Wolfgang F8999bG. D4efek!e 4e"okra!ienE. 9# Merkel, Wolfgang,
2&s-%, 'ndreas F&r.G. ,emokratie in :st und Eest. *ests%hri$t $]r 2laus
von 8e=me. 0rankf&r! na Majni, :38):I8.
Merkel, Wolfgang F&r.G F2000G. !=sterm9e%hsel. !v. '+ Zivilgesells%ha$t und
Trans$ormation. Lpladen.
Merkel, Wolfgang F2008G. DSo+iale Bere-%!igkei! &nd die >efor" des
So+ials!aa!sE. 9# Brkser, Mar-&s, =a""er!, .%ris!ian, S-%reer, SW%nke
F&r.G. !taat- Nation- ,emokratie- Traditionen und Perspektiven
moderner Gesells%ha$ten ` *ests%hri$t $]r Cans>.]rgen Puhle.
BW!!ingen, HH)9:.
Merkel, Wolfgang F200:aG. ,emokratie in @sien. 0in 2ontinent z9is%hen
,iktatur und ,emokratie. 2onn.
Merkel, Wolfgang F200:bG. D>eligion, 0&nda"en!alis"&s &nd 4e"okra!ieE. 9#
S-%l&-%!er, Wolfgang F&r.G. *undamentalismus- Terrorismus- 2rieg.
Weiler,is!, 38)I?.
Merkel, Wolfgang F200<aG. D$o!ali!kre >egi"esE. 9# 7anna%)'rend!)Ans!i!&!
f*r $o!ali!aris"&sfors-%&ng 4resden F&r.G. Totalitarismus und
,emokratie. Zeits%hri$t $]r Internationale ,iktatur> und
*reiheits$ors%hungJTotalitarianism and ,emo%ra%=. @n International
.ournal !pe%ial !tud= o$ ,i%tatorship and ;i"ert=. 8S2# 8I:)208.
Merkel, Wolfgang F200<bG. D5"bedded and 4efe-!ive 4e"o-ra-iesE. 9#
.roissan!, '&rel, Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial Issue o$
,emo%ratization+ Bonsolidated or ,e$e%tive ,emo%ra%=5 Pro"lems o$
7egime Bhange. F88G ?# ::)?I.
<?H
Merkel, Wolfgang F200?G. DS-%l*sselseQ&en+en der $ransfor"a!ionE. 9#
2er!els"ann S!if!&ng F&r.G. 8ertelsmann Trans$ormation Inde< GG) `
@u$ dem Eeg zur markt9irts%ha$tli%hen ,emokratie. B*!erslo%, 33)I2.
Merkel, Wolfgang F200HaG. D4ik!a!&rE. 9# 0&-%s, 4ie!er, >oller, 5del!ra&d
F&r.G. ;e<ikon Politik. Cundert Grund"egri$$e. S!&!!gar!, <H)<9.
Merkel, Wolfgang F200HbG. DBegen alle $%eorieM 4ie Konsolidier&ng der
4e"okra!ie in Ls!"i!!ele&ropaE. Politis%he Dierteljahress%hri$t ?PD!A.
F<IG :# <8:)<::.
Merkel, Wolfgang F200H-G# D5"bedded and 4efe-!ive 4e"o-ra-iesE. 9#
7adi,ina!a, 2ob S., S-%&-k, .%ris!op% F&r.G. ,emo%ra%= in Indonesia.
The Bhallenge o$ Bonsolidation. 2aden)2aden# No"os, :8)3:.
Merkel, Wolfgang F200IG. D4e"o-ra- !%ro&g% WarME. 9# Bri"", Sonja,
Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial Issue o$ ,emo%ratization+ Ear and
,emo%ratization+ ;egalit=- ;egitima%= and 0$$e%tiveness. F8?G :# <IH)
?09.
Merkel, Wolfgang F2009G. !=stemtrans$ormation. F2. nadop&njeno i+danjeG
Wiesbaden.
Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard, Seger!, 4ie!er F&r.G F8993G.
!=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der ,emokratie. Lpladen.
Merkel, Wolfgang, S!ie%l, (olker F899HG. D4as poli!is-%e Ss!e" Por!&galsE.
9# As"ar, Wolfgang F&r.G. ,ie politis%hen !=steme Eesteuropas.
Lpladen, ?I9)38I.
Merkel, Wolfgang, =a&!%, 7ans)Koa-%i" F899IG. DSs!e",e-%sel &nd
Zivilgesells-%af!# Wel-%e Zivilgesells-%af! bra&-%! die 4e"okra!ieME
@us Politik und Zeitges%hi%hte. 2 3)H# :)82.
Merkel, Wolfgang, P&%le, 7ans)K*rgen F8999G. Don der ,iktatur zur
,emokratie. Trans$ormationen- 0r$olgs"edingungen-
0nt9i%klungsp$ade. Lpladen.
Merkel, Wolfgang, .roissan!, '&rel F2000G. D0or"ale &nd infor"ale
Ans!i!&!ionen in defek!en 4e"okra!ienE, Politis%he Dierteljahress%hri$t.
FP(SG 8# :):0.
Merkel, Wolfgang, P&%le, 7ans)K*rgen, .roissan!, '&rel, 5i-%er, .la&dia,
$%ier, Pe!er F200:G. ,e$ekte ,emokratie. !v. 1+ Theorie. Lpladen.
Merkel, Wolfgang, .roissan!, '&rel F200<G. D.on-l&sion# Bood and 4efe-!ive
4e"o-ra)-iesE. 9# .roissan!, '&rel, Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial
Issue o$ ,emo%ratization+ Bonsolidated or ,e$e%tive ,emo%ra%=5
Pro"lems o$ 7egime Bhange. F88G ?# 899)28:.
Merkel, Wolfgang, P&%le, 7ans)K*rgen, .roissan!, '&rel, $%ier, Pe!er F2003G.
,e$ekte ,emokratie. !v. + 7egionalanal=sen. Wiesbaden.
Meer, $%o"as F200?G. Theorie der sozialen ,emokratie. Wiesbaden.
Mi-%els, >ober! F89:0G. Italien von heute. Politik- 2ultur- Eirts%ha$t. Z*ri-% i
=eip+ig.
Mie!+ner, Mar-&s F8999G. D0ro" Soe%r!o !o 7abibie# $%e Andonesian 'r"ed
0or-es and Poli!i-al Asla" d&ring !%e $ransi!ionE. 9# 0orres!er, Beoff
F&r.G. Post>!oeharto Indonesia+ 7ene9al or Bhaos5. Singap&r i =eiden,
3?)80?.
<?I
Mill, Ko%n S!&ar! F8IH2G. 8etra%htungen ]"er 7epr\sentativ>7egierung.
!a"rani radovi !v. I. =eip+ig.
Molinelli, B&iller"o, Palan+a, (aleria, Sin, Bisela F8999G. Bongreso-
Presiden%ia = .usti%ia en @rgentina. 2&enos 'ires.
Mols, Manfred F89I:G. (e<iko im G. .ahrhundert. Politis%hes !=stem-
7egierungsproze_ und politis%he Partizipation. Paderborn, M*n-%en,
2e1 i Z*ri-%.
Mols, Manfred F8993aG. DPoli!is-%e $ransfor"a!ion in MePikoE. 9# 7of"eis!er,
Wil%el", $%esing, Kosef F&r.G. ,er Eandel politis%her !=steme in
;ateinamerika. 0rankf&r! na Majni, 229)2HH.
Mols, Manfred F8993bG. Dyber den 5Ppor! von 4e"okra!ieE. 9# S!a""en,
$%eo, Lberre&!%er, 7einri-%, Mika!, Pa&l F&r.G. Politik 8ildung
7eligion. Paderborn, M*n-%en, 2e1 i Z*ri-%, <?:)<32.
Mols, Manfred, $obler, 7ans Werner F89H3G. (e<iko. ,ie Institutionalisierte
7evolution. KWln.
Mo""sen, 7ans F89H8G. DNa!ionalso+ialis"&sE. 9# !o9jets=stem und
demokratis%he Gesells%ha$t. !v. &. 0reib&rg, 39?)H8:.
Mo""sen, Margare!a F&r.G F8992G. Nationalismus in :steuropa. M*n-%en.
Mo""sen, Margare!a F8999G. D4as aSs!e" Kel+inV N S!r&k!&r &nd
0&nk!ions,eise des r&ssis-%en aS&perprksiden!ialis"&sVE. 9# Merkel,
Wolfgang, 2&s-%, 'ndreas F&r.G. ,emokratie in :st und Eest.
*ests%hri$t $]r 2laus von 8e=me. 0rankf&r! na Majni, s!r. 290):09.
Mo""sen, Margare!a F200<G# RD. 9# As"ar, Wolfgang F&r.G. F200<G# ,ie
politis%hen !=steme :steuropas. Lpladen F2. i+d.G, :H:)<2I.
Mon!ero, Kos\ >., Morlino, =eonardo F899?G. D=egi!i"a- and 4e"o-ra- in
So&!%ern 5&ropeE. 9# B&n!%er, >i-%ard, 4ia"ando&ros, Nikiforos P.,
P&%le, 7ans)K*rgen F&r.G. The Politi%s o$ ,emo%rati% Bonsolidation.
!outhern 0urope in Bomparative Perspe%tive. 2al!i"ore, 2:8)230.
Mon!esQ&ie&, .%arles de F893?, 8H<IG. Dom Geist der Gesetze. Predgovor
napisao4 i+abrao i preveo K&r! Weigand. S!&!!gar!.
Moore, 2arring!on F8939G. !oziale Urspr]nge von ,iktatur und ,emokratie.
0rankf&r! na Majni.
Moore, Mi-k F899?G. D4e"o-ra- and 4evelop"en! in .ross)Na!ional
Perspe-!ive# ' Ne, =ook a! !%e S!a!is!i-sE. ,emo%ratization. F2G 2# 8)
89.
Morales, Kos\ =&is, .alada, K&an F89I8G. ;a alternativa militar+ el golpismo
despuZs de *ran%o. Madrid.
Morlino, =eonardo F899?G. DPoli!i-al Par!ies and 4e"o-ra!i- .onsolida!ion in
So&!%ern 5&ropeE. 9# B&n!%er, >i-%ard, 4ia"ando&ros, Nikiforos P.,
P&%le, 7ans)K*rgen F&r.G. The Politi%s o$ ,emo%rati% Bonsolidation.
!outhern 0urope in Bomparative Perspe%tive. 2al!i"ore, :8?):II.
Morlino, =eonardo F899IG. ,emo%ra%= "et9een Bonsolidation and Brisis.
LPford.
Morlino, =eonardo F200<G. DW%a! is a aBoodV 4e"o-ra-ME. 9# .roissan!,
'&rel, Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial Issue o$ ,emo%ratization+
<?9
Bonsolidated or ,e$e%tive ,emo%ra%=5 Pro"lems o$ 7egime Bhange.
F88G ?# 80):2.
Morlino, =eonardo, Mon!ero, Kos\ >. F899?G. D=egi!i"a- and 4e"o-ra- in
So&!%ern 5&ropeE. 9# B&n!%er, >i-%ard, 4ia"ando&ros, Nikiforos P.,
P&%le, 7ans)K*rgen F&r.G. !outhern 0urope in Bomparative Perspe%tive.
2al!i"ore, 2:8)230.
Morris, S!ep%en 4. F8998G. Borruption and Politi%s in Bontemporar= (e<i%o.
$&s-aloosa i =ondon.
Mo&+elis, Ni-os F89HIG. (odern Gree%e+ *a%ets o$ Underdevelopment.
=ondon.
MP> FMajelis Per"&sa,ara!an >aka!G F2008G. Third @mendment to the 1F&'
Bonstitution o$ the 7epu"li% o$ Indonesia- Nth Plenar= !ession o$ the
(P7 F2nd -on!in&a!ionG on 9 Nove"ber 2008 d&ring !%e 'nn&al
Session of !%e MP>, Kakar!,
F%!!p.SS-onfinder.ri-%"ond.ed&SAndonesiad!%irdda"end.%!"lO
8<.0I.2002G.
M*ller, 7arald, Wolff, Konas F2003G. D4e"o-ra!i- Pea-e# Man 4a!a, =i!!le
5Pplana!ionME. 9# Beiss, 'nna, 2ro-k, =o!%ar, M*ller, 7arald F&r.G.
,emo%rati% Ears. ;ooking at the ,ark !ide o$ ,emo%rati% Pea%e.
=ondon, <8)H:.
M*ller, Sven)9,e F899HG. 2onzeptionen der (ens%henre%hte im Bhina des G.
.ahrhunderts. 7a"b&rg.
M*ller)>o""el, 0erdinand, 0e!!els-%oss, Ka!ja, 7arfs!, P%ilipp F200<G. DPar!
govern"en! in .en!ral 5as!ern 5&ropean de"o-ra-ies# ' da!a -olle-!ion
F8990)200:GE. 0uropean .ournal o$ Politi%al 7esear%h. F<:G 3# I39)I9:.
M&no, Wolfgang F899HG. ,ie politis%he ,=namik Rkonomis%her 7e$ormen.
Main+.
M&no, Wolfgang F200<G. D}l &nd 4e"okra!ie N (ene+&ela i" 20.
Ka%r%&nder!E. 9# 4ie%l, Lliver, M&no, Wolfgang F&r.G. Denezuela unter
BhSvez ` @u$"ru%h oder Niedergang5. 0rankf&r! na Majni, 88):<.
M&no, Wolfgang, $%ier, Pe!er F2002G. D4efek!e 4e"okra!ien in S*da"erikaE.
9# 2endel, Pe!ra, .roissan!, '&rel, >*b, 0riedber! W. F&r.G. ,emokratie
und !taatli%hkeit. !=stem9e%hsel z9is%hen!taatsre$orm und
!taatskollaps. Lpladen, 2I:):0H.
M&ravs%ik, Kos%&a F8998G. 0<porting ,emo%ra%=+ *ul$illing @meri%abs ,estin=.
Was%ing!on, 4.# '"eri-an 5n!erprise Ans!i!&!e Press.
M&Xgn&g, >ein%ard F89IHG. DZ&s!andeko""en des Br&ndgese!+es &nd
5n!s!e%en der 2&ndesrep&blik 4e&!s-%landE. 9# Asensee, Kosef,
Kir-%%of, Pa&l F&r.G. Cand"u%h des !taatsre%hts der 8undesrepu"lik
,euts%hland. Sv. A. 7eidelberg, paragraf 3.
Naka"&ra, Masanori F899<G. D4e"o-ra!i+a!ion, Pea-e, and 5-ono"i-
4evelop"en! in L--&pied Kapan, 89<?)89?2E. 9# 0ried"an, 5d,ard
F&r.G. The Politi%s o$ ,emo%ratization+ Generalizing 0ast @sian
0<perien%es. 2o&lder, .L, 38)HI.
Na!ional S!a!is!i-al Lffi-e >ep&bli- of Korea F899?G. 2orea !tatisti%al
dear"ook 1FF&. Seo&l.
<30
Ne%er, .lark 4. F899<G. D'sian S!le 4e"o-ra-E. @sian !urve=. F<:G 88# 9<9)
938.
Ne%er, .lark 4., Marla, >oss F899?G. ,emo%ra%= and ,evelopment in
!outheast @sia+ the Einds o$ Bhange. 2o&lder i LPford.
Ne&"ann, Sieg"&nd F89<2G. Permanent 7evolution. Ne, rork.
Ne,"an, 5d,ard F200<G. D9N 4e"o-ra- Pro"o!ion# .o"para!ive
'dvan!ages and .ons!rain!sE. 9# Ne,"an, 5d,ard, >i-%, >oland F&r.G.
The UN 7ole in Promoting ,emo%ra%=. 8et9een Ideals and 7ealit=.
