Noam Chomsky

MEDIJI, PROPAGANDA I SISTEM

(knjiga je preuzeta s portala:
http://www.elektronickeknjige.com/chomsky_noam/mediji_propagan
da_i_sistem/index.htm
Na alost slao je korigirana i lektorirana.!
1
IMPRESUM
Biblioteka Online
knjiga "
Izdavai
#ru$t%o za promicanje knjie%nosti
na no%im medijima& 'agre
(to )ita$*& 'agre
Za izdavae
+leksandra #a%id& ,arko -trpi.
Uedni!i
/re$imir 0intari.& 1oert 0osa%ec
" #$$% Noa& '(o&)k*
Ped+ovo
+ndrej 2rua)i.
Pi,evod
1oert 0osa%ec& Nina (terc& 3%a (terc
De)i+n - .o+a&ian,e
3%ica 4ozina
Pi.e&a - obada
/re$imir 0intari.
/ekt0a
1oert 0osa%ec
1oekt0a
-anja 5ropp& ,arko -trpi.
ISBN 23%452#647%48
Pvo izdan,e
(to )ita$*& 'agre& 6776.
2
1AZA/O
+ndrej 2rua)i.: Noam Chomsky i kritika kapitalisti)ke
demokracije
1oert 0osa%ec: 8%od
9to &ain)tea& &edi,e ini &ain)tea&
Poizvodn,a .i)tanka
S0)tav .o.a+ande
Zb0n,ivan,e )tada
O )lobodi ti)ka i k0lt0e
1ontola na:i( ;ivota
Medi,i, znan,e i ob,ektivno)t
Medi,)ka kontola
4iteratura
3
Ande, G0bai<
NOAM '=OMS1> I 1RITI1A 1APITA/ISTI?1E DEMO1RA'IJE
8 s%ojim analizama politi)ke st%arnosti i kapitalisti)ke
demokracije& Noam Chomsky& najpoznatiji su%remeni ling%ist i
najzna)ajnije ime su%remenog anarhizma& )esto polazi od
glaso%itog paradoksa kojeg je de9inirao $kotski 9ilozo9 #a%id
:ume ; od <paradoksa %lasti<. 0rema :umeu& jedan od
najzanimlji%ijih prolema s%ake politi)ke konstrukcije jest
lako.a kojom se %e.ina& nad kojom se %lada& u%ijek prepu$ta
manjini koja ima mo.. <0ot)inja%anje je implicitno.< /ako je&
doista& mogu.e da manjina& koja ima samo monopol nad mi$lju&
%lada %e.inom koja raspolae silom* :umeo% zaklju)ak glasi da
s%aka %last mora po)i%ati na <kontroli misli<. Chomsky o%ome
suprotsta%lja nekoliko primjedi od koji se najzna)ajnija
odnosi na :umeo%u tezu po kojoj kategorija sile pripada
isklju)i%o %e.ini nad kojom se %lada. Chomsky tu tezu odacuje
jer smatra da s%aka dra%a i s%aka %last& kao olik
institucionaliziranog nasilja& <po)i%aju na ma)u<& odnosno
sili& a to& opet& zna)i na principu klasne organizacije. =edan
od po%ijesnih primjera predsta%lja Centralna +merika gdje se&
pod pokro%iteljst%om -+#;a& u organizaciji dra%nih <odreda
smrti<& kroz <internalizaciju terora< i <kolekti%nu
generalizaciju straha< kontroliraju sindikati& studentske
organizacije i selja)ke udruge. -%e to& me>utim& ne umanjuje
originalnost :umeo%og paradoksa: s%aka dra%a& pa i ot%oreno
totalitarna& ne moe postojati ez odre>ene <proiz%odnje
pristanka< i kontrole misli& kojom se ja%no mnijenje pret%ara
4
u <zunjeno stado pasi%nih promatra)a< (?. 4ippman!. Chomsky
rado citira misao @+leksandra 2ersenkronaA da je <ez ozira
na snagu %ojske i %je$tinu tajne policije& nai%no %jero%ati da
su o%i susta%i 9izi)ke prinude do%oljni& neophodno je
indoktrinacijom osigurati i pristanak naroda<. :umeo% paradoks
se& dakle& odnosi i na ot%oreno totalitarne i na demokratske
dra%e. -lu)aj o%ih potonjih je& dakako& daleko zanimlji%iji.
/ategoriji sile& imanentnoj osoini s%ake dra%e (ako
prih%atimo radikalnu politi)ku semantiku Chomskog!& pos%e.ena
je knjiga <5he ?ashington connection and third world 9ascism:
5he political economy o9 human rights< (suautorst%o s Bdwardom
:ermanom!& dok su o%oj drugoj& manipulati%noj osoini dra%nog
nasilja& <kontroli misli<& pos%e.ene knjige <,anu9acturing
consent: political economy o9 mass media< (tako>er u suradnji
s :ermanom! i <Necessary 3llusions< koja se& u o%om tematskom
kontekstu& u krugo%ima kriti)ara smatra najzrelijim i
najuspjelijim radom Noama Chomskog.
0otrea za <proiz%odnjom pristanka< i <nunih iluzija<
zanemarena je tema u prou)a%anju su%remene po%ijesti ideja.
Cna se ja%lja zajedno s pr%im demokratskim pre%ratom u
po%ijesti& s engleskom re%olucijom u sedamnaestome stolje.u&
kada se <radikalni demokrati< suprotsta%ljaju u%rijeenom
sta%u po kojemu <ne moe iti pra%e %lasti ez odgo%araju.ih
misterija<& pomo.u kojih se& opet& st%araju <odgo%orni
pojedinci<& pos%e u duhu 4ockeo%og aksioma po kojemu <oi)ni
ljudi moraju iti isklju)eni iz ja%nih poslo%a<.
C%aj 4ockeo% aksiom je& mutatis mutandis& us%ojio i :enry
/issinger& po kojem su za <implicitnu pot)injenost< zadueni
intelektualni menaderi koji olikuju konsenzus elita.
/issinger nipo$to nije usamljen: sli)an sta% 9ormulirala je
5
)ita%a plejada lieralnih i konzer%ati%nih intelektualaca od
kojih .emo spomenuti samo one najpoznatije& ?altera 4ippmana i
1einhold Neiuhr. Cni su zdu$no zastupali tezu da <odgo%orni
ljudi< moraju <proiz%oditi pristanak< i <nune iluzije< kako
i <zunjeno stado< $titili od demokratskog dogmatizma. C%a
s%oje%rsna politi)ka teologija postala je oiljejem
intelektualnog diskursa& korporati%ne prakse i geopoliti)ke
strategije.
5e$ko je& zaista& izje.i usporedu s lenjinisti)kom
koncepcijom a%angardne partije koja usre.iteljski %odi
<nepros%je.eni narod< prema eshatolo$koj predsta%i istinske
demokracije. 4enjino% entuzijazam i rje)nik dana$njih dra%nih
intelektualaca je zapanjuju.e sli)an. Chomsky na%odi
pred%i>anje ,ihaila Dakunjina ; jedino koje se u po%ijesti
dru$t%enih znanosti pokazalo to)nim ; prema kojem se moderna
po%ijest neizjeno kre.e k usposta%ljanju pseudo;
socijalisti)kih i kapitalisti)ko;menaderskih irokracija.
5ehnike <proiz%odnje pristanka< su se najsa%r$enije
iskristalizirale u -+#;u& najraz%ijenijoj kapitalisti)koj
demokraciji. 5u je slueni diskurs oiljeen traganjem za
naje9ikasnijim %idom kontrole i neutraliziranjem
<partikularnih interesa<. 5ako je 5rilateralna komisija& sa%ez
lieralnih elita Burope& =apana i -+#;a& suo)ena s <krizom
demokracije< do koje je do$lo uslijed <demokratskog izgreda< i
neumjerene demokracije u nemirnim E"F7;ima& ponudila program
za jednu <umjerenu demokraciju<& u kojoj i& u potpunosti u
cini)nom duhu tako%e demokratske kulture& nekoliko korporacija
kontroliralo susta% in9ormacija& $tite.i& nara%no&
stano%ni$t%o od demokratskog dogmatizma.
Chomsky& u doista iscrpnoj analizi& identi9icira pet 9iltera
6
kroz koje %ijest& da i to uop.e postala& mora pro.i: 9ilter
korporati%nog %lasni$t%a nad medijima& 9ilter reklamiranja i
medijskog ogla$a%anja& 9ilter <stru)nih< iz%ora koji pruaju
samo <pra%e in9ormacije<& 9ilter pri%ilegiranih demanata i
9ilter autocenzure ili pragmati)noga us%ajanja sluenoga
diskursa. C%aka% diskurs& kako nas upozora%a Chomsky& ne
proiz%odi samo dra%a koja predsta%lja tek jedan segmet u
kompleksu mo.i. /ontrolu nad itnim aspektima socijalne
politike u kapitalisti)koj demokraciji ima pri%atna mo.& ona
ista mo. koja kontrolira i ekonomsku politiku. Ne%idlji%o
prisutst%o korporacija nalazi se u samoj strukturi <nunih
iluzija<. 3deolo$ki i kulturni menaderi palji%o de9iniraju
razli)ite strategije oliko%anja mi$ljenja& pri )emu elite
imaju monopol nad tri$tem ideja& olikuju.i tako cjelokupnu
percepciju politi)ke realnosti.
8sposta%ljeni susta% indoktrinacije& koji Chomsky lucidno
razotkri%a& ima mnoge 9asete. 3pak& gla%nu ciljnu grupu
predsta%lja <neorazo%ana masa<& %e.ina stano%ni$t%a. Cna se
mora ; kako glasi jedna popularna menaderska 9loskula ;
neutralizirati pomo.u <emocionalno potentnih simpli9ikacija<.
5o zna)i da je idealna dru$t%ena jedinka pojedinac zaokupljen
ne)im esadrajnim ; ideolo$kom konotacijom ga snadije%aju
tele%izija i orazo%ni susta%& kroz neprestani trening za
poslu$nost i potro$nju.
1azrje$enje :umeo%og paradoksa i krize su%remene demokracije
sastoji se& prema Chomskom& u prih%a.anju Dakunjino%og sta%a
da je su$tinski element )o%jeko%e prirode <instinkt za
sloodom<& odnosno mi$ljenje Dertranda 1ussella po kojem je
<anarhizam kona)ni ideal kojemu se dru$t%o trea poku$ati
priliiti<. +narhizam je za Chomskog tendencija <koja
7
identi9icira prinudne i autoritarne hijerarhijske dru$t%ene
strukture& do%ode.i u pitanje njiho% legitimitet: ukoliko one
ne mogu odgo%oriti o%om izazo%u& $to je ugla%nom slu)aj&
anarhizam postaje nastojanje da se mo. suzi& a prostor sloode
pro$iti<.
Chomsky& me>utim& kao originalni intepretator su%remenog
anarhizma& koji i se mogao naz%ati <eti)kim<& ne nudi goto%
recept ili jednozna)nu 9ormulu socijalne promjene. Cn
upozora%a na te$ko.u pred%i>anja najpra%ednijih olika
socijalne organizacije& kao i na opasnost <stati)nih& idealnih
alternati%a<. -amo oprezno& znanst%eno iskust%o ste)eno
rojnim dru$t%enim eksperimentima moe pruiti jasnu sliku
jednoga pra%ednog dru$t%a& temeljenoga na eti)kim principima
)iji je iz%or ideja anarhizma.
8
Robet Po)ave!
U@OD
8 raz%ijenim demokracijama& oja$nja%a Chomsky& narod se
naje9ekti%nije moe kontrolirati kontroliranjem misli. ,isli
su one koje mogu od%esti do djela te ih je stoga potreno
drati na uzici. 8 s%ome dugogodi$njem radu& Chomsky
razotkri%a ulogu medija u cjelokupnome susta%u kontrole i
nadziranja& kojim upra%ljaju megakorporacije& odnosno pri%atno
ogats%o. 0o njemu& mediji imaju presudnu ulogu u susta%u
indoktrinacije& zajedno s orazo%nim ustano%ama& s%eu)ili$tima
i koledima& po)e%$i %e. od najranijih dana& od samoga %rti.a.
-usta% indoktrinacije jest taj koji nas u)i kako se treamo
pona$ati& $to treamo misliti i zastupati.
5ak%e st%ari& kae Chomsky& se mogu lako otkriti pratimo li
medije te poku$amo otkriti njiho%u strukturu. <-truktura
medija je %rlo sli)na ostalim institucijskim strukturama<&
)iji je cilj proiz%odnja intelektualne i poslo%ne elite koja
.e podra%ati interese mo.nih. #akle& proiz%odnja <odgo%ornih
ljudi< koji treaju st%ari preuzeti u s%oje ruke. 5i
<odgo%orni ljudi< posjeduju odre>enu mo.& akti%no sudjeluju u
politi)kome i%otu& dogo%araju kandidate za izore& te& duoko
indoktrinirani& kontroliraju& ili arem poku$a%aju
kontrolirati& <zunjeno stado pasi%nih promatra)a< koji nisu
sposoni odlu)i%ati sami za see& te& zog tog razloga&
kontrolu nad njiho%im i%otima moraju preuzeti <odgo%orni
pojedinci<.
#a i odre>ene st%ari ile otkri%ene potreno je mnogo rada i
ustrajnosti te po%ezanost s odre>enom grupom (9ormalnom ili
9
ne9ormalnom!& organizacijom& pokretom. Chomsky nagla$a%a da je
odre>ene istine te$ko otkriti kao <usamljeni pojedinac< jer
pojedinac <nema pristup alternati%nim iz%orima in9ormacija<.
+lternati%ni iz%ori in9ormacija su %rlo %ani u dana$njemu
s%ijetu& u kojemu %lada nekoliko korporacija i u kojemu
mediji& ugla%nom& pripadaju odre>enome lancu. -lika st%arnosti
koju ti mediji prikazuju je %rlo )esto u suprotnosti sa
st%arnim prolemima i te$ko.ama. 0roleme malih ljudi
mainstream mediji redo%ito izosta%ljaju& ili& ako se %e.
odlu)e na to& spominju esmislene st%ari %ezane uz njiho%e
%lade i gospodare. 8 tak%oj situaciji su alternati%ni iz%ori
neophodni elimo li saznati pra%u sliku s%ijeta i a%iti se
realnim prolemima.
=edan od alternati%nih iz%ora in9ormacija predsta%ljaju i
kompjutorske mree& koje Chomsky nazi%a <elitnom
pri%ilegijom<. 8sporedimo li roj priklju)enih s rojem ljudi
na s%ijetu& %idjet .emo da& u iti& mali roj ljudi ima
pristup tak%ome iz%oru in9ormacija. -%ejedno& taj je iz%or
in9ormacija %rlo itan te je u nekoliko slu)aje%a odigrao
klju)nu ulogu u $irenju rele%antnih in9ormacija (ponekad a$
to Grele%antnoG predsta%lja prolem kad su u pitanju
kompjutorske mree!. =edan od tih slu)aje%e jest slu)aj
meksi)ke pokrajine Chiapas. 8 Chiapasu je E""H. izila pouna
potla)enih 3ndijanaca i jedini iz%or koji je permanentno
opskrlji%ao in9ormacijama su ile kompjutorske mree. 5ak%ih
primjera ima mnogo.
No& nisu kompjutorske mree jedini alternati%ni iz%or
in9ormacija. ,nogi pokreti i mnoge grupe posjeduju %lastite
knjinice& arhi%e& dokumentacijske centre koji sadre gra>u
koju je u mainstream tisku nemogu.e prona.i. <3z%ora je mnogo&
10
samo treate drati o)i ot%orenima<& kae Chomsky.
C%a knjiga predsta%lja s%oje%rstan u%od u analizu i kritiku
medija Noama Chomskog. Cn se %e. tridesetak godina a%i&
izme>u ostalog& prou)a%anjem medija& te o%aj zornik
predsta%lja rado%e od I7;ih do dana$njih dana. ,oda je %ano
napomenuti da su najzna)ajniji rado%i Chomskog %ezani uz
propagandu i medije nastali potkraj I7;ih& od kojih se& pak&
isti)u <,anu9acturing consent: the political economy o9 mass
media< te <Necessary 3llusions: 5hought Control 3n #emocratic
-ocieties<.
11
9TO MAINSTREAM MEDIJE ?INI MAINSTREAM
Iz +ovoa na Z Media In)tit0t0, li.an, 7228A
=edan od razloga za$to pi$em o medijima jest taj $to me zanima
cijela intelektualna kultura& a dio te kulture koji je
najjednosta%niji za prou)a%anje su mediji. 0oja%ljuju se s%aki
dan. ,oete napra%iti susta%no ispiti%anje. ,oete usporediti
ju)era$nju %erziju sa dana$njom. 0ostoji puno dokaza koji
ukazuju na ono $to je la& a $to nije& te na)in na koji su
st%ari strukturirane.
,oj dojam je taj da mediji nisu nimalo druga)iji od
orazo%anja ili& recimo& )asopisa intelektualnog mi$ljenja ;
postoje odre>ena ograni)enja ; ali ni$ta itno druk)ije. Cni
djeluju jedni na druge& i to je razlog za$to se ljudi %rlo
lagano izmjenjuju unutar njih.
0ogledajte medije ili ilo koju drugu instituciju koju iste
eljeli razumjeti. 'anima %as njiho%a unutarnja struktura.
Jelite saznati ne$to o njiho%oj ulozi u $iremu dru$t%u. 8
kak%ome su oni odnosu s drugim susta%ima mo.i i autoriteta*
+ko imate sre.e& %ode.i ljudi u in9ormacijskome susta%u dre
unutarnji zapisnik koji %am go%ori $to kane (to je jedna %rsta
nau)nog susta%a!. 5aj zapisnik nije nekaka% dokument na
papiru& nego ono $to %ode.i ljudi u in9ormacijskom susta%u
go%ore jedan drugome o tome $to smjeraju. 0ostoji dosta
zanimlji%ih dokumentacija.
5o su tri naj%anija iz%ora in9ormacija o prirodi medija.
Jelite ih prou)a%ati kao $to i& recimo& znanst%enik prou)a%ao
sloene molekule. #oro i pogledali strukturu i na temelju
toga iz%eli hipotezu o tome kako i medijski proiz%od treao
12
izgledati. Nakon toga ispitujete medijski proiz%od i gledate
kako se prilago>a%a hipotezi. 8 iti& sa% posao oko analize
medija se s%odi na o%aj zadnji dio& palji%o prou)a%anje
medijskog proiz%oda i da li se on prilago>a%a o)itim
pretposta%kama o prirodi i strukturi medija.
(to otkri%ate* 0r%o& da postoje razli)iti mediji koji rade
razli)ite st%ari& kao $to su industrija zaa%e& :ollywood&
sapunice& itd.& pa )ak i %e.ina no%ina u zemlji (%elika %e.ina
njih!. Cni usmjera%aju maso%nu puliku.
3mamo jo$ jedan sektor medija& elitne medije koji odre>uju
program rada i ok%ir unutar kojega s%i ostali djeluju& djeluju
zato $to su elitni mediji ti koji imaju do%oljno sredsta%a za
tak%e st%ari. ,ediji kao New Kork 5imes i CD-. Njiho%a pulika
su %e.inom po%la$teni ljudi& ljudi koji )itaju New Kork 5imes
; ljudi koji su ogati ili dio onoga $to se ponekad nazi%a
politi)kom klasom. Cni su konstantno uklju)eni u politi)ki
susta%. 5o su naj)e$.e menaderi. 0oliti)ki menaderi&
poslo%ni menaderi ($e9o%i korporacija& na primjer!&
znanst%eni menaderi (s%eu)ili$ni pro9esori!& ili no%inari
uklju)eni u organizaciju na)ina na koji ljudi razmi$ljaju i
%ide st%ari.
Blitni mediji su usposta%ili ok%ir unutar kojega ostali
djeluju. 0ogledajte +ssociated 0ress koji konstantno st%ara
oilje %ijesti& popodne se %ijesti poja%e i s njima s%aki dan
dolazi <0riop.enje urednicima: -utra$nji New Kork 5imes .e
imati sljede.e pri)e na naslo%noj stranici.< -%rha toga je da
ako ste urednik no%ina u #aytonu& u dra%i Chio& i nemate
sredsta%a da saznate no%e %ijesti ili jednosta%no ne elite o
tome razmi$ljati& tak%a priop.enja %am go%ore $to su %ijesti.
5o su pri)e za )et%rtinu stranice koju .ete pos%etiti ne)emu
13
$to nema %eze s lokalnim st%arima ili ne)emu $to od%la)i
panju )itatelja. 5o su pri)e koje se sta%ljaju tamo zato $to
nam New Kork 5imes kae da i nas to trealo sutra zanimati.
+ko ste urednik u #aytonu& u dra%i Chio& to .ete i raditi jer
sredsta%a za ne$to drugo ni nemate. +ko isko)ite iz tra)nica&
ako pi$ete st%ari koje se ne s%i>aju %elikim no%inama& rzo
.ete za to saznati. 'apra%o& a$ ono $to se desilo u -an =ose
,ercury News (E! dramati)an je primjer toga. 0ostoji mnogo
na)ina na koje %as igre mo.i mogu %ratiti na pra%i put ako ste
slu)ajno odmaknuli& jer ina)e ne .ete dugo trajati. 5aj ok%ir
je prili)no pouzdan i razumlji%o je da je on samo odraz o)itih
struktura mo.i.
-t%arni maso%ni mediji ele od%ratiti pozornost ljudi. Neka
rade ne$to drugo& ali neka nam (%ode.im ljudima! ne smetaju.
Neka se zaa%ljaju uz pro9esionalne sporto%e& na primjer. Neka
s%atko postane zalu>en pro9esionalnim sporto%ima& seks
skandalima ili poznatim osoama i njiho%im prolemima& ili
ne)im sli)nim. Dilo )ime& samo da nije oziljno. Nara%no&
oziljne st%ari su za gla%ne de)ke. <,i< se rinemo o tome.
5ko su elitni mediji& tko su oni koji odre>uju program rada*
New Kork 5imes i CD-& na primjer. /ao pr%o& s%i oni su %elike&
%rlo proita)ne korporacije. Nadalje& %e.ina njih je ili
po%ezana sa& ili izra%no u %lasni$t%u puno %e.ih korporacija&
kao $to su 2eneral Blectric ili ?estinghouse. Cni su na %rhu
strukture mo.i pri%atne ekonomije& a to je jedna %rlo tiranska
struktura. /orporacije su u iti tiranije& hijerarhijske&
kontrolirane odozgo. +ko %am se ne s%i>a $to rade& izlazite.
/omercijalni mediji su samo jedan dio toga susta%a.
(to je sa njiho%im institucijskim poloajem* 0a to je %i$e;
manje isto. Cni i druga sredi$ta naj%e.e mo.i me>usono
14
djeluju jedni na druge ; %lada& druge korporacije ili
s%eu)ili$ta. 0o$to su mediji znanst%eni susta%i oni lisko
sura>uju sa s%eu)ili$tima. 1ecimo da ste reporter koji pi$e
pri)u o =ugoisto)noj +ziji ili +9rici. 5reate oti.i na neko
%e.e s%eu)ili$te i prona.i stru)njaka koji .e %am re.i $to
napisati& ina)e iste treali oti.i do nekih ustano%a& kao $to
su Drookings 3nstitute ili +merican Bnterprise 3nstitute. 5e
%anjske institucije su %rlo sli)ne medijima.
-%eu)ili$ta& na primjer& nisu neza%isne ustano%e. 0ostoje
ljudi razacani po njima koji djeluju neza%isno& ali tako je i
s medijima. 5ako je ugla%nom i s korporacijama. (to se toga
ti)e& tako je i s 9a$isti)kim dra%ama. +li institucija kao
tak%a je parazit. C%isna je o %anjskim iz%orima pomo.i& a ti
iz%ori pomo.i& pri%atno ogatst%o& na primjer& %elike
korporacije i %lada (koja je toliko po%ezana s korporacijskom
mo.i da ih je te$ko razliko%ati! ; oni su& u iti& ono usred
)ega se nalaze s%eu)ili$ta. 4judi unutar njih koji se ne
prilagode strukturi& koji je ne prih%ate i ne us%oje (ne moe$
raditi s njom ako je ne us%oji$ i ne %jeruje$ joj!& ljudi koji
to ne )ine .e %jerojatno iti iskorijenjeni usput& po)e%$i s
%rti.em pa nadalje. 0ostoji puno %rsta sredsta%a 9iltriranja
pomo.u kojih se rje$a%aju ljudi koji predsta%ljaju prolem i
koji misle za see. Li koji ste studirali na 9akultetu znate
da je orazo%ni susta% doro opremljen za nagra>uju.i
kon9ormizam i pokornost. 'na)i& orazo%ni susta% je jedan od
tih sredsta%a 9iltriranja pomo.u kojega na %idjelo iza>u s%i
koji predsta%ljaju prolem& a ostaju oni koji iskreno
apsoriraju ok%ir mi$ljenja i sta%o%a struktura mo.i u dru$t%u
koje ih okruuje. Blitne institucije& :ar%ard ili 0rinceton&
na primjer& su doro opremljene za socijalizaciju. +ko ste na
15
:ar%ardu& %e.ina onoga $to u)ite jest pona$anje& kako se
pona$ati kao )lan %i$ega sloja& kako pra%ilno razmi$ljati i
sli)no.
+ko ste pro)itali <Ji%otinjsku Marmu< 2eorgea Crwella& koja je
napisana sredinom )etrdesetih& znate da je to satira na
-o%jetski -a%ez& totalitarnu dra%u. /njiga je ila %eliki
hit. -%ima se s%idjela. Na kraju se isposta%ilo da je on
napisao u%od u <Ji%otinjsku Marmu< koji je io zatajen.
0oja%io se trideset godina kasnije. Netko ga je prona$ao me>u
njego%im papirima. 8%od u <Ji%otinjsku Marmu<& naz%an
</njie%na cenzura u Bngleskoj<& go%ori o tome da se knjiga
izruguje -o%jetskome -a%ezu i njego%oj totalitarnoj strukturi.
+li Crwell je u tom u%odu tako>er rekao da Bngleska nije puno
druga)ija. ,i nemamo /2D za %ratom& ali krajnji ishod je skoro
isti. 4judi koji imaju samostalne ideje ili koji kri%o
razmi$ljaju su isklju)eni.
Crwell spominje i institucijsku strukturu& u d%ije re)enice.
0ita se za$to se tak%e st%ari de$a%aju* 0r%o zato $to su
no%ine u %lasni$t%u ogatih ljudi koji se rinu da samo
odre>ene st%ari do>u do ja%nosti. #rugo& kada prolazite kroz
elitni susta% orazo%anja& kada prolazite kroz $kole u
Cx9ordu& u)ite da postoje odre>ene st%ari o kojima nije
prikladno go%oriti i odre>ene misli o kojima nije prikladno
razmi$ljati. 5o je socijalizacijska uloga elitnih institucija
i ako se tome ne prilagodite& naj)e$.e ste %ani. 5e d%ije
re)enice s%e go%ore.
/ada kritizirate medije i kaete: <0ogledaj& o%o pi$e +nthony
4ewis& ili netko drugi& jako se naljute.< /au& s pra%om&
<nitko meni ne go%ori $to da pi$em. 0i$em $to god elim. -%e
o%o o pritisku i ograni)enjima su gluposti jer ja nikada nisam
16
pod nikak%im pritiskom<. (to je i to)no& ali radi se o tome da
ti ljudi ne i ili na tim pozicijama da %e. prije nisu
dokazali da slijede partijsku liniju. #a su zapo)eli za stolom
,etroa& ili ne)emu tak%om& te radili neprikladne pri)e& nikada
ne i do$li do poloaja na kojemu sada mogu re.i $to god ele.
3sto se moe re.i za 9akultete u ok%iru %i$e ideolo$kih
disciplina. 0ro$li su kroz susta% socijalizacije.
0ogledajmo strukturu )ita%og susta%a. /ak%e %ijesti o)ekujete*
0rili)no je o)ito. 8zmimo na primjer New Kork 5imes. 5o je
jedna korporacija koja prodaje s%oj proiz%od. 0roiz%od je
)itala)ka pulika. Cni ne zara>uju kada mi kupimo no%ine. Nak
su i sretni $to ih mogu sta%iti esplatno na internet. Cni&
zapra%o& gue no%ce kada mi kupimo no%ine. 0roiz%od su
pri%ilegirani ljudi& a$ kao i ljudi koji pi$u za no%ine&
znate& ljudi naj%i$ega ranga koji donose odluke u dru$t%u.
0roiz%od morate prodati tri$tu& a tri$te su& nara%no&
ogla$i%a)i (druge korporacije!. Dili to 5L ili no%ine& ili
ilo $to drugo& oni prodaju puliku. /orporacije prodaju
puliku drugim korporacijama. 8 slu)aju elitnih medija& to je
%eliki posao.
0a $to o)ekujete da se dogodi* (to iste pretposta%ili o
prirodi medijskog proiz%oda& uzimaju.i u ozir dane okolnosti*
(to i ila %a$a hipoteza& $to naga>ate* C)ita pretposta%ka je
ta da .e medijski proiz%od re9lektirati interes proda%a)a i
kupaca& institucija& susta%a mo.i koji ih okruuju. Dilo i
)udo da se to ne dogodi.
#rugo $to moete pretposta%iti je to da je o%a cijela tema
tau. +ko idete na /ennedy -chool o9 2o%ernment ili na
-tan9ord i studirate no%inarst%o i komunikacije ili politi)ke
znanosti& o%ak%a pitanja se ne.e poja%lji%ati. 5o jest& ne
17
smije se uop.e raspra%ljati o dokazima koji pot%r>uju taj tau
i o pretposta%ci da i netko slu)ajno mogao posta%iti ta
pitanja ez ikak%og znanja da o tome ne smije go%oriti. +ko
pogledate institucijsku strukturu& re.i .ete: to se mora tako
od%ijati jer za$to i ti ljudi htjeli iti razotkri%eni* 'a$to
i oni dopustili kriti)ku analizu onoga $to namjera%aju*
Cdgo%or je taj da nema razloga za$to i oni to dopustili& i ne
dopu$taju. Cpet& to nije namjera%ana cenzura. Li jednosta%no
ne moete do.i do njiho%ih poloaja. 5o uklju)uje lje%i)are
(ono $to zo%emo lje%i)arima!& kao i desni)are. =edino ako ste
ili primjereno socijalizirani i istrenirani tako da neke
misli jednosta%no ne posjedujete& tada moete iti na tim
poloajima. 5ako imamo drugo pra%ilo pred%i>anja koje kae da
o pr%om pra%ilu nije doz%oljeno razgo%arati.
'adnja st%ar koju .emo prou)iti jest znanst%eni ok%ir u kojemu
se s%e o%o od%ija. #a li ljudi na %isokim poloajima u
in9ormacijskome susta%u& uklju)uju.i medije& ogla$a%anje i
akademske politi)ke znanosti& da li ti ljudi imaju jasnu sliku
onoga $to i se trealo dogoditi kada pi$u jedni za druge (ne
kada dre diplomske go%ore!* /ada drite go%or na nekoj
s%e)anosti& promociji& to su samo rije)i. +li kada oni pi$u
jedni za druge& $to ljudi kau o tome*
5u imamo tri struje koje .emo pogledati. 0r%a je industrija za
odnose s ja%no$.u& znate& industrija za propagandu naj%e.ih
poslo%a. 0a $to kau %o>e industrije za odnose s ja%no$.u*
#ruga struja su ono $to zo%emo ja%ni intelektualci& %eliki
mislioci& ljudi koji pi$u opaske autora i tak%e st%ari. (to
oni kau* 4judi kao oni koji pi$u impresi%ne knjige o prirodi
demokracije. 5re.a struja je akademska& naro)ito onaj dio
politi)kih znanosti koji se a%i komunikacijama i
18
in9ormacijama& te st%arima koje su dio politi)kih znanosti
zadnjih sedamdeset ili osamdeset godina.
1azmotrite te tri struje i %ode.e osoe koje su pisale o tome.
-%i oni kau (djelomi)no citiram! da su maso%na populacija
<neorazo%ani i dosadni nestru)njaci<. ,oramo ih drati iz%an
ja%ne sredine zato $to su preglupi i ako ih uklju)imo samo .e
st%arati neprilike. Njiho% posao je da udu <promatra)i<& ne
<sudionici<.
-%ako malo im je dopu$teno glasati& izarati jednog od onih
pametnih tipo%a. 5ada se od njih o)ekuje da odu doma i rade
ne$to drugo& gledaju nogomet& na primjer. +li <neorazo%ani i
dosadni nestru)njaci< moraju iti promatra)i& ne sudionici.
-udionike zo%emo <odgo%orni ljudi<& a pisac je& nara%no&
u%ijek jedan od njih. Nikad se ne posta%lja pitanje za$to sam
ja <odgo%oran )o%jek<& a netko drugi je u zat%oru* Cdgo%or je
o)it. 5o je zato $to je ta osoa pokorna& a o%a druga
samostalna. +li to pitanje se ne posta%lja& nara%no. 'na)i&
imamo pametne ljude od kojih se o)ekuje da upra%ljaju s%ime i
ostale od kojih se o)ekuje da udu iz%an s%ega& a mi ne
smijemo podle.i (citiram iz jednoga akademskog )lanka!
<demokratskim dogmatizmima o ljudima kao najoljim sucima
s%ojih interesa<. Cni to nisu. 4judi su jako lo$i suci s%ojih
interesa i zato smo mi tu da radimo za njiho%o doro.
'apra%o& to je jako sli)no lenjinizmu. ,i radimo za %as i mi
to radimo za s%a)iji interes& i tako dalje. Laljda je to jedan
od razloga za$to je ljudima kroz po%ijest ilo tako
jednosta%no preaciti se od zanesenog staljinista do
pristalice mo.i -+#;a. 4judi se rzo preacuju s jedne
pozicije na drugu& udu.i da je to s%e& u iti& ista pozicija.
Ne radi se o nekom %elikom pomaku& %e. o druk)ijoj procjeni
19
pozicije mo.i. 8 jednome trenutku pomisli$ da je o%dje& u
drugome da je tamo. 8zima$ istu poziciju.
/ako se s%e o%o raz%ilo* 3ma zanimlji%u po%ijest. #osta toga
proizlazi iz 0r%oga s%jetskog rata koji je io %elika
prekretnica. 'natno je promijenio poloaj -+#;a u s%ijetu.
/%aliteta i%ota& zdra%lja i dug i%ot nije io postignut me>u
%i$im sloje%ima u Lelikoj Dritaniji s%e do po)etka d%adesetoga
stolje.a& a kamoli negdje drugdje u s%ijetu. -+# su ile
iznimno ogate& s ogromnim prednostima& te su krajem
de%etnaestoga stolje.a postale ekonomski najmo.nije na
s%ijetu. ,e>utim& nisu ile %eliki igra) na s%jetskoj
pozornici. ,o. -+#;a se pro$irila na /aripske otoke& dio
0aci9ika& ali ne i puno dalje.
5ijekom 0r%oga s%jetskog rata odnosi su se promijenili. =o$ su
se dramati)nije promijenili tijekom #rugoga s%jetskog rata.
Nakon #rugoga s%jetskog rata -+# su %i$e;manje zagospodarile
s%ijetom. 0romjena je postojala %e. nakon 0r%oga s%jetskog
rata& a +merika je od dunika postala zemlja koja daje
kredite. Nije ila mo.na kao Lelika Dritanija& ali je po pr%i
put postala itna u s%ijetu. 5o je ila samo jedna od nekoliko
promjena.
0r%i s%jetski rat je io doa kada je dra%na propaganda po
pr%i put ila doro organizirana. Dritanci su imali
,inistarst%o 3n9ormacija& i ilo im je iznimno potreno jer su
morali uklju)iti -+# u rat& ina)e i do$lo do neprilika.
,inistarst%o 3n9ormacija je ilo opremljeno za slanje
propagande& uklju)uju.i i %elike izmi$ljotine o okrutnosti
njema)kih %ojnika. ,eta su im ili ameri)ki intelektualci na
osno%anoj pretposta%ci da su to ljudi koji su najlako%jerniji
te da .e naj%jerojatnije po%jero%ati propagandi. Cni su
20
tako>er ti koji propagandu raznose kroz s%oj susta%. 'na)i&
propaganda je naj%i$e ila pripremana za ameri)ke
intelektualce i djelo%ala je jako doro. #okumenti ritanskog
,inistarst%a 3n9ormacija (mnogo ih je iza$lo u ja%nost!
pokazuju da im cilj nije io& kako su sami rekli& kontrolirati
misli cijeloga s%ijeta& %e. su ciljali na -+#. Nije ih ilo
riga $to misle ljudi u 3ndiji. ,inistarst%o 3n9ormacija je
ilo neoi)no uspje$no u za%ara%anju sla%nih ameri)kih
intelektualaca koji su prih%a.ali lai propagande. Dili su
%rlo ponosni na to. 3 treali su iti jer to im je spasilo
i%ote. 3na)e i izguili 0r%i s%jetski rat.
8 -+#;u je postojala kopija tog ministarst%a. ?oodrow ?ilson
je E"EF. izaran za predsjednika zog s%ojih antiratnih
politi)kih nazora. +merika je odu%ijek ila paci9isti)ka
zemlja. 4judi se ne ele oriti u tu>im rato%ima. 'emlja se
suprosta%ljala 0r%ome s%jetskom ratu i ?ilson je io izaran
zog tak%og programa rada. -logan im je io <mir ez pojede<.
,e>utim& ?ilson je namjera%ao i.i u rat. 'ato se posta%ljalo
pitanje: kako natjerati paci9isti)ki narod da postanu
pomahnitali lu>aci koji ele uijati Nijemce* 5o zahtije%a
propagandu. 3 tako su oni usposta%ili pr%u i jedinu %anu
dra%nu agenciju za propagandu u ameri)koj po%ijesti. '%ala se
Cdor za ja%ne in9ormacije (prikladno orwello%sko ime!&
odnosno Creelo% odor. Csoa koja ga je %odila z%ao se Creel.
'adatak Cdora je io natjerati narod uz pomo. propagande na
rodoljunu histeriju. #jelo%alo je ne%jerojatno doro. 8nutar
par mjeseci do$lo je do lu>a)ke ratne histerije i +merika je
ila spremna za rat.
4judi su ili impresionirani tim postignu.ima. =edna od
zadi%ljenih osoa& a on ima i dulju umije$anost u s%e to& je
21
io :itler. +ko ste pro)itali <,ein /amp9<& on zaklju)uje& s
opra%danjem& da je Njema)ka izguila 0r%i s%jetski rat jer je
izguila itku u propagandi. Nisu se mogli natjecati s
ritanskom i ameri)kom propagandom koje su ih nadja)ale.
Ce.ao je da .e sljede.i put imati %lastiti susta% propagande&
$to se i dogodilo tijekom #rugoga s%jetskog rata. 'a nas je
%anije to $to je i ameri)ka poslo%na zajednica ila
zadi%ljena nastojanjima agencije za propagandu. 8 to je
%rijeme postojao prolem. 'emlja je& 9ormalno& postajala s%e
%i$e demokratska. 0uno %i$e ljudi je imalo pra%o glasati i
sudjelo%ati& zemlja je postajala s%e ogatija& a pristizalo je
i s%e %i$e no%ih imigranata.
3 $to se radi u tak%im okolnostima* 5ee .e iti kontrolirati
st%ari djeluju.i kao zat%oreni klu. 0rema tome& o)ito&
trealo i kontrolirati $to ljudi misle. -tru)njaci za odnose
s ja%no$.u su postojali i ranije& ali nikada nije postojala
industrija za odnose s ja%no$.u. 0ostojali su ljudi koji su
1ocke9ellero% imid )inili ljep$im& ali %elika industrija za
odnose s ja%no$.u& ina)e ameri)ka izmi$ljotina& proizlazi iz
0r%oga s%jetskog rata. Lode.e osoe su ili )lano%i Creelo%og
odora. =edan od gla%nih& Bdward Dernays& dolazi izra%no iz
Creelo%og odora. Napisao je knjigu <0ropaganda<. 5ermin
propaganda& slu)ajno& nije imao negati%nih konotacija u to
doa. 5ijekom #rugoga s%jetskog rata& termin je postao tau
jer je io po%ezan s Njema)kom i s%im tim lo$im st%arima. +li
za %rijeme Creelo%og odora& termin propaganda je zna)io samo
in9ormaciju. Dernays je knjigu <0ropaganda< napisao oko E"6O.
i u njoj je izja%io da primijenjuje lekcije iz 0r%oga
s%jetskog rata. -usta% propagande iz 0r%og s%jetskog rata i
taj odor )iji je on io )lan pokazuju da je mogu.e
22
<ustroja%ati ljudske umo%e na na)in na koji %ojska ustroja%a
s%oje jedinice<. C%e no%e metode kontroliranja& rekao je&
moraju koristiti inteligentne manjine ele li da ostali ostanu
na ispra%nome putu. -ad to moemo jer imamo no%e na)ine.
5a je knjiga naj%aniji priru)nik industrije za odnose s
ja%no$.u. Dernays je neka %rsta gurua. Dio je autenti)ni
1oose%elt//ennedy lieral. -pretno je upra%ljao i nastojanjima
ureda za odnose s ja%no$.u kada je do$lo do dra%nog udara
pokrenutog od strane +merike koji je sru$io demokratsku %last
u 2%atemali.
Njego% naj%e.i dra%ni udar& onaj koji ga je gurnuo u sla%u
kasnih E"67;ih& je ilo na%ika%anje ena na pu$enje. Jene tada
nisu pu$ile& a on je %odio %elike kampanje za Chester9ield.
,etode su %am %e. poznate ; modeli i 9ilmske z%ijezde s
cigaretama u ustima& i sli)ne st%ari. Dio je %eli)an zog
toga. 5ako je postao najzna)ajnija osoa u industriji& a
njego%a je knjiga postala gla%ni priru)nik.
=edan od )lano%a Creelo%og odora je io i ?alter 4ippmann&
najcjenjenija osoa ameri)kog no%inarst%a %e. pola stolje.a
(mislim na oziljno ameri)ko no%inarst%o& na oziljne )lanke!.
