UPUTE ZA IZRADBU

SEMINARSKOGA,
ZAVRNOG, DIPLOMSKOG,
MAGISTARSKOG I DOKTORSKOG RADA

Naslovna stranica seminarskoga rada

SVEUILITE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ FILOZOFIJE




Marko Markovi

POJAM LIJEPOGA U PLATONA

Seminarski rad


Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti









Mostar, 2008.
Naslovna stranica zavrnoga rada

SVEUILITE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ FILOZOFIJE











Marko Markovi


S. KIERKEGAARD I ISTINA KAO SUBJEKTIVNOST


Zavrni rad











Mostar, 2008.
Potkorice (prvi unutarnji list) zavrnoga rada

FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU
STUDIJ FILOZOFIJE





S. KIERKEGAARD I ISTINA KAO SUBJEKTIVNOST


Zavrni rad






Kolegij: Suvremena filozofija
Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti
Student: Marko Markovi








Mostar, svibnja 2008.
Naslovna stranica diplomskoga (magistarskog) rada

SVEUILITE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ FILOZOFIJE











Marko Markovi


VREMENITOST U FILOZOFIJI MARTINA
HEIDEGGERA


Diplomski rad











Mostar, 2008.
Potkorice (prvi unutarnji list) diplomskoga (magistarskog) rada

FILOZOFSKI FAKULTET U MOSTARU
STUDIJ FILOZOFIJE





VREMENITOST U FILOZOFIJI MARTINA
HEIDEGGERA


Diplomski rad






Kolegij: Suvremena filozofija
Mentor: prof. dr. sc. Ante Anti
Student: Marko Markovi








Mostar, svibnja 2008.
Naslovna stranica doktorskoga rada

SVEUILITE U MOSTARU
FILOZOFSKI FAKULTET
STUDIJ FILOZOFIJE






MR. SC. MARKO MARKOVI



KOZMOLOKI DOKAZ U PROSUDBI
HRVATSKIH NEOSKOLASTIKA



DOKTORSKA DISERTACIJA








Mostar, 2008.

Potkorice ili prvi unutarnji list sadri potpuno iste elemente (tj. identini tekst) kao i korice samo
to se umjesto godine predaje rada pie mjesec i godina. Iza prvoga unutarnjega lista potrebno je
umetnuti i poseban list s informacijama o mentoru, povjerenstvu i datumu obrane disertacije.

Primjer:



Mentor: dr. sc. Ivan Ivanovi



Doktorski rad obranjen je (datum) u Mostaru pred povjerenstvom:

_______________________

1. dr. sc. Ivan Ivanovi

_______________________

2. dr. sc. Antun Antunovi

_______________________

3. dr. sc. Josip Josipovi
PISANJE PODRUBNIH BILJEAKA

Za knjige:
1
Ratko ZELENIKA, Metodika i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka,
4
2000., str. 487.
2
Branko BONJAK, Povijest filozofije, sv. 1, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1993., str.
323.
3
Immanuel KANT, Kritika istoga uma, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod Matice
hrvatske, Zagreb, 1984., str. 85.

Svaki sljedei put informacije o istom djelu donose se u skraenom obliku!

a) ako je citirano samo jedno djelo nekoga autora, onda se moe pisati ovako:
4
R. ZELENIKA, n. dj., str. 65.
4
R. ZELENIKA, nav. dj., str. 65.
ili
4
R. ZELENIKA, o. c., p. 65.
4
R. ZELENIKA, op. cit., p. 65.

b) ako se citira iz dvaju ili vie djela nekoga autora, u skraenom obliku pisanja podrubnih
biljeaka treba napisati ime i prezime autora (za ime je dovoljan inicijal) te barem prvu rije djela
(ako je naslov dui) iz kojega se citira te broj stranice:
5
R. ZELENIKA, Metodologija, str. 488.
ili
5
R. ZELENIKA, Metodologija, n. dj., str. 488.

c) ako se neka biljeka odnosi na djelo koje je navedeno u prethodnoj biljeci, onda se pie
ovako:
6
Isto, str. 90.
ili
6
Ibidem, p. 90.
ili
6
Ibid., p. 90.
ili
6
Ib., p. 90.

d) ako se neka biljeka odnosi na isto djelo i na istu stranicu kao prethodna, dovoljno je napisati
kraticu: N. mj. (Nav. mj.) ili L. c. (Loc. cit.)

e) ako se od jednoga autora citiraju dva ili vie djela jedno za drugim, drugi i svaki sljedei put,
umjesto da se ponovno piu ime i prezime, moe se napisati kratica: ISTI, IDEM (Id.).

f) Klasine autore redovito treba navesti u skraenom obliku, pa i prvi put. Treba navesti ime
autora (moe i skraeno), naslov djela (kurziv i obino skraen), broj knjige, poglavlja, paragrafa,
eventualno redaka, tako da bude jasno gdje tekst zapoinje i gdje zavrava. Slijede prezime
ureivaa izvora (kritikoga izdanja) ili zbirke u kojoj je izvor objavljen, broj sveska ako je
potreban, zatim stranica poetka i zavretka teksta. Primjerice:
7
ARIST., Metaph. IV 12, 1019a,15 1020a,6; Jaeger, str. 103-106.
8
PLATON, Resp. VI 18,506b; Chambry, str. 134.
9
TOMA AKV., Sum. theol. II, q. 64, a. 7, ad 3.

g) Knjige Svetoga pisma Staroga i Novoga zavjeta citiraju se tako to se naslov knjige pie
opevaeim kraticama s poetnim velikim slovom, a zatim broj poglavlja i retka, navedeni
arapskim brojevima i meusobno odvojeni zarezom (Mk 3, 5-7; Job 2, 12).