$okio, Ne, rork i Paris# 9ni!ed Na!ions 9niversi! Press, 8II)20H.
Niki!inski, =eonid F899HG. DAn!ervie, ,i!% 2oris 5b+eev, K&s!i-e of !%e >&ssian
.ons!i!&!ional .o&r!E. 0ast 0uropean Bonstitutional 7evie9. F3G 8# I:)
I?.
Nino, .arlos S. F8992G. Un paUs al margen de la le=. 2&enos 'ires.
No%len, 4ie!er F89I3G. DMili!krregi"e &nd >ede"okra!isier&ng in
=a!eina"erikaE. @us Politik und Zeitges%hi%hte. 9# :)83.
No%len, 4ie!er F89IIG. DMe%r 4e"okra!ie in der 4ri!!en Wel!ME @us Politik
und Zeitges%hi%hte. 2?)23# :)8I.
No%len, 4ie!er F8992G. DPrksiden!ialis"&s &nd Parla"en!aris"&s in
=a!eina"erikaE. ;ateinamerika .ahr"u%h 1FF. 0rankf&r! na. Majni, I3)
99.
No%len, 4ie!er F899:G. DPoli!is-%e >efor" {^ la "ePi-anaV N Z&r
"ePikanis-%en Wa%lrefor"E. 9# Sevilla, >afael, '+&ela, 'r!&ro F&r.G.
(e<iko. ,ie institutionalisierte 7evolution. 9nkel i 2ad 7onnef, 89?)
203.
No%len, 4ie!er F200:G. 0l %onte<to ha%e la di$eren%ia+ 7e$ormas institu%ionales
= el en$oMue histKri%o>empUri%o. MePi-o.
No%len, 4ie!er F200<G. Eahlre%ht und Parteiens=stem. Lpladen F?. i+danjeG.
No%len, 4ie!er, N&s-%ler, 0ran+ F&r.G F8992S9:G. Cand"u%h der ,ritten Eelt-
Sv. 2)I. 2onn.
No%len, 4ie!er, 7ildenbrand, 'ndreas F8992G. !panien+ Eirts%ha$t-
Gesells%ha$t- Politik, Lpladen.
No%len, 4ie!er, Kasapovi, Mirjana F8993G. Eahls=steme und !=stem9e%hsel in
:steuropa, Lpladen.
No%len, 4ie!er, Bro!+, 0lorian, 7ar!"ann, .%ris!of F&r.G F2008G. 0le%tions in
@sia and the Pa%i$i%. @ ,ata Cand"ook, Sv. 2. LPford.
Nol!e, 4e!lev F8993G. DS*da"erika# >eins!i!&!ionalisier&ng &nd Konsolidier&ng
der 4e"okra!ieE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard,
Seger!, 4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der
,emokratie. Lpladen, 2IH):8<.
Nol!e, 5rns! F8933G. ,ie $as%histis%hen 8e9egungen. M*n-%en.
Nor!%, 4o&glass .. F8990G. Institutions- Institutional Bhange and 0%onomi%
Per$orman%e. .a"bridge.
N&++i LVS%a&g%ness, =a&ra, 4odson, Mi-%ael F8999G. DPoli!i-al 2argaining
and 4e"o-ra!i- $ransi!ion# ' .o"parison of Ni-arag&a and 5l
SalvadorE. .ournal o$ ;atin @meri%an !tudies. F:8G# 99)82H.
<38
Lbando, 5nriQ&e F8999G. D0&ji"ori las 0&er+as 'r"adasE. 9# .rab!ree, Ko%n,
$%o"as, Ki" F&r.G. 0l PerP de *ujimori. =i"a, :?:):HI.
L-ke, Ka"es F2008G. D$%ailand. $%e S!r&ggle in >edifne .ivil)Mili!ar
>ela!ionsE. 9# 'lagappa, M&!%ia% F&r.G. Boer%ion and Governan%e. The
,e%lining Politi%al 7ole o$ the (ilitar= in @sia. S!anford, 8IH)209.
LV4onnell, B&iller"o F89H:aG. (odernization and 8ureau%rati%>
@uthoritarianism. 2erkele.
LV4onnell, B&iller"o F89H:bG. D'n A"possible aBa"eV# Par! .o"pe!i!ion in
'rgen!ina, 89??)8933E. 9# LV4onnell, B&iller"o F&r.G. (odernization
and 8ureau%rati%>@uthoritarianism+ !tudies in !outh @meri%an Politi%s.
2erkele, 833)200.
LV4onnell, B&iller"o F899<G. D4elega!ive 4e"o-ra-E. .ournal o$
,emo%ra%=. F?G 8# ??)H0.
LV4onnell, B&iller"o F8999G. DLn !%e 0r&i!f&l .onvergen-es of 7irs-%"anVs
a5Pi!, (oi-e, and =oal! and S%if!ing Anvolve"en!sV# >efle-!ions fro"
!%e >e-en! 'rgen!ine 5Pperien-eE. 9# LV4onnell, B&iller"o.
Bounterpoints. !ele%ted 0ssa=s on @uthoritarianism and
,emo%ratization. No!re 4a"e, 3:)H9.
LV4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er, P%ilippe .. F89I3G. Transition $rom
@uthoritarian 7ule. Tentative Bon%lusions a"out Un%ertain
,emo%ra%ies. 2al!i"ore.
L5.4 F899:G. 0%onomi% :utlook. F?:G K&ne. Paris.
L5.4 F8993G. 0%onomi% !urve=s- the Bze%h 7epu"li%. Paris.
Lffe, .la&s F8998G. D4as 4ile""a der Blei-%+ei!igkei!. 4e"okra!isier&ng &nd
Mark!,ir!s-%af! in Ls!e&ropaE. (erkur. F<?G <# 2H9)292.
Lffe, .la&s F899<G. ,er Tunnel am 0nde des ;i%hts. 0rankf&r! na Majni.
Lffe, .la&s F8993G. D4esigning Ans!i!&!ions for 5as! 5&ropean $ransi!ionsE. 9#
Boodin, >ober! F&r.G. The Theor= o$ Institutional ,esign. .a"bridge,
899)223.
Lffe, .la&s F899HG. D4ie poli!is-%e Annensei!e der Konsolidier&ngE. 9#
Wielgo%s, Kan, Wiesen!%al, 7el"&! F&r.G. 0inheit und ,i$$erenz. ,ie
Trans$ormation :stdeuts%hlands in verglei%hender Perspektive. 2erlin,
28<)220.
Lffe, .la&s F&r.G F200:G. ,ie ,emokratisierung der ,emokratie. ,iagnosen
und 7e$ormvors%hl\ge, 0rankf&r! na Majni.
Llson, Man-&r F893IG. ,ie ;ogik des kollektiven Candelns. $*bingen.
Lra!%ai, Kokpol F2002G. D5le-!oral Poli!i-s in $%ailandE. 9# .roissan!, '&rel,
2r&ns, Babriele, Ko%n, Marei F&r.G. 0le%toral Politi%s in !outheast ^
0ast @sia. Singap&r, 2HH):28.
Lrend, 2rian F2000G. Ear and International .usti%e+ @ 2antian Perspe%tive.
Wa!erloo, Ln!ario.
Lsia!nski, Wik!or F899HG. D D. 0ast 0uropean Bonstitutional 7evie9. 2# 33)H?.
L!ero, Berardo F&r.G F200<G. (e<i%o in Transition+ Neoli"eral Glo"alism- the
!tate and Bivil !o%iet=. Ne, rork.
L!!a,a, Marina F200:G. DPro"o!ing 4e"o-ra- af!er .onfli-!# $%e 4iffi-&l!
.%oi-esE. International !tudies Perspe%tives. F<G# :8<N:22.
<32
Paik, ro&ng .%&l F899<G. DPoli!i-al >efor" and 4e"o-ra!i- .onsolida!ion in
KoreaE. 2orea ^ Eorld @$$airs. F8IG <# H:0)H<I.
Paler"o, (i-en!e, Novaro, Mar-os F8993G. PolUti%a = poder en el go"ierno de
(enem. 2&enos 'ires.
Palo"ino, 7\-!or F2002G. D4ie 2e+ie%&ngen +,is-%en Be,erks-%af!en,
9n!erne%"ern &nd S!aa!# 'k!e&re &nd Spielregeln i" WandelE. 9#
2irle, Pe!er, .arreras, Sandra F&r.G. @rgentinien na%h zehn .ahren
(enem ` 8ilanz und Perspektiven. 0rankf&r! na Majni, 2<:)2HI.
Panebian-o, 'ngelo F89IIG. Politi%al Parties+ :rganization and Po9er.
.a"bridge# .a"bridge 9niversi! Press.
Pani!an, Wa!!anaagorn F899IG. D$%ailandE. 9# Sing%, >avinder Pal F&r.G. @rms
Pro%urement ,e%ision (aking. Dol. 1+ Bhina- India- Israel- .apan-
!outh 2orea and Thailand. Ne, rork, 282)2<8.
Park, .%an Wook F8993G. The National @ssem"l= in the Bonsolidation o$
2orean ,emo%ra%=. Paper delivered a! !%e 4&ke .onferen-e on
4e"o-a!i- Ans!i!&!ions in 5as! 'sia, 4&r%a", N., I.)9. Nove"ber 8993.
Park, .%an Wook F899IG. D$%e Lrganisa!ion and Workings of .o""i!!ees in
!%e Korean Na!ional 'sse"blE. .ournal o$ ;egislative !tudies. F<G 8#
203)22<.
Park, .%an Wook F2000G. D=egisla!ive)5Pe-&!ive >ela!ions and =egisla!ive
>efor"sE. 9# 4ia"ond, =arr, S%in, 4o% .%&ll F&r.G. Institutional
7e$orm and ,emo%rati% Bonsolidation in 2orea. S!anford, H:)9H.
Park, Kai .%ang F8999G. D0&n-!ional =o-&s of !%e 'nn&al '&di!ing of !%e
5Pe-&!ive b !%e Korean Na!ional 'sse"blE. International 7evie9 o$
Pu"li% @dministration. F<G 2# H9)9?.
Parsons, $al-o!! F89?8G. The !o%ial !=stem. Ne, rork.
Parsons, $al-o!! F8939aG. D4as Proble" des S!r&k!&r,andels# eine !%eore!is-%e
Ski++eE. 9# Zapf, Wolfgang F&r.G. Theorien des sozialen Eandels. KWln
i 2erlin, :?)?<.
Parsons, $al-o!! F8939bG. D5vol&!ionkre 9niversalien der Besells-%af!E. 9#
Zapf, Wolfgang F&r.G. Theorien des sozialen Eandels. KWln i 2erlin, ??)
H<.
PasQ&ino, Bianfran-o F89I0G. Brisi dei partiti e governa"iliti. 2ologna.
PasQ&ino, Bianfran-o F89I2G. ,egenerazioni dei partiti e ri$ormi istitutionali.
>o"a i 2ari.
PasQ&ino, Bianfran-o F89I3G. D$%e 4e"ise of !%e 0irs! 0as-is! >egi"e and
A!alVs $ransi!ion !o 4e"o-ra-# 89<:)89<IE. 9# LV4onnell, B&iller"o,
S-%"i!!er, P%ilippe .., W%i!e%ead, =a&ren-e F&r.G. Transition $rom
@uthoritarian 7ule+ !outhern 0urope. 2al!i"ore, <?)H0.
PasQ&ino, Bianfran-o F899?G. D5Pe-&!ive)=egisla!ive >ela!ions in So&!%ern
5&ropeE. 9# B&n!%er, >i-%ard, 4ia"ando&ros, Nikiforos P., P&%le,
7ans)K*rgen F&r.G. The Politi%s o$ ,emo%rati% Bonsolidation in
!outhern 0urope in Bomparative Persep%tive. 2al!i"ore, 238)2I:.
Pas&k, P%ongpai-%i!, 2aker, .%ris F899HaG. Thailand. 0%onom= and Politi%s.
LPford.
<3:
Pas&k, P%ongpai-%i!, 2aker, .%ris F899HbG. DPo,er in $ransi!ion# $%ailand in
!%e 8990sE. 9# 7e,ison, Kevin F&r.G. Politi%al Bhange in Thailand+
,emo%ra%= and Parti%ipation. =ondon i Ne, rork, 28)<2.
PaP!on, Pa"ela, Moris%i"a, >&"i F200?G. ,oes ,emo%ra%= @id Promote
,emo%ra%=5. $%e Ko%n Blenn Ans!i!&!e for P&bli- Servi-e and P&bli-
Poli-, L%io S!a!e 9niversi!.
Pear-e, Kenn F89I8G. Under the 0agle+ U.!. Intervention in Bentral @meri%a
and the Bari""ean. =ondon.
Peeler, Ko%n F899IG. 8uilding ,emo%ra%= in ;atin @meri%a. 2o&lder i =ondon.
Pee!+, Pe!er F2008G. Neopopulismus in ;ateinamerika. ,ie Politik von @l"erto
*ujimori ?PeruA und Cugo BhSvez ?DenezuelaA im Derglei%h. 7a"b&rg.
Pei, MinPin F899IaG. D4e"o-ra!i+a!ion in !%e Brea!er .%ina >egionE. @%%ess
@sia 7evie9. F8G 2# ?)<0.
Pei, MinPin F899IbG. D$%e 0all and >ise of 4e"o-ra- in 5as! 'siaE. 9#
4ia"ond, =arr, Pla!!ner, Mar- 0. F&r.G. ,emo%ra%= in 0ast @sia.
2al!i"ore, ?H)H9.
Pe"pel, $. K. F89I2G. D.orpora!is" ,i!%o&! =aborME 9# Ber%ard =e%"br&-%,
S-%"i!!er, P%ilippe .. F&r.G. Patterns o$ Borporatist Poli%=>(aking.
2everl 7ills, MM)MM.
Peo&, Sorpong F2003G. D0ro" !%e 2a!!lefield in!o !%e S!a!e# Pos!)9N.$'.
Poli!i-al (iolen-e and !%e =i"i!s of Pea-eb&ildingE. 9# .roissan!,
'&rel, Mar!in, 2ea!e, Kneip, Sas-%a F&r.G. The Politi%s o$ ,eath.
Politi%al Diolen%e in !outheast @sia. M*ns!er, 2I:):8H.
P\r\+ 4ia+, (i-!or F89IHG. 0l retorno de la so%iedad %ivil. Madrid.
Per!%es, (olker, S-%l&"berger, Lliver F200HG. D>egionale Lrdn&ng, poli!is-%e
>efor"en &nd die >olle eP!erner 'k!e&re i" (orderen Lrien!E. 9#
7olger, 'lbre-%! F&r.G. Politik- Eirts%ha$t und Gesells%ha$t im Dorderen
:rient. 2aden)2aden# No"os, 2:N<2.
Pe!ersen, Kens F899?G. D4ie 5n!s!e%&ng des $o!ali!aris"&sbegriffs in A!alienE.
9# Kesse, 5-k%ard F&r.G. Totalitarismus im G. .ahrhundert. 2onn, 9?)
88H.
Pfe!s-%, 0rank >. F8990G. Urspr]nge der Z9eiten 7epu"lik. Prozesse der
Der$assungsge"ung in den Eestzonen. Lpladen.
Pfe!s-%, 0rank >. F899?G. 0nt9i%klung und 0valuation. 0mpiris%he
,imensionen des Politis%hen. 4ar"s!ad!.
Pi-kel, Ber! F2008G. D=egi!i"i!k! von >e-%!ss!aa! &nd 4e"okra!ie in den
os!e&ropkis-%en $ransi!ionss!aa!en 80 Ka%re na-% de" 9"br&-%E. 9#
2e-ker, Mi-%ael, =a&!%, 7ans)Koa-%i", Pi-kel, Ber! F&r.G. 7e%htsstaat
und ,emokratie. Theoretis%he und empiris%he !tudien zum 7e%ht in der
,emokratie. Wiesbaden, 299):23.