0isao je i ono $to zo%emo progresi%nim esejima o demokraciji&
smatrani su progresi%nima u E"67;ima. 0ono%no je %rlo jasno
primijenji%ao lekcije koje je nau)io rade.i na propagandi.
2o%ori o no%om umije.u u demokraciji ; proiz%odnji pristanka.
5o je njego%a 9raza. Bdward :erman i ja smo je posudili za
na$u knjigu& ali dolazi od 4ippmanna. /ada proiz%odite
pristanak& moete zanemariti )injenicu da& 9ormalno& puno
ljudi ima pra%o glasa. 5o moe postati neitno jer mi moemo
proiz%esti pristanak i osigurati da njiho% izor i sta%o%i
udu strukturirani na na)in koji nama odgo%ara. 3mat .emo
23
pra%u demokraciju. #jelo%at .e jako doro. 5o se zo%e
primjenji%anje lekcija propagandne agencije.
+kademske dru$t%ene i politi)ke znanosti proizlaze iz iste
st%ari. Csni%a) komunikacija i akademskih politi)kih znanosti
je :arold 2lasswell. Njego%o naj%e.e dostignu.e je knjiga&
studija o propagandi. Cn sas%im iskreno izja%ljuje st%ari koje
sam ja maloprije citirao ; ono o nepodlijeganju demokratskome
dogmatizmu koji dolazi iz akademskih politi)kih znanosti.
8zimaju.i u ozir lekcije i iskust%a iz ratnoga doa&
politi)ke su ih stranke jo$ jednom primijenile& osoito
konzer%ati%na stranka u Bngleskoj. Njiho%i rani dokumenti&
neda%no oja%ljeni& pokazuju da su i oni cijenili postignu.a
ritanskoga ,inistarst%a 3n9ormacija. -h%atili su da zemlja
postaje s%e %i$e demokratska i da %i$e ne moe postojati
zat%oreni klu. 'aklju)ak je io& kako su sami rekli& da
politika mora postati politi)ko rato%anje koje .e
primjenji%ati mehanizme propagande koji su ili jako korisni u
kontroliranju ljudskih misli tijekom 0r%oga s%jetskog rata.
5o je ok%ir doktrine koji se slae s institucijskom
strukturom. 5a doktrina ja)a pred%i>anja o tome kako i st%ari
treale djelo%ati. + ta su pred%i>anja jako doro pot%r>ena.
,e>utim& o tim zaklju)cima nije doz%oljeno pri)ati. -%e je to
sad dio mainstream literature& ali samo za ljude iznutra. /ada
idete na 9akultet& ne )itate klasike o kontroliranju ljudskih
umo%a.
Da$ kao $to ne )itate ni $to je =ames ,adison rekao tijekom
-a%ezne usta%ne kon%encije o tome kako gla%ni cilj no%oga
susta%a mora iti <za$tita ogate manjine od %e.ine<& i mora
iti osmi$ljena na na)in da postigne cilj. 5ako je utemeljen
usta%ni susta%& i to nitko ni ne prou)a%a. 5u )injenicu& osim
24
ako se jako ne potrudite& ne moete na.i ni u akademskom
orazo%anju.
5o je otprilike slika st%ari& onako kako je ja %idim& na koji
na)in je susta% institucijski& nauke iza njega& na)in na koji
se mani9estira. 0ostoji jo$ jedan dio usmjeren prema <neukim i
dosadnim nestru)njacima<. 5i)e se od%ra)anja pozornosti o%e
ili one %rste. -matram da je iz toga lako pretposta%iti $to
moete dalje o)eki%ati.
25
PROIZ@ODNJA PRISTAN1A
Neda%no sam s oitelji i prijateljima $etao Nacionalnim
parkom. 8 jednom smo trenutku do$li do spomenika na kojemu je
pisalo: <C%dje lei 3ndijanka& ?ampanoang& )ija su oitelj i
narod dali see i s%oj imetak da i o%a %eli)anst%ena nacija
mogla nastati.<
Nara%no& nije a$ prikladno re.i da su uro>enici rt%o%ali
see i s%oju zemlju za tako plemenitu s%rhu. 5o)nije je da su
ili poklani& desetko%ani i rastjerani u jednome od naj%e.ih
genocida u ljudskoj po%ijesti. 5renutne procjene go%ore da je
u %rijeme /olumo%a otkri.a ; kako mi to kaemo ; u 4atinskoj
+merici moglo iti oko d%adeset milijuna 3ndijanaca plus jo$
d%anaest do petnaest milijuna sje%erno od 1io 2randea. #o
EFO7.& kada je oko "OP populacije 4atinske +merike ilo
izrisano i kontinentalne granice -+#;a usposta%ljene& samo je
nekih d%jesto tisu.a domorodaca preostalo. 8kratko& rije) je o
maso%nome genocidu kojega +merikanci sla%e s%aki listopad
%eli)aju.i /oluma ; zna)ajna masa je na /olumo% dan po)inila
samouojst%o.
-totine ameri)kih gra>ana& doronamjernih i po$tenih ljudi&
stoje okupljeni oko spomenika& pro)itali su $to pi$e&
o)igledno ez reakcijeQ osim moda osje.aja zado%oljst%a $to
arem odajemo doli)no priznanje rt%o%anju uro>enika& jer je
%jerojatno spomenik zato posta%ljen. ,oda i druga)ije
reagirali kada i ili u posjetu +uschwitzu ili #achau i
prona$li spomenik na kojemu pi$e: <C%dje lei ena& ido%ka&
)ija su oitelj i narod dali see i s%oj imetak da i o%a
%eli)anst%ena nacija mogla nastati i prosperirati.<
3stina nije u potpunosti zatajena. 3staknuti :ar%ardo%
26
po%jesni)ar i iogra9 /oluma& -amuel Bliot ,orrison&
komentira <da je okrutna politika inicirana od /oluma& a koju
su spro%odili njego%i nasljednici& rezultirala potpunim
genocidom.< C%aj je na%od <izostao iz sla%ne romanse<&
oja$nja%a :oward 'inn u s%ojoj knjizi <0eoples history o9 the
8-+<& ni$ta od toga nema u zadnjem odlomku knjige u kojemu
,orrison zaklju)uje s%oje %eli)anje /oluma:
/olumo je imao s%ojih propusta i pogre$aka& no to su u%elike
pogre$ke k%aliteta koje su ga u)inile %elikim ; njego%e
neukroti%e %olje& njego%e %eli)anst%ene %jere u Doga i njego%e
%lastite misije kao pronosioca /rista u kraje%ima preko mora&
njego%e t%rdogla%e ustrajnosti unato) nemaru& siroma$t%u i
te$ko.ama. No& nije ilo mrlja ni tamne strane njego%e
najizrazitije i najesencijalnije od s%ih k%aliteta ; njego%oga
moreplo%st%a.
3zosta%io sam korespondiraju.i odlomak koji i neki akoliti
mogli sasta%iti o ostalim %r$iocima <potpunog genocida< ili
nekih manje zna)ajnih zlo)ina& ili reakciju koja i nastala
oko nas da su tak%i primjeri postojali.
-je.anje zapisano na spomeniku ?ampanoang eni nije
originalno. 0rije sto$ezdeset godina je =ohn Ruincy +dams
istaknuo u go%oru prilikom H. srpnja da je ameri)ka %lada
superiornija od ostalih zog toga $to je azirana na
pristanku& a ne os%ajanju:
0r%i su doseljenici... odmah nakon dolaska kupili od
3ndijanaca pra%o naselja%anja. 5o je io dru$t%eni ugo%or
9ormiran na elementarnim principima ci%ilnoga dru$t%a& u
kojemu os%ajanje i pot)inja%anje nisu postojali. Drutalna sila
je ila u potpunosti oda)ena: s%e je ilo doro%oljno& s%e je
27
io st%arni pristanak: s%e je io dogo%or du$e s du$om.
Citiraju.i o%e ilje$ke predsjednika koji se strogo drao
zakona i po$to%ao prego%ore s 3ndijancima& 5. #. +llman
napominje da je <ameri)ko nacionalno iskust%o genocida nad
3ndijancima prakti)ki nepostoje.e... Cni nisu ili ljudska
i.a& oni su ili samo smetnja nemilosrdnome trijum9u +merike&
smetnja koju je trealo otkloniti da i se napra%ilo %i$e
mjesta za no%u ameri)ku sloodu.< /onsenzus je io taka% da je
<na$e %lastito dostojanst%o koje je ja%no proglasilo pra%o na
i%ot& sloodu i tenju za sre.om dokinulo pra%a ljudi )ije
smo i%ote& sloodu i sre.u izrisali s lica 'emlje<.
3ndijanci su ili pr%i <agresori< s kojima se trealo suo)iti
u na$em sla%lju sloodeQ de9inicija agresora je tak%a da ih
moramo napasti& $to je kasnije uslijedilo s ,eksikancima&
Milipincima& Lijetnamcima& Nikarag%ancima i mnogim drugima.
5rea dodati da su -+# o%dje jedinst%en primjer& s%e do
dana$njih dana.
-misao u kojem je uro>eni)ka populacija <dala st%arni
pristanak u o%ome dogo%oru du$e s du$om< je dalje ojasnio
jedan od ranih ameri)kih sociologa& Mranklin :enry 2iddings& u
%rijeme kada smo postizali pristanak s Milipincima. Cn je
sko%ao 9razu <pristanak ez pristanka< da i opisao uspjeh
Dritanaca u $irenju <ritanske s%etosti i%ota< i <potreu
dru$t%enoga poretka< nad <rasno podre>enim skupinama<. <+ko u
narednim godinama<& napisao je& kolonizirani <%ide i pot%rde
da je sporna %eza ila namijenjena naj%i$im interesima& s
razlogom i se moglo smatrati da je %last nametnuta uz
pristanak onih nad kojima se %ladalo< ; isto kao i kad dijete
daje <pristanak ez pristanka< kada ga roditelji sprije)e da
otr)i na cestu.
28
'a %rijeme posjeta uglednome i %rlo cijenjenom ameri)kom
koledu& od%eli su me na oilazak katedrale koleda i pokazali
mi seriju oojenih staklenih prozora na kojima je zapisana
po%ijest koleda od %remena kada su ga napale snage unije pa
s%e do danas. =edan je panel io pos%e.en osni%anju 1C5C (E!
zra)nih snaga. 0anel je prikazi%ao )o%jeka koji je sjedio za
stolom i potpisi%ao nekaka% dokument& dok je pokraj njega
stajao o9icir zra)nih snaga. 8 pozadini se %idio ameri)ki
omarder& a na plo)i je pisalo B S mc6. 3spr%a nisam mogao
%jero%ati& oojeni stakleni prozor u katedrali sla%i atomsku
omu a)enu na :iro$imu i Nagasaki& ono $to je 5ruman u s%oje
%rijeme opisao kao <naj%e.u st%ar u po%ijesti<.
No& nisu s%i smatrali da je to a$ tako. 3staknuti indijski
pra%nik& 1adhainod 0al& u s%ome je disidentskom %i>enju
5riunala iz 5okyja koji je procjenji%ao japansku ratnu
kri%nju napisao da <ako jo$ postoji nelegitimna destrukcija
ci%ilnog i%ota i %lasni$t%a u ratu& tada je u 0aci9i)kome
ratu to odluka o upotrei atomske ome jedino lisko
priklanjanje direkti%ama... nacisti)kih %o>a tijekom #rugoga
s%jetskog rata. Ni$ta poput toga se ne moe pripisati trenutno
optuenima.< 0al nije istaknuo $to podrazumije%a pod su>enja
za ratne zlo)ine. -%ejedno& tak%a sh%a.anja su izosta%ljena iz
s%ijesti pojednika& i moda nas ne i trealo )uditi $to
<naj%e.u st%ar u po%ijesti< sla%i oojeni stakleni prozor u
katedrali koleda koji je pos%e.en humanim %rijednostima i
religioznoj odanosti.
0roces kreiranja i u)%r$)i%anja %isoko selektiranih&
preoliko%anih ili potpuno izmi$ljenih po%ijesnih sje.anja
jest ono $to nazi%amo <indoktrinacija< ili <propaganda< kada
je po%ezano sa sluenim neprijateljima& a kada mi to radimo
29
onda je rije) o edukaciji& moralnoj poduci ili gra>enju
karaktera. 5o je %rijedan mehanizam kontrole udu.i da
e9ekti%no lokira ilo kak%o razumije%anje onoga $to se doga>a
u s%ijetu. /rucijalni cilj edukacije je preusmjera%anje
pozornosti na ne$to drugo ; recimo na Lijetnam ili Centralnu
+meriku& ili -rednji 3stok& gdje se na$i prolemi na%odno
nalaze ; od%ratiti je od na$ih %lastitih institucija i
njiho%og sistematskog 9unkcioniranja i pona$anja& od pra%og
iz%ora %elike koli)ine nasilja i patnje u s%ijetu. Cd presudne
je %anosti sprije)iti razumije%anje i preusmjeriti pozornost
s iz%ora na$eg %ladanja& tako da elitne skupine mogu djelo%ati
ez ja%nih ograni)enja i postizati %lastite cilje%e ; koji se
u akademskoj teologiji nazi%aju <nacionalnim interesima<.
Lanost onemogu.a%anja razumije%anja& i uspjeh koji je time
postignut& su %rlo doro ilustrirani u dana$njim a9erama.
0ro$le je jeseni -%jetski sud odacio ameri)ka prepiranja koja
nisu imala opra%danje nakon ale Nikarag%e o ameri)koj
agresiji na nju. 0rolem se poja%io u tra%nju E"IH. kada je
Nikarag%a podnijela alu -udu da +merika minira njezine luke
i napada njezin teritorij. 8 sjajno odaranome trenutku&
predsjednik 1eagan je na taj dan pustio u ja%nost
0redsjedni)ku proklamaciju& ozna)i%$i E. maj kao #an zakona
E"IH. 1eagan je pozdra%io na$e <d%jesto godina staro
prijateljst%o izme>u zakona i sloode<& dodaju.i da ez zakona
samo <kaos i nered< mogu postojati. #an ranije& kao s%oj
doprinos %lada%ini zakona& oznanio je da -+# ne.e priznati ni
jednu odluku -%jetskoga suda.
5i su doga>aji izaz%ali mnogo gnje%a. +nthony 4ewis je u New
Kork 5imesu ponizio 1eagano%u <nesposonost da razumije $to
%lada%ina zakona zna)i o%oj zemlji<. 4ewis je primijetio da je
30
senator ,oynihan u)inio <%eliku st%ar< kada je u go%oru na
(koli pra%a kritizirao 1eagano%u administraciju zog
<napu$tanja stolje.ima stare predanosti ideji zakona u %o>enju
nacije<& zog njezine <misteriozne kolekti%ne amnezije<& zog
<guljenja sje.anja kojima smo neko. ili toliko predani<.
<Na$a delegacija pri 8N;u<& kazao je ,oynihan& <ne poznaje
po%ijest s%oje zemlje.<
Naalost& 1onald 1eagan i =ane /irkpatrick su ti koji razumiju
$to %lada%ina zakona zna)i o%oj zemlji& dok senator ,oynihan i
+nthony 4ewis pate od misteriozne kolekti%ne amnezije. -lu)aj
o kojemu raspra%ljaju je %rlo doar primjer. 3sta se st%ar
dogodila i ranije& prakti)ki na isti na)in. 0ri)u je ispri)ao
?alter 4eMeer u s%ojoj %rijednoj knjizi <3ne%itale
1e%olution<. E"7T. je -ud pra%de za Centralnu +meriku
usposta%ljen na inicijati%u ?ashingtona& sa zadatkom da
presu>uje o kon9liktima izme>u dra%a te regije. </roz de%et
godina<& oja$nja%a 4aMeer& <institucija je ila ez%rijedna
udu.i da su -+# d%a puta ; E"E6. i E"EF. ; odile priznati
odluku -uda koja je ila proti% njiho%ih interesa u
Nikarag%i.< E"E6. -ud je osudio ameri)ku inter%enciju u
Nikarag%iQ a ?ashington je tu odluku jednosta%no ignorirao.
E"EF. -ud je podrao t%rdnju Costa 1ice da akcije -+#;a u
Nikarag%i kr$e njezina pra%a. -+# su opet odacile odluku&
e9ikasno uni$ta%aju.i -ud. <8 usposta%ljanju kontrole nad
Centralnom +merikom<& komentira 4aMeer& <-+# su uni$tile
instituciju koja je Centralnu +meriku poku$a%ala ujediniti.<
#o kona)noga kraha je do$lo E"66. kada je dra%ni sekretar
Charles B%ans :ughes u ?ashingtonu saz%ao kon9erenciju dra%a
Centralne +merike. 4aMeer to komentira:
Namjera nije ila da se pono%i kon9erencija iz E"7T.& kada su
31
dra%e Centralne +merike treale same do.i do %lastitih
zaklju)aka. C%aj put su -+#& uz pomo. %jerne (i marincima
okupirane! Nikarag%e& usposta%ile agendu koja je uklju)i%ala
opomenu koju kasnije nije nitko spominjao ; neoplakani -ud za
Centralnu +meriku.
0ostoje razlike izme>u ranijeg slu)aja i o%oga sada& dodu$e ne
one koje i na$a po%ijesna amnezija rado predloila. #anas
Nikarag%a nije pod okupacijom marinaca ; samo pod napadom
ameri)ke pla.eni)ke %ojske z%ane <orci za sloodu<& a ni -+#
nisu %i$e do%oljno mo.ne da i jednosta%no odacile -%jetski
sud.
5e$ko je po%jero%ati da je senator ,oynihan io oziljan kada
je go%orio o na$oj predanosti %lada%ini zakona& %jerojatnije
je da je on jedno go%orio& a drugo mislio& ili je moda u
pitanju ila njego%a irska duho%itost* 8 s%ojim memoarima& u
kojima opisuje %rijeme s%oga mandata& 8N;o% amasador ,oynihan
daje gra9i)ke primjere %lastite predanosti %lada%ini zakona&
poseno po%elji 8jedinjenih naroda koja zaranjuje upotreu
sile u me>unarodnim sukoima. 5ako& kada je 3ndonezija upala u
3sto)ni 5imor E"TO.& ilegalno koriste.i ameri)ko naoruanje i
s o)itim lagoslo%om -+#;a& ,oynihan se pos%etio lokiranju
s%ih poteza 8N;a kojima se nastojala sprije)iti agresija ;
zog )ega su ljudima sudili u Nurnergu ; te se kasnije
ponosio s%ojim uspjehom u toj situaciji& koja je& kako je sam
ojasnio& %odila %elikom masakru. 'animlji%o je da to $to se
ponosio suu)esni$t%om u ratnom zlo)inu nije utjecalo na
njego%u reputaciju kao %ode.eg zago%ornika nepo%redi%osti
%lada%ine zakona me>u ameri)kim lieralima.
3ncident sa -%jetskim sudom nudi neke lekcije koje se ti)u
sistema indoktrinacije. 4ako se ismija%ati iz 1onalda 1eagana&
32
no to je tako>er od%ra.anje od same st%ari. Nasilje& %aranje i
ezakonje su prirodne odlike dra%e& s%ake dra%e. Cno $to je
%ano u datome kontekstu jest doprinos najo$trijih kritika
(unutar mainstreama! ja)anju sistema indoktrinacije& kojega su
i oni sami (kriti)ari! rt%e ; $to je pra%ilo za educirane
klase& koje su u%ijek najdulje indoktrinirane i& u duljem
smislu& najignorantnije grupe& ujedno i rt%e i pronosioci
dogmati)nosti %jere. Leliki uspjeh kritike jest upra%o to $to
onemogu.a%a sh%a.anje da o%o $to se doga>a danas nije
odstupanje od po%ijesnih ideala i prakse& koje i se moglo
pripisati o%ome ili onome pojedincu. 1adije& rije) je o
sistematskom prikazi%anju na)ina na koji na$e institucije
9unkcioniraju i nasta%it .e 9unkcionirati& ukoliko ih ne
sprije)i uzu>ena ja%nost koja je razumjela njiho%u prirodu i
njiho%u st%arnu po%ijest ; upra%o ono $to edukacijske
institucije moraju sprije)iti ele li ispuniti s%oju 9unkciju&
to jest& sluiti mo.i i pri%ilegiji.
0rakti)no nam iskust%o go%ori: ukoliko elite nau)iti ne$to o
propagandnom sistemu& pogledajte doro kritike i njiho%e
pre$u.ene pretposta%ke. 5o u pra%ilu konstruira doktrinu
dra%ne religije.
0ogledajmo jo$ jedan aktualan slu)aj. Na$ napad na Nikarag%u
opra%da%amo time $to je Nikarag%a produena ruka -o%jetskoga
-a%eza& koja prijeti ,eksiku a samim time i -+#;u. Lrijedno je
naglasiti da se temeljne pretposta%ke o%oga doktrinarnog
sistema $ire preko politi)koga spektra. 0risjetimo se ajke o
ruskim ,32o%ima na%odno poslanim u Nikarag%uQ pri)a je
izmi$ljena da i se od%ratila pozornost s izora u Nikarag%i&
koje je trealo potkopati& i s )injenice da $aljemo napredno
zrakoplo%st%o u Bl -al%ador da i omogu)ili masakr seljakaQ
33
koji je rezultirao poolj$anom e9ikasno$.u zah%aljuju.i
direktnom sudjelo%anju ameri)kih %ojnih snaga smje$tenih u
na$im hondura$kim i panamskim skloni$tima& koje su
koordinirale omardiranje sela i seljaka u ijegu& dok smo mi
deatirali o duokom pitanju ; da li je Nikarag%a pria%ila
a%ione kojima i se mogla oduprijeti napadu na$e pla.eni)ke
%ojske& ne <gerile<& %e. doro opremljene %ojske koja
prema$uje %ojsku Nikarag%e po koli)ini i k%aliteti naoruanja.
/ada je %remenski %rlo %je$to odarana pri)a pu$tena iz
administracije& usposta%ljaju.i tako ok%ir za daljnju
diskusiju o pitanjima unutar ideolo$kog sistema& senatorski su
glasnici dali do znanja da ako su ,32o%i zaista poslani& tada
mi imamo pra%o omardirati Nikarag%u zog njezine prijetnje
nama. -enator #odd je izja%io da .e -+# <morati u.i i rije$iti
st%ar ; morat .ete omardirati gaje<.
-enator 5songas je dodao:
Ne moete im doz%oliti da sasta%e te ,32o%e& jer ,32o%i nisu
upotrelji%i samo proti% Bl -al%adora i :ondurasa& %e. i
proti% -+#;a& a Nikarag%anci znaju %e. dugo %remena da ne mogu
to u)initi ez po%rede ameri)ke s9ere utjecaja. (Doston 2loe&
". studeni!.
0ustimo sada neoi)nu ideju da i Nikarag%a nezakonito
<postupila< pria%i%$i zrakoplo%e kojima i se oranila od
na$eg napada ili da i mogla napasti :onduras ili Bl -al%ador
; a da za to %rijeme -+# stoje sa strane kao milosti%
espomo.an di%& kako je Nixon jednom zacmizdrio. 1azmotrimo
prijetnju koju Nikarag%a upu.uje nama. 0rema tim standardima&
---1 ima pra%o omardirati #ansku& koja nije ni$ta manja
prijetnja njima nego Nikarag%a nama ; u st%ari& puno je %e.a
34
prijetnja udu.i da pripada neprijateljskom %ojnom sa%ezu
%elike mo.i ; tako>er ima pra%o omardirati i 5ursku granicu
i N+5C aze uz nju koje prijete sigurnosti -o%jetskoga -a%eza.
0rije pedeset godina :itler je upozorio da je Nehoslo%a)ka
ode uperen u srce Njema)ke& neprih%atlji%a prijetnja
njezinoj sigurnosti. 0rema na$im standardima& :itler je
izgleda io pri zdra%oj pameti. 0ona%ljam& rije) je o
doprinosu kritika koje nisu %rijedne spomena.
Lratimo se t%rdnji da je Nikarag%a produena ruka ---1;a koja
prijeti ,eksiku. ,arinci su pono%no E"6F. poslani u Nikarag%u&
koju su okupirali %e.i dio stolje.a& da i suzili prijetnju
olj$e%ika. 5ada je produena ruka ---1;a io ,eksiko& koji je
prijetio Nikarag%i a samim time i -+#;u. <,eksiko je pr%i na
ku$nji<& oznanio je predsjednik Coolidge kada je poslao
marince u Nikarag%u& u inter%enciju koja je do%ela do
usposta%ljanja -omozine diktature i njego%ih terorista ;
Nacionalne garde koju su istrenirali +merikanci ; te do
uojst%a autenti)noga nikarag%anskog nacionalista -andina.
3ako su se lica izmjenila& uloga ostaje ista: uiti
Nikarag%ance.
(to smo radili ranije kada se nismo mogli potuiti na
prijetnju olj$e%ika* ?oodrow ?ilson& %eliki apostol
samoodre>enja& sla%io je istu o%u doktrinu $alju.i ratnike na
:aiti i u #ominikansku 1epuliku& gdje su pono%no usposta%ili
ropst%o& spalili i uni$tili sela& mu)ili i uijali&
osta%ljaju.i :aitiju naslje>e koje danas lei u jednom od
najjednijih kutaka jednog od najjednijih dijelo%a s%ijeta& a
u #ominikanskoj 1epulici osta%ili pozornicu diktaturi
5rujilla& koja je usposta%ljena nakon rutalnog rata
pounjenika& rata koji je izosta%ljen iz po%ijestiQ pr%a
35
knjiga koja se tim a%i je tek neda%no iza$la& nakon $ezdeset
godina. Nije ilo olj$e%ika kojima i mogli opra%dati s%oje
akcije pa smo se zato ranili od di%ljaka. 'apo%jednik
marinaca 5horpe opisao je kako je marincima koji su
uplo%lja%ali rekao <da su sluili s%ojoj domo%ini jednako
%rijedno kao i njiho%i sretni drugo%i preko mora& te da .e rat
trajati do%oljno dugo da s%aki )o%jek doije priliku oriti se
proti% di%ljaka u Buropi kao i proti% di%ljaka u -anta
#omingu<. 1uka di%ljaka je ila poseno prisutna na :aitiju.
5horpe je ojasnio: <5ko god %odi o%u re%oluciju& mudar je
)o%jekQ sigurno ima mnogo koristi od crn)uga... Lidi se rad
Nijemaca.< <Napra%im li doar posao i o)istim o%u...
pro%inciju od pounjenika te ih mnogo uijem<& dodao je&
<zna)i da ih io doar njema)ki uojica.<
8 ranijim smo se godinama ranili od drugih agresora. /ada je
0olk (6! zauzeo tre.inu ,eksika ranili smo se od meksi)ke
agresije& i to duoko unutar meksi)kog teritorijaQ tako>er smo
morali zauzeti /ali9orniju zog mogu.e ritanske prijetnje.
3ndijanski rato%i su isto tako ili orameniQ 3ndijanci su
nas napadali iz s%ojih ritanskih i $panjolskih skloni$ta pa
smo ili prisiljeni zauzeti Mloridu i zapad (s posljedicama po
uro>eni)ku populaciju koje su& ili i treale iti& poznate!.
0rije toga& doktrina Cotton ,athera je ila zado%oljena: on je
iskazao s%oje zado%oljst%o time $to je <$uma prakti)ki
o)i$.ena od tih $tetnih st%orenja pa sada moe olje rasti<.
5o su& slu)ajno& ila $tetna st%orenja koja su <dala see i
s%oju zemlju da i o%a %eli)anst%ena nacija mogla nastati i
prosperirati<. 0osao je io tako doro oa%ljen da %i$e nismo
klali 3ndijance o%dje& %e. smo nasta%ili podra%ati masakre&
koje konzer%ati%na katoli)ka crk%a nazi%a genocidom& u
36
podru)jima u kojima zadatak jo$ nije io uspje$no oa%ljen&
kao u 2%atemali& odnosno unutar <s9ere utjecaja< koju smo
morali oraniti& sude.i po senatorskim glasnicima& isto kao
$to smo je ranili od %lastite populacije ; tako e9ekti%no
proteklih godina.
2ledaju.i st%arnu po%ijest& %idimo aktualne napade na
Nikarag%u u perspekti%i druga)ijoj od one kon%ecionalne i
moemo %idjeti uzroke tih napada u normalnom i esencijalno
nepromijenji%om 9unkcioniranju %lastitih institucija. 5ako>er&
moemo razumjeti tehnike ispiranja mozga zaduene za
prikri%anje onog $to na$e o)i nisu stigle %idjeti. 0rili)no je
lako opo%rgnuti dokaze administracije& ez ozira $to se
stalno nalazimo u %isoko indoktriniranome dru$t%u u kojemu se
osno%ne istine lako izgue. Cno $to trea u%idjeti jest to da
je o%o jo$ samo jedan doprinos poznatoj po%ijesnoj prije%ari&
dok su sami doga>aji jo$ jedno pogla%lje u sramotnoj i
prlja%oj historiji& prikri%eni od nas pomo.u izmi$ljene
po%ijesti oliko%ane terminima ideala poput %lada%ine zakona&
willsono%skih principa samoodre>enja& demokracije i ljudskih
pra%a& te ostalih sli)nih termina koji ameri)ku po%ijest
do%ode u %ezu s irele%antno$.u.
/ako je o%a zna)ajna kolekti%na po%ijesna amnezija ost%arena*
#a i olje razumjeli sistem& pogledajmo pr%o na koji se na)in
taj proces od%ija u totalitarnome dru$t%u& po unutarnjemu
ure>enju prili)no razli)itome od na$eg.
8 s%inju E"IU. zna)ajan se doga>aj dogodio u ,osk%i. :raar
spiker& Lladimir #anche%& u pet je emitiranja iz%je$ta%ao o
ruskoj in%aziji u +9ganistan& pozi%aju.i istodono pounjenike
na pruanje otpora. 5o je izaz%alo %eliko di%ljenje na 'apadu.
New Kork 5imes je taj doga>aj proglasio <odstupanjem od
37
sluene so%jetske propagande< te komentirao da je #anche% io
re%oltiran d%ostrukim standardima i no%ogo%orom (U!. 8 0arizu
je usposta%ljena nagrada za <no%inare koji se ore za pra%o na
in9ormacije<. #anche% je skinut s radija i poslan u
psihijatrijsku olnicu. 8 prosincu je %ra.en na poziciju.
1uski je sluenik izja%io da <ga nisu kaznili jer se olesne
ljude ne moe kazniti<.
Na 'apadu je s%e o%o ilo sh%a.eno kao pro%iri%anje u s%ijet
<E"IH<. #anche% je io sla%ljen zog s%oje hrarosti& zog
trijum9a dore %olje& zog toga $to ga nije prestra$ilo
totalitarno nasilje. -%e je to istina.
Cno $to je ilo osoito zna)ajno u %ezi #anche%og emitiranja
nije to $to je on iskazao proti%ljenje so%jetskoj in%aziji i
poz%ao na otpor& %e. to $to je in%aziju naz%ao in%azijom. 8
so%jetskoj teologiji ne postoji doga>aj poput ruske in%azije u
+9ganistanQ radije& postoji ruska orana +9ganistana od
andita koji operiraju iz pakistanskih skloni$ta& a podra%a
ih C3+ i ostali ratni hu$ka)i. 1usi t%rde da su ili poz%ani u
+9ganistan& i u odre>enom tehni)kom smislu to je to)no. No&
kao $to je londonski Bconomist zna)ajno oznanio: <8pada) je
upada) ukoliko nije zakonito poz%an od %lade<& a %lada koja je
posta%ljena od strane ---1;a& upra%o s ciljem da ih pozo%e&
moe te$ko to u)initi iz%an s%ijeta Crwello%og No%ogo%ora.
0re$utno u pokri%anju #anche%og slu)aja na zapadu je ila nota
samo)estitanja: tako ne$to se o%dje ne i moglo dogoditiQ ni
jedan ameri)ki spiker nije io poslan u psihijatrijsku olnicu
zato $to je ameri)ku in%aziju naz%ao <in%azijom< ili zato $to
je poz%ao rt%e na pruanje otpora. ,ogli i se dalje zapitati
za$to se to nikada nije dogodilo. 'og toga $to ni jedan
ameri)ki no%inar ne i nikada opona$ao #anche%u hrarost& ili
38
ne i nikada sh%atio da je ameri)ka in%azija a9ganistanskoga
tipa u iti in%azija ili da razumna osoa moe poz%ati rt%e
na otpor. +ko je tako& tada i o%o ilo stanje indoktrinacije
daleko iznad onoga $to je ost%areno pod so%jetskim terorom&
daleko iznad ilo )ega $to je Crwell mogao zamisliti. #a li je
to samo apstraktna mogu.nost ili je rije) o neugodnoj istini
koja oslika%a okolnosti pod kojima i%imo*
1azmotrimo sljede.e )injenice. E"F6. su -+# napale =uni
Lijetnam. 5e je godine predsjednik /ennedy& poslao ameri)ke
zra)ne snage da napadnu ruralni =uni Lijetnam& u kojemu je
i%jelo %i$e od I7P stano%ni$t%a. -%e je to ilo u sklopu
programa kojim je trealo do%esti nekoliko milijuna ljudi u
koncentracijske logore (z%ane <strategijska sela<! koji su
ili okrueni odljika%om icom i naoruanim )u%arima da i se
ljude za$titilo od gerile koju su oni& kako smo mi zaklju)ili&
doro%oljno podra%ali. -%e sli)i onome $to danas radimo u Bl
-al%adoru& samo $to su u slu)aju Lijetnama ameri)ki piloti
ili direktno angairani u omardiranju ci%ilnih cilje%a&
umjesto da samo %ode i koordiniraju napade na ci%ile i ostalo
od strane snaga koje smo mi istrenirali i naoruali. #irektnu
in%aziju -+#;a u =uni Lijetnam popratila je i podr$ka
Mrancuzima u poku$aju pono%nog os%ajanja i%$e kolonije& zatim
na$a po%reda miro%noga procesa iz E"OH. godine te teroristi)ki
rat proti% populacije =unoga Lijetnama koji je iza see dotad
osta%io sedamdesetpet tisu.a mrt%ih& pozi%aju.i stano%ni$t%o
na otpor& kojeg je pruao sje%erni dio zemlje nakon E"O". te
istodono prijetio ru$enjem teroristi)kog reima koji su -+#
posta%ile. 8 narednim su godinama -+# nasta%ile odijati s%aki
poku$aj miro%nog sporazuma te su E"FH. po)ele planirati
zastra$uju.u in%aziju na =uni Lijetnam. 3n%azija se dogodila
39
rane E"FO.& zajedno s omardiranjem -je%ernoga Lijetnama i
intenzi9ikacijom omradiranja na jugu ; koje je ilo tri puta
ja)e od %i$espominjanog omardiranja na sje%eru. 1at su -+#
tako>er pro$irile na 4aos i /amodu.
-+# su u%jera%ale da su ile poz%ane& no kao $to je londonski
Bconomist prepoznao u slu)aju +9ganistana (nikad u slu)aju
Lijetnama!& <upada) je upada) ukoliko nije zakonito poz%an od
%lade<& a iz%an s%ijeta No%ogo%ora mu$terijski reim -+#;a u
Lijetnamu nije ni$ta legitimniji od ruskog reima u
+9ganistanu. Nak ni same -+# nisu smatrale tu %ladu zakonitom&
to)nije& najjednosta%nije i je zacile i posta%ile no%u kada
i njezini %o>e postali nezado%oljni ameri)kim plano%ima o
po%e.anju terora ili kada i postali zarinuti zog miro%nog
sporazuma. -+# su jednosta%no priznale da je politi)ki
sporazum io nemogu. udu.i da i neprijatelj glatko poijedio
u politi)kom takmi)enju& $to je za njih ilo neprih%atlji%o.
/ontakt je treao iti ograni)en unutar %ojnih dimenzija& u
kojima su se -+# mogle nadati pojedi. 1ije)ima ameri)koga
%ladinog znanst%enika #ouglasa 0ikea& trenutno %oditelja
arhi%a o 3ndokini u Derkeleyu i u mainstream no%inarst%u
ooa%anog kao jednog od no%ijih neideolo$kih znanst%enika&
juno%ijetnamski neprijatelj je <nagla$a%ao da se ora s
@%ladom posta%ljenom od strane -+#;a i sA -+#;om trea %oditi
iz%an politi)kog spektra te da je upotrea maso%ne %ojne sile
moda sama po sei ila nelegitimna tako dugo dok ih -+# nisu
prisilile <da je upotrijee ne i li prei%jeli<.
0roteklih d%adesetpet godina traim ilo kak%e re9erence u
mainstream no%inarst%u ili znanosti o ameri)koj in%aziji u
=uni Lijetnam E"F6. (ili ilo kada!& ili o ameri)kom napadu
na =uni Lijetnam& ili o ameri)koj agresiji u 3ndokini ;
40
ezuspje$no. 5aka% doga>aj u po%ijesti ne postoji. 1adije&
postoji ameri)ka orana =unoga Lijetnama od terorista
podra%anih iz%ana (to jest iz Lijetnama!& orana koja nije
ila mudra& go%ore goluo%i.
8kratko& o%dje nema #anche%a. 8nutar mainstreama ne postoji
nitko tko i in%aziju naz%ao <in%azijom< ili sh%atio
)injeniceQ nezamisli%o je da i ilo koji ameri)ki no%inar
poz%ao june Lijetnamce na pruanje otpora. 5ak%a osoa ne i
ila poslana u psihijatrijsku olnicu& no sigurno ne i ila
%ra.ena na s%oju pro9esionalnu poziciju. Nak i danas oni koji
spominju in%aziju -+#;a na =uni Lijetnam E"F6.& poja)anu
E"FO.& nagra>eni su ne%jero%anjem ; %jerojatno su zunjeni ili
jako ljuti. Ne moemo se raniti strahom od dra%nog nasilja&
kao $to to mogu sljedenici partijske politike u totalitarnoj
dra%i.
=edna osona ilje$ka& u knjizi koju sam napisao odmah nakon
ruske in%azije u +9ganistan usporedio sam tu in%aziju s
ameri)kom in%azijom u =uni Lijetnam& i op$irnije
prodiskutirao o odgo%ornosti oiju %elesila za hladnorato%ski
sistem kon9likata i inter%encija. +meri)ki kriti)ari nisu
uspjeli sh%atiti moje rije)i te su se alili da& iako moda
ima ne$to istine u tome $to sam napisao& ilo i u%jerlji%ije
da je pri)a malo <pra%ednije< ispri)ana (Cristopher 4ahmann;
:aupt u New Kork 5imesu!. 5ako>er su pisali da se osje.am
kri%im zog <d%ostrukih moralnih standarda< (=ames Mallows u
+tlantic ,ontly!. 3sta je knjiga recenzirana i u komunisti)kom
tisku& koji je odacio moj <neu%jerlji% i neosno%an koncept po
kojem su oje strane ost%arile interese u :ladnome ratu<
(=ames ?est iz +meri)ke komunisti)ke partije& u ?orld ,arxist
1e%iew!& nude.i argumente po kojima je :ladni rat io
41
isklju)i%o ameri)ka a9era. 3nteresantno je to $to je
komunisti)ki komentar& iako neto)an& arem s%rsishodan& dok
komentar ameri)kog mainstreama odraa%a neku %rstu
nemogu.nosti sh%a.anja ili razmi$ljanja o jednosta%nim
pitanjima koja se ponekad mogu prona.i kod 9anati)nijih
religioznih kulto%a.
-ada je normalno ismija%ati se s%akoj analogiji izme>u
so%jetske in%azije u +9ganistan i ameri)ke in%azije u
2%atemaluQ one zaista i jesu radikalno razli)ite po opsegu i
karakteru. 8sporeda s ameri)kom in%azijom u =uni Lijetnam i
ila prikladnija& no unutar mainstreama ona je nezamisli%a.
C%dje tako>er %idimo jedan tipi)an aparat %isoko;
indoktriniranog intelektualca (nekako redudantan izraz!:
izaeri ili izmisli jadnu kritiku -%ete #ra%e i odaci je s
prezirom& tada njome zamijeni racionalnu kriti)ku analizu i
rastjeraj mogu.nost razumije%anja.
8 zna)ajnoj analizi <#emonstration Blections<& Bdwarda :ermana
i Mranka Drodheada& nalazi se 9otogra9ija 5heodora :esurgha
kako promatra glasa)ku kutiju za %rijeme izora u Bl -al%adoru
E"I6. godine na kojima je io promatra)Q izori su ili
naja%lji%ani kao korak naprijed prema onome $to mi zo%emo
<demokracija<. Cpis slike glasi: <-%e.enik 5heodore :esurgh
promatra izore u Bl -al%adoru& ali ne %idi glasa)ku kutiju<&
jasno prikazanu na 9otogra9iji. =edan od gla%nih zadataka
uspje$nog edukacijskog susta%a jest odariti %lastite rt%e
mogu.no$.u promatranja& no ne i uo)a%anja& mogu.no$.u koja je
karakteristika Godgo%ornih intelektualacaG.
Neka %rsta opozicije ratu u Lijetnamu raz%ijena je i unutar
mainstreama& no ona je ila preteno Gpragmati)naG& tako da je
kritiku okarakterizirala kao samodod%ora%anje& distanciraju.i
42
se od GemocionalnihG ili Gneodgo%ornihG paranoika koji su
prigo%arali ratu s principijelnih stajali$ta. G0ragmati)niG su
proti%nici dokazi%ali da se rat ne moe doiti uz prih%atlji%u
cijenu& ili da postoje nejasno.e oko cilje%a& ili d%ostrukost&
ili propusti u pro%edi. -li)no tome& njema)ki su generali
ili ez sumnje kriti)ni prema :itleru nakon -taljingrada.
-ta% naroda je io prili)no druga)iji. E"I6. je preko T7P
populacije rat smatralo <temeljno nepra%ednim i pok%arenim<& a
ne samo Gpogre$komG. ,e>u Gpred%odnicima mnijenjaG tak%o je
stajali$te jako rijetko& dok me>u artikuliranom inteligencijom
ono u potpunosti izostaje& nije ilo prisutno ni na %rhuncu
proti%ljenja ratu E"T7.