Za lanke:
Za razliku od naslova knjige koji dolazi u kurzivu, naslov lanka, bilo da se nalazi u nekoj knjizi,
asopisu ili novinama, pie se u navodnim znakovima, a naziv knjige, asopisa ili novina pie se
u kurzivu.

a) iz knjige:
10
Ivan SUPII, Humanizam i politika, u: Stjepan BALABAN (ur.), Kranstvo, Crkva i politika,
CPSNC, Zagreb, 1999., str. 17.

b) iz asopisa:
11
Ivan KEINA, Evolucionizam u prosudbi Antuna Bauera, Obnovljeni ivot, Zagreb, god. LIV
(1999.), br. 2, str. 193.
12
Bonifac BADROV, Teistiki egzistencijalizam Karla Jaspersa, Dobri pastir, Sarajevo, god.
XI-XII (1962.), sv. 1-4, str. 25.

Za enciklopedije i leksikone:
13
Dalmacija, Hrvatska enciklopedija, sv. 1., Zagreb,
3
2005., str. 580.
14
Bratoljub KLAI, Tehnika, Rjenik stranih rijei, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,
2002., str. 1332.

Za zbornike:
15
Radomir VIDENOVI, Filozofije i svjetovi Pavla Vuk-Pavlovia u Spinozinom kljuu, Pavao
Vuk-Pavlovi: ivot i djelo, zbornik radova, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za
drutvene znanosti, Institut za filozofiju, Zagreb, 2003., str. 240.

Za arhive:
16
Dravni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Sjednice Vijea umoljenih, sv. IV., f. 32rv.
(sv. = svezak; f = foglio - list; r = recto - prednji; v = verso - stranji)

Za Internet:
14
Zvonko PANDI, Odlazak nestora hrvatske filozofije,
<http://amac.hrvati-amac.com/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=345>
(22. XI. 2008.)


IZVORI I LITERATURA

Izvori i literatura na kraju rada trebaju biti sloeni po abecednom redu, punim prezimenom
pa imenom autora, odvojenim zarezom. Broj ispred godine izdanja oznaava izdanje.

Izvori
- Dravni arhiv u Dubrovniku (dalje: DAD), Sjednice Vijea umoljenih, sv. IV., f. 32rv.

Literatura
- BONJAK, Branko, Povijest filozofije, sv. 1, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb,
1993.
- KANT, Immanuel, Kritika istoga uma, prev. Viktor D. Sonnenfeld, Nakladni zavod
Matice hrvatske, Zagreb, 1984.
- ZELENIKA, Ratko, Metodika i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Ekonomski
fakultet u Rijeci, Rijeka,
4
2000.


RAZNE UPUTE

- Margine trebaju biti: gore i lijevo 3,5 cm, dolje i desno najmanje 2,5 cm.
- Seminarski, zavrni, diplomski i magistarski rad treba biti pisani: normalnim fontom
Times New Roman , veliina slova 12, prored 1,5.
- I osnovni tekst i biljeke trebaju biti poravnani s obje strane.
- Sadraj neka bude na poetku; mora biti vidljiva razlika izmeu veih i manjih naslova.
- Biljeke na dnu stranice trebaju biti: veliina slova 10, prored 1.
- Na kraju rada treba navesti popis manje poznatih kratica. Poznate kratice ne treba
navoditi.
- Seminarski rad treba imati 10-15 stranica istoga teksta, ne raunajui uvodne stranice,
popis literature i sadraj.
- Zavrni (preddiplomski) rad treba imati 20-30 stranice istoga teksta.
- Diplomski rad treba imati 40-50 stranica istoga teksta.
- Magistarski rad treba imati 50-60 stranica istoga teksta.
- Zavrne (preddiplomske), diplomski i magistarski rad prije uvezivanja trebaju odobriti svi
lanovi povjerenstva.
NAJEE POGRJEKE KOJE TREBA IZBJEGAVATI

* ( 1999.-2005. ) ne treba razmak od zagrade do broja.
* (1999. - 2005.) ne treba razmak izmeu crtice i brojeva.
* (1999-2005) ne mogu biti redni brojevi godina bez toaka.
* str.15-20 nedostaje razmak iza str.
* str. 15.-20. iza stranica ne treba toka, osim ako je na kraju reenice.
* str. 15 - 20 ne treba razmak izmeu brojeva stranica.
*
13
Ante ANTI izmeu broja fusnote i imena treba staviti razmak.
* Svaka biljeka na dnu stranice jest reenica pa treba zavriti tokom.
* Interpunkcijski znak vezan je za prethodnu rije, a poslije njega ide razmak.
* ... srednjovjekovna Humska zemlja ... u oba sluaja tri su toke vezane za rije.
* Naa povijest... srednjovjekovna Humska zemlja tri toke su vezane za jednu od rijei, ovisi o
tome gdje se nastavlja reenica.
* Aleksandar III iza svakog rednog broja mora doi toka.
* Zagreb-Mostar izmeu crtice i gradova treba biti razmak.
* Kada je cijela reenica u navodu, navodnici idu iza toke, a kada je samo dio reenice u
navodu, navodnici idu prije toke.
* Izmeu rijei treba izbjegavati duple razmake.
* Svaki novi odlomak zapoinje jednim tabulatorom, a izmeu odlomaka ne treba razmak.
* Odlomak zaokruuje jednu cijelu misao, a ne svaka reenica novi odlomak.