Hartenbach Laz o Kolesterolu

Prof. dr. med.
Walter Hartenbach
LA O KOLESTEROLU
Bajka o loem kolesterolu
Izvornik:
DIE CHOLESTERIN-LOGE
Das Marchen vom bosen Cholesterin
17. Auflage 2004
ISBN 3-7766-2277-6
Copyright 2002 F. A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, Munchen
Copvright za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru:
EruditA d.o.o Zagreb, 2004.
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnoiti, fotokopirati niti
reproducirati na bilo koji nain bez pisanog doputenja nakladnika.
Nakladnik:
EruditA d.o.o., Zagreb
e-mail: erudita@post.htnet.hr
Za nakladnika:
prof. dr. sc. Marko Paleki
Urednik: prof. dr. se. Marko Paleki
Prijevod: Vl adi mi r Adamek
Lektura: Ljerka Koren
Prijelom: Genesis, Zagreb
Omot opremio: Saa Stubiar
Tisak: Ti potisak, Zagreb
Prof. dr. med. Walter Hartenbach
LA
O KOLESTEROLU
Bajka o loem kolesterolu
EruditA
Zagreb, 2004.
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 612.123
HARTENBACH, Walter
La o kolesterolu : bajka o loem
kolesterolu / VValter Hartenbach ; <prijevod
Vladimir Adamek>. - Zagreb : Erudita,
2004.
Prijevod djela: Die Cholesterin-Luge. -
Bibliografija. - Kazalo.
ISBN 953-98389-7-5
I. Kolesterol - Zdravstveni savjetnik
440702087
SADRAJ
PREDGOVOR 9
1. POGLAVLJE
Antikolesterolska kampanja
opasno obmanjivanje 15
Obmanj i vanj e preko medija 15
Obmanj i vanj e koje potie industrija 34
rtve obmane: mali ekskurs 48
2. POGLAVLJE
Vrjednovanje kolesterola 53
Osnove 53
Pojedinano vrjednovanje 54
a) Kortizol 54
b) Muki i enski spolni hormoni 58
c) Mineralkortikoid aldosteron 61
d) une kiseline 62
e) Vitamini C i D 62
f) Kolesterol, temeljna supstancija stanica 63
Saetak 67
3. POGLAVLJE
Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi 69
Oblici kolesterola 69
Vri jednosti kolesterola u krvi 71
5
Sadraj
4. POGLAVLJE
Promjenjivost razine kolesterola 73
5. POGLAVLJE
Kolesterol i lane statistike 77
Pogrean prikaz u statistikama 77
Tvrdnje znanstvenika o ocj eni
i prikazu kolesterola u statistikama 80
6. POGLAVLJE
Ateroskleroza i njezini uzroci 101
Nasljedna sklonost 102
Ni koti n 102
Adi poza (pretilost) 106
Gi ht 108
Dijabetes (eerna bolest) 108
Visoki krvni tlak 109
Kroni ni stres 112
7. POGLAVLJE
Skupine hranjivih tvari i njihove veze
s kolesterolom 117
Bjelanevine 119
Ugl j i kohi drati 123
Vi tami ni 125
Vitamin A 125
Vitamini B-kompleksa (B1, B2, niacin, B6
pantotenska kiselina, biotin, B12
folna kiselina) 126
Vitamin C (askorbinska kiselina) 126
Vitamin D 128
6
Sadraj
Mi neral ne tvari (elektroliti) 128
Kalij (K) 129
Natrij (Na) 133
Kalcij (Ca) 135
Fosfor (P) 135
Magnezij (Mg) 136
8. POGLAVLJE
Sniavanje kolesterola opasno je po ivot 139
ZAKLJUAK 143
PRILOG
Popis literature 145
Imensko i predmetno kazalo 154
7
PREDGOVOR
Ova se knjiga usmjerava protiv najvee i naj op-
senije svjetske prijevare na podruj u medi ci ne,
koja se sastoji od prave poplave netoni h tvrdnj i
o kolesterolu to ih iri zainteresirana industrija.
Knjiga i h opovrgava znanstveno potvreni m i -
nj eni cama.
U tu svrhu knj i ga donosi saet pri kaz radova
meunarodno poznati h europskih i ameri ki h
strunjaka za kolesterol i rezultat je vie od 6000
autorovi h istraivanja na tome podruj u.
Poimenice navedena industrija plaa za svoje Mnoge tvrdnje o
svrhe di j abol i zi ranj e kolesterola sveuiline kolesterolu su
profesore upi tne strunosti i pseudomedi ci nske netone.
ustanove i j e laike, esto sasvim besmislene
tvrdnj e o kolesterolu, u potpunosti slijede elje
sponzora.
Osobi to j e pogubno mani pul i ranj e statistikim
podatci ma to ga ta industrija provodi irom svi-
jeta, a mnogobroj ni l i j eni ci ga oi to nekri ti ki
pri hvaaj u, osobi to stoga to pogreni podatci o
vri j ednosti ma kolesterola l i j eni ku otvaraju mo-
gunost da svakog bolesnika ui ni traj ni m paci -
j entom za itav ivot. Prema geslu: "Drago nam
je ponovno Vas vi dj et i ", ponaj pri j e da bi smo
9
Predgovor
Preuuju se
negativni uinci
sniavanja
kolesterola.
Veina studija ne
prolazi znanstvenu
provjeru.
Zdravstvenom osiguranju mogl i podni j eti potra-
ivanja za isplatu novanih sredstava. Za taj pro-
pagandi sti ki , komerci j al no usmjeren, pogrean
prikaz kolesterola, industrija margarina te po-
naj pri j e farmaceutska industrija koja proi zvodi
lijekove za sniavanje kolesterola plaa 50
do 75 mi l i j una eura po statistici. Taj im se izdatak
isplati da bi u statistikim pri kazi ma pri kri l i sve
negativne rezultate sniavanja kolesterola i istak-
nul i njegov utjecaj na srani infarkt, koji se ni j ed-
nom statistikom ne moe pot vrdi t i . Li jeni ke se
pokuava zadiviti vel i ki m broj em l j udi koji sudje-
l uj u u studijama. Tako se obj avl j uj e da je u Fra-
mi nghamovoj studiji ispitano 5450 osoba, u stu-
di j i Simvastatin (studiji 4-S) 4444 osobe, u finskoj
mul ti faktoral noj studiji 2000 osoba. Jedan ame-
ri ki institut (National Heart, Lung and Blood
Institute) govori o 650.000 l j udi koje je navodno
"nadzi rao i kontrol i rao ti j ekom deset, ak i 50
godi na! ! ! "
Kritiki znanstvenici, predstavljeni u 5. pogl avl j u,
podvrgnul i su te statistike, zvane i "studi j e", oz-
bi l j noj provj eri . Budui da l i j eni ci i l i j eni ki
asopisi izvan znanstvenog podruj a uvijek iz-
nova ci ti raj u te statistike suprotno i nj eni ca-
ma kao dokaz da je kolesterol i mbeni k koj i
izaziva srani infarkt, ovdj e je potrebno ukratko
nabroj i ti najvanije statistike i zakl j uke koj i se
iz nj i h izvode:
1) U poznatoj ozloglaenoj studiji Simvastatin (4-
S) ispitane su 4444 osobe. Rezultat je glasio:
10
Predgovor
"Poviena razina kolesterola ne utjee na razvi-
tak ateroskleroze niti na srani infarkt. Snia-
vanje kolesterola nema smisla i stoga nije i ndi -
ci rano."
2) Finska multifaktoralna studija s provj erom vri -
jednosti kolesterola kod vie od 2000 osoba
pokazala je trostruko vei postotak sranog
infarkta i trei nu vie smrtni h sluajeva kod
osoba li jeeni h l i j ekovi ma za sniavanje kole-
sterola nego u skupi ni koja ni j e lijeena.
3) U Helsinkoj sranoj studiji I. (1987.) sa 700
ispitanih osoba porast smrtonosnih nuspojava
zbog sniavanja kolesterola iznosio je 40 posto
u odnosu na kontrol nu skupi nu, u Helsinkoj
studiji II. (1993.), pet godi na poslije, ak 50
posto. Znakovi t je bi o i porast smrtnih slua-
jeva od raka izazvanog sniavanjem koleste-
rola, koji je u Helsinkoj studiji II. iznosio 43
posto.
4) Framinghamova studija pokuala je kod ot-
pri l i ke 4500 osoba dokazati korisnost l i j eko-
va za sniavanje kolesterola. Pokuaj j e, me-
ut i m, ostao bezuspjean i izazvao je znatan
porast broja smrtnih sluajeva od raka izazva-
nog sniavanjem kolesterola. Skrabanek je opi -
sao napore farmaceutske industrije koja je f i -
nancirala istraivanje: "Gotovo da nema nie-
ga to je u medi ci ni tako dobro opisano kao
bezuspjenost ti h intervencija (statistika) da ko-
lesterol proglase odgovorni m za razvitak ko-
ronarnih sranih bol esti ."!!! Skrabanek doda-
ini se da lijekovi
za sniavanje
kolesterola
poveavaju rizik
od sranog
infarkta i raka.
Farmaceutska
industrija "laira'
statistike.
11
Predgovor
Visoka vrijednost
kolesterola
nizak rizik od
raka
j e: "Farmaceutska industrija pokuala je 'us-
kl adi ti ' statistike sve dok se ne podudare sa
el j eni m predodbama, jer su stajale 150 mi -
l i j una dolara i nisu smjele ostati bez koristi za
industriju koja ih plaa."
5) Studija Clofibrat provj eri l a je dj el ovanj e isto-
imenog lijeka za sniavanje kolesterola na vie
od 1000 osoba. Zastraujui porast smrtni h
sluajeva od raka doveo je do zabrane i pre-
kida studije. Ameri ki National Heart, Lung
and Blood Institute proveo je viegodinje is-
traivanje uinka kolesterola na 650.000 l j udi .
Ni j e utvren utjecaj na razvitak ateroskleroze
ili sranog infarkta. to je vrijednost kolesterola
bi l a via, manja je bi l a uestalost raka i regis-
trirano je manje smrtnih sluajeva uvjetova-
nih drugi m bolestima.
Provjera
imbenika
povezanih s
kolesterolom esto
se ne provodi.
Tih je pet naj znaaj ni j i h pri mj era statistike pro-
vjere korisnosti sniavanja kolesterola dal o su-
kladne rezultate:
1) Kolesterol ne utjee na razvitak ateroskleroze
ili sranog infarkta.
2) Visoke vrijednosti kolesterola povezane su s
oekivanim dugi m i votni m vi j ekom i s niskom
uestalou obol i j evanj a od raka.
3) Sniavanje razine kolesterola povezano je s
mnogobroj ni m smrtni m sluajevima i uesta-
lom poj avom mal i gni h bolesti.
Ni j edna statistika nije izraena sukl adno strogim
znanstvenim kri teri j i ma, jer svakoj provj eri vri -
12
Predgovor
jednosti kolesterola pripada i provjera supstan-
cija koje se iz njega sintetiziraju poput stero-
i dni h hormona i promj ena u koncentraci j i
bjelanevina, minerala i vi tami na koje iz toga
proi zlaze. Ni j edna od ti h provjera nije provede-
na, ak ni zadovoljavajua provjera vri j ednosti
kolesterola. Sigurno je samo da je svako snia-
vanje kolesterola beskorisno, opasno po zdravlje
i esto smrtonosno.
Usprkos jasni m rezultatima koji upuuj u na tet-
nost svakog sniavanja kolesterola, to upozore-
nje oi to ni j e ostavilo nikakav doj am na vel i k
dio l i j eni ke struke; prema moj emu iskustvu, to
je povezano s ti me to l i j eni ci ma potpuno nedo-
staje znanje o medi ci nski m i nj eni cama, pa ta-
ko i o naj vani j i m metabol i ki m procesima sup-
stancija koje nastaju iz kolesterola te o promj e-
nama koje zbog toga nastaju u koncentraci j i bje-
lanevina, hormona, minerala i vi tami na. Lije-
niki pozi v sve vie postaje posao sa zdravl j em
stanovnitva. Svakom l i j eni ku koji se kri ti ki oi -
tuje o razini mojega kolesterola, ak i svakom
l i j eni ku koji eli otpoeti s mj erenj i ma razine
mojega kolesterola, uskratio bi h povj erenj e. U
sluaju nedoumi ce potraite neku vel i ku kl i ni -
ku, bez obzi ra na to je li rije o gradskoj ili o
sveuilinoj kl i ni ci . One uglavnom j ame za do-
bro izobraene i kri ti ne l i j eni ke.
Zar se nije mogl o pretpostaviti da e smrtni slu-
ajevi, izazvani l i j ekom lipobay tvrtke Bayer,
Mnogim
lijenicima
nedostaje znanje o
metabolizmu
kolesterola.
Skandal s
lipobayem brzo
je zaboravljen.
13
Predgovor
konano uznemi ri ti javnost? Uznemi rena pozor-
nost bila je, naalost, samo kratkotrajna, jer je
"antikolesterolska mafi j a" doti ne industrije zna-
la kako uutkati javnu raspravu.
ovjek se mora zapi tati : "Koje to strahote jo
treba izazvati sniavanje kolesterola da bi se uut-
kalo opasno promi dbeno varanje? Sve dok me-
di j i budu varali stanovnitvo svojim besmislenim,
potpuno neznal aki m pri kazi ma znaenja kole-
sterola, a na tel evi zi j i se glavna rije bude dava-
l a "pseudoznanstveni m bl ebet anj i ma", poput
oni h opisanih na stranici 16 i dalje., taj e prl j a-
vi posao i dalje slaviti pobj edu.
14
1. POGLAVLJE
opasna obmana
Obmanjivanje preko medija
Tisak, televizija i radio sa svojim su izvjeima o
kolesterolu oi to posve u pandama "anti kol e-
sterolske mafi j e" koj u uglavnom usmjeravaju i n-
dustrija margarina i farmaceutska industrija to
proi zvodi lijekove za sniavanje kolesterola. Vo-
deu ulogu u tome ima amerika tvrtka Merck
Sharp & Dohme d.o.o., koja je svojim mani pul i -
ranim statistikama iz Ameri ke preplavila Europu
i uspostavila medicinske centre za komerci j al no
obmanj i vanj e javnosti . Znatnu ulogu u tome pr-
ljavom poslu i maj u i Braun Mel sungen d.d.,
Boehringer Mannhei m d.o.o. te Margarinski i n-
stitut za zdravu prehranu u Hamburgu kao za-
klada za dodj el u Nagrade "Hei nri ch VVieland"
koju je sama utemel j i l a i preko koje nastoji dati
pri vi d znanstvenosti svojemu neozbi l j nom po-
slovnom dj el ovanj u. Ta industrija za svoje ciljeve
sponzorira pseudoznanstveno obmanj i vanj e u
kojemu kao vodea osoba na nj emakom pod-
ruju sudjeluje, naalost, profesor dr. Schvvandt,
ravnatelj Medi ci nske kl i ni ke II. na Pol i kl i ni ci
15
Mediji ire
netone
informacije
industrije.
Grofthadern Medi ci nskog fakulteta u Mi i nchenu
Znanstvene te Zavod za kl i ni ku kemi j u pod vodstvom pro-
institute fesora Seidela i suradnika, takoer u Grofthader-
sponzorira nu. Nj i hovi znanstveni radovi, poticani od spome-
farmaceutska nute industrije (v. str. 15), gotovo se i skl j ui vo
industrija, usmjeravaju na upi tnu antikolesterolsku kampa-
nju sa svrhom obmanj i vanj a.
Nadalje, spomenuta farmaceutska industrija i in-
dustrija margarina vi soki m svotama sponzori raj u
pseudomedi ci nske ustanove, pr i mj er i ce "Li gu
proti v l i pi da" i razna "drutva za ateroskl erozu",
koj i ma ne pri pada ni j edan j edi ni l i j eni k, a nj i -
hove laike, besmislene tvrdnj e o kolesterolu su
pri mi ti vno, al i , naalost, uspjeno obmanj i vanj e
javnosti . Ta industrija, koja dj el uj e s onu stranu
bi l o kakvih znanstvenih osnova, s i stomi l j eni -
ci ma koje sponzorira, uiva pristranu i glasnu
potporu tiska, tel evi zi j e i radija. U nj i hovi m emi -
sijama i izvjeima bez i zni mke dol aze do rijei
samo spomenuti medi ci nari koje fi nanci ra i n-
dustrija, a nastup strunih znanstvenika sprjea-
va se svim sredstvima i nevi enom drskou, to
sam i sam doi vi o u Znanstvenom forumu Juno-
nj emaki h novina (Siiddeutsche Zeitung) u svib-
nju 1999. te u emisijama posveenima zdravlju
Netone na Bavarskoj tel evi zi j i u veljai 2000. i l i pnj u
informacije u 2001. godi ne. Obmanj i vanj e stanovnitva ne-
televizijskim t oni m, potpuno neznanstvenim pri kazom kole-
emisijama. sterola u "Or di naci j i ", koju na Bavarskoj tel evi -
zi j i vodi , prema moj emu mi l j enj u, nekri ti na i
pri l i no nei nformi rana gospoda dr. Antje-Katrin
16
Kuhnemann, potaknul i su me na ovaj dopis glav-
nom uredni ku, gospodinu dr. Fuchsu, to je kao
okruni ca odaslan na adrese vie od 100 medi -
cinskih ustanova poj edi ni h sveuilita, pol i ti ki h
tijela i j avni h medi j a.
Profesor dr. W. Hartenbach 30. 7. 2001.
Okrunica Bavarskoj televiziji,
n./r. glavnog urednika gosp. dr. Fuchsa
Potovani gospodine dr. Fuchs,
u svojoj "Ordi naci j i " na Bavarskoj tel evi zi j i go-
spoda dr. Antje-Katrin Kuhnemann u potpunosti
se stavila u slubu najvee medi ci nske prijevare
stoljea.
Bujica netoni h tvrdnj i o kolesterolu, poti cani h Gledatelji su
od industrije, prepl avl j uj e ve vie od 50 godina svjesno
u sve veoj mjeri stanovnitvo itavoga svijeta, obmanjivani.
U tome svjesnom varanju (v. Borgers: "Kolesterol,
propast dogme") neodgovorno sudj el uj e i go-
spoa dr. Antje-Katrin Kuhnemann u svojoj "Or-
di naci j i " na Bavarskoj t el evi zi j i . U veljai 2000.
i l i pnj u 2001. godine gospoa dr. K. je u svojoj
"Ordi naci j i ", zajedno sa svojim sugovorni ci ma,
gospodi nom prof. dr. Joachi mom Thiervjem i go-
spodom prof. dr. Elisabeth Steinhausen-Thiessen
a niti j edno od nj i h ne raspolae kl i ni ki m
iskustvom, niti imaju obj avl j eni h znanstvenih ra-
dova iz toga podruj a i zni j el a fantastinu,
potpuno irealnu ocj enu kolesterola, posve u skla-
17
Ozbiljni
znastvenici ne
dobivaju rije.
Industrija je
spremna dobro
platiti svoje
statistike.
du s nakanama ameri ke farmaceutske tvrtke
Merck Sharp & Dohme, koja je u tome dogaaju
uz pomo svojih mani pul i rani h statistika, izra-
eni h mi l i j unski m iznosima, odigrala vrl o upi tnu
ul ogu.
Sramotno je bi l o i ponaanje gospode dr. K. pre-
ma strunjacima. Trikovima ih je uspjela iskljuiti
iz rasprave i nsceni raj ui pri vi dni i ntervj u, no
sprjeavajui nj i hovo poj avl j i vanj e u emi si j i .
Gospoi dr. K. oi to nisu poznate ustanove koje
pri padaj u spomenutoj "antikolesterolskoj mafi -
j i " , jer inae vj eroj atno ne bi spomenula upravo
njihova imena radi potkrj epl j i vanj a svojih neto-
nih t vrdnj i . U industrijski-poslovno usmjerenom
obmanj i vanj u javnosti to ga provode industrija
margarina i farmaceutska industrija koja proi z-
vodi lijekove za sniavanje kolesterola, tvrtke
Merck Sharp & Dohme d.o.o., Braun Melsungen
d.d., Boehringer Mannhei m d.o.o. i Margarinski
institut za zdravu prehranu (kao zaklada za do-
djelu vlastite Nagrade "Hei nri ch VVieland") igraju
vodeu ul ogu.
Za propagandi sti ki , besmislen i netoan prikaz
kolesterola spomenuta industrija, preteito ame-
rika, plaa visoke iznose za izradu pri kl adno
preraenih statistika (100 do 150 mi l i j una dolara
po statistici). Meu t i m statistikama, nazvanima
"naj veom pri j evarom stoljea", osobi to valja
spomenuti studije:
Studija VVOS, studija 4-S, studija U. D. Framing-
ham, Helsinka studija I. i II., studija ameri kog
18
Dravnog Instituta za srce, pl ua i krv te studija
Clofibrat.
Svi poznati znanstvenici, pri mj eri ce M. Apfel -
baum, M. Berger, D. Borgers, G. Glaeske, J. Holt-
meier, H. I mmi ch, M. Kaltenbach, T. B. Nevvman,
P. Skrabanek, N. VVorm, VV. E. Stehbens i drugi ,
s ogorenj em su odbaci l i te takozvane studije i
ovako ih okarakteri zi ral i :
"Mani pul i rano i zmi l j eno bez znanstvene
osnove nevri j edno beskorisno povrno
iskrivljeno utemelj eno na tri kovi ma bes-
misleno di mna zavjesa nepri mj enj i vo
lano", navodi m samo nekol i ko kri ti ki h opaski.
Skrabanek je tome dodao:
"Teko da je u medi ci ni ita tako dobro dokazano
kao bezuspjenost ti h mnogostruki h intervencija
da se kolesterol proglasi odgovorni m za nasta-
nak koronarni h sranih bol esti ."
Naalost, te su statistike, s pseudoznanstvenim
nazivom "preventi vne studi j e", kod medi j a i ve-
eg di j el a l i j eni ka naile na lakovjernu potporu.
Pritom se postavlja pi tanje (tako pie Borgers u
svojoj knj i zi ) "kako to da se oskudno znanje o
kolesterolskoj hipotezi u SAD-u smatra dostatnom
osnovom" (tako i u emi si j i gospoe dr. K.) "dok
znanstveno utemeljene intervencije ne nalaze put
cio podruj a dj el ovanj a prevencijske pol i t i ke".
Kod mnogi h l i j eni ka odreenu ulogu igra i po-
misao na to da svakog pacijenta kojega li jee
lijekovima za sniavanje kolesterola, mogu ui ni ti
traj ni m paci j entom za itav ivot, jer se razina
Kolesterol nije kriv
za koronarne
srane bolesti.
Mnogi se lijenici
raduju trajnim
pacijentima.
19
Zlouporaba moi
farmaceutske
industrije.
Prosjena
vrijednost
kolesterola: 250
mg/dl
kolesterola ne moe traj no sniziti niti prehranom
niti l i j ekovi ma, ve se neprestano vraa na po-
etnu vrijednost. Li jekovi ma za sniavanje koles-
terola farmaceutska je industrija razvila posao
vri j edan mi l i j arde (40 mi l i j ardi dolara godinje u
Ameri ci i otpri l i ke trenutano 2,5 mi l i j arde eura
u Nj emakoj ). Svoju fi nanci j sku mo industrija
zl ouporabl j uj e da bi za sebe ustanovila medi -
cinske centre s pseudoznanstvenim iskazima, pri -
mj eri ce Zavod za kl i ni ku kemi j u, Kl i ni ka GroG-
hadern Medi ci nskog fakulteta u Munchenu (v.
str. 34 i 35.), i od nj i h fi nanci rane ustanove po-
put Lige protiv l i pi da, Drutva za aterosklerozu
i drugi h. Te ustanove poti skuj u sve znanstvene
spoznaje i mjerodavne rasprave, kako je to u
svojoj knj i zi opisao Borgers, a ja sam doi vi o na
sponzori rani m konferenci j ama. Tim se neozbi l j -
ni m centri ma u Nj emakoj posve nekri ti ki slui
gospoa dr. K.
Tako su i ori jentaci jske tabl i ce o visini kolestero-
la, koje gospoa dr. K. navodi, usklaene sa e-
ljama te industrije, dakle, netone su i stoga opa-
sne. Jer spomenuta industrija koju gospoa dr.
