3

UVOD:
Pedagogija je znanost o odgoju i obrazovanju. kolstvo je danas jedina razvojna, projektivna i
investicijska vrijednost koja uobliava nau budunost i priprema za novu kvalitetu ivota. Moe
imati mnogobrojne ideje i zamisli, od socijalnih do tehnikih,usmjeravati pojedince i skupine na
progresivne misli. kola moe otvarati nevjerojatne zamisli, vizije i uzbuujue perspektive
mladom narataju.Stoga se valja zapitati to uenik treba nauiti: koja znanja, navike i vjetine
uenik mora usvojiti, koje linosti uenikao blikujemo. Odgoj za razvoj predstavlja cijeloivotni
proces u kojem treba obratiti panju na tri dimenzije rada: pruati uenicima znanja, razvijati
socijalne vjetine i razvijati stavove i vrijednosti. Odgoj za razvoj podrazumijeva proces uenja u tri
nivoa : istraivanje,ukljuivanje i djelovanje.
Postoje mnoge definicije o odgoju i obrazovanju, no kada bi iz tih definicija izdvojili kljune rijei
one bi se mogle saeti u est rijei: svjesno, samoodreenje,socijalno, voenje (pomo, potpora),
zrelost (odgovornost, uloga), proces.
Obrazovanje/odgoj je namjerno, tj. prema odreenim ciljevima usmjereno uenje. Stoga, ciljevi
edukacije mogu se nevrijednosno odrediti kao eljeni izlazi iz sistema obrazovanja/odgoja. To su
njegovi ciljevi ak i onda kada se oni, zbog razliitih unutarnjih i vanjskih ogranienja, ostvaruju
uznatno manjoj mjeri od eljene ili oekivane.

CILJEVI ODGOJA I OBRAZOVANJA:
Zadaa odgoja/obrazovanja je da to bolje pripremi mlade narataje za budui ivot, unjihovom
buduem zanimanju, te i u osobnom ivotu. Zato valja navesti
neke glavneodrednice odgojno-obrazovnog sustava:
a) socijalizacija kao zadaa,proces i rezultat odgoja i obrazovanja, tj. uklapanje pojedinca u drutvo.
Pripremanje na sve nedae koje ivot moe donijeti, te kako savladati te probleme,
b) individualizacija procesa nastave u sadrajnim ididaktikim elementima,
c) praenje razvojasvih uenika, s naglaskom na identifikaciju osobnih predispozicija i sposobnosti,
ukljuujui i nadarenost, no ne izostavljajui one kojiimaju potekoa u odgoju/obrazovanju (u
svrhu pronalaska najboljeg rjeenja za njih)
d) profesionalni razvoj uenika i profesionalno voenje u svrhu pruanja to bolje izobrazbe.
Obratiti pozornost, tj. provjeriti jesu li nastavnici znanstveno dovoljno kompetentni unjihovim
znanstvenim poljima,
e) kljuna uloga uitelja i istraivanje preduvjeta za bolju izobrazbu,
f) usavravanje uitelja i inovacije u procesu odgoja i obrazovanja. Odnosno, teiti to boljem
nainu izvoenja nastave kako bi sustav obrazovanja to bolje funkcionirao
g)multimedijska pedagogija i didaktike implikacije
h) pitanja interkulturalnog i multikulturalnog odgoja i obrazovanja, tj. traenje naina kako najbolje
uklopiti razliite kulture u odgojnoobrazovni proces,
i) diversifikacija strunih slubi i brojnih pedagokih profila u pripremi procesa odgoja i
obrazovanja, timskog rada i pomoi uitelju u djelovanju,
j) odgoj i obrazovanje za toleranciju, demokraciju, graanska prava i obveze,
k) pomouenicima s osobitim potrebama u procesu odgoja i obrazovanja, koja se moe postii
strunim usavravanjem veeg broja ljudi kako bi i ova skupina imala to bolju edukaciju,
l)bolja evaluacija, uinkovitost i via kvaliteta znanja,
m) nove konfiguracije znanja i modulni pristup kurikulumu,
mi) n) nove teorije rekonstrukcije kolskih sustava i sustava odgoja i obrazovanja
o) cjeloivaotno obrazovanje, novi izvori znanja i djelovanje novih medija.
Pouiti kako najbolje koristiti nove medije i izvore znanja, te ukazati na njihove prednosti i
nedostatke,
p) obiljeja nove obitelji, utjecaj okruenja i slobodno vrijeme,
r) pitanja identiteta i njegovog procesnog postvarenja.
ZAKLJUAK:

Cilj odgoja i obrazovanja je da to bolje pripremi odgajanika za budui ivot, tj. da mu da
odgovarajue (kvalitetno) obrazovanje, da mu usadi morale vrijednosti, uvea
intelektualnesposobnosti, te da ga pripremi za sve to je potrebno da valjano obavlja svoje
buduezanimanje (da se znanstveno usavrava, da bude kompetentan). Odgajanici se odgajaju ne
samo time to stjeu potrebna znanja i razvijaju sposobnosti, nego i time to se usavrava njihov
smisao za vrijednosti i vrijednosno doivljavanje, to se obogauju novim vrijednostima. Da bi se u
potpunosti ostvario taj cilj treba se drati nekakvih osnovnih naela rada
, koje nam daju smjernice u odgoju odgajanika. Navedene prijanje odrednice u sadraju,nam daju
nekakva
osnovna naela odgoja i obrazovanja koje bi se, pedagogija kao znanost,trebala drati. Te u
konanici, da bi sproveli taj cilj u praksi, trebamo se neprestanousavravati i smiljati nove oblike
odravanja nastave sukladno sa vremenom i prilikama u kojima ivimo, jer je odgoj zapravo
vrijednosno usmjeravanje, obogaivanje, oplemenjivanjei izgraivanje ovjeka u kojem on raste u
svojoj ovjenosti.


6
LITERATURA:
Mijatovi, A., 1999,Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, Hrvatski pedagoko knjievnizbor.