Pi-kel, S&sanne, Pi-kel, Ber! F2003G. Politis%he 2ultur> und
,emokratie$ors%hung ` Grund"egri$$e- Theorien- (ethoden.
Wiesbaden.
Pierson, Pa&l F2000G. DAn-reasing >e!&rns, Pa!% 4ependen-e and !%e S!&d of
Poli!i-sE. @meri%an Politi%al !%ien%e 7evie9. F9<G 2# 2?8)23H.
Pin!o, 'n!Ynio .os!a F8992G. : !alazarismo e o *as%ismo 0uropeu. =isabon.
<3<
Pin!o, Mario F8990G. D$rade 9nion '-!ion and And&s!rial >ela!ions in Por!&galE.
9# 2aglioni, B&ido, .ro&-%, .olin F&r.G. 0uropean Industrial 7elations.
=ondon, Ne,b&r Park i Ne, 4e%li, 2<:)23<.
Pion)2erlin, 4avid F89I?G. D$%e 0all of Mili!ar >&le in 'rgen!ina# 89H3)
89I:E. .ournal o$ Interameri%an !tudies and Eorld @$$airs. F2HG 2# ??)
H3.
Plakans, 'ndrejs F899HG. D4e"o-ra!i+a!ion and Poli!i-al Par!i+ipa!ion in
Pos!-o""&nis! So-ie!ies# $%e .ase of =a!viaE. 9# 4a,is%a, Karen,
Parro!!, 2r&-e F&r.G. The Bonsolidation o$ ,emo%ra%= in 0ast>Bentral
0urope. .a"bridge, 2<?)2I9
Plasser, 0ri!+, 9lra", Pe!er '., Waldra&-%, 7arald F899HG. Politis%her
2ultur9andel und demokratis%he 2onsolidierung in :st>(itteleuropa+
Theorien und Trends. Lpladen.
Poggi, Bianfran-o F89HIG. The ,evelopment o$ the (odern !tate. @
so%iologi%al introdu%tion. S!anford.
Po%l, Manfred F899<G. D4as >egier&ngsss!e"E. 9# Maer, 7ans K*rgen, Po%l,
Manfred F&r.G. ;\nder"eri%ht Italien. 2onn, H2)H9.
Po%l, Manfred F899<aG. D4ie poli!is-%en Par!eienE. 9# Maer, 7ans K*rgen,
Po%l, Manfred F&r.G. ;\nder"eri%ht .apan. 2onn, ?<)33.
Polla-k, 4e!lev F8990G. D4as 5nde einer Lrganisa!ionsgesells-%af!.
Ss!e"!%eore!is-%e yberleg&ngen +&" gesells-%af!li-%en 9"br&-% in
der 44>E. Zeits%hri$t $]r !oziologie. 89# 292):0H.
Pre!+ell, Kla&s '. F899<aG. DBr&ndlagen der 4e"okra!ie in der (erfass&ng
$%ailands F4io 8GE. !]dostasien aktuell. FSije1anjG# <)39.
Pre!+ell, Kla&s '. F899<bG. DBr&ndlagen der 4e"okra!ie in der (erfass&ng
$%ailands F4io 2GE. !]dostasien aktuell. FSvibanjG# 229)2?<.
Pre&X, 9lri-% K. F899?G. DPa!!erns of .ons!i!&!ional 5vol&!ion and .%ange in
5as!ern 5&ropeE. 9# 7esse, Koa-%i" K., Ko%nson, Nevil F&r.G.
Bonstitutional Poli%= and Bhange in 0urope. LPford# LPford
9niversi! Press, 9?)823.
Pre&X, 9lri-% K. F2000G. D4er Kosovo)Krieg, das (Wlkerre-%! &nd die MoralE.
9# Merkel, >ein%ard F&r.G. ,er 2osovo>2rieg und das DRlkerre%ht.
0rankf&r! na Majni, 88?)8:H.
Prid%a", Beoffre F&r.G F89I<G. The Ne9 (editerranean ,emo%ra%ies+ 7egime
Transition in !pain- Gree%e and Portugal. =ondon.
Prid%a", Beoffre F899?G. D$%e An!erna!ional .on!eP! of 4e"o-ra!i-
.onsolida!ion# So&!%ern 5&rope in .o"para!ive Perspe-!iveE. 9#
B&n!%er, >i-%ard, 4ia"ando&ros, Nikiforos P., P&%le, 7ans)K*rgen
F&r.G. The Politi%s o$ ,emo%rati% Bonsolidation. !outhern 0urope in
Bomparative Perspe%tive. 2al!i"ore, 833)20:.
Priller, 5-k%ard F2003G. DZivilgesells-%af!li-%es 5ngage"en! in 5&ropaE. 9#
'lber, Kens, Merkel, Wolfgang F&r.G. 0uropas :ster9eiterung+ ,as
0nde der Dertie$ung. EZ8>.ahr"u%h GG'. 2erlin, 8:?)8?I.
Pr+e,orski, 'da" F89I3G. DSo"e Proble"s in !%e S!&d of !%e $ransi!ion !o
4e"o-ra-E. 9# LV4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er, P%ilippe ..,
<3?
W%i!e%ead, =a&ren-e F&r.G. Transition $rom @uthoritarian 7ule+
Bomparative Perspe%tives. 2al!i"ore, <H)3:.
Pr+e,orski, 'da" F89IIG. D4e"o-ra- as a .on!ingen! L&!-o"e of .onfli-!sE.
9# 5ls!er, Kon, Slags!ad, >&ne F&r.G. Bonstitutionalism and ,emo%ra%=.
.a"bridge, ?9)I0.
Pr+e,orski, 'da" F8998G. ,emo%ra%= and the (arket. Politi%al and 0%onomi%
7e$orms in 0astern 0urope and ;atin @meri%a. .a"bridge.
Pr+e,orski, 'da" F8992G. D$%e Ba"es of $ransi!ionE. 9# Main,airing, S-o!!,
LV4onnell, B&iller"o, (alen+&ela, K. Sa"&el F&r.G. Issues in
,emo%rati% Bonsolidation+ The Ne9 !outh @meri%an ,emo%ra%ies in
Bomparative Perspe%tive. No!re 4a"e, 80?)8?2.
Pr+e,orski, 'da" F&r.G F899?G. !ustaina"le ,emo%ra%=. .a"bridge.
Pr+e,orski, 'da", $e&ne, 7enr F89H0G. The ;ogi% o$ Bomparative !o%ial
InMuir=. Ne, rork.
Pr+e,orski, 'da", 'lvare+, Mi-%ael, .%eib&b, Kos\ 'n!onio, =i"ongi,
0ernando F8993G. DW%a! Makes 4e"o-ra-ies 5nd&reME. .ournal o$
,emo%ra%=. FHG 8# :9)??.
Pr+e,orski, 'da", =i"ongi, 0ernando F899HG. DModerni+a!ion. $%eories and
0a-!sE. Eorld Politi%s. F<9G 8# 8??)8I:.
Pr+e,orski, 'da", 'lvare+, Mi-%ael 5., .%eib&b, Kos\ 'n!onio, =i"ongi,
0ernando F2000G. ,emo%ra%= and ,evelopment. Politi%al Institutions
and Eell>8eing in the Eorld- 1F'G>1FFG. .a"bridge.
P&%le, 7ans)K*rgen F899<G. D$ransi!ions, 4e"okra!isier&ng &nd
$ransfor"a!ionspro+esse in S*de&ropaE. 9# Merkel, Wolfgang F&r.G.
!=stem9e%hsel 1. Theorien- @ns\tze und 2onzeptionen. Lpladen, 8H:)
89<.
P&%le, 7ans)K*rgen F899?aG. D'&!ori!kre >egi"e in Spanien &nd Por!&gal. Z&"
=egi!i"a!ionsbedarf der 7errs-%af! 0ran-os &nd Sala+arsE. 9# Saage,
>i-%ard F&r.G. ,as !%heitern diktatoris%her ;egitimationsmuster und die
Zukun$ts$\higkeit der ,emokratie. 2erlin, 898)20?.
P&%le, 7ans)K*rgen F&r.G F899?bG. The Politi%s o$ ,emo%rati% Bonsolidation.
!outhern 0urope in Bomparative Perspe%tive. 2al!i"ore, 833)20:.
P&%le, 7ans)K*rgen F899HG. DPoli!is-%e Par!eien &nd de"okra!is-%e
Konsolidier&ng in S*de&ropaE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider,
5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel #. Parteien im Trans$ormationsproze_.
Lpladen, 8<:)8H0.
P&%le, 7ans)K*rgen F2002G. !taaten- Nationen und 7egionen in 0uropa. 2e1.
P&!na", >ober! 4. F899:G. (aking ,emo%ra%= Eork. Bivi% Tradition in
(odern Ital=. Prin-e!on.
P&!na", >ober! 4. F899?G. D2o,ling 'loneE. .ournal o$ ,emo%ra%=. F3G 8# 3?)
HI.
P&!na", >ober! 4. F2008G. Gesells%ha$t und Gemeinsinn. !ozialkapital im
internationalen Derglei%h. B*!erslo%.
Pe, =&-ian W. F8993G. DMone Poli!i-s and $ransi!ions !o 4e"o-ra- in 5as!
'siaE. @sian !urve=. F2HG :# 28:)2:I.
<33
|&aisser, Wolfgang F899HG. DS!ra!egieansk!+e &nd 5rgebnisse des ybergangs
der "i!!el) &nd os!e&ropkis-%en =knder +&r Mark!,ir!s-%af!E. @us
Politik und Zeitges%hi%hte. <<)<?# :)8?.
|&igle, Kevin 0. 0. F8993G. D$o,ards .onsolida!ing 4e"o-ra-# $%e
ParadoPial >ole of 4e"o-ra- Bro&ps in $%ailandE. ,emo%ratization.
F:G :# 23<)2I3.
>ae, 4o&glas F893IG. D' No!e on !%e 0ra-!ionali+a!ion of So"e 5&ropean Par!
Ss!e"sE. Bomparative Politi%al !tudies. 8# <8:)<8I.
>a"os, 5lias $. F8990G. ,ualisti% Unionism and Industrial 7elations. |&e+on
.i!.
>a&n, $ovio 9. F899HG. D4e"o-ra!i+a!ion and Poli!i-al 4evelop"en! in
5s!onia, 89IH)93E. 9# 4a,is%a, Karen, Parro!!, 2r&-e F&r.G. The
Bonsolidation o$ ,emo%ra%= in 0ast>Bentral 0urope. .a"bridge, ::<)
:H<.
>a,ls, Ko%n F89H8G. @ Theor= o$ .usti%e. .a"bridge.
>a,ls, Ko%n F899:G. Politi%al ;i"eralism. Ne, rork.
>a,ls, Ko%n F2002G. ,as 7e%ht der DRlker. 2erlin i Ne, rork.
>ee!+, 'Pel F899?G. DWa%len i" 2al!ik&" sei! 8990. Parla"en!e in den
ParadoPien der Selbs!bes!i""&ngE. 9# S!effani, Winfried, $%asen,
9,e F&r.G. ,emokratie in 0uropa+ Zur 7olle der Parlamente- Zeits%hri$t
$]r Parlaments$ragen. !onder"and 1. Lpladen, :00):2:.
>eiber, $a!jana F200IG. DAns!r&"en!e der 4e"okra!iefWrder&ng# Wer, ,ann,
,ieM 5ine S!r&k!&rier&ng von 5rfolgsbeding&ngenD. 9# 5rd"ann, Bero,
Kne&er, Marianne F&r.G. 0<terne *aktoren der ,emokratisierung.
2aden)2aden# No"os, 28:N2:<.
>ei-%el, Pe!er F89I8G. Politis%he 2ultur der 8undesrepu"lik. Lpladen.
>eine-ke, Berd F899<G. D$%ailand N die gefk%rde!e 4e"okra!ieE. 9# S-%&ber!,
B&n!er, $e!+laff, >ainer, (enne,ald, Werner F&r.G. ,emokratisierung
und politis%her Eandel. Theorie und @n9endung des 2onzeptes der
strategis%hen und kon$likt$\higen Gruppen ?!2:GA. M*ns!er i
7a"b&rg, 28?)232.
>eine-ke, Ber%ard, Sander, Angvar F2000G. D$%ailands 4e"okra!isier&ng# 5in
S-%a&bild in vielen 'k!enE. 9# >eine-ke, Ber%ard, Sander, Angvar F&r.G.
Thailand+ @ktuelle Eandlungsprozesse in Politik- Eirts%ha$t- Um9elt
und Gesells%ha$t. 7a"b&rg, 28)H:.
>eis"an, W. Mi-%ael F8990G. DSovereign! and 7&"an >ig%!s in
.on!e"porar An!erna!ional =a,E. @meri%an .ournal o$ International
;a9. I<# I33)IH3.
>ei!+, Ko%n F899HG. D.ons!i!&!ionalis" and !%e >&le of =a,E. 9# Bre, >ober!
4. F&r.G. ,emo%rati% Theor= and Post>%ommunist Bhange. =ondon i
Ne, rork, 888N8<:.
>i-%, >oland, Ne,"an, 5d,ard F200<G. DAn!rod&-!ion# 'pproa-%ing
de"o-ra!i+a!ion poli-E. 9# Ne,"an, 5d,ard, >i-%, >oland F&r.G. The
UN 7ole in Promoting ,emo%ra%=. 8et9een Ideals and 7ealit=. $okio,
Ne, rork i Paris# 9ni!ed Na!ions 9niversi! Press, :):8.
>i-%ardson, 2radle M. F89H?G. The Politi%al Bulture o$ .apan. 2erkele.
<3H
>i-%!er, Solveig F200IG. D0l&-% oder SegenM Wirk&ngs"e-%anis"en poli!is-%er
Konsi!ionali!k! in den 4e"okra!isier&ngspro+essen Ls!e&ropasE. 9#
5rd"ann, Bero, Kne&er, Marianne F&r.G. 0<terne *aktoren der
,emokratisierung. 2aden)2aden# No"os, 8<HN83I.
>iedinger, Keffre F899<G. D$%e P%ilippines in 899:# 7al!ing S!eps !o,ard
=iberali+a!ionE. @sian !urve=. F:<G 2# 8:9)8<3.
>iedinger, Keffre F899?aG. @grarian 7e$orm in the Philippines. ,emo%rati%
Transition and 7edistri"utive 7e$orm. S!anford.
>iedinger, Keffre F899?bG. D$%e P%ilippines in 899<# >ene,ed Bro,!% and
.on!es!ed >efor"sE. @sian !urve=. F:?G 2# 209)283.
>igger, S%elle F8993G. DMobilisa!ional '&!%ori!arianis" and Poli!i-al
Lpposi!ion in $ai,anE. 9# >odan, Barr F&r.G. Politi%al :pposition in
Industrialising @sia. =ondon i Ne, rork, :00):2:.
>igger, S%elle F2008G. D$%e 4e"o-ra!i- Progressive Par! in 2000# Lbs!a-les
and Lppor!&ni!iesE. The Bhina Wuarterl=. 83I# 9<<)930.
>iggs, 0red W. F8933G. Thailand+ The (odernization o$ a 8ureau%rati% Poli%=.
7onol&l&.
>iker, Willia" 7. F8932G. The Theor= o$ Politi%al Boalitions. Ne, 7aven.
>isse, $%o"as F200IG. D>egieren in {>k&"en begren+!er S!aa!li-%kei!V# Z&r
>eisefk%igkei! des Bovernan-e)Kon+ep!esE. 9# S-%&pper!, B&nnar
0olke, Z*rn, Mi-%ael F&r.G. Governan%e in einer si%h 9andelnden Eelt.