K. podrava, proi zvol j no sputa normal nu vri j ed-
nost kolesterola preni sko, na 200 mg/dl (5,2
mmol/l) i nie. Prosjena vrijednost za odrasle
irom svijeta iznosi, meuti m, 250 mg/dl (6,5
mmol/l), s odstupanj i ma ovisno o optereenj u,
te kod 20% stanovnitva iznosi 300 mg/dl (7,8
mmol/l) do 350 mg/dl (9,1 mmol/l), a to je uvi -
jek povol j an znak poviene vi tal nosti . Pogrenim
20
vrijednostima koje navodi gospoda dr. K. gotovo
se cj el okupno odraslo stanovnitvo proglaava
bolesnim i upuuj e na l i j eenj e, s opasnou da
mu se propie terapija l i j ekovi ma za sniavanje
kolesterola. Pri svakoj pri mj eni lijekova za snia-
vanje kolesterola treba imati na umu da je kole-
sterol temel j na supstancija steroidnih hormona,
pa tako i korti zol a, domi nant nog hormona stre-
sa. Stoga svako sniavanje dovodi do smanjenja
proi zvodnj e hormona, a ti me i do sniavanja du-
evnih i tjelesnih sposobnosti, to je gospoi dr.
K. izgleda potpuno nepoznato. Sukladno tome
besmisleni su i neznalaki nj ezi ni iskazi o stresu.
Nedostatnost gospoina znanja pokazuj e i nje-
zina tvrdnj a da se i zmeu stresa i povienih vri -
jednosti kolesterola ne moe uspostaviti nikakva
uzajamna veza. Jedna je od temel j ni h spoznaja
da sva duevna i tjelesna optereenja, osobito
sport, bolesti, ozl j ede pri nesreama i operacije
prouzrouj u povienje stresnog hormona korti -
zola, a ti me i njegove temel j ne supstancije ko-
lesterola da bi se, sukladno potrebama, iz zaliha
bj el anevi na akti vi ral a energetska supstancija
glukoza, to je i dokazano na vie od 6000 paci -
jenata.
Istovjetna promi l j anj a vri j ede i za ostale stero-
idne hormone i j a je temel j na supstancija kole-
sterol. Besmislenom, od industrije poticanom zah-
tjevu za sniavanje razine kolesterola, k tome
jo u mj eri , po ivot opasnoj , od 100 mg/dl (2,6
mmol/l) i vie, moramo se suprotstaviti tvrdnj om
Stres poviu je
vrijednost
kolesterola.
S kolesterolom
opada i radna
sposobnost.
21
Nema dobrog i
loeg kolesterola!
Aterosklerotine
ploe sastoje se
od kolesterola
najvie jedan
posto.
da nema ni kakvi h i ndi kaci j a za sniavanje i da
je usto posljedi ca svakog medi kamentoznog sni-
avanja razine kolesterola ne samo znatna sma-
njenost duevnih i tjelesnih sposobnosti, ve i
slabljenje vitalnosti mukaraca sve do i mpoten-
ci j e, neplodnost ena, smetnje u izgradnji mus-
kulature i kotanog sustava te opasan poremeaj
ravnotee el ektrol i ta sa smrtonosnim sranim i
ci rkul aci j ski m smetnjama, osobito zbog sniava-
nja gl ukoze i nedostatka kalija.
Podjednako su besmislene, tovie ograniene, i
tvrdnj e gospoe profesorice dr. Elisabeth Stein-
hausen-Thiessen, "znanstvene" sugovornice go-
spoe dr. K., da postoji dobar, naime HDL-kol e-
sterol, i lo, naime LDL-kolesterol. Meuti m, HDL
i LDL nisu kolesteroli , ve prijenosne supstanci-
je sastavljene od bj el anevi na, dakle protei ni .
Oni posj eduj u sposobnost vezivanja s masnim
tjelecima (l i pi di ma), pa tako i s l i pi dom koleste-
rol om da bi ga ui ni l i prenosi vi m. Zbog toga
govori mo o HDL i LDL-lipoproteinsko-koIeste-
rolskom kompl eksu.
HDL-l i poprotei n pri hvaa kolesterol unesen pre-
ko hrane i onaj odbaen od stanica i prenosi ga
u jetra koja ga do 80 posto prerauju radi tvorbe
uni h kiselina, a 20 posto radi tvorbe sl obodnog
kolesterola. Tvrdnja gospoe profesor St.-Th. da
se "HDL-l i poprotei n uporabl j uj e za razgradnju
aterosklerotinih nakupi na sastavljenih od kole-
sterola" fantastina je konstrukcija, osobito stoga
to se aterosklerotine nakupi ne sastoje od ve-
22
zi vni h stanica, dok naslage kolesterola iznose
maksimalno jedan posto. To mogu osobno posvje-
doi ti na osnovi tisua operacija krvni h ila to
sam ih obavi o.
LDL-l i poprotei n preuzi ma kolesterol, stvoren u
j etri ma (80 posto kolesterola stvara se u j etri ma,
a oko 15 posto unosi se hranom), i prenosi ga u
bi l i j arde naih stanica. Taj kolesterol, prenesen
preko LDL-l i poprotei na, tvori , kako je spomenu-
to, temel j nu supstanciju za steroidne hormone
koj i uvel i ke reguliraju cj el okupni metabol i zam,
osim toga i za vi tami n D
3
za une kiseline, za
mi tohondri j e i membrane svih stanica da bi se
osigurala njihova funkci j a i rast. Nazivati koleste-
rolski LDL-li poprotei nski kompleks loim kole-
sterolom stoga je apsurdno i znak je potpunog
nepoznavanja vanosti kolesterola i o njemu ovis-
nih metabol i ki h procesa.
Budui da kol i i nu kolesterola u krvi uglavnom
reguliraju jetra koja, prema potrebi , povisuju ili
sniavaju svoju proi zvodnj u, razina kolesterola
moe se prehranom tek neznatno kratkorono
povisiti ili sni zi ti , i to maksi mal no pet posto.
I "uroenu hi perkol esterol emi j u" gospoa dr. K.
prikazala je potpuno iskrivljeno, kao primjer opa-
snosti od visoke razine kolesterola, premda nema
nikakve veze ni s proi zvodnj om kolesterola ni s
uzi manj em hrane. Naprotiv, to je poremeaj u
funkci oni ranj u stanica, a i ni ga nedostatak re-
ceptora za kolesterolski LDL-li poprotei nski kom-
pleks pa stanice vie ne mogu dostatno apsorbi-
Razina kolesterola
tek se neznatno
sniava dijetom.
Uroena
hiperkolesterolemija
poiva na
nedostatku
receptora.
23
rati kolesterol, za nj i h pri j eko potreban. Jetra i
dalje neogranieno proi zvode kolesterol, tako da
razina kolesterola iz godi ne u godi nu raste i do-
see vrijednosti od 400 mg/dl (10,4 mmol/l) do
1000 mg/dl (26 mmol/l) i vie. Meut i m, zbog
nedostatka receptora stanice ostaju nedostatno
opskrbljene kolesterolom i stoga pri j evremeno
podl i j eu degenerativnim mal i gni m promjenama.
Ekstreman i neprekidan porast kol i i ne kolesterola
u krvi kod ti h pacijenata prouzrouj e di fuzne i
vornate naslage kolesterola u svim organima,
koje zahtijevaju operati vno odstranjenje. Tek u
zavrnom stadiju nastaje taloenje kolesterola u
krvni m i l ama, ali ne u obl i ku aterosklerotinih
promj ena, ve irokopojasnih di fuzni h nakupina.
One tek poslije prouzroe, ili uope ne prouzroe
suavanja koja se lako mogu odstraniti buira-
njem ili umetanjem stenta (mreice). Ti paci j enti
ne umi ru od ateroskleroze niti od sranog i n-
farkta ili modanog udara, ve zbog ogranienja
funkci j e di fuzno i nfi l tri rani h organa i metastazi-
ranog razvitka maligne bolesti prouzroene ne-
dostatnom opskrbom stanica kolesterolom.
Hi poteza o kolesterolu kao o obrazl oenj u za
razvitak ateroskleroze ili sranog infarkta nije sa-
mo neznanstvena, ve, kako doslovce istiu svi
poznati znanstvenici, "besmislica" (vidi literaturu:
Apfel baum, Berger, Hartenbach, Holtmeier, Im-
mi ch, Kaltenbach, Newman, Skrabanek, VVorm,
Stehbens).
24
Tu sam okruni cu dostavio na adrese vie od
100 medi ci nski h sveuilinih ustanova, pol i ti a-
ra i medi j a. Znakovi te su reakcije razl i i ti h usta-
nova, iz koj i h se jasno razabire da se pol i ti ari
i j avni medi j i bez zadrke i bez i malo znanja
glasno ukl j uuj u u raspravu, dok su se struni
medi ci nski krugovi pokazali obradovani moj i m
nastojanjima da znanosti dadem prednost pred
posl ovni m interesima. U nastavku navodim neko-
l i ko pri mj era iz korespondenci j e o toj t emi :
Kao odgovor na moj u okruni cu bavarski dravni
ministar za prehranu, pol j opri vredu i umarstvo,
Josef Miller, poslao mi je brouru s naslovom "Je-
sti sa svijeu o kolesterolu", oi to standardno
orijentacijsko djelo Bavarskom dravnom mi ni -
starstvu pri vrj ednovanj u kolesterola i za pri mj e-
reno prosvjeivanje stanovnitva. Tu su brouru
napisale dvije dame, bez pri kl adnog medicinskog
i znanstvenog utemel j enj a, te broura jasno nosi
karakter pri mi ti vne, poslovne reklame za sredstva
koj i ma se sniava kolesterol. Sve tvrdnj e koje se
u toj brouri iznose o vri j ednosti i aktivnostima
kolesterola netone su, bez znanstvene su osnove
i poi vaj u na pogrenim fantastinim predod-
bama u mjeri na koju se rijetko nai l azi .
Taj kiasti spis ministar je popratio doslovce ovi m
ri j ei ma: "Tvrdnj e Dravnog savjeta za prehranu
poi vaj u na znanstveno utemel j eni m i nj eni ca-
ma. Ne prua se potpora hipotezama ili modni m
trendovi ma.
Broura o
kolesterolu kao
reklama za
lijekove kojima se
sniava kolesterol.
25
Financijskim
interesima esto
se daje prednost
pred interesima
medicine.
Besmisleno je
optuivati razinu
kolesterola za
srani infarkt i
aterosklerozu.
U pri l oenoj brouri sadrane su za nas trenu-
tano vrijedee tvrdnje o vrjednovanju koleste-
rola. Ako se ne moete sloiti sa sadrajem ti h
tvrdnj i , mol i mo, obratite se autorima."
Na ministrov dopis odgovorio sam ovako:
Razina kolesterola
esto odstupa od
uobiajenih
vrijednosti.
Snizi H se razina
kolesterola, raste
uestalost
obolijevanja od
raka.
Potovani gospodine ministre,
kao odgovor na Va dopis u pri l ogu Vam dostav-
ljam svoju novu knjigu "Kolesterol najvrjedniji
sastojak ivota". Iz nje ete moi razabrati da se
broura "Jesti sa svijeu o kolesterolu", koju ste
mi poslali, kree sasvim izvan granica znanstve-
ne spoznaje. Tvrdnje koje sadri u cijelosti su
netone i opasno varaju stanovnitvo. U nastav-
ku stoga navodim najgrublje pogrene iskaze:
1) Prosjena vrijednost kolesterola za odrasle i-
rom svijeta iznosi 250 mg/dl. Vrijednosti do
350 mg/dl este su i normalne. Budui da je
steroidni hormon korti zol , koj i se stvara od
kolesterola, najvaniji aktivator za osiguranje
energetskog potenci j al a glukoze (oko 6000
vlastitih istraivanja), proi zvodnj a kolesterola
je kod svakog pojedi nca podvrgnuta vel i ki m
odstupanj i ma. Jetra, mjesto proi zvodnj e kole-
sterola, reguliraju pojedi nane potrebe te je
opasno htjeti sniziti razinu kolesterola, a ne-
odgovorno poticati njegovo sputanje ispod
200 mg/dl. To je lo posao industrije margari-
na i farmaceutske industrije koja proi zvodi
lijekove za sniavanje kolesterola. Sniavanje
26
kolesterola je povezano sa zabri nj avaj ui m
smanjenjem duevnih i tjelesnih sposobnosti
te s porastom mal i gni h deformacija.
2) Kolesterol nema nikakve veze s razvitkom ate-
roskleroze i sranog infarkta. U aterosklero-
t i ni m zadebl j anj i ma stijenki krvnih ila, koja
se sastoje od stanica i vezivnog tkiva, nalazimo
maksi malno jedan posto nakupina kolestero-
la. To mogu potvrdi ti kao ki rurg srca i krvnih
ila. I svi kompetentni znanstvenici, primjerice
profesori M. Apfelbau, M. Berger, G. Gaeske,
J. Holtmeier, H. Immi ch, M. Kaltenbach, T. B.
Nevvman, P. Skrabanek, N. VVorm, VV. Steh-
bens, bez i zni mke nazivaju hipotezu o l i pi di -
ma doslovce "besmi sl i com".
3) Ne postoje razliiti kolesteroli i apsurdno je
govoriti o dobrom i loem kolesterolu. Postoje
samo dva prijenosnika kolesterola, sastavlje-
na od bjelanevina (l i poprotei ni ): prvi , manje
nudan HDL-l i poprotei n za prijenos u hrani
pri ml j enog i sl obodnog kolesterola do jetara,
ugl avnom za tvorbu uni h kiselina, te drugi ,
LDL-lipoprotein sa zadaom da kolesterol pro-
izveden u j etri ma (to je vie od 80 posto kole-
sterola) dnevno dovede do bi l i j ardi ljudskih
stanica kako bi mogle rasti i obavljati svoju
funkci j u. Kolesterolski LDL-lipoproteinski kom-
pleks, pogreno nazivan LDL-kolesterol, pre-
ma tome je pri j eko potreban za steroidne hor-
mone koj i reguliraju gotovo cj el okupni meta-
bol i zam, a ti me i za odravanje naega ivota.
Postoji samo jedan
kolesterol.
Takozvani LDL-
kolesterol vaan je
za steroidne
hormone.
27
Zbog toga sve stanice i maj u i poseban recep-
tor za LDL-l i poprotei n. Budui da kolesterol-
ski LDL-li poprotei nski kompleks ima i skl j ui -
vo korisnu f unkci j u, da nema nikakav utjecaj
na razvitak ateroskleroze i da podl i j ee pri -
rodni m odstupanj i ma, besmisleno je govoriti
o bolesnoj hi perkol esterol emi j i , to j e, naa-
lost, navelo mnogobroj ne l i j eni ke da nekri-
ti ki prihvate takvu glupost.
Genetsko 4) Hi perkol esterol emi j a se razvija samo kod na-
oteenje dovodi sljednog oteenja cj el okupnog staninog su-
do hiperko- stava, koj i se sastoji od nedostatka receptora
lesterolemije. za LDL-l i poprotei n. Stanice zbog toga ne mo-
gu apsorbirati ponueni kolesterol u kol i i ni
koja i m j e potrebna. Meut i m, proi zvodnj a
kolesterola u j etri ma se nastavlja pa kol i i na
neapsorbiranog kolesterola iz godi ne u godi -
nu raste te se u krvi nailazi na vrijednosti od
400 mg/dl i vie. Kod ti h l j udi se postupno svi
organi proi maj u kol esterol om, a to stvara
vornata zadebl j anj a koja se moraju operativ-
no odstraniti. Unato dugogodi nj em povea-
nju razine kolesterola, tal oenj e kolesterola u
krvni m i l ama nastaje tek u zavrnom stadiju,
kad su ve svi organi i nfi l tri rani kolesterolom.
Budui da zbog nedostatka receptora stanice
neprestano trpe oskudi cu kolesterola, kod ti h
se l j udi u zavrnom stadiju razvija maligna
degeneracija gotovo svih organa. Gotovo cje-
l okupno lijenitvo nema poj ma o tome zbi -
vanj u.
28
5) Apsurdno je optui vati prehranu za povisiva-
nje razine kolesterola. Povisivanja ili sniava-
nja kolesterola, uvjetovana prehranom, iznose
maksi mal no pet posto i ne traju dul j e od 24
do 48 sati budui da se jetra pri poveanom
ili smanj enom dotoku kolesterola, smjesta ga
regul i raj ui , ukl j uuj u sa smanjenom ili po-
vienom proi zvodnj om kolesterola.
6) Ugl j i kohi drati , za koj i ma su potrebe pri l i no
niske, nepotroeni se pretvaraju u mast i odl a-
u. Osobi to preporuivati ugl j i kohi drate (kao
u brouri) znai poti cati pretilost, visok krvni
tlak i smetnje krvoi l nog sustava.
Neozbi l j nost i pomanj kanj e bi l o kakvih me-
di ci nski h i znanstvenih znanja koj i ma se od-
l i kuj e broura to ste mi je dostavili, teko je
nadmaiti. Obj ema autori cama, gospoi dr.
oec. t roph. Ursel VVahrburg i gospoi di pl .
oec. t roph. Ruth Rosch, aljem presliku ovoga
dopisa. Fotokopije su upuene i na poznate
mi adrese tel evi zi j e, medi ci nski h ustanova i
sveuilita.
U nadi da e broura zavriti u Vaoj koari
za smee, ostajem...
Prehrana ne utjee
na razinu
kolesterola.
Previe
ugljikohidrata
prouzrouje
pretjeranu tjelesnu
teinu.
Ministar je odgovorio brzo i diplomatski, kako
se od ministra i oekuje, ovim dopisom:
Potovani gospodi ne profesore dr. med. Harten-
bach,
zahvaljujem Vam na Vaemu pismu od 19. srpnja
2000. i na knj i zi to ste je napisali o probl ema-
29
ti ci kolesterola. U meuvremenu sam u svojoj
kui dao provjeriti Vae tvrdnje i moram ustanoviti
da je jo od anti kog doba teko razlikovati iz-
meu istine i sigurnosti. Mi i nadalje prati mo
pri j epor strunjaka. Pritom smatram:
Rasprava o kolesterolu ve je dvadesetak godina
aktualan probl em. Podneseni su, odnosno, bi t
e podneseni znanstveno utemel j eni dokazi koj i
u i ndi vi dual ni m i votni m i zdravstvenim situaci-
j ama opravdavaju pri mj erene preporuke o pre-
hrani . Nastoj i mo osigurati stanovnitvu savjete o
prehrani koji se temelje na naj novi j i m znanstve-
no provj ereni m spoznajama. Vai pri l ozi oi vl j u-
Problem ju pluralnost rasprave i tako pri donose pronala-
utvrdivanja istine, enj u istine.
Sa srdanim pozdravima...
To se vj eroj atno ve moe smatrati ugodnom re-
akci j om na kri ti ko gledite o probl emu koleste-
rola...
U nastavku navodim nekol i ko dopisa nj emaki h
medi ci nski h fakulteta i medi ci nski h ustanova:
1) Sveuilite Liibeck
Rektor prof. dr. med. Hans Arnol d
Potovani gospodine kolega Hartenbach,
jo sam u travnju pri mi o Vau knj i gu "Kolesterol
naj vrj edni j i sastojak i vota" s Vaim poprat-
ni m pi smom. Duguj em mu nekol i ko zani ml j i vi h
poti caj a koje u prosl i j edi ti svoj i m kolegama in-
30
ternistima. Vae izlaganje iznova baca svjetlo na
mani pul aci j u koj oj smo svi i zloeni prema naka- Podvrgnuti smo
nama odreeni h interesnih skupina, ponaj pri j e raznolikoj
preko nekri ti ki h medi j a. manipulaciji.
Sa zahvalnou i uz srdane pozdrave...
2) Sveuilite u Dusseldorfu
Li j eni ki ravnatelj prof. dr. R. Ackermann
Potovani, dragi gospodine Hartenbach,
s vel i kom sam radou pri mi o Vau knj i gu o
vrj ednovanj u hranj i vi h tvari i el i m Vam se sr-
dano zahval i ti .
Ispunit u Vau el j u i upozori ti kolegij na po-
stupke "antikolesterolske mafi j e".
S naj bol j i m eljama...
3) Sveuilina kl i ni ka Hei del berg
Prof. dr. Al l enberg
Potovani, dragi gospodine Hartenbach,
tek sam sada naao vremena prelistati Vau knj i -
gu "Kolesterol naj vrj edni j i sastojak ivota" i
el i m Vam srdano zahvali ti na knj i zi i na Vae-
mu popratnom pi smu.
Sa zanimanjem sam je proitao i, nadam se, znat-
no proirio svoj obzor, osobito o kolesterolu.
S pri j atel j ski m i kol egi j al ni m pozdravima...
Medicinari esto
premalo znaju o
kolesterolu.
31
4) Sveuilite "Justus Li ebi g", Gieften
Ravnatelj ope kirurgije i ki rurgi j e toraksa,
prof. dr. K. Schvvemmle
Potovani gospodine kolega Hartenbach,
srdano Vam zahvaljujem to ste mi poslali svoju
brouru o kolesterolu.
Prijepor o pravoj i zdravoj vrijednosti kolesterola
doista mi je vie vjerski rat te ni sam jo nikada
Hipoteza o nisam dao mj eri ti razinu kolesterola iako sam u
kolesterolu > meuvremenu navrio 62. godi nu ivota. Odre-
vjerski rat kao sam se uivanja margarina jo od svojih stu-
dentskih dana, kada si nisam mogao priutiti ma-
slac. Drugi m ri j ei ma: govorite mi iz srca.
el i m Vam sve naj bol j e i aljem srdane pozdra-
ve...
Potroa je
svjesno varan.
5) Udruga njemakih kapetana i brodskih asnika
Poasni predsjednik prof. VV. Huth
Potovani gospodine dr. Hartenbach,
ui me Udruge nj emaki h kapetana i brodskih a-
snika el i m Vam zahvaliti na Vaoj vrl o zani m-
l j i voj knj i zi .
Doista, svoj i m se mi l j enj em suprotstavljate e-
sto i zri cani m i nformaci j ama to ih daje industri-
ja, pri emu sigurno imate bol j i pregled o tome
kako se "muteri j e" vuku za nos.
Vau emo knj i gu uvrstiti u bi bl i oteku i rado je
staviti na raspolaganje naim l anovi ma. Jo je-
danput srdano zahval j uj emo...
32
6) Bavarski seljaki savez, Munchen
Predsjednik Gerd Sonnleitner
Potovani gospodine profesore Hartenbach,
vrl o sam se obradovao Vaoj novoj knj i zi "Kole-
sterol naj vrj edni j i sastojak ivota". Srdano
Vam zahval j uj em.
Doj ml j i vo opisujete vanost kolesterola i svoje
znanstvene spoznaje nastojite prikazati i j avno-
sti. Za to zauzi manj e i zri em Vam svoje pri znaj e
i potovanje.
1 u budunosti Vam el i m svako dobro...
33
Obmanjivanje koje potie industrija
Osamdeset posto
odraslih navodno
ima povien
kolesterol.
"Ispravna"
vrijednost
kolesterola
postavljena je
prenisko.
Besmislena promi dba to je kri votvorenj em vri -
jednosti kolesterola provodi industrija, prodi re
upravo zastraujue u kolesterolski svijet koj i
proi ma cj el okupno drutvo i prakti nu medi ci -
nu (Borgers: "Kolesterol: propast dogme").
Za osobit uinak pogrene hipoteze o kolestero-
lu znakovite su, izmeu ostalog, ove i nj eni ce:
U Ameri ci , zeml j i podri j etl a kolesterolske pri -
jevare, mnogo je i veni h nami rni ca s ozna-
enom vri j ednou kolesterola.
Tvrdnja da 80 posto odraslih bol uj e od po-
vienog kolesterola.
Neprestano nastojanje da se sve ljude od-
rasle i mlade pri si li na zakonom propisa-
nu provjeru kolesterola, za to se u Nj ema-
koj osobi to snano zalae profesor Schvvandt
s Kl i ni ke GroBhadern Mi nhenskog sveuilita,
i to me je ve potaknul o na reakciju (v. str.
20 i 21).
Posve proi zvol j na netona ocjena o koleste-
rolu kao o estom uzroku bolesti srca i krvo-
i l nog sustava.
Poticanje lijeenja pomou sniavanja koles-
terola, pri emu je visina vrijednosti kolesterola
za i ndi kaci j u lijeenja sniavanjem kolesterola
utvrena tako da je gotovo svakom ovj eku,
adolescentu ili odrasl om, potrebno l i j eenj e.