/ako je ta zna)ajna podlonost nau)nome sistemu ost%arena* Ne
moemo re.i da su )injenice ile nedostupne& $to je ponekad
slu)aj. #e%astiraju.e omardiranje sje%ernog 4aosa&
omardiranje E"F". i ostali napadi zata$kani su od strane
medijaQ te su )injenice unutar mainstreama zatajene s%e do
danas (tak%e se st%ari nazi%aju Gtajnim rato%imaG& $to zna)i
da %lada )u%a tajnu ; $to je i )inila& uz suu)esni$t%o
medija!. No& u slu)aju Lijetnama do%oljan roj )injenica je
io u%ijek dostupan. Cne su ile promatrane& ali ne i %i>ene.
+meri)ko orazo%anje je poseno zanimlji%o. -lueni
po%jesni)ar /ennedyje%e administracije& +rthur -chlesinger&
cijenjen kao %ode.i golu& uistinu je spominjao agresiju.
<E"F6. nije ila lo$a godina<& napisao je u s%ojoj po%ijesti
<+ 5housand #ays<: <agresija je @ilaA pro%jerena u
Lijetnamu.< 'na)i& godina u kojoj su -+# poduzele direktnu
agresiju u junome Lijetnamu je godina u kojoj je agresija
pro%jerena. Crwell i io zadi%ljen. =o$ jedna respektirana
9igura u lieralnom panteonu& +dlai -te%enson& naglasila je
43
pri 8N;u da smo se u Lijetnamu orili proti% <unutra$nje
agresije<& jo$ jedna 9raza kojoj i se Crwell di%ioQ zna)i&
orili smo se proti% agresije Lijetnamaca proti% nas u
Lijetnamu& a$ kao $to smo se stolje.e ranije orili proti%
agresije ,eksikanaca proti% nas u ,eksiku. 3sto smo u)inili i
u 2r)koj kasnih E"H7;ih& oja$nja%ao je -te%enson&
inter%eniraju.i da i za$titili 2r)ku od <agresora< koji je
<stekao kontrolu nad %e.im dijelom zemlje<. 5i <agresori< su
ili 2rci koji su %odili otpor nacizmu i koje smo mi smijenili
uz masakr& mu)enje& progon i op.e nasilje& )ini%$i tako uslugu
na$im nacisti)kim suradnicima. +nalogija je ila mnogo
prikladnija nego je -te%enson ; o)ito %rlo ignorantska osoa ;
mogao zamisliti. /ao i u%ijek& ameri)ko je stajali$te
orameno& )ak i kad napadnemo dra%u na drugoj strani
s%ijeta& nakon $to nismo u njoj uspjeli uni$titi politi)ku
opoziciju uz %eliku dozu terora i nasilja.
,alo dulji pogled na deatu koja se raz%ila oko Lijetnamskoga
rata otkri%a nam neke mehanizme indoktrinacije. #eata je
suprotsta%ila jastreo%e goluo%ima. =astreo%i su& poput
no%inara =osepha +lsopa& smatrali da uz do%oljnu upotreu
nasilja moemo ost%ariti s%oje cilje%e. 2oluo%i su to
smatrali ne%jerojatnim& premda& kao $to je +rthur -chlesinger
ojasnio& <s%i mi molimo da je gosp. +lsop u pra%u<& i <s%i mi
pozdra%ljamo mudrost i ruko%odst%o ameri)ke %lade< ako -+#
uspije (suprotno od njego%ih o)eki%anja! u ratnoj politici
koja je pret%orila Lijetnam u <zemlju krhotina i ru$e%ina<. 5o
je knjiga koja je -chlesingera posta%ila kao <%ode.eg
proti%nika rata<& rije)ima 4eslie 2el.
=asno je %idlji%o da je jedna mogu.a pozicija izosta%ljena iz
o%e estoke diskusije& pozicija koja je na%odno podijelila
44
zemlju u tim te$kim godinama: to)nije& pozicija miro%nog
pokreta& pozicija koju je zastupala %elika %e.ina gra>ana& a$
kao i E"I6: rat nije samo Gpogre$kaG kako su to slueni
goluo%i na%odili& %e. <temeljno nepra%edan i pok%aren<. #a
razjasnim: ratni zlo)ini& uklju)uju.i i zlo)in pokretanja
agresi%nog rata& su zlo& )ak i ako se koriste u Gplemenite
s%rheG. 5ak%o stajali$te nije ilo prisutno u diskusiji& )ak
niti da i ilo opo%rgnutoQ ono je nezamisli%o unutar
ideolo$kog maistreama.
5rea naglasiti da su odstupanja od ortodoksnosti ila rijetka
me>u artikuliranom inteligencijom. Nekoliko je kriti)ki
raspoloenijih no%inara od +nthony 4ewisa koji je zaklju)io
s%oje sta%o%e E"TO.& oja$nja%aju.i da je rat po)eo s
<tapkaju.im poku$ajima da se u)ini doro<& no da je %e. E"F".
(E"F".V! ilo jasno da se radi o <katastro9alnoj pogre$ci<. 8
akademskim i mainstream krugo%ima ilo te$ko prona.i
predanije kritike rata od onih =ohna /irka Mairanka s
:ar%arda& dekana ameri)ko;azijskih znanst%enika& koji je io
smatran toliko ekstremnim da su mu predaci%ali da je
<kroni)no zaraen komunizmom<. Mairank se E"FI. oratio
+meri)kome dru$t%u po%jesni)ara& godinu dana nakon $to je 5et
o9enzi%a oratila %e.inu korporacijske elite i ostalih %ode.ih
krugo%a u goluo%e. Mairank je io o)eki%ano kriti)an prema
Lijetnamskome ratu: o%o je <doa u kojem smo na$u politi)ku
mo. pro$irili na strane katastro9e poput Lijetnamskoga rata&
ugla%nom kroz prekora)enja pra%ednosti i nesei)ne
dorohotnosti<. <Na$a uloga u orani juga nakon E"FO.< je ila
azirana na analiti)kim pogre$kama& tako <da smo imali %elikih
prolema u u%jera%anju nas samih da postoji s%rha %rijedna
napora.< 2oluo%i su rat smatrali <eznadnim slu)ajem<& $to
45
znamo od +nthony 4akea& %ode.eg golua koji je napustio %ladu
u znak protesta proti% in%azije u /amodu. -%i su se sloili
da je to io <neuspjeli kriarski rat<& <plemenit<& ali
<iluzoran<& te poduzet s <najuz%i$enijim intencijama<& kako je
to rekao -tanley /arnow u s%ojem najproda%anijem programu na
0D- 5L& %isoko cijenjenom zog kriti)ke nepristranosti. Cni
koji ne po$tuju o%e jelodane istine ili on koji znatieljno
trae neke dokaze dokazuju da su emocionalni i neodgo%orni
ideolozi& ili moda i ot%oreni komunisti. 3li jo$ to)nije&
njiho%a se neoi)na stajali$ta ne mogu )uti& oni su iz%an
spektra pomi$lji%og mi$ljenja. Nekoliko se diktatora moe
poh%aliti tako propisanim prilago>a%enjem Li$im 3stinama.
-%e o%o %rlo doro ilustrira itnu zna)ajku demokratskog
susta%a kontrole misli& koji se izrazito razlikuje od
totalitarne prakse. Cni koji %ladaju uz pomo. nasilja ele
see prikazati kao <eha%ioriste<. Cno $to ljudi misle nije
toliko %ano& %ano je ono $to rade. Cni moraju iti poslu$ni&
a ta je poslu$nost osigurana silom. /azne zog neposlu$nosti
%ariraju o%isno o karakteristikama dra%e. 8 ---1;u danas&
kazna moe iti psihi)ka tortura& ili egzil& ili zat%or pod
gruim i od%ratnim okolnostima. 8 tipi)noj ameri)koj koloniji
poput Bl -al%adora& disident .e %jerojatno iti prona>en u
jarku& odsje)ene gla%e nakon stra$nog mu)enjaQ i nakon $to ih
je do%oljan roj otpremljen na drugi s%ijet moemo imati
izore na kojima .e ljudi mar$irati prema demokraciji&
odacuju.i naciste poput #G+uuissona u korist #uartea& koji
je io na )elu jednog od naj%e.ih maso%nih uojsta%a u
modernom periodu (nuni predu%jet za demokratske izore& koji
se o)ito ne mogu odrati s%e dok ci%ilne organizacije
9unkcioniraju!& te )iji je ministar orane Lides Casano%a
46
ojasnio da je E"I7. zemlja pretrpjela masakr trideset tisu.a
seljaka te da su <danas naoruane snage spremne za uojst%o
d%jesto do tristo tisu.a ljudi ako je to potreno da se
zausta%i komunizam<.
#emokratski susta%i su prili)no druga)iji. Nuno je
kontrolirati ne samo $to ljudi rade& %e. i $to misle. Dudu.i
da dra%i nedostaje mogu.nosti da osigura poslu$nost silom&
misli mogu od%esti do djela te stoga prijetnju poretku trea
uni$titi na iz%oru. Nuno je usposta%ljanje ok%ira dopusti%og
mi$ljenja koji je ograni)en unutar principa dra%ne religije.
Njega ne trea dokazi%ati& olje da se on podrazumije%a kao
neut%r>eni ok%ir pomi$lji%og mi$ljenja. /ritike ja)aju
postoje.i susta% pre$utno prih%a.aju.i o%e doktrine& te
ograni)a%aju s%oju kritiku na takti)ka pitanja koja se
ja%ljaju unutar njih. #a i ost%arili ugled& da i ili
uklju)eni u diskusiju& oni moraju prih%atiti osno%no na)elo da
je #ra%a dorot%orna& da je %o>ena najuz%i$enijim interesima&
da prih%a.a orameno stajali$te& da nije sudionik u s%jetskim
a9erama& %e. samo reagira na zlo)ine drugih& ponekad ne a$
mudro zog osonih pogre$aka& nai%nosti& zamr$enosti po%ijesti
ili zog nemogu.nosti sh%a.anja zle nara%i na$ih neprijatelja.
+ko )ak i najo$trije kritike pre$utno prih%a.aju o%e premise&
tada se oi)na osoa moe zapitati tko je ona da se s tim ne
slae. (to %i$e ijesni diskusija izme>u jastreo%a i
goluo%a& to se dra%na religija )%r$.e i e9ekti%nije
usposta%lja. Njiho% zna)ajan doprinos kontroli misli je to $to
dre da se kritike toleriraju& )ak i prih%a.aju ; $to i jest
tako& kod onih koji igraju po pra%ilima.
C%o je susta% kontrole misli kojeg nije sh%atio Crwell& nisu
ga sh%atili ni diktatori koji nisu razumjeli koliko su za
47
indoktrinaciju korisne kritike koje oznanjuju pogre$ke i
propuste %odst%a& dok isto%remeno pre$utno prih%a.aju premise
dra%ne religije.
C%e razlike izme>u demokratskih i totalitarnih susta%a
kontrole misli se prilia%aju. 8 st%ari& )ak i totalitarna
dra%a mora iti zarinuta zog sta%o%a i sh%a.anja ja%nosti&
dok je u demokraciji politi)ki akti%an segment dru$t%a&
orazo%aniji i pri%ilegiraniji& od naj%e.e %anosti. 5o je
o)igledno u -+#;u gdje siroma$ni nemaju na%iku izlaziti na
izore& a zna)ajne 9orme politi)kog sudjelo%anja ; oliko%anja
i 9ormuliranja politi)kih programa& odair kandidata& podr$ka
potrenim materijalom& edukacijski napori ili propaganda ; su
podru)je relati%no malog roja pri%ilegirane elite. 5ri;
)et%rtine stano%ni$t%a moe podra%ati prestanak nuklearnog
naorua%anja& i neki od njih mogu )ak i znati da je to i
sluena so%jetska politika& no to ne utje)e na politiku
maso%nog %ladinog su%encioniranja industrije %isoke
tehnologije kroz dra%no;osigurano tri$te za naoruanje&
udu.i da ne postoji oziljna alternati%a u susta%u politi)ke
ekonomije. ,aso%ni narodni otpor %ojnoj agresiji predsta%lja
prolem planerima& kao $to se moglo %idjeti proteklih godina u
Centralnoj +merici. Da$ je pro$log prosinca tisak prenio
memorandum kojeg je napisao ministar orane ,cNamara u s%inju
E"FT.& upozora%aju.i da i eskalacija Lijetnamskoga rata mogla
<polarizirati mi$ljenja do te granice da .e goluo%i u -+#;u
po)eti izmicati kontroli ; maso%no odijaju.i sluiti& ili se
oriti& ili sura>i%ati& ili jo$ gore*<. G2oluo%iG koji ga
zarinja%aju nisu slueni Ggoluo%iG doktrinarnog susta%a&
%e. op.a populacija. No taka% otpor& iako ponekad djeloto%ran
u po%e.anju tro$ko%a dra%noga nasilja& ograni)ene je
48
e9ikasnosti tako dugo dok nije zasno%an na razumije%anju snaga
na djelu i razloga s%ojeg sistematskog pona$anja& te tendira
nestanku jednako rzom kao i nastanku. 8 isto %rijeme&
prepla$ena i nesigurna populacija& trenirana da %jeruje kako
su ruski demoni i horde tre.ega s%ijeta naumile zauzeti ono
$to stignu& sklona je nacionalisti)kom 9anatizmu. 5o se
pokazalo dramati)nim u narodnom odgo%oru na in%aziju u
2renadi. -+# su opet <nepokorena %eli)ina<& izja%io je 1eagan&
nakon $to je $est tisu.a elitnih trupa uspjelo s%ladati otpor
$a)ice kuanskih %ojnika i ne$to grenadske milicije& os%oji%$i
osam tisu.a i sedamsto medalja za juna$t%o& te izaz%a%$i
reakciju o%dje koja se ne moe podrediti prou>enom sje.anju
drugih %elikih sila koje su ne tako da%no ost%arile analne
pojede.
0ro9injenije metode indoktrinacije& upra%o ilustrirane&
zna)ajnije su od izra%nog %aranja ili zata$ki%anja neeljenih
)injenica& iako su i o%e pos%e do%oljne. 0rimjera je ezroj.
1azmotrimo& na primjer& trenutnu diskusiju o tome postoji li
GsimetrijaG izme>u Bl -al%adora i Nikarag%e udu.i da su u oa
slu)aja pounjenici potpomognuti iz%ana i poku$a%aju s%rgnuti
%ladu. 8 jednom slu)aju administracija t%rdi da su pounjenici
<orci za sloodu<& a %lada nezakonita tiranija& dok su u
drugom slu)aju pounjenici teroristi& a %lada jo$ u%ijek
predsta%lja nekak%u napuknutu demokraciju. /ritike se pitaju
da li Nikarag%a jo$ uistinu potpomae gerilu u Bl -al%adoru
ili je %e. podlegla totalitarizmu.
8 diskusiji je izguljena jo$ o)itija sli)nost. 8 oje je
dra%e prisutna teroristi)ka %ojna sila koja masakrira ci%ile&
i u oje dra%e mi podra%amo tu silu: %ladu Bl -al%adora i
kontra$e. #a je tako nema sumnje& poseno u Bl -al%adoru nakon
49
$to se Catero%a administracija potrudila uni$titi narodne
organizacije koje su se raz%ile tijekom E"T7;ih. 5ako>er je to
o)ito i u %ezi Nikarag%e& samo $to u o%om slu)aju moramo
prelistati strani tisak koji pi$e o destrukti%nim litanijama
kontra$a& koji uijaju& siluju& osaka.uju& teroriziraju i
rutaliziraju ci%ilno stano%ni$t%o koje padne pod njiho%e
$ake. 0rimarni su im cilje%i radnici u zdra%st%u i orazo%anju
te seljaci u kooperati%ima (=onathan -telee i 5ony =enkins& u
londonskom 2uardianuQ ,arion ?ilkinson& u australskom National
5imesuQ i mnogi drugi iz%ori kojima su detalji dostupni!.
2la%ni zapo%jednik Gdemokratskih snagaG& +dol9o Coleso&
citiran je u New Kork 5imesu: <Ne postoji nikak%a linija&
nikak%a )%rsta linija izme>u ci%ilne 9arme koju posjeduje
%lada i iz%idni)kih poloaja sandinista<Q )ak i neredo%iti
iz%je$taji upu.uju na posljedice o%ako%ih pretposta%ki& no
iz%je$ta%anje tiska je lo$e i sporadi)no& te pos%e.eno
zna)ajnim st%arima& poput proti%ljenja izorima (u Nikarag%i!.
5o je pra%a GsimetrijaG izme>u Nikarag%e i Bl -al%adora.
Njezin je zna)aj izguljen u diskusiji o ispra%nosti %ladinih
postupaka& dok sama %lada nasta%lja 9unkcionirati pod
misterioznom kolekti%nom amnezijom koja nas spre)a%a da %idimo
kako je malo toga no%oga& i zog )ega je to tako.
Ckrenimo se drugome dijelu s%ijeta i onome $to se oi)no
nazi%a Gmiro%ni procesG na -rednjem 3stoku& a %ee se uz Camp
#a%id sporazume. -porazumi koje %odi 3zrael pokazuju da se
stano%ni$t%o teritorija koji je pod izraelskom %ojnom
okupacijom u%elike proti%i Gmiro%nome procesuG& smatraju.i ga
$tetnim po %lastite interese. 'a$to i to tako ilo* 'asigurno
su stano%nici te regije jedni od onih koji naj%i$e ude za
mirom. ,e>utim& ni jedan no%inar nije prou)io o%aj )udan
50
paradoks.
0rolem se moe %rlo lako rije$iti. ,iro%ni je proces& kao $to
je ilo %idlji%o u datom trenutku i kao $to i trealo iti
o)igledno pogledamo li unatrag& osmi$ljen na taj na)in da se
gla%na arapska %ojna sila& Bgipat& po%u)e iz kon9likta& tako
da 3zrael moe sloodno& uz %eliku pomo. -+#;a& poja)ati
naselja%anje i represiju u os%ojenim podru)jima& te napasti
s%oje sje%erne susjede ; a$ kao $to je i u)inio te stalno
)ini. 5e$ko je %jero%ati da )u>enje moe izaz%ati to $to rt%e
Gmiro%nog procesaG sam proces osu>uju i odacujuQ moda je i
za)u>uju.e $to tak%e elementarne istine& o)ite na samome
po)etku& jo$ u%ijek nisu uo)ene. 8 me>u%remenu& mi moramo
nasta%iti podra%ati Gmiro%ni procesG. 5ko se moe proti%iti
miru*
8 o%om i slu)aju& tako>er& ilo korisno nadja)ati na$u
misterioznu kolekti%nu amneziju koja se ti)e )injenica iz
neda%ne pro$losti. Lremena za pregled diplomatskih zapisa
nema& no s%atko tko to u)ini urzo .e u%idjeti da su
mogu.nosti za mir& koji i uklju)i%ao i ne$to malo
pra%ednosti& postojale petnaest godina te su s%aki put ile
lokirane od strane -+#;a i 3zraela. 8 ranim je T7;ima to
odaci%anje ilo toliko ekstremno da je )ak lokirana i
arapska inicijati%a (upu.ena od Bgipta i =ordana! za
usposta%ljanje op.eg mira& koja je u potpunosti ignorirala
pra%a 0alestinaca. Nakon $to se me>unarodnim konsenzusom
pristalo na d%o;dra%ni sporazum& s%aka tak%a mogu.nost je
konstantno onemogu.a%ana od strane -+#;a i 3zraela& koji
ustraju u neprih%a.anju t%rdnje da uro>eni)ka populacija
nesumlji%o posjeduje pra%a& ez ozira na ido%e koji su ih
na%eliko razmijestili. +merika je sla%ila o%aka% sta%&
51
nago%araju.i 0alestince da prih%ate program 1adni)ke partije
koji je opo%rga%ao palestinska nacionalna pra%a te im oduzimao
Gilo kak%u uloguG u ilo kojem sporazumu (radni)ki golu +a
Ban!. C%dje nitko ne protestira& niti )ak ne iz%je$ta%a o
)injenicama& kada %lada -+#;a stopira miro%nu inicijati%u 8N;
a& s t%rdnjom da .e prih%atiti isklju)i%o prego%ore <izme>u
strana direktno uklju)enih u arapsko;izraelski kon9likt<&
isklju)uju.i 0alestince koji nisu jedna od tih strana
(sije)anj E""H.!. -li)an prolem 4iije i manjine 04C;a se u
+merici osu>uje kao rasisti)ki i ekstremisti)ki: jednako tak%o
stajali$te -+#;a i 3zraela& rasisti)ko u su$tini& smatra se
uzorom umjerenosti.
+ktualni su iz%je$taji prikri%ani& opo%rga%ani pa )ak i
iz%rnuti u jednom od najuspjelijih djelo%anja agitacijske
propagande u modernoj po%ijesti. /omentirao sam u neda%no
iza$loj knjizi (<5he Mait9ull 5riangle<! iz%je$taj koji se
odnosio na razdolje do E"IU. Ctada se s%e pona%lja ez
promjena. #a spomenem samo jedan neda%ni slu)aj: u tra%nju
E"IH. =aser +ra9at je prilikom go%ora u 2r)koj i +ziji& te
putem iz%je$taja oja%ljenog u 9rancuskom i engleskom
mainstream tisku uputio niz zamoli koje su se odnosile na
mir. +ra9at je eksplicitno poz%ao na direktne prego%ore s
3zraelom& pod prisutst%om promatra)a 8N;a& te na <me>usono
priznanje d%iju dra%a<& 3zraela i 0alestineQ $to je godinama
io osno%ni olik me>unarodnog konsenzusa& uklju)uju.i i
odaci%anje ameri)ko;izraelskog Gmiro%nog sporazumaG. 3zrael
je ponudu odmah odacio& dok su je -+# jednosta%no ignorirale.
3z%je$ta%anje medija u -+#;u slijedi zanimlji% model.
Nacionalni tisak ; New Kork 5imes i ?ashington 0ost ; nije
prenio )injenice. 4okalni Gk%alitetniji tisakG (Doston 2loe&
52
4os +ngeles 5imes& 0hiladelphia 3nWuirer! je prenio osno%ne
)injenice& koje su urzo prikri%ene i zaora%ljene& da i ile
zamijenjene poznatim kritikama palestinskog ekstremizma. 8 -an
Mrancisco Bxamineru& koji ima reputaciju najgorih no%ina ilo
kojeg gla%nog grada& na naslo%noj se strani poja%ila pri)a
803;a (H! s osno%nim )injenicama& a iznad nje je preko cijele
strane stajao naslo%: <+ra9at 3zraelu: 1azgo%arajmo.<
1acionalni i zaklju)ak io da manje so9isticirani tisak
jednosta%no ne razumije koje )injenice trea odstraniti zog
toga $to se ne poklapaju s partijskom politikom.
C%a razlika izme>u tiska je poja)ana intrigantnim na%odom
?arrena :ogea& urednika %anjske politike u New Kork 5imesu.
=edan je )itatelj iz #etroita poslao kratko pismo 5imesu u
kojem spominje da +ra9ato% pozi% na me>usono priznanje i
prego%ore nije oja%ljen& iako je 5imes <godinama citirao
+ra9ata i njego%o na%odno odijanje prego%ora i priznanje
3zraela<. Njego%o pismo nije ilo oja%ljeno& no doio je
odgo%or ?arrena :ogea ($to je pra%a rijetkost! koji glasi:
Lidjeli smo +ra9ato%e primjede koje ste spomenuli u No%el
Cser%ateuru i usporedili ih s njego%im prija$njim izja%ama.
Cne ne predsta%ljaju ni$ta no%o u njego%u razmi$ljanju i za
nas i ilo pogre$no oja%iti ih kao tak%e.
2osp. +ra9atu dajemo mnogo prostora te smo oja%ili mnoge
njego%e ja%ne izja%e i iz%je$taje o njego%im tajnim
prego%orima s predsta%nicima -+#;a i drugih zapadnih %lada.
/ada i ako gosp. +ra9at pozo%e na me>usono priznanje i
prego%ore s 3zraelom& )itat .ete o tome na naslo%noj strani
New Kork 5imesa. (nagla$eno dodano!
3z o%e komunikacije se mnogo moe otkriti. 0r%i odlomak je
53
lizu istini& iako netko to ne moe znati )itaju.i New Kork
5imes koji stalo nije)e te )injenice. No& najzanimlji%iji dio
je posljednja re)enica. +ra9at je ot%oreno poz%ao na
<me>usono priznanje i prego%ore s 3zraelom<& s%ejedno to
nismo pro)itali na naslo%noj strani ; ili ilo gdje drugdje u
New Kork 5imesu. 5imes radije ustraje sa s%ojim za)u>uju.im
popisom zata$ki%anja i 9alsi9iciranja& oja%ljenih ranijih
godina u mojoj knjizi te citiranih iznad. 5e$ko da je ilo $to
o)itije od )injenice da ni$ta no%o ne.e u.i u sluenu
po%ijest u kojoj 5imes %idi see ; donekle s pra%om ; kao
kustosa. Dudu.i po%jesni)ari .e se okrenuti arhi%ima New Kork
5imesa da GodredeG $to je po%ijest& a ne arhi%ima -an
Mrancisco Bxaminera (ako uop.e postoje!.
Ne.u nasta%iti s daljnim primjerima. /lju)na poanta je da se
model $iri& da je postojan te %rlo e9ekti%an u usposta%ljanju
ok%ira pomi$lji%og mi$ljenja.
0rije $ezdeset godina je ?alter 4ippman prodiskutirao koncept
<proiz%odnje pristanka<& umjetnost koja se <sposona %je$to
ra9inirati< i moe od%esti do <re%olucije< u <prakticiranju
demokracije<. 3deja je s mnogo entuzijazma prih%a.ena u
poslo%nim krugo%ima ; postala je gla%na preokupacija
industrije za odnose s ja%no$.u& )ija je %ode.a 9igura Bdward
Dernays opisao <izmudri%anje pristanka< kao st%arnu esenciju
demokracije. 8 st%ari& kao $to je 2arijel /olko na%eo: <Cd
po)etka stolje.a pa do dana$njih dana& @ja%no mnijenjeA je
ilo ojekt kulturne i ideolo$ke industrije& koliko
nepopustlji% toliko i raznolik: rasprostranjen od $kole preko
tiska do maso%ne kulture u s%im njezinim olicima.< 1azlog
tome& kao $to je potpredsjednik +5X5;a izja%io E"7".& je to
$to je <ja%no mnijenje... po mome sudu jedina oziljna
54
prijetnja s kojom se kompanija mora suo)iti.< 3deja je tako>er
odlu)no preuzeta i u dru$t%enim znanostima. Lode.i je
politi)ki znanst%enik :arold 4aswell napisao E"UU. da moramo
izje.i <demokratski dogmatizam< poput onog da su ljudi
<najolji suci s%ojih %lastitih interesa<. #emokracija
doz%olja%a da se glas ljudi )uje& a zadatak je intelektualaca
da osiguraju da taj glas ima pe)at ispra%nog kursa. 0ropaganda
je demokraciji isto $to i nasilje totalitarizmu. 5ehnike su
izru$ene u %isoku umjetnost& daleko iznad ilo )ega o )emu je
Crwell sanjao. +parat zami$ljene razli)itosti u mi$ljenju&
koji inkorporira doktrine #ra%ne religije i eliminira
racionalnu kriti)ku diskusiju& jedna je od pro9injenijih
metoda& premda su i siro%ije tehnike u uporai& i tako>er nas
e9ekti%no spre)a%aju da %idimo ono $to gledamo& da nau)imo i
razumijemo s%ijet u kojem i%imo. 0otreno je pono%no
naglasiti da ono $to komunisti nazi%aju agitacijskom
propagandom ima mnogo %e.i zna)aj u demokracijama nego u
dra%ama koje %ladaju uz pomo. nasilja. 8 +merici #anche%a
nema& osim na neitnim marginama politi)ke diskusije.
'a one koji t%rdogla%o trae sloodu& naj%aniji je zadatak da
razumiju mehanizme i praksu indoktrinacije. 5ako%i se
mehanizmi lako zamijete u totalitarnom dru$t%u. ,nogo ih je
tee zamijetiti u susta%u Gispiranja mozga pod sloodomG&
kojem smo izloeni i kojem s%i pre)esto sluimo kao
doro%oljni i s%jesni instrumenti.
55
SUSTA@ PROPAGANDE
David Ba)a&ian ) Altenativno+ Radi,a intev,0iao ,e Noa&a
'(o)&ko+ 0 B'(oni!le) oC Di))entB D#6A )t0deni 72E5AF
PG Mno+o )te .iali o .oliti!i ,ezika i )e&antike, i +ovoili
)te da, ;eli&o li dok0iti i)tin0, B&oa&o ol,0:titi )lo, .o
)lo, i)kivl,eno)tiBA Mo,e .itan,e ,e, 0zi&a,0<i 0 obzi
a&eiki obazovni )0)tav 0 ovo& oHellov)ko& dob0, ko,e
intelekt0alne alate za dekodian,e, de:iCian,e i .evoIen,e
oHell)ki( te&ina ta, )0)tav o&o+0<ava )t0denti&aJ
C: #opustite mi pr%o da kaem o%o. 3ako s%i mi stalno& pa i
ja& o%o doa nazi%amo orwello%skim& )injenica je da je Crwell
zakasnio na pozornicu. +meri)ka industrija za odnose s
ja%no$.u& jedna %rlo so9isticirana industrija& %e. je u E"67;
ima raz%ijala alate i pisala o njima. 'apra%o jo$ ranije&
tijekom 0r%og s%jetskog rata ameri)ki su po%jesni)ari ponudili
predsjedniku ?oodrowu ?ilsonu zadatak koji su naz%ali
<po%ijesno upra%ljanje<& $to je zna)ilo dizajniranje
po%ijesnih )injenica tako da one slue dra%noj politici. 5o
je Crwell da%no prije nego $to je Crwell pisao. -la%ni
ameri)ki no%inar ?alter 4ippman je E"6E. rekao da umije.e
demokracije zahtije%a proiz%odnju pristanka& jo$ jedan
orwello%ski izraz koji u iti zna)i <kontrola mi$ljenja<.
3deja je ila da dra%a koja ne moe kontrolirati ljude silom
kontrolira ljudske misli. 'na)i& i prije Crwella o%o je ilo
jasno& tehnike su ile razra>ene i )esto upotrelja%ane.
(to se ti)e %a$eg pitanja& $to $kole )ine kako i oranile
ljude od toga& odgo%or je ni$ta. 'apra%o& $kole su na
suprotnoj strani& one su dio aparata za dezin9ormacije. 3 to
56
se jako doro razumije& )ak i od strane lieralnih
intelektualaca i teoreti)ara demokracije. Na primjer& u %anom
istrai%anju </riza demokracije<& jo$ jednom orwello%skom
terminu koji zapra%o zna)i <po)eci demokracije<& koje je
izdala 5rilateralna komisija& grupa me>unarodnih& osoito
lieralnih elita kojima je =immy Carter io neka %rsta
predsta%nika& oni $kole %ide kao <institucije odgo%orne za
pou)a%anje mladih<. Nara%no& to ostaje izme>u njih& tak%e
st%ari se ne go%ore ja%nosti. +li tako oni sh%a.aju ulogu
$kole. 3nstitucije za pou)a%anje& za nametanje poslu$nosti& za
spre)a%anje mogu.nosti ilo kak%og samostalnog razmi$ljanja.
(kole imaju institucijsku ulogu u susta%u kontroliranja i
prinude. 0ra%e $kole i treale opskriti ljude s tehnikama
samoorane& $to i zna)ilo u)enje istine o s%ijetu i dru$t%u.
#a to rade& $kole ne i mogle dugo opstati.
PG 'APA Oteo, 0ednik kolek!i,e va:i( e)e,a BRadi!al
Pioitie)B, na.i)ao ,e 0 .ed+ovo0 da ,e Btotalitani )0)tav
kontole &i:l,en,a znatno &an,e 0inkovit ne+o de&okat)ki
)0)tav kontole &i:l,en,a, ) obzio& da )e )l0;bena doktina
ko,0 )talno .onavl,a,0 d;avni intelekt0al!i &o;e lako
identiCi!iati kao i)ta .o.a+anda, a to .o&a;e o)loboIen,0
0&aA Na)0.ot to&e, de&okat)ki )0)tav te;i odeIivan,0 i
o+aniavan,0 !i,elo+a ).ekta az&i:l,an,a, o)tavl,a,0<i
o)novne .et.o)tavke neiza;eni&aA One )e &o+0 .et.o)taviti,
ali ne i dokazatiAB
C: 5o je to)no. #osta sam pisao o tim st%arima. 1azmislite
malo o tome. 8zmimo na primjer zemlju koja je na suprotnoj
strani spektra od nas& -o%jetski -a%ez. 5om zemljom& zapra%o&
upra%lja atina. 5o je dra%a zapo%ijedi: dra%a kontrolira& a
57
s%i ostali slijede narede. /ompliciranije je od toga& ali u
iti to tako djeluje. 5amo se ez pote$ko.a moe odrediti $to
je propaganda: s%e ono $to dra%a )ini. 5ak%o ne$to opisuje
Crwell u <E"IH< ; ne a$ doroj knjizi& zapra%o& lo$oj knjizi.
=edan od razloga njezine popularnosti je njezina tri%ijalnost
i to $to pri)a o na$im neprijateljima. #a se Crwell a%io
oziljnim st%arima knjiga ne i ila popularna& %jerojatno ne
i ila ni izdana. 8 zemlji koju Crwell spominje u toj knjizi&
u kojoj postoji ,inistarst%o 3stine& lagano moemo
identi9icirati propagandu... -%i znaju $to ona jest& moe iti
pono%ljena ako elimo& ne poku$a%a znatno kontrolirati na$ um&
daje nam misao %odilju. 2o%ori nam: <B%o sluene doktrine&
dok joj se pokora%ate niste u neprilici. La$e misli nisu
nikome osoito itne. +ko prekr$ite na$e narede& it .e te
kanjeni jer mi imamo mo..<
#emokratska dru$t%a ne mogu tako djelo%ati jer dra%a ne moe
kontrolirati pona$anje koriste.i silu. ,oe do neke granice&
ali su mogu.nosti kontroliranja silom ograni)ene. 'ato mora
kontrolirati %a$e misli. #a pono%im& teoreti)ari demokracije
sh%a.aju o%o %e. pedeset ili $ezdeset godina i %rlo su jasni.
+ko se )uje glas naroda& olje kontroliraj $to glas go%ori& to
jest kontroliraj $to ljudi misle. ,etoda koju spominje Ctero
je jedna od naj%anijih metoda. =edan na)in kontrole ljudskih
misli je st%aranje iluzije o %o>enju diskusije& ali trea
osigurati da ta diskusija ostane unutar odre>enih granica. 5o
jest& moramo osigurati da oje strane u deati us%oje odre>ene
pretposta%ke koje su& u iti& propagandni susta%. -%e dok oje
strane prih%a.aju propagandni susta%& moemo %oditi deatu.
/lasi)an primjer toga je Lijetnamski rat. 8 mainstream
medijima ; NK 5imes& CD-& u iti s%ugdje osim u dalekoj
58
peri9eriji koja ne dospije%a do nikoga ; u mainstream medijima
koji doseu %e.inu populacije do$lo je do i%ahne deate
izme>u <goluo%a< i <jastreo%a<. =astreo%i su go%orili: <+ko
se drimo toga& poijedit .emo.< 2oluo%i su rekli: <Nak i ako
se drimo toga %jerojatno ne.emo poijediti& a osim toga
pre%i$e i ko$talo i moda uijamo pre%i$e ljudi.< Cje
strane& i goluo%i i jastreo%i& sloili su se oko jednoga:
imaju pra%o iz%r$iti agresiju na =uni Lijetnam& iako nisu
priznali da se ona od%ijala. +gresiju su nazi%ali oranom
=unoga Lijetnama& i u tipi)nom orwello%skom stilu zamijenili
<agresiju< s <oranom<. +merika je u iti napadala =uni
Lijetnam isto kako je i 1usija napadala +9ganistan. /ao i oni&
mi smo pr%o osno%ali %ladu koja nas je poz%ala k sei& a s%e
dok nismo na$li %ladu koja i nas poz%ala k sei morali smo
ru$iti %ladu za %ladom. Napokon smo osno%ali %ladu koja nas je
poz%ala k sei& nakon $to smo ili tu godinama napadaju.i
okolinu i ljude. 5o je agresija. Nitko to nije smatrao lo$im&
ili jo$ olje& s%atko tko je to smatrao lo$im nije sudjelo%ao
u razgo%oru. +ko si golu& podupire$ agresiju& ako si jastre&
podupire$ agresiju. 5o pokazuje da je deata izme>u goluo%a i
jastreo%a )isto takti)ke prirode: da li se moemo iz%u.i* #a
li je prekr%a%o i preskupo* 'apra%o& same neitne st%ari.
+gresija je lo$a. /ada su 1usi napali Nehoslo%a)ku& iz%ukli su
se. Nisu uili puno ljudi& ali to $to su napra%ili ilo je
kri%o jer je agresija lo$a. C)ito& tak%o razumije%anje st%ari
ne smije iti dopu$teno kada se radi o nasilnim djelima na$e
dra%e. #a je o%o totalitarna dra%a& ,inistarst%o 3stine i
jednosta%no dalo do znanja da je za nas s%e doro da idemo u
LijetnamQ i to)ka& nema daljnje raspra%e. 4judi i znali da je
to propaganda i mogli i misliti $to god ele. ,ogli i znati
59
da napadamo =uni Lijetnam& a$ kao $to 1usi napadaju
+9ganistan.
5ak%o sh%a.anje st%arnosti ne moe iti dopu$teno u ameri)koj
dra%i& preopasno je. 4judi su puno sloodniji& smiju se
izraa%ati& mogu s%a$ta raditi. 4ogi)no je da trea poku$ati
kontrolirati misli& u)initi prolem samo takti)ke prirode: da
li se moemo iz%u.i* Nema pitanja o dorome ili lo$emu. 5ak%o
sh%a.anje nije djelo%alo u potpunosti. ,e>u orazo%anim
dijelom populacije djelo%alo je goto%o sa%r$eno.
0ostoji dosta dorih istrai%anja koja pokazuju& uz neitne
statisti)ke pogre$ke& da je me>u orazo%anijim krugo%ima
populacije %ladina propaganda ezu%jetno prih%a.ena. - druge
strane& nakon duljeg perioda proti%ljenja naroda& razilaenja
u mi$ljenju i organiziranja& maso%na populacija je izmakla
kontroli. 0rema najno%ijim preroja%anjima koje sam %idio& iz
E"I6.& preko T7P populacije je jo$ u%ijek smatralo rat&
citiram rije)i popisa 2allup& <temeljno kri%im i nemoralnim& a
ne gre$kom<. #rugim rije)ima& %elika %e.ina populacije nisu
niti jastreo%i niti goluo%i& %e. ljudi suprosta%ljeni
agresiji. Crazo%ani se dio populacije slae s propagandom. 'a
njih je to pitanje taktike Gjastre proti% goluaG.
C%o nije ni$ta netipi)no. 0ropaganda )esto olje djeluje me>u
orazo%anima nego neorazo%anima. -li)no je s jo$ nekim
st%arima. ,nogo je razloga za to& na primjer& do orazo%anih
.e doprijeti %i$e propagande jer %i$e )itaju. Csim toga& oni
su agenti propagande. 3pak je njiho% posao da udu komesari:
oni su agenti propagandnog susta%a tako $to mu %jeruju. 5e$ko
je re.i ne$to u $to ne %jeruje$. 3sto tako& %e.ina orazo%anih
ljudi je dio po%la$tene elite& oni dijele s%oje interese i
percepcije& dok je maso%na populacija %i$e marginalizirana.
60
,aso%na populacija ne sudjeluje u demokratskom susta%u koji
preteno igra za elitu. 4judi u)e iti skepti)ni na temelju
s%ojih i%ota& i %e.ina ih je tak%a. 0uno je skepticizma i
neslaganja.
B%o jednog zanimlji%og slu)aja. #ok su tehnike kontroliranja
misli ile iznimno djelot%orne& )ak i apsolutno djelot%orne
me>u orazo%anim dijelom populacije& nakon godina okrutnosti&
masakra i tisu.e uijenih ljudi& te su se tehnike po)ele
raspadati me>u maso%nom populacijom. 3me te poja%e je
<%ijetnamski sindrom<& smrtonosna olest ; ljudi pre%i$e toga
razumiju. Lrlo je zapanjuju.e i pros%jetljuju.e %idjeti kako
propaganda doro djeluje me>u orazo%anima. 8zmite knjigu o
ameri)koj po%ijesti i pogledajte pogla%lje o Lijetnamskome
ratu. Ne.ete nai.i na doga>aj kada je +merika napala =uni
Lijetnam. 5o je kao da u -o%jetskome -a%ezu kau da nije do$lo
do ruske in%azije u +9ganistan& nego da je 1usija ranila
+9ganistan. 5o se ne.e dogoditi. 4judi pri)aju o ruskoj
in%aziji +9ganistana& moda je rane& a moda i ne& ali
priznaju da se dogodila. +li u -+#;u& gdje je nau)ni susta%
puno djelot%orniji& orazo%aniji dio populacije ne zna ni da
se taj napad dogodio. ,i ne moemo %idjeti da se ameri)ka
in%azija =unog Lijetnama desila. 5e )injenice nema u
po%ijesti& nestala je u Crwello%oj rupi za pam.enje.
PG Tko ti&e 0.avl,a, tko 0).i,eva 0 to&e, tko )0 voIe, ili da
0.oti,ebi& Ga&)!i,ev te&in, tko )0 )t0n,a!i za
zakonito)tJ
C: -tru)njaci za zakonitost su oni koji rade na tome da s%e
$to mo.ni ljudi rade izgleda zakonito& oni su u naj%e.oj mjeri
pri%ilegirana& orazo%ana elita. No%inari& akademici&
61
u)itelji& stru)njaci za odnose s ja%no$.u& ta cijela
kategorija ljudi ima institucijski zadatak st%aranja
%jero%anja koje osigura%a djelot%orno upra%ljanje pristankom.