Wiesbaden FP(S)Sonder%ef! <8S200IG, 8<9)8H0.
>i!!berger, (olker F89H:G. Dyber so+ial,issens-%af!li-%e $%eorien der
>evol&!ion Kri!ik &nd (ers&-% eines Ne&ansa!+esE. 9# 2e"e, Kla&s
von F&r.G. 0mpiris%he 7evolutions$ors%hung. Lpladen, :9)I0.
>obinson, Beoffre F2008G. DAndonesia# Ln a Ne, .o&rseME 9# 'lagappa,
M&!%ia% F&r.G. Boer%ion and Governan%e. The ,e%lining Politi%al 7ole
o$ the (ilitar= in @sia. S!anford, 223)2?3.
>obinson, Willia" A. F8993G. Promoting Pol=ar%h=+ Glo"alisation- U!
Intervention- and Cegemon=. .a"bridge# .a"bridge 9niversi! Press.
>Wdel, 9lri-%, 0rankenberg, B*n!er, 4&biel, 7el"&! F89I9G. ,ie demokratis%he
*rage. 0in 0ssa=. 0rankf&r! na Majni.
>osa!o, Sebas!ian F200:G. D$%e 0la,ed =ogi- of 4e"o-ra!i- Pea-e $%eorE.
@meri%an Politi%al !%ien%e 7evie9. F9HG <# ?I?)302.
>osa!o, Sebas!ian F200?G. D5Pplaining !%e 4e"o-ra!i- Pea-eE. @meri%an
Politi%al !%ien%e 7evie9. F99G :# <3H)<H2.
>ose, >i-%ard, Mis%ler, Willia", 7aerpfer, .%ris!ian F899IG. ,emo%ra%= and
Its @lternatives. Understanding Post>%ommunist !o%ieties. 2al!i"ore.
>ose, >i-%ard, S%in, 4o% .%&ll F899HG. 2oreans 0valuate ,emo%ra%=+ @ Ne9
2orea 8arometer !urve=. .en!re for !%e S!&d of P&bli- Poli-,
9niversi! of S!ra!%-lde, Blasgo,.
>osen, Bar F&r.G F200?G. The 7ight Ear5 The Bonservative ,e"ate on IraM.
.a"bridge.
>ospigliosi, 0ernando F2000G. (ontesinos = las *uerzas @rmadas+ BKmo
BontrolK ,urante una ,Z%ada las Institu%iones (ilitares. =i"a.
<3I
>o!%s!ein, 2o F8993G. DPoli!i-al Ans!i!&!ions. 'n Lvervie,E. 9# Boodin, >ober!
5., Klinge"ann, 7ans)4ie!er F&r.G. @ Ne9 Cand"ook $or Politi%al
!%ien%e. LPford# LPford 9niversi! Press, 8::N833.
>o,en, 7enr S. F899?G. D$%e $ide 9ndernea!% !%e a$%ird WaveVE. .ournal o$
,emo%ra%=. F3G 8# ?2)3<.
>SSP 5Pper! Ans!i!&!e F899?G. D=obbis" in >&ssia# S!ages of a =ong >oadE.
9# Segbers, Kla&s, 4e Spiegeleire, S!ep%an F&r.G. Post>!oviet Puzzles.
(apping the Politi%al 0%onom= o$ the *ormer !oviet Union. (ol. AAA.
2aden)2aden, HH)822.
>&bio, =&is F899IG. D.oping ,i!% Poli!i-al .%angeE. 9# Ka&f"an P&r-ell,
S&san, >&bio, =&is F&r.G. (e<i%o under Zedillo. 2o&lder i =ondon, ?):3.
>*b, 0riedber! W. F899<G. DS-%a-% de" Parla"en! yber se"i)prksiden!ielle
>egier&ngsss!e"e in einigen pos!ko""&nis!is-%en Besells-%af!enE.
;eviathan. F22G 2# 230)292.
>*b, 0riedber! W. F8993aG. D4ie 7era&sbild&ng poli!is-%er Ans!i!&!ionen in
4e"okra!isier&ngspro+essenE. 9# Merkel, Wolfgang F&r.G.
!=stem9e%hsel 1. Theorien- @ns\tze und 2onzeptionen. Lpladen F2.
i+d.G, 888)8<0.
>*b, 0riedber! W. F8993bG. DZ&r 0&nk!ion &nd 2ede&!&ng poli!is-%er
Ans!i!&!ionen in Ss!e",e-%selpro+essen. 5ine verglei-%ende
2e!ra-%!&ngE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard, Seger!,
4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der ,emokratie.
Lpladen, :H)H2.
>*b, 0riedber! W. F2000G. D(on der +ivilen +&r &n+ivilen Besells-%af!. 4as
2eispiel des e%e"aligen K&gosla,ienE. 9# Merkel, Wolfgang F&r.G.
!=stem9e%hsel '. Zivilgesells%ha$t und Trans$ormation. Lpladen, 8H:)
202.
>*b, 0riedber! W. F2008G. !%ha%h dem Parlamentj 7egierungss=steme und
!taatspr\sidenten in den ,emokratisierungsprozessen :steuropas.
Wiesbaden.
>*b, 0riedber! W. F200<G. D5inlei!&ng# 4e"okra!isier&ng, Wo%lfa%r!ss!aa!E. 9#
.roissan!, '&rel, 5rd"ann, Bero, >*b, 0riedber! F&r.G.
Eohl$ahrtsstaatli%he Politik in jungen ,emokratien. Wiesbaden, 88)<2.
>&es-%e"eer, 4ie!ri-%, 7&ber S!ep%ens, 5veln, S!ep%ens, Ko%n F8992G.
Bapitalist ,evelopment ^ ,emo%ra%=. .a"bridge.
>*land, K*rgen F899:G. DWa%len in $%ailand kein einde&!iges (o!&" f*r die
4e"okra!ieE. @sien. <3 FSije1anjG# 30)3H.
>*land, K*rgen F8993G. D$%eore!is-%e, "e!%odis-%e &nd !%e"a!is-%e
S-%,erp&nk!e der Ss!e",e-%selfors-%&ng in 'sienE. 9# Merkel,
Wolfgang F&r.G. !=stem9e%hsel 1. Theorien- @ns\tze und 2onzepte.
Lpladen F2. i+d.G, 2H8):02.
>*land, K*rgen F899IG. Politis%he !=steme in !]dostasien. 0ine 0in$]hrung.
=andsberg a" =e-%.
>*land, K*rgen F8999G. DKan&skWpfige Mi!!els-%i-%!en in S*dos!asienE. 9#
2e-ker, 2er!, >*land, K*rgen, Wer+, Nikola&s F&r.G. (=thos
<39
(ittels%hi%hten. Zur Eiederkehr eines Paradigmas der
,emokratie$ors%hung. 2onn.
>*land, K*rgen F2000G. D$%ailand# 0inan+krise &nd poli!is-%e $ransfor"a!ionE.
9# 4os-%, KWrn, 0a&s!, KWrg F&r.G. ,ie Rkonomis%he ,=namik politis%her
Cerrs%ha$t. ,as pazi$is%he @sien und ;ateinamerika. Lpladen, 8I9)28:.
>*land, K*rgen, K*rgen"eer, .le"ens, Nelson, Mi-%ael 7., Ziegen%ain,
Pa!ri-k F200?G. Parliaments and Politi%al Bhange in @sia. Singap&r.
>&""el, >&dolp% K. F89I:G. D=iber!arianis" and An!erna!ional (iolen-eE.
.ournal o$ Bon$li%t 7esolution. F2HG 8# 2H)H8.
>&""el, >&dolp% K. F899<G. D0o-&s on# Po,er, Beno-ide, and Mass M&rderE.
.ournal o$ Pea%e 7esear%h. F:8G 8# 8)80.
>&sse!!, 2r&-e M. F899:G. Grasping the ,emo%rati% Pea%e+ Prin%iples $or a
Post>Bold>Ear. Prin-e!on.
>&sse!!, 2r&-e M., Lneal, Ko%n F2008G. Triangulating Pea%e+ ,emo%ra%=-
Interdependen%e- and International :rganizations. Ne, rork.
>&s!o,, 4ank,ar! '. F89H0G. D$ransi!ions !o 4e"o-ra-E. Bomparative
Politi%s. 2# ::H):3:.
>&!!ko,ski, >ena!e F899<G. DBes-%i-%!eE. 9# Maer, 7ans K*rgen, Po%l,
Manfred F&r.G. ;\nder"eri%ht .apan. 2onn, ?<)33.
>&&!soo, >ein, Siisikinen, Mar!i F8993G. D>es!oring .ivil So-ie! in !%e 2al!i-
S!a!es, 89II)899<E. 9# S+abo, M^!\ F&r.G. The Bhallenge o$
0uropeanization in the 7egion+ 0ast Bentral 0urope. 2&dapes!, <89)
<<H.
Saage, >i-%ard F&r.G F899?G. ,as !%heitern diktatoris%her ;egitimationsmuster
und die Zukun$ts$\higkeit der ,emokratie. 2erlin.
Sa%", 's!rid F899?aG. DKein poli!is-%er 0r*%ling in 2elar&s. 4as S-%ei!ern der
Parla"en!s,a%len i" Mai 899? &nd die (erselbs!kndig&ngs!enden+en
der 5Pek&!iveE. :steuropa. 88# 8028)80::.
Sa%", 's!rid F899?bG. DPoli!is-%e Kons!r&k!ionsvers&-%e ,eiXr&ssis-%er
Aden!i!k!E. .ahr"]%her $]r Ges%hi%hte :steuropas. F<2G <# ?<8)?38.
Sa%", 's!rid F899HG. DS-%lei-%ender S!aa!ss!rei-% in 2elar&s. 7in!ergr*nde &nd
KonseQ&en+en des (erfass&ngsreferend&"s i" Nove"ber 8993E.
:steuropa. ?# <H?)<IH.
Salinas $orre, 'r"ando F2000G. DSeg&ridad pobli-a en la -i&dad de M\Pi-o#
-risis poll!i-as al!erna!ivasE. ,iSlogo = ,e"ate. 82# 820)8?0.
Sa"e, (ara&dej F8999G. D$%ailandVs =egal Ss!e" and 2&siness =a,E. 9#
$a, 'li-e F&r.G. 0ast @sia ` Cuman 7ights- Nation>8uilding- Trade.
2aden)2aden, ?:I)?9I.
S^n-%e+ =Ype+, 0ran-is-o F2008G. D4rei Ka%re a2olivaris-%e >evol&!ionV in
(ene+&ela# $rabajadores e"presarios &nidos ja"^s ser^n ven-idosE.
8rennpunkt ;ateinamerika. 2<# 233.
Sands-%neider, 5ber%ard F899?G. !ta"ilit\t und Trans$ormation politis%her
!=steme. Lpladen.
Sands-%neider, 5ber%ard F2008G. D$ai,anE. 9# Weidenfeld, Werner F&r.G. ,en
Eandel gestalten !trategien der Trans$ormation. Sv. 2. B*!erslo%,
:32):I?.
<H0
Sands-%neider, 5ber%ard F200:G. 0<terne ,emokratie$Rrderung. Theoretis%he
und praktis%he @spekte der @u_enunterst]tzung von
Trans$ormationsprozessen. B&!a-%!en f*r das .en!r&" f*r ange,and!e
Poli!ikfors-%&ng der =&d,ig)MaPi"ilian)9niversi!k! M*n-%en, 80.
San!iso, .arlos F2002G. DPro"o!ing 4e"o-ra- b .ondi!ioning 'idM $o,ards
a More 5ffe-!ive 59 4evelop"en! 'ssis!an-eE. Internationale Politik
und Gesells%ha$t. :# 80HN8::.
San!os, Soli"an M. Kr. F899HG. DParlia"en!ar vers&s Presiden!ial in !%e
P%ilippinesE. 9# is!i i dr.# MM |&e+on .i!, 88)<I.
Sarkees, Meride!% >eid F2000G. D$%e .orrela!es of War 4a!a on War# 'n
9pda!e !o 899HE. Bon$li%t (anagement and Pea%e !%ien%e. F8IG 8# 2:)
8<<.
Sar!ori, Biovanni F89H3G. Parties and Part= !=stems. .a"bridge.
Sar!ori, Biovanni F8992G. ,emokratietheorie. 4ar"s!ad!.
Sar!ori, Biovanni F899<aG. Bomparative Bonstitutional 0ngineering. @n InMuir=
into !tru%tures- In%entives and :ut%omes. Ne, rork.
Sar!ori, Biovanni F899<bG. DNei!%er Presiden!ialis" nor Parlia"en!aris"E. 9#
=in+, K&an, (alen+&ela, 'r!&ro F&r.G. The *ailure o$ Presidential
,emo%ra%=. 2al!i"ore, 803)88I.
Sar!ori, Biovanni F899?G. D$o!ali!aris"&s, Modell"anie &nd =ernen a&s
Arr!*"ernE. 9# Kesse, 5-k%ard F&r.G. Totalitarismus im G. .ahrhundert.
2onn, ?:I)??3.
Sa!o, Sei+ab&ro F89I9G. DAns!i!&!ionali+a!ion and 4e"o-ra- in KapanE. 9#
S-alapino, >ober! '., Sa!o, Sei+ab&ro, Wanadi, K&s&f F&r.G. @sian
Politi%al Institutionalization. 2erkele F2. i+d.G, 9?)883.
S-%edler, 'ndreas F&r.G F2003G. 0le%toral @uthoritarianism+ The ,=nami%s o$
Un$ree Bompetition. .olorado# =nne >ienner.
S-%elling, $%o"as F89H8G. D4na"i- Models of Segrega!ionE. .ournal o$
(athemati%al !o%iolog=. 8# 8<:)8I3.
S-%iens!o-k, Berd, $raPler, 0ran+ F899:G. D(on der s!alinis!is-%en +&r
"ark!ver"i!!el!en Konvergen+M Z&r $ransfor"a!ion der S!r&k!&r &nd
Poli!ik der Be,erks-%af!en in Ls!e&ropaE. 2Rlner Ce$te $]r !oziologie
und !ozialps=%hologie. :# <I<)?03.
S-%langen, Wal!er F89H3G. ,ie Totalitarismustheorie+ 0nt9i%klung und
Pro"leme. S!&!!gar!.
S-%lie,en+, 2irgi! F899HG. D4as Par!eienss!e" 2&lgariensE. 9# Seger!, 4ie!er,
S!Wss, >i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G. Parteiens=steme in
postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas. Lpladen, 2:H)23<.
S-%l&"berger, Lliver F200IG. @utoritarismus in der ara"is%hen Eelt. 2aden)
2aden# No"os.
S-%"id!, Bregor F899IG. DPresiden!ial 9s&rpa!ion or .ongressional
Preferen-e. $%e 5vol&!ion of 5Pe-&!ive 4e-ree '&!%ori! in Per&E. 9#
.are, Ko%n M., S%&gar!, Ma!!%e, Soberg F&r.G. 0<e%utive ,e%ree
@uthorit=. .a"bridge, 80<)8<8.
S-%"id!, Manfred B. F8993G. D4er Kan&skopf der $ransfor"a!ionsperiode.
Kon!in&i!k! &nd Wandel der 4e"okra!ie!%eorienE. 9# 2e"e, Kla&s
<H8
von, Lffe, .la&s F&r.G. Politis%he Theorien in der fra der
Trans$ormation- PD!>!onderhe$t '. Lpladen, 8I2)280.
S-%"id!, Manfred B. F200?G. !ozialpolitik in der ,,7, Wiesbaden F:. i+danjeG.