Prikrivanje zastraujue vel i kog broja smrtnih
sluajeva i zl oudni h degenerativnih promjena
34
zbog medi kamentoznog sniavanja razine ko-
lesterola.
Iz godi ne u godi nu raste broj obol j el i h koj i su se
podvrgnul i pogrenom l i j eenj u l i j ekovi ma za
sniavanje kolesterola. Borgers u svojoj knjizi spo-
mi nj e da je u Nj emakoj ve 2000. godine vie
od 20 mi l i j una l j udi dal o provj eri ti razinu kole-
sterola, premda, znanstveno gledano, za to ni j e
bi l o nikakve potrebe. S tom pogrenom ocj e-
nom, u l i j eni ki m krugovima sve eom, pove-
ava se broj l j udi koj i su i zloeni doi votnoj
medi kamentoznoj terapi ji (l i j ekovi ma za snia-
vanje kolesterola) te ti me riskiraju svoje zdravlje
i ivot. Prevarantska hipoteza o kolesterolu, koja
se temel j i i skl j ui vo na tenj i za profi tom zai n-
teresirane industrije te ne posjeduje nikakve znan-
stvene osnove, ve je odavno, kako to opisuje i
Borgers u svojoj knj i zi , "prerasla u praksu, raspro-
stranjenu irom svijeta, usredotoenu na kole-
sterol, koju u podj ednakoj mj eri provode l i j eni -
ci i ope ustanove (Liga protiv l i pi da, Zaklade za
aterosklerozu itd.) zaduene za prevenci j u bo-
lesti".
Napori da se posl ovno usmjerenom pogrenom
vrj ednovanj u kolesterola pri da ozbi l j an karakter,
doveli su do toga da je industrija i zmi sl i l a i f i -
nancirala odlikovanja, pri mj eri ce Nagradu "Hei n-
rieh VVieland" koju dodj el j uj e industrija marga-
rina (v. str. 15), ili plaketu Ernsta von Bergmanna
(v. str. 45) koju dodj el j uj e Bavarska l i j eni ka
komora. Nagraeni su, naravno, "znanstveni ci "
Sve vie ljudi
postaju doivotni
pacijenti zbog
kolesterola.
Odlikovanja to ih
je izmislila
industrija trebaju
pridati ozbiljnost
anttkolesterolskoj
propagandi.
35
Poneki ve
zahtijevaju
zakonsku provjeru
kolesterola.
Odbor za
Nobelovu nagradu
sprjeava ozbiljno
istraivanje
kolesterola.
i j e publ i kaci j e sadre podatke korisne za poslo-
vanje sponzora. Tako je profesor dr. med. Peter
Schvvandt, rukovodei primarijus Medi ci nske kl i -
nike II. na Pol i kl i ni ci Gro&hadern Mi nhenskog
sveuilita, u sijenju 2001. pri mi o to odl i kovanj e
(v. str. 44 i dalje) vj eroj atno manj e zbog svoje
znanstveno utemeljene djelatnosti, ve zbog rev-
nosti koj om je promi cao hi potezu o kolesterolu
i pri mj enu lijekova za sniavanje kolesterola. Za
tu promi dbu, poti canu od industrije, vodi o j e
vie od 400 teajeva za usavravanje i foruma,
kako je pohval no istaknuto u obrazl oenj u na-
grade. Podjednako su pohvaljena njegova nasto-
janja da se uvede zakonska obveza provjere ko-
lesterola kod odraslih i ml adei , ak i kod kol-
ske djece, radi preventivnog lijeenja od sranog
infarkta. Ja se ne mogu pri drui ti takvoj pohval i ,
ve bih za takva medicinska gledita pri mj ere-
ni j om drao j uri sti ku provjeru (v. str. 86).
Kao to to u svojoj knj i zi opisuje Borgers, ak je
i Odbor za dodj el u Nobel ove nagrade dopusti o
sebi odl uke koje bl oki raj u ozbi l j an pri kaz kole-
sterola. Jedna Nobelova nagrada, pri mj eri ce, do-
di j el j ena je za otkri e oteenja stanica kod uro-
ene hi perkol esterol emi j e, a to je anti kolesterol-
ska mafija zl ouporabi l a za pogrean prikaz o to-
me da su poviene vrijednosti kolesterola u zdra-
vom tijelu bez oteenja stanica opasne po zdrav-
lje (v. str. 20 i 21). Dal j nj a Nobel ova nagrada
koja ne odgovara znanstvenim i nj eni cama sastoji
se od dodjele nagrade 1992. za hormon adrenalin
36
kao izvor energije, premda je ve vie od 30
godina korti zol poznat kao bitan i domi nantan
hormon stresa koji prua energi j u. Budui da se
korti zol razvija iz kolesterola, ta vanost koles-
terola potkopana je Nobel ovom nagradom za
adrenali n.
Najvee su zl o napravile statistike. S jedne stra-
ne je nj i hovom provedbom i nadzorom uprav-
ljala industrija te su, naravno, trebale dati rezul-
tate koji odgovaraju eljama sponzora. S druge
strane su prireene tako da se u nj i ma ne raspo-
znaje ozbi l j na znanstvena l i ni j a i nedostaju im
sve pretpostavke za uporabi vu prosudbu. Svim
je statistikama zajednika i nj eni ca da i m, osim
manje ili vie nedostatne i nekontrol i rane pro-
vjere razine kolesterola, nedostaju sve dal j nj e
provjere i ispitivanja. Kolesterol kao temeljna tvar
za steroidne hormone, za vi tami ne, pri mj eri ce
za D
3
, za une kiseline i td. doputa prosudbu
samo ako se istodobno usporedno provjeravaju
i te supstancije, to nije ui nj eno ni u j ednom
j edi nom sl uaj u, ni u j ednoj j edi noj statistici.
Premda su statistike prireene tako da dokau
kako kolesterol prouzrouj e razvitak ateroskle-
roze, sranog infarkta i modanog udara, nisu
provedene provjere poznati h uzroni ka koj i do-
laze u obzi r za razvitak bolesti srca i krvoi l nog
sustava: visoki krvni tlak, pretilost, trajni stres,
manjak bjelanevi na i vi tami na C u prehrani i td.
Nita od toga ni j e se nalo u statistikama. One
su zapanj i l e broj kama koj i ma su mnogi nasjeli,
37
Naruene
statistike ine
najvie zla.
Kolesterol
osigurava
proizvodnju
steroidnih
hormona i
regenerira
koncentraciju
vitamina.
pa i velik di o l i j eni ka (v. str. 48 i dalje). Tako j e,
pri mj eri ce, "The Lipid Research Clinics Program"
1979. zbuni o javnost broj kom od 482.499 ispi-
tanih osoba, a Ameri ka neprestano prepl avl j uj e
Statistike esto itav svijet, pa tako i Europu, mani pul i rani m sta-
sadre ciljane titi kama. Kako sam komenti rao u predgovoru,
netone podatke, rezultati statistika, negativni za i ndustri j u, pri tom
su preueni, a javnost je opasno obmanuta ne-
t oni m fantastinim podatci ma. Zapanj i l o me j e,
kao i mnoge druge znanstvenike (v. 5. poglav-
lje), da je ta besmislica u l i j eni ki m ordi naci j a-
ma naila na tako mal o otpora te su je podral i
ak i dobro izobraeni l i j eni ci ; s druge strane,
pri provjeri nj i hovog znanja pokazale su se zabri -
njavajue prazni ne, i uglavnom sam morao usta-
noviti potpuno nepoznavanje i nj eni ca na doti -
ni m podruj i ma.
Dal j nj a krivotvorenja i nj eni ca koja su svijetu
iznesena bi l a su jednostavno "pri jevara", svjesna
i ci l j ana prijevara, i j e mi se podnoenje i pre-
utno prihvaanje i ni neshvatl j i vi m. Desetlje-
Najvei blef: ci ma su kao argument spomi nj ani pokusi s ku-
pokusi s kuniima ni i ma, koji su, navodno, bi l i jasan dokaz atero-
sklerotine bolesti zbog kolesterola. To je bi l a
ista matarija. Preueno je da su kuni i bi l i
tol i ko tovl j eni kolesterolom da im je razina kole-
sterola porasla s 40 (1,04 mmol/l) na 1200 mg/
dl (31,2 mmol /l ). Zanemari mo li i nj eni cu da
kuni i u svojoj pri rodnoj prehrani ne uzi maj u
kolesterol, nasilno povisivanje razine njihova ko-
lesterola na 1 200 mg/dl pravo je otrovanje kole-
38
sterolom i kod ovjeka bi odgovaralo razini ko-
lesterola od 7000 do 8000 mg/dl (182208
mmol /l ). S tako vi sokom razi nom kolesterola
ovjek ne bi i vi o ni osam dana, ve bi umro
zbog ope i nfi l traci j e kolesterolom s funkci o-
nal nom i nsufi ci j enci j om svih organa. Pri iznoe-
nju podataka o pokusima s kuni i ma bez i zni m-
ke je preueno da su zbog porasta razine kol e-
sterola svi organi , dodue, i nfi l tri rani kolestero-
l om, ali su krvne i l e dugo ostale toga potee-
ne. Tek u zavrnom stadiju vi dj el o se tal oenj e
kolesterola u i l ama, ali nipoto aterosklerotine
naravi. Farmaceutskoj i ndustri j i , koja je na zasje-
danj i ma tako glasno i neumorno upui vala na
svoje pokuse s kuni i ma, trebalo bi zbog prijevare
i obmanj i vanj a zabraniti rije i pri mi j eni ti sva
zamisliva sredstva da bude uutkana. Vodea far-
maceutska industrija ovdj e je tvrtka Merck (SAD)
koja proi zvodi lijek lovastatin za sniavanje ko-
lesterola te kao vodea tvrtka na svjetskom tri -
tu (v. Borgersovu knjigu "Kolesterol: propast dog-
me") ti me godinje zarauje mi l i j ardske svote.
Teko j e, tvrdi Borgers u svojoj knj i zi , "gotovo
bezi zgl edno" uspjeno nastupiti protiv takve vr-
ste merkantilne pseudoznanosti budui da su sta-
tistike, ija je izrada stajala mi li j ardske svote (50
do 75 mi l i j una eura po statistici), usmjerene na
potiskivanje svih stvarnih pori catel j a.
Preuene su
vane spoznaje iz
pokusa sa
ivotinjama.
Merck, Sharp &
Dohne vodea je
tvrtka na tritu
lijekova za
sniavanje
kolesterola.
Na sljedeim stranicama nai ete pri mj ere ka-
ko l i j eni ci , medicinske ustanove te farmaceutska
39
Farmaceutski
koncerni predvode
antikolesterohku
kampanju.
industrija i industrija margarina sudj el uj u u an-
tikolesterolskoj kampanj i .
Plaeni simpozij protiv kolesterola
Na ovoj stranici programa si mpozi j a protiv kole-
sterola dol j e lijevo su nabrojena imena vodei h
svjetskih farmaceutskih industrija koje sponzo-
riraju medicinske centre za antikolesterolsku pro-
mi dbu.
Svibanj Simpozij o lipidima i lipoproteinima
Vanost kolesterola u ouvanju zdravlja
Prigodom 60. roendana Dietricha Seidela
9. svibnja 1998.
Sveuilina klinika GroBhadern
Sveuilite "Ludwig Maximilian''
Munchen
Predavaonica III.
MarchioninistraBe 15
Organizatori:
Profesor dr. A. K. Walli
Priv. doc. dr. J. Thiery
Zavod za kliniku kemiju
Klinika GroBhadern
Sveuilite "Ludvvig Maximilian"
MarchioninistraBe 15, 81377 Munchen
Telefon: ++49 89 70 95 32 10
Fax: ++49 89 70 95 88 88
40
Znanstveni program sponzoriran je ljubaznou:
MSD Sharp & Dohme d.o.o.
B. Braun Melsungen d.d.
Boehringer Mannheim d.o.o.
Abbott d.o.o.
Na zasjedanju Lige protiv l i pi da 2000. na Kl i ni ci
Munchen-GroBhadern podi j el j en je papir s na-
sl ovom:
"HDL-kol esterol i lijeenje koronarni h sranih
bolesti: razliiti uinci atorvastatina i simvastatina.
Autori :
Di mi t ri P. Mi khai l i di s i Anthonv S. Wi erzbi cki
U samom l anku daje se "Izjava o pot pori ":
Oba su autora od tvrtki Merck Sharp & Dohme
Li mi ted, Velika Britanija, i Parke-Davis/Pfizer pri -
mila pri pomo za istraivanje i predavanja. Ovaj
pregled je svoj i m sredstvima za istraivanje pot-
pomogl a tvrtka Merck Sharp & Dohme Li mi ted,
Velika Britanija.
Moj zakl j uak: iznova netoan prikaz probl ema
s kol esterol om, to ga je kupila zainteresirana
industrija.
Proizvoai
lijekova plaaju
studije.
Uostalom: premda sam u svojoj okrunici (str.
1 7 idalje) poimenice naveo sveuiline profesore
i industrijske ustanove koje sudjeluju u toj "pri-
jevari stoljea", nitko nije porekao moje tvrdnje.
Naprotiv, neprestano primam pisane pozive da i
nadalje ostanem aktivan na tome putu razotkri-
vanja antikolesterolskih fanatika.
41
Prigovor
krivotvorenju
statistikih
podataka dosad
nije opovrgnut.
r
U nastavku donosi m svoje mi l j enj e, koje sam
obj avi o u Bavarskom l i j eni kom glasniku, o ne-
shvatljivom ponaanju prof. dr. Schvvandta, pri -
marijusa i ravnatelja Medi ci nske kl i ni ke II. Sve-
uiline pol i kl i ni ke Munchen-Grorshadern, koji
bez vlastitih znanstvenih radova ili pri kl adni h po-
tvrda provodi neodgovornu antikolesterolsku pro-
mi dbu i zahtijeva donoenje zakona o obvezat-
noj provjeri kolesterola kod cj el okupnog stanov-
Nerazumljivo nitva od najranije ml adosti , tako i kod svih ue-
ponaanje nika. Premda s profesorom Schwandtom i mam
medicinara, dobar odnos, taj postupak moram oznai ti kao
neodgovornu besmislicu zbog koje bi stanovni-
tvo mogl o pretrpjeti ozbi l j no ugroavanje zdra-
vl j a. Razmotre li se tetne posljedi ce sniavanja
razine kolesterola mnogobroj ni smrtni slua-
jevi i znatno poveanje obol i j evanj a od raka,
ponaanje prof. Schvvandta mi je nerazuml j i vo,
osobito stoga to u pri vatni m razgovorima argu-
mentira mnogo oprezni j e.
Miljenje profesora Hartenbacha o
antikolesterolskom teroru profesora Schwandta
(Bavarski lijeniki glasnik, svibanj 2000.)
Na putu k Atlasu rizika od sranog infarkta
Bavarska akcija protiv kolesterola
Uz naslovnu temu dr. Ester Laubach, dr. Carstena
Otta i profesora dr. Petera Schvvandta u svesku
1/2000., stranica 3 i dalje.
42
Doputam si ci ti rati iz svoje knji ge:
Karakteri zaci ja anti kol esterol ski h statistika od
svjetski poznati h znanstvenika poput Apfel bau-
ma, Bergera, Glaeskea, Hol tmei era, I mmi cha,
Kramera, Kaltenbacha, Skrabaneka, Stehbensa i
drugih (strana 3854) glasi: "mani pul i rane, iz-
miljene, bez znanstvene osnove, nevaljane, bes-
korisne, povrne, iskrivljene, pune trikova, besmi-
slene, sljeparija, nepri mj enj i ve, lane", istiem
samo nekol i ko kri ti ki h opaski .
Skrabanek dodaj e: "U medi ci ni gotovo nita nije
tako dobro dokazano kao bezuspjenost ti h mno-
gostrukih intervencija da se kolesterol proglasi
odgovorni m za razvitak koronarne srane bol e-
st i ! ! ! "
Slino se moe oci j eni ti i Vaa "akci j a protiv
kolesterola", koj u ste pokrenul i s profesorom
Schvvandtom. Akci j a ni j e samo beskorisna, ve
je i krajnje opasna po zdravlje zanemari mo li s
time povezani psi hi ki teror. Pogrenim prika-
zom vri j ednosti kolesterola u stanovnitvu se po-
buuj e strah i prepast, a iz toga se ve razvio
posao vri j edan mi l i j arde. Sredinjice te neodgo-
vorne poslovne djelatnosti su industrija margari-
na i tvrtke koj e proi zvode lijekove za sniavanje
kolesterola (MSD Sharp & Dohme d.o.o. / Braun
Melsungen d.d. / Boehringer Mannhei m d.o.o. /
Abott d.o.o.). Ta industrija sponzorira i odreuj e
amerike i europske statistike, tako i statistike
Zavoda za kl i ni ku kemi j u i Medi ci nske kl i ni ke
II. u Grofshadernu.
jene,
manipulirane
statistike.
Psihiki teror na
osnovi netonih
tvrdnji o
vrijednostima
kolesterola.
43
I pseudoznanstvene udruge, primjerice Liga protiv
l i pi da i Zaklada za aterosklerozu, sa svoj i m lai-
ki m, besmislenim iskazima o kolesterolu oi to
se u potpunosti nalaze u ruci te industrije.
Gospodi nu profesoru Schwandtu, i j e zalaganje
i ope gledite vrl o ci j eni m, trebalo bi osigurati
potrebna sredstva za metabol i ki laboratorij u
koj emu bi provj eri o metabol i ke procese ovisne
o kolesterolu, osobito steroidne hormone, u slu-
aju sputanja razine kolesterola. To bi bi l o od
veli ke pomoi .
Profesor dr. VValter Hartenbach, ki rurg
82031 Grunvvald
Na sljedeoj strani donosi m odl i kovanj e prof. dr.
Petera Schvvandta u Bavarskom l i j eni kom glas-
ni ku. Kao to je spomenuto, prof. Schvvandt je
propagandist protiv kolesterola, a sponzorira ga
farmaceutska industrija i industrija margarina. U
kami onu to ga je dotina industrija platila i opre-
Jednostrani prikazi mi l a kao l aboratori j , prof. Schvvandt je ti j ekom
u korist vie od pet godina u tvorni kom dvoritu provje-
farmaceutske ravao 400 smrtnih sluajeva meu 5000 radnika
industrije, koj i ma je u tome razdobl j u j edanput ili dvaput
mj eri o razinu kolesterola. Premda utvrene vri -
jednosti nisu doputale posebne zakl j uke, prof.
Schvvandt je tvrdi o da se kod premi nul i h od sr-
anog infarkta mogla razabrati "sklonost" prema
povi eni m vri j ednosti ma kolesterola. Gospodi n
Schvvandt se pri tom snano zauzi mao u prepo-
ruivanju lijekova za sniavanje kolesterola. Nj e-
44
gova su predavanja bila jednostrana i pri j e bi se
mogla oznai ti neznanstvenom promi dbom u
korist industrije koja mu je pri pomogl a u dodj el i
te nagrade.
Dodj el a nagrade za propagandu poti canu od i n-
dustrije bez znanstvene osnove
Bavarski l i j eni ki glasnik, sijeanj 2001.
Plaketa "Ernst von Bergmann" profesoru
dr. Peteru Schvvandtu
Predstojnik Savezne l i j eni ke komore odl i kovao
je profesora dr. med. Petera Schvvandta iz Mun-
chena za njegove zasluge u strunom usavra-
vanju l i j eni ka pl aketom "Ernst von Bergmann". Nositelj upitnog
Na sveanoj dodj el i pri godom otvaranja 51. Ni rn- odlikovanja.
berkog kongresa nagradu za struno usavra-
vanje urui o mu je predsjednik Bavarske lije-
nike komore, dr. H. Hel l mut Koch.
Od sredine ezdesetih godi na kolega Schvvandt
aktivno dj el uj e u strunom usavravanju l i j eni -
ka s ukupno vie od 400 strunih seminara i
rasprava u okruni m l i j eni ki m udrugama, bol ni -
cama, kruoci ma za kval i tetu, na regi onal ni m i
saveznim te na europski m kongresima, posebice
u svezi s prevenci j om ateroskleroze, uz osobi to
uvaavanje rizika od l i poprotei na i pri marne i
sekundarne prevenci j e koronarni h sranih bol e-
sti.
Tome se pri druuj e i nformi ranj e nel i j eni ke jav-
nosti o ri zi ni m i mbeni ci ma, prevenci j i , pre-
45
Ve kod kolske
djece treba
utvrivati
vrijednost
kolesterola
hrani i farmakoterapi j i . Svojom dugogodi nj om
i nformati vnom i predavakom dj el atnou na
podruj u nabroj eni h tema profesor Schvvandt je
znatno pri doni o provedbi ci l j ane prevencije i i n-
tervenci j e meu l i j eni ci ma i medu stanovni-
tvom. Aktual ni dugoroni proj ekti poput Bavar-
ske akci j e protiv kolesterola (od 1988.) i Ni rn-
berkog programa prevenci j e i odgoj a (prospek-
tivna studija meu nirnberkim uenicima/ue-
nicama s i ntervenci j om usmjerenom na obi tel j i
da bi se snizio ri zi k od kardiovaskularnih bolesti
kod kolske djece i nj i hovi h obi t el j i , od 1993.)
pokrenuti su uglavnom na njegovu i ni ci j ati vu.
lan je izdavakog vi jea vie znanstvenih a-
sopisa, suizdava vie strunih knjiga (izmeu
ostalog "Pri runi ka poremeaja u metabol i zmu
masti") i l an, dj el omi ce u funkci j i predstojnika,
mnogobroj ni h znanstvenih drutava.
Profesor dr. Schvvandt roen je 11. sijenja 1936.
u Stettinu/Pommern. Studirao je medi ci nu u Mar-
burgu, Grazu, Beu i Munchenu; pri mari j us je i
ravnatelj Odj el a za bolesti metabol i zma na Me-
di ci nskoj kl i ni ci II. Pol i kl i ni ke Mi nhenskog sveu-
ilita u Grofthadernu.
Maslac je zdraviji
od margarina.
Kao jo j edan pri mj er prijevare pogrenim prika-
zi vanj em razine kolesterola na sljedeoj se stra-
nici navodi "Margarinski institut za zdravu pre-
hranu". Njegov kredo glasi: "Margari n je bol j i
od maslaca i titi od teta izazvanih kolestero-
l om. " Prvo, maslac je znatno zdravi j i od marga-
46
rina, i drugo, kolesterol je najvani ji zatitni i m-
benik ivota.
MARGARINSKI INSTITUT
ZA ZDRAVU PREHRANU
TISKOVNA KONFERENCIJA
POVODOM DODJELE NAGRADE
"HEINRICH VVIELAND" ZA 1999. GODINU
Profesor dr. rer. nat. Ernst Heinz
Zavod za opu botaniku
Sveuilite u Hamburgu
OhnhorststraBe 18
22609 Hamburg
Profesor Heinz obnaa profesuru C4 od 1984. na
Zavodu za opu botaniku Hamburkog sveuilita.
Godine 1965. promovirao je na Sveuilitu u Kolnu
iz predmeta Botanika o glikolipidima iz listova. Ti-
jekom istraivakog boravka u Kanadi krajem 60-ih
godina profesor Heinz se bavio mjeovitim funkci-
jama hidroksiliranja masnih kiselina kod kvasaca.
Godine 1973. habilitirao je u botanici na Matema-
tiko-prirodoznanstvenom fakultetu Sveuilita u
Kolnu.
U svojemu znanstvenom radu profesor Heinz se da-
nas bavi istraivanjima o biljnim lipidima i enzimi-
47
ma metabolizma lipida. obradom molekularno-bio-
lokih i biotehnolokih aspekata i proizvodnjom
transgenih uljnih nasada.
Ve vie od 40 godina Institut radi prema geslu:
"Tko mi pomae da loom robom zaradi m mi l i -
j une, dobi t e od mene odl i kovanj e i ti me se
prikazati kao znanstvenik."