,alo je onih koji kritiziraju tak%o stajali$te. =edan od njih
je poznati sociolo$ki znanst%enik 1oert #ahl koji je istaknuo
da se politi)ki susta% u kojemu name.emo opcije s
pri%ilegirane pozicije i to jo$ zo%emo demokracijom ne
razlikuje od totalitarizma. 1ijetki ljudi tak%o $to isti)u.
8 industriji za odnose s ja%no$.u& koja je %e. oko $ezdeset
godina naj%anija industrija u +merici& tak%o $to se
podrazumije%a. 8 iti& to je s%rha te industrije. =edan od
razloga jake podijeljenosti ameri)kog dru$t%a jest )injenica
da korporacije mogu drati s%oj prst na pulsu naroda i
ustano%iti kada trea poraditi na promjeni sta%o%a. 0od tim se
podrazumije%a industrija za odnose s ja%no$.u. /ada do>ete do
takoz%anih institucija odgo%ornih za <pou)a%anje mladih<&
$kola i s%eu)ili$ta& to postaje jed%a zamjetlji%o. 8 $kolama i
na s%eu)ili$tima ljudi su u%jereni da go%ore istinu. Ne moete
za%r$iti te institucije& s rijetkim iznimkama& ako niste
prih%atili njiho%u doktrinu. ,oglo i se re.i da ste usput
iskorjenjeni. -amostalno moete razmi$ljati u znanosti& ali u
o%ome polju ste od%ra.eni od toga. +ko ljudi to )ine&
iskorjenjeni su jer ih se smatra radikalnima ili
prolemati)nima. 5o ne mora djelo%ati u potpunosti& zapra%o za
susta% je i olje da tu i tamo postoji koja iznimka. 5o st%ara
iluziju deate ili sloode. +li u %e.ini slu)aje%a& tak%a
taktika jest djelot%orna.
8 medijima su tak%e st%ari jo$ o)itije. 3pak su mediji
korporacije integrirane u naj%e.e korporacije u zemlji. 4judi
koji ih posjeduju i upra%ljaju njima pripadaju uskoj eliti
62
%lasnika i upra%itelja koji kontroliraju pri%atnu ekonomiju i
dra%u& jedan %rlo uzak lanac %lasnika i upra%itelja
korporacijskih medija i dra%e. #ijele jednaka %i>enja i
razumije%anje st%ari. 5o je itno jer na taj na)in oni
percipiraju proleme& spre)a%aju ih& kontroliraju i olikuju u
interesu grupe koju predsta%ljaju ; u interesu pri%atnoga
%lasni$t%a. Na tome se& zapra%o& s%e zasni%a. Nadalje& mediji
imaju tri$te jer ljudi moraju kupo%ati no%ine& a no%ine su
dizajnirane na taj na)in da doiju puliku pomo.u koje mogu
podi.i cijene ogla$a%anja. No%ine se u st%ari prodaju
ogla$i%a)ima preko )itala)ke pulike. - ozirom da ih prodaje
korporacija& a njezino tri$te su druge korporacije& to je jo$
jedan %id preko kojega je korporacijski susta% u mogu.nosti
kontrolirati sadraj medija. #rugim rije)ima& ako i nekom
pukom slu)ajno$.u mediji skrenuli s pra%oga puta& ogla$i%a)i
i propali& i ta )injenica predsta%lja ograni)enje.
#ra%na mo. ima jednaki e9ekt. ,ediji nastoje odrati intimni
odnos s dra%nom mo.i. Jele saznati tajne in9ormacije& ele
iti poz%ani na tisko%ne kon9erencije. Jele poznanst%o s
dra%nim tajnikom. /ako i to postigli& moraju igrati igru
koja podrazumije%a laganje i sluenje dra%i u 9ormi aparata
za dezin9ormacije. 'anemarimo sad )injenicu da i mediji i ez
tak%ih pritisaka to ionako radili zog s%ojih interesa i
poloaja u dru$t%u. 5o je jedan %rlo uski susta% kontrole.
5u se posta%lja pitanje samostalnog no%inara& znate& klinac
koji odlu)i postati iskreni no%inar. 0a& neka poku$a. 8rzo .e
mu urednik ja%iti da se malo udaljio od onog $to trea raditi&
malo je preemocionalan& pre%i$e je upleten u pri)u& treao i
iti malo ojekti%niji. 0ostoji hrpa $i9ri za tak%e st%ari& a
s%e zna)e: <%rati se na pra%i put ili izlazi$.< Lra.anje na
63
pra%i put podrazumije%a pra.enje partijske misli. Nesto se
dogodi da ljudi tada odustanu. Cstatak koji se odlu)i
prilagoditi naj)e$.e po)ne %jero%ati u lai. +ko eli$
napredo%ati mora$ re.i odre>ene st%ari ; ono $to eli tehni)ki
urednik& ono $to %am daje natrag gla%ni urednik. ,oe$
poku$ati ne %jero%ati& ali to tako ne .e dugo i.i. 4judi
jednosta%no nisu toliko neiskreni& ne mogu i%jeti s tak%im
st%arima& rijetke su osoe s tom sposono$.u. 5ako po)ne$
go%oriti lai& uskoro i %jero%ati u njih s ozirom da ih
go%ori$& i onda si unutar susta%a. 'a ljude koji igraju igru
po pra%ilima& u ogatom dru$t%u kao $to je ameri)ko postoje
oilne nagrade. -ituirani ste& pri%ilegirani& ogati& imate
presti& imate udio u mo.i ako elite& ako %am se s%i>aju
tak%e st%ari moete postati glasnogo%ornik -tate #epartmenta&
nalazite se nadomak centru& u najgorem slu)aju pri%ilegije&
ponekad mo.i& u najogatijoj i najmo.nijoj dra%i na s%ijetu.
-%e dok ste pokorni& ponizni i disciplinirani moete daleko
dospjeti. 4judi koji su ipak malo neza%isniji jednosta%no .e
odustati ili iti iza)eni& ali jo$ je mnogo 9aktora u igri.
,alo je iznimaka u o%ak%im slu)aje%ima.
#at .u %am jedan primjer: u oujku E"IF. izglasana je pomo.
teroristi)koj %ojsci u Nikarag%i. 5ri mjeseca prije glasanja
administracija je podgrija%ala atmos9eru poku$a%aju.i
promijeniti ograni)enja /ongresa u %ezi pomo.i teroristi)koj
%ojsci (/ontra$ima! koja je napadala Nikarag%u. 5u %ojsku su
oni me>u soom z%ali <sluena %ojska<& sluena teroristi)ka
%ojska& $to ona zapra%o i jest.
PG Zvali )0 ,e i Bbo!i za )lobod0BA
C: Nazi% <orci za sloodu< je io za ja%nost. +ko pogledate
64
tajne dokumente& %idjet .ete da su oni ili sluena %ojska
koju je prije par godina 0entagon opisao kao teroristi)ku
%ojsku& ali to nije za ja%nost pa .u ih ja z%ati po to)nim
internim terminima ; sluena teroristi)ka %ojska.
#akle& pitanje i ilo da li mi moemo promijeniti kongresna
ograni)enja %ezana uz tu pomo.* 5o je io prolem %lade. 0r%a
tri mjeseca te godine su ila jako zanimlji%a u tome pogledu.
/ako .e mediji odgo%oriti na %ladinu kampanju za promjenu
odluke /ongresa* ,ene je to zanimalo pa sam uzeo d%a
nacionalna lista& ?ashington 0ost i New Kork 5imes& i pro$ao
s%e )lanke gdje su se iznosila mi$ljenja& s%aku kolumnu
njiho%ih %lastitih kolumnista& s%aki autorski )lanak i tako
cijeli sije)anj& %elja)u i oujak. Dilo ih je osamedesetpet.
-%ih osamdesetpet je ilo proti% sandinista. Nije se
tolerirala nikak%a diskusija o toj temi. Csamdesetpet od
osamdesetpet je slijedilo sluenu politiku ; sandinisti su
negati%ci. =edna osoa od tih osamdesetpet je pisala u drugim
no%inama na malo druga)iji na)in& ali ne o%dje. ,oda je znao
da nikada ne i mogao pisati za tak%e no%ine da se nije
sloio. #akle& gla%no je pitanje da li smo proti% sandinista*
+psolutna kontrola. Ni traga diskusiji.
#olazimo do sljede.eg zaklju)ka. 0ostoje d%ije %rlo
zapanjuju.e )injenice o sandinisti)koj %ladi ako je usporedimo
s na$im sa%eznicima u -rednjoj +merici ; :ondurasom&
2%atemalom& Bl -al%adorom& itd. 5e )injenice se ne mogu
poricati ez ozira $to mi mislili o njima. /ao pr%o&
sandinisti su jedinst%eni me>u srednjeameri)kim dra%ama u tom
pogledu $to ne kolju s%oj narod. C tome se ne moe ni
raspra%ljati jer je to )injenica. #rugo& Nikarag%a je jedina
tak%a zemlja gdje je %lada poku$ala usmjeriti usluge prema
65
siroma$nima& u iti se usmjerila prema dru$t%enoj re9ormi. Ni
o tome ne trea diskutirati& to moete pro)itati u dokumentima
3nter;ameri)ke anke za raz%oj ili gdje god elite. 5e d%ije
%rlo zapanjuju.e )injenice razlikuju Nikarag%u od 2%atemale&
Bl -al%adora& )ak i :ondurasa gdje je oko polo%ine
stano%ni$t%a izgladnjelo do smrti. 5e tri dra%e& osoito
2%atemala i Bl -al%ador& spadaju me>u najgore teroristi)ke
dra%e s%ijeta. #o sada su poili preko stopedest tisu.a
%lastitih stano%nika& uz %eliku ameri)ku pomo. i entuzijazam.
Cne su jednosta%no nasilne teroristi)ke dra%e. Ni$ta ne rade
za s%oj narod osim $to ga uijaju. -ituacija u :ondurasu je
malo druga)ija. 8 :ondurasu postoji %lada sasta%ljena od
ogatih koja krade od siroma$nih. Ne uija s%oje naj%anije
sa%eznike& ali je zato %elik dio populacije izgladnjen do
smrti.
Nasuprot s%emu tome& sandinisti)ka %lada& $to god %i mislili o
njoj& ne uija s%oj narod i od%ratila je sredst%a u njiho%om
smjeru. 5o je %elika razlika. -ljede.a st%ar na koju sam
oratio pozornost ila je koliko )esto su te d%ije )injenice o
Nikarag%i ile spomenute u tih osamdesetpet )lanaka* Ninjenica
da su sandinisti itno druga)iji od na$ih sa%eznika $to se
ti)e uijanja %lastitog naroda nije ila spomenuta niti
jednom. Nije ilo ni)ega $to i se odnosilo na tu )injenicu.
-ocijalne re9orme za siroma$ne ile su spomenute u d%ije
re)enice& no nekako su ile pokopane. =edna re)enica je ila
indirektna& u njoj se oja$nja%alo da sandinisti tak%e st%ari
%i$e ne mogu raditi zog rata s /ontra$ima. +li nije ilo
izraeno $to su to)no radili. #ruga je ila strast%en napad na
sandiniste u kojem ih se nazi%alo totalitarnim )udo%i$tima i
usput je ilo re)eno: <pa nara%no& oni su usmjera%ali sredst%a
66
prema siroma$nima.< 'na)i& d%ije re)enice u osamdesetpet
kolumni o toj klju)noj temi. Ni jedna re)enica u osamdesetpet
kolumni o zna)ajnoj )injenici da sandinisti za razliku od
na$ih sa%eznika nisu poili s%oj narod& nisu uili stotinu
tisu.a ljudi. =edna %rlo znamenita struka.
Nakon toga pro$ao sam kroz s%e u%odnike u New Kork 5imesu od
E"I7. do danas& samo u%odnike o Nikarag%i i -al%adoru. -%ugdje
ista pri)a. Na primjer& u Nikarag%i je %lada EO. EE. E"IO.
u%ela opsadno stanje. 5o je zemlja koju je napala regionalna
super;sila i u)inili su isto $to smo i mi u)inili za %rijeme
#rugoga s%jetskog rata na :a%ajima ; u%eli opsadno stanje. Ne
a$ iznena>uju.e. #o$lo je do %elike zrke: u%odnici&
prijetnje& s%e to pokazuje da su oni totalitarna
staljinisti)ka )udo%i$ta& itd. #%a dana nakon toga& ET. EE.&
-al%ador je ono%io opsadno stanje. 0r%o opsadno stanje je
ilo u%edeno u oujku E"I7. i ona%ljano je s%akih mjesec dana
od tada& te je puno okrutnije od opsadnog stanja u Nikarag%i.
/o)i sloodu izraa%anja& kretanja& prakti)ki s%a gra>anska
pra%a. 5o je io ok%ir unutar kojeg je %ojska koju smo mi
organizirali pro%odila maso%na mu)enja i pokolj. 3sto se jo$
u%ijek radi& jednosta%no pogledajte iz%je$.e +mnesty
3nternationala.
'na)i& u d%a dana je Nikarag%a u%ela opsadno stanje& a
-al%ador ga je ono%io i pomo.u njega pro%odio maso%na mu)enja
i uijanja. NK 5imes je smatrao opsadno stanje u Nikarag%i
%e.om okrutno$.u. Cpsadno stanje u -al%adoru& daleko
okrutnije& nije ilo niti spomenuto. Ni rije)i o tome u
stoosamdeset u%odnika koji spominju tu situaciju& jer to su
na$i i ne moemo o tome pri)ati. Cni su demokracija koja
c%jeta& ne mogu oni imati opsadno stanje.
67
'apra%o& komentari u u%odnicima i iz%je$taji o -al%adoru
prikazi%ali su taj doga>aj kao umjerenu centralnu %ladu
napadnutu od strane lije%ih i desnih terorista. 5otalna
esmislica. -%aka istraga o ljudskim pra%ima& crk%a u
-al%adoru& )ak i sama %lada u s%ojim tajnim dokumentima&
zaklju)uju da terorizam pro%odi centralna %lada& da su oni
teroristi. Cdredi smrti su samo snage sigurnosti. #uarte je
9ront za teroriste& kao $to on sam zna. +li to ne smije iti
re)eno u ja%nosti jer i osta%ilo kri%i dojam. ,ogu i.i dalje
s primjerima& ali o%o je %e. do%oljno dramati)no i pokazuje
krajnju ropsku podlonost medija. Ne doz%olja%aju ni )lancima
s osonim mi$ljenjima& ne samo u%odnicima& da skrenu s
ispra%ne linije jer je to preopasno.
3sto tako& tijekom cijelog Lijetnamskog rata nije ilo )lanka
ni u jednim no%inama za koje ja znam koji je rekao da +merika
nije imala pra%o napasti =uni Lijetnam. B%o ideje za ne)iji
istrai%a)ki projekt: prona>ite jednu jedinu rije) o tome u
ilo kojem )lanku koji iznosi ne)ije mi$ljenje u ameri)kim
no%inama ili medijima op.enito. Dio ih jako iznena>en da %am
to uspije. Nisam pro)itao s%e& nara%no& ali pozorno pratim %e.
godinama i nikad nisam nai$ao na ne$to tak%o.
PG Da li ,e kontola ka.itala izvo, te&el, &o<i a&eike
d;aveJ
C: Nara%no& u to nema sumnje. 0r%i %rho%ni sudac Lrho%nog suda
i predsjednik 8sta%ne kon%encije& =ohn =ay& izrazio se %rlo
precizno: <4judi koji posjeduju zemlju treaju %ladati njome.<
5ako st%ari i stoje. 3mamo razli)itih mehanizama. /ao pr%o& ti
ljudi imaju sredst%a pomo.u kojih mogu sudjelo%ati u politici.
,ogu doiti in9ormacije& mogu nametnuti pritisak& mogu
68
loirati& mogu st%arati plat9orme. Cni predsta%ljaju pra%o
tri$te za politi)ke stranke& oni strankama omogu.uju
prei%lja%anje. Cni su ti koji ugla%nom izairu osolje
gu%ernera i predsjednika. Nadalje& ako ilo koja %lada krene
kri%im putem& )ak i u najmanju ruku& oni to mogu zausta%iti na
jednosta%an na)in smanjuju.i im ulaganja. 5o o%dje u +merici
nije taka% prolem jer korporacije u potpunosti posjeduju
%ladu i ona ne moe krenuti kri%im putem. +li kad se u drugim
zemljama& osoito zemljama tre.ega s%ijeta& ja%i taj prolem i
ako urzo nakon toga %lada eli iz%esti dru$t%enu re9ormu& ta
re9orma je zausta%ljena. 'a$to* -amo malo manje 9inanciranja
je do%oljno za tak%o ne$to& a to zna)i da se zemlja smr%ljuje
do zastoja. 'ato je djelot%orna kontrola nad osno%nim odlukama
u dru$t%u u pri%atnim rukama& usko koncentrirana i nadzire
cijelu dra%u.
69
ZBUNJI@ANJE STADA
PG Uz&i&o 0 obzi .o),eno+ A&eikan!a ko,i inCo&a!i,e o
!i,elo&e )vi,et0 dobiva .0te&, e!i&o, vi,e)ti na televizi,i,
&e;ni( 0)l0+a, izv,e:<a iz dnevni( li)tova, ili ako )e o)oba
o),e<a izni&no .o)l0:no& 4 )a 'NN4a ili BNi+(tlineaBA 1oliko
i)tinit0 )lik0 )tvano)ti te o)obe dobiva,0J
C: #oi%aju onak%u sliku kak%u dra%no;korporacijska %eza u
-+#;u prikazujeY )esto i %i$e od toga.
PG ?e)to i vi:e od to+aJ
C: #a. +li ne u %e.ini slu)aje%a. 8 %e.ini slu)aje%a tisak je
%rlo discipliniran.
PG Ukatko, zani&a &e koliko dobo &ain)tea& &edi,i )l0;e
A&eikan!eJ
C: +ko palji%o i skepti)no pratite te medije i pristupate im
s pra%ilnim razumije%anjem djelo%anja propagande& onda moete
ne$to nau)iti. Ci)ni gledatelj ili slu$atelj po%jeruje u
propagandu.
PG @i:e .0ta )te iz,avili da za.adni &edi,i tvoe
na,za)ta:0,0<i )0)tav .o.a+ande ko,i ,e ikad viIen 0
)v,et)ko, .ak)iA U i)to vi,e&e, ti)ak na)to,i n,e+ovati
&itolo+i,0 ili .o.0lani i&id; )ebe kao ne0&oni(,
ne0)ta:ivi( ta+aa za i)tino&A @id,et <ete i( kako izaziva,0
.olitiae na adi,0, kao :to ,e Dan Rat(e izazivao Geo+ea
B0)(a, ili kako i( izba!0,0 iz 0eda, kao :to )0 KoodHad i
Ben)tein navodno NiLonaA To ,e ,avni i&id; &edi,a, i &i)li&
70
da <e )e do)ta l,0di iznenaditi kada 0,0 da ,e i to
.o.a+anda na&i,en,ena n,i&aA
C: 0a& sumnjam da i se puno ljudi iznenadilo. Drojni upitnici
ukazuju na to da %e.ina populacije smatra medije preposlu$nima
prema mo.i. +li istina je da i ta )injenica iznenadila
orazo%ane ljude. 1azlog tome je to $to su oni naj%i$e
iz%rgnuti propagandi. Cni su dio indoktrinacije& zna)i oni su
naj%jerniji susta%u. -pomenuli ste da mediji njeguju imid
za$titnika oraca za pra%du. 0a to je prirodno. /ako i
razumna propagandna institucija see prikazala* +ko elite
prona.i istinu morate pogledati posene slu)aje%e. =edan od
najoljih zaklju)aka u sociolo$kim znanostima je taj da mediji
slue 9unkciju propagande& to jest& oni olikuju opaanja&
izairu doga>aje& nude interpretacije& itd. suglasno s
potreama sredi$ta mo.i u dru$t%u& koji su u iti dra%a i
poslo%ni s%ijet.
PG D0+i& i,ei&a, )0.ot)tavl,eni ti)ak za.avo i ne .o)to,i
0 ovo, ze&l,iA
C: 0ostoji na ruo%ima& a tu i tamo .ete na.i ne$to i u
mainstreamu. Na primjer& slu)aje%i kada su no%ine stale proti%
jednog dijela mo.i. 'apra%o& oni koje ste %i spomenuli ;
?oodward i Dernstein koji su pridonijeli s%rga%anju
predsjednika ; oni su primjer da mediji konstantno poku$a%aju
prikazati medije kao proti%nike mo.i.
5aj slu)aj je io istaknut %i$e puta i za njega se %eu
oziljni prolemi. 'apra%o& taj primjer pokazuje koliko mediji
o%ise o mo.i. 5o je jasno %idlji%o kroz a9eru ?atergate. 'og
)ega je 1ichard Nixon io okri%ljen* Napao je mo.ne ljude ;
poslao je andu malih kriminalaca iz jo$ u%ijek nejasnih
71
razloga da pro%ale u sjedi$te demokratske stranke. 'nate&
demokratska stranka predsta%lja %eliku polo%icu poslo%nog
susta%a. Cna je jedan od d%a dijela poslo%ne stranke koja
upra%lja zemljom. 3 to je pra%a mo.. Ne moe$ napasti pra%u
mo. zato $to se mo.ni ljudi mogu raniti. ,oemo %rlo
jednosta%no pokazati da se to dogodilo& zapra%o& po%ijest je
ila toliko dora da nam je pripremila kontrolirani
eksperiment. 8 trenutku ?atergate otkri.a postojala je jo$
jedna kolekcija otkri.a ; MD3 CC3N5B401C operacije koje su
ile otkri%ene& uzimaju.i u ozir 'akon o sloodi in9ormacija
u isto %rijeme. 5o je ilo puno oziljnije nego ?atergate. 5o
nisu ile akcije grupice lopo%a koju su moilizirali
predsjednik ili njego% odor nego nacionalna politi)ka
policija. 3 to nije io samo Nixon& ticalo se to niza
administracija. Ctkri.a su po)ela s /ennedye%om
administracijom ; zapra%o ranije& ali primarno s /ennedye%om
administracijom ; i nasta%ila se s%e do Nixona. Ctkri.a su
ila izuzetno oziljna ; puno gore od s%ega u ?atergateu. Na
primjer& sadra%ala su politi)ke atentate& poticanje nereda u
getu& duga)ak niz pro%ala i uznemira%anja legalnih politi)kih
stranaka ; naj%i$e -ocijalisti)ke radni)ke stranke koja je za
razliku od demokrata ila nemo.na i nije imala mogu.nost
orane. 5aj aspekt samog CC3N5B401C;a& koji je samo mala
napomena s%ojim operacijama& puno je zna)ajniji nego
?atergate. ,oemo promatrati kako su mediji reagirali na ta
d%a otkri.a: jedno relati%no neznatna ?atergate zlo.a& i drugo
%aan %ladin program uznemira%anja& nasilja& atentata& napada
na legalne politi)ke stranke i nastojanja da se uni$te
gra>anske organizacije tijekom duljeg perioda. +9era ?atergate
postala je naj%e.i prolem koji je oslalji%ao temelje
72
repulike. CC3N5B401C otkri.a poznata su neznatnom roju
ljudiQ no%ine se nisu interesirale. 5o pokazuje $to je to)no
ilo umije$ano u ?atergate: mo.ni ljudi se mogu raniti& a
mediji .e podra%ati mo.ne ljude. Ni$ta drugo.
PG To ,e zani&l,ivo, &edi,i .o,aava,0 la;n0 )lik0 ono+a :to
)e tada do+aIaloA Mi)li&, ni)0AAA
C: C%o $to sam ja sad rekao je skoro poznata istina. B%o ne)eg
sli)nog kontroliranom eksperimentu. #%a otkri.a u isto
%rijeme: jedno& otkri.e neitnog napada na mo.ne ljudeQ drugo&
otkri.e %rlo %anog napada koji je trajao dulje razdolje i
imao za posljedicu proleme za %elik dio stano%ni$t%a&
uklju)uju.i i politi)ke stranke koje nemaju mo.. 3 kako su
mediji reagirali na ta d%a slu)aja* 0a& ugla%nom& nisu marili
za napad na ljude koji nemaju %last& ali jako su se uznemirili
zog neznatnog napada na mo.ne ljude. (to jedna razumna osoa
moe zaklju)iti na temelju o%oga* 1azumna osoa i mogla
zaklju)iti na danom primjeru& koji to ilustrira na %rlo
dramati)an na)in& da mediji slue mo.i.
PG Mi)li& da ,e to izni&no o.a)no zato :to ,e Kate+ate tada
bio .i&,e val,ano+ )0)tavaA
C: 5o samo pokazuje kako skladno susta% propagande djeluje.
8zme primjer koji dokazuje medijsku o%isnost o mo.i i
preokrene ga u dokaz njiho%e neprijateljske uloge. 5o je
riljantno.
PG @i )&atate da ,e .ava C0nk!i,a &edi,a zata:kavan,e ono+
:to )e de:ava 0 )vi,et0AAA
C: 'ata$ka%anjeY puno je sloenije. :o.u re.i& ipak mediji
73
imaju sloenu ulogu. Ne moete sta%iti medije u jednu
kategoriju. Napra%imo pr%o gruu razliku. - jedne strane imate
maso%ne medije ; to uklju)uje s%e od sporta i humoristi)nih
serija do %ijesti ; i njiho%a uloga je zaa%ljanje populacije&
osigura%anje da ona ne do>e do smije$nih ideja o sudjelo%anju
u ja%noj politici. - druge strane tu su <elitni< mediji
usmjereni prema tz%. <politi)kom sloju<: orazo%anima&
ogatima& pismenom dijelu populacije& upra%iteljima ;
kulturnim& politi)kim& ekonomskim. 5u mislim na NK 5imes i
?ashington 0ost. 5i mediji imaju malo kompliciraniji zadatak.
,oraju ulije%ati pra%ilne sta%o%e koji slue kao mehanizam
indoktrinacije koji je u interesu mo.i. +li u isto %rijeme
moraju prezentirati prili)no realnu sliku s%ijeta jer njiho%e
mete su ipak ljudi koji odlu)uju& i za te ljude je olje da
sh%a.aju st%arnost ako .e njiho%a uloga pomo.i onima koji dre
%last.
PG Ali vi &i)lite na .o)ebn0 v)t0 )tvano)tiA
C: 0a& morate imati nekak%o %i>enje st%arnog s%ijeta& ina)e
ste u neprilici. 8zmimo na primjer anko%ne in%estitore ili
dra%nog upra%itelja ; nekoga uklju)enog u %last ; ako ti
ljudi nemaju %i>enje st%arnosti& u)init .e korake koji .e iti
%rlo $tetni za ljude koji upra%ljaju. 'na)i& olje je ipak
malo razumjeti st%arnost. 5o mora iti u skladu s interesima
mo.i& a to je %rlo osjetlji% zadatak. -%eu)ili$ta imaju isti
prolem.
74
PG Pe&a to&e )e odno)ite kao .e&a ideolo:ki& .oCe)i,a&aA
Ali n,i(ova vezi,a )tvano)ti ne &oa biti &o,a ili va:a
vezi,aA
C: Ne& zapra%o& naj)e$.e su nam %erzije druga)ije. 3 na to
.ete nai.i u s%akom susta%u ; u totalitarnoj dra%i&
demokratskoj& itd. -as%im je normalno da .e institucije sa
odre>enim stupnjem centralizirane %lasti koristiti tu mo. u
%lastite s%rhe. ,islim da u po%ijesti tome nema iznimke. ,i
slu)ajno i%imo u susta%u s %elikim stupnjem centralizirane
%lasti ; primarno u poslo%nom s%ijetu koji ima ogroman utjecaj
na s%e institucije& uklju)uju.i i %ladu i o)ito medije&
zapra%o mediji su %elike korporacije. 3maju s%oje gledi$te&
zajedni)ke interese i rige& nara%no da me>u njima ima razlika
i oni .e poku$ati osigurati da se s%e njiho%e potree na
politi)kom& kulturnom& i ideolo$kom podru)ju zado%olje. Dilo
i zapanjuju.e da to nije tako& no pre%lada%aju dokazi koji
pokazuju da je to tako.
PG P0no l,0di, KA /an!e Bennett na .i&,e 0 )vo,o, kn,izi
B@i,e)tiG Politika Il0zi,eB, )&ata da )0 &edi,i bol,e
tetiali A&eikan!e na .oe!i&a e.0blike kada )e ti)ak
)a)to,ao od bo,ni( &ali( a)o.i)a i novina ko,e bi )e dana)
)&atalo .i)tani&a i .olitiko& ),ekio& za &vl,en,eA 9to
&i)lite o obo;avan,0 ili k0lt0 ob,ektivno)ti ko,i
kaakteizia &ain)tea& vi,e)ti dana)J
C: /ao pr%o& trea iti jako palji% pri uspore>i%anju
razli)itih po%ijesnih razdoljaQ to je luka%o pitanje. 3stina
je da je u ranijim godinama ilo %i$e raznolikosti& ne mora se
i.i daleko da se to pot%rdi. - druge strane& tada su mediji
tako>er naginjali k %lasti. Na primjer +meri)ka re%olucija.
75
-la%ni ameri)ki oslooditelji kao $to su 5homas =e99erson i
osni%a)i smatrali su da ne trea tolerirati poloaje
neprijateljske njiho%ima. 2ranica diskusije koja je ila
dopu$tena u Nikarag%i u zadnjih deset godina& kada ju je
napadala strana sila ila je neusporedi%o %e.a nego $to i
=e99erson dopustio& ili $to su -+# dopustile u manje
prijete.im okolnostima. (to se ti)e kulta ojekti%nosti& i tu
moramo iti oprezni. Nara%no da mediji see opisuju kao duoko
%jerne i ojekti%ne& ali koja propagandna institucija ne i to
isto radila* Cziljna osoa i se pitala je li to istina.
Cdgo%or je da to nije istina ; daleko je od istine.
PG Sodno .itan,e bi bilo za:to )e &edi,i kon)tantno
kon!entia,0 na .o,edin!e 0kl,0ene 0 .oble&e 0&,e)to da )e
kon!entia,0 na &edi,)ke +l0&!eA To ,e ne:to :to vi .a;l,ivo
izb,e+avateA Na .i&,e 0 )kandal0 .otiv Iana &edi,i )0 )e
dobovol,no .e.0)tili Rea+anovi& na)to,an,i&a da od Olivea
Not(a i Jo(na PoindeLtea na.avi ne+ativ!eA
C: /oncentrirali su se i na samog 1eagana. -jetite se& %eliko
pitanje je ilo da li je 1eagan znao ili da li se sje.ao
politike s%oje administracije. 1azlog za$to se mediji
koncentriraju na tak%e st%ari je zato $to su neitne i
ezna)ajne. Cno $to one prikri%aju su institucijski 9aktori
koji zapra%o odre>uju politiku. 8 a9eri proti% 3rana je %rlo
zapanjuju.e ilo za %idjeti na)in na koji su naj%aniji
prolemi skoro pa u potpunosti ili prikri%eni. 8zmimo jedno
od o)itih pitanja: za$to to rade* 5o je u slui njiho%e
propagandne 9unkcije. =edan od naj%anijih cilje%a ideolo$kog
susta%a je skretanje pozornosti s pra%ih djelatnosti %lasti i
9okusiranje na marginalne proleme. 0ojedinci mogu iti
76
zamijenjeni& a te institucije onda mogu nasta%iti normalno
9unkcionirati. +ko pogledate a9eru proti% 3rana pono%o se
name.u sa%r$eno o)ita pitanja koja nikada nisu ila
posta%ljena& a za to je potrena iz%anredna disciplina. Na
primjer& a9era proti% 3rana se usredoto)ila na ono $to se
dogodilo od sredine E"I7;ih& od E"IO.& E"IF. pa nadalje& s
poseim naglaskom na ameri)ku prodaju oruja 3ranu. Name.e se
pitanje: pa $to se doga>alo prije E"IO.* 0ostoji odgo%or na
to. 0rije E"IO. +merika je ozakonila prodaju oruja 3ranu
putem 3zraela& a$ kao $to su radili i nakon E"IO. 8 to
%rijeme& sjetimo se& nije ilo taoca. 0a $to se onda doga>alo*
+ko je cijela operacija treala iti nagoda oruje za taoce&
kako to da smo radili apsolutno istu st%ar i prije nego $to je
ilo ikak%ih taoca*
0a& to je jo$ jedno o)ito pitanje koje tako>er ima odgo%or.
Nije tajna. Na primjer& ja sam o tome pisao E"I6. i E"IU.
godine. Cdgo%or je taj da su -+# ozakonile prodaju oruja
3ranu putem 3zraela u nadi da .e na.i elemente unutar iranske
%ojske s kojima i mogli usposta%iti kontakt i koji i mogli
iz%esti %ojni udar koji i s%rgnuo :omeinija. 5o su iskreno&
ot%oreno i ja%no priznali najzna)ajniji izraelski dunosnici&
uklju)uju.i i ljude na %isokim pozicijama u ,ossadu. -%i ljudi
koji su kasnije ili otkri%eni u a9eri proti% 3rana pri)ali su
ja%no o tome u ranim osamdesetima. =edan od njih& 8ri 4urani&
rekao je da na>emo li nekoga tko je spreman i u mogu.nosti
uiti E7 777 ljudi na ulici& mogli i %ratiti reim kaka%
elimo& $to je zna)ilo po%ratak (aha. 5o je standardna
politika kada je u pitanju nesklonost prema nekoj %ladi:
prekinimo pomo. toj %ladi& ali naoruajmo %ojsku u nadi da .e
elementi unutar nje iz%esti udar. 5o se desilo u Nileu&
77
3ndoneziji& zapra%o to je normalno. 3 desilo se u 3ranu u
ranim osamdesetima. #a li je ilo diskusija o o%ome u
saslu$anjima o a9eri proti% 3rana* Ne& zato $to& iako je
pitanje <$to se zi%alo prije E"IO.*< ilo toliko o)ito da je
te$ko zamisliti da se nije poja%ilo u mislima nekoga tko je
promatrao prolem& jer prolem u tome da ako %as zanima $to se
doga>alo doit .ete kri%e odgo%ore. Dolje da ne pitate. 3 tako
je to postao jedan od mnogih aspekata iranske a9ere koji je
io izrisan u zata$kanoj operaciji /ongresa i medija.
PG 1ada .iate o a&eiko, vladi za.avo &i)lite na izv:n0
vla)tA Da li )&atate 1on+e) konCedea!i,o& .olitiki(
e0n0(aJ
C: 0a& raspra%ljam o /ongresu do neke mjere& ali /ongres puno
ne %arira. :o.u re.i& u /ongresu ima malo raznolikosti. +ko se
os%rnete na 0redsta%ni)ki dom& nai.i .ete na razne ljude& kao
$to su :enry 2onzales iz 5exasa& 5ed ?eiss iz New Korka& ili
1on #ellums i razni ljudi iz Dlack Caucusa& koji .e posta%iti
te$ka pitanja. ,nogo ljudi posta%lja pitanja koja jed%a do>u
do medija. +li ugla%nom /ongres je ograni)en istim ograni)enim
elitnim dogo%orom.
PG Zna& da )te 0na.i,edili ove a+0&ente i velik bo, d0+i(
l,0di ,e i)to 0na.i,edio te a+0&ente 4 &o;e i( na<i bilo tko
tko ,e vol,an ta;iti i(M ali 0 i)to vi,e&e, &i)li& da 0
&edi,i&a .o)to,i veliko na)to,an,e da )e ti dokazi .ika;0 kao
teoi,a zav,eeA
C: 5o je jedan od na)ina na koji se %last rani ; nazi%aju.i
ilo koju kriti)ku analizu institucija teorijom za%jere.
Nazi%amo li je tako& ne moramo ora.ati pozornost na nju.
78
Bdward :erman i ja& u na$oj neda%noj knjizi <,anu9acturing the
consent<& idemo u taj poth%at. 8 toj knjizi raspra%ljamo o
institucijskim 9aktorima koji usposta%ljaju ograni)enja za
iz%je$ta%anje i interpretaciju u ideolo$kim institucijama.
Nazi%anje toga teorijom za%jere je kao da kaemo da 2eneral
,otors sudjeluje u za%jeri kada poku$a%a po%e.ati udio na
tri$tu. #io strukture korporacijskog kapitalizma su igra)i u
igri koji poku$a%aju po%e.ati pro9it i udio na tri$tu&
zapra%o& da to ne rade ne i %i$e ili u igri. -%aki ekonomist
to zna. 3staknuti tak%o ne$to nije teorija za%jereQ to je samo
uzeto zdra%o za goto%o. #a netko kae: <Ch& ne& to je
za%jera<& ljudi i se smijali.
0a upra%o identi)na st%ar se doga>a kada diskutiramo o
kompleksnijem skupu institucijskih 9aktora koji odlu)uju o
st%arima koje se ti)u medija. 5o je a$ suprotno teoriji
za%jere. /ao $to ste maloprije spomenuli& ja poku$a%am
smanjiti ulogu pojedinaca ; oni su nadomjesti%i dijelo%i. 5o
je suprotno teoriji za%jere& to je institucijska analiza ;
analiza koju )inite automatski kada poku$a%ate sh%atiti kako
djeluje s%ijet. Naz%ati to teorijom za%jere je jednosta%no dio
nastojanja da se sprije)i %i>enje s%ijeta kaka% je.
PG Ali i)to tako &i)li& da ,e te&in dobio .0no azliiti(
znaen,aA Po+leda,&o koi,en )a&e i,ei 4 'ONSPIRE, TO
BREAT=E TOGET=ER, BREAT=E T=E SAME AIR 4 (o<0 e<i, ini )e da
.o&o<0 )a&e i,ei &o;e&o na)l0titi nek0 v)t0 za,edniko+
intee)a l,0di ko,i Bdi:0 za,ednoBA ?ini &i )e da ,e i,e
0.oabl,ena na d0ki,i nainA
C: -igurno& ljudi smatraju da i ta rije) treala imati
nekak%o opako zna)enjeQ grupa ljudi koja se sastaje na tajnim
79
mjestima i odlu)uje o sadraju s%ih no%ina u zemlji. 0onekad
to i je tako& ali ugla%nom nije. ,i smo to opisali u
<,anu9acturing the consent<. 'apra%o& model koji smo mi
koristili i naz%ali propagandni model je u iti nekontro%erzno
%o>en model sloodnog tri$ta.
PG NekontoveznoAAA
C: Lo>en model sloodnog tri$ta ; on je goto%o
nekontro%erzan.
PG Mo;ete li &i e<i ko,i& )tvai&a )e &edi,i .o0zdano ne
baveJ
C: 8zmite na primjer neke od prolema koje smo mi spomenuli.
0rolem ; ilo $to se doga>a ; .e mediji oliko%ati i
izmijeniti na na)in da slui interesima utemeljene mo.i.
8temeljena mo. se moe sastojati od nekoliko dijelo%a& ti
dijelo%i )ak mogu iti i u kon9liktu tako da .ete doiti razna
takti)ka mi$ljenja. Na primjer& naj%e.i politi)ki prolem
osamdesetih: Nikarag%a. ,e>u elitom je postojala suglasnost da
moramo s%rgnuti sandiniste s %lasti i podra%ati uojst%a i
teror u -al%adoru i 2%atemali. 8nutar tog dogo%ora ilo je par
takti)kih %arijacija. Na primjer& kako s%rgnuti sandiniste*
5erorom i nasiljem& kako su htjeli 1eagano%ci* 3li ekonomskim
gu$enjem i manjom dozom terora i pritisaka drugih %rsta& onako
kako su to htjeli <galeo%i<* 5o je ila cijela deata. =edina
deata. 3 mediji su se toga drali. Napra%io sam detaljnu
analizu tog prolema. 8 iz%je$.ima& u%odnicima i )lancima koji
i treali odraa%ati raznolikost mi$ljenja& predanost toj
poziciji je ila skoro apsolutna. 0ogledajte& recimo& )lanke u
New Kork 5imesu i ?ashington 0ostu& kao $to sam ja u)inio kada
80
su deate ile u tijeku& i %idjet .ete skoro apsolutno
slaganje sa sta%om da sandiniste trea s%rgnuti i kako taj
cilj posti.i deatom. 5ak%u uni9ormnost nalazimo u
totalitarnoj dra%i& a ista je st%ar sa s%im ostalim
prolemima na koje sam se usredoo)io. Bd :erman& ja i drugi
prou)a%ali smo $irok krug slu)aje%a& i s%ugdje je isto.
PG Za &edi,e ka;ete da .i&i,en,0,0 ne:to :to vi zovete
iz&i:l,eno azila;en,e 0 &i:l,en,0A Da li ,e to ,edan .i&,e
to+aJ
C: #a. 8sredoto)imo se na pitanje kako s%rgnuti sandiniste.
E"IF. je upitnik otkrio da je oko I7P ljudi koje zo%emo G%o>eG
; $to uklju)uje i $e9o%e korporacija ; ilo proti% kontra$ke
%ojske i smatralo da i se sandinisti treali uni$titi drugim
sredst%ima koja i istodono usposta%ili %o>e po s%ojem
izoru. Neke druge nasilne i nezakonite mjere& ali ne
kontra$ka %ojska. 1azlog je io no%)ana isplati%ost. 8%idjeli
su da su %ojnici& kako su to lierali rekli& <nedostatni
instrument< za postizanje cilje%a. #a mediji jednosta%no
odraa%aju poslo%ne interese onda i oko I7P komentara ilo
proti% kontra$ke %ojske. 0ra%i roj je io oko O7P& $to zna)i
da su mediji %i$e podra%ali %ladinu poziciju nego $to i
propagandni model pretposta%io. 0a na$ model je ipak imao manu
; podcijenili smo stupanj medijske o%isnosti o %lasti. +li to
je ila jedina mana.