S-%"id!, Manfred B. F2003G. ,emokratietheorien. 0ine 0in$]hrung. Wiesbaden
F:., preraCeno i proireno i+d.G.
S-%"id!, $%o"as F200<G. D4as poli!is-%e Ss!e" =e!!landsE. 9# As"ar,
Wolfgang F&r.G. ,ie politis%hen !=steme :steuropas. Lpladen F2. i+d.G,
888)8<2.
S-%"i!!, .arl F892:G. ,ie geistesges%hi%htli%he ;age des heutigen
Parlamentarismus. =eip+ig.
S-%"i!!, .arl F89:8G. ,er C]ter der Der$assung. $*bingen.
S-%"i!!, .arl F89:2G. ;egalit\t und ;egitimit\t. M*n-%en i =eip+ig.
S-%"i!!, .arl F893<, 8920G. ,ie ,iktatur. Don den @n$\ngen des souver\nen
!taatsgedankens "is zum proletaris%hen 2lassenkamp$. 2erlin F:. i+d.G.
S-%"i!!er, P%ilippe .. F89H<G. DS!ill !%e .en!&r of .orpora!is"ME. 7evie9 o$
Politi%s. F:3G 8# I?)8:8.
S-%"i!!er, P%ilippe .. F89I?G. The Bonsolidation o$ Politi%al ,emo%ra%= in
!outhern 0urope ?and ;atin @meri%aA. 0iren-a Fneobjavljeni r&kopisG.
S-%"i!!er, P%ilippe .. F8992G. DAn!eres! Ss!e"s and !%e .onsolida!ion of
4e"o-ra-iesE. 9# Marks, Barr, 4ia"ond, =arr F&r.G. 7ee<amining
,emo%ra%=+ 0ssa=s in Conour o$ !e=mour (artin ;ipset. $%o&sand
Laks, .' i =ondon, 8?3)8I8.
S-%"i!!er, P%ilippe .. F899?aG. D(on der '&!okra!ie +&r 4e"okra!ie. Z,Wlf
yberleg&ngen +&r poli!is-%en $ransfor"a!ionE. Internationale Politik.
F?0G 3# <H)?2.
S-%"i!!er, P%ilippe .. F899?bG. DLrgani+ed An!eres!s and 4e"o-ra!i-
.onsolida!ion in So&!%ern 5&ropeE. 9# B&n!%er, >i-%ard,
4ia"ando&ros, Nikiforos P., P&%le, 7ans)K*rgen F&r.G. The Politi%s o$
,emo%rati% Bonsolidation. !outhern 0urope in Bomparative
Perspe%tive. 2al!i"ore, 2:8)230.
S-%"i!!er, P%ilippe .. F899HG. D5Pploring !%e Proble"a!i- $ri&"p% of =iberal
4e"o-)ra- and .on-l&ding ,i!% a Modes! Proposal for A"proving i!s
An!erna!ional A"pa-!E. 9# 7adeni&s, 'Pel F&r.G. ,emo%ra%=bs Di%tor=
and Brisis. .a"bridge, 29H):0I.
S-%"i!!er, P%ilippe .. F8999G. DLrganisier!e An!eressen &nd die Konsolidier&ng
der 4e"okra!ie in S*de&ropaE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider,
5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel &. ,ie 7olle von Der"\nden im
Trans$ormationsproze_. Lpladen, <?)I2.
S-%"i!!er, P%ilippe .. F2009G. D4iagnosing and 4esigning 4e"o-ra- in
5&ropeE. 9# 'lonso, Sonla, Keane, Ko%n, Merkel, Wolfgang F&r.G. The
*uture o$ 7epresentative ,emo%ra%=. .a"bridge# .a"bridge
9niversi! Press F& !isk&G.
S-%"i!!er, P%ilippe .., =e%"br&-%, Ber%ard F&r.G F89H9G. Trends To9ard
Borporatist Intermediation. 2everl 7ills i =ondon.
S-%"i!!er, P%ilippe .., S-%neider, .ars!en |. F200<G. D=iberali+a!ion,
$ransi!ion and .onsolida!ion# Meas&ring !%e .o"ponen!s of
<H2
4e"o-ra!i+a!ionE. 9# .roissan!, '&rel, Merkel, Wolfgang F&r.G.
Bonsolidated or ,e$e%tive ,emo%ra%=5 Pro"lems o$ 7egime Bhange-
!pe%ial Issue o$ ,emo%ratization. 'bingdon, ?9)90.
S-%ne-kener, 9lri-% F&r.G F2003G. *ragile !taatli%hkeit- 3!tates at 7isk4
z9is%hen !ta"ilit\t und !%heitern. 2aden)2aden# No"os.
S-%neider, 'Pel F8993G. D4ie (erfass&ngsrefor" in der >ep&blik .%ina a&f
$ai,an, 8990)899? (erla&f, 5rgebnisse &nd beeinfl&ssende
0ak!orenE. 9# S-%&ber!, B&n!%er, S-%neider, 'Pel F&r.G. Tai9an an der
!%h9elle zum 1. .ahrhundert. 7a"b&rg, H):9.
S-%neider, 'Pel, S-%&ber!, B&n!%er F899HG. EjSind ,ir .%inesen oder
$ai,anesenMj $ai,an i" Konflik! konk&rrierender na!ionaler &nd
k&l!&reller Aden!i!k!enD. @sien. F32G# <3)3I.
S-%neider, 5ber%ard F899?G. DPoli!is-%e &nd ins!i!&!ionelle (erknder&ngen in
>&Xland 899:)899?E. 9# 2&ndesins!i!&! f*r os!,issens-%af!li-%e &nd
in!erna!ionale S!&dien F&r.G. Z9is%hen 2rise und 2onsolidierung.
Ge$\hrdeter !=stem9e%hsel im :sten 0uropas. M*n-%en i 2e1, <0)?8.
S-%neider, 5ber%ard F899HG. D2egriffe &nd !%eore!is-%e Kon+ep!e +&r
poli!is-%en $ransfor"a!ionE. 9# 2&ndesins!i!&! f*r os!,issens-%af!li-%e
&nd in!erna!ionale S!&dien F&r.G. ,er :sten 0uropas im Proze_ der
,i$$erenzierung. M*n-%en i 2e1, 8H)2<.
S-%neider, 5ber%ard F2008G. ,as politis%he !=stem der 7ussis%hen *Rderation.
0ine 0in$]hrung. Wiesbaden F2. i+d.G.
S-%onberger, 7o,ard 2. F89I9G. @$termath o$ Ear. @meri%ans and the
7emaking o$ .apan- 1F&'>1F'. Ken!.
S-%raeder, Pe!er K. F200:G. D$%e S!a!e of !%e 'r! in An!erna!ional 4e"o-ra-
Pro"o!ion# >es&l!s of a Koin! 5&ropean)Nor!% '"eri-an >esear-%
Ne!,orkE. ,emo%ratization. F80G 2# 28)<<.
S-%ra"", 7ans)Koa-%i" F899?G. D4ie (erfass&ng der >ep&blik 2elar&s vo"
:0. Mkr+ 899<E. :steuropa>7e%ht. F<8G 2# 8:<)8?I.
S-%rWder, 7ans)7enning F2008G. DMk-%!e i" 7in!ergr&nd# 4ie >olle von
{0a"ilieV &nd {Lligar-%enV i" poli!is-%en Krkf!espielE. 9# 7W%"ann,
7ans)7er"ann, S-%rWder, 7ans)7enning F&r.G. 7ussland unter neuer
*]hrung+ Politik- Eirts%ha$t und Gesells%ha$t am 8eginn des 1.
.ahrhunderts. 2onn, 3H)HH.
S-%rWder, Wolfgang F200<G. DWandel &nd Kon!in&i!k! der 'rbei!sbe+ie%&ngen
in Mi!!el) &nd Ls!e&ropaE Fr&kopisG, ak!&ali+irana ver+ija priloga &
E!I>(itteilungen. 8S200:# ?8)?9.
S-%&ber!, B&n!er F899<G. Tai9an die %hinesis%he @lternative+
,emokratisierung in einem ostasiatis%hen !%h9ellenland ?1FI)>1FF#A.
7a"b&rg.
S-%&ber!, B&n!er F8993G. D0ak!ionalis"&s, 'bspal!&ng &nd konserva!ive
>*-k+&gsgefe-%!e 4ie KM$ i" 9"br&-%E. 9# S-%&ber!, B&n!er,
S-%neider, 'Pel F&r.G. Tai9an an der !%h9elle zum 1. .ahrhundert.
7a"b&rg, 38)I?.
S-%&ber!, B&n!er F2003G. D>iskan!e Na!ionsbild&ng in $ai,anE. Internationale
Politik und Gesells%ha$t. 2# I?)808.
<H:
S-%&ber!, B&n!er, $%o"pson, Mark F8993G. D4e"okra!is-%e
Ans!i!&!ionalisier&ng in Ls!) &nd S*dos!asien# (erla&fs"&s!er &nd
Perspek!iven in $ai,an, S*dkorea, $%ailand &nd den P%ilippinenE. 9#
Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard, Seger!, 4ie!er F&r.G.
!=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der ,emokratie. Lpladen,
:I8)<8H.
S-%&-k, .%ris!op% F200:G. ,er indonesis%he ,emokratisierungsprozess.
Politis%her Neu"eginn und historis%he 2ontinuit\t. 2aden)2aden.
S-%&-k, .%ris!op% F2003G. D$%e 5nd of !%e {Ne, LrderV and 5!%no)>eligio&s
.onfli-!s in AndonesiaE. 9# .roissan!, '&rel, Mar!in, 2ea!e, Kneip,
Sas-%a F&r.G. The Politi%s o$ ,eath. Politi%al Diolen%e in !outheast @sia.
M*ns!er, H8)803.
S-%&"pe!er, Kosep% '. F89?0G. 2apitalismus- !ozialismus und ,emokratie.
2ern.
S-%&s-%ke,i!s-%, S!anisla&s F899HG. D4er S!aa!ss!rei-% des Prksiden!en von
WeiXr&XlandE. *rank$urter @llgemeine Zeitung od 2<.08.899H.
S-%,ar!+, 'da" F8999G. @ Nation in Eaiting. Indonesiabs !ear%h $or !ta"ilit=.
Singap&r.
S-%,ar+, 7ans)Pe!er F89I8G. D4ie zra 'dena&er 89<9)89?H. Br*nderja%re der
>ep&blikE. 9# 2ra-%er, Karl 4ie!ri-%, 5s-%enb&rg, $%eodor, 0es!,
Koa-%i" .., Kk-kel, 5ber%ard F&r.G. Ges%hi%hte der 8undesrepu"lik. Sv.
2. Wiesbaden.
S-oppola, Pie!ro F89I0G. Gli anni della Bostitutente $ra politi%a e storia.
2ologna.
S-o!!, Ka"es M., S!eele, .arie '. F200?G. D'ssis!ing 4e"o-ra!s or >esis!ing
4i-!a!orsM $%e Na!&re and A"pa-! of 4e"o-ra- S&ppor! b !%e 9ni!ed
S!a!es 5ndo,"en! for 4e"o-ra-, 8990)99E. ,emo%ratization. F82G <#
<:9)<30.
Seger!, 4ie!er F8993G. DAns!i!&!ionalisier&ng der 4e"okra!ie a" balkanis-%en
>and Ls!e&ropasE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard,
Seger!, 4ie!er F&r.G. !=stem9e%hsel . ,ie Institutionalisierung der
,emokratie. Lpladen, 88:)8<2.
Seger!, 4ie!er F899HG. DPar!eien &nd Par!eienss!e"e in der Konsolidier&ngE.
9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel #.
Parteien im Trans$ormationsproze_. Lpladen, ?H)800.
Seger!, 4ie!er F2002G. ,ie Grenzen :steuropas. Wiesbaden.
Seger!, 4ie!er, S!Wss, >i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G F8993G.
Parteiens=steme in postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas.
Lpladen.
Seger!, 4ie!er, S!Wss, >i-%ard F899HG. D5n!s!e%&ng, S!r&k!&r &nd 5n!,i-kl&ng
von Par!eienss!e"en in Ls!e&ropa na-% 89I9 5ine 2ilan+E. 9#
Seger!, 4ie!er, S!Wss, >i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G.
Parteiens=steme in postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas.
Lpladen, :H9)<2I.
<H<
Seifer!, Wolfgang F899<G. DBe,erks-%af!en %e&!e# 5Pis!en+bedro%&ng d&r-%
Koopera!ionE. 9# Maer, 7ans)K*rgen, Po%l, Manfred F&r.G.
;\nder"eri%ht .apan. 2onn, 80H)88<.
Sen, '"ar!a F8999G. D4e"o-ra- as a 9niversal (al&eE. .ournal o$
,emo%ra%=. F80G :# :)8H.
Sen, '"ar!a F2000G. gkonomie $]r den (ens%hen. Eege zur Gere%htigkeit
und !olidarit\t in der (arkt9irts%ha$t. M*n-%en.
Seng%aas, 4ie!er F2000G. D>e-%! a&f No!%ilfe.E. 9# Merkel, >ein%ard F&r.G. ,er
2osovo>2rieg und das DRlkerre%ht. 0rankf&r! na Majni, 99)88<.
Seng%aas, 4ie!er F200<G. Zum irdis%hen *rieden. 0rankf&r! na Majni.
Se!on)Wa!son, 7&g% F89I3G. D>&Xland &nd Ls!e&ropaE. Prop=l\en
Eeltges%hi%hte. 80# 83?)220.
S%afir, Mi-%al F899HG. D>o"aniajs >oad !o jNor"al-jE. .ournal o$ ,emo%ra%=.
FIG 2# 8<<)8?I.
S%are, 4onald, Main,aring, S-o!! F89I<G. D$ransi!ion $%ro&g% $ransa-!ion#
4e"o-ra!i+a!ion in 2ra+il and SpainE. 9# Sel-%er, Wane '. F&r.G.
Politi%al ;i"eralization in 8razil+ ,=nami%s- ,ilemmas- and *uture
Prospe%ts. 2o&lder, .L, 8H?)283.
S%ev!sova, =ilia F200:G. Putinbs 7ussia. Was%ing!on, 4..
S%ia&, .%&an)jeng F8999G. D.ivil So-ie! and 4e"o-ra!i+a!ionE. $sang, S!eve,
$ien, 7&ng)"ao F&r.G. ,emo%ratization in Tai9an+ Impli%ations $or
Bhina. 7o&nd"ills i =ondon, 808)883.
S%if!er, Mi-%ael F2003G. DAn Sear-% of 7&go .%^ve+E. *oreign @$$airs. FI?G :#
<?)?9.
S%in, 4o% .%&ll F8999G. (ass Politi%s and Bulture in ,emo%ratizing 2orea.
LPford.
S%in, 4o% .%&ll F2002G. D$%e .&l!&ral 0o&nda!ion of Korea 4e"o-ra-# '
.o"para!ive Perspe-!ive on Pop&lar S&ppor! for 4e"o-ra-E. 9# Ki",
ro&ng >ae, =ee, 7o-%&l, Ma%, An)s&b F&r.G. 7ede$ining 2orean Politi%s.
;ost Paradigm and Ne9 Dision. Seo&l, 298)::8.
S%in, 4o% .%&ll F200:G. D4e"o-ra!i- Bovernan-e in So&!% Korea# $%e
Perspe-!ives of Lrdinar .i!i+ens and $%eir 5le-!ed >epresen!a!ivesE.
.apanese .ournal o$ Politi%al !%ien%e. F<G 2# 28?)2<0.
S%in, 4o% .%&ll, S%&, 7&oan F899HG. DPoli!i-al '"bivalen-e in So&!% Korea
and $ai,anE. .ournal o$ ,emo%ra%=. FIG :# 80I)82<.