Margarinski Ta je prijevara ve izazvala l j utnj u mnogi h, tako
institut sudjeluje u Bruckera i Gutjahra u knj i zi "Kolesterol tvar
kolesterolskoj pri j eko potrebna za i vot".
prijevari Medi ci nari su posl j ednj i h godi na, dodue, bi l i
vrl o suzdrani, al i , naalost, uvijek se iznova
pronalaze naivne osobe s drugi h fakulteta koji
se daju upregnuti u taj prljavi posao i esto ak
ni ne pri mj euj u i j e su rtve postali.
rtve obmanjivanja: mali ekskuts
Kao dodatak moj oj korespondenci j i s ustanova-
ma i zainteresiranim medi ci nski m krugovi ma na
sveuilitima, u pol i ti ci i medi j i ma, el i o bi h opi -
sati dva privatna doi vl j aj a koja t i pi no karak-
teri zi raj u obmanj i vanj e pacijenata od l i j eni ka
pri vrj ednovanj u kolesterola.
U prvom sl uaj u, koj i se dogodi o nedavno, rije
je o pri j atel j u iz mojega teniskog kl uba, koj i je
pod utjecajem medi ja iz puke znatielje dao pro-
vjeriti razinu svojega kolesterola. Li j eni k koji
ga je pregledao, pri kazao je pronaenu vri j ed-
48
rtve obmanjivanja
nost od 360 mg/dl (9,36 mmol/l) vrl o visokom i
opasnom po zdravlje te je moj emu pri j atel j u s
tenisa sugerirao da je smrtonosni srani infarkt
jo samo pi tanje vremena. Prijatelj s tenisa dao
se nagovoriti na lijeenje za sniavanje koleste-
rola u obl i ku dijete gl adovanj em i uzi manj a li je-
kova za sniavanje kolesterola. Ve nakon neko-
l i ko tjedana osjeao se teko bol esni m, uvijek
umorno i utueno, duevne i tjelesne snage su
uol j i vo opal e. Sve te pojave pripisivao je pod
l i j eni kovi m utjecajem vi sokoj razini kolestero-
la, to ga je vrl o uznemi ri l o. Sluajno je saznao
za moj u brouru "Antikolesterolska kampanja
opasna pri j evara" i smjesta se savjetovao sa
mnom. Na moj je savjet smjesta preki nuo lije-
enje za sniavanje kolesterola, osobito stoga to
mu je dolo do svijesti da su se svi si mptomi
bolesti poj avi l i tek s l i j eenj em l i j ekovi ma za
sniavanje kolesterola. Prijatelj s tenisa brzo se
oporavi o, iznova je bi o snaan i raspoloen te
vie nije imao ni kakvi h tegoba. Mnogobroj ni na-
i susreti uvijek su mu povod da zahvali meni i
"srei " to je pravodobno saznao za moj u bro-
uru.
Mogao bih nabrojiti mnogo sli ni h sluajeva zbu-
njivanja i obmanj i vanj a nai vni h pacijenata. Po-
stupak je uvijek isti: zbog bolesti ili samo rutinski
posjeti se l i j eni k. Velik broj l i j eni ka smjesta se
obruava na razinu kolesterola te budui da pro-
sjena vrijednost kolesterola za odrasle iznosi
250 mg/dl, a ne 200 mg/dl, kako pogreno navodi
Sniavanje razine
kolesterola tek
izaziva bolest.
Pacijenti su
zbunjeni i
obmanuti.
49
Sredstva za
sniavanje
kolesterola su
nezdrava.
Lijenici kod
svojih pacijenata
izazivaju strah i
prepast.
poslovna farmaceutska industrija, paci j entu, koj i
nita ne sl uti , kod svake se razine kolesterola
iznad 200 mg/dl i zj avl j uj e da bol uj e od previso-
kog kolesterola i da je njegovo zdravlje znatno
ugroeno, a odmah slijedi i prognoza skorog sr-
anog infarkta.
To se dogodi l o i u drugom sluaju to se zbi o
pri j e vie od tri godi ne i koji bih takoer el i o
ukratko opi sati . Iznova je rije o lanu j ednog
od teniskih klubova koj i ma pri padam. Bila je to
ezdesetdvogodinjakinja, vrl o aktivna dama, pu-
na ivotne radosti i elje za i grom, gl umi ca po
zani manj u. Iznenada se poela tui ti na bolest,
nelagodu, umor i niz neobi ni h bolesnikih simp-
toma. Vie ne moe igrati onako brzo kao pri j e,
postala je osjetljiva na svjetlo, lako se umara i
brzo gubi snagu. Sve je to prouzroeno previso-
ki m kol esterol om, izjavila mi je j ednog dana. To
je otkri o njezin kucni l i j eni k i prikazao j oj opas-
nosti od visoke razine kolesterola previe ko-
lesterola dj el uj e kao najjai otrov za krvne i l e
i moe bi ti uzrok skorog sranog infarkta te
je ti me kod nje izazvao strah i prepast. Samo se
po sebi razumi j e da je nakon toga smjesta otpo-
ela s predl oeni m l i j eenj em u obl i ku di j ete i
uzi manj a propi sani h lijekova za sniavanje ko-
lesterola. Umj esto da je saalijevam, glasno sam
j oj se nasmijao u lice i opi rno j oj opisao pri j e-
varu koj oj je nasjela. Razina nj ezi nog kolestero-
la iznosila je samo 240 mg/dl (6,24 mmol/l)
bila je, dakle, potpuno normal na. Al i to l udi l o u
50
rtve obmanjivanja
pogrenom vrj ednovanj u kolesterola doivljava-
mo svakog dana, a pri tom vodeu ulogu igra,
kako sam ve opi sao, gos podi n pr of esor
Schvvandt s Medi ci nske kl i ni ke II. Pol i kl i ni ke
Munchen-GroBhadem. Moj a j e pri j atel j i ca smje-
sta obustavila lijeenje. Samo nekol i ko tjedana
nakon toga iznova je bila dobro raspoloena,
puna i votne radosti i vesela kao uvijek. Mnogi
iz naega teniskog kluba, koj i su doi vj el i sline
stvari, nakon toga su i zl i j eeni od svoje "bol e-
sti ".
Krivnju za to opasno nedjelo, kako je spomenu-
to, snosi industrija margarina, usmjerena na pro-
fit, i farmaceutska industrija koja proi zvodi li je-
kove za sniavanje kolesterola i za koj u vri j ede
isti atri buti ; valja spomenuti i medi ci nske usta-
nove koj i ma ta industrija plaa visoke svote, ta-
kozvane l i j eni ke centre, ligu protiv l i pi da i dru-
tva za aterosklerozu. Nj i hova zvuna imena pri -
bavljaju pozornost besmislenim tvrdnj ama koje
iznose, a koje nekri ti ki preuzi ma ak i vel i ki
broj l i j eni ka.
Glavno da
industrija
zarauje.
Imena sa
znanstvenim
prizvukom pridaju
ozbiljnost pogrenim
prikazima.
51
2. POGLAVLJE
Vrijednovanje kolesterola
Osnove
Prije nego to Vam predstavim opirnu analizu
temel j ni h osobina kolesterola, el i o bih Vam ih
ukratko skicirati.
a) Kolesterol je temel j na supstancija steroidnog
hormona korti zol a koj i valja smatrati najva-
ni j i m hormonom stresa. Njegovo glavno zna-
enje je u akti vi ranju energetskih supstancija
glukoze i minerala kalija koj i upravljaju naim
cj el okupni m duevnim i tjelesnim djelatnosti-
ma. Kortizol je, osim toga, ui nkovi t antialer-
gen te se pri mj enj uj e osobito za suzbijanje
oka; ubrzava zgruavanje krvi poveavanjem
broja tromboci ta te je stoga osobito prikladan
za zaustavljanje krvi, kod hemofiliara, primje-
rice, ili nakon prekomj erne doze lijekova za
sprjeavanje zgruavanja krvi . Konano, korti -
zol stabilizira funkci j u srca i krvotoka, povisuje
krvni tlak i izaziva eufori j u te koi neumjereno
bujanje stanica, pri mj eri ce kod malignih dege-
neracija.
b) Kolesterol je temel j na supstancija enskih i
mukih spolni h hormona koj i su odgovorni
Kolesterol je
temeljna
supstancija
steroidnog
hormona
kortizola.
53
Vrjednovanje kolesterola
Mnoge ivotno
vane funkcije
ovise o
kolesterolu.
za specifine vitalne funkci j e, za izgradnju
miia i kostiju (poznati kao anabol i ci ) te za
regulaciju potrebe za snom.
c) Kolesterol je temel j na supstancija steroidnog
hormona aldosterona koj i kao mi neral okorti -
koi d regulira cj el okupni metabolizam minerala
(elektrolite).
d) Kolesterol je temel j na supstancija uni h ki -
selina koje reguliraju probavu masti i stol i cu.
e) Kolesterol je temel j na supstancija vi tami na D
koj i je odgovoran za izgradnju kostiju i zglo-
bova.
f) Kolesterol je temel j na supstancija mi t ohon-
dri j a i membrana bi l i j ardi ljudskih stanica, i -
me se osiguravaju specifine funkci j e svih or-
gana.
Pojedinano vrjednovanje
a) Kortizol
Od steroidnih hormona, i j i j e osnovni sastojak
kolesterol, korti zol je domi nantni hormon stresa.
Uz korti kosteron, i korti zol pripada hormoni ma
koj i akti vi raj u gl ukozu. Prema moj i m ispitivanji-
Najvaniji hormon ma na vie od 6000 pacijenata, korti zol je naj-
stresa: kortizol vani j i hormon stresa. On mobi l i zi ra energetsku
supstanciju grodani eer (glukozu), pohranje-
nu u bj el anevi nama. Za svaku duevnu i tjeles-
nu djelatnost potreban nam je pak grodani e-
er, a on se mobi l i zi ra iz bjelanevi na kod sva-
54
kog duevnog i tjelesnog napora sukladno
razmjerima doti nog optereenja. Kao prvi europ-
ski istraiva uspio sam dokazati da pojaana
proizvodnja kortizola, izazvana duevnim i tjeles-
nim napori ma radi pri bavl j anj a energije kod
sportskih naprezanja ili operaci j a, pri mj eri ce
iznosi dvostruko do etverostruko vie od normal-
ne vrijednosti te da ekstremna optereenja, kao
operacije toraksa, povrede od opekl i na ili dugo-
trajni vrhunski sportski rezultati dovode do de-
seterostrukog povienja normal ne vri j ednosti (si.
1., str. 56). O tome sam opirno izvijestio u mno-
gobroj ni m publ i kaci j ama i u svoj i m knj i gama
"Zahvati na kardi j u" i "Poetnica opekl i na".
Ta i nj eni ca o posl i j eoperati vnom porastu kor-
ti zol a radi mobi l i zi ranj a i osiguravanja potrebne
energetske supstancije gl ukoze nepoznata j e,
prema moj i m spoznajama, vel i kom di j el u lije-
nika, usudio bi h se ak tvrdi ti i vei ni l i j eni ka,
ak i profi l i rani h sveuilinih profesora irom svi-
jeta.
I i nj eni ca da je kolesterol temel j na supstancija
korti zol a te da porast korti zol a izaziva poveanu
proi zvodnj u kolesterola u j etri ma poznata je sa-
mo nekol i ci ni istraivaa, a medi j i ma i vei ni
l i j eni ka, naalost, posve je nepoznata.
Osi m toga, previ a se da posl i j eoperati vni po-
rast kolesterola slui poveanoj proi zvodnj i korti -
zola, a ti me i osiguravanju supstancija za prua-
nje energije, zacj el j i vanj e rana i stabi l i zi ranj e
funkci j e srca i krvotoka.
Tijelo pri
optereenju
proizvodi vie
kortizola.
Poviena razina
kortizola
protizrouje
poveanu
proizvodnju
kolesterola u
jetrima.
55
SI. 1:
Porast kortizola, hormona
nadbubrene lijezde, sa-
stavljenog od kolesterola,
poveava se pri tjelesnom
optereenju za dvostruku
do deseterostruku vrijed-
nost, ovisno o veliini op-
tereenja (operacije, sport
osobito izrazito kod vr-
hunskog sporta itd.) radi
aktiviranja glukoze, sup-
stancije za pruanje ener-
gije pohranjene u bjelan-
evinama.
U ocjeni poslijeoperativnog porasta kolesterola
nepoznavanje metabolikih procesa kojima up-
ravlja kolesterol ve je dovelo do grotesknih po-
grenih tumaenja. Posljedica je tekog zahvata
transplantacije, naravno, znatan porast proizvod-
nje kortizola, a time i njegove temeljne supstan-
cije, kolesterola. Zbog potpunog nepoznavanja
medicinskih procesa profesor dr. med. Christoph
J. Olbricht bio je toliko iznenaen tom pojavom
da je, ne obraajui pozornost na bilo kakvu
provjeru poslijeoperativnog zbivanja, glasno po-
stavio zahtjev da se nakon svake operacije smje-
sta primijeni lijeenje za sniavanje kolesterola.
ini se da dosad s tim besmislenim zahtjevom
Sniavanje
kolesterola nakon
operacije bilo bi
pogubno.
56
sreom nije naiao na mnogo sluha jer bi po-
slijeoperativno smanjenje proi zvodnj e kolesterola
i malo razorne posljedice zbog slabljenja obram-
bene f unkci j e i ugroavanja stabi l i zaci j e srca i
krvotoka. Kada Ol bri cht tvrdi da je posl i j eope-
rativni porast proi zvodnj e kolesterola uzrok po-
slijeoperativnih aterosklerotinih promj ena i dru-
gih oteenja krvni h ila, tada jednostavno daje
slobodu vlastitoj mati i kree se izvan bi l o ka-
kve znanstvene spoznaje. Neshvatljiva mi je pri -
tom nekritinost koj om Nj emaki l i j eni ki glas-
nik pri hvaa u toj mjeri nekvalificirane l anke i
ti me ne samo u ovom sluaju obmanj uj e
l i j eni ke.
Poslijeoperativna regulacija metabol i zma s po-
mou kolesterola i korti zola ne ograniava se
samo na mobi l i zi ranj e energetskih supstancija,
ve se protee i na pomake u koncentraciji mine-
rala kalija i natrija, i j a je osobita vanost u odr-
avanju napetosti muskulature i krvni h i l a te
ti me u osiguranju krvnog tlaka i rada srca. Korti-
zol se prema potrebi brine za izlazak kalija iz
stanica u krvotok i radi izjednaenja ponajprije
osmotskog krvnog tlaka za ulazak natrija iz
krvi u stanice. Kortizol ti me osigurava odrava-
nje funkci j e srca i krvotoka.
Ta vana f unkci j a koj u korti zol s kolesterolom
kao t emel j nom supstancijom ima u odravanju
ivota i upravl j anj u i votni m procesima, ne spo-
mi nj e se ni u j ednoj od mnogobroj ni h statistika
to ih plaa antikolesterolska mafi j a. Na tako-
Dezinformirani
lijenici zbog
objavljivanja
nekvalificiranih
radova.
Bez kortizola bi
nastao zastoj u
optoku krvi.
57
zvanim "si mpozi j i ma o kolesterolu" nijedan lije-
nik, ak ni profesori ne spomi nj u tu temel j nu
znanstvenu spoznaju. Praznina u znanju lijenika
je golema i samo je tako prevarantski manevar
antikolesterolske mafi j e mogao ponj eti uspjeh
irom svijeta. Mani pul i rane statistike, izraene s
La o kolesterolu mi l i j unski m iznosima, i mi l i j arde dobi ti od pri -
ugroava narodno mjene nepotrebni h, i ak po ivot opasnih li je-
zdravlje. kova za sniavanje kolesterola, di kti raj u zbiva-
nje te se i ni bezi zgl edni m, pie profesor Borgers
u svojoj knj i zi , "uspjeno se suprotstaviti, znan-
stvenim i nj eni cama, toj orkestriranoj pri j evari ".
Ja to smatram ozbi l j ni m ugroavanjem zdravlja
velikih dijelova stanovnitva, osobito ako se ukl j u-
i i zakonodavac da bi prihvat po zdravlje opas-
nog, ili ak smrtonosnog lijeenja proglasio za-
konskom obvezom.
Spolni hormoni
tvore se od
kolesterola.
b) Muki i enski spolni hormoni
Temeljna je supstancija spol ni h hormona, kako
je spomenuto, kolesterol. Bitne funkci j e se pro-
teu na:
mukarevu potenci j u,
eni nu plodnost,
izgradnju bj el anevi na muskulature (poznate
kao anabol i ci i sredstva za doping),
ugradnju bj el anevi na i kalcija u kotanom
sustavu (sprjeavanje osteoporoze),
reguliranje sna (izrada sredstava za narkozu
iz spolnih hormona).
Spolni hormoni di j el e se na muke (androsten-
58
di on, androsteron, testosteron) i enske (estron,
estradiol, estriol). Oni ne slue samo mukare-
voj potenci j i i eni noj pl odnosti , ve i kao "ana-
bol i ci " sudj el uj u u izgradnji bjelanevi na i snazi
muskulature, u izgradnji i ouvanj u kalcija kot-
anog sustava i u reguliranju sna. Tako se iz mu-
kog spol nog hormona mogu izraditi sredstva za
narkozu. Kol esterol , t emel j na supstanci j a t i h
hormona, poti e ti me muke i enske spolne
funkci j e, ui nkovi tost muskulature, razvitak ko-
stiju i zglobova te oputanje u snu.
Primjena spol ni h hormona kao sredstava za do-
pi ng u sportu dovol j no je poznata.
Budui da spolni hormoni u vel i kom opsegu su-
dj el uj u u ovj ekovoj tjelesnoj sposobnosti, "anti -
kolesterolski statistiari", dakle poslovna farma-
ceutska industrija i vel i k di o nekri ti nog l i j eni -
tva, moral i bi zbog potenja upozori ti na to da
sniavanje vri j ednosti kolesterola ispod 200 mg/
dl , za koje se zal au, prouzrouj e kod odrasli h,
i zmeu ostalog, ugroavanje mukarevih i e-
ni ni h vi tal ni h funkci j a, sniavanje tjelesnih spo-
sobnosti, oteenje kotanog sustava (poveana
razgradnja kalcija) te poremeaj sna.
Teko je razuml j i vo da se pri izradi svih statistika
te, naalost, i kod lijeenja za sniavanje kole-
sterola to ga provode l i j eni ci , proputa pri j eko
potrebna provjera metabolikih procesa koji ovise
o kolesterolu, pri mj eri ce provjera razine bj el an-
evina, hormona i el ektrol i ta. Pri ispitivanjima
l i j eni ka to sam ih proveo u pri vatni m razgovo-
Sniavanje
kolesterola
jednako je
sniavanju tjelesne
sposobnosti.
Razina
bjelanevina,
hormona i
elektrolita ovisi o
kolesterolu.
59
Statistike sadre
zapaanja, a ne
dokaze.
Viagra
sredstvo s
mnogobrojnim
popratnim
pojavama.
rima i na kongresima, stekao sam doj am da im
nedostaje znanje o mogunosti , potrebnosti i vri -
jednosti ti h kontrol a. U statistikama koje farma-
ceutska industrija uz mi l i j unske iznose izrauje
u svrhu poti canj a vlastitog poslovanja jasno se
razabire mani pul aci j a (v. 4. pogl avl j e, str. 73 i
dalje).
Pritom treba upozori ti na i nj eni cu da se epide-
mi ol ogi j a (statistika spoznaja) sama po sebi, una-
to snanom napretku, ne moe smatrati zna-
nou, ve samo ima zadau prosl i j edi ti zabi l j e-
ena zapaanja kao poti caj za znanstvenu pro-
vj eru. Ni j e, meuti m, doputeno da se zapaa-
nja, osobi to ona oi to fantastine naravi, poku-
avaju prikazati kao determi nati vni dokazi .
Ovdj e mi se i ni pri mj ereni m ukratko razmotri ti
dj elovanj e i popratne pojave viagre, navodnog
lijeka za poti canj e potenci j e, osobi to stoga to
postoji opasnost da za ti m l i j ekom posegnu mu-
karci sa smetnjama potenci j e zbog snienog ko-
lesterola.
Viagra nema strukturnu kemijsku vezu sa spol-
ni m hormoni ma koje valja smatrati gl avni m i m-
beni kom erekcije. Prema tome, ona niti ne dj el uj e
u smjeru anabol i ka.
Ako vie ne postoji mogunost erekc i j e, v/agra
je nekorisna. Viagra razvija svoj uinak tek kod
izazvane erekcije te je moe pojaati ili produ-
i ti .
Ui nak viagre temel j i se na koenj u kemijske
tvari, fosfodiesteraze. Ta se tvar, meuti m, ne na-
60
lai samo u spol ni m organima, ve i u oku te,
premda zasad neprovjereno, zaci j el o i u mnogi m
drugim organima, na to upuuj u mnogovrsne
popratne pojave.
Smetnje vi da, otekl i ne sluznica i prol j evi smatra-
ju se najeim popratni m pojavama koje su kod
redovite uporabe zabiljeene u 11 do 1 7 posto
sluajeva. Pri poveanju dozi ranja na dvostruku
doputenu maksimalnu dozu u 45 posto slua-
jeva zami jeene su smetnje vi da. Dal j nj e smet-
nje su pad krvnog tlaka, to kod sranih bol esni -
ka opomi nj e na oprez. Tvrtka koja proi zvodi lijek
u svojim biljekama navodi vie od 100 razl i i -
tih popratni h pojava koje se odnose na gotovo
cj el okupni organski sustav, ali su navodno tako
malih razmjera da se spomi nj u samo reda radi.
Ukratko, moe se rei da mnogobroj ne popratne
pojave viagre zabranj uj u preporuku ako se t i -
me treba otkl oni ti smetnja potenci j e izazvana
sniavanjem kolesterola. Budui da viagra, osim
toga, ne moe iznova pokrenuti ugaslu spolnu
f unkci j u, nego samo moe pojaati i produi ti
onu jo postojeu, mnogobroj ne popratne poja-
ve potaknul e bi me kao li j eni ka da svoje paci -
jente odvrati m od uporabe toga lijeka.
Oprez kada
viagrom treba
lijeiti smetnju
potencije izazvanu
sniavanjem
kolesterola.
c) Mineralokortikoid aldosteron
Steroidni hormon aldosteron takoer sadri kole-
sterol kao glavni sastojak i regulira razinu mi ne-
rala u krvi . Dodue, u svojemu svojstvu hormo-
na stresa steroidni hormon korti zol znatno utjee
61
na kolanje i uzajamni odnos kalija i natrija, a
Sniavanjem aldosteron slui kao sredinja upravljaka instan-
kolesterola remeti ija za sve minerale (elektrolite), kako na podru-
se ravnotea j u makroelemenata, tako i na podruj u eleme-
minerala. nata u tragovima. Poremeaj te tako vane ravno-
tee minerala zbog sniavanja razine kolesterola
i ti me uvjetovana promj ena u nj i hovoj koncen-
traci j i nisu istraeni, ali su ve teoretski zabri -
njavajui.
d) une kiseline
Preteni di o kolesterola proi zvedenog u j etri ma
potreban je uni m kiselinama koje se sa ui
i zl uuj u u cri j evo. Ondj e reguliraju probavu ma-
Preniska razina sti, omoguuj u resorpciju masti i bri nu se za
kolesterola redovitu stolicu tako to znatne kol i i ne ui pre-
prouzrouje tvaraju u supstanciju "koprosteri n" koja poti e
zaepljenja, stolicu. Premalo kolesterola stoga dovodi do sma-
njivanja proi zvodnj e ui i do smanjivanja proi z-
vodnj e koprosterina s posl j edi com tromosti cri -
jeva (zaepljenja) vrl o razl i i ti h razmjera.
e) Vitamini C i D
Vi tami n C i vi tami n D izravno su povezani s
kolesterolom:
vi tami n C je hranjiva tvar za kortizol s temel j -
nom supstancijom kolesterolom;
vi tami n D se sastoji od kolesterola, a glavna
mu je zadaa izgradnja kostiju i zglobova.
Vi tami n C pripada temel j ni m supstancijama za
tvorbu kortizola u nadbubrenoj l i j ezdi , koji se,
62
kako je poznato, sastoji od kolesterola. Vi tami n
C je glavni aktivator djelatnosti nadbubreni h
lijezda te ti me proi zvodnj e steroidnih hormona
koji se razvijaju iz kolestrola, ti h temel j ni h sup-
stancija za duevne i tjelesne sposobnosti.