PG Mi)lite li da na) )ada &edi,i .ok0:ava,0 0v0i 0 at 0
Pezi,)ko& zal,ev0J
C: #e9initi%no. 5o je komplicirana pri)a& ali opcije su ili
rat ili nagoda putem prego%ora. #a li ima prilika za nagodu*
81
Dilo je neistraenih prilika. 'animlji%o je %idjeti na)in na
koji su ih mediji tretirali. Na primjer& E6. I. 3rak se o)ito
ponudio po%u.i iz /u%ajta kao dio cjelokupnog po%la)enja iz
okupiranih arapskih zemalja. 5o i zna)ilo da i oni uz
po%la)enje sirijskih %ojnika iz 4ianona& izraelskih iz
4ianona i s ostalih okupiranih teritorija odustali i od
/u%ajta. 5o nije nerazuman prijedlogQ moete smisliti azu za
diskusiju. 0rijedlog je io odijen. NK 5imes ga je odio
jednom re)enicom& i to u nekom drugom )lanku o nekoj drugoj
temi. 5ele%izijske %ijesti su se samo smijale. EI. ". -addam
:ussein je predloio op.u nagodu koja i tretirala prolem
/u%ajta kao arapski prolem koji treaju rije$iti arapske
dra%e& kao $to je to -irija rije$ila u 4ianonu& ,aroku i
'apadnoj -ahari. 3 to je ilo odijeno od pr%e& o%og puta na
temelju u%jerlji%ih razloga ; na tom polju 3rak ne i mogao
pre%ladati jer je najja)a sila u tom dijelu s%ijeta. 5o je
to)no& ali izosta%ljena je jedna mala )injenica: -addam nas je
kopirao. -%aki put kada +merika inter%enira u zapadnoj
hemis9eri odmah upozorimo s%ijet da se kloni& orazlau.i da
je to pitanje hemis9ere i drugi se ne i smjeli mije$ati. Nak
smo sta%ili i %eto na odluke Lije.a sigurnosti 8N;a koje
osu>uju ameri)ku agresiju. 0a to mora iti pitanje hemis9ere
po$to smo mi u hemis9eri toliko mo.niji od drugih da o)ekujemo
da .emo pre%ladati. +ko to nije dopu$teno -addamu :usseinu& a
nije& nije ni nama. B%o jednog jo$ %i$e zapanjuju.eg slu)aja:
6U. I. 3rak je ?ashingtonu predloio ponudu putem i%$eg
%isokog ameri)kog dunosnika s liskoisto)nim %ezama. 0onuda
je ila zanimlji%a. 0rema ilje$kama i s%jedo)enjima ljudi
koji su ili upleteni u to i koje je administracija
prih%atila& ponuda je sadra%ala potpuno po%la)enje iz /u%ajta
82
i ira)ku kontrolu na9tnog polja 1umailah koje se nalazi skoro
sas%im u 3raku osim malog dijela u /u%ajtu. 3rak t%rdi& moda
to)no& da je /u%ajt iskori$ta%ao ogatst%a na9tnog polja i
zato su htjeli nagodu koja i im jam)ila ndzor nad tim poljem
; prego%ori o pitanjima sigurnosti& itd. Nisu ni spomenuli
ameri)ko po%la)enje iz -audijske +raije. 'animlji%a ponuda.
/oja je ila reakcija na nju* /ao pr%o& nije ila oja%ljena.
(est dana kasnije& Newsday& koji ne spada u nacionalni tisak&
oja%io je ponudu kao gla%nu pri)u i dao s%e detalje. -ljede.i
dan& New Kork 5imes& ugledne no%ine& spomenuli su je u malom
odlomku u nasta%ku stranice na kojoj se nalazila pri)a o
sas%im drugoj temi. 5he 5imes su zapo)eli citiranjem %lade
koja smatra da je ponuda glupost. Cnda& nakon $to su uoli)ili
pri)u& drugim rije)ima ponuda je glupost& neprimjetno su
zaklju)ili da je pri)a u Newsdayu ila to)na i da je 5he 5imes
imao iste in9ormacije tjedan dana ranije ali ih nisu oja%ili.
3 to je io kraj te pri)e. 5o nam otkri%a par st%ari o
medijima. /ao pr%o& pokazuje da se iz%an nacionalnog tiska
odstupanja doga>aju slu)ajno. Na primjer& iz%je$taj Newsdaya
je otkrio in9ormacije& a to se nije s%i>alo mo.nicima koji
poku$a%aju izje.i prego%ore. 5a odstupanja se mogu dogoditi&
i kada se dogode& slijedi 9aza kontroliranja $tete. 5ada se te
in9ormacije sta%ljaju na ru. 0r%o se prikazuju kao glupostQ
nakon toga se neprimjetno zaklju)uje da su to)ne i da se to
znalo cijelo %rijeme& ali da ih se zausta%ljalo od
oja%lji%anja. 3 to je kraj pri)e. (to %am to go%ori* Cpet
moete irati izme>u rata i nagode koja i se ost%arila putem
prego%ora. + %idimo kako se mo. odnosi o mogu.nosti
prego%aranja. 5aj prolem je slu)ajno prolem ?ashingtona& $to
zna)i i medija.
83
PG Pioitet Ka)(in+tona ,e atJ
C: Ne rat& %e. postizanje na$ih cilje%a prijetnjom i silom.
PG To 0.0<0,e na d0+o .itan,eG kolika ,e za.avo kiza 0
Pezi,)ko& zal,ev0J
C: #a preraste u rat& posljedice i mogle iti katastro9alne.
PG Ne &i)li& na vi,e&e nakon :to ,e B0)( .o)lao vo,nike 0
Sa0di,)k0 Aabi,0, ve< na vi,e&e ani,eA
C: Nak i tada je ilo oziljno. 3n%azija 3raka na /u%ajt je
ila oziljna st%ar i trealo je iti u)injeno s%e kako i ih
se maknulo od tamo. Na temelju principa i me>unarodnog zakona
ta in%azija nije itno druga)ija od ameri)ke in%azije na
0anamu ili izraleskog napada na 4ianon& ili od puno slu)aje%a
kojih se moemo sjetiti jer nas nije ilo riga ili smo
podra%ali agresiju. +li na temelju& recimo& ljudskih pra%a ne
moemo taj napad uspore>i%ati s napadom 3ndonezije na 5imor
koji je %odio do skorog genocida i koji smo mirno podra%ali.
=edini princip u o%om slu)aju jest )injenica da sila ne
poolj$a%a st%ari osim ako mi to elimo& a u ostalim
slu)aje%ima mi smo htjeli. +li o%o je %ano jer uklju)uje
energiju. +rapski poluotok je naj%e.a rezer%a energije u
s%ijetu& i gla%ni zadatak -+#;a od #rugog s%jetskog rata je
io da mi ili na$i klijenti kontroliramo taj iz%or energije te
da se niti jednoj doma.oj neza%isnoj sili ne dopusti utjecaj.
#a%no& u %rijeme pr%e na9tne krize& to sam smatrao <spoznajom
roj jedan< me>unarodnih odnosa. 5a prirodna ogatst%a
kontroliraju -+#& ameri)ke korporacije i ameri)ki klijenti kao
$to su -audijska +raija i ne.e tolerirati nikak%u doma.u
prijetnju. Leliki dio %anjske politike okre.e se oko toga. 3
84
uop.e nema sumnje u to da je -addam :ussein )udo%i$te i
gangster. +li& nara%no& on je io isto tak%o )udo%i$te prije
$est dana kada je io omiljeni ameri)ki klijent. +merika mu je
ila naj%e.i trgo%a)ki partner i Dusho%a administracija je
napra%ila %i$e nego $to je treala kako i mu ponudila najam&
kredite& itd. -%e o%o su mediji doslo%no tajili dulje %rijeme.
3 prije je io )udo%i$te. 3 jo$ u%ijek je )udo%i$te. -amo o%og
puta njego%a straho%ita djela su $tetila ameri)kim interesima
pa je u medijima prikazan kao )udo%i$te.
PG I&a& o),e<a, da )0 )tavovi l,0di 0 ze&l,i 0v,etovani
de&oniza!i,o& =0))eina 0 ti)k0A /,0di bi )e &o+li .itati
Bza:to da .i(vati&o ove .i,edlo+eJB
C: 5reali ismo ih sh%atiti oziljno jer je :ussein
prepla$en. #emonizacija je o%aj put to)naQ on je zliko%ac isto
kao $to je io i onda kada je tisak pisao druga)ije. +li
)injenica je da se on u%alio preko gla%e i sada to o)ito
sh%a.a. ,i& slu)ajno& ne znamo da li su te ponude istiniteQ
postoji samo jedan na)in da saznamo ; a taj je da prih%atimo
ponude. ?ashington to ne eli. Ne moete ne primijetiti
)injenicu da su -+# same u tom pogledu. 5ko jo$ ima %ojsku u
toj regiji*
PG Pa iz+leda kao da SAD ;eli .od&ititi E+i.at da .o:al,e
)vo,e vo,nikeA
C: ,i poku$a%amo nago%oriti ostale zemlje da sudjeluju& $to je
samo po sei zapanjuju.e. 8pra%o sada dok nas d%ojica
razgo%aramo& ameri)ka %lada ; Nicholas Drady i =ames Daker ;
putuju s%ijetom daju.i s%e od see kako i nago%orili ljude da
sudjeluju. (to to zna)i* #o sada su s%i odijali& ali ako ih
85
mi moramo tjerati na suradnju to pokazuje na$u osamljenost.
=u)er& F. ".& Njema)ka je oja%ila da ne .e platiti ni$ta
ameri)kim snagama u -audijskoj +raiji ; to je io ilateralni
dogo%or -+#;a i -audijske +raije& i Njema)ka nema s tim
nikak%e %eze. =apan& jo$ jedna od naj%e.ih ekonomskih sila u
s%ijetu& je rekao da .e moda ponuditi nekak%u no%)anu pomo.
zemljama pogo>enim emargom& ili .e& znate& poslati nekoliko
dipo%a. Bgipat& %elika& jako naseljena zemlja s %elikom
%ojskom koja se sastoji od tre.ine milijuna ljudi& je poslao
6777 mu$karaca naoruanih laganim orujem i dipo%ima. =a mogu
skupiti %i$e me>u ljudima koje znam. (to se ti)e -audijske
+raije& u dana$njim jutarnjim no%inama pi$e da je -audijska
+raija odlu)ila platiti dio tro$ko%a ameri)kih %ojnika. /ako
uzudlji%o. :o.u re.i& tu su ameri)ki %ojnici poslani kako i
o)u%ali -audijsko;araijsku monarhiju& a +rapi su %oljni
platiti dio tro$ko%a. Nije li to impresi%no.
PG Pa, A&eika ;eli E+i.t0 o.o)titi d0+ od 8 &ili,adi dolaa
i 0initi Sov,et)ki Savez na,o&il,eni,i& t+ovaki& .atneo&
ako ade ono :to i& )e ka;eA
C: 5o& ust%ari& zna)i da%anje diplomatskog pokri.a. 'a$to je
+merika toliko o)ajna za diplomatskim pokri.em* 'apra%o& za$to
cijeli s%ijet odija oruani suko* 5o su st%ari koje i pra%i
ojekti%ni mediji istrai%ali. + o tome nikak%e diskusije. 3
onda nai>ete na ijesan u%odnik u NK 5imesu u kojem se autor
pita <za$to s%ijet glumi negati%ca*<. 0oku$ajte prona.i
analizu istinitih st%ari. 1azlozi za to postoje i prili)no su
o)iti. 'nate& +merika je dulje %rijeme ila dominantna
s%jetska sila ; i ekonomski i %ojno. -%e strane su se sloile
da je inter%encija +merike u zemljama tre.eg s%ijeta ila
86
politi)ki slaa& ali ekonomski i %ojno jaka. Ci)no je snaga
ta pomo.u koje pre%lada%a$. ,i smo imali %ojnu i ekonomsku
snagu. -ada smo mi samo jedni od troje. - ekonomskog
stajali$ta& s%ijet je podijeljen na tri pola. +li -+# su jo$
u%ijek jedinst%ene po %ojnoj snazi. Nitko nam nije ni lizuQ
mi smo %ojna sila. 0o%la)enjem -o%jetskog -a%eza sa s%jetske
pozornice postali smo sloodniji u kori$tenju %ojne snage& s
ozirom da je so%jetsko sredst%o zastra$i%anja nestalo. -a
snagom& u na$em slu)aju %ojnom& dolaze i razna normalna
isku$enja. Njema)ka i =apan imaju druga)ije interese& interese
koji ne uklju)uju rje$enje prolema kori$tenjem sile.
PG Da li .o)to,i doba azlo+ za:to ,e B0)( .o)lao )ve te
vo,nike 0 Sa0di,)k0 Aabi,0J
C: 'apra%o i ne. :o.u re.i& s%jetska zajednica je imala
razloge za netoleriranje ira)ke agresije& zauzimanja /u%ajta
te ilo kak%e prijetnje -audijskoj +raiji. 1azja$njenje i
poja$njenje tih prolema je ilo apsolutno opra%dano i mislim
da Dush zna da se s%ijet slae u %ezi toga. 0itanje je kako
krenuti dalje*
PG Ali &o,e .itan,e ,e da li .o)to,i ikakav azlo+ za )lan,e
vo,nika ta&oJ I ni,e li to o.a)no .ovi)ilo 0lo+eJ
C: C tome i se dalo raspra%ljati& nisam a$ potpuno siguran
da je postojao razlog. +li %ojno prisust%o je ilo neizjeno.
0uno prih%atlji%ije i ilo da se s%e to od%ijalo pod za$titom
8N;a. +li ni to se nije dogodilo. Dolje re)eno& trealo se
dogoditi& ali 8N to nije htio prih%atitiQ to jest ostale
s%jetske sile nisu ile sas%im spremne sta%iti na snagu
emargo. Nakon %elikih napora& Lije.e sigurnosti 8N;a je
87
donijelo rezoluciju koja je ila puna opreza: odili su
odoriti i najmanju upotreu sile. =o$ jednom& +merika je
ostala sama.
PG Zani&l,ivo ,e 0 &edi,i&a vid,eti d0+ai,0 )lik0A Na
.i&,e, &alo.i,e )te .iali koliko ,e )ada za.avo Sadda&
=0))ein )lab i 0.la:en, 0 na,&an,0 0k0 0.la:enA
C: 0a& tako izgleda. +li s druge strane& nikad se ne zna da li
je to gluma ; samo poku$aj da doijemo ono $to moemo ; ili je
on uistinu prepla$en. 3 kao $to rekoh& samo je jedan na)in da
saznamo& a to je kroz nagodu.
PG Mi)lite li da ,e =0))ein vo,no &o<an 0 ono, &,ei 0 ko,o,
to .ikaz0,0 &edi,iJ
C: /ada se radi o tome& mislim da su mediji prili)no to)ni.
0ogledate li olje %ojnu analizu& %idjet .ete da je njego%a
%ojna sila djelomi)no raz%odnjena. Lojska ima sla moral&
ograni)ene mogu.nostiY +li o%isi o standardima po kojima
sudite. 0o standardima Dliskog 3stoka& to je jedna izrazito
mo.na %ojska. +li ako i slu)ajno do$lo do rata sa -+#;om&
3rak i izguio. #a elimo& mogli ismo ih raznijeti %an
s%emira.
PG 9to ,e ) novi& &edi,)ki& .o:tovan,e& .e&a UN40, )ada kada
UN navodno +la)a za na)J
C: 5o je zanimlji%a pri)a. 8N je doio poh%ale na koje nisu
na%iknuti. Nlanci i )lanci su pisali o tome kako sa za%r$etkom
:ladnog rata i 1usima skinutim s %rata& 8N napokon moe
9unkcionirati kako je od po)etka zami$ljeno. 3pak& postoji
mali prolem. 'adnjih d%adeset godina 8N nije mogao
88
9unkcionirati zog -+#;a. ,i de9initi%no %odimo u %etoima
Lije.u sigurnosti. 8 puno st%ari& uklju)uju.i Dliski 3stok&
nadgledanje me>unarodnog pra%a& razoruanje& okoli$& ilo $to&
-+# je sta%io %eto na odluke Lije.a sigurnosti %i$e puta i
glasao je sam ili s jednom ili d%ije dra%e koje su klijenti u
2la%noj skup$tini. 5o se dogodilo mnogo puta. 3 $to %am to
onda go%ori* 0ogledate li sta% +merike prema 8N;u& %idjet .ete
da je u kasnim H7;ima 8N io dosta pre9eriran. 8 to %rijeme&
nakon za%r$etka #rugog s%jetskog rata& +merika je ila goto%o
najdominantnija u s%ijetu i 8N je slijedio ameri)ke narede.
'na)i& tada je 8N predsta%ljao doru st%ar& a 1usi& koji su
ili nadglasani jer smo koristili 8N proti% njih& ili su
negati%ci. /ako se ameri)ka dominacija u s%ijetu smanji%ala
tako su se smanji%ale simpatije prema 8N;u. 0o$to su zemlje
5re.eg s%ijeta stekle neo%isnost i ot%orila im se mogu.nost
priklju)i%anja 8N;u& 8N je pao u <tiraniju %e.ine< ina)e znanu
kao demokraciju jer nije slijedio ameri)ke narede. 5ako smo
postupno tijekom godina izguili interes za 8N. Cko E"T7.
situacija je do$la do to)ke kada je +merika postajala s%e
izoliranija. 3 tada su 8N zna)ili lo$u st%ar jer su ili puni
iritantnog anti;amerikanizma.
'animlji%o je %idjeti promjenu diskusije tijekom tih godina. 8
O7;ima se posta%ljalo pitanje za$to su 1usi tako grozni* #o
E"IO. %e. se pitalo za$to je s%ijet tako grozan* #opisnik za
NK 5imes ,agazine iz 8N;a se pitao kako to da se s%ijet ne
slae. ,islim& koji god prolem io u pitanju& oni glasaju
proti% nas& pa $to se doga>a sa s%ijetom* #osta se razmi$ljalo
o tome. 8 o%om primjeru& 8N se %i$e manje pona$ao u skladu s
ameri)kim prohtje%ima. Cdjednom& 8N je prekrasna institucija.
-%atko tko pogleda taj prolem smatrao i ga komedijom. -%aka
89
razorita osoa. 8N se smatra pogodnim s%e dok slijedi
ameri)ke narede& kada nije tako smatra se eskorisnim.
Nadalje& zadnjih d%adeset godina -o%jetski -a%ez je preteno
glaso%ao kao i %e.ina& %elika %e.ina. 5o su )injenice.
0oku$ajte na.i iz%je$taj u tisku koji to opisuje. C%o jo$
jednom pokazuje da su mediji jedinst%ena institucija prije%are
i iz%rtanja.
PG Ne )a&o to ne+oM da li )te nedavno +ledali BNi+(tlineBJ
C: Ne gledam ja to.
PG Pa, Babaa Kalte) ,e tianiziala n,e&ako+ novinaa i
.ed)tavnika ,a.an)ko+ &ini)ta)tva +o).oda)tva .itan,i&a o
to&e da li <e oni dati nova!A Babaa Kalte) ,e )koo .iala
0 i&e a&eiko+ naoda i .itala i( +d,e ,e n,i(ov .okleti
nova!A
C: C)ito pitanje se name.e samo po sei. 'a$toY recimo je ona
glas ameri)ke %lade& a ne ameri)kog narodaY za$to ona mora
tiranizirati njema)ke i japanske predsta%nike kako i nam oni
dali s%oj no%ac* 'a$to se moramo natezati s njima kako i ih
natjerali da plate* 3pak& oni su pouzdaniji po pitanju na9te s
Dliskog 3stoka nego mi. 0a& u )emu je onda prolem* ,oda to
go%ori ne$to o nama. ,oda ne$to ne %alja u na$oj politici&
na$oj predanostiY tak%a pitanja se ne posta%ljaju. :o.u re.i&
ipak je zakon logike taka% da smo mi u pra%u $to god radili.
Nak i ako se cijeli s%ijet ne slae s nama& ne samo po pitanju
o%og nego niza drugih st%ari& s%ijet je u kri%u. +ko se ne
slae s nama& s%ijet nije dio ekipe. 3 to uzimamo zdra%o za
goto%o.
90
PG Ni,e da ,e ta, n,e&aki novina i&ao kl,0eve d;avne
bla+a,neA To ni)0 bile vi,e)ti, to ni,e bila analizaA To ,e
bilo .ozian,eA To &e navodi na &o,e )l,ede<e .itan,eA Na,vi:e
)e kon!entiate na ti)akN .o)to,i li azlo+ za toJ
C: Nemam sredst%a koja i pokri%ala tele%iziju. Ne zaora%ite
da s o%e strane ograde nemamo puno sredsta%a. -%e $to ja radim
je pomo.u mog %remena i preteno mog no%ca. - druge se strane
ograde nalazi pregr$t sredsta%a. 3 ako st%arno oziljno elite
pokriti tele%iziju treali iste prolaziti kroz transkripte&
$to oduzima puno %remena. Nadalje& pretposta%imo da je ilo
prou)a%anja tele%izije& ilo je nekih& slu)aj je taj da je
pripremanje %ijesti na tele%iziji unutar granica odre>enih
tiskom. 0rili)no to)no moete pretposta%iti $to .e iti na
tele%iziji odre>enu %e)er ako pogledate prednju stranicu NK
5imesa ili ?ashington 0osta.
PG Naavno, ak i l,0di ) televizi,e to .izna,0A Mi)lite li
da .o)to,i azlika 0 d,elotvono)ti indoktina!i,e iz&eI0
televizi,e i ti)kaJ
C: #a. 'a %e.inu populacije& tele%izijsko %i>enje st%ari je
%jerojatno puno utjecajnije.
PG Goe @idal, iz&eI0 o)tali(, )&ata da ,e lak:e &ani.0liati
l,0di&a ko,i )0 .o.lavl,eni televizi,)ki& vi,e)ti&aJ Da li
v,e0,ete to&eJ
C: ,islim da i pono%o treali napra%iti razliku izme>u
politi)ke klase ; onih koji su akti%niji u politi)kom&
ekonomskom& i kulturnom %o>enju ; i ostatka populacije koji
imaju 9unkciju pasi%nih promatra)a. 'a %eliku %e.inu
populacije gla%ni utjecaj ne dolazi kroz tele%izijske %ijesti&
91
%e. kroz mehanizme za od%ra.anje njiho%e pozornosti. ,ehanizmi
uklju)uju razli)ite programe& s%e od sporta i humoristi)nih
serija pa do otmjenih slika i%ota kaka% i <treao< iti. -%e
$to ima za s%oj u)inak izoliranje ljudi. -%e $to ih dri
udaljene jedne od drugih i 9okusirane na tele%iziju napra%it
.e od njih pasi%ne promatra)e. -jetite se da je o%o ipak
osno%na teorija lieralne demokracije& ne izmi$ljam. 0ro)itate
li& recimo& teksto%e ?altera 4ippmana& starje$ine ameri)kog
no%inarst%a koji se jo$ smatra i %ode.im progresi%nim&
demokratskim teoreti)arem& %idjet .ete da za pra%ilno
9unkcioniranje demokracije postoje d%ije razli)ite uloge:
jedna je uloga posene klase odgo%ornih ljudi& male manjine& a
druga je uloga ja%nosti koju je 4ippman opisao kao <zunjeno
stado<. =a%nost ima ulogu promatra)a& a ne sudionikaQ njiho%a
jedina uloga je promatranje i tu i tamo odora%anje nekak%ih
odluka. #ono$enje odluka je u rukama elite. 5o se zo%e
demokracija.
PG I to bi tebalo biti )v,e)no izvedenoA
C: 0a& ja citiram 4ippmana i on smatra da i trealo iti
s%jesno. 5o moemo po%ezati s utemeljiteljima: $ira ja%nost
treaju iti promatra)i. #ra%a je utemeljena na ideji... pa&
=ohn =ay (predsjednik 8sta%ne kon%encije i pr%i gla%ni sudac
Lrho%nog suda! lijepo je to sro)io: <4judi koji posjeduju
zemlju treaju %ladati njome<. Na je taj na)in utemeljena
zemlja i na taj je na)in ona %o>ena.
PG Da li )tvai id0 na bol,e ili na +oe :to )e tie .i)t0.a
altenativni& izvoi&a inCo&a!i,aJ
C: -t%ari se poolj$a%aju.
92
PG 1ako toJ
C: /ao pr%o& mediji su olji i ot%oreniji nego $to su ili
prije d%adeset& d%adesetpet godina. 0ri)ao sam o tome koliko
su ograni)eni& ali su puno olji nego prije d%adesetpet do
trideset godina.
PG 1ako ,e do:lo do .o&,eneJ
C: Naj%i$e na)inom kojim se s%e mijenja ; putem dru$t%ene
promjene. 'a$to imamo sloodu go%ora* Ne zato $to je to netko
napisao nego zog stolje.a ore ; ljudske ore. -%aka
dru$t%ena promjena nastupi nakon duljeg razdolja ore ; io
to miro%ni pokret& pokret za ljudska pra%a& enski pokret ili
ilo $to drugo. + u E"F7;ima je do$lo do %elikog narodnog
u>enja koje je poolj$alo kulturni i intelektualni ni%o
%elikog dijela stano%ni$t%a. 3 to je imalo s%oj u)inak.
Du>enje se poku$a%alo sprije)iti& ali mislim da od toga nije
ilo ni$ta. 3malo je i s%oj u)inak na ja%no disidentst%o
tijekom osamdesetih koje je ilo %e.e nego u na$oj neda%noj
po%ijesti. 3malo je u)inak i na medije i /ongres. 0uno ljudi
koji su pro$li kroz to iskust%o u$lo je u susta% ; i to je
imalo u)inak. -ada imate ljude u medijima )iji su se sta%o%i
9ormirali tijekom $ezdesetih& i ponekad .ete %idjeti njiho%
u)inak. 3sta st%ar je i s /ongresom. 8zmite na primjer
kampanju za ljudska pra%a koju je inicirao /ongres i koja se
gre$kom pripisala Cartero%oj administraciji. Lelik dio
inicijati%e za tu kampanju do$ao je od strane mladih ljudi
koji su sazreli iz iskust%a $ezdesetih.
PG Znai &i)lite da l,0di .o)ta,0AAA
C: ,islim da se situacija malo popra%ila u mainstream
93
institucijama. Csim toga& ima dosta alternati%a. 8zmimo na
primjer radio aziran na zajednici& koji je prili)no pro$iren
po cijeloj zemlji& to st%arno nudi alternati%u. 'ajednice koje
imaju radio postaju aziranu u zajednici su itno druk)ije od
drugih u smislu i%ahnosti i ot%orenosti politi)ke diskusije.
0uno putujem po zemlji i za mene je razlika opiplji%a.
PG Znai, l,0di&a )e )ve &an,e &o;e &ani.0liatiJ
C: 0a da. ,ogli ste to %idjeti u osamdesetima. Na primjer& od
1eagano%e administracije se o)eki%alo da inter%enira diljem
s%ijeta kao $to je to )inila /ennedyje%a administracija.
/ennedy im je io model. + /ennedyje%a administracija je ila
%rlo jasna $to se toga ti)e& ne$to $to su radili je ilo
tajno& ali %e.ina je ila prili)no otkri%ena. /ada su po)eli
omardirati =uni Lijetnam& s%e je ilo na naslo%nicama. /ada
su poslali %ojnike u Lijetnam& tako>er je ilo jasno. 1eagan
to nije mogao raditi& odmah su se morali okrenuti tajnom
rato%anju& zapra%o %jerojatno su iz%r$ili naj%e.u akciju
tajnog terora u modernoj po%ijesti. Cpseg tajnih operacija je
dora mjera za ja%ne disidente. 5ajne operacije nisu skri%ene
od nikoga osim doma.e populacije. 3 one su nedjelot%orne.
-%aka dra%a .e upotrijeiti ot%oreno nasilje ako se moe
iz%u.i& nasilje .e se pret%oriti u skri%eno ako se ne moe
iz%u.i.
PG Mo;ete li na& .on0diti )av,ete kako izb,e<i ne.ekidn0
indoktina!i,0 ko,0 na& )evia,0 &edi,iJ
C: 4judi moraju sh%atiti da se trea primiti ne)ega $to ismo
mogli naz%ati te)ajem samoorane. 5reate razumjeti prirodu
materijala koji %am se name.e i njego%e institucijske iz%ore.
94
/ada to napra%ite& moete po)eti ispra%ljati. 5ee je ako ste
izolirani pojedinac. +li u solidarnosti i komunikaciji s
drugima to moe iti postignuto. Na primjer& 0okret
solidarnosti Centralnoj +merici& koji je io %rlo u)inko%it
tijekom I7;ih& anti;apartheid mrea& pokret zelenih& enski
pokret& itd. su uspjeli. Na taj se na)in ori. 3zolirani
pojedinac ; osim ako nije iznimno hraar ; ne moe poijediti.
95
O S/OBODI TIS1A I 1U/TURE
PG ?e)to )te 0 .o:lo)ti navodili da )&atate SAD
na,)lobodni,i& d0:tvo& na )vi,et0 0 )&i)l0, na .i&,e, da ,e
.avo )lobode +ovoa Dkao ez0ltat .i,a:n,i( na.oaF dana)
vi:e 0vano 0 SAD40 ne+o 0 bilo ko,o, d;avi na )vi,et0A
Mak)i)ti )0 takve )lobode odba!ivali kao Co&alne )lobode,
)li,ede<i MaLa ko,e&0 ,e B.avo ,ednako)ti ,o: 0vi,ek
b0;0,)ko .avoB 0 )&i)l0 da ono .et.o)tavl,a ne,ednako)tA S
d0+e )tane, neki ana(i)ti )0 )lino odba!ivali takve
)lobode ) obazlo;en,e& da .oizlaze iz in)tit0!i,a &o<iA S
obzio& na dana:n,0 a.)ol0tn0 kontol0 &a)ovni( &edi,a od
)tane ekono&)ke i .olitike elite, ko,0 )te vi i).avno
o.i)ali 0 BMan0Ca!t0in+ !on)entB, ko,e znaen,e &o;e&o
.i.i)ati .av0 )lobode +ovoa 0 SAD40 i d,elo&i!e )lobodi
ti)ka, kada ,e, 0 i)to vi,e&e, )vako&e +la)0 ko,i za)t0.a
di)ident)ko &i:l,en,e 0).,e:no 0)ka<en .i)t0. &a)ovni&
&edi,i&a ili ,e on 0ti:an ili &a+inalizianJ 9to vi &i)lite o
)ta,ali:t0 .o ko,e&0 ,e )loboda ti)ka 0 )tvai Ca)ada ko,a ,e,
iako &o;da beznaa,na veliko, ve<ini l,0di, vlo va;na eliti 0
.oizvodn,i .i)tanka i o.<enito 0 .ikivan,0 n,i(ove )tvane
0lo+e 0 .onovno&e )tvaan,0 ideolo+i,e ek).loatativno+a i
(i,ea(i,)ko+a d0:tvaJ
C: #a i ilo jasno& treamo razliko%ati sloodu go%ora od
sloode tiska. 0rema tome& )ak i kada i slooda tiska ila
9asada& slooda go%ora i ila %rijedna orane i $irenja.
-matram da je )injenica& i to %ana& da su -+# usporedno
postigle %isoke standarde u za$titi sloode go%ora. (to se
ti)e sloode tiska& iako nema sumnje da %elika koncentracija
politi)ko;ekonomske mo.i ima golem utjecaj na maso%ne medije&
96
ne ih to z%ao <apsolutnom kontrolom<. Nak i u totalitarnoj
dra%i& %ojnoj diktaturi ili ropskome dru$t%u& kontrola nikada
nije apsolutna. 8 dru$t%ima poput na$ega& slooda tiska je
daleko od 9asade. 0ostoji mnogo mogu.nosti da se %r$i pritisak
na medije i s njima mnogo ost%arenja. ,aso%ni mediji nisu
jedini izor& izora je mnogo i neki od njih su %rlo
djelot%orno iskori$ta%ani.
=edan neda%ni i pou)ni primjer je ,ultilateralni ugo%or o
in%esticijama (,ultilateral +greement on 3n%estments!. C ,+3;u
se prego%aralo prije skoro tri godine u CBC#;u (Crganizacija
za ekonomsku suradnju i raz%itak!& uspje$no u tajnosti
zah%aljuju.i suu)esni$t%u naj%anijih medija& koji su
zasigurno znali o tim plano%ima i tako>er razumjeli njiho%
zna)aj. Csno%ne )injenice su ispra%no izd%ojene u naslo%u
Dusiness weeka ranije o%e godine: <Bksplozi%ni trgo%a)ki posao
o kojemu niste ni$ta )uli<. #oista je io <eksplozi%an<& a
narod uistinu <nikada nije )uo o njemu<. +kti%isti i
grassroots organizacije su napokon ili u mogu.nosti iznijeti
in9ormacije na %idjelo& $iriti ih i organizirati opoziciju.
-%e je rezultiralo time da su %aniji centri mo.i& dra%ni i
pri%atni& ili prisiljeni& na s%oju %eliku alost& sta%iti
projekt na stranu. Dili su nadja)ani od <horde udnih<. 5im je
rije)ima alostan rezultat io podnesen me>unarodnom
9inancijskom tisku. 5ako>er su citirali zarinutost <iskusnih
trgo%a)kih diplomata< da s <rastu.im potranjama %e.e
ot%orenosti i odgo%ornosti< postaje <s%e tee za ugo%ara)e
sklapati poslo%e iza zat%orenih %rata i podloiti ih igosanju
skup$tina<Q sada su <pod pritiskom da opra%daju s%oja
djelo%anja& oja$nja%aju.i ih i rane.i ja%no<& zadatak kojeg
se ina)e groze. Nara%no& to je <oramena pojeda<& i to samo
97
djelomi)na: institucije mo.i .e traiti druge na)ine da
postignu sli)ne cilje%e. -%ejedno& to je %rlo %ana pojeda.
/orporacijski s%ijet to doro razumije& a i narodne snage i
tako>er treale sh%a.ati $to su postigle& )ak i s ekstremno
ograni)enim sredst%ima i koordinacijom. 5o je samo jedan
primjer od njih mnogo.
Lano je naglasiti& kao $to %i nagla$a%ate& ulogu educirane
elite <u pono%nome st%aranju ideologije eksploatati%noga i
hijerarhijskoga dru$t%a<. -h%atimo li to& moemo konstrukti%no
djelo%ati ; a mogu.nosti za to ima mnogo. 5ako>er sam smeten
zog otpusta <urujskih pra%a< i pra%a koja <proizlaze iz
institucija mo.i<. 0ra%a koja su ste)ena narodnom orom su&
neizjeno& ukopana u postoje.e dru$t%o ; <urujsko dru$t%o<&
ako ho.ete& sa s%ojim speci9i)nim institucijama mo.i. +li ta
pra%a nisu ezna)ajna. Csim toga& ne <proizlaze< iz
institucija mo.i. /oliko god puna mana& ta pra%a su ste)ena
orom 01C53L tih institucija. 0olo%i)ne pojede i zadoi%ena
pra%a i treali cijeniti& a ne podcjenji%atiQ i dalje $iriti
kao dio procesa onesposolja%anja nezakonitih institucija.
Lratimo se na -+#& gdje je mo. prisile ograni)ena& s
usporednim standardima& arem za one s nekim udjelom u
pri%ilegiji ; %e.inu populacije u jako ogatom dru$t%u. 5o je
naj%aniji razlog& mislim& za$to su kontrola mi$ljenja i
sta%o%a <izru$eni< u %isoku umjetnost. Mormiranje mi$ljenja
moemo pratiti od po)etaka zemlje& a ona su poprimila no%i
olik kada su dru$t%ena i politi)ka pra%a ste)ena ; ne
odorena. 5o su %rlo doro razumjeli <stru)njaci za
manipulaciju<. =edan od osni%a)a moderne industrije za odnose
s ja%no$.u& Bdward Dernays& podsjetio je s%oje sa%eznike da s
<uni%erzalnim pra%om glasa i uni%erzalnim $kolo%anjem& )ak i
98
gra>anska klasa strahuje od oi)nih ljudi& jer je narod oe.ao
postati kraljem< ; tendencija koju je industrija nastojala
ornuti no%im metodama <da i oliko%ala mi$ljenje naroda<.
0ri%atna mo. moe prisiliti i kontrolirati& ali indirektno.
0otaknuta ja%nost moe prouzroko%ati zna)ajne promjene u
djelo%anju sistema mo.i& a )esto i jest. 5o uklju)uje i
maso%ne medije. 8zuna u E"F7;ima je& na primjer& imala znatan
e9ekt na na)in njiho%a rada& a oni su kao rezultat postali
mnogo ot%oreniji. 1elati%na slaost namjere pra%e prisile
ot%ara s%akak%e mogu.nosti& kao $to to )ine i ogatst%o
dru$t%a i tako>er no%a tehnologija. =o$ jednom& postoje %elika
nastojanja od strane institucija mo.i da ograni)e te
mogu.nosti& ali to nije razlog za o)aj. =ednako kao $to nije
io ni u pro$losti.
PG Ako .i(vati&o da ,e .o),edovan,e &a)ovni( &edi,a, .o)ebno
adi,a i televizi,e, od .e)0dne va;no)ti za )lobod0
inCo&a!i,a i )lobod0 +ovoa o.<enito i da, kako ,e .ovi,e)t
o.:ino .okazala, niti d;avno niti ka.itali)tiko vla)ni:tvo
ne &o;e o)i+0ati t0 )lobod0, ko,e )0 altenativeJ 1o,a bi
&o+la biti 0lo+a &edi,a 0 d0:tv0 va:e vizi,e, kao :to )te
dotakli 0 va:o, zadn,o, kn,izi, BPoHe and .o).e!t)BJ
C: +lternati%a dra%noj ili pri%atnoj mo.i je demokracija.
#emokracija koja st%arno 9unkcionira pretposta%lja relati%nu
jednakost. 5o je )injenica koja datira jo$ od +ristotela. 5o
tako>er zahtije%a raspu$tanje koncentrirane mo.i& dra%ne ili
pri%atne. /ao i druge institucije& mediji i treali iti pod
kontrolom radne snage i zajednice u kojoj djeluju. 5reali i
iti toliko raznoliki kao $to su i interesi i potree op.e
populacije& i tako>er i treali $iriti i produlja%ati te
99
interese i potree: izazi%ati i istrai%ati& da i i ponudili
i poticali narodno sudjelo%anje. (to se ti)e detaljnih plano%a
za <dru$t%o na$e %izije<& ja sam u%ijek io prili)no
skepti)an& i ostat .u. ,i imamo ograni)eno razumije%anje
ljudskih odnosa i ljudskih potencijala. C sei i o drugima
moemo nau)iti domi$ljatim istrai%anjima i eksperimentima&
koje i treali poticati. Neki od tih eksperimenata mi se
st%arno )ine nadahnjuju.ima. Na primjer& prije par godina
doio sam priliku gledati tele%iziju koju je organizirala
zajednica na ja%nim trgo%ima u %rlo siroma$nim podru)jima
radni)ke klase u okolici 1io de =aneira. 0rogram je napisalo&
reiralo i odglumilo lokalno stano%ni$t%o& a i pulika je
zanimlji%o sudjelo%ala. 8spjesi& koji su se meni )inili %rlo
st%arnima& ili su postignuti nakon nizo%a neuspjeha& ne$to
$to uop.e ne i trealo iti iznena>uju.e. 3sto moemo
o)eki%ati i od na$ih uzoraka. 8 st%ari& treali i se rado%ati
tome& udu.i da je to jedini na)in da doijemo u%id u na$u
unutarnju prirodu i u mogu.nosti za zna)ajno osloo>enje.
PG 1ako vidite .i,elaz 0 d0:tvo +d,e )0 &edi,i de&okat)ki
kontolianiJ Pitan,e i&a .o)eban te&at)ki znaa, dana) )
obzio& na in,eni!0 da ,e oito da )0 &ali kolektivi, iako
ade zadivl,0,0<i .o)ao 0 )tvaan,0 altenativni(
inCo&a!i,)ki( &e;a, beznadno i neizb,e;no ne,ednaki 0
0zva<an,0 0daa!a veliki& t+ovaki& o+aniza!i,a&a ko,e
kontolia,0 dana:n,e &edi,eA Da li da na)tavi&o .od;avati
takva na)to,an,a ili &o;da da 0)&,ei&o na:a na)to,an,a k
0.ot.0n,avan,0 takvi( .ok0:a,a 0 bobi za )tvaan,e& novo+a
.olitiko+ i d0:tveno+ .oketa ko,i <e )e boiti za
altenativne )0)tave d0:tvene o+aniza!i,e, iznad totalitane
100
kontole ekono&i,e i &edi,a, i takoIe iznad n,i(ove
oli+a(ine kontole 0 t;i:no, ekono&i,iJ
C: Nini mi se da su mogu.nosti koje %i opisujete %rijedne
slije>enja& i ne i ih treali smatrati alternati%nima.
5reali i podra%ati male kolekti%e& pomo.i im da rastu i
c%jetaju i da olikuju $ire %eze s drugima& da i na kraju
zamijenili institucije namijenjene <kontroli ja%noga
mi$ljenja<. 8 isto %rijeme& treali i sudjelo%ati u narodnim
pokretima koji ele st%oriti olike dru$t%ene organizacije
koji su sloodniji i pra%edniji. Nara%no& pojedinci .e imati
%lastite prioritete. Lrijeme nije eskona)no. ,ogu.nosti i
interesi su razli)iti& na sre.u s%ih nas. +li to nisu
proturje)ni cilje%iQ radije& oostrano podrana nastojanja
koja i trealo nasta%iti.
PG Iz+leda da i,e Bk0lt0aB 0 va:i& tek)tovi&a i
.edavan,i&a i&a .ilino B:ieB znaen,e ne+o 0 &ain)tea&
0.otebi, b0d0<i da na+la:avate n,ezin0 .olitik0, d0:tven0 i
intelekt0aln0 di&enzi,0A Mo;ete li to &alo azaditiJ
C: Nisam s%jestan kori$tenja rije)i <kultura< u nekome
odre>enome smislu& ali de9initi%no ih naglasio politi)ku&
dru$t%enu i intelektualnu dimenziju.