S%in, 4o% .%&ll, Wells, Kason F200?G. DAs 4e"o-ra- !%e Lnl Ba"e in
$o,nME. .ournal o$ ,emo%ra%=. F83G 2# II)808.
S%in, 4o .%&ll, Kae-%&l, =ee F2003G. D$%e Korean 4e"o-ra- 2aro"e!er
S&rves# 9nraveling !%e .&l!&ral and Ans!i!&!ional 4na"i-s of
4e"o-ra!i+a!ion, 899H)200<E. 2orea :"server. F:HG 2# 2:H)2H3.
S%in, M&ngsoon F2000G. Bhange and Bontinuit= o$ Parliamentar= Politi%s in
,emo%ratizating 2orea. Paper presen!ed a! !%e <!% Korea)2ri!ain
.onferen-e organi+ed b S%effield 9niversi!Vs Manage"en! S-%ool
and ronsei 9niversi!Vs Ans!i!&!e of 5as! Wes! S!&dies, Ma 8H)8I,
2000 FapirografiranoG.
<H?
S%in, M&ngsoon F200?G. DSo&!% Korea# .i!i+ensV .onfiden-e in P&bli-
Ans!i!&!ionsE. 9# Anog&-%i, $akas%i, 2asane+, Mig&el, $anaka, 'ki%iko,
4adabaev, $i"&r F&r.G. Dalues and ;i$e !t=les in Ur"an @sia. @ Bross>
Bultural @nal=sis and !%ore"ook 8ased on the @sia 8arometer !urve=
o$ GG#. MePiko .i!, ?H)H3.
S%in, M&ngsoon F2003G. D.onfiden-e in P&bli- Ans!i!&!ions and 4e"o-ra- in
So&!% KoreaE. 2orea :"server. F:HG 2# 2HH):0<.
S%&gar!, Ma!!%e, S. F899:G. DLf Presiden!s and Parlia"en!sE. 0ast 0uropean
Bonstitutional 7evie9. F2G 8# :0):2.
S%&gar!, Ma!!%e, S., .are, Ko%n F8992G. Presidents and @ssem"lies.
Bonstitutional ,esign and 0le%toral ,=nami%s. .a"bridge.
Siavelis, Pe!er, (alen+&ela, 'r!&ro F8993G. D5le-!oral 5ngineering and
4e"o-ra!i- S!abili!# $%e =ega- of '&!%ori!arian >&le in .%ileE. 9#
=ijp%ar!, 'rend, Wais"an, .arlos 7. F&r.G. Institutional ,esign in Ne9
,emo%ra%ies. 2o&lder, .L, HH)99.
Sidel, Ko%n $. F8999G. Bapital- Boer%ion and Brime. 8ossim in the Philippines.
S!anford.
Sie"ers, B*n!er F89I3G. DMa-%!,e-%sel in den P%ilippinen# 'bla&f, 0ak!oren,
Z&k&nf!sperspek!ivenE. !]dostasien aktuell. FL;&jakG# 8I:)28:.
Silva, Pa!ri-io F8998G. D$e-%no-ra!s and Poli!i-s in .%ile. 0ro" !%e .%i-ago
bos !o !%e .A5P='N "onksE. .ournal o$ ;atin @meri%an !tudies. 2:S2#
:I?)<80.
Si"a, 2r&no F2000G. D4ie N'$L, die 9N &nd "ili!kris-%e Be,al!an,end&ngE.
9# Merkel, >ein%ard F&r.G. ,er 2osovo>2rieg und das DRlkerre%ht.
0rankf&r! na Majni, 9)?0.
Slan!-%ev, 2ranisla, =., 'lePandrova, 'nna, Bar!+ke, 5rik F200?G.
DProbabilis!i- .a&sali!, Sele-!ion 2ias, and !%e =ogi- of !%e
4e"o-ra!i- Pea-eE. @meri%an Politi%al !%ien%e 7evie9. F99G :# <?9)
<32.
S"all, Melvin, Singer, K. 4avid F89H3G. D$%e War)proneness of 4e"o-ra!i-
>egi"es, 8I83)893?E. The .erusalem .ournal o$ International
7elations. 8 F!ravanjG# ?0)39.
S"&!n, Pavel F8992G. D4ie $s-%e-%oslo,akei eine >*-kke%r +& si-% selbs!E.
@us Politik und Zeitges%hi%hte. 3# 2<):?.
Snder, >i-%ard F899IG. DPa!%s o&! of S&l!anis!i- >egi"es# .o"bining
S!r&-!&ral and (ol&n!aris! Perspe-!ivesE. 9# .%e%abi, 7.5., =in+, K&an K.
F&r.G. !ultanisti% 7egimes. 2al!i"ore i =ondon, <9)I?
So-ial Wea!%er 2&lle!in F899:G. 8:. |&e+on .i!.
So-ial Wea!%er 2&lle!in F899<G. 8?S83. |&e+on .i!.
So-ial Wea!%er 2&lle!in F899?aG. 8H. |&e+on .i!.
So-ial Wea!%er 2&lle!in F899?bG. 89S20. |&e+on .i!.
Sonn!ag, 7ein+ >. F2008G. D.risis and >egression# 5-&ador, Parag&a, Per&,
and (ene+&elaE. 9# Barre!Yn, Man&el 'n!onio, Ne,"an, 5d,ard F&r.G.
,emo%ra%= in ;atin @meri%a. ?7eABonstru%ting Politi%al !o%iet=. $okio,
823)8?H.
<H3
Son!%ei"er, K&r! F89I9G. Grundz]ge des politis%hen !=stems der
8undesrepu"lik ,euts%hland. M*n-%en F82. preraCeno i+d.G.
So,aidnig, Ana F8993G. ,ie Unterst]tzung der ,emokratie in ,euts%hland und
Italien. 0rankf&r! na Majni i 2erlin.
S!aff, Alse F89I8G. ;ehren vom !taat. 2aden)2aden.
S!ari!+, 4ie!ri-% F8990G. D9rsa-%en &nd KonseQ&en+en einer de&!s-%en
>evol&!ionE. 9# ,er *is%her Eeltalmana%h+ !onder"and ,,7.
0rankf&r! na Majni.
S!ark, 4avid F8990G. DPriva!i+a!ion in 7&ngar# 0ro" Plan !o Marke! or 0ro"
Plan !o .lanME 0ast 0uropean Politi%s and !o%ieties. F<G :# :?8):92.
S!een, 'n!on F899HG. D$%e 2al!i- 5li!es af!er !%e .%ange of !%e >egi"eE. 9#
2es!, 7einri-%, 2e-ker, 9lrike F&r.G. 0lites in Transition+ 0lite 7esear%h
in Bentral and 0astern 0urope. Lpladen, 8<9)8H8.
S!effani, Winfried F89H9G. Parlamentaris%he und pr\sidentielle ,emokratie.
Lpladen.
S!einer, 7el"&!, $a"^s, Pal F&r.G F200?G. The 8usiness 0lites o$ 0ast>Bentral
0urope. 2erlin.
S!einsdorff, Silvia von F899?G. DZ&r (erfass&ngsgenese der Z,ei!en >&ssis-%en
&nd der 0*nf!en 0ran+Wsis-%en >ep&blik i" (erglei-%E. Zeits%hri$t $]r
Parlaments$ragen. F23G :# <I3)?0<.
S!einsdorff, Silvia von F200<G. D4as poli!is-%e Ss!e" WeiXr&sslandsE. 9#
As"ar, Wolfgang F&rG. ,ie politis%hen !=steme :steuropas. Lpladen
F2. i+d.G, <29)<3I.
S!epan, 'lfred F89HIG. The !tate and !o%iet=. Peru in Bomparative Perspe%tive.
Prin-e!on.
S!epan, 'lfred F89I3G. DPa!%s $o,ard >ede"o-ra!i+a!ion# $%eore!i-al and
.o"para!ive .onsidera!ionsE. 9# LV4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er,
P%ilippe .., W%i!e%ead, =a&ren-e F&r.G. Transition $rom @uthoritarian
7ule. Bomparative Perspe%tives. 2al!i"ore, 3<)I<.
S!epan, 'lfred, Ska-%, .ind F899:G. D.ons!i!&!ional 0ra"e,orks and
4e"o-ra!i- .onsolida!ion# Parla"en!aris" vers&s Presiden!ialis"E.
Eorld Politi%s. F<3G 8# 8)22.
S!ernberger, 4olf F8990G. Der$assungspatriotismus. 0rankf&r! na Majni.
S!oros!, 9lri-% F8990G. D4as 5nde der ybergangs+ei!. 5rinner&ngen an die
verfass&ngsgebende Be,al!E. ,er !taat. F29G :# :28)::8.
S!Wss, >i-%ard, Seger!, 4ie!er F899HG. D5n!s!e%&ng, S!r&k!&r &nd 5n!,i-kl&ng
von Par!eienss!e"en in Ls!e&ropa na-% 89I9 5ine 2ilan+E. 9#
Seger!, 4ie!er, S!Wss, >i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G.
Parteiens=steme in postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas.
Lpladen, :H9)<2I.
S!ko,, Pe!ra F899IG. DS!aa!, (erbknde &nd An!eressengr&ppen in der
r&ssis-%en Poli!ikE. 9# Merkel, Wolfgang, Sands-%neider, 5ber%ard
F&r.G. !=stem9e%hsel &. Der"\nde im Trans$ormationsproze_. Lpladen,
8:H)8I0.
S!ko,, Pe!ra, Zo!ov, Sergej F8993G. *unktionale Interessenvermittlung in der
russis%hen Trans$ormationsgesells%ha$t als Gegenstand
<HH
9issens%ha$tli%her @nal=se. 'rbei!spapiere der MaP)Plan-k)
Besells-%af!, 'B $ransfor"a!ionspro+esse No. ?. 2erlin.
S&%rke, 's!rid F200IG. D4e"o-ra!i+ing a 4ependen! S!a!e# $%e .ase of
'fg%anis!anE. 9# Bri"", Sonja, Merkel, Wolfgang F&r.G. !pe%ial Issue
o$ ,emo%ratization+ Ear and ,emo%ratization+ ;egalit=- ;egitima%=
and 0$$e%tiveness. F8?G :# 3:0)3<I.
S&lis!o, 7er"a,an F2002G. D5le-!oral Poli!i-s in Andonesia# ' 7ard Wa !o
4e"o-ra-E. 9# .roissan!, '&rel, 2r&ns, Babi, Ko%n, Mareike F&r.G.
0le%toral Politi%s in !outheast ^ 0ast @sia. Singap&r, H?)808.
S&nd%a&sen, 9lf F89I2G. The 7oad to Po9er+ Indonesian (ilitar= Politi%s-
1F&'>1F)N. K&ala =&"p&r i LPford.
S&ns!ein, .ass F8992G. DSo"e!%ing Lld, So"e!%ing Ne,E. 0ast 0uropean
Bonstitutional 7evie9. F8G 8# 8I)28.
S&rar-%ar!, 2a"r&ngs&k F899IG. D.%anging Pa!!erns of .ivil)Mili!ar >ela!ions
and $%ailandjs >egional L&!lookE. 9# Mares, 4avid >. F&r.G. Bivil>
(ilitar= 7elations. 8uilding ,emo%ra%= and 7egional !e%urit= in ;atin
@meri%a- !outhern @sia- and Bentral 0urope. 2o&lder i LPford, 8IH)
203.
S&rar-%ar!, 2a"r&ngs&k F8999G. *rom ,ominan%e to Po9er !haring The
(ilitar= and Politi%s in Thailand- 1FN#>1FF. Neobjavljena dok!orska
diser!a-ija, .ol&"bia 9niversi!.
S&-%i!, 2&nbonkarn F8993G. D5le-!ions and 4e"o-ra!i+a!ion in $%ailandE. 9#
$alor, >. 7. F&r.G. The Politi%s o$ 0le%tions in !outheast @sia.
.a"bridge, Ne, rork i Melbo&rne, 8I<)208.
S&-%i!, 2&nbonkarn F899HG. D$%ailands Nove"ber 8993 5le-!ions and A!s
A"pa-! on 4e"o-ra!i- .onsolida!ionE. ,emo%ratization. F<G 2# 8?<)83?.
S&k%&"b%and, Pariba!ra F899:G. DS!a!e and So-ie! in $%ailand. 7o, 0ragile is
!%e 4e"o-ra-ME @sian !urve=. F::G 9# IH9)I9:.
S&rin, Maisrikrod F8992G. Thailandbs T9o General 0le%tions in 1FF+
,emo%ra%= !ustained. Singap&r.
S&rin, Maisrikrod, M-.argo, 4&n-an F899HG. D5le-!oral Poli!i-s#
.o""er-ialisa!ion and 5P-l&sionE. 9# 7e,ison, Kevin F&r.G. Politi%al
Bhange in Thailand+ ,emo%ra%= and Parti%ipation. =ondon i Ne,
rork, 8:2)8<I.
S&!%erland, S%aron =. F899?G. D$%e Proble" of 4ir! 7ands in Poli!i-s# Pea-e
in !%e (ege!able $radeE. Banadian .ournal o$ Politi%al !%ien%e. F2IG :#
<H9)?0H.
S+abY, M^!\ F899:G. D4ie poli!is-%e 5n!,i-kl&ngE. 9# 2r&nner, Beorg F&r.G.
Ungarn au$ dem Eeg der ,emokratie. 2onn, ?)<8.
S+abY, M^!\ F899<G. Ungarn au$ dem Eeg zur ,emokratie. 2onn.
S+obos+lai, BWrg F&r.G F8992G. *l=ing 8lind. 0merging ,emo%ra%ies in 0ast>
Bentral 0urope. 2&dapes!, :8?):::.
$agle, Ma!las F&r.G F8992G. ;a %risis de la demo%ra%ia en Bhile. @nte%edentes =
%ausas. San!iago de .%ile.
$anaka, Mar!ln F899IG. ;os espejismos de la demo%ra%ia. 0l %olapso del
sistema de partidos en el PerP. =i"a.
<HI
$anaka, Mar!ln F8999G. D4el "ovi"ien!is"o a la "edia)poll!i-a# -a"bios en las
rela-iones en!re la so-iedad la poll!i-a en el Pero de 0&ji"oriE. 9#
.rab!ree, Ko%n, $%o"as, Ki" F&r.G. 0l PerP de *ujimori. =i"a, <88)<:3.
$anaka, Mar!ln F200?G. DPer& 89I0)2000# .%roni-le of a 4ea!% 0ore!oldM
4e!er"inis", Poli!i-al 4e-isions, and Lpen L&!-o"esE. 9# 7agopian,
0ran-es, Main,aring, S-o!! F&r.G. The Third Eave o$ ,emo%ratization in
;atin @meri%a+ @dvan%es and !et"a%ks. .a"bridge, 238)2II.
$a!e, .. Neal F899HG. D.o&r!s and !%e 2reakdo,n and >e)-rea!ion of P%ilippine
4e"o-ra-# 5viden-e fro" !%e S&pre"e .o&r!Vs 'gendaE.
International !o%ial !%ien%e .ournal. F8?2G# 2H9)298.
$alor, .%arles F899:G. D4er 2egriff der b*rgerli-%en Besells-%af! i"
poli!is-%en 4enken des Wes!ensE. 9# 2r&"lik, Mi-%a, 2r&nk%ors!,
7a&ke F&r.G. Gemeins%ha$t und Gere%htigkeit. 0rankf&r! na Majni, 88H)
8<<.
$ee%ankee, K&lio .. F8999G. Politi%al Blan 7eprodu%tion in the 11th Couse o$
7epresentatives. Paper presen!ed a! !%e PPS' 8999 Na!ional .onferen-e
RPover! in !%e P%ilippines# 'n 'ssess"en!D, K&l 2:)2<, 9P, 4ili"an,
|&e+on .i!.