Iz kolesterola pohranj enog u koi vi tami n D se
pod svj etl osni m zraenj em (sunano svj etl o,
dnevno svjetlo) preobraava u aktivni 7-di hi dro-
kolesterol. On ima odl uuj uu vanost za izgrad-
nju kotanog sustava. Nedostatak vitamina D pro-
uzrouje gubi tak kalci ja u kostima, osteoporozu
i rahitis. Sa sniavanjem razine kolesterola pove-
zane su opasnosti nedostatne sinteze vi tami na
D, a ti me i opasnosti usporavanja rasta kostiju
kod ml adei , osteoporoze i degenerativnih poj a-
va na kostima kod odraslih.
Nedostatak
vitamina D
prouzrouje bolest
kostiju.
f) Kolesterol, temeljna supstancija stanica
Devedeset dva posto kolesterola pohranj eno je u
stanicama. Kolesterol se dovodi do bi l i j ardi sta-
nica ljudskog tijela radi obavljanja nj i hovi h funk-
cija i za nj i hov rast preko kolesterolskog LDL-
l i poprotei nskog kompleksa, dakle preko onoga
obl i ka kolesterola koji "antikolesterolska mafi -
j a", usmjeravana od industrije, besmisleno prika-
zuje kao "l o" kolesterol. Takav sud o koleste-
rolskom LDL-l i poprotei nskom kompleksu koj i u
cj el okupnom, za ivot pri jeko potrebnom meta-
bol i zmu igra tako vanu, odl uuj uu ul ogu, ne-
znanstven j e, pogrean, laan. Nerazuml j i vo je
da preporuka znanstvenika o toj poslovno usmje-
Vie od 90 posto
kolesterola nalazi
se u stanicama.
63
Niska razina
kolesterola
oslabljuje funkcije
stanica i
obrambeni sustav.
Nema nijednog
dokaza da je
sniavanje razine
kolesterola
opravdano.
renoj besmislici ne nailazi ni na kakvu pozornost.
Budui da kolesterol preuzi ma upravljanje sta-
ni ni m funkci j ama, ni mal o ne zauuj e to mno-
gi promatrai i statistike izvjeuju o porastu ma-
l i gni h deformaci j a kod medi kamentoznog snia-
vanja razine kolesterola. Svako sniavanje razi-
ne kolesterola znai slabljenje redovi ti h funkci j a
stanica i i munosnog sustava te moe prouzroi ti
teke poremeaje zdravlja. Vei krug l j udi upo-
znao se s tekim, dj el omi ce smrtonosni m poslje-
di cama medi kamentoznog sniavanja kolestero-
la u kolovozu 2001. nakon povlaenja lipobaya,
lijeka za sniavanje kolesterola tvrtke Bayer, i to
je irom svijeta pobudi l o veliku pozornost. Prikaz
oteenja izazvanih ti m l i j ekom i nj i hovi h uzroka
bi o je u medi j i ma, kao i obi no, di fuzan, fantas-
ti an, nejasan, neznanstven, i l i , ukratko reeno,
svodio se na "besmisleno brbl j anj e bez pozna-
vanja stvari". Za opravdanje sniavanja koleste-
rola nema niti jedne j edi ne i ndi kaci j e. ak i uro-
ena "hi perkol esterol emi j a", utemeljena na ote-
enj u stanica, ne moe se l i j ei ti l i j ekovi ma za
sniavanje kolesterola. Stoga bih se u nastavku
el i o mal o opi rni j e pozabaviti sl i kom te bolesti.
Uroenu hi perkol esterol emi j u ve sam razmo-
tri o u svojoj Okruni ci (str. 1 7 i 1 8) i zato ovdj e
jo j ednom ukratko navodim samo najvanije i -
nj eni ce:
Uroena hiperkolesterolemija je bolest koja ne-
ma nikakve veze niti s proi zvodnj om kolesterola
niti s unosom kolesterola preko hrane. Naprotiv,
64
ona se sastoji od oteenja stanica koje pate od
nedostatka receptora za kolesterolski LDL-lipo-
proteinskoi kompleks. Stanice ne mogu pri mi ti
kolesterolski LDL-lipoproteinski kompleks i iz nje-
ga uzeti dovol j no kolesterola koji im je pri j eko
potreban. Meut i m, jetra i nadalje neogranieno
proi zvode kolesterol, pa razina kolesterola raste
iz godine u godi nu i dosee vrijednosti od 400
mg/dl do 1000 mg/dl i vie. Zbog nedostatka
receptora stanice ostaju nedovol j no opskrbljene
kolesterolom i stoga pri j evremeno podl i j eu ma-
l i gni m degeneracijama. Neprekidan i vrl o visok
porast razine kolesterola u krvi prouzrouje di fuz-
ne i vornate nakupi ne ponaj pri j e u organima
koji esto zahtijevaju operativno odstranjenje. Ta-
loenje kolesterola u krvni m i l ama zamj euj e
se, kao i u pokusu s kuni i ma, tek u zavrnom
stadiju, ali ne u obl i ku aterosklerotinih promj e-
na, ve kao irokopojasne, di fuzne nakupi ne ko-
je se uglavnom mogu lako odstraniti bui ranj em
ili umetanjem stenta (mreice). Ti paci j enti , pre-
ma moj i m zapaanj i ma, ne umi ru od ateroskle-
roze, sranog infarkta ili modanog udara, ve
zbog ogranienja funkci j e organa i nfi l tri rani h ko-
lesterolom te razgranatog razvitka tumora zbog
nedostatne opskrbe stanica kolesterolom.
Sreom, ta uroena bolest pogaa samo 0,25
posto stanovnitva i sreom su i razmjer obol i j e-
vanja, a ti me i povienje kolesterola u krvi ogra-
ni eni , no u svim sluajevima dosee vri j ednosti
vie od 400 mg/dl pa je lako mogue provesti
Nedostatna
opskrbljenost
kolesterolom
pospjeuje
nastanak raka.
Nakupine
kolesterola u
ilama uglavnom
se mogu lako
otkloniti.
65
I kod uroene
hiperkolesterolemije
lijekovi za
sniavanje
kolesterola su
besmisleni.
Glede kolesterola
moral lijenika je
ponekad vrlo
upitan.
66
Saetak
Saetak
Kao to smo vi dj el i , kolesterol je temeljna supstan-
cija stresnog hormona kortizola. Oslobaanjem
energetskih supstancija glukoze i minerala, ponaj-
prije kalija, postiu duevna i tjelesna postignua.
Gl ukoza je temeljna supstancija ivotne aktiv-
nosti, i duevne i tjelesne. Kalij je vrl o vaan za
tonus i napetost cj el okupne muskulature, kota-
nog sustava, sranih i l a i crijeva. On regulira i
stabilizira f unkci j u srca i krvotoka.
Kolesterol je temeljna supstancija spol ni h hor-
mona koj i nisu odgovorni samo za vi tal ne akci -
je, ve i za izgradnju bj el anevi na u muskulaturi
i kotanom sustavu.
Naposljetku, kolesterol je temel j na supstancija
svih tjelesnih stanica. Nj i me se regulira i stabi-
lizira ivot na svim podruj i ma. On je tvar koj a
j ami i votni vi j ek i propisnu di obu stanica te
ti me titi od mal i gni h deformaci j a.
Metabolizam
eera upuen je
na kolesterol.
Zato svako sniavanje kolesterola prouzrouje
ugroavanje zdravlja?
Smanjenje stresnog hormona korti zol a izaziva
sniavanje razine eera u krvi te dovodi do sla-
bosti miia, tremora i esto smrtonosne kome.
Opadanj e razine kalija osobito je opasno, jer
ve neznatan pad pouzrouj e pad krvnog tlaka
i slabljenje rada srca. Pad razine kalija meu
najeim je uzroci ma smrti i treba ga se najvie
pribojavati kod sniavanja kolesterola.
Premalo kortizola
prouzrouje
nedostatnu
opskrbu eerom.
67
razgranienje od zdravih osoba s neto povie-
nom razi nom kolesterola. To istiem da bi h anti -
kolesterolskim fanati ci ma oduzeo i zl i ku da su
pretpostavili hi perkol esterol emi j u kada su zdra-
ve osobe s neto povienom razi nom kolesterola
l i j ei l i mjerama za sniavanje kolesterola.
Treba imati na umu i to da l i j ekovi za sniavanje
kolesterola kod te bolesti i maj u mal o ui nka bu-
dui da pri tom prava bolest, nai me, nedostatak
receptora u stanicama, i nadalje ostaje te se sa-
mo izaziva oteenje jetara, koj i m se postie sma-
njenje proi zvodnj e kolesterola. I ta pomi sao na
oteenje funkci j e jetara, koje u svim sl uaj evi -
ma izazivaju preparati za sniavanje kolesterola,
i ni pri mj enu ti h preparata opasnom, pogotovo
stoga to dosad jo nikada nije pri openo u koj oj
mjeri se moe oekivati oteenje funkci j e jetara
i ne j avl j aj u li se i funkci onal na oteenja drugi h
organa. Jednostavna provjera razine bj el anevi -
na, elektrolita i hormona omogui l a bi ispravan
zakljuak, ali medikamentozno lijeenje za snia-
vanje kolesterola provodi se irom svijeta bez
ikakve kontrole njegova uinka na metabol i zam.
Gotovo nevjerojatna i opravdana toka kri ti ke
moral nog dranja doti ni h l i j eni ka!
Budui da je kolesterol stalno potreban svakoj
stanici radi odravanja nj ezi na ivota i nj ezi ne
funkci j e, sniavanje kolesterola ne prouzrouj e
samo smetnje u radu organa, ve i maligne defor-
macije. Profesor VValli sa Sveuiline kli ni ke Mun-
Sniavanjem chen-GroShadern ustanovio je da su sve mal i g-
kolesterola remeti ne bolesti posjedovale vrl o nisku razinu koleste-
se cjelokupni roia, da su stanice, dakle, bi l e nedostatno op-
metabolizam. skrbljene kol esterol om. Pad razine spol ni h hor-
mona prouzrouj e smetnje u izgradnji muskula-
ture i kotanog sustava, a ti me i teke posl j edi ce
za ope tjelesne sposobnosti, no one su rijetko
smrtonosne. Opadanj e mi neral okorti koi da zbog
sniavanja kolesterola uvi j ek je opasno budui
da cj el okupni metabol i zam gubi svojega uprav-
ljaa.
68
3. POGLAVLJE
Kolesterol, oblici i vrijednosti u krvi
Oblici kolesterola
Kolesterol se ne moe prenositi u krvi budui da
je l i pi d (mast) i stoga ni j e topl j i v u vodi . Prenosiv
postaje samo vezivanjem uz specijalnu bj el an-
evi nu, protei n, kako je opisano na str. 22 i 23.
Vezivanje kolesterola obavl j a se preko HDL-pro-
teina i LDL-proteina.
HDL-l i poprotei n prihvaa kolesterol unesen hra- Lipoproteini
nom i kolesterol to su ga odbaci l e stanice. Ne- prenose kolesterol
jasno je u kol i koj mjeri HDL-l i poprotei n vezuje u krvi.
uza se nakupine kolesterola u organima i krvni m
i l ama (samo maksi mal no j edan posto u pl oi -
cama), a iskazi o tome zasad su bez ikakve znan-
stvene osnove. Kolesterolom natovareni HDL-l i -
poprotei n odl azi u jetra i ondj e se ci j epa, uglav-
nom radi stvaranja uni h kiselina (vie od 80
posto) i kolesterola.
LDL-l i poprotei n, koj i se razvija iz VLDL-l i popro-
teina stvorenog u j etri ma, prima kolesterol pro-
izveden u jetri ma (do 80 posto) da bi ga dopre-
mi o do bi l i j ardi stanica ljudskog organi zma. Vi -
estruku uporabu kolesterola koji se prenosi pre-
ko LDL-lipoproteina, osobito radi razvitka stero-
69
LDL-lipoprotein
dovodi kolesterol
do stanica.
Za mnoge funkcije
stanica potreban
je kolesterol.
i dni h hormona, odl uuj ui h za ivot, ve sam
opisao na str. 54 i 55. Sve stanice raspolau
speci fi ni m receptorom za LDL-l i poprotei n, to
im omoguuj e da prihvate LDL-l i poprotei n s nje-
govi m tovarom kolesterola i otpreme ga u unu-
tranjost stanice. U unutranjosti stanice izdvaja
se kolesterol koji je pri j eko potreban za mi to-
hondri j e, a ti me i za rast i funkci oni ranj e stani-
ca. Kolesterol je nadalje potreban za stanine
stijenke, s j edne strane radi njihova zatvaranja, s
druge strane pak da bi se osigurale mnogovrsne
funkci j e staninih stijenki. Kolesterolski LDL-lipo-
proteinski kompleks, pogreno nazivan LDL-kole-
sterol, bri ne se za osiguranje funkci j a svih orga-
na, za osiguravanje redovitog rasta stanica te s
vel i kom vjerojatnou, ali ne i sigurno dokaza-
no, za sprjeavanje mal i gni h deformaci j a.
Nedostatno objanjenje znaenja HDL-protei na
i LDL-proteina, koje se esto i svjesno ne prua,
pobudi l o je predodbu da postoje dva razli i ta
kolesterola. Naalost, to pogreno gledite ire i
mnoge "zdravstvene centrale", i j e znanstvene
spoznaje ne pokazuj u zabri nj avaj ue prazni ne
samo na tome podruj u, te ine nei zvj esni m nj i -
hovo pravo da nastupaju kao strune ustanove.
Neshvatljivo mi je kako je industriji margarina i
farmaceutskoj industriji koja proi zvodi l i j ekove
za sniavanje kolesterola uspjelo predstaviti va-
an kolesterolski LDL-kompleks kao "l o" kol e-
sterol i prevariti stanovnitvo irom svijeta. Ne-
poj ml j i vo mi je i da je tako vel i k broj l i j eni ka
70
Vrijednosti kolesterola u krvi
tu besmislenu tvrdnj u o tetnom ui nku koleste-
rol skog LDL-kompl eksa pri hvat i o bez ikakve
strune provjere i uvaavanja znanstvenih i nj e-
nica. Uz zapanj uj ui nedostatak znanja, odre-
enu ulogu igra i poslovno usmjereno razmilja-
nje, jer pogrenom tvrdnj om da svaku odraslu
osobu s razinom kolesterola iznad 200 mg/dl
valja smatrati bolesnom te j oj je potrebno li je-
enje, prakti no se odraslo stanovnitvo itavog
svijeta proglaava bol esni m i upuuj e se na li je-
enje te se od njega stvaraju trajni paci j enti . Zbog
toga jo j ednom valja istaknuti da gotovo cje-
l okupno odraslo stanovnitvo (8090 posto) po-
kazuje prosjenu vrijednost kolesterola od 250
mg/dl, dok vrijednosti do 350 mg/dl govore o
znatnoj vitalnosti te ih treba pozi ti vno vrj edno-
vati.
Kolesterolski LDL-
kompleks nije
"lo".
Vrijednosti kolesterola u krvi
U krvi se mjeri ukupni sadraj kolesterola, sa-
stavljen od LDL-kompleksa i HDL-kompl eksa.
Udi o LDL-kompleksa u odnosu na HDL-kom-
pleks iznosi otpri l i ke 75 prema 25 posto. Ukupna
vrijednost kolesterola kod odraslih irom svijeta
iznosi prosjeno 250 mg/dl, dok pri vei m tje-
lesnim optereenj i ma, zbog poveane proi zvod-
nje korti zol a, hormona stresa ovi snog o koleste-
rol u, koja je s ti me povezana, dosee vie vri -
j ednosti , otpri l i ke izmeu 300 do 350 mg/dl, po-
Odnos LDL-
kompleksa prema
HDL-kompleksu u
krvi iznosi 3:1.
71
Razina kolesterola
pri optereenju
moe narasti do
400 mg/dl.
nekad gotovo do 400 mg/dl. Odredi ti 200 mg/dl
i nie kao normal nu vrijednost, kako to i ni po-
slovna industrija, znai proglasiti cj el okupno od-
raslo stanovnitvo bol esni m i uputi ti ga na l i j e-
enje. Neshvatljivo je da takvu besmi sl i cu, t ol i ko
tetnu za ljude, nekritiki prihvaa tako vel i k broj
l i j eni ka.
Kod nj emakog stanovnitva su ustanovljene ove
vrijednosti kolesterola, i j oj se ocj eni gl ede gor-
nje granine vri j ednosti i i ndi kaci j e za l i j eenj e
i ja pri kl j uuj em:
Razina kolesterola
ovisi i o ivotnoj
dobi.
Dob Srednja vrijednost Gornja grani- Indikacija za lijeenje
na vrijednost
1019 175 mg/dl 230 mg/dl pri bl i no od 300 mg/dl
6585 lagano opadajua 330 mg/dl pri bl i no od 400 mg/dl
Uostalom: pri odrei vanj u kolesterola, naalost,
bezi zni mo se previa da razina kolesterola pod-
lijee snanim kol ebanj i ma. To emo podrobni -
je rasvijetliti u sljedeem pogl avl j u.
72
4. POGLAVLJE
Promjenjivost razine kolesterola
Nerazuml j i vo je da se na tako znaajna dnevna,
dj el omi ce znatna odstupanja u razini kolesterola
ne obraa nikakva pozornost. To je mogue objas-
niti samo ti me da fanati ni m antikolesterolskim
statistiarima nedostaju primjerena temel j na zna-
nja... ili da ih svjesno zanemaruj u.
Odstupanja u razini kolesterola uvjetovana su
razl i i ti m potrebama za hormoni ma koj i se tvore
od kolesterola. Hormon stresa korti zol je lako Potreba za
razuml j i v pri mj er za t o. Kortizol je kao hormon hormonima diktira
stresa neprestano potreban u razl i i toj kol i i ni proizvodnju
ovisno o opsegu naih duevnih i tjelesnih kolesterola.
optereenja. Kod snanih tjelesnih optereenja
potreba dosee dvostruku do deseterostruku po-
laznu vrijednost, a sukladno tome je visoka i
potreba za kolesterolom iz kojega se tvori korti -
zol . Odstupanj a u proi zvodnj i kolesterola ravna-
ju se, dakle, prema razmjeri ma naih aktivnosti,
pa poj edi nano mjerenje razine kolesterola ne-
ma smisla niti nam prua obavijest o prosjenoj
vrijednosti kolesterola. Kod i zl oeni h statistika,
ija se ispitivanja proteu godi nama, pol azi se
od vrijednosti kolesterola koje su utvrene i l i
j edanput na poetku i na kraju ispitivanja, ili su
73
Neredovita
mjerenja
kolesterola nita
ne kazuju.
Oboljeli od raka
bez iznimke imaju
niske vrijednosti
kolesterola.
pak bile provjeravane j ednom godinje, i l i , u naj-
bol j em sluaju, poi vaj u na tek nekol i ko provje-
ra kolesterola na godi nu. Uz tako nedostatnu
kontrol u svaki je statistiki podatak neuporabl j i v
i irom otvara vrata mani pul aci j ama i prijevara-
ma.
Osi m toga, valja imati na umu da sa i votnom
dobi raste i razina kolesterola da bi tek kod stari-
j i h l j udi , otpri l i ke nakon 60. godi ne ivota, izno-
va poela polagano padati . Tjelesna aktivnost,
stres duevne i tjelesne naravi i razliite bolesti
poveavaju razinu kolesterola. Gladovanje, ciroza
jetara i kroni ne nagrizajue bolesti sniavaju
razinu kolesterola. Profesor VValI i s Bi okemi jskog
instituta Poliklinike GroShadern Mi nhenskog sve-
uilita bez i zni mke je kod obol j el i h od raka
nailazio na nisku razinu kolesterola, iznova znak
da stanice za svoju funkci j u i mogunost redovite
di obe trebaju dostatnu kol i i nu kolesterola te da
sniavanje moe prouzroi ti rak. Odstupanja u
razini kolesterola, uvjetovana unosom hrane, ka-
ko je spomenuto, neznatna su te ih jetra ti j ekom
deset do dvanaest sati i zj ednauj u pri kl adnom
redukci j om ili povisivanjem sinteze kolesterola.
Pojaanim unosom hrane razina kolesterola se
moe privremeno povisiti maksimalno za pet po-
sto. Otpri l i ke podj ednako vel i ko je i opadanje
razine kolesterola kod nedostatka hrane, osim
ako nije propisana dijeta dugotrajna gladovanjem,
opasna po zdravlje. Time se, dodue, sniava i
uinkovitost svih organa, tako da ni jetra ne mo-
74
gu vie ispuniti svoju uj ednauj uu funkci j u u
odnosu na kolesterol.
Sadraj kolesterola u prehrambeni m nami rni ca-
ma ne igra, dakle, nikakvu ulogu u razini kole-
sterola. Prvo, sadraj kolesterola ne moe se pre-
hranom ni podi gnuti niti sni zi ti , a drugo, kratko-
roni utjecaj od otpri l i ke dva posto gotovo je
neznatan. Nasuprot tome, prehrana igra vanu
ulogu u stabiliziranju naega metabol i zma. Zna-
mo da duevna i tjelesna optereenja izazivaju
stres razliite j ai ne, a pri tom hormon stresa pre-
ko pohranj eni h bj el anevi na i stanica mobi l i zi ra
supstancije za pruanje energije, poput glukoze
i kalija. Naa prehrana bi stoga uvijek trebala
biti usmjerena na stabiliziranje pohranj eni h bje-
lanevina i kalija.
Za stabiliziranje pohranj eni h bj el anevi na naj-
pri kl adni j i su meso, riba i j aj a, za pohranji vanje
kalija vri j edne prehrambene nami rni ce su po-
najprije voe i salate. Salate bi trebalo zai ni ti s
dovol j no maslinova ulja i l i ulja od peninih kl i -
ca, jer visok sadraj vi tami na E u ti m ul j i ma
bi tno pridonosi stabiliziranju staninog sustava.
Dodatno je nuno svakodnevno unoenje ml i j e-
ka ili ml i j eni h proi zvoda, pri mj eri ce jogurta,
zbog sadraja minerala i kal ci j a. Ta temeljna pre-
hrana meso, voe i ml i j eni proi zvodi upra-
vo je obvezatna da bi smo se zatitili od bolesti
izazvanih nedostatnom prehranom.
Hrana tek
minimalno utjee
na razinu
kolesterola.
Zdrava prehrana
je vana za
metabolizam.
75
5. POGLAVLJE
Kolesterol i lane statistike
Pogrean prikaz u statistikama
el i o bi h jo j ednom ukratko i zni j eti kri ti ne to-
ke u svezi s ocj enom znaenja kolesterola u raz-
l i i ti m statistikama:
a) Navedene statistike su izraene po nalogu
industrije i mani pul i rane su sukladno nj ezi ni m
el j ama.
b) Statistikama nedostaje bi l o kakva znanstvena
osnova.
c) Normal na vri j ednost kolesterola u statistika-
ma se preni sko postavlja i t i me se 80 posto Koja je vrijednost
odraslog stanovnitva proglaava bol esni m. kolesterola
d) Statistike se "l ai raj u" sve dok se nj i hovi re- normalna?
zultati ne usklade s poel j ni m predodbama
i ndustri j e.
e) Statistike ne sadre ni ti j edno j edi no istrai-
vanje o promj eni odnosa bj el anevi na, ugl j i -
kohi drata, hormona i el ektrol i ta, upravl j ani h
kol esterol om, ti j ekom l i j eenj a l i j ekovi ma za
sniavanje kolesterola.
f) Statistike ne uvaavaju niti jedan j edi ni od
mnogobroj ni h mogui h razloga za nastanak
ateroskleroze, poput genetike, ni koti na, viso-
77
Aterosklerozu ne
prouzrouje visoka
razina kolesterola.
Milijuni se troe
na krivotvorene
statistike.
kog krvnog tlaka, dijabetesa, gihta, trajnog stre-
sa, nedostatka bjelanevina i vitamina, a umje-
sto toga se odgovornost prebacuje na navod-
no previsoke vri j ednosti kolesterola.
g) Strunjaci za prehranu, koje opi rno ci ti ram
na stranicama 80 i dal j e, podatke iz statistika
bez i zni mke nazivaju "promi dbenom besmi-
sl i com koju iri i ndustri j a".
To su statistike s pomou koj i h farmaceutska i n-
dustrija i industrija margarina provode anti kol e-
sterolsku kampanj u. Profesori Skrabanek, Apfel -
baum, I mmi ch, Hol tmei er i mnogi drugi kom-
petentni znanstvenici upozoravaju na opasnosti
ti h statistika koje su, kako kau, "tako dugo la-
irane dok se nisu podudari l e s poel j ni m pre-
dodbama industrije koja ih pl aa".