PG 9to ,e .o @a:e& &i:l,en,0 veza iz&eI0 kla)e i k0lt0eJ Mo;e
li elita na&etn0ti )vo,0 k0lt00 o)tatk0 )vi,etaJ
C: Nasta%ljaju.i koristiti rije) <kultura< u $iremu smislu&
mislim da i ilo za%ara%anje re.i da elita eli nametnuti
%lastitu kulturu ostatku dru$t%a. 0oliti)ka kultura elite je
akti%na i sudjeluje. Cni ele da %elika %e.ina ude pasi%na&
ra%nodu$na& marginalizirana i poslu$na& usmjerena prema
101
ne%anim prolemima. #ru$t%ena i intelektualna kultura elite
je iti ogat i nagra>i%an. Lelika %e.ina ljudi i treala
smatrati s%oje i%ote prakti)ki eskorisnima. Cni i treali
iti nau)eni da sh%a.aju s%oju potreu za konzumacijom doara
radije nego potreu za k%alitetom i%ota i rada. 8 E"67;ima su
poslo%ni %o>e ojasnili (me>usono! da moraju djelo%ati da i
<uni$tili na%ike doa<& sli)no kao $to je i u)inio zakon o
pri%atnome %lasni$t%u u Bngleskoj par stolje.a ranije. 5o je
poseno io gla%ni cilj reklamne industrije& ali ugla%nom
znanst%ene industrije. 3 to je razumlji%o. /ako druga)ije mogu
nadja)ati prijetnju demokracije i sloode ako se udio direktne
prisile smanjuje.
PG Sodno .itan,e odno)i )e na kvaen,e k0lt0e kao ez0ltat
n,ezine ko&e!i,aliza!i,e 0 t;i:no, ekono&i,iA Denni) Potte,
.oko,ni bitan)ki T@ da&atia, obiavao ,e +ovoiti da on
nikada ne bi bio 0 &o+0<no)ti do.i,eti do ,avno)ti da &0
.ilik0 ni,e .0;ila T@ )tani!a i,i ,e vla)nik d;ava DBB'F
ko,a ,e .od;avala i)ta;ivake .o)love 4 ne:to :to bi
.ivatne )tani!e i,etko, ako 0o.<e, .ok0:ale 0initiA
Tivi,alizian,e i .oni;avan,e )v,et)ke k0lt0e, kao ez0ltat
)ada:n,e+ &ono.ola .od0k!i,)ki( i di)tib0!i,)ki( &e;a od
)tane ),evenoa&eiki( .ivatni( kon+lo&eata, &o+li bi
)&atati kao ,a)n0 oban0 ovo+a )tavaA 9to vi &i)lite, kakve
)0 :an)e za )tvaan,e& altenativne k0lt0e 0 ka.itali)tiko&e
d0:tv0J
C: -umnjam da su sje%ernoameri)ki konglomerati druga)iji od
drugih. Na primjer& re)eno mi je da su razilske 5L sapunice&
koje dominiraju dorim dijelom latinsko;ameri)kog tri$ta&
moda )ak i apsurdnije od ameri)kih. (to se ti)e alternati%a u
102
kapitalisti)kome dru$t%u& mogu.nosti o%ise o uoi)ajenim
9aktorima: kako ljudi iskori$ta%aju dostupne prilike& kojih je
mnogo ; uklju)uju.i mogu.nost da se onesposoe prisilne
institucije postoje.ih kapitalisti)kih dru$ta%a.
PG Pitan,e ko,e )li,edi ,e, .et.o)tavl,a,0<i da ,e )tvaan,e
altenativne k0lt0e &o+0<e, kako vi vidite nain za n,ezino
)tvaan,eA U .o:lo)ti )0 ideali)ti v,eovali da ,e ak i bez
.o&,ene 0 .o)to,e<e&0 in)tit0!i,)ko&e .oetk0 .o&,ena 0
k0lt0i &o+0<aN to v,eovan,e ,o: dana) &no+o l,0di 0
ekolo:ko& .oket0 d;i i).avni&A Altenativni .o+led ,e da
nova k0lt0a )a&o &o;e biti dio inteaktivno+ .o!e)a .ok0:a,a
da )e )tvoe altenativne in)tit0!i,e 0 )ada:n,e&0 d0:tv0,
ko,e <e i)tin)ki biti .ovezane ) altenativni& vi,edno)ti&aA
1akvo ,e va:e &i:l,en,e o to&eJ
C: =a osono ne smatram nadu za kulturnom promjenom u
postoje.emu institucijskome poretku <idealisti)nom<. 5o se
doga>alo kroz po%ijest& uklju)uju.i i u na$im i%otnim
tijeko%ima& ponekad s %elikom koristi. 5ak%e promjene su )esto
oliko%ale dio s%jesnih poku$aja da se potkopa i zamijeni
postoje.i poredak. Dakunjin je imao pra%o kada je pozi%ao na
st%aranje elemenata udu.ega dru$t%a u o%ome sada$njemu.
Lrijednosti i institucije se mijenjaju na komplicirani i
zamr$eni na)in. Ne postoje jednosta%ne 9ormule& arem ja za
njih ne znam. #a udem precizniji& postoje jednosta%ne
9ormule& ali to su tipi)ne i %jerojatno istinske 9ormule za
utemelji%anje no%ih olika prisile i dominacije.
103
PG Nedavna .o,ava ko,a .oizlazi iz v,e)ki( .oketa 0 SAD40
,e .ove<an,e bo,a k:<an)ki( T@ &e;a itdA na Za.ad0, dok 0
d;ava&a .o.0t Gke .o)to,i )lino .ove<an,e eli+i,)ko+
l0dila ko,e+a .o&ovia,0 &edi,i, .o)ebno d;avne T@ )tani!eA
Za:to )e ta .o,ava )ada .o,avl,0,eJ Je li to zbo+ kola.)a
d;avno+ )o!i,aliz&a ko,i ,e )tvoio ideolo+i,)k0 .aznin0
ko,0 eli+i,)ki .oketi :to b;e ;ele .o.0niti, ili &i)lite da
ta .o,ava .ed)tavl,a )v,e)tan .ok0:a, SAD4a Di d0+i( elitaF
da kontolia,0 )tanovni:tvo ) obzio& na ek).lozi,0
ne,ednako)ti ko,0 .odaz0&i,eva intena!ionaliza!i,a t;i:ne
ekono&i,eJ
C: 4je%i)ari su kolaps <dra%noga socijalizma< treali
prih%atiti kao %anu pojedu koja ri$e granice st%arnoga
socijalizma. Nije %rijedno tro$iti toliko %remena u raspra%i o
tradicionalnoj terminologiji i moda je s%e to ilo toliko
pok%areno da i trealo iti napu$teno. +li ako je termin
<socijalizam< i$ta zna)io& arem je podrazumije%ao kontrolu
proiz%odnje od strane proiz%o>a)a i eliminaciju nadni)arst%a.
Nije postojao niti trag toga u tz%. dru$t%u <dra%noga
socijalizma<& da ne spominjemo osno%ne sloode koje su
zadoi%ene drugdje. Ne mislim da se rast religijskoga
9anatizma moe opisati kao posljedica kolapsa dru$ta%a
<dra%noga socijalizma<. -amo %rijeme to pokazuje. 8 -+#;u je
%jerski ekstremizam u%ijek io mo.na sila& a nije ilo
primjetnih promjena poput doga>aja u -o%jetskome -a%ezu& /ini&
ili& op.enito& u internacionalnome popri$tu. /orijeni
%jerskoga ekstremizma lee negdje drugdje& a tu dra%a igra
malu ulogu. 0oslo%ni s%ijet je u%ijek io ami%alentan. Nekada
je sponzorirao 9undamentalisti)ke tenje kao dio poku$aja
marginaliziranja i od%ra.anja op.e ja%nosti. +li i poslo%ni
104
s%ijet se oji tih tenji. 3 tako>er zahtije%a mo.nu dra%u
koja djeluje. Nije skri%ao zarinutost kada je ultra;
desni)arski %al elio dominirati /ongresom E""H.& s idejama o
<re%oluciji< koja i napala <%eliku %ladu< i utemeljila
9undamentalisti)ke %rijednosti. Drzo su u%jerili skoroje%i.e
da im njiho%e izorne pojede ne .e omogu.iti predsta%ljanje
no%e zna)ajne politi)ke promjene& i uskoro su se po%ukli& s
odre>enim strahom& nau)i%$i i%otne )injenice.
8 4atinskoj je +merici rast %jerskih pokreta po%ezan s
uspjehom ?ashingtono%a uojitoga rata proti% Crk%e 4atinske
+merike& nakon $to se o$tro osloodila njego%e ugnjeta%ane
po%ijesti i preuzela <po%la$teni izor za siroma$ne< u E"F7;
ima. /on9erencija koju su organizirali jezuiti Centralne
+merike prije par godina zaklju)ila je& %rlo %jerodostojno& da
je dugotrajni e9ekt <kulture terora< io <umanjiti o)eki%anja
%e.ine u odnosu na alternati%e& koje su razli)ite od
alternati%a mo.nika<. Nasilno uni$ta%anje nade moe do%esti do
rasta nerazumnih kulto%a. 8 4atinskoj +merici su i njih
sponzorirali s %isokim kapitalom i manipulacijom
sje%ernoameri)kim 9undamentalisti)kim grupama. 8 islamskome
s%ijetu 3ndije& rast 9undamentalizma na ru$e%inama stoljetnoga
nacionalizma je pomalo sli)an.
8 s%emu ima uro>enih iz%ora. Ditna razlika je izme>u porijekla
i napretka& i prili)no po%ijesnih speci9i)nosti. ,islim da i
treali iti palji%i u daleko dosezlji%im generalizacijama.
105
PG Na ka,0, kako vi vidite )ada:n,0 (o&o+eniza!i,0 k0lt0e,
+d,e +adovi .o)ta,0 )ve )lini,i, l,0di )l0:a,0 i)t0 +lazb0,
+leda,0 i)te T@ )a.0ni!e, k0.0,0 i)te &ake konz0&ent)ki(
.oizvoda, itdAJ Mi)lite li da ,e ta, Ceno&en .ovezan )
o)loboIen,e& i dee+0laiza!i,o& t;i:ta i n,e+ova
n0).od0kta, +lobaliza!i,e, i, ako ,e tako, ,e li
(o&o+eniza!i,a evezibilna 0n0ta .oetka t;i:ne ekono&i,eJ
C: Cdre>ene %rste <gloalizacije< koje su utemeljene zasigurno
su naj%e.i 9aktor u %rlo o)itoj homogenizaciji kulture.
,e>utim& protusile su tako>er prili)no %idlji%e. 8 Buropi je&
na primjer& nastupio zna)ajan rast regionalnih kultura i
pritisaka prijelaza u <Buropu regija<& $to je djelomi)no
%jerojatno reakcija na sredi$nje sile Buropske 8nije i
<demokratskog de9icita< koji ih slijedi. Ljerski
9undamentalizam je tako>er djelomice reakcija na
homogenizaciju kulture i centralizaciju mo.i& a ima i drugih
o)ito%anja ; nekih po mome mi$ljenju zdra%ih& drugih ponekad
runih.
Cdre>eni olik upra%ljanih tri$ta koji %e.inom pre%lada%a
karakterizira nestailna struktura. Njego%i %lastiti
entuzijasti se rinu da i se on mogao sru$iti. Leliko
po%e.anje mo.i 9inancijskoga kapitala smatralo se <krizom<
proteklih mjeseci jer sada prijeti interesima ogatih i
mo.nih& a ne samo uoi)ajenim rt%ama. /ako se prolemi
%ra.aju iz%oru& ideolo$ke izmi$ljotine od pro$lih par godina
se preispituju na %isokim mjestima. B9ekti nisu stailniji
niti stalniji od samih institucijskih struktura. 0red%i>anje
ljudskih odnosa je jed%a impresi%noQ u st%arnosti& )esto je
smije$no. 5o je djelomice zato jer su ljudski odnosi jadno
razumljeni. #jelomice je tako i jer jedna %ana )injenica
106
jei iz kralje%st%a pred%i>anja: ljudska %olja. 5%rdnje o
<neizjenosti< ili o <neizmjenji%osti< ili o <po%ijesnim
zakonima< i treali gledati s odre>enim sumnjama& da lago
kaem. 1azumlji%o je da koncentracija mo.i eli po%e.ati
osje.aje espomo.nosti i pokora%anja unato) po%ijesnim silama
koje su iznad na$e kontrole. No%jek moe izarati da li .e
podle.i tim pritiscima& ali to je izor& a s%akako ne prisila.
107
1ONTRO/A NA9I= OI@OTA
Pedavan,e Noa&a '(o&)ko+, #5A vel,ae #$$$A, 1iva A0ditoi0&,
Alb0P0eP0e, NeH MeLi!o
Ne pretjerujem kada kaem da je elja za kontroliranjem na$ih
i%ota dominantna tema s%jetske po%ijesti& naro)ito u nekoliko
posljednjih stolje.a dramati)nih promjena u <ljudskim odnosima
i s%jetskom poretku<. 5ema je preop$irna da i o njoj sada
diskutirali i zato .u je malo skratiti. /ao pr%o& drat .u se
sada$njih mani9estacija i korijena te teme& te .u oratiti
pozornost na ono $to i nas moglo o)eki%ati. 3sto tako& drat
.u se gloalnog prostora koji je zasigurno jedina domena u
kojoj se ti prolemi poja%ljuju.
-%jetski su se prolemi de9inirali& imaju.i u oziru predodu
o su%erenitetu& drugim rije)ima pra%o politi)kih entiteta da
idu s%ojim putem koji moe iti doar ili lo$& ali da nema
upletanja iz%ana. 8 st%arnome i s%ijetu upletanje iz%ana
zna)ilo %isoko koncentriranu mo. s gla%nim sjedi$tem u
-jedinjenim +meri)kim #ra%ama. 1azli)ite su rije)i ile
upotrelja%ane kako i opisale tu koncentriranu s%jetsku silu&
o%isno o tome koji aspekt su%ereniteta i sloode imamo na umu.
0onekad kaemo ?ashington& ili ?all -treet& ili N+5C& ili
me>unarodna ekonomska irokracija (?5C& -%jetska Danka& ,,M!&
ili 2T (ogate zapadne industrijske zemlje!& ili 2U& ili&
najto)nije& 2E. +ko tu koncentriranu mo. elimo temeljitije
opisati& re.i .emo da je ona spektar megakorporacija& )esto
me>usono po%ezanih sa%ezom dra%a koje upra%ljaju ekonomijom
koja je na neki na)in korporati%ni merkantilizam& koji s%e
%i$e prerasta u oligarhiju te se oslanja na dra%nu mo. kako
i socijalizirao rizik i cijenu te ouzdao neposlu$ne
108
elemente.
0rolemi su%ereniteta su se ja%ili u d%ije domene tijekom
E""". godine. =edna predsta%lja su%ereno pra%o po kojemu smo
sigurni od %ojne inter%encije. 5u se posta%ljaju pitanja o
s%jetskom poretku aziranom na su%erenim dra%ama. #ruga
domena je su%ereno pra%o u socio;ekonomskoj inter%enciji.
C%dje se posta%ljaju pitanja o s%jetskoj dominaciji
multinacionalnih korporacija& naro)ito 9inancijskih
institucija u proteklih par godina& te o cijelome ok%iru
konstruiranom da udo%olji njiho%im interesima. -%i su se ti
prolemi dramati)no iskazali u -eattleu u studenome E""".
godine.
0r%a kategorija& zna)i %ojna inter%encija& je ila %rlo
i%ahna tema pro$le godine. #%a slu)aja doila su posenu
pozornost i %anost ; 3sto)ni 5imor i /oso%o& ornutim
redoslijedom $to je %rlo zanimlji%o jer to onda mijenja i
%rijeme i %anost. C tim temama i se dalo puno re.i& a imamo
i puno no%ih spoznaja o njima. +ko se elite %ratiti na to
kasnije u s%ojim pitanjima& doro. Dit .u sretan $to mogu
razgo%arati o toj %elikoj& pou)noj i %anoj temi& ali %remena
je malo. 8sredoto)it .u se i drati druge teme& iako .u i tu
skratiti st%ari. 1adi se o pitanju su%ereniteta& sloode&
ljudskih pra%a& pitanjima koja se ja%ljaju u socio;ekonomskom
kontekstu. 5o je manji dio cijele o%e teme.
0r%o& op.enita misao ; su%erenitet kao taka% nije %rijednost.
Lrijednost je dok je u %ezi sa sloodom i pra%ima& ilo da ih
po%e.a%a ili smanjuje. 8zet .u zdra%o za goto%o ne$to $to je
na pr%i mah o)ito ali je u iti kontro%erzno ; kada pri)amo o
sloodi i pra%ima u gla%i imamo ljudska i.aQ drugim rije)ima
ljude od kr%i i mesa& a ne apstraktne politi)ke i pra%ne
109
konstrukcije kao $to su korporacije ili dra%e ili kapital.
+ko ti entiteti i posjeduju neka pra%a& $to je upitno& tada i
njiho%a pra%a treala proizlaziti iz pra%a ljudi. 5o je
sredi$nja klasi)na lieralna doktrina. 8z to& to je i
stolje.ima gla%ni princip ljudske ore& me>utim on ima %eliku
opoziciju ; sluenu doktrinu: sredi$ta ogatst%a i
pri%ilegije. 3sta st%ar je na politi)kom i socio;ekonomskom
podru)ju. 'amolit .u %as da o%o pitanje sta%ite na stranu
nekoliko minuta kako ih mogao re.i par st%ari o cijeloj
pozadini.
0oliti)ki je s%ijet poznat po sloganu <narodni su%erenitet u
%lasti sasta%ljenoj i izaranoj od ljudi i za ljude<& ali u
praksi st%ari su druga)ije. 0raksa smatra ljude
neprijateljima. 4jude trea kontrolirati za njiho%o doro. 5o
moemo %idjeti daleko kroz po%ijest& u najranijim demokratskim
re%olucijama iz sedamnaestoga stolje.a u Bngleskoj i u
sje%ernoameri)kim kolonijama stolje.e kasnije. 8 oa slu)aja&
demokrati su ili poije>eni& ne potpuno i de9initi%no ne
trajno. 8 Bngleskoj u sedamnaestome stolje.u %e.ina
stano%ni$t%a nije htjela da njima %lada kralj ili parlament.
-jetite se da su kralj i parlament ili d%a suparnika u
standardnoj %erziji gra>anskoga rata& ali kao u %e.ini
gra>anskih rato%a& doar dio populacije nije htio niti jednoga
od njih. #oar dio populacije htio je& kako su se izrazili i u
s%ojim pam9letima& %lada%inu <seljaka istih poput nas& koji
imaju na umu na$e potree<& a ne <%itezo%a i gospode koji
pra%e zakone namijenjene jedino pla$enju i tla)enju i kojima
su ljudske patnje strane<.
5e iste ideje nadahnule su unto%ne 9armere u kolonijama
stolje.e kasnije& ali konstitucijski susta% je io druga)iji.
110
-pre)a%ao je tu herezu. Cilj konstitucijskoga susta%a je io
da <$titi manjinu od %e.ine< i osigura da <zemljom %ladaju oni
koji je posjeduju<. 5o su rije)i oca usta%a =amesa ,adisona i
predsjednika /ontinentalnoga kongresa& te pr%oga %rho%nog suca
Lrho%noga suda =ohna =aya. Njiho%a koncepcija je pre%ladala&
no kon9likti su se nasta%ili. -talno preuzimaju no%e olikeQ
trenutno su i%i. Blitna doktrina ostaje nepromijenjena.
8 d%adesetome stolje.u (drat .u se o%dje nekak%e lieralne&
progresi%ne strane spektra ; druga strana je puno okrutnija!
narod se smatra <neukim i dosadnim nestru)njacima< koji imaju
ulogu promatra)a& a ne <sudionika<& osim u po%remenim
prilikama kada mogu irati izme>u predsta%nika pri%atne mo.i.
5o zo%emo izorima. 'a %rijeme izora mi$ljenje ja%nosti je
neitno ako je u sukou sa prohtje%ima ogate manjine koja
%lada zemljom. 8 iti& te st%ari se upra%o sada doga>aju.
=edan zapanjuju.i primjer (a ima ih mnogo! ti)e se s%jetskoga
ekonomskog poretka ; trgo%a)kih sporazuma. +nkete pokazuju da
se %e.ina gra>ana strogo proti%i st%arima koje se doga>aju&
ali se ti prolemi ne poja%ljuju na izorima. 'a %rijeme
izora to nije tema jer sredi$ta mo.i& ogata manjina& slono
podra%aju utemeljenje posene %rste socio;ekonomskog poretka.
'ato se tak%e teme ne poja%ljuju. 1aspra%ljaju o st%arima za
koje pre%i$e i ne mare& na primjer pitanja karaktera ili
re9orme za koje znaju da se ne .e dogoditi. C tome se
diskutira& a ne o st%arima koje rinu ljude. Lrlo tipi)no i
smisleno ako znamo da je uloga masa& neukih i dosadnih
nestru)njaka& promatranje. +ko ja%nost& kao $to se )esto i
dogodi& trai na)in da se organizira i uklju)i u politiku kako
i mogla sudjelo%ati i predsta%iti s%oje proleme& to je
prolem. 5o nije demokracija& %e. <kriza demokracije< koja se
111
mora s%ladati. 0ono%no citiram. -%e su to citati lieralne&
progresi%ne strane modernoga spektra& ali su principi dosta
rasprostranjeni& i zadnjih d%adesetpet godina predsta%lja
jedan od regularnih perioda kada se iz%r$a%ala %elika kampanja
koja i poku$ala nadja)ati krizu demokracije i %ratiti ja%nost
u njiho%u pra%ilnu ulogu apati)nih& pasi%nih i pokornih
promatra)a. 5o je politi)ko podru)je. 8 socio;ekonomskom
podru)ju nai.i .ete na ne$to sli)no. #ugo %remena su trajali
paralelni& usko po%ezani sukoi. 8 ranim danima industrijske
re%olucije u -+#;u& zna)i u No%oj Bngleskoj prije stopedeset
godina& postojao je i%ahan& neza%isan radni)ki tisak kojeg su
%odile mlade ene ili gradski ortnici. 0rezirali su
<degradaciju i podre>enost< no%onastalih industrijskih susta%a
koji su prisilja%ali ljude da se iznajmljuju kako i
prei%jeli. Lrijedi se sjetiti& i te$ko se sjetiti& moda& da
se nadni)arski posao u to %rijeme nije smatrao puno druk)ijim
od ropst%aQ i to nisu smatrali samo radnici u t%ornicama nego
i %e.ina mainstreama ; na primjer +raham 4incoln& ili
repulikanska stranka& )ak i u%odnici u New Kork 5imesu.
1adnici su se proti%ili po%ratku na <monarhijskim principima<
u industrijskome susta%u& te su zahtije%ali da oni koji rade u
t%ornicama i posjeduju t%ornice ; duh repulikanizma.
0rezirali su <no%i duh doa ; ooga.i%anje tako da ne misli$
na nikoga osim na see<& ponia%aju.u i degradiraju.u %iziju
ljudskoga i%ota koja mora iti silom natjerana u ljudski um
uz %eliki trud& a to se& u iti& doga>alo stolje.ima.
8 d%adesetome stolje.u literatura industrije za odnose s
ja%no$.u osigura%a ogate i pou)ne upute koje kazuju kako
uliti <duh no%og doa< kreiranjem umjetnih potrea& ili
(citiram! <ustroja%anjem misli na isti na)in na koji %ojska
112
ustroja%a s%oje %ojnike< te poticanjem 9ilozo9ije ispraznosti
i nedostatka smisla i%ota tako da se ljudsku panju usmjeri
na <po%r$ne st%ari koje uklju)uju modernu potro$nju<. +ko se
to moe iz%esti& ljudi .e prih%atiti esmislene i pokorne
i%ote koji su im namijenjeni te .e zaora%iti su%erzi%ne
ideje o preuzimanju kontrole nad s%ojim i%otima.
5o je %eliki projekt dru$t%enog izmudri%anja. 5raje %e.
stolje.ima& ali je u zadnjemu stolje.u postao intenzi%an i
%elik. 3z%odi se na mnogo na)ina. Neke na)ine sam spomenuo
maloprije& oni su %rlo doro poznati pa ih ne .u ilustrirati.
Neki na)ini oslaljuju sigurnost& na primjer prijetnja
premje$tanja rada. =edna od gla%nih posljedica kri%o naz%anih
<tri$nih ugo%ora< (nagla$a%am <kri%o naz%anih< jer njih se ne
ti)e sloodno tri$teQ imaju jake anti;tri$ne elemente raznih
%rsta i de9initi%no nisu <ugo%ori<& arem $to se ti)e ljudi
jer ljudi im se ugla%nom proti%e! jest promicanje prijetnje
premje$tanja rada ; to ne mora iti st%arnost& %e. samo
prijetnja (ponekad i jest st%arnost!& a natjera%anje na
disciplinu putem oslalji%anja sigurnosti je doar na)in.
#rugo sredst%o& ispri)a%am se na tehni)koj terminologiji& i
ilo promo%iranje 9leksiilnosti urze rada. Citirat .u
-%jetsku anku koja %rlo jednosta%no oja$nja%a prolem.
<0o%e.anje 9leksiilnosti urze rada ; unato) lo$emu imenu
koje je doila kao eu9emizam za smanjenje pla.a i izaci%anja
radnika ($to ona& u iti& i jest! je neizjeno u s%im
regijama s%ijetaY Naj%anije re9orme uklju)uju po%e.ana
ograni)enja moilnosti radni$t%a i 9leksiilnost pla.a& a$
kao i prekidanje %eza izme>u dru$t%enih usluga i radnih
ugo%ora.< 5o zna)i rezanje po%lastica i pra%a za koja smo se
generacijama s gor)inom orili.
113
/ada go%ore o po%e.anim ograni)enjima 9leksiilnosti pla.a
misle na smanjene 9leksiilnosti pla.a& a ne po%e.anje.
,oilnost radni$t%a ne zna)i da se ljudi mogu kretati gdje god
ele& kako go%ori teorija sloodnoga tri$ta jo$ od +dama
-mitha& %e. pra%o da se radnici otpuste kada god $e9u to padne
na pamet. + po trenutnoj %erziji gloalizacije temeljenoj na
in%esticijama& kapital i korporacije su ti koji imaju sloodu
kretanja& ali ne i ljudi& udu.i da su njiho%a pra%a na
drugome mjestu.
C%e <prijeko potrene re9orme<& kako ih nazi%a -%jetska anka&
su nametnute %elikome dijelu s%ijeta kao u%jeti za
rati9ikaciju sa -%jetskom ankom i ,,M;om. 8%jeti za
rati9ikaciju u ogatim& industrijskim zemljama predsta%ljeni
su drugim sredst%ima& i imali su e9ekta. +lan 2reenspan je
s%jedo)io u /ongresu da je <%e.a radni)ka nesigurnost< %aan
9aktor u <ekonomiji iz ajke<. Na taj na)in in9lacija ne raste
jer se radnici oje pitati za pla.e i po%lastice. Nesigurni
su. 5o se jasno %idi u statisti)kim rezultatima. 8 zadnjih
d%adesetpet godina& u periodu %ra.anja unatrag& u %rijeme
krize demokracije& pla.e su se smanjile %e.ini radnika& a
satnica se po%e.ala ; postala je naj%e.a u industrijskome
s%ijetu& a to je nara%no primijetio i poslo%ni tisak koji je
to opisao kao <srda)no do)ekan raz%itak neizreci%e %anosti<&
raz%itak koji je radnike primorao da napuste s%oje <luksuzne
na)ine i%ota<& dok je pro9it korporacija <zasljepljuju.i< i
<)udesan< (?all -treet =ournal& Dusiness ?eek i Mortune!. 8
dra%ama koje o%ise o nama& manje delikatne mjere su na
raspolaganju. =edna od njih je <kriza duga<& koja se moe
po%ezati s politikom -%jetske anke i ,,M;a u E"T7;ima& te s
)injenicom da su ogati iz tre.ega s%ijeta& %e.inom&
114
osloo>eni dru$t%enih o%eza. 4atinska +merika je dramati)an
primjer toga. </riza duga< jest ne$to& ali palji%o moramo
promotriti $to. 5o ni u kojem slu)aju nije analna ekonomska
)injenica. 5o je ideolo$ka umna t%ore%ina. Cno $to se zo%e
<dug< moglo i iti rije$eno na mnogo jednosta%nih na)ina.
=edan na)in je da se mo.nici pridra%aju kapitalisti)koga
principa po kojemu posu>i%a)i moraju platiti& a iznajmlji%a)i
su ti koji moraju riskirati. Na primjer& ako mi posudi$ no%ac
i ja ga po$aljem u s%oju anku u 'urich i kupim ,ercedes& a ti
se %rati$ i trai$ me natrag no%ac& ne mogu re.i: <Cprosti.
Nemam ga. 8zmi od mog susjeda.< +ko ne eli$ riskirati sa
zajmom& ne moe$ re.i: <,oj susjed .e platiti.< +li tako
st%ari stoje u s%ijetu. 5o je <kriza duga<. #ug ne pla.aju oni
koji su ga posudili ; %ojni diktatori& njiho%i stari znanci&
ogati i pri%ilegirani u %isoko autoritati%nim dru$t%ima koja
smo mi podra%ali ; oni ne moraju platiti. 8zmimo na primjer
3ndoneziju gdje trenutni dug iznosi EH7P doma.eg ruto
proiz%oda. No%ac su posudili %ojni diktatori i njiho%i
prijatelji i moda jo$ nekoliko stotina ljudi& ali dug mora
otplatiti narod koji je pod o$trim mjerama reima. + %o>e su
ugla%nom sigurni od rizika. #oi%aju osiguranje od rizika
putem raznih sredsta%a dru$t%enog osiguranja& preacuju.i ih
na porezne o%eznike sa -je%era. 5o je jedna od 9unkcija ,,M;
a. -li)no stanje je i u 4atinskoj +merici& ogromni
junoameri)ki dug nije puno razli)itiji od odlje%a kapitala iz
4atinske +merike& $to ukazuje na jednosta%an na)in rje$a%anja
prolema duga (ili njego%og %elikog dijela!& ako itko %jeruje
u kapitalisti)ki princip& koji je& nara%no& neprih%atlji%& jer
sta%lja teret na kri%e ljude ; na ogatu manjinu.
3ma jo$ doro poznatih na)ina za eliminaciju duga koji
115
pokazuju da je on ideolo$ka umna t%ore%ina. Csim
kapitalisti)koga principa& tu je jo$ jedna metoda& a to je
me>unarodni zakon kojeg su predsta%ile -+# kada su& kako kau
po%ijesne )itanke& <osloodile< /uu& $to zna)i da su je
os%ojili kako se ona sama ne i EI"I. osloodila od
(panjolske. 5ada su ukinuli dug /ue (panjolskoj na temelju
sa%r$eno razumnih razloga ; dug je io nametnut narodu. #ug je
io nametnut prisilnim metodama. 5aj doga>aj je u$ao u
me>unarodni zakon i to naj%i$e uz ameri)ku inicijati%u. 'o%e
se princip neprih%a.enog duga. 5aka% dug mora iti
onesposoljen& ne trea iti pla.en. +meri)ki iz%r$ni direktor
,,M;a je primijetio da i dug tre.ega s%ijeta io poni$ten da
je taj princip na raspolaganju rt%ama& a ne ogatima.
+li tako ne moe iti. Neprih%a.eni dug je mo.no oruje
kontrole i ne moe iti opro$ten. 'ah%aljuju.i toj metodi&
ekonomija oko polo%ice s%jetskoga stano%ni$t%a je u rukama
irokrata u ?ashingtonu. 3sto tako& polo%ica s%jetske
populacije (ne ista polo%ica& preklapaju se! je pod%rgnuta
jednostranim ameri)kim sankcijama& a to je %rsta ekonomske
prisile koja& opet& jako oslaljuje su%erenitet i stalno se
osu>uje& neda%no ju je 8N proglasio neprih%atlji%om& ali ni to
ne pra%i razliku.
8 ogatim je zemljama mnogo sredsta%a pomo.u kojih se doi%a
isti rezultat. Lratit .u se na to& ali prije toga par rije)i o
st%arima koje nikako ne smijemo zaora%iti ; sredst%a koja se
koriste u satelitskim dra%ama su rutalna. 8 -al%adoru su
prije par godina 3suso%ci organizirali kon9erenciju na kojoj
se razmatrao projekt dra%nog terorizma u E"I7;ima i njego%
nasta%ak kojeg su pojednici nametnuli socio;ekonomskom
politikom. /on9erencija je posenu panju pos%etila preostaloj
116
<kulturi terora< koja traje i nakon $to pra%i teror nestane&
te ima u)inak <umanji%anja o)eki%anja %e.ine<& %e.ine koja
odacuje ilo kak%u pomisao o <alternati%i zahtje%ima
mo.nika<. Nau)ili su lekciju Nema +lternati%e (5here 3s No
+lternati%e! ; 53N+ ; okrutan izraz koji je izmislila ,aggie
5hatcher. 53N+ je sada %e. poznati slogan korporacijske
%erzije gloalizacije. 8 satelitskim je dra%ama %eliki uspjeh
teroristi)kih operacija ilo uni$ta%anje s%ake nade koja je
nastala u =unoj i -rednjoj +merici u E"T7;ima& a ila je
inspirirana organiziranjem ljudi u regiji te <oljim izorom
za siroma$ne< u crk%i koja je ila gruo kanjena zog
odstupanja od s%oga primjerenog pona$anja.
Cpet ih mogao puno toga re.i& ali nemamo puno %remena.
0onekad su lekcije o raznim doga>ajima oja$njene dosta to)no&
no imaju s%oje granice. 5renutno sami sei laskamo o na$emu
uspjehu u poticanju %ala demokracije u junoameri)kim
satelitima. 8 %anom stru)nom os%rtu kojega je napisao %ode.i
stru)njak na tu temu& 5homas Carrothers& st%ari su prikazane
malo druga)ijima i to)nijima. Carrothers t%rdi da pi$e iz
perspekti%e osoe koja je unutar udu.i da je za %rijeme
1eagano%e administracije sluio -tate #epartmento%om <programu
unapre>i%anja demokracije<. Ljeruje da su namjere ?ashingtona
ile dore& ali primje.uje da je 1eagano%a administracija u
praksi traila na)in na koji i o)u%ala <osno%ni poredakY %rlo
nedemokratskih dru$ta%a< i izjegla <populisti)ki temeljenu
promjenu<& te us%ojila& isto kao i njego%i prethodnici&
<prodemokratsku politiku kao sredst%o smanji%anja pritisaka za
radikalnijom promjenom& ali je neizjeno traila ograni)ene&
top;down olike demokratskih promjena koje nisu riskirale
strku u tradicionalnim strukturama mo.i s kojima su -+# ile u
117
sa%ezu<. 2oto%o to)no ; najto)nije i ilo re.i <tradicionalne
strukture mo.i s kojima su tradicionalne strukture mo.i unutar
-+#;a dugo %remena %e. u sa%ezu<& i to je ispra%no. -am
Carrothers je nezado%oljan s ishodom& ali <lieralnu kritiku<
opisuje kao temeljno pogre$nu. 5a kritika osta%lja stare
diskusije <nerije$enima<& kae Carrothers& zog <njiho%ih
trajnih slaih to)aka<. 5rajna slaa to)ka je ta $to ona ne
prua alternati%u politici ja)anja tradicionalnih struktura
mo.i& u o%ome slu)aju putem uojitog terora koji je u GI7;ima
osta%io iza see nekoliko stotina tisu.a mrt%ih tijela i
milijune izjeglica& osaka.enih& djece ez roditelja u
uni$tenim dru$t%ima. 0ono%o& 53N+ ; Nema +lternati%e.
3sta dilema se ja%lja na drugome kraju& suprotnome kraju
politi)koga spektra& kod Cartero%og gla%nog stru)njaka za
=unu +meriku& 1oerta 0astora koji spada u goluo%e ;
progresi%ni i prih%atlji%i spektar. 8 jednoj zanimlji%oj
knjizi oja$nja%a za$to je Cartero%a administracija morala
podra%ati uojiti i korumpirani -ormozin reim skroz do
gorkog kraja. /ada su se )ak i tradicionalne strukture mo.i
okrenule proti% diktatora& +merika (Cartero%a administracija!
je poku$a%ala odrati nacionalnu %ojsku koju je osno%ala i
ou)a%ala i koja je onda napadala stano%ni$t%o <rutalno$.u
koju narod ina)e )u%a za neprijatelje<& kako je on sro)io. -%e
se to dogodilo s dorom namjerom i po 53N+ principu ; nema
alternati%e. B%o razloga: <-jedinjene #ra%e nisu htjele
kontrolirati Nikarag%u ili neki drugi narod u regiji& ali isto
tako nisu htjele da st%ari izmaknu kontroli.< :tjele su da se
stano%nici Nikarag%e pona$aju neza%isno& osim (njego%
naglasak! <kada i to lo$e utjecalo na -ormozine interese<.
#rugim rije)ima& imaju pra%o izarati s%oj put& osim ako
118
izaeru ne$to $to nama ne odgo%ara. 8 tom slu)aju moramo
ja)ati tradicionalne strukture mo.i ; ako je potreno i
nasiljem. 5o je lieralna i progresi%nija strana spektra.
3ma glaso%a i iz%an spektra& ne elim to zanijekati. Na
primjer& tu je ideja da i <ljudi treali imati pra%o
sudjelo%ati u odlukama koje )esto itno utje)u na njiho%
i%ot<& nade im ne i treale iti <okrutno slomljene< u
s%jetskome poretku u kojemu je <politi)ka i 9inancijska mo.
koncentrirana<& a 9inancijska tri$ta se <hiro%ito mijenjaju<
uz pogune posljedice za siroma$neQ <moe se manipulirati
izorima<& a <negati%ni aspekti koji utje)u na druge smatraju
se apsolutno ne%anima< od strane mo.nika. 5o su citati
radikalnog ekstremista u Latikanu )ija je no%ogodi$nja poruka
jed%a spomenuta u nacionalnom tisku& i to je sigurno jedna
alternati%a koja nije na rasporedu. 'a$to postoji sporazum o
)injenici da junoamerikancima& u iti cijelome s%ijetu& ne
smije iti dopu$teno da prakticiraju su%erenitet& drugim
rije)ima kontrolu nad s%ojim i%otima* 5o je gloalna
analogija strahu demokracije iznutra. 'apra%o& pitanje se
)esto puta posta%ilo na %rlo pou)ne na)ine& naj%i$e u
unutarnjim zapisima (sloodna zemlja ; imamo oilnu zirku
tajnih dokumenata i %rlo su zanimlji%i!. 5ema koja se pro%la)i
kroz te dokumente je zapanjuju.e ilustrirana u jednome od
najutjecajnijih slu)aje%a& hemis9ernom sastanku koji su -+#
saz%ale u %elja)i E"HO. kako i nametnule Bkonomski sporazum
za +merike& jedan od kamena temeljaca za poslijeratni s%ijet&
koji je jo$ u%ijek )%rsto na s%ome mjestu. -porazum je
zahtije%ao kraj <ekonomskog nacionalizma (drugim rije)ima
su%ereniteta! u s%im njego%im olicima<. =unoamerikanci su
morali zaoi.i <ekscesi%ni industrijski raz%oj< koji i se
119
natjecao s interesima -+#;a& me>utim mogu imati
<komplementarni raz%oj<. Drazil moe proiz%oditi je9tini )elik
koji ameri)ke t%rtke ne zanima. Naj%anije je ilo <za$tititi
na$a ogatst%a<& )ak i ako to zahtije%a <policijske dra%e<
kako je rekao 2eorge /ennan.
,e>utim ?ashington se suo)io s prolemom kada je poku$a%ao
nametnuti taj sporazum. -tate #epartment je to o%ako ojasnio&
potajno: junoamerikanci kri%o izairu. 'ahtije%ali su
<politiku kreiranu na na)in da rezultira %e.om distriucijom
ogatst%a te da podigne i%otni standard masa<& i ili su
<u%jereni da i pr%i ui%atelji raz%oja prirodnih ogatst%a te
zemlje treali iti njeni stano%nici<& a ne ameri)ki
in%estitori. 5o je neprih%atlji%o& i iz tog je razloga
su%erenitet nedopusti%. ,ogu imati sloodu& ali sloodu za
pra%ilan izor.
5a poruka je redo%ito i prisilno pona%ljana iz slu)aja u
slu)aj pa s%e do danas. #at .u jo$ par primjera. 2%atemala je
imala kratki interludij demokracije. 'a%r$io je ameri)kim
%ojnim udarom. =a%nosti je to ilo prikazano kao orana od
1usa. 0omalo egzoti)no& ali tak%a je ila pri)a. 8
unutra$njosti je udarac io druga)iji& a opasnost se sh%a.ala
realnije. B%o kako se ona sh%a.ala:
<-ocijalni i ekonomski programi izarane %lade su ispunili
elje< radnika i seljaka& te su <inspirirali odanost i
prilagodili se interesima %e.ine politi)ki s%jesnih
2%atemalaca.< =o$ gore& %lada 2%atemale je postala <s%e %e.a
prijetnja stailnosti :ondurasa i -al%adora. Njezina
(2%atemalina! poljopri%redna re9orma i mo.no oruje
propagande& njezin $iroki socijalni program pomo.i radnicima i
seljacima u pojedonosnoj ori proti% %i$ih klasa i %elikih
120
stranih t%rtki jako pri%la)i narode susjedne -rednje +merike
gdje sli)ne st%ari pre%lada%aju<.
'ato je %ojno rje$enje ilo neizjeno. 5rajalo je )etrdeset
godina i za soom je osta%ilo jednaku kulturu terora kao i u
-rednjoj +merici.
3sta st%ar se dogodila i na /ui& jo$ jedan slu)aj koji je
trenutno i%. /ada je -+# donio tajnu odluku o s%rga%anju
kuanske %lasti E"F7;te& razmi$ljalo se na sli)an na)in.
Cjasnio ga je po%jesni)ar +rthur -chlesinger koji je
predsjedniku /ennedyju saeo studiju o misiji u =unoj +merici
u tajnom iz%je$taju. 0o toj je misiji prijetnja /ue
predsta%ljalo <$irenje Castro%e ideje o uzimanju st%ari u
s%oje ruke<. 5a olest i mogla zaraziti ostatak =une
+merike& ojasnio je -chlesinger& gdje <i siroma$ni i
po%la$teni<& zna)i skoro s%i& <inspirirani primjerom /uanske
re%olucije sada zahtije%aju priliku za normalnim i%otom<.