$ee%ankee, K&lio F2003G. D.onsolida!ion or .risis of .lien!elis!i- 4e"o-ra-M
$%e 200< Sn-%roni+ed 5le-!ions in !%e P%ilippinesE. 9# .roissan!,
'&rel, Mar!in, 2ea!e F&r.G. 8et9een Bonsolidation and Brisis+ 0le%tions
and ,emo%ra%= in *ive Nations in !outheast @sia. M*ns!er, 28?)2H3.
$e+anos, Kos\ 0., .o!arelo, >a"Yn, 4e 2las, 'ndr\s F&r.G F89I9G. ;a
Transi%iKn ,emo%rSti%a 0spanola. Madrid.
$%elen, Ka!%leen, S!ein"o, Sven, =ongs!re!%, 0rank F&r.G F8992G. !tru%turing
Politi%s+ Cistori%al Institutionalism in Bomparative @nal=sis.
.a"bridge# .a"bridge 9niversi! Press.
$%iba&!, 2ern%ard F8993G. Pr\sidentialismus und ,emokratie in ;ateinamerika.
Lpladen.
$%iel, >ainer 7. F200IG. Nested Games o$ 0<ternal ,emo%ra%= Promotion+ The
United !tates and the Polish ;i"eralization- 1FIG>1FIF. 4ok!orska
diser!a-ija, 0reie 9niversi!k! 2erlin.
$%ier, Pe!er F899HG. D4er Wandel der 'rbei!sbe+ie%&ngen i" de"okra!is-%en
.%ileE. 9# 4o"bois, >ainer, A"b&s-%, Pe!er, =a&!%, 7ans)Koa-%i",
$%ier, Pe!er F&r.G. Neoli"eralismus und @r"eits"eziehungen in
;ateinamerika. 0rankf&r! na Majni, 2?<)2H?.
$%ier, Pe!er F2000G. Trans$ormation in Bhile. Institutioneller Eandel-
0nt9i%klung und ,emokratie ?1FN#>1FF)A. 0rankf&r! na Majni.
$%ier, Pe!er F2008G. D>e-%!ss!aa! &nd 4e"okra!ie in =a!eina"erikaE. 9#
2e-ker, Mi-%ael, =a&!%, 7ans)Koa-%i", Pi-kel, Ber! F&r.G. ,emokratie
und 7e%htsstaat. Wiesbaden, 2?2)2H<.
$%ier, Pe!er F2002G. D4e"okra!ie &nd >e-%!ss!aa!li-%kei! N a&f de" Weg +&r
Konsolidier&ngME 9# 2irle, Pe!e, .arreras, Sandra F&r.G. @rgentinien
na%h zehn .ahren (enem ` 8ilanz und Perspektiven. 0rankf&r! na
Majni, :<8):39.
<H9
$%ier, Pe!er F2003G. D=a!eina"erikaE. 9# Merkel, Wolfgang, P&%le, 7ans)
K*rgen, .roissan!, '&rel, $%ier, Pe!er. ,e$ekte ,emokratie. !v. +
7egionalanal=sen. Wiesbaden, 28)838.
$%o"pson, Mark >. F899?G. The @nti>(ar%os !truggle. Personalisti% 7ule and
,emo%rati% Transition in the Philippines. Ne, 7aven i =ondon.
$%o"pson, Mark >. F899IG. D$%e Mar-os >egi"e in !%e P%ilippinesE. 9#
.%e%abi, 7. 5., =in+, K&an K. F&r.G. !ultanisti% 7egimes. 2al!i"ore, 203)
2:8.
$ibi, 2assa" F899?G. D0&nda"en!alis"&s &nd $o!ali!aris"&s in der Wel! des
Asla". =egi!i"a!ionsideologien i" Zivilisa!ionskonflik!# 4ie
Cakimi==at @llah S Bo!!es%errs-%af!E. 9# Saage, >i-%ard F&r.G. ,as
!%heitern diktatoris%her ;egitimationsmuster und die Zukun$ts$\higkeit
der ,emokratie. 2erlin, :0?):8I.
$ien, 7&ng)"ao F8992G. D$ai,anVs 5vol&!ion $o,ard 4e"o-ra-# ' 7is!ori-al
Perspe-!iveE. 9# Si"on, 4enis 0red, Ka&, Mi-%ael r. M. F&r.G. Tai9an+
8e=ond the 0%onomi% (ira%le. 'r"onk i =ondon, :)2?.
$ien, 7&ng)"ao F8993G. D5le-!ions and $ai,anVs 4e"o-ra!i- 4evelop"en!E.
9# $ien, 7&ng Mao F&r.G. Tai9anbs 0le%toral Politi%s and ,emo%rati%
Transition+ 7iding the Third Eave. Ne, rork, :)2H.
$ien, 7&ng)"ao, .%eng, $&n)jen F8999G. D.raf!ing 4e"o-ra!i- Ans!i!&!ionsE.
9# $sang, S!eve, $ien, 7&ng)"ao F&r.G. ,emo%ratization in Tai9an+
Impli%ations $or Bhina. 7o&nd"ills i =ondon, 2:)<9.
$ill, .%arles F&r.G F89H?G. The *ormation o$ National !tates in Eestern
0urope. Prin-e!on.
$i"ber"an, 4avid F8998G. @ Bhangeless ;and+ Bontinuit= and Bhange in
Philippine Politi%s. Singap&r i Ne, rork.
$i""er"ann, 7ein+ F899HG. D2elar&s# 5ine 4ik!a!&r i" 7er+en 5&ropasME 9#
8eri%hte des 8undesinstituts $]r ost9issens%ha$tli%he und internationale
!tudien 1G. KWln.
$i""er"ann, 7ein+, L!!, 'lePander F899HG. D>es!a&ra!ion &nd >eak!ion in
2elar&sE. 9# 2&ndesins!i!&! f*r os!,issens-%af!li-%e &nd in!erna!ionale
S!&dien F&r.G. ,er :sten 0uropas im Proze_ der ,i$$erenzierung.
M*n-%en i 2e1, 9<)80<.
$ironi, 5&genio, 'g*ero, 0elipe F8999G. DSobrevivir^ el n&evo paisaje poll!i-o
-%ilenoME. 0studios PP"li%os. H<# 8?8)83I.
$o-Q&eville, 'lePis de F89I?g8I:?hG. e"er die ,emokratie in @merika.
S!&!!gar!.
$odorova, Maria N. F8992G. DA"probable Maveri-k or $pi-al .onfor"is!M
Seven $%o&g%!s on !%e Ne, 2&lgariaE. 9# 2ana-, Avo F&r.G. 0astern
0urope in 7evolution. A!%a-a i =ondon, 8<I)83H.
$o"&s-%a!, .%ris!ian F899:G. DLbliga!ions 'rising for S!a!es Wi!%o&! or
'gains! $%eir WillE. 7e%ueil des %ours de lc@%adZmie internationale de
la Ca=e. F2<8G <# 89?):H<.
$orres >ivas, 5delber!o F2008G. D0o&nda!ions# .en!ral '"eri-aE. 9# Barre!Yn,
Man&el 'n!onio, Ne,"an, 5d,ard F&r.G. ,emo%ra%= in ;atin @meri%a.
?7eA Bonstru%ting Politi%al !o%iet=. $okio, 99)82?.
<I0
$rknk"ann, 2ea!e F899HG. ,emokratisierung und 7e$orm des politis%hen
!=stems au$ Tai9an seit 1FFG. 0rankf&r! na Majni.
$rknk"ann, 2ea!e F899IG. D(erfass&ngsrefor" a&f $ai,an in den ne&n+iger
Ka%renE. @sien. F3HG# ?:)H?.
$ra&!"ann, B*n!er F8999G. DA!alienE. 9# As"ar, Wolfgang F&r.G. ,ie
politis%hen !=steme Eesteuropas. Lpladen, ?89)?32. F2. i+d.G.
$r&"an, 4avid 2. F89?8G. The Governmental Pro%ess. Ne, rork.
$sebelis, Beorge F8990G. Nested Games+ 7ational Bhoi%e in Bomparative
Politi%s. 2erkele# 9niversi! of .alifornia Press.
$rell, 'lbre-%! F89I3G. D(ora&sse!+&ngen &nd S!r&k!&rele"en!e des
na!ionalso+ialis!is-%en 7errs-%af!sss!e"sE. 9# 2ra-%er, Karl 4ie!ri-%,
0&nke, Manfred, Ka-obsen, 7ans)'dolf F&r.G. Nationalsozialistis%he
,iktatur. 2onn, :H)H2.
9fen 'ndreas F2002aG. D4ie poli!is-%en 0olgen des 88. Sep!e"bers in
S*dos!asienE. Nord>!]d aktuell. F8G# 820)82I.
9fen, 'ndreas F2002bG. Cerrs%ha$ts$iguration und ,emokratisierung in
Indonesien ?1F)'>GGGA. 7a"b&rg.
9ni!ed Na!ions 4evelop"en! Progra"" F9N4PG F899<G. 8eri%ht ]"er die
mens%hli%he 0nt9i%klung. 2onn.
9ni!ed Na!ions 5-ono"i- .o""ission for 5&rope F9N5.5G F2002G. *oreign
,ire%t Investment in 0astern 0urope- the 8alti% !tates and the BI!-
1FFG>GG1 F,,,.&ne-e.orgSpressSpr2002S02gen8:ed!able.pdfO
22.0I.2003G.
9ni!ed Na!ions S!a!is!i-al 4ivision F200HG. National @%%ounts (ain @ggregates
,ata 8ase. %!!p#SS&ns!a!s.&n.orgS&nsdSsnaa"aSAn!rod&-!ion.asp
F22.03.200HG.
(ald\s, K&^n Babriel F899:G. ,ie Bhi%ago>!%hule+ :peration Bhile- in+
;ateinamerika @nal=sen und 8eri%hte. Sv. 8H. 2ad 7onnef, :3)30.
(an Len, >ober! .%r., S-%kfer, Wolfgang F899?G. D4ie ne&e (erfass&ng
WeiXr&XlandsE. Eirts%ha$t und 7e%ht in :steuropa. 88# <08)<0H.
(an%anen, $a!& F89I<G. The 0mergen%= o$ ,emo%ra%=. @ Bomparative !tud= o$
11F !tates- 1I'G>1FNF. 7elsinki.
(an%anen, $a!& F89I9G. D$%e level of de"o-ra!i+a!ion rela!ed !o so-ioe-ono"i-
variables in 8<H s!a!es, 89I0)89I?E. !%andinavian Politi%al !tudies. F82G
2# 9?)82H.
(an%anen, $a!& F&r.G F8992G. !trategies o$ ,emo%ratization. Was%ing!on, 4..
(an%anen, $a!&, Ki"ber, >i-%ard F899<G. DPredi-!ing and 5Pplaining
4e"o-ra!i+a!ion in 5as!ern 5&ropeE. 9# Prid%a", Beoffre, (an%anen,
$a!& F&r.G. ,emo%ratization in 0astern 0urope. =ondon i Ne, rork.
(^sQ&e+, Beorge =. F8993G. DPer&E. 9# 4anopo&los, .ons!an!ine P., Wa!son,
.n!%ia '. F&r.G. The Politi%al 7ole o$ the (ilitar=+ @n International
Cand"ook. Wes!por!, .onn., ::I):30.
(a!ikio!is, Mi-%ael >. K. F8993G. Politi%al Bhange in !outheast @sia+ Trimming
the 8an=an Tree. =ondon i Ne, rork.
(erbi!sk, 7ora-io F899:G. Ca%er la Borte. 2&enos 'ires.
<I8
(erfass&ng der >ep&blik 2elar&s vo" :0. Mkr+ 899<. :steuropa 7e%ht. 2# 8:<)
8?I.
(illan&eva, '. 2. F8993G. DPar!ies and 5le-!ions in P%ilippine Poli!i-sE.
Bontemporar= !outheast @sia. F8IG 2# 8H?)892
(odi1ka, Karel F200?G. ,as politis%he !=stem Ts%he%hiens. Wiesbaden.
Wagner, 2arbara F899:G. D4as koreanis-%e (erfass&ngsgeri-%! F4io AGE.
2oreana. F2?G 8# 3)8:.
Wald"ann, Pe!er F89I9G. 0thnis%her 7adikalismus. Lpladen.
Walker, $%o"as F200:G. Ni%aragua. ;iving in the !hado9 o$ the 0agle.
2o&lder, .L.
Wal!ers, Pa!ri-k F8999G. D$%e Andonesian 'r"ed 0or-es in !%e Pos!)Soe%ar!o)
5raE. 9# 0orres!er, Beoff F&r.G. Post>!oeharto Indonesia+ 7ene9al or
Bhaos5. Singap&r i =eiden, ?9)3?.
Wal+er, Mi-%ael F89H:G. DPoli!i-al '-!ion# $%e Proble" of 4ir! 7andsE.
Philosoph= and Pu"li% @$$airs. F2G 2# 830)8I0.
Wal+er, Mi-%ael F8992aG. !ph\ren der Gere%htigkeit. 0in Pl\do=er $]r
Pluralit\t und Glei%hheit. 0rankf&r! na Majni.
Wal+er, Mi-%ael F8992G. Zivile Gesells%ha$t und amerikanis%he ,emokratie.
2erlin.
Wal+er, Mi-%ael F2000G. .ust and Unjust Ears+ a (oral @rgument 9ith
Cistori%al Illustrations. 7ar"onds,or!% F:. i+danjeG.
Wal+er, Mi-%ael F200:G. 0rkl\rte 2riege ` 2riegserkl\rungen. 5seji. 7a"b&rg.
Wal+er, Mi-%ael F200?G. @rguing a"out Ear. Ne, 7aven i =ondon.
Ward, Mi-%ael 4., Bledi!s-%, Kris!ian S. F899IG. D4e"o-ra!i+ing for Pea-eE.
@meri%an Politi%al !%ien%e 7evie9. F92G 8# ?8)38.
Was-%k&%n, 'rno F899?G. DPoli!is-%e Ss!e"eE. 9# Mo%r, 'rno F&r.G.
Grundz]ge der Politik9issens%ha$t. M*n-%en i 2e1, 2:H):23.
Was-%k&%n, 'rno, F899HG. ,emokratietheorien. M*n-%en i 2e1.
Wa!an&ki, Koji F89HHG. Politi%s in Post9ar .apanese !o%iet=. $okio.
Weber, MaP F893IG. !oziologie- Eeltges%hi%htli%he @nal=sen- Politik. S!&!!gar!
F&r. Ko%annes Winkel"annG.
Weber, MaP F89H2G. Eirts%ha$t und Gesells%ha$t. $*bingen F?. i+d.G.
We%r, Angrid F200<G. D4as Par!eienss!e" des na-%)a&!ori!kren .%ile# (o"
polarisier!en Pl&ralis"&s +&r Norda"erikanisier&ngME 9# A"b&s-%,
Pe!er, Messner, 4irk, Nol!e, 4e!lef F&r.G. Bhile heute. Politik-
Eirts%ha$t- 2ultur. 0rankf&r! na Majni, :H9)<00.
Weldon, Keffre F899HG. DPoli!i-al So&r-es of Presiden%ialismo in MePi-oE. 9#
Main,aring, S-o!!, S%&gar!, Ma!!%e, Soberg F&r.G. Presidentialism and
,emo%ra%= in ;atin @meri%a. .a"bridge, 22?)2?I.
Weldon, Keffre F2002G. D$%e =egal and Par!isan 0ra"e,ork of !%e =egisla!ive
4elega!ion of !%e 2&dge! in MePi-oE. 9# Morgens!ern, S-o!!, Na-if,
2eni!o F&r.G. ;egislative Politi%s in ;atin @meri%a. .a"bridge, :HH)<80.