Premda kolesterol nema nikakve veze s razvitkom
ateroskleroze, sranog infarkta ili modanog uda-
ra, a teori j u o l i pi di ma svi struni znanstvenici
nazivaju "neval j anom i besmi sl enom", industrija
margarina i industrija lijekova za sniavanje kole-
sterola i nadalje pokuavaju prikazati kolesterol
gl avni m uzroni kom ateroskleroze i bolesti koje
su s nj om povezane. U tu svrhu one mi l i j unski m
iznosima fi nanci raj u izradu statistika koj i ma po-
kuavaju suzbiti obj avl j i vanj e znanstvenih i nj e-
nica, pri emu i m znatno pomau medi j i , al i ,
naalost, i velik di o nekri ti ni h l i j eni ka. Na sim-
pozi j i ma koje sponzorira "antikolesterolska ma-
fi j a" ili na zasjedanjima radi dodj el e Nagrade
"Hei nri ch VVieland" to ju je za svoje svrhe ute-
78
mel j i l a industrija margarina uostalom, to je
neuvena zlouporaba imena glasovitog znanstve-
nika kontroverzne rasprave se sprjeavaju ili
zabranj uj u, kako sam to u posljednje tri godi ne
i sam doi vi o na eti ri ma si mpozi j i ma to su u
Munchenu odrani o toj temi .
el i o bi h spomenuti j ednu od ti h i zopaeni h sta-
tistika, koja se naziva "preventi vnom studi j om"
budui da je prouzroila mnogo zla, ali je, unato
nj ezi noj povrnosti i besmislenosti tvrdnj i koje
navodno dokazuj e, svi antikolesterolski fanatici
iz sveg glasa hvale kao "dokaz stoljea". Rije je
o studiji 4-S (skandinavska studija Simvastin, v.
str. 10 i 11) koja propagira lijek za sniavanje
kolesterola, to ga proi zvodi ameri ka tvrtka
Merck Sharp & Dohme. Tu je studiju doti na
tvrtka pokrenul a, organi zi rala, platila i nadzirala
u vlastitim l aboratori j i ma, iz ega jasno proi zl azi
da je trebalo ispuniti unapri j ed propisane po-
eljne predodbe. U tome se smislu "studi j a" i
razvijala. Kao kirurg koji je operirao vie od 1000
obol j el i h s ateroskl eroti ni m zaepl j enj i ma krv-
nih ila, ni u j ednom j edi nom sluaju nisam vi di o
spomena vri j edne naslage kolesterola u stani-
ni m izraslinama na unutarnj i m stijenkama nj i ho-
vih ila i procesima s brazgotinama. S anatomi -
ma Stehbensom i Kal tenbachom, meu ostali-
ma, zastupam mi ljenje da naslage kolesterola u
aterosklerotinim promj enama stijenki ila i zno-
se maksi mal no j edan posto te se ne mogu optu-
ivati za razvitak aterosklerotinih promj ena.
Suzbijaju se
kontroverzne
rasprave o temi.
Aterosklerotine
ploe gotovo su
bez kolesterola.
79
Stopa smrtnosti od
sranog infarkta
nije se smanjila
zbog sniavanja
kolesterola, ve
zbog bolje
kirurke terapije.
Kada se na nekim stranama tvrdi da je u indu-
strijskim zemljama opao broj smrtnih sluajeva
izazvanih sranim i nfarktom, to je tono, ali ne-
ma nikakve veze s l i j eenj em l i j ekovi ma za sni-
avanje kolesterola. Smanjenje broja smrtnih slu-
ajeva od sranog infarkta poiva na kirurkim
mogunosti ma l i j eenj a s pomou bui ranj a,
umetanja stenta (mreice). Zahval j uj ui tome, od
1 75.000 obol j el i h od sranog infarkta u Njema-
koj je 1999. godine spaeno 100.000 bolesnika.
Priznate uzroke ateroskleroze podrobni j e u pri -
kazati u 6. pogl avl j u. Prije toga do rijei trebaju
doi znanstvenici sa svojim vrj ednovanj em kole-
sterola i svojom kri ti kom statistika.
Tvrdnje znanstvenika o ocjeni i
prikazu kolesterola u statistikama
O vrj ednovanj u kolesterola i ocjenama statistika
navest u iskaze ovi h znanstvenika:
Poznati
znanstvenici
upozoravaju na
opasnost od
dijaboliziranja
kolesterola.
profesora dr. M. Apfelbauma, Sveuilite u Parizu;
profesora dr. M. Bergera, Sveuilite u Diissel-
dorfu, Odsjek za metabol i zam i prehranu; pro-
fesora dr. D. Borgersa, Znanstveni centar za dru-
tvena istraivanja, medi ci nu, epi demi ol ogi j u,
Berl i n; dr. C. Glaeskea, glasnogovornika Saveza
bol esni ki h blagajni za slubenike; profesora dr.
VV. Hartenbacha, Sveuilite u Munchenu i Mai n-
zu; profesora dr. J. Hol tmei era, Sveuilite u Frei-
80
Zakljuci znanstvenika
burgu; profesora dr. H. Immi cha, St. Peter-Ording
(strunjaka za ocj enu statistika); profesora dr. M.
Kaltenbacha, Sveuilite u Frankfurtu na Mai ni ;
profesora dr. T. B. Nevvmana, Sveuilite u San
Francisku; profesora dr. P. Skrabaneka, Sveuilite
u Dubl i nu; profesora dr. W. E. Stehbensa, Sve-
uilite u Wel l i ngtonu, Novi Zel and; dr. med.
oec. troph. N. VVorma, Munchen.
Podudarni zakljuci strunjaka
Normal na vri j ednost kolesterola (prosjena
vrijednost) kod odraslih: 250 mg/dl, a ne 200
mg/dl.
Uzroci ateroskleroze: nasljedna sklonost, niko-
ti n, visoki krvni tlak, dijabetes, giht, trajni stres.
Ateroskleroza je ovrenje stijenki krvni h i -
la zbog buj anj a vezi vni h stanica. Udi o kole-
sterola iznosi maksi mal no jedan posto.
Kolesterol ne utjee na razvitak ateroskleroze
ili sranog infarkta.
U eksperimentima na i voti nj ama kolesterol
je opovrgnut kao uzrok ateroskleroze.
Jetra stvaraju i upravljaju kol esterol om. Povi-
sivanje ili sniavanje razine kolesterola preko
hrane mogue je samo kratkorono i maksi-
mal no za pet posto.
Sud o statistikama: neznanstvene, lairane, pu-
ne trikova, pri kri vene, neisitnite, usmjeravane
od industrije, plaene s vie od 100 mi l i j una
dolara po statistici i, sukladno tome, mani pu-
lirane.
Ateroskleroza
nastaje zbog
puenja, visokog
krvnog tlaka,
kostobolje i
trajnog stresa.
jetra odluuju
koliko e
kolesterola
proizvesti.
81
elio bih jo j ednom istaknuti da zastupam ekspe-
ri mental no usmjerenu kolsku medi ci nu te da,
prema moj emu mi l j enj u, epi demi ol ogi j a (statis-
tika) nije znanstvena di sci pl i na. Nj ezi nu zadau
vi di m u tome da znanosti prui poti caj e za pro-
vjeru uoeni h zapaanja, a ne da zapaanja pri -
kazuje kao konanu spoznaj u.
U nastavku slijedi sueljavanje ozbi l j ne znanosti
i pseudoznanosti statistiara s pregl edom radova
navedenih znanstvenika uz skiciranje nj i hovi h
zakl j uaka.
Tvrdnje profesora dr. M. Apfelbauma, Pariz
Vodei strunjak za prehranu u Francuskoj, pro-
fesor Apfel baum, skovao je reeni cu: Tko nema
uroenu bolest kolesterola, ne treba se bri nuti
za razinu svojega kolesterola, jer je svako sniava-
nje ukupnog kolesterola tetno.
Kada neka djevojka u Francuskoj ode gi nekologu
da bi j oj propisao pi l ul u, naj pri j e j oj se, tvrdi
Apfel baum, mj eri razina kolesterola. To je apsur-
dno ve stoga to je medu 20 mi l i j una francuskih
ena u dobi do 55 godina samo 300 sluajeva
Unato viim koronarni h sranih bolesti, dakle zanemariv broj .
vrijednostima Profesor Apfel baum svraa nadalje pozornost na
kolesterola, u i nj eni cu da je broj smrtni h sluajeva zbog ko-
Francuskoj manje ronarne srane bolesti u Francuskoj trostruko ni i
ljudi umire od nego u SAD-u ili u Vel i koj Bri tani j i , premda su
koronarnih sranih serumske vri j ednosti kolesterola u ti m zeml j ama
bolesti, otpri l i ke podj ednako visoke, u Francuskoj ak i
neto vie.
82
Od koronarne srane bolesti u Belfastu godi nj e
umi re etiri puta vie ljudi nego u Toulouseu, a
da ne postoje vjerodostojni razlozi za t o.
Kod Japanaca se iz godine u godi nu poveava
unos zasienih masnih kiselina i kolesterola, ali
smrtnost od koronarni h sranih bolesti ne raste
sukladno tome, ve se, naprotiv, znatno smanj u-
j e.
Posao s fantasti nom "hi potezom o kol esterol u"
u SAD-u se penje na 40 mi l i j ardi dolara godi-
nje.
I profesor Apfel baum istie da unoenje koleste-
rola preko hrane nema nikakvog utjecaja na ra-
zinu kolesterola te da dobro funkci oni ranj e regu-
lacijskog mehani zma osigurava da prekomj erni
unos kolesterola u roku od etiri do pet dana
dovede do pri mj erene redukci j e vlastite sinteze
u j etri ma; obrnuto, kod preniskog unosa koleste-
rola u roku od etiri do pet dana za nadoknadu
se pojaava vlastita sinteza. To su zami j eti l i svi
znanstvenici i esto dodaj u da je sasvim svejed-
no poj edemo li svakoga dana j edno j aj e ili tri
jaja. Ja to mogu potvrdi ti budui da prema mo-
j i m opseni m istraivanjima (usp. literaturu "Po-
etnica za opekl i ne") konzumi ranj e jaja ne utje-
e na razinu kolesterola, niti kod ena ni kod
mukaraca naprotiv, jaja su prehrambene na-
mi rni ce naj bogati j e hranj i vi m tvarima, mi neral i -
ma i vi t ami ni ma.
Na lijekovima za
sniavanje lipida
zarauju se
milijarde.
Za razinu
kolesterola
nevano je koliko
jaja jedemo.
83
Opasno je
sniavanje razine
kolesterola na
razinu
ispod 200 mg/dl.
Gotovo svi odrasli
proglaeni su
bolesnima.
Tvrdnje profesora dr. M. Bergera, Diisseldorf
Berger otro kritizira neznanstveni postupak sta-
tistiara. Predbacuje im da opsj enj uj u ishitrenom
hi potezom iznosei tvrdnj e:
Kolesterol iz hrane povisuje kolesterol iz krvi .
Povieni kolesterol u krvi prouzrouj e koro-
narne srane bolesti.
Sniavanje kolesterola u krvi sprjeava koro-
narne srane bolesti.
Na tu zagl upl j uj uu hi potezu epi demi ol oga, ko-
j oj nedostaje svaka znanstvena osnova, moe se
samo istaknuti da bi se provj erom "smisla, znan-
stvene vrijednosti i opasnosti" takvi h publ i kaci j a
l i j eni ci moral i upoznati s i sti nom. Zahtjev to
ga je "Europsko drutvo za aterosklerozu" uputi l o
l i j eni ci ma, da razinu kolesterola cj el okupnog
stanovnitva snize ispod 200 mg/dl, neodgovo-
ran je i opasan.
Kada je proitao taj besmisleni zahtjev Europskog
drutva za aterosklerozu, prvo mu je na um pala
misao da je ti me cj el okupno stanovnitvo, naj-
manj e 85 posto svih l j udi starijih od 40 godi na,
odj ednom postalo paci j enti ma. Saeto, njegovo
mi l j enj e glasi:
Osamdeset do devedeset posto svih ena i mu-
karaca iznad 40. godine ivota i maj u vrijednosti
kolesterola znatno iznad 200 mg/dl (prosjena
vrijednost oko 250 mg/dl), kako potvruj u svi
ozbi l j ni znanstvenici. Ako bi smo zahtijevali spu-
tanje vrijednosti kolesterola na 200 mg/dl i nie,
ti me bismo zapravo cj el okupno odraslo stanov-
84
nitvo i zl oi l i tome pogrenom l i j eenj u. Ta tera-
pija nije samo beskorisna, ve je i vrlo opasna
po zdravlje. O tome treba urno informirati lije-
nike.
Tvrdnje profesora dr. Dietera Borgersa, Berlin
U Borgersovim radovima nai l azi mo na opsenu
karakterizaciju "pri j evare" to je provodi anti ko-
lesterolska liga, a nj ezi ne naj znaaj ni j e pokreta-
e valja traiti u ameri koj farmaceutskoj indus-
t ri j i . Borgers opisuje netonosti u statistikama ko-
je, organizirane mi l i j unski m iznosima, preplav-
l j uj u svijet, a njihova pri mi ti vnost poti e Borger-
sa na pri mj edbu: "Stanje stvari nabacuje pi tanje
kako je mogue da se nepotpuno i oskudno zna-
nje o kolesterolskoj hi potezi u SAD-u smatra do-
statnom osnovom, dok ozbi l j ne i znanstveno raz-
raene hipoteze ne nalaze pristup do mjera pre-
vencijske pol i ti ke. Tako je preko obmanj uj ue,
poslovno usmjerene promi dbe izrastao pravi 'ko-
lesterolski svijet' koj i proi ma itavo drutvo i
praktinu medi ci nu". Zapanj en, Borgers se okre-
e protiv l uakog zahtjeva da se svim odraslim
l j udi ma u Nj emakoj zakonski propi sani m testo-
vima odredi razina kolesterola u krvi , kako to,
pri mj eri ce, i ni profesor Schvvandt. Podjednako
ogoreno opi suj e promi dbeno pogreno vrj ed-
novanje razine kolesterola u krvi, koj i m se gotovo
cj el okupno odraslo stanovnitvo (vie od 80 po-
sto) proglaava "bol esni ci ma zbog prehrane" ko-
j i ma je potreban doi votni l i j eni ki nadzor.
Ameriki
farmaceutski
koncerni predvode
antikolesterolsku
kampanju.
Hipoteza o
kolesterolu
proima itavu
praktinu
medicinu.
85
Borgers iznosi ci j el u promi dbenu, posl ovno us-
Sniavanje mjerenu luaku zamisao sa svim poj edi nosti ma
kolesterola svima te se ovjek pita kada e se ukl j ui ti pravni sek-
znai svjesno tor jer, reeno malo pojednostavnjeno, rezultat
ugroavanje traenog opeg sniavanja kolesterola znai svje-
zdravtja sno prouzroen, ozbi l j an i kroni an poremeaj
puanstva, ljudskog zdravlja.
Tvrdnje dr. G. Glaeskea
Valja spomenuti njegovo predavanje na 12. svjet-
skom kongresu kardiologa u Berlinu 1994., na
koj emu je i zj avi o, i zmeu ostalog, da se statis-
Sniavatelji lipida ti ki ne moe utvrdi ti nikakvo smanjenje sranih
ne smanjuju stopu udara uzi manj em lijekova za sniavanje l i pi da. 1
sranih udara. Tvrdnja da sni zi tel j i l i pi da (l i j ekovi za sniava-
nje kolesterola) omoguuj u izbjegavanje sranih
udara "pri l i na je besmislica". Glaeske je upo-
zori o na opasno obmanj i vanj e i zbunj i vanj e sta-
novnitva pogrenim pri kazom vrijednosti kole-
sterola.
Tvrdnje profesora dr. VValtera Hartenbacha,
Miinchen, Mainz
Ovdj e bi h el i o jo j ednom ukratko saeti svoje
radove o temi kolesterola:
U 30 godina istraivakog rada u vlastitim labora-
tori j i ma autor je na vie od 6000 pacijenata pro-
vj eri o, i zmeu ostalog, razinu bj el anevi na, hor-
mona i elektrolita u krvi , dakle oni h metabol i ki h
supstancija koje se razvijaju iz kolesterola ili su
s nj i me usko povezane. Uspio je dokazati da je
86
korti zol naj znaaj ni j i hormon stresa i da njegov
razvitak iz kolesterola istie vanost kolesterola
u upravl j anj u i odravanj u i votni h procesa. Na
vie od 1000 pacijenata s bolestima sranih ila
koje je operi rao, uspio je dokazati da se koleste-
rol ne moe povezati s razvi tkom ateroskleroze
ili sranog infarkta te da se aterosklerotine pl o-
e ne sastoje od naslaga kolesterola, ve da udi o
kolesterola iznosi maksi mal no jedan posto.
Kolesterol upravlja
naim ivotom i
odrava ga.
Tvrdnje profesora dr. J. Holtmeiera, Freiburg
U njegovoj knj i zi "Zdrava prehrana uz uvaava-
nje metabol i zma kolesterola" nalazi se opiran
pregled o znaenj u kolesterola. Hol tmei er upo-
zorava na to da je glasoviti patol og profesor Be-
neke s pravom nazvao kolesterol "prasupstan-
ci j om svega ljudskog ivota". Kolesterol se nalazi
u svim stani ni m esticama tvori , dakle, bitan
sastavni di o svake stanice te se ovjek pita, kae
Holtmeier, kako to da tako i votno vana sup-
stancija izaziva bolest.
Opsena mjerenja to ih je Hol tmei er proveo
pokazuj u kao i kod svih znanstveno ozbi l j ni h
autora da razina kolesterola kod odraslih iznosi
oko 250 mg/dl (prosjena vrijednost). Odstupa-
nja naznauj u osobne inaice koje su uvjetova-
ne razl i i ti m optereenj i ma te moraju bi ti uzete
u obzi r kod svake poj edi ne osobe.
Prema Hol tmei eru, kolesterol dokazano nema ni -
kakvog utjecaja na razvitak ateroskleroze ili sr-
anog infarkta. Glede pokusa sa i voti nj ama, na
Kako ivotno
vana supstancija
izaziva bolest?
87
U pokusima na
ivotinjama kunii
su otrovani
kolesterolom.
Viak kolesterola
najprije se taloi u
organima, ne u
ilama.
koje se kao dokaz poziva "antikolesterolska ma-
fi j a", Hol tmei er upozorava da su ispitivane i vo-
ti nj e, bez i zni mke bi l j oderi , bi l e doslovce tro-
vane kolesterolom. Tako, pri mj eri ce, neprestano
spomi nj ani kuni normal no ima vrijednost kole-
sterola od 45 mg/dl (1,17 mmol/l) te je tako du-
go tovljen kolesterolom dok mu razina kolesterola
nije dosegnula oko 1200 mg/dl. To bi kod ovjeka
odgovaralo razini kolesterola od oko 7000 mg/
dl , a to je vrijednost na koj u ne nai l azi mo ak
ni kod najteeg obl i ka uroene ljudske hiperkole-
sterolemije i koja bi smjesta izazvala smrtonos-
nu i nsufi ci j enci j u svih organskih funkci j a zbog
pretjeranog taloenja kolesterola. Zani ml j i vo j e
takoer da je kod kunia zbog povienja kol e-
sterola naj pri j e zami j eeno tal oenj e kolesterola
u organi ma. Tek nakon to je ekstremno povie-
nje kolesterola izazvalo i nfi l traci j u kolesterolom
svih organa, u zavrnom su stadiju bi l e pogoe-
ne i stijenke krvni h i l a. Ta vrsta tal oenj a kole-
sterola nema, meuti m, ni naj manj e veze s l j ud-
skom aterosklerozom, ni u eti ol ogi j i ni u histo-
lokom nal azu. Ljudska ateroskleroza sastoji se
od buj anj a stanica unutarnj i h stijenki sa zadeb-
l j anj i ma vezi vnog tkiva, pri emu naslage kol e-
sterola iznose maksi mal no jedan posto.
Hol tmei er upozorava i na to da prehrana preko
vlastite regulacije sinteze kolesterola ne utjee
na razinu kolesterola. Statistike koje kolesterolu
nastoje pri dati znaenje u razvitku ateroskleroze
ili sranog infarkta, tvrdi Holtmeier, mani pul i ra-
88
ne su te on otro osuuje "posao sa zdravl j em
stanovnitva" koj i se pri tom razabire.
Tvrdnje profesora dr. H. Immicha,
St. Peter-Ording
Profesor I mmi ch akri bi j ski analizira statistike o
vanosti kolesterola i koronarne ateroskleroze
(ovapnjenje sranih krvni h i l a koje opskrbl j uj u
srani mii). Rezultati te analize u nastavku su
skicirani u naj vani j i m zakl j uci ma.
Studija U. D. Framinghama, koj u je 1950. pokre-
nuo ameri ki Kongres, trebala je dokazati da po-
vieni kolesterol pospjeuje razvitak koronarne
ateroskleroze. Priopene vrijednosti za godi ne
1952., 1954., 1956. i 1958. pokazale su ve
razli i to vrj ednovanj e grani ni h vri j ednosti . Go-
di ne 1964. preueni su podatci otpri l i ke 5000
probanada (testiranih osoba). Ameri ki predsjed-
nik Ni xon obustavio je 1969. fi nanci ranj e Fra-
mi nghamove studije. Profesor I mmi ch je 1987.
uspio dobi ti uvi d u izvorne podatke studije. Sred-
nje vrijednosti kolesterola za koronarnu atero-
sklerozu bi l e su neznatno vie nego kod zdravi h,
a kod drugih skupina s 235 mg/dl (6,11 mmol/l)
(bolesnici) prema 242 mg/dl (6,29 mmol/l) (zdra-
vi) ak znatno nie nego kod zdravi h. U pet od
sedam ispitanih skupina mukaraca i u svih se-
dam skupina ena podudaral e su se vri j ednosti
kolesterola kod ispitanika s koronarnom atero-
sklerozom i zdravi h. I mmi ch to komenti ra: "Fra-
minghamova doktri na, dakle, nema oslonac u
Vrijednosti
kolesterola
jednake su kod
osoba s
koronarnom
aterosklerozom i
bez nje.
89
injenice koje
govore u korist
kolesterola svjesno
se preuuju.
Neke su studije od
samog poetka
neznanstveno
utemeljene.
i zvorni m podatci ma. Poviena razina kolesterola
ne povisuje i nci denci j u koronarne aterosklero-
ze!!!"
Pokretai Framinghamove studije ve su 1960.
godine znal i , zgraa se profesor I mmi ch, da se
kod ena ni j e uspjela dokazati uzajamna pove-
zanost i zmeu kolesterola i koronarne ateroskle-
roze. Pa ipak su tu i nj eni cu (svjesno) preutjeli
i t i me pri redi l i enama suvinu brigu i mnogo
patnje.
Pri provedbi 60 studija o di j eti I mmi ch utvruj e
da ni j edna studija nije dala rezultate. Di j eta ne
utjee ni ti na razinu kolesterola niti na i nci den-
ci j u koronarne skleroze.
Immi ch nadalje izvjeuje o studiji Clofibrat. Clo-
fibrat je lijek za sniavanje kolesterola. Budui
da su ukupni mortalitet i smrtnost od raka nakon
uzi manj a toga lijeka znatno porasli, studija je
nakon etiri godi ne prekinuta, a uporaba clo-
fibrata je zabranjena.
Od studija o l i j ekovi ma za sniavanje kolestero-
la, koje I mmi ch igoe kao neozbi l j ne, osobi to
istie ve vie puta ci ti ranu skandinavsku studiju
(4-S) o simvastatinu, koja je ve u zami sl i ne-
znanstvena jer paci j enti vel i ki m di j el om nisu bi l i
randomi zi rani (tj . odabrani prema i stom naelu
sluajnosti) te stoga ne doputa znanstveno va-
ljane zakl j uke.
Slinom otri nom Immi ch kritizira i studi j u VVOS
koja "domi l j ati m kri vul j ama" prikriva bitne na-
laze.
90
I mmi ch svoje provjere zakl j uuj e ri j ei ma:
"Manifestacija koronarne ateroskleroze geneti-
ki je determi ni rana. Poviene vrijednosti koleste-
rola nisu uzrok koronarne ateroskleroze. Zbog
toga su intervencije beskorisne!"