Ne$to se trea poduzeti& a moete pretposta%iti $to je to
ilo. (to je sa <so%jetskom %ezom<* 8 iz%je$taju je ona ila
spomenuta na o%aj na)in: <8 me>u%remenu& -o%jetski -a%ez
ledi& uspije%a doiti %elike zajmo%e za raz%itak i
predsta%lja se kao model za postignu.e modernizacije u jednoj
jedinoj generaciji<. Bto& to je ta prijetnja ; prijetnja
uzimanja i%ota u s%oje ruke& i ta prijetnja se mora uni$titi
terorizmom i ekonomskim gu$enjem koje jo$ u%ijek traje. -%e to
nema %eze s hladnim ratom& kako je %e. i o)igledno& )ak i ez
tajnih zapisa. 3sti prolemi su u posthladnoratnome razdolju
do%eli do podcjenji%anja hai.anskoga kratkog eksperimenta
demokracije koji su iz%eli predsjednici Dush i Clinton&
nasta%ljaju.i ranija postignu.a.
=ednaki se prolemi kriju i iza tri$nih ugo%ora ; N+M5+& na
121
primjer. 'a %rijeme us%ajanja N+M5+;e& sjetit .e te se&
propaganda nam je poru)i%ala da .e to iti prekrasan dar
radni)koj klasi u s%e tri zemlje ; /anadi& -+#;u i ,eksiku. 5a
)injenica je urzo potiho oda)ena. 3 ono $to je cijelo
%rijeme ilo o)ito& postalo je napokon i ja%no priznato. Cilj
je io <zaklju)ati ,eksiko u re9orme< GI7;ih& re9orme koje
prili)no smanjuju pla.e i ooga.uju mali krug ljudi te strane
in%estitore. -t%ari u pozadini su ile oja$njene na
=unoameri)koj kon9erenciji o strate$kom raz%oju u
?ashingtonu& radionici iz E""7. godine. /on9erencija je
upozora%ala da i <ot%aranje demokracije u ,eksiku mogao iti
test za posean odnos tako $to i na %last do%eli %ladu %i$e
zainteresiranu za izazi%anje -+#;a na temelju ekonomskih i
domoljunih razloga<. 0rimijetite da je to ista prijetnja kao
i u E"HO. pa nadalje& koja je prero>ena zaklju)a%anjem
,eksika u ugo%orne o%eze. +li isti razlozi se kriju iza pola
stolje.a mu)enja i terora& ne samo u zapadnoj hemis9eri. Cni
su jednako tako i sr ugo%ora o pra%ima in%estitora koji se
name.u putem posenog olika gloalizacije kreiranog od strane
dra%no;korporacijske mo.i.
Lratimo se temi za koju sam %as zamolio da je sta%ite na
stranu neko %rijeme.
0olazi$te je sljede.e: ospora%ano pitanje sloode i pra%a& od
sada su%ereniteta kojeg je potreno procijeniti. #a li su oni
s%ojst%eni osoama od kr%i i mesa ili samo malome krugu
ogatst%a i pri%ilegije* 3li se nalaze u apstraktnim
konstrukcijama kao $to su korporacije& kapital ili dra%e* 8
pro$lome je stolje.u ideja da tak%i entiteti imaju posena
pra%a ila )%rsto zastupana. Najpoznatiji primjeri su
olj$e%izam& 9a$izam& pri%atni korporatizam& koji je olik
122
pri%atizirane tiranije. #%a su se susta%a raspala. 5re.i je
i% i c%jeta pod sloganom 53N+ ; Nema +lternati%e s%e
ra$irenijem susta%u dra%no;korporati%nog merkantilizma
sakri%enom iza maski gloalizacije i sloodnoga tri$ta.
0rije jednog stolje.a& tijekom ranih etapa korporacijske
+merike& diskusija o tim pitanjima je ila ot%orena i iskrena.
5ada su konzer%ati%ci zaprijetili proceduri& opisuju.i je kao
<po%ratak 9eudalizmu< i <olik komunizma<& $to nikako nije
potpuno neto)na usporeda. 3ste intelektualne korijene
nalazimo u neohegelo%skim idejama o pra%ima organskih
entiteta& i u u%jerenju da je potreno imati centraliziranu
administraciju kaoti)nih susta%a ; kao $to su tri$ta& koja su
ila potpuno iz%an kontrole. Lano je zapamtiti da se u
dana$njoj tz%. <ekonomiji sloodnoga tri$ta< %eliki dio
transakcija preko granice (trgo%anje koje kri%o nazi%amo
prometom!& %jerojatno njih T7P& od%ija& zapra%o& unutar
odre>enih institucija& unutar korporacija i korporati%nih
udrui%anja& ako uklju)imo %anjske iz%ore i druge
administracijske alate. 5o je prili)no od%ojeno od ostalih
radikalnih tri$nih iskri%ljenosti.
/onzer%ati%na kritika ; primijetite da koristim termin
<konzer%ati%an< u tradicionalnome smislu ; tak%i konzer%ati%ci
jed%a postoje danas ; konzer%ati%na kritika se citirala u
lieralno;progresi%nom krugu u ranim godinama d%adesetoga
stolje.a& naj%i$e od strane =ohna #eweya& %ode.ega ameri)kog
socijalnog 9ilozo9a& )iji je rad io usredoto)en naj%i$e na
demokraciju. -matrao je da demokratski olici imaju malo
st%arnosti kada <i%otom odre>ene zemlje ; proiz%odnjom&
trgo%anjem& medijima ; upra%ljaju pri%atne tiranije u susta%u<
koje je on z%ao <industrijski 9eudalizam< u kojemu su radnici
123
podre>eni kontroli upra%itelja& a politika postaje <sjena
%elikih iznisa na dru$t%u<. 0rimijetite da je oja$nja%ao
ideje koje su ko%ali radnici godinama ranije& a i ja sam ih
spominjao. 3sto se moe re.i za njego% pozi% na eliminaciju&
zamjenu industrijskog 9eudalizma samoupra%lja)kom
industrijskom demokracijom. 'animlji%o& progresi%ni
intelektualci koji su pre9erirali proces korporatizacije
manje;%i$e su se slagali s tim opisom. 5ako je& na primjer&
?oodrow ?ilson napisao da su <%e.ina ljudi sluge
korporacijama<& koje sada upra%ljaju <%e.im dijelom poslo%a u
zemlji< u <dosta razli)itoj +merici od one stareY koja %i$e
nije popri$te indi%idualne poduzetnosti& indi%idualne prilike
i indi%idualnog uspjeha<& nego no%e +merike u kojoj <male
grupe ljudi& koji upra%ljaju %elikim korporacijama dre mo. i
kontrolu nad ogatst%om i poslo%nim mogu.nostima zemlje<&
postaju <proti%nici same %lasti< uni$ta%aju.i su%erenitet
naroda.
C%o je ilo napisano kao podr$ka procesu. #ewey je opisao
proces kao moda nesretan& ali prijeko potrean& slau.i se s
poslo%nim s%ijetom& osoito nakon $to su destrukti%ni pado%i
na tri$tu prija$njih godina u%jerili poslo%ni s%ijet i
progresi%ne intelektualce da se tri$tima jednosta%no mora
upra%ljati i da se 9inancijske transakcije moraju regulirati.
-li)na pitanja& ona najsli)nija su i danas prisutna na
me>unarodnoj pozornici& ti)u se re9orme 9inancijske
arhitekture i sli)nih st%ari. -tolje.e ranije& korporacije su
doile pra%a ljudi putem radikalnoga sudenog akti%izma i
ekstremnim kr$enjem klasi)nih lieralnih principa. /orporacije
su tako>er ile osloo>ene od ranijih o%eza da se dre
akti%nosti za koje su po%la$tene. Nadalje& u %anome potezu&
124
sudo%i su preusmjerili mo. prema gore& od dioni)ara u
trgo%a)kom dru$t%u do sredi$njeg menadmenta koji je io
identi9iciran s esmrtnom korporacijskom osoom. Cni koji su
upoznati s po%ije$.u komunizma& prepoznat .e sli)nost s
procesom koji se doga>ao u to %rijeme& a pred%idjeli su ga
lije%i kriti)ari& lije%i marksisti i anarhisti)ki kriti)ari
olj$e%izma& ljudi poput 1ose 4uxemourg& koji su upozora%ali
da .e centralizirana ideologija preusmjeriti mo. s radnika na
partiju& sredi$nji odor te do naj%e.eg %o>e& $to se urzo i
dogodilo nakon pojede dra%ne mo.i E"ET.& koja je odjednom
uni$tila s%aki ostatak socijalisti)kih principa i 9ormi.
0ropagandisti s oje strane pre9eriraju druga)iju pri)u zog
interesa koji .e sluiti njima samim& ali mislim da je o%a
pri)a to)na.
'adnjih su godina korporacijama dodijeljena pra%a koja
prema$uju pra%a ljudi. 0o pra%ilima ?5C;a& korporacije mogu
zahtije%ati pra%o <nacionalnog tretmana<. 5o zna)i da 2eneral
,otors& ako djeluje u ,eksiku& moe zatraiti da se prema
njima postupa kao prema meksi)koj t%rtki. 5o je pra%o jedino
esmrtnih osoa& a ne ljudi od kr%i i mesa. ,eksikanac ne moe
do.i u New Kork& traiti nacionalni tretman i doro pro.i& ali
korporacije mogu.
Cstala pra%ila zahtije%aju da in%estitori& iznajmlji%a)i i
teoreti)ari moraju pre%lada%ati nad pra%ima ljudi od kr%i i
mesa op.enito& na taj na)in oni oslaljuju narodni su%erenitet
i demokratska pra%a. -iguran sam da znate da korporacije mogu
tuiti su%erene dra%e& a tak%i zanimlji%i slu)aje%i i
postoje. Na primjer& prije par godina 2%atemala je poku$a%ala
smanjiti smrtnost no%oro>en)adi reguliraju.i prodaju
potrep$tina (proiz%oda multinacionalnih korporacija! za
125
no%oro>en)ad. ,jere koje je zahtije%ala 2%atemala ile su u
skladu s uputama -%jetske zdra%st%ene organizacije i s
me>unarodnim zakonom& ali je t%rtka 2erer zahtije%ala
eksproprijaciju& $to je uz prijetnju tuom ?5C;a ilo
do%oljno da se 2%atemala po%u)e pla$e.i se os%etlji%ih
ameri)kih sankcija.
0r%u tak%u tuu po pra%ilima ?5C;a su podignule Lenecuela i
Drazil proti% -+#;a. Lenecuela i Drazil su t%rdili da po B0+
pra%ilima o petroleju -+# kr$i njiho%a pra%a i pra%a iz%oznika
petroleja. 5aj put se ?ashington po%ukao jer se isto tako
ojao sankcija& ali ja sam skepti)an prema tak%oj
interpretaciji. -umnjam da se -+# oji sankcija Lenecuele i
Drazila. Li$e je za po%jero%ati da Clintono%a administracija
nije imala pri%la)an razlog za )u%anjem okoli$a i za$titom
zdra%lja.
5a pitanja se sada o)ituju na dramati)an i sramotan na)in.
#esetci milijuna ljudi diljem s%ijeta umire od izlje)i%ih
olesti zog za$titni)kog elementa koji pi$e u pra%ilima ?5C;
a& a dopu$ta pri%atnim megakorporacijama pra%o na
monopolisti)ko odre>i%anje cijena. 5ako na primjer 5ajland i
=una +9rika& koje imaju 9armaceutske t%rtke& mogu proiz%esti
lijek koji moe spasiti i%ot za malu cijenu& ali se oje to
iz%esti zog trgo%inskih sankcija koje i uslijedile. 8 iti&
u E""I. -+# su )ak prijetile i -%jetskoj zdra%st%enoj
organizaciji prestankom 9inanciranja ako i -%jetska
zdra%st%ena organizacija samo nadgledala e9ekte trgo%a)kih
u%jeta na zdra%st%o. 5o su st%arne prijetnje. 0ri)am o
dana$njici.
-%e to su <trgo%a)ka pra%a<. Nemaju %eze s trgo%inom. 3maju
%eze s prakticiranjem monopolisti)kog odre>i%anja cijena&
126
podranim za$titni)kim 9aktorima koji su u%edeni u takoz%ane
sporazume o sloodnoj trgo%ini. Maktori su dizajnirani tako da
osiguraju korporacijska pra%a. Csim toga& nara%no& reduciraju
rast i ino%aciju. + samo su dijeli. cijeloga spektra pra%ila
u%edenih u te sporazume. 1adi se zapra%o o pra%ima
in%estitora& a ne o trgo%ini. 5rgo%ina kao tak%a nema nikak%u
%rijednost. Lrijedna je jedino ako po%e.a ljudsku doroit.
Cp.enito& gla%ni princip ?5C;a i sli)nih institucija je da
su%erenitet i demokratska pra%a udu podre>ena pra%ima
in%estitora. 8 praksi su to pra%a %elikih esmrtnih osoa&
pri%atnih tiranija kojima ljudi moraju iti podre>eni. C%o su
samo neke st%ari koje su do%ele do znamenitih doga>aja u
-eattleu. No na neki na)in kon9likt izme>u narodnog
su%ereniteta i pri%atne mo.i je %i$e do$ao do izraaja par
mjeseci nakon -eattlea u ,ontrealu gdje je sklopljena
d%osmislena nagoda o takoz%anom <protokolu i%otne
sigurnosti<. 5amo je s%e iza$lo na po%r$inu. Citiram NK 5imes:
<-klopljen je dogo%or nakon te$kih prego%ora koji su )esto
suprosta%ljali -+# s%ima drugima.< (to je to* 2la%ni
prego%ara) za Buropsku 8niju opisao je to o%ako: <'emlje
moraju imati sloodu& su%ereno pra%o za poduzimanjem za$titnih
mjera s ozirom na genetski modi9icirane sjemenke& mikroe&
i%otinje& usje%e koji i mogli iti $tetni.< +merika je
me>utim inzistirala na pra%ilima ?5C;a. 0o njima& u%oz moe
iti zaranjen samo na temelju znanst%enih dokaza.
-h%a.ate li o )emu se o%dje radi* 3maju li ljudi pra%o oditi
da udu predmeti eksperimenta* ,alo .u to priliitiQ recimo
da %am do>u studenti i pro9esori iologije i kau: <4judi& it
.e te nam predmeti eksperimenta kojeg pro%odimo& sta%it .emo
%am elektrode na mozak i promatrati $to .e se dogoditi. ,oete
127
oditi& ali samo ako pria%ite znanst%eni dokaz da .e %am to
$koditi.< Naj)e$.e ne moete pria%iti znanst%ene dokaze.
0osta%lja se pitanje imate li pra%o oditi* 0o pra%ilima ?5C;a
ne moete. ,orate iti predmeti eksperimenta. 5o je olik
<su%ereniteta proiz%o>a)a<& kako to zo%e moj suradnik Bdward
:erman& ina)e ekonomist. 0roiz%o>a) %ladaQ potro$a)i se moraju
nekako za$tititi. 1ecimo& kemijska i industrija pesticida nisu
o%ezne demonstrirati& dokazati da su njiho%i proiz%odi
sigurni i ne$kodlji%i. =a%nost je o%ezna to znanst%eno
dokazati i to putem premalo pla.enih ja%nih agencija koje su
loiranjem i drugim pritiscima pod utjecajem industrije. 5o je
ila gla%na tema u ,ontrealu i dogo%orilo se oko nekak%e
d%osmislene nagode. #a pojasnim& pitanje principa se nije
posta%ljalo. 5o je o)ito )ak i ako samo pogledamo sudionike
prego%ora. Na jednoj strani +merika& pridruile su joj se
zemlje s udjelom u iotehnolo$kom i %isoko;tehnolo$kom
poljopri%rednom iz%ozu& dok su na suprotnoj strani s%i ostali
; zna)i oni koji nisu o)eki%ali pro9it od toga. Na temelju
sudionika moete zaklju)iti da se nije radilo o principu. 3z
istih razloga Buropska 8nija pre9erira %isoke carine na
poljopri%redne proiz%ode& ali %i$e nije tako i to ne zato $to
su se principi promijenili& %e. zato $to se %last promijenila.
-pomenimo i tla)iteljski princip po kojemu mo.ni i po%la$teni
moraju imati mogu.nost da rade $to ele (nara%no& zauzimaju.i
se za %isoke moti%e!. 0rirodna posljedica je ta da su%erenitet
i demokratska pra%a ljudi moraju nestati& u o%om slu)aju ; i
to ga )ini dramati)nim ; njiho%o odupiranje da udu predmeti
eksperimenta putem kojeg korporacije mogu pro9itirati. Jala
-+#;a na pra%ila ?5C;a je sa%im normalna po$to su oni
ozakonili taj princip.
128
C%e st%ari& iako st%arne i utjecajne na ogroman roj ljudi
$irom s%ijeta& zapra%o su sporedne u usporedi s ostalim
u%jetima koji reduciraju su%erenitet u korist pri%atne mo.i.
Naj%anije je ilo& arem ja tako mislim& razaranje Dretton
?oodso%og susta%a u ranim GT7;ima od strane -+#;a& Lelike
Dritanije i drugih. -usta% su kreirale -+# i Lelika Dritanija
u GH7;ima. 5o je ilo doa %elike podr$ke naroda programima
dru$t%ene doroiti i radikalnim demokratskim mjerama. Dretton
?oodso% susta% je u srednjim GH7;ima regulirao te)aje%e i
dopu$tao kontrolu protoka no%ca. 3deja je ila smanjiti
rastro$no i $tetno teoretiziranje te ograni)iti odlje%
kapitala. 1azlozi su ili doro sh%a.eni i artikulirani ;
sloodni protok no%ca st%ara <%irtualni parlament s%jetskog
kapitala koji moe sta%iti %eto na %ladinu politiku ako je
smatra nerazumnom<. Lladina politka koja se smatra nerazumnom
doticala i se radni)kih pra%a& orazo%nih programa&
zdra%st%a& poku$aja stimuliranja ekonomije& zapra%o ilo $to
$to i pomoglo ljudima& a ne pro9itu (i zato je ona nerazumna
u tehni)kom smislu!. Dretton ?oodso% susta% je manje;%i$e
9unkcionirao d%adeset godina. ,nogi ekonomisti ga smatraju
<zlatnim doom modernog kapitalizma< (modernog dra%nog
kapitalizma& zapra%o!. 0eriod je trajao jed%a do E"T7. i io
je doa po%ijesno ne)u%eno rzog ekonomskog i trgo%inskog
rasta& proiz%odnje& ulaganja no%ca& pro$irenja doroiti&
jednosta%no zlatno doa. 8 ranim GT7;ima st%ari su se
promijenile. Dretton ?oodso% susta% je uni$ten i do$lo je do
lieralizacije 9inancijskog tri$ta i 9luktuiraju.ih te)aje%a.
5aj period se )esto opisuje kao <olo%no doa<. 8 njemu je
do$lo do eksplozije kratkoro)noga sumnji%og kapitala koji je u
potpunosti zasuo produkti%nu ekonomiju. #o$lo je do pogor$anja
129
u s%akome aspektu ; primjetno slaiji ekonomski rast& slaiji
rast produkti%nosti& ulaganja no%ca& puno %e.e kamatne stope
(koje uspora%aju rast!& %e.e tri$ne nestailnosti i
9inancijskih kriza. -%e je to jako utjecalo na ljude& )ak i u
ogatim zemljama: opadanje pla.a& dulje radno %rijeme& poseno
zapanjuju.e u -+#;u& smanjenje usluga. #at .u %am jedan
primjer iz dana$nje ekonomije o kojoj s%i pri)aju ; srednji
prihod se %ratio na onaj iz E"I".& $to je dosta ispod onog iz
sedamdesetih. Csim toga& to je io period uni$ta%anja
dru$t%enih demokratskih 9aktora koji su znatno poolj$ali
ljudsko doro. Cp.enito go%ore.i& no%onametnuti s%jetski
poredak doz%olja%ao je %e.u mo. %eta <%irtualnom parlamentu<
pri%atnog kapitala in%estitora $to je do%elo do primjetnijeg
nestajanja demokracije i su%erenih pra%a (kako je ilo i
smjerano! te primjetnijeg pogor$anja u zdra%st%u.
#ok se te posljedice osje.aju u ogatim dru$t%ima& one su
pra%e katastro9e u siroma$nima. 5aj prolem ne radi razliku
me>u dru$t%ima i zato je ne%ano da li je samo dru$t%o
ogatije ili siroma$nije. Laniji su cijeli dijelo%i s%jetske
populacije. Na primjeru neda%nih analiza -%jetske anke&
uzmemo li OP s%jetskoga stano%ni$t%a pri %rhu i usporedimo
njiho%e prihode i ogatst%o s OP onih na dnu& omjer i io
TI:E u E"II.& i EEH:E u E""U. (to je zadnji %remenski period
za koji postoje rojke!& te je danas ned%ojeno omjer jo$
%e.i. 3ste rojke pokazuju da EP s%jetskog stano%ni$t%a pri
%rhu ima isti prihod kao i OTP stano%ni$t%a na dnu& $to i
zna)ilo oko d%ije milijarde ljudi.
'a ogate zemlje s%e je jasno re)eno& da citiram poznatog
ekonomista Darrya Bichengreena iz njego%e %isoko cijenjene
po%ijesti o me>unarodnom susta%u. /ao i mnogi drugi& on je
130
naglasio da je trenutna 9aza gloalizacije %rlo sli)na periodu
prije 0r%oga s%jetskog rata. ,e>utim& razlike postoje& na
primjer u to %rijeme Bichengreen oja$nja%a da politika %lade
jo$ u%ijek nije ila <izpolitizirana op.om mu$kom patnjom i
napredo%anjem trgo%a)kih sindikata i parlamentarnih radni)kih
stranaka<. 'ato se %elike ljudske cijene 9inancijskog po$tenja
nametnute od strane %irtualnog parlamenta mogu primijeniti na
cijelo stano%ni$t%o. 5aj luksuz nije %i$e io dostupan u
demokrati)nijoj eri Dretton ?oodso%og susta%a u E"HO.& i zato
su <granice kretanja kapitala zamijenjene granicama
demokracije kao iz%orom od%ajanja od tri$nih pritisaka<.
5o ima s%ojih posljedica. 0os%e je prirodno da i se
uni$ta%anje poslijeratnoga ekonomskog poretka trealo udruiti
sa zna)ajnim napadom na postoje.u demokraciju ; sloodu&
su%erenitet i ljudska pra%a ; pod sloganom 53N+ (5here 3s No
+lternati%e!. Na neki na)in to je apsurdno opona$anje
%ulgarnog marksizma. Nije potreno napominjati da je slogan
pod%ala koja slui pri%atnim interesima. -ocio;ekonomski
poredak koji se name.e je rezultat ljudskih odluka i ljudskih
institucija. Cdluke mogu iti izmijenjene& institucije mogu
iti promijenjene. +ko je potreno& mogu iti uni$tene i
zamijenjene& a$ kao $to su radili iskreni i hrari ljudi
tijekom cijele po%ijesti.
131
David Ba)a&ian i Noa& '(o&)k*
MEDIJI, ZNANJE I OBJE1TI@NOST
Izvadak Dod 768A do 783A )taneF iz B1ee.in+ t(e abble in
lineB, A1 .e)), 7226A, Edinb0+(
PG Ovd,e 0 Bo0lde0 ,e oko 8A$$, kod va) 0 /eLin+ton0 ,e 2A$$A
1ako iz+leda va:e ,0toJ Poin,ete li ) itan,e& Bo)ton Globea
i NeH >ok Ti&e)aJ
C: #a& i s ?all -treet =ournalom. Minancial 5imesom. Dilo
)ime.
PG Da li va& ,e ,0to .o+odno za ad ili )te o&etani &a)o&
teleCon)ki( .oziva .o.0t ovo+aJ
C: Le.inom imam mnogo pozi%a.
PG Bo)ton Globe, va:e dnevne novine, ,e 0.avo .e0zeo NeH
>ok Ti&e)A Globe )0 ,edne od zadn,i( veliki( novina 0 ze&l,i
ko,e ne .i.ada,0 lan!0A 9to &i)lite o to&eJ
C: 5o je prirodni nasta%ak tendencije koja se od%ija %e. dugo
%remena. Den Dagdikian je dokumentira godinama. 5o je prirodni
9enomen. /apital tenderira koncentriranju. 3skreno sumnjam da
.e iti %elike razlike kad je rije) o no%inama& arem ne
uskoro. -%ejedno& s %remenom .e %jerojatno iti.
PG @lo ,e dobo dok0&entian tend kon!entian,a vla)ni:tva
nad &edi,i&aA @idite li neke konta4tendoveJ
C: C%o $to trenutno %i radite jest kontra;trend. 3sto je i sa
s%ime ostalim $to se od%ija u s%ijetu. 0ostoji trend prema
132
centralizaciji mo.i na s%e %i$im i %i$im razinama& ali isto
tako postoje i kontra;trendo%i okrenuti regionalizaciji&
uklju)uju.i i ono $to se u Buropi nazi%a <Buropa regija<&
st%aranje grassroots pokreta& konstruiranje alternati%a.
/aelska tele%izija& recimo& nudi alternati%e. #akle& st%ari
se od%ijaju u oa smjera. 3nstitucionalno& gla%na tendecija je
centralizacija. #ruga tendencija koja se od%ija u suprotnome
smjeru& i koja jedina& po meni& prua nadu& je mnogo
raspr$enija& di9uznija i nema mnogo toga zajedni)kog s
organiziranim insitucionalnim 9ormama. No& sigurno je da se
od%ija na s%im ni%oima.
PG Po)to,e takoIe i ko&.,0to)ke &e;eA
C: Cne nude mno$t%o mogu.nosti. 0ostoje desetine tisu.a
priklju)enih& moda i stotine tisu.a priklju)enih na razne
mree& i mnoge se diskusije od%ijaju te pristie masa
in9ormacija. 1azne su k%alitete& no mnoge predsta%ljaju
alternati%u mainstreamu. 5renutno je to jo$ u%ijek elitna
pri%ilegija.
PG Nedavno )a& dobio .i)&o od ,edno+ )l0:atel,a iz /aCa*ette,
d;ava 'oloadoA On ,e 0o va: +ovo BPoizvodn,a .i)tankaB
ko,i )te od;ali .iliko& =avadovo+ Tade Union .o+a&a 0
)i,en,0A Nakon )l0:an,a .o+a&a, )l0:atel, )e o),e<ao
B.olitiki izoliani&, na i)ti ona, nain na ko,i na& to ini
ind0)ti,a za odno)e ) ,avno:<0BA N,e+ovo ,e .itan,eG B 1ako
da )e o+anizia&oJ Ni)&o li .evi:e .ivezani &,e)eni&
a0ni&a ko,e teba .la<atiJBA Dakle, .i)0tno )0 vi:e)t0ko
.itan,e i zabin0to)tA
C: /ako se organizirati* Cdgo%or je jednosta%an: jednosta%no
133
to u)inite. 4judi su se organizirali i pod puno gorim u%jetima
od o%ih. 0retposta%imo da ste zemljoradnik u Bl -al%adoru u
kr$.anskoj zajednici koja poku$a%a postati selja)kom zadrugom.
8%jeti tamo prisutni su daleko od ilo )ega $to mi moemo
zamisliti. Nara%no& prolemi postoje& ljudi su pri%ezani
ra)unima& imaju osone proleme... No %e.ina nas i%i pod jako
pri%ilegiranim u%jetima po komparati%nim standardima. 0rolem
organiziranja je prolem %olje.
PG Ni,e li ,edna od C0nk!i,a &edi,a da &a+inalizia l,0de,
.o.0t ovo+ )l0:atel,a, te da i( 0v,ei da )tvai &oa,0 biti
.e.0:tene )t0n,a!i&aJ
C: Nara%no. +li primijetite da se u Bl -al%adoru to dru/)ije
radi. 5amo $alju odrede smrti. C%dje te poku$a%aju na%u.i na
komedije. 3stina je da su i jedno i drugo tehnike kontrole& no
ipak su to prili)no razli)ite tehnike.
PG @i )te znan)tvenik, :to &i)lite o ide,i ob,ektivno)ti i
avnote;e 0 &edi,i&a i obazovan,0J Tko odeI0,e takve )tvaiJ
C: 0ostoji %elika razlika izme>u znanosti& isto tako i izme>u
humanisti)kih ili dru$t%enih znanosti i medija. 8 prirodnim
znanostima ste suo)eni s prirodnim )injenicama kao %rlo t%rdim
nadzornikom. Ne moete do.i daleko s esmislicama. 8
raz%ijenim znanostima pogre$ke ne mogu trajati. 5eorijska
gre$ka moe trajati jer ju je te$ko otkriti. Napra%i li netko
eksperiment i kri%o na%ede rezultate& to .e se %rlo rzo
otkriti kod pona%ljanja eksperimenta. 0ostoji kruta
internacionalna disciplina koja nipo$to ne garantira da .ete
prona.i istinu& ali nagla$a%a standarde koje je jako te$ko
izje.i. 0risutni su i %anjski u%jeti koji odre>uju kako
134
znanost 9unkcionira: 9ondacije i sl. /%alitati%no se oni
razlikuju od ostalih podru)ja& kod kojih %anjske prisile i
ograni)enja nisu toliko snane. ,nogo je manje sh%a.enog&
empirijska opo%rgnu.a puno tee prolaze. ,nogo je
jednosta%nije ignorirati ono $to ne elimo )uti.
No& %ratimo se po)etnome komentaru o preuzimanju 2loea od
strane 5imesa. 5isak na isto)noj oali to sla%i jer smatra da
se zog %isokih no%inarskih standarda 5imesa ni$ta lo$e ne .e
dogoditi 2loeu. 0ostoje tisu.e dokumentiranih strana koje
pokazuju da su standardi 5imesa s%e samo ne %isoki. 5o)nije&
groteskni su. No& to nije %ano udu.i da se kriti)ka analiza
moe jednosta%no ignorirati. 0oruka joj je kri%a i zato je
ignorirate. C%ak%e su st%ari %rlo jednosta%ne u no%inarst%u i
ostalim ideolo$kim disciplinama. 3gnorirate ono $to %am se ne
s%i>a& a ako ste na strani mo.nih onda se toga lako i
rije$ite.
Neki sam dan )itao saetak )lanka u ?ashington 0ostu kojeg je
napisao doar reporter koji zna mnogo o Centralnoj +merici.
Nlanak je o izguljenom desetlje.u u Centralnoj +merici. 5ekst
tog reportera je prepun zauna o tome za$to je Centralna
+merika u puno goremu stanju danas nego E"I7.& unato) ogromnoj
koli)ini ameri)ke pomo.i toj regiji. 1eporter se pita da li je
ta ameri)ka pomo. ila doro potro$ena& kome je ila upu.ena&
da li je dospjela u pra%o podru)je. 5ako>er se posta%lja
pitanje $to je oti$lo kri%o u na$em %elikom trudu da
Centralnoj +merici omogu.imo demokraciju i socijalni raz%oj.
+utor )lanka (#ouglas Marah!& kada ne pi$e za 0ost& zna
odgo%or jako doro. -+# su %odile de%astiraju.i teroristi)ki
rat u toj regiji s ciljem da sprije)e demokraciju i socijalni
raz%oj. Dilijuni dolara pomo.i o kojima reporter go%ori su
135
ilijuni dolara potro$enih na uni$ta%anje tih zemalja. 5o je
razlog za$to su one u puno gorem stanju danas nego E"I7. No&
0ost to ne smije re.i. Dez ozira na to koliko su dokazi
mo.ni& apsolutno ih je mogu.e odaciti i pri)ati 9antazije
koje puno %i$e odgo%araju interesima mo.i i nama samima. 8
no%inarst%u i u %e.ini onog $to nazi%amo <meko $kolst%o<&
dakle ono $to ne spada u t%rde znanosti (prirodne znanosti!&
tak%e je st%ari lako u)initi. /ontrole su %rlo slae i jako je
jednosta%no ignorirati ili odaciti kriti)ku analizu. 8 t%rdim
znanostima to ne prolazi. 8)inite to i it .ete iza)eni.
Netko .e drugi otkriti st%ari i letite iz igre. 0rije nekoliko
godina je C. 0. -now go%orio o ne)emu $to on nazi%a d%jema
kulturama humanisti)kih i t%rdih znanosti. 'og toga je io
jako kritiziran& no ima ne$to u tome. Cne su prije razli)ite u
osoinama. 0ostoji jo$ st%ari koje je o%dje potreno
razjasniti& no gruo go%ore.i razlika je realna.
#akle da odgo%orim na pitanje. 8nutar raz%ijenih prirodnih
znanosti& iako nitko nema nikak%ih iluzija o ojekti%nosti&
prisutna je neka %rsta stalnoga pritiska& kontrole koja
re9lektira ograni)enja nametnuta od prirode. 8nutar drugih
podru)ja& ono $to odraa%a interese mo.nih se jednosta%no
smatra ojekti%nim.
PG 1on!e.t ob,ektivno)ti 0 novina)tv0 iz+leda .o.0t nee+a
:to ,e ne)talno i odeIeno okolno)ti&aA
C: 0ogledate li oziljan monogra9ski rad kroz diplomatsku
po%ijest& %idjet .ete da je situacija ne$to druk)ija. ,e>utim&
i tamo su tako>er odair& 9okus& koncentracija i oliko%anje
)esto ideolo$ki odre>eni. 3skreniji ljudi .e to prepoznati i
nazna)iti jasnim. Cni manje iskreniji .e t%rditi da je rije) o
136
ojekti%nosti.
PG Da, ali ,edan od +lavni( &itova &edi,a ,e da )0 &edi,i
ob,ektivni i 0avnote;eniA
C: Nara%no. 5o je jedna od 9unkcija propagande. C)ito je da te
rije)i ne zna)e apsolutno ni$ta. (to mislite pod
ura%noteenost* (to je odgo%araju.a mjera ra%notee* Ne
postoji odgo%or na to pitanje. +ko su mediji iskreni& oni .e
re.i: 2ledajte& o%o su interesi koje mi predsta%ljamo i to je
ok%ir unutar kojeg mi gledamo na st%ari. C%o je ono u $to mi
%jerujemo i )emu smo predani. 5o $to i rekli je tada sli)no
onome $to go%ore njiho%i kriti)ari. Na primjer& ja ne skri%am
s%oje stajali$te pa tako ni ?ashington 0ost ni New Kork 5imes
ne i treali. No oni to moraju raditi jer su maske
ojekti%nosti i ra%notee presudne kod 9unkcioniranja
propagande.
8 iti& oni idu i iznad toga. 0oku$a%aju see predsta%iti kao
proti%nike mo.i& kao nekoga tko potkopa%a mo.ne institucije.
+kademska pro9esija igra istu igru. 0ogledajte akademske
kon9erencije o medijima. =edna kojoj sam ja u potpunosti
prisust%o%ao se odrala na 2eorgetown s%eu)ili$tu& a %odio ju
je lieralni k%eker. 5ema kon9erencije je ilo medijsko
iz%je$ta%anje o Centralnoj +merici i -rednjem 3stoku. 0r%o je
i$la serija iskaza koja je ot%orila diskusiju od strane ljudi
koji su na%eli da su mediji i no%inari u%elike okrenuti proti%
%lade& da lau& da poku$a%aju potkopati ameri)ku %ladu& da su
prakti)ki komunisti)ki agenti. Nakon o%ih o$trih napada na
medije uslijedio je drugi niz rado%a koji je go%orio:
2ledajte& )injenica jest da je lo$e& slaemo se& ali ipak nije
tako lo$e kako %i kaete. Na$ je posao da udemo su%erzi%ni.
137
- time se treate suo)iti u demokratskome dru$t%u. 5ada se
raspra%ljalo s tih d%iju pozicija.
0ostoji i tre.a pozicija: mediji podra%aju interese mo.i. #a
i odrali te interese& mediji lau i izokre.u st%ari. No& to
se ne smije izja%iti. 3pak& cjelokupno iz%je$ta%anje o
Centralnoj +merici koje je odrano na toj kon9erenciji ilo je
unutar granica koje sam opisao. /ada je rije) o -rednjemu
3stoku& gdje su mediji groteskni& samo je "FP iz%je$taja ilo
unutar tih apsurdnih granica. 1azlog tome je to $to je ilo
dopu$teno izlaganje Brica :oaglanda& pozna%atelja -rednjeg
3stoka& koji je dao to)ne na%ode& i to je HP na koje nitko
kasnije nije re9erirao. Na taj na)in mediji prezentiraju sami
see i zog toga akademska pro9esija eli to %idjeti.
0redsta%ljate li medije kao kriti)ke& kao proti%nike mo.i& pa
)ak i kao su%erzi%ne& tada radite %eliku uslugu propagandi.
Nakon toga .e oni re.i: 0ogledajte koliko smo kriti)ki
okrenuti prema mo.i. ,oe li netko %i$e od toga*
PG U lank0 o Ti&e)ovo& .e0zi&an,0 Globea ).o&in,e )e da )0
Globe .ve novine 0 ze&l,i ko,e )0 .ovele ki;a)ki at .otiv
a&eike inteven!i,e 0 @i,etna&0A ?itali )te Globe 0 to
vi,e&e, ,e li to tonoJ
C: #a& to je to)no. Cni su pr%i oja%ili u%odni )lanak u kome
se trai po%la)enje iz Lijetnama. 8rednik je u to %rijeme io
moj osoni prijatelj tako da sam prili)no upoznat s time. Cni
su prije oja%lji%anja )lanka napra%ili %eliku studiju da %ide
mogu li )lanak oja%iti i nasta%iti s time. -je.am se da je to
ilo kasne E"F".& otprilike godinu i pol nakon $to se ?all
-treet okrenuo proti% rata. ,islim da je to io %jerojatno
pr%i mainstream zahtje% za po%la)enjem ameri)kih postroji.
138
Nara%no& nije se trailo po%la)enje ameri)kih postroji koje
su napale Lijetnam& %e. se trailo po%la)enje jer to %i$e nema
smisla& ne$to kao moramo oti.i& nema smisla... 5o tako>er
go%ori pone$to o ameri)kim medijima. 2o%ori %am da je rije) o
godinu i pol nakon $to je poslo%na zajednica odredila da i
%lada treala prestati sa s%ojim naporima jer $tete ameri)kim
ekonomskim interesima. 8 to je %rijeme %e. i ohraren tisak
po)eo po%remeno isticati da i moda ilo %rijeme da se u)ini
ono $to je poslo%na zajednica odredila prije godinu i pol& ne
uzimaju.i pritom u ozir jednosta%nu istinu: da je rije) o
ameri)koj agresiji& najprije na =uni Lijetnam& a kasnije i na
cijelu 3ndokinu. Neke elementarne istine su presramotne da i
ile otisnute.
PG S&atate li znan,e .ivile+i,o&J Je li znan,e ne:to i&e )e
t+0,e, ne:to :to )e k0.0,e i .oda,eJ Oito ,e da )e .oda,eG
netko .oda,e )a&o+ )ebe na t;ni!iA
C: Dio ih malo oprezniji kad je rije) o znanju. 0rodaje se
ono $to se izdaje pod znanje. 8zmimo :enryja /issingera kao
primjer. Cn je sigurno proda%ao sam see na trnici. No& tu
treamo iti skepti)ni je li rije) o znanju ili ne& udu.i da
je ono $to se prodaje na trnici %e.inom ez%rijedno. 1ije) je
o znanju ili razumije%anju prilago>enom i iskri%ljenom da i
sluilo interesima mo.i. Lratimo se t%rdim znanostima& njiho%o
znanje se de9initi%no prodaje. 0ogledajte ameri)ku industriju
%isoke tehnologije& ili 9armaceutsku industriju. =edan od
na)ina na koji ja%nost su%encionira korporacijski sektor je
kroz s%eu)ili$ne laoratorije u kojima se od%ijaju oziljna
istrai%anja. #oroit od toga& ako iza>e $to komercijalno
isplati%o& ide pri%atnim korporacijama. Ne znam za ni jedan
139
s%eu)ili$ni odjel koji je ugo%orom po%ezan s industrijom& no
neke st%ari nisu daleko od toga.
PG Je li inCo&a!i,a .ivile+i,aJ
C: 4judi izja%ljuju tak%e st%ari& no ja sam pomalo sumnji)a%
prema tak%im izja%ama. /ada kaete da je in9ormacija
pri%ilegija zna)i da se moe prodati na elementaran na)in&
poput no%ina udruenih u +ssociated 0ress koje izacuju )lanke
ili kada odete u knjiaru i kupite knjigu. Ne %idim u tome
ni$ta duoko& ne mislim da je in9ormacija pri%ilegija.
PG 9to ,e )a )t,e!an,e& znan,a van konven!ionalni( )t0kt0a
koled;a i )ve0ili:taJ
C: /ao pr%o& )ak i unutar kon%encionalnih struktura& koleda&
s%eu)ili$ta& New Kork 5imesa i sl.& ako palji%o )itate&
moete nau)iti puno. -%e te institucije posjeduju %anu
unutarnju kontradikciju: s jedne strane& one ne i prei%jele
da ne podra%aju temeljne interese ogatih i mo.nih. Ne
sluite li tim interesima& ne .ete i%jeti dugo. 'og toga su
prisutni iskri%lja%anje i propaganda. - druge strane& te
institucije imaju unutar see ne$to $to ih %odi potpunosti i
iskrenosti te to)nome prikazu s%ijeta. #jelomi)no to dolazi od
ljudi unutar samih institucija& ez ozira jesu li oni
no%inari ili po%jesni)ari. #jelomi)no i stoga $to ti ljudi ne
i radili s%oj posao za mo.ne da nemaju mogu.nost dati arem
prilino to)nu sliku s%ijeta. 5ako& na primjer& poslo%ni
tisak daje prili)no dore i to)ne iz%je$taje& u %e.ini
slu)aje%e je sli)no i s ostatkom tiska. 1azlog tome je $to
mo.ni ljudi moraju znati )injenice da i mogli donositi odluke
u s%oju korist. 8pletete li se me>u te d%ije suprotne
140
tendencije& imate mogu.nost mnogo nau)iti.