Wels-%, 0riedri-%, .arrasQ&ero, Kos\ (i-en!e F2000G.
D'&flWs&ngsers-%ein&ngen einer e!ablier!en 4e"okra!ieM Poli!is-%)
k&l!&relle 'nalse des 0alles (ene+&elaE. 9# 7engs!enberg, Pe!er,
<I2
Ko%&!, Karl, Mai%old, B*n!%er F&r.G. Zivilgesells%ha$t in ;ateinamerika.
Interessenvertretung und 7egier"arkeit. 0rankf&r! na Majni, IH)880.
Wel!bank F899HG. Eeltent9i%klungs"eri%ht 1FFN. 2onn.
Wel+el, .%ris!ian F8993G. DSs!e",e-%sel in der globalen Ss!e"konk&rren+#
5in evol&!ions!%eore!is-%er 5rklkr&ngsvers&-%E. 9# Merkel, Wolfgang
F&r.G. !=stem9e%hsel 1. Theorien- @ns\tze und 2onzeptionen. Lpladen,
s!r. <H)H9.
Wer+, Nikola&s F89I:G. Parteien- !taat und 0nt9i%klung in Denezuela.
M*n-%en.
Wes!, Ka"es M., K&, roon 4ae F8993G. D$%e .ons!i!&!ional .o&r! of !%e
>ep&bli- of Korea# $ransfor"ing !%e K&rispr&den-e of !%e (or!ePME 9#
Sang)7&n, Song F&r.G. 2orean ;a9 in the Glo"al 0%onom=. Seo&l,
20I)2<:.
WeXels, 2ern%ard F200:G. D4ie 5n!,i-kl&ng der Zivilgesells-%af! in Mi!!el) &nd
Ls!e&ropa# An!er"edikre 'k!e&re, (er!ra&en &nd Par!i+ipa!ionE. 9#
4aele, Wolfgang van den, Bose,inkel, 4ie!er, Ko-ka, K*rgen, >&-%!,
4ie!er F&r.G. Zivilgesells%ha$t+ 8edingungen- P$ade- @"9ege ` EZ8>
.ahr"u%h GG#. 2erlin, 8H:)89I.
Wessels, 2ern%ard, Klinge"ann, 7ans)4ie!er F899IG. D$ransfor"a!ion and !%e
PrereQ&isi!es of 4e"o-ra!i- Lpposi!ion in .en!ral and 5as!ern 5&ropeE.
9# 2arnes, Sa"&el 7., Si"on, K^nos F&r.G. The Post%ommunist Bitizen.
2&di"pe!a, 8):<.
WeXels, 2ern%ard, Klinge"ann, 7ans)4ie!er F2003G. DPar!ies and (o!ers )
>epresen!a!ive .onsolida!ion in .en!ral and 5as!ern 5&ropeME
International .ournal o$ !o%iolog=. :3# 88)<<.
W%i!e, S!ep%en, W"an, Ma!!%e,, Krs%!anovskaja, Llga F899?G. DPar!ies and
Poli!i-s in Pos!-o""&nis! >&ssiaE. Bommunist and Post>Bommunist
!tudies. F2IG 2# 8I:)202.
W%i!e, Nigel 4. F2000G. D$%e 9ni!ed Na!ions and 4e"o-ra- 'ssis!an-e#
4eveloping Pra-!i-e ,i!%in a .ons!i!&!ional 0ra"e,orkE. 9# 2&rnell,
Pe!er F&r.G. ,emo%ra%= @ssistan%e. International Bo>operation $or
,emo%ratization. =ondon i Por!land# 0rank .ass, 3H)I9.
W%i!e%ead, =a&ren-e F89I3G. DAn!erna!ional 'spe-!s of 4e"o-ra!i+a!ionE. 9#
LV4onnell, B&iller"o, S-%"i!!er, P%ilippe .., W%i!e%ead, =a&ren-e
F&r.G. Transition $rom @uthoritarian 7ule+ Bomparative Perspe%tives.
2al!i"ore, :)<3.
W%i!e%ead, =a&ren-e F2008G. D>efor"s# MePi-o and .olo"biaE, 9# Barre!Yn,
Man&el 'n!onio, Ne,"an, 5d,ard F&r.G. ,emo%ra%= in ;atin @meri%a.
?7eABonstru%ting Politi%al !o%iet=. $okio, 33)9I.
W%i!e%ead, =a&ren-e F200<G. D4e"o-ra!i+a!ion ,i!% !%e 2enefi! of 7indsig%!#
$%e .%anging An!erna!ional .o"ponen!sE. 9# Ne,"an, 5d,ard, >i-%,
>oland F&r.G. The UN 7ole in Promoting ,emo%ra%=. 8et9een Ideals
and 7ealit=. $okio, Ne, rork i Paris# 9ni!ed Na!ions 9niversi! Press,
8:?)83?.
Wiesen!%al, 7el"&! F899:G. ,ie XPolitis%he gkonomie3 des $ortges%hrittenen
Trans$ormationsprozesses und die potentiellen *unktionen
<I:
intermedi\rer @kteure ?IA. 'rbei!spapier der MaP)Plan-k)Besells-%af!,
'B $ransfor"a!ionspro+esse No. 8. 2erlin.
Wiesen!%al, 7el"&! F899<G. ,ie 2rise holistis%her Politikans\tze und das
Projekt der gesteuerten !=stemtrans$ormation. 'rbei!spapier der MaP)
Plan-k)Besells-%af!, 'B $ransfor"a!ionspro+esse Nr. 80. 2erlin.
Wiesen!%al, 7el"&! F899?G. Preemptive Institutionen"ildung+ 2orporative
@kteure und institutionelle Innovationen im Trans$ormationsproze_
postsozialistis%her !taaten. 'rbei!spapier der MaP)Plan-k)Besells-%af!,
'B $ransfor"a!ionspro+esse br. <. 2erlin.
Wiesen!%al, 7el"&! F899IG. DAn!eressenverbknde in Ls!"i!!ele&ropa
S!ar!beding&ngen &nd 5n!,i-kl&ngsproble"eE. 9# Merkel, Wolfgang,
Sands-%neider, 5ber%ard F&r.G. !=stem9e%hsel &. Der"\nde im
Trans$ormationsproze_. Lpladen.
Wiesen!%al, 7el"&! F&r.G F2008G. Gelegenheit und 0nts%heidung. Poli%ies und
Politi%s er$olgrei%her Trans$ormationssteuerung. Wiesbaden.
Willia"s, 'llan M. F&r.G F89I<G. !outhern 0urope Trans$ormed+ Politi%al and
0%onomi% Bhange in Gree%e- Ital=- Portugal and !pain. Ne, rork.
WAAW FWiener Ans!i!&! f*r An!erna!ionale Wir!s-%af!sverglei-%eG F2003G. EIIE
Cand"ook o$ !tatisti%s GG). Bentral- 0ast and !outheast 0urope.
Wien.
Willia"s, P%ilip K. F899<G. D4&al $ransi!ion fro" '&!%ori!arian >&le# Pop&lar
and 5le-!oral 4e"o-ra- in Ni-arag&aE. Bomparative Politi%s. 2: F<G#
839)8I?.
Willia"son, Ko%n F8990G. DW%a! Was%ing!on Means b Poli- >efor"E. 9#
Willia"son, Ko%n F&r.G. ;atin @meri%an @djustment+ Co9 (u%h Cas
Cappened. Was%ing!on, 4., H)20.
Willke, 7el"&! F89IIG. D4ie 5n!+a&ber&ng des S!aa!es. Br&ndlinien einer
ss!e"!%eore!is-%en Lrganisa!ionE. 9# 5ll,ein, $%o"as, 7esse,
Koa-%i" Kens, Man!+, >ena!e, S-%arpf, 0ri!+ W. F&r.G. .ahr"u%h zur
!taats> und Der9altungs9issens%ha$t. 2aden)2aden, 2I?):0I.
Wolf, 0riedri-% F8990G. DAs! die 44> ein >e-%!ss!aa!ME 9# Knabe, 7&ber!&s
F&r.G# @u$"ru%h in eine andere ,,7. >einbe-k, 2<9)2?I.
Wooden, '"anda 5., S!efes, .%ris!op% 7. F2009G. The Politi%s o$ Transition+
Poli%=making at the Brossroads o$ the Bau%asus and Bentral @sia. Ne,
rork# >o&!ledge.
World 2ank F8992G. Governan%e and ,evelopment. Was%ing!on, 4..
World 2ank F899HG. Eorld ,evelopment 7eport 1FFN. The !tate in a Bhanging
Eorld. Was%ing!on, 4..
World 2ank F2008G. Eorld ,evelopment Indi%ators GG1. Was%in!on, 4..
World 2ank F200HG. %!!p#SSdevda!a.,orldbank.orgSda!a)Q&erS F20.03.200HG.
World 4evelop"en! >epor! F8993G. *rom Plan to (arket. LPford.
W&, Ka&s%ie% Kosep% F899?G. Tai9anbs ,emo%ratization. *or%es "ehind the
Ne9 (omentum. !tudies on Bontemporar= Tai9an. 7ongkong, Ne,
rork i LPford.
<I<
W&, Ka&s%ie% Kosep% F899IG. DAns!i!&!ional 'spe-! of 4e"o-ra!i-
.onsolida!ion# ' $ai,an 5Pperien-eE. Issues ^ !tudies. F:<G 8# 800)
82I.
U&, 4ianQing F899HG. D$%e KM$ Par!js 5n!erprises in $ai,anE. (odern @sian
!tudies. F:8G 2# :99)<8:.
rang, S&ng .%&l F899<aG. The North and !outh 2orean Politi%al !=stems. @
Bomparative @pproa%h. Seo&l.
rang, S&ng .%&l F899<bG. DW%ere does So&!% Korean Poli!i-al 4evelop"en!
S!ands No,M 0ro" =egi!i"a- .risis !o 4e"o-ra!i+a!ion $rialE. 2orea
^ Eorld @$$airs. F8IG 8# ?)22.
ren, .%en S%en F899?G. DSandang 2& B&oban and Poli!i-al S!abili! in $ai,an#
$%e >elevan- of 5le-!oral Ss!e" and S&be!%ni- .leavageE. Issues ^
!tudies. F:8G# 8)28.
roon, 4ae K& F899<G. D.ons!i!&!ionalis" in KoreaE. @sian @$$airs. F2?G 2#
8HI)8IH.
roon, ro&ng L. F8998G. 2orean ;egislative 8ehaviour. @ ;ongitudinal
@nal=sis in Bomparative Perspe%tive. Seo&l.
ro&ngs, >i-%ard F2003G. !urve= o$ 0uropean ,emo%ra%= Promotion Poli%ies
GGG>GG). Madrid# 0&nda-iYn para las >ela-iones An!erna-ionales el
4i^logo 5P!erior F0>A45G.
ro&ngs, >i-%ard F200IG. Is 0uropean ,emo%ra%= Promotion on the Eane5.
B0P! Eorking ,o%ument No. FJ(a= GGI. 2r*ssels# .en!re for
5&ropean Poli- S!&dies F.5PSG.
ro&ngs, >i-%ard F&r.G F200IG. Is the 0uropean Union supporting demo%ra%= in
its neigh"ourhood5 Madrid, 0>A45.
Zagor&lskaa, Llga F899?G. D$%e Ss!e" of An!eres! >epresen!a!ion in !%e
>ep&bli- of 2elar&sE. 9# Segbers, Kla&s, 4e Spiegeleire, S!ep%an F&r.G.
Post>!oviet Puzzles. (apping the Politi%al 0%onom= o$ the *ormer
!oviet Union. (ol. AAA. 2aden)2aden, 3?H)3I<.
Zakaria, 0areed F899HG. D$%e >ise of Alliberal 4e"o-ra-E. *oreign @$$airs.
FH3G 3, s&deni)prosina-# 22)<:.
Zakoek, Nenad, Kasapovi, Mirjana F899HG. D4e"o-ra!i- $ransi!ion in
.roa!ia# 2e)!,een 4e"o-ra-, Sovereign! and WarE. 9# 6iber, Avan
F&r.G. The 1FFG and 1FFJF# !a"or 0le%tions in Broatia. 2erlin, 88)::.
Zakoek, Nenad F2000G. D$%e =egi!i"a!ion of War# Poli!i-al .ons!r&-!ion of a
Ne, >eali!E. 9# Skopljana- 2r&nner, Neda, Bredelj, S!jepan, 7od;i,
'lija, Kri!ofi, 2rani"ir F&r.G. (edia and Ear. Zagreb, 809)883.
Zakoek, Nenad, J&lar, Boran F200<G. D.roa!iaE. 9# 2ergl&nd, S!en, 5k"an,
Koaki", 'arebro!, 0rank 7. F&r.G. The Cand"ook o$ Politi%al Bhange in
0astern 0urope. .%el!en%a"SNor!%a"p!on, <?8)<92 F2. i+danjeG.
Zakoek, Nenad F200IG. D4e"o-ra!i+a!ion, S!a!e)b&ild&ng and War# $%e .ases
of Serbia and .roa!iaE. 9# Merkel, Wolfgang, Bri"", Sonja F&r.G.
!pe%ial Issue o$ ,emo%ratization 3Ear and ,emo%ratization+ ;egalit=-
;egitima%=- and 0$$e%tiveness4. F8?G :# ?II380.
<I?
ZalaQ&e!!, Kos\ F8999G. D2alan-e de la Poll!i-a de 4ere-%os 7&"anos en la
!ransi-iYn -%ilena a la 4e"o-ra-iaE. 9# 0='.SL F&r.G# 0ntre la II.
Bum"re = la deten%iKn de Pino%het. Bhile 1FFI. San!iago, IH)9I.
Zangl, 2ern%ard, Z*rn, Mi-%ael F200:G. *rieden und 2rieg. !i%herheit in der
nationalen und postnationalen 2onstellation. 0rankf&r! na Majni#
S&%rka"p.
Zervakis, Pe!er F89IIG. D>egier&ngs"e%r%ei! &nd Lpposi!ion in Brie-%enland
von 89H? bis %e&!eE. Zeits%hri$t $]r Parlaments$ragen. F89G :# :92)<8<.
Zervakis, Pe!er F899HG. D4as poli!is-%e Ss!e" Brie-%enlandsE. 9# As"ar,
Wolfgang F&r.G. ,ie politis%hen !=steme Eesteuropas. Lpladen, 389)
3?<.
Zie"er, Kla&s F899:G. DProble"e des poli!is-%en Ss!e",e-%sels der >ep&blik
Polen. 5ine Z,is-%enbilan+ na-% drei Ka%renE. .ahr"u%h $]r Politik. F:G
8# 9:)82:.
Zie"er, Kla&s F899HG. D4as Par!eienss!e" PolensE. 9# Seger!, 4ie!er, S!Wss,
>i-%ard, Nieder"aer, Lskar F&r.G. Parteiens=steme in
postkommunistis%hen Gesells%ha$ten :steuropas. Lpladen, :9)I9.
Zie"er, Kla&s, Ma!!%es, .la&dia)rve!!e F200<G. D4as poli!is-%e Ss!e"
PolensE. 9# As"ar, Wolfgang F&r.G. ,ie politis%hen !=steme
:steuropas. Lpladen, 8I?)2:H F2. i+d.G.
Zi""erling, >&!% F200<G. D(ene+olanis-%e 4e"okra!ie in den Zei!en des
.%^ve+# {4ie S-%Wne &nd das 2ies!VME 9# 4ie%l, Lliver, M&no,
Wolfgang F&r.G. Denezuela unter BhSvez ` @u$"ru%h oder Niedergang5.
0rankf&r! na Majni, :?)?3.
<I3