Tvrdnje profesora dr. M. Kaltenbacha, Frankfurt
Profesor Kaltenbach je kardi ol og i zastupa ista
gledita o razvitku ateroskleroze i sranog i n-
farkta kao i svi znanstvenici navedeni u ovom
pogl avl j u.
Prema profesoru Kaltenbachu, promj ene na krv-
ni m i lama kod ateroskleroze sastoje se od prol i -
feri raj ui h, fi bromuskul arni h stanica stijenki ila
s prekomj erni m zadebl j anj i ma stijenki krvni h i -
la. Udi o masti u promj enama iznosi maksi mal no
pet posto, a udi o kolesterola ak niti jedan po-
sto. Predodbu o aterosklerozi kao o bolesti talo-
enja kolesterola treba smatrati prevladanom (vrlo
umjeren iskaz).
Svojim eksperi mental ni m istraivanjima na ivo-
ti nj ama on dolazi do istog rezultata kao Hol tmei -
er i Stehbens. Tek je pretjerano toksi no tovl j e-
nje i voti nj a kolesterolom s 45 mg/dl (kunii) na
1200 mg/dl izazvalo l i poi dozu svih organa, a
tek nakon toga i tal oenj e kolesterola u stijenka-
ma i l a, ali ravnomjerno, po svim odsj eci ma
ila, a ne ogranieno kao kod ateroskleroze. Kal-
tenbach zakl j uuj e svoja zapaanja:
"Kolesterol ne moe bi ti preduvjet za ravitak ate-
roskleroze."
Koronarna
ateroskleroza
uvjetovana je
nasljeem.
A terosklero tine
naslage sastoje se
od stanica stijenki
ila.
91
Rezultate studije o
simvastatinu treba
provjeriti.
Pri ispitivanju epi demi ol oki h podataka (statisti-
ka) ni Kaltenbach nije naao uporabiva uporita
za dj el ovanj e kolesterola na razvitak ateroskle-
roze i sranog infarkta. ak i najnovija studija 4-
S o navodno pozi ti vnom ui nku lijeka simvasta-
tina, koju neki epi demi ol ozi i znanstveno nedo-
vol j no izobraeni l i j eni ci tol i ko istiu, upuuj e
na malu vanost navodno znanstveno dokazanog
porasta "vjerojatnosti prei vljavanja" s 97,9 na
98,5 posto nakon uzi manj a lijeka. Takav rezultat
je prakti no beznaajan, a zakl j uci ma koj i se
iz njega izvlae potrebna je provjera. Zabri nu-
tost izaziva i i nj eni ca da je tu skupu studi j u
fi nanci ral a i u svojemu vlastitom laboratoriju us-
mjeravala amerika tvrtka Merck Sharp & Doh-
me te da su kl i ni ki nadzor i utvrivanje uzroka
smrti vel i ki m di j el om obavi l e obi tel j i pacijenata, -
medicinske sestre i bol ni ari te l i j eni ci bez kar-
dioloke izobrazbe, i to na temel j u mrtvozorni -
kog nalaza, i j a stopa di j agnosti ki h pogreaka
!
'
openi to iznosi 70 posto.
Sniavanje
kolesterola nema
praktine koristi.
Tvrdnje profesora T. B. Nevvmana,
San Francisco
Profesor Nevvman je strunjak za procj enu razli -
i ti h programa za prevenci j u kolesterola te za-
kl j uuj e: "Korist od sniavanja kolesterola je teo-
rijski model koj i praksa ne potvruj e."
To je otmj eno tumaenj e mnogovrsnih i esto
smrtonosnih opasnosti od sniavanja kolestero-
la. Profesor Nevvman jasno prikazuje slabe strane
92
statistika koje predstavnici hipoteze o kolestero-
lu preuuju. On izlae u kojemu se i zokrenutom
obl i ku prezentira "Finska mul ti faktoral na studija
o prevenci j i " koja bi trebala sluiti kao dokaz
korisnosti sniavanja kolesterola, premda iz studi-
je proi zl azi upravo suprotan zakl j uak. Prethod-
na najava pokretaa studije glasila j e: "Medi ka-
mentozni m sniavanjem razine kolesterola mo-
gue je sniziti rizik od sranog infarkta za 45
posto." Prethodna najava je sl obodno izmiljena
tvrdnj a bez prethodne znanstvene ili statistike
provjere. Unato svim naporima da se ispune
elje nalogodavca studije, pokazala se potpuno
pogrenom kal kul aci j om. Studija je doni j el a za-
straujuu opomenu od opasnosti svakog snia-
vanja razine kolesterola i kod skupine koja je
lijeena l i j ekovi ma za sniavanje kolesterola po-
kazala trostruko veu smrtnost od sranog infarkta
u odnosu na kontrol nu skupinu koja ni j e lijee-
na. I ukupan broj smrtnih sluajeva kod lijeene
je skupine bi o za trei nu vii od kontrol ne sku-
pine.
Dal j nj u statistiku koju navodi Nevvman, fi nanci -
rao je ameri ki "Nati onal Heart, Lung and Bl ood
Institute", a obuhvaala je provjeru 650.000 l j u-
di (inscenirana opsjena vel i ki m broj kama) sa
70.000 smrtnih sluajeva. Ve zbog naina svoje
podj el e na 19 odvoj eni h studija i neizdvajanja
razl i i ti h poznati h optereenja krvni h ila, kao
to su ni koti n, al kohol , visoki krvni tlak, trajni
stres zbog kroni ne bolesti, duevno ili tjelesno
Rezultati studije
izokreu se u
svoju suprotnost.
Nakon sniavanja
razine kolesterola
od sranog je
infarkta umrlo
vie, a ne manje
osoba.
93
Niska razina
kolesterola ne
poroduuje
oekivani ivotni
vijek.
Znanost zahtijeva
temeljna etika
naela.
prenaprezanje i td., ta statistika ne doputa znan-
stveno valjane zakl j uke. Prejednostavno je i
zbog toga neznanstveno, kae Nevvman, provo-
di ti statistika istraivanja tako da se kod j edne
skupine ljudi razina kolesterola spusti, a kod us-
poredne skupine, koja slui za kontrol u, to se
propusti ui ni ti te se kao j edi na znanstvena kon-
trol a provodi provjera smrtnih sluajeva koj i su
usl i j edi l i ti j ekom godi na. Nema dal j nj i h mjere-
nja vrijednosti kod ti h statistika. ak se i mj ere-
nje vrijednosti kolesterola ograniava na poj edi -
nana ispitivanja, u mnogi m statistikama koj e se
istiu kao posebno dragocjene na samo j edno
mj erenj e u godi ni , ponekad ak i na samo j edno
j edi no mjerenje na poetku i na kraju viegodi-
njeg (petogodinjeg) razdoblja promatranj a.
Ni ti jedna jedina znanstveno potkri j epl j ena sta-
tistika, kako je utvrdi o Nevvman, ne moe potvr-
di ti utjecaj sniavanja kolesterola na razvitak ate-
roskleroze ili koronarne srane bolesti ili pak na
produl j enj e oeki vanog i votnog vi j eka.
Budui da je kolesterol temeljna supstancija za
mnoge i votno pri j eko potrebne tvari , ponaj pri j e
za steroidne hormone koj i , i zmeu ostalog, re-
gul i raj u koncentraci j u bj el anevi na, ugl j i kohi d-
rata i minerala u krvi , provjera dj elovanj a snia-
vanja kolesterola zahtijeva barem istodobnu kon-
trol u vri j ednosti hormona, bj el anevi na i mi ne-
rala. Al i to zahtijeva medi ci nsko znanj e, velika i
dugotrajna odri canj a i ozbi l j no moral no stano-
vite o znanstvenom radu.
94
Helsinka studija srca I. i II. poti e na razmiljanje
sli no kao finska studija. Obj avl j ena 1987. godi -
ne, helsinka studija srca I. i II. ne pokazuje nika-
kve razlike u broj u smrtnih sluajeva od koro-
narne srane bolesti izmeu skupine lijeene lije-
kovima za sniavanje kolesterola i nelijeene sku-
pi ne. Meut i m, i znenauj ua j e bila i nj eni ca
da je kod medi kamentozonog sniavanja kole-
sterola zabi l j een 40-postotni porast nekoronar-
nih smrtnih sluajeva i 20-postotni porast ukup-
ne smrtnosti.
Druga Helsinka studija srca, obj avl j ena 1993.
godi ne, pokazala je kod skupine lijeene l i j ekovi -
ma za sniavanje kolesterola ak i porast smrto-
nosnih i nesmrtonosnih sranih udara i ukupne
smrtnosti za 50 posto. Naknadna analiza uz stu-
di j u srca ukazala je na porast broj a smrtnih slu-
ajeva od raka za 43 posto.
Porast broja smrtnih sluajeva od raka ne iznena-
uje, jer je cj el okupnom staninom sustavu dnev-
no potreban kolesterol te automatska posljedica
sniavanja razine kolesterola mora biti poremeaj
stani ni h funkci j a, iz ega se mogu razviti dege-
nerativne promj ene. U pri l og tome govori i rad
profesora VVallija s Bi okemi j skog instituta Poli-
kl i ni ke Grolbhadern Mi nhenskog sveuilita, koj i
je ustanovio upadl j i vo nisku razinu kolesterola
kod svih obol j el i h od raka koje je ispitao.
Svoja zapaanj a o statistikama Nevvman za-
kl j uuj e ti me da se ni iz j edne studije ni j e mogla
razabrati korist od sniavanja kolesterola te da je
Zastraujui porast
stope smrtnosti od
lijekova za
sniavanje lipida.
Kolesterol
smanjuje opasnost
od raka.
95
porast ukupnog mortaliteta, vi dl j i v iz svih studi -
j a, dovol j an razlog kako bi smo upozori l i da "ne
smi j emo provodi ti nikakvo sniavanje razine ko-
lesterola".
Nevvman ukratko razmatra utjecaj prehrane na
razinu kolesterola i istie da se razina kolestero-
la ne moe niti povisiti niti sniziti prehranom te
da se s ti me povezane promj ene postiu samo
kratkorono i maksi mal no na podruj u od oko
pet posto.
Tvrdnje profesora dr. P. Skrabaneka, Dublin
Skrabanek, i j a je knjiga "Ludosti i pogreni za-
kl j uci u medi ci ni " obj avl j ena na mnogi m j ezi -
ci ma, ponaj pri j e upozorava na i nj eni cu da je
broj smrtnih sluajeva od sranog infarkta vrl o
razli i t u razl i i ti m zeml j ama i gradovi ma. U
Danskoj, pri mj eri ce, dvostruko je vei nego u
Potronja masti i Belgi ji , u Sjevernoj Irskoj tri put je vei nego u
stopa sranih Grkoj . U svim ispitanim zeml j ama oeki vani
udara nisu i votni vijek gotovo je potpuno jednak. Statistike
uzajamno nekih autora mogu se smatrati nedoputenim ob-
povezane. manj i vanj em kad tvrde, kao Ancel Keys, da zem-
lje s niskom potronj om masti imaju nii morta-
litet od sranog infarkta nego zeml j e s vi om
potronj om masti. Takve statistike mudrosti su
pogrene ve i stoga to zeml j e s opepoznatom
vi sokom potronj om masti, poput Francuske
Japana, i maj u mnogostruko niu stopu smrtnost
od sranog infarkta nego Ameri kanci i Englez
koji ive sa svijeu o kolesterolu.
96
Da se neprestano nabraja sve vie ri zi ni h i m-
benika za srani infarkt i l i rizika za razvitak ate-
roskleroze tako se, prema Skrabaneku, navodi
375 i mbeni ka dokazuje nesigurnost u prikazu
ateroskleroze. Domi nantan je sada, kao i pri j e,
nasljedni i mbeni k, i nj eni ca da je svaki ovjek
pogoen aterosklerozom veeg ili manj eg inten-
ziteta te da su neki i mbeni ci posebno optere-
enje srca i krvoi l nog sustava, ponaj pri j e niko-
tin, visoki krvni tlak, alkohol, giht, dijabetes, trajni
stres i td. Al i ak i ti h nekol i ko gl avni h i mbeni ka
koje bi trebal o uzeti u obzi r i tono kontrol i rati
u svakoj ozbi l j noj statistici, epi demi ol ozi uope
ne provjeravaju i l i pak to i ne vrl o povrno.
Skrabanek istie, kako je spomenuo i profesor
Immi ch, zastraujue negativne rezultate Framing-
hamove studije, koj i su ga potaknul i na i zj avu:
"Gotovo nita u medi ci ni nije tako dobro doka-
zano kao bezuspjenost ti h viekratnih interven-
cija da se kolesterol proglasi odgovorni m za raz-
vitak koronarne srane bol esti ."
Od Skrabaneka potjee i dosl ovno navedeni za-
kljuak o vrijednosti tako esto ci ti rane studije
LRC: "Statistike su lairane sve dok nisu odgova-
rale el j ama sponzora, jer studija je stajala 150
mi l i j una dolara i nije smjela zavriti bez rezulta-
ta kao nj ezi ne prethodni ce."
Znaajan je rezultat te opirne studije bi o da je
nakon 20 godi na (!) kod pokusne skupine, koja
je u meuvremenu progutala jedanaest tona eho-
lestyramina, lijeka za sniavanje kolesterola, za-
Svatko tijekom
ivota razvija
aterosklerozu.
Statisitke se
obrauju sve dok
se ne dobije
eljeni rezultat.
97
biljeeno 30 smrtnih sluajeva od sranog infarkta
prema 38 sluajeva kod nel i j eene skupi ne.
Znanstveno promatrano, ta je razlika jednaka nu-
Sniavanje l i , pri emu se kod lijeene skupine kao dodatno
kolesterola moe optereenje pri druuj e i nj eni ca da se u njoj po-
biti opasno po j avi l o znatno (!) vie umrl i h od raka nego u nel i -
ivot. j eenoj kontrol noj skupi ni .
Puenje, visoki
krvni tlak, giht i
eerna bolest
oteuju krvne
ile.
Tvrdnje profesora dr. W. E. Stehbensa, Novi
Zeland
Profesor Stehbens je patol og i autor tri j u knjiga
koje su prevedene gotovo na sve svjetske j ezi ke.
Nadalje, autor je vie od 200 znanstvenih rado-
va o kolesterolu, fi zi ol ogi j i i funkci j i arterijske
stijenke.
Kao svjetski poznat strunjak profesor Stehbens
se ogoreno suprotstavlja tvrdnjama da je koleste-
rol navodno uzrok ateroskleroze, za to ne postoji
ni najmanja znanstvena osnova. Prema njegovu
mi l j enj u, ateroskleroza se javlja kod svakog o-
vjeka u razl i i tom obl i ku te je, prema tome, ge-
netski uvjetovana i poiva na obi tel j skoj sklono-
sti. Tlak i pulsiranje krvi prouzrouj u napuknua
u ilama, bujanje stanica i degenerativne promj e-
ne stijenki na mjestima najjaeg hi drodi nami kog
optereenja. Osi m ti h genetskih komponenata,
kao uzrok ateroskleroze valja uzeti u obzir jo
nekoliko tetnih utjecaja na ile, ponajprije niko-
ti n, visoki krvni tlak, dijabetes, giht i trajni stres.
U svojim pokusima na i voti nj ama Stehbens do-
lazi do istih rezultata kao i spomenuti istraiva-
98
i , naime, da samo ekstremno tovl j enj e i voti -
nja, sve do otrovanja kolesterolom, prouzrouj e
nakupljanje kolesterola u svim organima, a tek
na kraju u i l ama. Oteenja na stijenkama krv-
nih ila i voti nj a posve su druki j e naravi od
aterosklerotinih promjena kod ovjeka koje se
sastoje od fibrocelularnih zadebljanja stijenki bez
naslaga kolesterola vri j edni h spomena.
Ateroskleroza poi nj e ve u fetusu i u djetinjstvu
se dalje razvija unato poetni m, vrl o niskim
vrijednostima kolesterola. Teina ateroskleroze
kod ivog ovjeka nije mjeriva. Pokuaj da kao
dokaznu mjernu vrijednost uzmemo pojavljiva-
nje sranog infarkta, prema mi l j enj u profesora
Stehbensa, pogreno je polazite. On s pravom
istie mnoge besmislice i povrnosti statistika koje Sedamdeset posto
onemoguuj u vrijednosni sud o kolesterolu. I mr- smrtovnica
tvozorni kov sud poiva samo na pretpostavkama iskazuje
budui da su dijagnoze iz njegova izvjea op- krivotvorene
tereene stopom pogreaka od oko 70 posto. U uzroke smrti.
mnogi m zeml j ama i moda di kti ra tumaenj e uz-
roka smrti koj i se navodi u izvjeu mrtvozorni -
ka. Gotovo svi smrtni sluajevi od sranog in-
farkta u SAD-u se dijagnosticiraju kao posljedica
koronarne srane bolesti, premda je ta dijagno-
za dokazano tona samo u najvie 65 posto slu-
ajeva.
Profesor Stehbens esto zakl j uuj e svoja izlaga-
nja reeni com: "Hi poteza o l i pi di ma nije samo
nevaljana, ve je i ista besmi sl i ca!"
99
Tvrdnje dr. med. oecc. troph. Worma, Munchen
Dr. Worm je znaajan strunjak za prehranu. Na
poti caj Nj emakog saveza l i j eni ka zdravstve-
nog osiguranja odrao je mnoga predavanja. Nje-
gova broura "Ostati zdrav zdravom prehranom"
obj avl j ena je u vie izdanja u TR Nakl adni koj
uni j i d.o.o. Munchen.
Doktor VVorm jasno naznauje pogrene tvrdnj e
epi demi ol oga o vrijednosti i osobinama koleste-
rola. Kao svi mj erodavni autori , i on ustanovlju-
je da su vrijednosti kolesterola kod odraslih oso-
ba znatno iznad 200 mg/dl te da nema ni kakvog
povoda za nj i hovo sniavanje. Prijedlozi za di j e-
tu koji se na to odnose prema njegovom su mi-
Biljne i ivotinjske ljenju gotovo bez i zni mke lieni bi okemi j ski h
masti meusobno znanja o sastavu i vrijednosti masti, jer se zasi-
se ne razlikuju, ene masne kiseline ne razl i kuj u od nezasienih
ako imaju manje od dvanaest atoma ugljika. Kva-
liteta bi l j ne i ivotinjske masne kiseline zbog toga
je identina. Margari n sadri ak i vie masnih
kiselina koje povi suj u kolesterol. VVorm istie da
se ak i kod prehrane bogate kolesterolom razi-
na kolesterola moe povi si ti samo kratkorono,
i to maksi mal no za dva posto. Svoje izlaganje
zakl j uuj e mi l j enj em: "Prehrana ne utjee na
razvitak koronarne srane bol esti ", pri emu mi -
sli na prehranu bogatu kol esterol om.
100
6. POGLAVLJE
Ateroskleroza i njezini uzroci
Ateroskleroza j e, kako proi zl azi iz nalaza svih
patologa, fi brozna bolest zaeplj enj a krvni h i -
la, izazvana cel ul arnom prol i feraci j om (buj anj em
stanica). Naslage kolesterola ograniavaju se na
otpri l i ke j edan posto i u razvitku ateroskleroze
ne igraju ni kakvu ul ogu. Za razvitak aterosklero- / nain ivljenja i
ti ni h nakupi na (zadebljanja stijenki krvni h ila) stres utjeu na
odgovorni ma se ugl avnom proglaava sedam aterosklerozu.
i mbeni ka, kako to istiu i svi struni istraivai
poput Stehbensa, Kaltenbacha, Kienasta i drugi h:
nasljedna sklonost (genetski i mbeni k),
zl ouporaba ni koti na tetna po i l e, ali ne
izaziva rak,
adipoza (pretilost) uglavnom zbog preko-
mj ernog unoenja ugl j i kohi drata,
giht tal oenj e kristala mokrane kiseline u
stijenkama krvni h ila,
di j abetes poremeaj i zmj ene ki si ka u
krvni m i l ama,
visoki krvni tlak napuknua zbog irenja u
krvni m i l ama.
kroni ni stres s traj ni m povienjem proi zvod-
nje kolesterola osiromaenje bj el anevi na
u stijenkama krvni h i l a.
101
Nasljedna sklonost
Kod svih l j udi od mladosti se razvija aterosklero-
za vrl o razl i i ti h razmjera. Obi l j eena je zadeb-
l j anj i ma vezi vnog tkiva i stanica na unutarnj oj
S godinama dolazi stijenci i ovapnj enj em mi i nog sloja stijenke.
do ovapnjenja i Taj polagani razvitak ateroskleroze ne mora pro-
zadebljanja krvnih uzroi ti skrai vanj e i vot nog vi j eka. Snani j i
ila. razvitak moe prouzroi ti zaepl j enj e ili puknu-
e krvne i l e u mozgu, takozvani modani udar,
ili zaepl j enj e u podruj u sranih ila, takozva-
ni srani udar.
Genetska komponenta, dakle nasljee, lako se
moe razabrati iz provjere uzroka smrti roditelja
te djedova i baka. Pritom valja imati na umu u
kol i koj je mj eri nain ivota pri mj eri ce eks-
tremni traj ni stres, prehrana siromana voem i
mesom ili zl ouporaba ni koti na mogao po-
spjeiti razvitak ateroskleroze.
Nikotin
Strunjaci smatraju ni koti n najeim uzrokom
razvitka ateroskleroze, modanog udara i sranog
infarkta. Oteenje krvni h ila prouzroeno ni ko- j
ti nom u Nj emakoj izaziva godinje oko 180.000
sranih udara, a novi j a pri openj a govore o
200.000 sluajeva. Sve vee mogunosti da se
zaepljenja sranih i l a pravodobno otkl one bu-
i ranj em ili umetanjem stenta (mreice) spaa-
102
Nikotin
vaju prosjeno pol ovi nu osoba koje se u bol ni cu
upuuj u zbog sranog infarkta. Nadalje, poslje-
dice oteenja krvni h i l a izazvanih ni kot i nom u
Nj emakoj su oko 40.000 modani h udara te
naj manj e 30.000 amputaci j a noge.
Nikotin je otrov
za ile
to se zbiva pri puenju? Puenje naj pri j e iza-
ziva suenost i l e, uglavnom kratkotrajnu, ali do-
statnu da kod jaeg puenja izazove oteenje
stijenke. Ta oteenja izazivaju nakupl j anj a sta-
nica za popravak oteene stijenke krvne i l e.
Laka oteenja u potpunosti se zali jee, ali traj -
na oteenja zbog zl ouporabe ni koti na prouzro-
uj u nakupl j anj e stanica i vezi vnog tkiva i znat-
na zadebl j anj a unutar stijenke te oteenja mi -
inog sloja s ovapnj enj em.
Mnogo vea je teta od ni koti na zbog njegova
utjecaja na krvne pl oi ce. Ni koti n izaziva nago-
mi l avanj e krvni h pl oi ca koj e se tal oe na unu-
tarnj oj stijenci i l a. Nakon stanke od sat vreme-
na ti se ugruci razgrauju. No ako se pri puenju
ti j el u ne priuti stanka, sitni ugruci ostaju ne-
razgraeni i t i j ekom godi na stvaraju trajna za-
debl j anj a koja naposljetku prouzrouj u zaep-
ljenje i l a, a ti me i modani udar, srani infarkt,
gangrenu (odumi ranj e tkiva) nogu. Na osnovi na-
ih promatranj a vj eruj emo da moemo postaviti
ove smjerni ce:
Puenje izaziva
zgruavanje krvnih
ploica.
Kod 10 do 15 cigareta dnevno zbog stanki se
ne oekuje gotovo nikakvo oteenje.
103
Kod 20 do 30 cigareta dnevno i zmeu 60. i
70. godi ne ivota moe se oeki vati smrtono-
sni modani udar, srani infarkt ili amputaci j a
noge.
etrdeset i vie cigareta dnevno, prema na-
im zapaanj i ma, s pri l i nom sigurnou iz-
meu 50. i 60. godine ivota prouzrouj e smr-
tonosno zaepljenje i l a opisane naravi.
Do 15 cigareta Nakon ti h spoznaja svoju sam potronj u cigareta
dnevno ne kodi, naj pri j e smanjio na 10 do 15 cigareta dnevno, a
nakon 65. godi ne ivota na 5 cigareta dnevno.
Kontrole krvni h i l a koje j e obavi o j edan od naj-
bol j i h svjetskih kardiologa nisu pokazal e nikak-
ve bolesne promj ene na krvoi l nom sustavu.