#a se %ratim pitanju: %an tih institucija postoji puno st%ari
koje moete u)initi. Lratimo se )lanku u ?ashington 0ostu o
Centralnoj +merici. +kti%isti o%dje u Doulderu koji se a%e
Centralnom +merikom& kao i u mnogim drugim mjestima& umiru od
smijeha kada %ide taj )lanak. Cni znaju )injenice. 5a
)injenice nisu spoznali )itaju.i ?ashington 0ost& prona$li su
ih kroz druge iz%ore. 0okret solidarnosti Centralnoj +merici
ima pristup ogromnim koli)inama in9ormacija i jo$ ih u%ijek
prikuplja kroz direktne kontakte& alternati%ne medije& preko
ljudi koji putuju tamo& i s%e to %an mainstream medija. Na
primjer& u )lanku se spominje da su -+# primorale marksisti)ke
sandiniste da odre pr%e sloodne izore E""7. -%i u 0okretu
solidarnosti Centralnoj +merici& kao i mnogi drugi& znaju da
je to oi)na glupost te da su pr%i sloodni izori odrani
E"IH.& samo $to su dali kri%e rezultate pa su ih -+# izacile
iz po%ijesti. +utor )lanka u 0ostu to zasigurno zna& samo $to
je za njega to re.i u ?ashington 0ostu isto $to i stajati
nasred Latikana i urlati da 3sus /rist nije postojao. 8nutar
duoko totalitarne intelektualne kulture poput na$e& neke se
st%ari ne smiju re.i. 'ato autor )lanka moe re.i to $to je
rekao& pa )ak i to u $to moda %jeruje& iako mi je to te$ko
zamisliti. 4judi u narodnim pokretima doro znaju da to nije
istina i znaju za$to nije istina& udu.i da su prona$li druge
pute%e razumije%anja s%ijeta.
8koliko ste )uli tresak u pozadini& to je nekoliko mojih
knjiga palo na pod& $to se redo%ito doga>a.
PG Mo+0 va) za&i)liti ok0;eno+ +o&ilo& .a.ia i kn,i+aA
C: 0o%remeno odlu)e da zakoni 9izike ne.e izdrati i padnu na
141
pod& $to se sad dogodilo.
PG 1o&entiali )te .i,atel,0 kako ,e koliina &atei,ala ko,0
)te iz+0bili o+o&na, no ini &i )e da ,e i koliina ko,0 )te
zad;ali takoIe o+o&naA
C: Ne izgleda mi tako. Nini mi se da sam %e.inu izguio. ,u)no
mi je kad %idim kako nestaje. 'nam da .e materijal o kojem ne
pi$em kroz par godina nestati& izguit .e se u o%im zirkama&
ispast .e iz po%ijesti. Na primjer& izori u Nikarag%i
pripadaju po%ijesti zah%aljuju.i Bdwardu :ermanu koji je
napra%io jako doro istrai%anje o toj temi. ?ashington 0ostu
to nije itno& za njih su ti izori %an po%ijesti jer su tako
naredili oni koji sjede %isoko. No& ljudi koji ele to znati
mogu pogledati :ermano% rad.
PG Ne:to :to +odina&a +ovoite &i )e ini nekako
kontadiktoni&A 1ada +ovoite o .ovezano)ti a&eike .o&o<i )
k:en,e& l,0d)ki( .ava, +ovoite da ,e veza oitaN 0 i)to
vi,e&e +ovoite da ne&a naina da otki,ete te )tvai o)i&
ako ni)te Canatik, kao :to )te )ebe o.i)aliA Ne o)tavl,a li to
l,0de za)ta:eni&a i obe)(abl,eni&aJ
C: +ko sam tako rekao onda sam %as pomalo od%eo na kri%i put.
/ao pojedinac %i morate iti 9anatik da iste otkrili te
st%ari. +ko ste dio nekog poluorganiziranog pokreta& poput
0okreta solidarnosti Centralnoj +merici& ne morate iti
9anatik udu.i da imate pristup alternati%nim iz%orima
in9ormacija.
0ogledajmo opet Bdwarda :ermana& mog kolegu i prijatelja& koji
je radio $iroka istrai%anja o po%ezanosti ameri)ke pomo.i i
torture. 8stano%io je da su te st%ari jako po%ezane. 5e smo
142
in9ormacije oja%ili u na$im zajedni)kim knjigama i drugdje.
#a i to opisao u detalje& :erman je oja%lji%ao i %lastite
knjige.
Lode.i latinsko;ameri)ki akademski stru)njak za ljudska pra%a&
4ars -choultz s North Caroline& oja%io je E"I7. )lanak o
ameri)koj pomo.i i kr$enju ljudskih pra%a& i to poseno o
torturi u 4atinskoj +merici. -choultz je otkrio upra%o iste
st%ari kao i :erman. Cn u )lanku isti)e da je pomo. dolazila
do najistaknutijih kr$itelja ljudskih pra%a u hemis9eri& koji
su redo%ito primali naj%i$e pomo.i. -choultz je tako>er
pokazao da ta pomo. nema ni$ta s potreama tamo$njih ljudi& da
uklju)uje %ojnu pomo. te da je dolazila za %rijeme Cartero%og
perioda. 'a %rijeme 1eagana je to jo$ poja)ano. 5ak%e st%ari
se mogu prona.i. =a sam ih oja%io. :erman ih je oja%io.
8koliko izoliran pojedinac eli to otkriti& on mora iti neka
%rsta 9anatika. #a se uop.e otkrije da je netko pisao o tome&
ilo i potreno golemo istrai%anje. 5o ne .ete prona.i u
kazalu New Kork 5imesa. Cno $to .ete tamo prona.i su )lanak za
)lankom o na$oj eskrajnoj predanosti ljudskim pra%ima. -
druge strane& ako ste )lan nekog pokreta ne treate iti
nikaka% 9anatik udu.i da imate pristup materijalu. -amo
morate drati o)i ot%orenima.
PG Da li )e 0 +ole&o, koliini .o:te ko,0 .i&ate o),e<a,0 ta
)ta,ali:ta izoliano)tiJ 1akav ,e kaakte .o:teJ
C: 0reteno se osje.a. ,ark +char i 0eter ?intonick su
napra%ili 9ilm <0roiz%odnja pristanka< koji se prikazuje po
cijelome s%ijetu& )esto na nacionalnim tele%izijama& i mislim
da je malo preistaknut. #oi%am mnogo po$te& stotine pa i
tisu.e pisama& i )esto je ton kao u one osoe koju ste
143
spomenuli. 3sto se doga>a kada se poja%im na tele%iziji u -+#;
u. #oijem mnogo pisama u kojima me ljudi pitaju otkud mi te
st%ari i kako da se priklju)e mome pokretu. 0onekad se sledim
kada to )ujem.
PG U.ono odbi,ate .o+ledati ta, Cil&A Za:toJ
C: #jelomi)no zog toga $to ez ozira koliko se autori
trudili& postoji ne$to inherentno u mediju koji personalizira
te daje kri%u i ridikuloznu impresiju koja do%odi do pitanja
poput: </ako se mogu priklju)iti t%ome pokretu*<
PG Zna& da )0 l,0di a.)ol0tno od0:evl,eni kada dobi,0 .i)&o od
va)A
C: 0isma su %e.inom jako oziljna i promi$ljena. Na jednu temu
sam morao pisati samo 9ormalno pismo u kojem je pisalo:
<Cprosti& ali ne mogu odgo%oriti.<
PG O e&0 )e adiloJ
C: 0roajte pogoditi.
PG JAQA1A
C: 5ako je. 0ristizalo mi je toliko pisama da unutar
d%adeset)etiri sata nisam jednosta%no stigao odgo%oriti na
njih. Na moju alost& morao sam pisati: <Cprosti& ali ne mogu
odgo%oriti.<
PG Nedavno )a& )e vatio iz A&)teda&a +d,e )a& d;ao +ovoe i
adio neke intevieHeA @lo .eten!iozna .itan,a )0 &i bila
.o)tavl,anaAAA
C: 3sto sam i ja doi%io u Nizozemskoj. 5o su na)ini na koje
144
se intelektualci mogu separirati od trenutnih ori i jo$
u%ijek iti lje%iji od tee. 'a Nizozemce nitko nije do%oljno
radikalan. Na taj na)in moete unaprijediti s%oju karijeru&
jednosta%no se separirate od st%ari koje se trenutno od%ijaju.
Nije potreno da se uklju)ite u ja%ne akti%nosti& ne treate
u)iti o s%ijetu& a kamoli da ne$to radite u %ezi njega.
0retjerujem& ne elim re.i da je to apsolutna istina& no
elementi toga su prisutni. 1ije) je o druk)ijim na)inima
reagiranja na )injenicu da je a%ljenje s%jetskim prolemima
te$ko i nezah%alno. 0o)nete li to raditi e9ekti%no& imat .ete
i osonih guitaka.
PG To <e takoIe )tvoiti velik0 azlik0 iz&eI0 n,i(
Dintelekt0ala!aF i Bobini( l,0diBA
C: -igurno da ho.e. Nitko to ne moe razumjeti& to stra$i
ljude& poseno mlade ljude koji do>u na 9akultet& %ide tak%e
st%ari i kau: <,oj Doe& da ih io radikalan moram razumjeti
s%ih tih deset jasno izgo%orenih rije)i. 5o je eznadno& olje
da radim ne$to drugo.<
PG Da li va& l,eto, kada )te daleko od intevieHa, teleCon)ki(
.oziva i .edavan,a od+ovaa za adJ
C: /ao $to znate& tele9on isklju)im. 5o je jedino %rijeme kada
se mogu potruditi i napra%iti ne$to.
PG Potka, +odine <ete nav:iti :ezde)et.et0A
C: Ne %jerujete %aljda toj propagandi*
PG Da li az&i:l,ate o 0).oavan,0, o )&an,en,0 .lanovaJ
C: ,nogo je jo$ st%ari koje elim u)initi& a jednosta%no ne
145
stignem. Nemam toliko %remena.
PG Znate li za ane+dot0 Mikea Albeta 0 Pol,)ko,J Ta&o ,e )eo
l,0de ko,i )0 &i)lili da .o)to,e dva Noa&a '(o&)ka, ,edan ko,i
)e bavi lin+vi)tiki& ado&, a d0+i .olitiki&A
C: Ljerojatno zato $to njima to ime ne z%u)i tako strano.
PG Ozbil,na ek).lozi,a eaktoa )e do+odila 0 !entalno,
R0)i,i 0 +ad0 To&)k0A Da li ,e i&e +ada .ovezano ) '(o&)k*J
C: ,ogu.e da jest. Nitko ne zna etimologiju. Leliki sla%enski
ling%ist 1oman =akoson mi je u%ijek go%orio da je u%jeren
kako je 5homas izopa)eni 5omsk& da je 5omsk originalno.
PG Da li ,e Ava& va:e )tvano i&eJ
C: +%ram jest moje ime& no moji ga roditelji nikada ne koriste
pa ja koristim s%oje srednje ime. Cno je prakti)ki postalo
moje legalno pr%o ime. #a %as podsjetim na dore stare dane
pra%og seksizma& kada sam jednom dizao kopiju s%oga rodnog
lista otkrio sam da je s%e.enik prekriio moje ime i iznad
njega kemijskom olo%kom napisao <+%rame Naomi<. :m& za$to
+%rame* 0a zato $to dje%ojke mogu imati luda imena& ali de)ki
ne.
16. lipanj 1993.
146
MEDIJS1A 1ONTRO/A
'apo)et .u suprosta%ljanjem d%iju razli)itih koncepcija
demokracije. =edna i ila ta u kojoj demokratsko dru$t%o
posjeduje sredst%a pomo.u kojih i moglo sudjelo%ati na neki
razuman na)in u upra%ljanju s%ojim poslo%ima& a in9ormacije i
ile s%ima dostupne i esplatne. #ruga koncepcija je ta u
kojoj je ja%nost sprije)ena u upra%ljanju s%ojim poslo%ima& a
in9ormacije su strogo kontrolirane. ,oda z%u)i )udno& ali
%ano je znati da je druga koncepcija demokracije ona koja
pre%lada%a.
1+N+ 0CL3=B-5 01C0+2+N#B
?ilsono%a administracija je utemeljila %ladin odor za
propagandu& Creel Cdor& koji je u razmaku od $est mjeseci
uspio pret%oriti miroljui%i narod u histeri)nu populaciju
koja je opsjednuta ratom i koja eli uni$titi s%e njema)ko&
uiti s%e Nijemce& oti.i u rat i spasiti s%ijet. C%o
naj%anije dostignu.e %odilo je daljnjim dostignu.ima. 8 isto
%rijeme& i to)no nakon rata& iste su se metode primjenji%ale
kako i ulile histeri)ni strah od komunizma& Cr%eni -trah kako
su ga z%ali& $to je uspjelo uni$titi sindikate i eliminirati
opasne proleme kao $to su slooda tiska i politi)ke misli.
,ediji i korporacijske %lasti su pruali %eliku potporu&
promo%irali i organizirali %eliki dio rada& s%e u s%emu io je
to %eliki uspjeh.
,e>u onima koji su akti%no i puni entuzijazma sudjelo%ali ili
su i progresi%ni intelektualci& ljudi iz kruga =ohna #eweya
koji su ili iznimno ponosni na s%oje teksto%e o
<inteligentnijim )lano%ima zajednice<& zna)i o njima samima&
147
koji su mogli natjerati nesklon narod na rat& ulije%aju.i im
strah u kosti i izmamljuju.i oreno domoljuni 9anatizam.
-redst%a upotreljena u tom poth%atu ila su raznolika. Na
primjer& %eliki roj izmi$ljotina o njema)kim zlo)inima&
elgijske ee otrgnutih ruku& s%akojake strahote koje se jo$
u%ijek mogu pro)itati u po%ijesnim knjigama. -%e ih je
izmislilo ritansko ministarst%o propagande )ija je zada.a u
to %rijeme ila& kako su oni rekli u s%ojim tajnim
%ije.anjima& kontroliranje misli )ita%oga s%ijeta. Cno $to je
%anije& oni su htjeli kontrolirati misli inteligentnijih
)lano%a ameri)ke zajednice& koji i onda $irili pripremljenu
propagandu i tako preoratili miroljui%u zemlju u ratnu
histeriju. 8spjelo je. 3tekako je uspjelo. + to nas je nau)ilo
lekciju: dra%na propaganda moe imati iznimno jak u)inak kada
je podupiru orazo%ani sloje%i i kada odstupanje od nje nije
dopu$teno. 5o su nau)ili i :itler i mnogi drugi& a prakticira
se i dan danas.
01C,+51+N/+ #B,C/1+C3=+
?alter 4ippman& starje$ina ameri)koga no%inarst%a& naj%aniji
kriti)ar unutarnje i %anjske politike i naj%aniji teoreti)ar
lieralne demokracije& smatrao je da <re%olucija u umjetnosti
demokracije< moe posluiti za <proiz%odnju pristanka<& drugim
rije)ima& dono$enje suglasnosti putem no%ih tehnika propagande
kod dijela ja%nosti koji se nije slagao s odre>enim idejama.
-matrao je da u demokraciji koja ispra%no 9unkcionira postoje
sloje%i gra>ana. 0r%i sloj je onaj koji ima akti%nu ulogu u
%o>enju op.ih poslo%a. 5o je posean sloj. 4judi koji
analiziraju& iz%r$a%aju& donose odluke i upra%ljaju s%im
politi)kim& ekonomskim i ideolo$kim susta%ima. 5o je mali
148
postotak populacije... Cstali koji se nalaze iz%an te grupe su
<zunjeno stado<& kako ih je 4ippman z%ao. ,oramo se za$titi
od ijesa i gaenja zunjenog stada...
'ato nam trea ne$to $to i ukrotilo zunjeno stado& a to je
no%a re%olucija u umjetnosti demokracije: proiz%odnja
pristanka. ,ediji& $kole i popularna kultura moraju iti
podijeljeniQ jer im politi)ki sloj i oni koji odlu)uju moraju
dati nekak%u podno$lji%u sliku st%arnosti& iako i oni moraju
ulije%ati pra%ilna u%jerenja. 'apamtite& tu se nalazi
neizre)ena pretposta%ka ; )ak je i odgo%orni ljudi moraju
sakri%ati od samih see& a odnosi se na pitanje kako ti ljudi
dospiju na pozicije na kojima imaju autoritet u odlu)i%anju.
5ako $to slue pra%e mo.nike& nara%no. Cne koji posjeduju
cijelo dru$t%o& jedan %rlo uzak krug. +ko posean sloj do>e i
kae: <,ogu sluiti %a$im interesima<& postat .e dio iz%r$ne
grupe. C tome se mora $utjeti. 5o zna)i da su oni morali
prih%atiti u%jerenja i doktrine koje .e sluiti interesima
pri%atne mo.i. +ko ne uspiju s%ladati tu %je$tinu& nisu dio
posenoga sloja. Lrijednosti i interesi pri%atne mo.i i %eza
izme>u dra%e i poslo%noga s%ijeta koja predsta%lja te
%rijednosti moraju iti duoko indoktrinirani u njih. +ko mogu
pro.i kroz to& mogu iti i dio posenoga sloja. Cstatak
zunjenoga stada trea jednosta%no iti zaokupljen drugim
st%arima.
5o je lagano iz%esti u dra%ama koje danas smatramo
totalitarnima ili %ojnima. =ednosta%no im prijeti$ atinom i
ako napra%e ne$to kri%o& doit .e po gla%i. /ako je dru$t%o
postalo sloodnije i demokratskije tako se izguila i ta
sposonost. 'ato se trea pos%etiti tehnikama propagande.
4ogika je jasna. 0ropaganda je u demokraciji ono $to je atina
149
u totalitarnoj dra%i.
C#NC-3 - =+LNC(Z8
+merikanci su ili pioniri industrije za odnose s ja%no$.u.
C%eza industrije je ila <kontroliranje uma ja%nosti<& kako
i to rekli %o>e. 0uno toga su nau)ili na uspjehu Creel odora
i uspjehu kreiranja Cr%enog -traha te njego%ih posljedica.
3ndustrija za odnose s ja%no$.u je u to %rijeme iskusila
%eliku ekspanziju. 5ijekom E"67;ih je ila uspje$na u
st%aranju skoro potpune podre>enosti ja%nosti poslo%nim
pra%ilima...
Cdnosi s ja%no$.u su %elika industrija. 2odi$nje potro$e oko
milijardu dolara. Cijelo to %rijeme zada.a im je nadzirati
mi$ljenje ja%nosti...
(e9 korporacije i )ista) imaju iste interese. -%i moemo
raditi zajedno& za amerikanizam& %olje.i jedni druge. 5o je
ila poruka. 8 prezentaciju te poruke uloen je %eliki trud.
3pak je o%o poslo%na zajednica& tako da oni kontroliraju
medije i imaju ogromna sredst%a... ,oiliziranje mi$ljenja
zajednice u korist plitkog i praznog koncepta kao $to je
amerikanizam. 5ko i se proti%io tome* 3li da malo
moderniziram o%o $to sam rekao& <podra%ajmo na$e trupe<. 5ko
i se proti%io tome* 3li uta odliko%anja. 5ko i se proti%io
tome* -%rha slogana kao $to su <podra%ajmo na$e trupe< jest
ta da oni ne ne zna)e apsolutno ni$ta. Cni zna)e isto koliko
zna)i slogan <podra%ajmo ljude u 3owi<. Nara%no& rije) je
ila o ne)emu drugome& a to je <da li podra%ate na$u
politiku*< +li ne elite da ljudi razmi$ljaju o tome. 5o je
cijela s%rha uspje$ne propagande. 0otreno je smisliti slogan
150
proti% kojega ne .e nitko iti i koji .e se s%ima s%idjeti jer
nitko ne zna $to on zna)i zato $to on jednosta%no ni ne zna)i
ni$ta& ali njego%a naj%e.a %rijednost je $to skre.e pozornost
na ne$to drugo...
5o je s%e iznimno djelot%orno. 3 od%ija se po pra%ilima s%e do
danas. Nara%no da je s%e jako palji%o promi$ljeno. 4judi iz
industrije za odnose s ja%no$.u nisu tamo da i se zaa%ljali.
Cni rade. 0oku$a%aju uliti pra%ilne %rijednosti. 8ostalom&
imaju koncepciju demokracije kak%a i treala iti: susta% u
kojemu je posean sloj nau)en raditi u slui gospodara& u
slui ljudi koji upra%ljaju dru$t%om. Cstatku populacije mora
iti uskra.en ilo kaka% olik organizacije jer organizacija
samo st%ara neprilike. Neka sjede sami ispred 5L ekrana i
upijaju poruku koja kae: <=edina %rijednost u i%otu je
i%jeti $to udonije& i%jeti kao ta ogata oitelj srednjega
sloja koju gleda$ i posjedo%ati lijepe %rijednosti kao $to su
sklad i amerikanizam.< 5o je s%e $to i%ot prua. ,oda
pomisli$ da postoji ne$to %i$e od toga& ali udu.i da samo
gleda$ tele%iziju pretposta%lja$ da si lud jer to je jedino
$to se tamo doga>a...
5ako je to ideal. ,nogo truda se uloilo u ost%ari%anje tog
ideala. C)ito da iza njega postoji nekak%a koncepcija. Na
primjer& koncepcija demokracije koju sam na%eo na po)etku.
'unjeno stado je prolem. 5reali i zausta%iti njiho% ijes
i di%ljanje. ,oramo im skrenuti panju. Neka gledaju -uperowl
ili humoristi)ne serije ili 9ilmo%e pune nasilja. -%ako malo
zo%emo ih da pje%aju esmislene pjesmice kao $to je
<0odra%ajmo na$e trupe<. 5rea ih drati upla$enima& jer ako
se nedo%oljno oje s%akak%ih zliko%aca koji .e ih uni$titi
iz%ana ili iznutra mogli i po)eti razmi$ljati& $to je opasno
151
jer nisu kompetentni za razmi$ljanje. 'ato im je potreno
skrenuti panju i marginalizirati ih.
3',8#13L+N=B ,3(4=BN=+
3sto je tako potreno natjerati populaciju da podupire %anjske
pustolo%ine. 8gla%nom je populacija miroljui%a& a$ kako je
ila i tijekom 0r%oga s%jetskog rata. =a%nost ne %idi razlog
za uplitanje u %anjske pustolo%ine& uijanje& mu)enje. 'ato ih
trea natjerati. + da i ih natjerali& treamo ih upla$iti...
3deal je io postignut do odre>ene granice. Neke institucije
nije ilo mogu.e uni$titi. Crk%e& na primjer& jo$ u%ijek
postoje. Leliki dio disidentskih akti%nosti proizlazi iz
crk%e& iz jednosta%noga razloga $to one postoje. +ko idete u
neku europsku dra%u odrati politi)ki go%or& to .e se
naj%jerojatnije od%ijati u prostorijama sindikata. 5ak%o $to
se ne .e dogoditi o%dje& kao pr%o zato $to sindikati jed%a
postoje& a ako i postoje nisu politi)ke organizacije. +li
postoje crk%e i zato se go%ori tamo )esto odra%aju. -olidarni
rad za Centralnu +meriku nastao je u crk%ama& naj%i$e zato $to
one postoje.
'unjeno stado nikada nije do%oljno ukro.eno tako da je to
konstantna ora. 8 GU7;ima su ustali i ili u$utkani. 8 GF7;
ima je do$lo do no%og %ala nezado%oljst%a. 3malo je ime.
0osean sloj ga je z%ao <krizom u demokraciji<. -matralo se da
je u GF7;ima demokracija zakora)ila u krizu. /riza je ila
toliko %elika da su se dijelo%i populacije po)eli organizirati
te su postali akti%ni i poku$a%ali sudjelo%ati na politi)koj
pozornici. C%dje se %ra.amo na ona d%a koncepta demokracije.
0o de9iniciji u rje)niku& to se zo%e napredak u demokraciji.
152
0o pre%lada%aju.oj koncepciji demokracije& to predsta%lja
prolem& krizu koju trea nadja)ati. 0opulaciju trea %ratiti
natrag u stanje apatije& pokornosti i pasi%nosti. 'ato treamo
poduzeti korake da i nadja)ali krizu. 8loen je %eliki napor.
Ni$ta nije djelo%alo. /riza demokracije je jo$ u%ijek i%a i
zdra%a& na sre.u& ali a$ ne utje)e na promjenu u politici.
'ato je uspje$na u promjeni mi$ljenja& $to god %e.ina ljudi
mislila. -%a$ta se poduzimalo nakon GF7;ih kako i se
promijenila i preoljela ta olest. '%ala se <%ijetnamski
sindrom<. 5ermin <%ijetnamski sindrom< se poja%io oko E"T7;e i
io je slu)ajno de9iniran. 1eaganski intelektualac Norman
0odhoretz de9inirao ga je kao <olesne zapreke proti% upotree
%ojne sile<. 5e olesne zapreke proti% nasilja ile su
prisutne u %elikom dijelu populacije. 4judi jednosta%no nisu
mogli razumjeti za$to i oni treali uijati i mu)iti i
omardirati ljude. Cpasno je kada narod postane zanesen tim
olesnim zaprekama& a to je i 2oeels sh%atio& jer onda
postoji ograni)enje %anjskim pustolo%inama. Ditno je& kako je
?ashington 0ost ponosno napisao neki dan& <uliti u ljude
po$to%anje prema ratnim %rlinama<. 5o je %ano. +ko eli$
nasilno dru$t%o koje koristi silu diljem s%ijeta kako i
ost%arilo cilje%e s%oje doma.e elite& %ano je imati pra%ilnu
procjenu ratnih %rlina ez onih olesnih zapreka o kori$tenju
sile. 5o je& zna)i& %ijetnamski sindrom. Lano ga je s%ladati.
01B#-5+L+ /+C -5L+1NC-5
5ako>er je %ano potpuno 9alsi9icirati po%ijest... 5a po%ijest
se poku$ala rekonstruirati nakon Lijetnamskoga rata. 0re%i$e
ljudi je po)elo sh%a.ati $to se zapra%o doga>a& uklju)uju.i
%ojnike i mlade ljude koji su ili dio miro%noga pokreta. 5o
153
je ilo lo$e. 'lo)este misli su se morale srediti i morala se
nadoknaditi nekak%a pamet& a naro)ito se morala nadoknaditi
spoznaja da je s%e $to radimo doro. +ko omardiramo =uni
Lijetnam& to je zato $to ga ranimo od nekoga. Cd Lijetnamaca
jer nikog drugog ni nema. /ennedye%i intelektualci su to z%ali
<orana od unutarnje agresije u =unome Lijetnamu<. Mrazu je
koristio i +dlai -te%enson. Lano je da tak%a slika doga>aja
postane sluena i doro sh%a.ena slika. 3 djelo%alo je. =er
imate apsolutnu kontrolu nad medijima i orazo%nim susta%om& i
ez pre%elike %eze sa st%arno$.u. 3stina pokopana ispod hrpa i
hrpa lai. - toga stajali$ta& s%e je to io %eliki uspjeh u
otklonja%anju prijetnje demokraciji& postignut u u%jetima
sloode& $to je jako zanimlji%o. 5o nije kao totalitarne
dra%e koje koriste silu. C%a dostignu.a su postignuta u
u%jetima sloode. +ko elimo sh%atiti na$e dru$t%o& moramo
razmisliti o o%im )injenicama. Cne su itne za ljude kojima je
stalo do toga u kak%ome dru$t%u i%imo.
#3-3#BN5-/+ /84581+
8nato) s%emu o%ome& disidentska kultura je jo$ u%ijek i%a.
0ro$irila se od E"F7;ih. /ao pr%o& u GF7;ima je ila %rlo
spora u s%ome raz%oju. Nije ilo pros%jeda proti% rata u
3ndokini s%e do godina nakon $to je +merika po)ela
omardirati =uni Lijetnam. 5aj pokret je io %rlo malen&
sastojao se ugla%nom od studenata i mladih ljudi. #o GT7;ih
st%ari su se promijenile. 1az%ili su se %ani pokreti... 8
GI7;ima je do$lo do jo$ %e.e ekspanzije pokreta solidarnosti&
a to je ne$to no%o i %ano u po%ijesti ameri)koga& ako ne i
s%jetskoga& disidentst%a. 4judi u tim pokretima nisu samo
pros%jedo%ali nego su uklju)i%ali i see same& )esto i
154
intimno& u i%ote ljudi koji pate. -%a$ta su od toga nau)ili i
imali %rlo ci%iliziran utjecaj na mainstream +meriku. -%e o%o
je napra%ilo golemu razliku...
-%e su to znako%i ci%iliziranoga utjecaja& unato) propagandi&
unato) nastojanjima da se kontroliraju misli i unato)
proiz%odnji pristanka. Dilo kako& ljudi stje)u mogu.nost i
%olju za razmi$ljanjem. -kepticizam prema mo.i je u porastu& a
promijenili su se i sta%o%i prema puno st%ari. -%e se doga>a
sporo& ali je %idlji%o i %ano. #rugo je pitanje da li je ono
do%oljno rzo da napra%i zna)ajnu promjenu u s%ijetu...
Crganizacija ima s%oje posljedice. -h%atite da niste sami.
#rugi razmi$ljaju kao ti. ,oe$ produiti s%oje misli i
nau)iti %i$e o onome u $to %jeruje$. 5i pokreti su %rlo
ne9ormalni& nisu kao organizacije gdje postoji )lanst%o& samo
raspoloenje koje uklju)uje interakciju me>u ljudima.
Crganizacije imaju jedan %rlo primjetlji% e9ekt. 5o je
opasnost u demokraciji: ako se organizacije mogu raz%iti& ako
ljudi %i$e nisu samo priljepljeni za 5L& u gla%i im se mogu
ja%iti )udne misli& olesne zapreke proti% upotree %ojne
sile. 5o trea iti s%ladano& ali nije ilo.
0+1+#+ NB013=+5B4=+
8 +merici se trenutno od%ija jedan %rlo karakteristi)an
raz%oj. +merika nije pr%a dra%a u s%ijetu koja je to u)inila.
#oma.i socijalni i ekonomski prolemi& zapra%o katastro9e& su
u porastu.
,o.nici nemaju namjeru ni$ta u)initi s time. 0ogledate li
doma.e programe administracija u zadnjih deset godina ; o%dje
uklju)ujem i demokratsku opoziciju [ ne .ete uo)iti oziljne
155
plano%e za ulaa%anje prolema zdra%st%a& orazo%anja&
esku.nika& nezaposlenosti& kriminala& zat%ora& propadanja u
grado%ima ; cijela s9era prolema. -%ima su %am poznati i
pogor$a%aju se... 8 tak%im u%jetima morate skrenuti panju
zunjenoga stada& jer ako oni po)nu primje.i%ati te proleme
ne .e iti doro& jer oni su ti koji pate.
2ledanje -uperowla i humoristi)nih serija moda nije
do%oljno. ,orate ih natjerati na strah od neprijatelja. 8 GU7;
ima ih je :itler natjerao na strah od ido%a i cigana. ,orali
ste ih uni$titi kako i se oranili. ,i isto tako imamo s%oje
na)ine. 8 zadnjih deset godina s%aku godinu ili d%ije
smi$ljeno je nekak%o grozno )udo%i$te od kojega se moramo
raniti. 1usi su u%ijek ili na raspolaganju. +li oni kao
neprijatelji gue s%oju pri%la)nost i s%e ih je tee gledati
kao neprijatelje i zato moramo izmisliti no%e... -%ijet .e
pokoriti me>unarodni teroristi& preproda%a)i droge& zalu>eni
+rapi i -addam :ussein& no%i :itler. Neprijatelji se moraju
neprestano poja%lji%ati& jedan za drugim. 0repla$i$ narod&
terorizira$ ih& ulije%a$ im strah u kosti tako da se s%i oje
puto%ati i sakriju se. Cnda se desi %eli)anst%ena pojeda nad
2renadom& 0anamom& ili nekom tre.om %ojskom tre.ega s%ijeta
koju smo u stanju pret%oriti u prah prije nego li se potrudimo
pogledati je& a to se upra%o dogodilo. Clak$anje. -pasili smo
se u zadnji )as. C%o je samo jedan od na)ina kako sprije)iti
zunjeno stado da ora.a pozornost na st%arne doga>aje i kako
ih drati po strani i pod kontrolom...
-B4B/53LN+ 0B1CB0C3=+
8 s%inju E"IT. )lano%i grupe za ljudska pra%a iz Bl
156
-al%adora& koji su prei%jeli ; %o>e su ili uijeni ; ili su
uhap$eni i maltretiraniQ uklju)uju.i i :ererta +nayu koji je
io direktor. Cd%edeni su u zat%or 4a Bsperanza (nada!. 8
zat%oru su nasta%ili sa s%ojim poslom. Dili su od%jetnici& i
nasta%ili su o)ito%anja. 8 zat%oru je ilo HU6 zat%orenika.
HU7 ih je potpisalo iskaze u kojima su pod prisegom opisi%ali
mu)enja. ,u)enja strujom i sli)ne okrutnosti& uklju)uju.i u
jednome slu)aju mu)enje koje je po)inio sje%ernoameri)ki
general u uni9ormi& koji je opisan u nekim detaljima.
-%jedo)enje je ilo eksplicitno i opseno& %rlo %jerojatno
jedinst%eno u detaljnome opisu doga>aja u soi za mu)enje.
C%aj iz%je$taj koji sadri sto$ezdeset stranica je io tajno
izne$en iz zat%ora zajedno s %ideokazetom na kojoj se
prikazuje s%jedo)enje pod prisegom o mu)enjima. ,arin County
3nter9aith 5ask Morce ju je distriuirao. Nacionalni tisak je
odio pisati o tome doga>aju. 5L postaje su odile prikazati
sadraj %ideokazete. Nlanak se poja%io jedino u lokalnim
no%inama okruga ,arin i u -an Mrancisco Bxamineru& ali )ini mi
se da je to ilo s%e. Nitko drugi to nije htio. 5o je ilo
doa <nepromi$ljenih zapadnja)kih intelektualaca< koji su
sla%ili =osea Napoleona #uartea i 1onalda 1eagana. +nayu nitko
nije sla%io. Nije doio po)ast ni na dan ljudskih pra%a. Nije
imeno%an za ni$ta. 0ustili su ga za %rijeme izmjene
zat%orenika i nakon toga je na njega iz%r$en atentat& o)ito od
strane snaga sigurnosti koje su ile potpomognute od -+#;a.
,alo se zna o tome doga>aju. ,ediji nikada nisu upitali da li
i otkri%anje okrutnosti ; umjesto zata$ka%anja ; moglo
spasiti njego% i%ot.
8 %elja)i& usred kampanje za omardiranje& lianonska %lada
zatraila je od 3zraela da promotri rezoluciju H6O Lije.a
157
sigurnosti 8N;a koja je traila od 3zraela da se neposredno i
ezu%jetno po%u)e iz 4ianona. 1ezolucija je iz oujka E"TI.
Nakon toga donesene su jo$ d%ije uzastopne rezolucije koje su
zahtije%ale neposredno i ezu%jetno po%la)enje iz 4ianona.
Nara%no da 3zrael nije promotrio rezolucije jer ih +merika
podupire u okupaciji. 8 me>u%remenu& juni 4ianon je
teroriziran. Lelike soe za mu)enje u kojima se od%ijaju
stra%i)ne st%ari. /ori$ten je i kao aza za napadanje ostalih
dijelo%a 4ianona. 5ijekom tih trinaest godina 4ianon je
napadnut& Deirut omardiran& oko d%adeset tisu.a ljudi
uijeno& oko I7P ci%ila& olnice uni$tene& a teror& plja)ke i
razojst%a s%e prisutniji. -%e je u najoljemu redu& ipak to
+merika potpomae. C%o je samo jedan primjer. 8 medijima nije
ilo ni$ta o tome& nije ilo diskusije o tome da li i 3zrael
i -+# treali promotriti rezoluciju H6O Lije.a sigurnosti 8N;a
ili ilo koju drugu rezoluciju... C%o je samo jedan slu)aj.
3ma ih gorih. 8 indonezijskoj in%aziji 5imora uijeno je oko
d%jesto tisu.a ljudi. -%e je neznatno naspram o%ome. Napad je
io )%rsto potpomognut od +merike& i jo$ u%ijek traje uz
ameri)ku diplomatsku i %ojnu pomo....
'+4=BL-/3 1+5
5aj doga>aj nam pokazuje kako djeluje doar propagandni
susta%. 4judi po%jeruju da upotrelja%amo silu proti% 3raka i
/u%ajta zato $to iskreno pazimo na princip da se ilegalna
okupacija i kr$enje ljudskih pra%a treaju suo)iti sa silom.
Ne u%i>aju $to i zna)ilo primijeniti te principe na politiku
-+#;a. 5o je spektakularan uspjeh propagande.
0ozaa%imo se pitanjem razloga za rato%anjem. 1azlozi za rat
158
su ponu>eni. =edan od razloga i io da agresori ne mogu iti
nagra>eni i agresija mora iti ornuta rzim posezanjem za
nasiljem. 5o je io razlog za rat. #rugog razloga nije ilo.
#a li je mogu.e da je to razlog rata* #a li -+# podupiru te
principe* #a li su se -+# proti%ile s%ojoj agresiji na 0anamu
i inzistirale na omardiranju ?ashingtona kako i je ornule*
/ada je E"F". junoa9ri)ka okupacija Namiije progla$ena
nezakonitom& da li su -+# sta%ile sankcije na hranu i
lijeko%e* #a li je do$lo do rata* #a li su omardirali
Capetown* Ne& %e. je d%adeset godina trajala <tiha
diplomacija<. 5ih d%adeset godina nije ilo ugodno. -amo za
%rijeme 1eagano%e i Dusho%e administracije& =una +9rika je
uila oko milijun i pol ljudi u okolnim zemljama. 'aora%ite
$to se doga>alo u =unoj +9rici i Namiiji. Nekako na$e
osje.ajne du$e nisu postale e$.utne. <5iha diplomacija< se
nasta%ila i s%e je za%r$ilo oilnom nagradom za agresore.
#oili su gla%nu luku u Namiiji i hrpu prednosti u %ezi
njiho%ih siguronosnih prolema. 2dje je taj princip koji
podupiremo* Nisu nam dali razlog za odlazak u rat. Niti jedan.
-%e razloge za rat koje su nam dali mogao je opo%rgnuti
pismeni tinejder u roku od d%ije minute. 5o je jedan od
pokazatelja totalitarne dra%e. 5reala i nas pla$iti
spoznaja da smo toliko duoko totalitarni da nas mogu
natjerati u rat ez ijednog razloga i da to nitko )ak ni ne
primijeti& niti je ikog riga. 'apanjuju.a )injenica.
1adi se o tome da je 3rak zemlja tre.ega s%ijeta s %ojskom
koja se ugla%nom sastoji od seljaka. 0riznalo se da je ilo
puno dezin9ormacija o t%r>a%ama& kemijskom oruju& itd.
0rimijetite da se o%o dogodilo godinu dana nakon $to se ista
st%ar dogodila ,anuelu Noriegi. Cn je neitan lopo% u
159
usporedi s prijateljem 2eorgea Dusha -addamom :usseinom ili
Dusho%im prijateljima u 0ekingu ili samim Dushom. 8 usporedi
s njima& ,anuel Noriega je neznatan. 'ao& ali ne i s%jetski
lopo% na kak%e smo mi na%iknuti. Napra%ili su od njega osou
%e.u od i%ota. :tio nas je uni$titi& io je %o>a preproda%a)a
droge. 5reali smo rzo djelo%ati i uiti ga& uijaju.i
nekoliko stotina ili tisu.a ljudi usput& posta%iti na %last
malenu& moda osampostotnu ijelu oligarhiju& a ameri)ke %ojne
dunosnike da upra%ljaju s%akim ni%oom politi)kog susta%a. -%e
smo to morali napra%iti jer smo se morali spasiti od z%ijeri
koja i nas ina)e uni$tila. 2odinu dana kasnije istu st%ar je
napra%io -addam :ussein. #a li je itko to naglasio* #a li je
itko naglasio $to se dogodilo i za$to* ,orat .ete duoko
kopati.
C%o se itno ne razlikuje od onoga $to je Creel Cdor napra%io
u E"EF.;E"ET. kada je unutar $est mjeseci pret%orio
miroljui%u populaciju u histeri)ne di%ljake koji su imali
namjeru uni$titi s%e njema)ko kako i se spasili od di%ljaka
koji su elgijskim eama trgali ruke. #ana$nje tehnike su
%jerojatno so9isticiranije& imamo tele%iziju i hrpu no%aca
koji se ulau u nju& ali jo$ u%ijek tradicionalne. ,islim da
prolem nisu samo dezin9ormacije i 'alje%ska kriza& da se
%ratim na po)etak. 0rolem je puno %e.i. #a li mi elimo
i%jeti u sloodnome dru$t%u ili ne)emu $to dosee olik
totalitarizma nametnutoga od samoga see& sa zunjenim stadom
totalno marginaliziranim i upu.enim nekamo drugdje&
prestra$enim& koje %i)e domoljune slogane& oje.i se za s%oje
i%ote i di%e se %o>i koji ih je spasio od uni$tenja dok
orazo%ane mase paradiraju po naredi& pona%ljaju slogane koje
moraju pona%ljati& dru$t%o se raspada doma& za%r$a%amo kao
160
dra%a koja postaje pla.eno poja)anje. Nadamo se da .e nam
drugi platiti da razorimo s%ijet. 5o su d%a izora. 3 morate
se suo)iti s njima. Cdgo%or na to pitanje nalazi se u ljudima
kao $to smo ti i ja.
161
/ITERATURA
www.zmag.org
www.zmag.org/chomsky/index.c9m
/eeping the rale in line: inter%iews with #a%id Darsamian&
+/ 0ress& Bdinurgh& E""H.
+narchist papers: %olume E& ur. #. 1oussopoulos& Dlack 1ose
Dooks
www.counterpunch.org
www.alternet.org
www.spunk.org
www.indymedia.org
www.in9oshop.org
162