Da bi u svijesti l j udi potisnula ni koti n kao uzrok
sranog infarkta (te zato mogla optui ti navodno
previsoke vrijednosti kolesterola), anti kol esterol -
ska industrija pokuava usmjeriti pozornost sta-
Nema raka zbog novnitva na navodnu opasnost od raka zbog
puenja, puenja. Prema stanju znanstvene spoznaje, tvrd-
nje o kancerogenom dj el ovanj u puenja potpu-
na su besmislica.
Od mnogi h tetnih tvari za koje se neprestano,
gotovo svakog dana, u nekri ti ki m i na senzacije
usmjerenim medi j i ma tvrdi da izazivaju rak, ni -
jedna j edi na ne moe izazvati rak u eksperimen-
tu na i voti nj ama. U mi l i j uni ma eksperimenata
koji su na i voti nj ama ispitivali tetnost duhan-
skog di ma, ni u j ednom j edi nom sluaju ni j e se
104
Nikotin
uspjelo i nhal i ranj em duhana izazvati rak pl ua.
Statistikama bi h el i o suprotstaviti ove i nj eni ce:
Unato ekstremnom ui vanj u duhana, u j u-
noj Afri ci , Novom Zel andu i Australiji rak pl u-
a gotovo se uope ne j avl j a.
U Japanu, gdje 85 posto stanovnitva pui,
bi l j ei se vrl o niska stopa raka, i me se tvrdnje
ozloglaenog japanskog epi demi ol oga Hira-
yame dovode do apsurda.
Unato znatno vioj potronji duhana u odno-
su na Nj emaku, Francuzi biljee mnogo niu
stopu obol i j evanj a od raka pl ua.
Eskimi, vrl o estoki puai, gotovo ne pozna-
ju rak pl ua.
U Veneci j i i u vicarskim regijama siromani-
ma tetnim tvarima bi l j ei se visoka stopa ra-
ka pl ua.
Visoka potronja
duhana ne znai
povean rizik od
raka plua.
Profesori H. Oeser, P. Koeppe i K. Rack, ozbi l j ni
statistiari i istraivai, uspjeli su u svoj i m publ i -
kacijama jasno obrazloiti da nakon godine 1900.
ni j e zabi l j een porast uestalosti raka. To postaje Od 1900. godine
razuml j i vo iz znanstvenog istraivanja uzroka ra- stopa raka se nije
ka: uzrok je nasljedna sklonost, to se dokazuj e poveavala.
preko i munosnog sustava i j e se stanice i bj el an-
evine sve vie dei fri raju. Oteenje i munosnog
sustava, poput onog izazvanog, pri mj eri ce, inten-
zi vni m zraenjem ili i munol oki m supresorima,
teorijski se moe izazvati i zl ouporabom ni koti -
na, a posljedice mogu bi ti mal i gne degeneracije.
105
Ni pokusi na
ivotinjama nisu
uspjeli dokazati
hipotezu o raku
zbog puenja.
Al i oteenje i munosnog sustava ni kot i nom za-
sad nije poznato, ni ti , naalost, dovol j no provje-
reno, ali u "mi l i j uni ma" pokusa na i voti nj ama
ni u j ednom j edi nom sluaju rak nije izazvan
i nhal i ranj em ni koti na, ak ni kod stostrukog po-
vienja doze koj u i nhal i raj u l j udi .
Adi poza (pretilost)
Pretilost se rado navodi kao uzrok poviene razi-
ne kolesterola s razvitkom ateroskleroze i sra-
nog infarkta. Tu besmislicu ponajvie ire Liga
protiv l i pi da i drutva za aterosklerozu. Kod ate-
roskleroze nai l azi mo, kako to opisuje i Kalten-
bach, na najvie pet posto masnih naslaga i dva
posto naslaga kolesterola. Mast i kolesterol ne-
maj u, dakle, nikakve veze s aterosklerozom, pod-
j ednako kao ni s poveani m tal oenj em masti u
krvni m i l ama.
Pa ipak je ispravno pretilost smatrati tetnom po
i le. Jer pretilost znai prekomj ernu tjelesnu te-
i nu s optereenj em krvoi l nog sustava koje iz
toga proi zl azi , a povezano je uglavnom s viso-
ki m krvni m t l akom. Iz toga optereenja, uvjeto-
vanog preti l ou, optereenj a i l a rezultiraju na-
puknui ma i oteenjima na unutarnj i m stijen-
kama s naknadni m reparativnim cel ul arni m za-
debl j anj i ma koja mogu izazvati srani infarkt.
Uzrok pretilosti ni j e, meut i m, u prehrani boga-
toj mastima, ve ponaj pri j e u prekomj ernom uno-
Pretjerana teina
optereuje
krvoilni sustav i
oteuje krvne
ile.
106
Adipoza (pretilost)
enju ugl j i kohi drata. Trajna prekomjerna prehra-
na ugl j i kohi drati ma poput kruha, krumpi ra, ko-
laa, tjestenine i slatkia neizostavno prouzrou-
je pretilost budui da se preteni di o ugl j i kohi -
drata pretvara u mast te pohranj uj e u tj el esni m
zalihama masti. Ugl j i kohi drati su, dodue, po-
trebni kao davatelji energije (glukoze) da bi smo
mogl i obavi ti svoj tjelesni i duevni rad, ali samo
u kol i i ni pri mj erenoj doti nom poslu. Pri veem
unoenju bez naknadnog tjelesnog optereenja
gotovo se cj el okupna kol i i na unesenih ugl j i ko-
hidrata pretvara u mast te, kako je spomenuto,
pohranj uj e u zal i hama masti.
Poveana potreba za ugl j i kohi drati ma i gl uko-
zom postoji samo kod vei h tjelesnih opteree-
nja poput vrhunski h sportova, tekih bolesti, te-
kih ozl j eda, tei h operaci j a i traj nog stresa.
Zbog tenje za kretanjem i mladei je potrebno
poveano unoenje eera u hrani. Za mlade
vri j edi naelo: "Prehrana bogata ugl j i kohi drati -
ma, ali i bj el anevi nama", dok se odraslima sa-
vjetuje prehrana bogata bj el anevi nama, ali siro-
mana ugl j i kohi drati ma.
Previe
ugljikohidrata
izaziva pretilost.
Odrasli bi trebali
jesti malo
ugljikohidrata, ali
mnogo
bjelanevina.
107
Giht
Kristali mokrane
kiseline nadrauju
stijenke ila.
Gi ht se razvija iz povienja razine mokrane ki -
seline u krvi . Time neizostavno dol azi do taloe-
nja kristala mokrane kiseline u razl i i ti m t ki vi -
ma, kako u stijenkama krvni h i l a, tako i na
unutarnj oj povrini krvni h i l a. To dovodi do bol -
nog upal j i vog crveni l a. U i l ama se pri tom ra-
zvi j aj u zadebljanja sastavljena od stanica i ve-
zi vnog tkiva, koja mogu izazvati modani udar
ili srani infarkt.
Opasnosti taloenja mokrane kiseline danas se
mogu dobro otkl oni ti l i j ekovi ma za sniavanje
razine mokrane kiseline.
Dijabetes (eerna bolest)
Povienje eera u krvi kod eerne bolesti pro-
uzrouj e, osobito u manj i m i l ama, oteenje
Dijabetes teti stijenki i naknadno celularna zadebl j anj a. Tome
ilama zbog se pri druuj e reducirana i zmj ena kisika u tki vu,
smanjene izmjene izazvana poveanj em eera, to i stodobno pro-
kisika. uzrouj e oteenja stijenki i l a.
Opasnost da obol j el i od eerne bolesti zbog
toga pretrpi srani infarkt ili modani udar ni j e
vel i ka, jer se eerna bolest danas moe u pot-
punosti kontrol i rati i ne pretpostavlja skraivanje
oeki vanog i votnog vi j eka.
108
Visoki krvni tlak
Visoki krvni tlak
Svakom su l i j eni ku poznate opasnosti visokog
krvnog tlaka za razvitak sranih i modani h uda-
ra. Visoki krvni tlak zbog prekomj erne trajne na-
petosti dovodi do istezanja i napuknua stijenki
i l a s naknadni m reparativnim reakcijama u ob-
liku buj anj a stanica i ovrsnua vezi vnog tkiva,
esto sa zaepljenjem upljine krvnih ila. U mik-
roskopskoj slici nisu dokazane spomena vri j ed-
ne naslage kolesterola.
Uzroci visokog krvnog tlaka esto nisu poznati .
esto su to bolesti bubrega, uroene anomal i j e
srca i krvni h i l a, prekomj erno stvaranje crveni h
krvni h tjeleaca (pol i gl obul i j a) i prekomj erna tj e-
lesna teina. Neri j etko se uzal ud traga za uzro-
kom.
U t i m sluajevima ponekad se nailazi na trajno
pretjeranu proi zvodnj u korti zol a u nadbubre-
noj l i j ezdi . Ta prekomj erna proi zvodnj a korti -
zola nije, meuti m, povezana s proi zvodnj om
kolesterola budui da nastaje zbog prekomj erno
razvijene nadbubrene l i j ezde ili ak zbog t u-
mora nadbubrene l i j ezde. Tumor nadbubre-
ne l i j ede moe nepreki dno, neovisno o duev-
nom i tjelesnom optereenj u, ak i ti j ekom sna
proi zvodi ti korti zol u vel i ki m kol i i nama, to do-
vodi do posvemanjeg osiromaenja bj el anevi -
na i smrtonosne i nsufi ci j enci j e srca i krvoi l nog
sustava. To u opi rni j e pri kazati u sljedeem
pogl avl j u o stresnom zbi vanj u.
Zbog visokog
krvnog tlaka ile
se prekomjerno
rasteu i pucaju.
Uzrok visokog
tlaka esto je
nadbubrena
lijezda.
109
Nakon dugotrajnih
napora razina
kortizola moe
ostati kronino
poviena.
Poveana
nadbubrena
lijezda proizvodi
previe kortizola.
Prekomjerna proi zvodnj a hormona stresa moe
nastati i zbog toga to je ovjek godinama izloen
vel i kom tjelesnom i psi hi kom optereenju koje
stalno izaziva visoku proi zvodnj u korti zol a, kao
kod vrhunskog sporta ili traj ni h anksi ozni h sta-
nja. Kada se traj no psi hi ko ili tjelesno opteree-
nje okona, moe se, unato tome, traj no poja-
vi ti neto poviena razina korti zola ako je pret-
hodni m traj ni m optereenj em izazvana hi pertro-
fi ja nadbubrene l i j ezde. Posljedica te stalno
poviene razine korti zol a i zmeu ostalog je i
visoki krvni tlak. Taj sam sluaj doi vi o dvaput,
j ednom kod svjetski poznatog vrhunskog sporta-
a, a drugi put kod ml ade dj evoj ke koja je i vj el a
u uasnim uvj eti ma. Oboj e su kod internista vo-
eni pod di j agnozom "mal i gni visoki tl ak" jer
nije pronaen nikakav uzrok. Budui da kod go-
tovo svih svojih pacijenata kontrol i ram vri j edno-
sti hormona, uspio sam otkri ti tu prekomj ernu
proi zvodnj u korti zol a. Nato sam kontrol i rao obj e
nadbubrene l i j ezde i kod oboj e pacijenata pro-
naao poveanj e j edne od dvi j u nadbubreni h
lijezda. Poveanu nadbubrenu l i j ezdu sam od-
stranio i tako, na vel i ku radost oboj e svojih pa-
cijenata, postigao munj evi to i zl i j eenj e koje se
pri provjeri pet godi na nakon operacije pokaza-
lo traj ni m.
Tim bi se postupkom, prema moj emu mi l j enj u,
mogl o i zl i j ei ti jo mnogo visokotlakaa. Meu-
t i m, postupku se pri daj e premal o pozornosti jer
110
Visoki krvni tlak
se ne misli na povienu proi zvodnj u korti zol a, a
poneto kompl i ci rano ispitivanje proi zvodnj e ko-
lesterola u nadbubrenoj l i j ezdi poznato je samo
nekol i ci ni zavoda; osim toga, ki rurzi tek ri j etko
mogu obavi ti operaci j u nadbubrene l i j ezde.
el i o bi h jo upozori ti na estu pogreku kod
vrj ednovanj a stanja vi sokog krvnog tlaka: mjeri
se gornja i donja vrijednost tlaka, ali gornja vri j ed-
nost tlaka nema gotovo ni kakvo znaenje jer je
kod svih l j udi podvrgnuta snanim kol ebanj i ma
i raste pri svakom tjelesnom naporu sukladno
snazi optereenj a.
Vana je donj a vrijednost tl aka. To je oputajui
tlak, koj i bi uvi j ek trebao bi ti ispod 100, pa i
nakon tjelesnog napora. Neovisno o visini gor-
nje vri j ednosti tlaka, donj a bi vrijednost, dakle,
trebala stalno bi ti ispod 100. Svaku donj u vri j ed-
nost iznad 100 valja smatrati vi soki m t l akom.
Lagano povieni krvni tlak nije razlog da se,smje-
sta otpone s uzi manj em lijekova za sniavanje
krvnog tl aka. Naj pri j e valja pokuati na krvni
tlak utjecati kapsulama magnezija, 200 do 300
mg dnevno u trajanju od jedan do dva tj edna.
Ako tlak ostane i znad 100, trebal o bi oprezno
pri mi j eni t i takozvane "bl okatore betareceptora"
(koji se i zdaj u na l i j eni ki recept i poznati su
svakom l i j eni ku). i m se tlak normal i zi ra, uzi -
manj e lijekova se obustavlja.
Samo se po sebi razumije da je najvanija zadaa
kod vi sokog krvnog tlaka pronai njegov uzrok
i dj el ovati sukl adno tome.
Odluujua je
samo donja
vrijednost krvnog
tlaka.
Kod visokog
krvnog tlaka
najprije pokuajte
s magnezijem.
111
Kronini stres
Kod stresa tijelo
oslobaa glukozu
iz zaliha
bjelanevina.
Pad razine kalija
dovodi do
zatajenja rada srca
i krvotoka.
Pod stresom podrazumi j evamo duevna i tjeles-
na optereenja nakon koj i h slijedi luenje stre-
snog hormona korti zol a iz nadbubrene l i j ez-
de. Smisao te tjelesne reakcije jest u tome da
korti zol i z zaliha bj el anevi na mobi l i zi ra pri j eko
potrebnu kol i i nu gl ukoze koja j e nuna za po-
veanje ui nkovi tosti . Kortizol istodobno mobi l i -
zira i kal i j iz stanica budui da svaki stres, oso-
bi to stres zbog tjelesnog napora, izaziva pojaanu
aktivnost muskulature krvni h i l a te posebice ko-
tanog sustava, koja se moe osigurati samo po-
vienjem razine kal i j a. Kalij je mineral koj i je
odgovoran za napetost i l a, dakle za krvni tlak,
u poj edi nom sluaju za potrebnu veu prokrv-
Ijenost i za elastinost kotane muskulature. Sni-
zi li se razina kal i j a, snizuje se i elastinost krv-
nih i l a, srca i muskul ature. Sniavanje razine
kolesterola s automatski i zazvani m sniavanjem
korti zol a izaziva naj pri j e umor, onda pad krvnog
tlaka i opadanje radne sposobnosti, sve do pot-
pune iscrpljenosti. Kod normal nog svakodnev-
nog stresa i uz dostatnu prehranu tijek stresne
reakcije je bezopasan.
Okol nosti kod traj nog stresa su druki j e. Kod
traj nog stresa neprestano se poj aano proi zvodi
korti zol te se ti me stalno mobi l i zi ra glukoza iz
zaliha bj el anevi na, ponaj pri j e iz muskulature.
Taj gubi tak bj el anevi na valja bezuvj etno nado-
knaditi bogatim unosom bj el anevi na i elektro-
112
Kronini stres
lita, osobi to minerala (elektrolita) kalija. Ako se
ti gubi tci ne nadoknade, u tekim sluajevima,
pr i mj er i ce kod medi kament oznog sni avanj a
kolesterola, koje uvijek izaziva smanjivanje proiz-
vodnj e korti zol a, posljedi ce su tjelesna i duev-
na iscrpljenost, sve do kolapsa krvotoka i sra-
nog infarkta.
S toga gledita valja obrati ti pozornost na sve
vrste traj nog stresa. Nabroj i t u najvanije:
dugotrajna teka duevna optereenja,
ekstremna tjelesna optereenja,
kroni ne bolesti,
teka oteenja u nesreama s nunou dugo-
traj nog lijeenja,
proirene opekl i ne,
dugogodi nj e bavl j enj e vrhunski m sportom
bez dostatnih stanki za odmor,
premal o uvaavane nepovol j ne socijalne pri -
like, osobi to nedostatna prehrana, siromana
bj el anevi nama i vi tami ni ma, skuene stam-
bene pri l i ke, tjeskobno ozraje, nedostatna hi-
gijena, prometna buka koj u nipoto ne valja
podcj enj i vati i td.
Stalno poviena razina kortizola zbog trajnog stre-
sa prouzrouj e, kako je spomenuto, pomanj ka-
nje bj el anevi na i mi neral a. Najee su, i to u
zabri nj avaj uoj mj eri , ti me pogoeni muskula-
tura, srce i krvne i le. Dugotraj ni manjak bj el an-
evina, kao kod kroni nog stresa, uvijek izaziva
oteenja na krvni m i l ama. este posl j edi ce
oteenja stijenki krvni h i l a su aterosklerotine
/ stambene prilike
ili pretjerana buka
mogu biti
imbenici trajnog
stresa.
Pod trajnim
stresom tijelo
znatnije troi
bjelanevine i
minerale.
113
SI. 2: Cushingova bolest: hormonalni poremeaj iz kojega se
razabire jedan od najvaniih uzroka ateroskleroze.
Slika lijevo: prekomjerna proizvodnja kortizola: preplavljiva-
le tkiva vodom, ekstremna ateroskleroza s krvarenjima.
Slika desno: otklanjanje prekomjerne proizvodnje kortizola
uklanjanjem oboljele nadbubrene lijezde normaliziranje
tkiva i otklanjanje ateroskleroze.
promj ene, sve do razvitka modanog udara ili
Prekomjerna sranog infarkta.
proizvodnja Oteenja stijenki krvni h i l a zbog kroni nog
kortizola zbog manjka bj el anevi na doj ml j i vo pokazuj e boles-
tumora ni ku sliku koja je obi l j eena stalnom ekstrem-
nadbubrene nom prekomj ernom proi zvodnj om korti zol a (v.
lijezde: str. 11 0), a poznata je pod nazivom "Cushingov
Cushingov si ndrom" (si. 2, gore).
sindrom. Kod te bolesti postoji tumor nadbubrene l i -
jezde, koj i neprestano, bez nunosti , dakl e pot-
114
Kronini stres
puno beskorisno, danonono proi zvodi ekstrem-
ne kol i i ne korti zol a. Kortizol izaziva nepresta-
no mobi l i zi ranj e glukoze iz bj el anevi na tkiva,
ponaj pri j e muskulature i krvni h i l a. Nei zbj e-
ive posl j edi ce su teka oteenja sti j enki krv-
ni h i l a sa znatni m krvarenj i ma i l i buj anj em
stanica.
el i o bi h jo j ednom saeti: u statistikama to ih
uz mi l i j unske iznose izrauju antikolesterolski
epi demi ol ozi , ne spomi nj u se svi uzroni i mbe-
ni ci ateroskleroze. Zbog materi j al ni h se razloga
poslovna industrija fiksira na prijevaru s navod-
nom opasnou od kolesterola. Znanstvene spo-
znaje se guraju pod stol. Ta "antikolesterolska
mafi j a", sastavljena od i ndustri j e margarina i
farmaceutske industrije koja proi zvodi lijekove
za sniavanje kolesterola, ne preza od prireiva-
nja "si mpozi j a o kolesterolu" koje sama sponzo-
rira, a nj i hovoj bi djelatnosti trebali pridati pri -
vi dnu znanstvenu osnovu. Na t i m si mpozi j i ma
predavai gotovo bez i zni mke dre plaena pre-
davanja u skladu sa eljama odreene industrije,
a nepoel j ne se rasprave ak sprjeavaju na ne-
uobi aj ene naine.
Farmaceutske
tvrtke sponzoriraju
simpozije na
kojima se iznose
samo njima
ugodne
"spoznaje".
115
1
7. POGLAVLJE
Skupine hranjivih tvari i njihove
veze s kolesterolom
ovjek se sastoji od bjelanevi na, a nj egovi m
metabol i ki m procesima u bi ti upravljaju hor-
moni , vi tami ni i el ektrol i ti (minerali). Ako ana-
l i zi ramo nau prehranu, moramo poi od toga
da se nami rni ce mogu podi j el i ti u pet skupina
hranj i vi h tvari . To su:
bj elanevi ne,
ugl j i kohi drati ,
masti,
vi tami ni ,
mineralne tvari (elektroliti);
tome se, naravno, pri druuj e voda.
Sjeamo se da je posljedica svakog duevnog i
tjelesnog naprezanja porast kolesterola i stres-
nog hormona korti zola radi aktiviranja energet-
skih supstancija. Bjelanevinama, vi tami ni ma i
mi neral i ma u tome pripada domi nantna uloga.
Stoga bismo u sastavljanju nae prehrane trebali
paziti na dostatan unos bj el anevi na, minerala i
vitamina. Unoenje ugljikohidrata potrebno je sa-
mo u ogranienoj mjeri budui da se glukoza
(ugljikohidrat), pri j eko potrebna za duevna i tje-
lesna optereenja, sama tvori u ti j el u s pomou
stresnog hormona korti zola iz tjelesnih bjelane-
Covjeku su
potrebne razliite
skupine hranjivih
tvari.
Bjelanevine,
mineralne tvari i
vitamini su
posebno vani
117
Skupine hranjivih tvari
vina, dok se preteni di o ugl j i kohi drata unese-
nih hranom pretvara u beskorisnu mast.
Dnevno potrebne vi tami ne i minerale nal azi mo
ponaj pri j e u
Ne bojati se mesa, mesu (preporuuje se i unka) ono sadri
ribe i jaja. bogate zal i he vi tami na A, B, niacina te mi ne-
rala kalija, natrija, fosfora, magnezija i eljeza;
ribi bogata je vi t ami nom A, B, E i mi neral i -
ma kal i j em, natri j em, fosforom, magnezi j em i
el j ezom;
vou i sirovom povru poput paprike: tu domi -
niraju vi tami ni A, C i mi neral kal i j , vaan za
upravljanje i votni m procesima;
ml i j eku i ml i j eni m proi zvodi ma: osobi to se
preporuuj u zbog vi sokog sadraja kal ci j a i
vi tami na A;
j aj i ma ona maju visok sadraj vi tami na A
i minerala fosfora te pruaj u vi sokovri j edne
bj el anevi ne.
Kao temel j no pravi l o za prehranu preporuuj e
se:
dnevno jesti meso ili ri bu,
Dvaput do triput 3 puta dnevno jesti voe ili pi ti vone soko-
dnevno voe i ve, najbolje oboj e, za doruak, ruak i veeru,
mlijeni proizvodi 2 puta dnevno jesti ml i j ene proi zvode i pi ti
ml i j eko. Osobi to se preporuuj e j ogurt, moe
se jesti za ruak i veeru.
Jedno j aj e dnevno podrava opu radnu sposob-
nost zbog visokog sadraja vi tami na A i vi soko-
vri j edni h bj el anevi na. U nastavku se opi rno
analiziraju hranjive tvari u svojoj vanosti za me-
118
Bjelanevine
tabol i zam i s obzi rom na proi zvodnj u kolestero-
la.
Bjelanevine
Bjelanevina je temeljna supstancija iz koje je
izgraen ljudski organizam mi i i , kotani su-
stav, stijenke krvni h ila, srce, mozak, krvna tje-
leca, hormoni , enzi mi , stanice i munosnog su-
stava i organi .
Cjelokupne ivotne aktivnosti, funkci oni ranj e svih
organa, duevni i tjelesni uinak omogueni su
osl obaanj em glukoze iz bj el anevi na, bj el an-
evina organi zma, ponaj pri j e muskulature. Ako
zami sl i mo da se to pri j eko potrebno mobi l i zi ra-
nje gl ukoze zbiva preko hormona nadbubrene
l i j ezde korti zol a koj i se razvija iz kolesterola,
jasno spoznajemo da cj el okupni m i vot ni m pro-
cesima upravlja kolesterol. Automatska poslje-
di ca sniavanja razine kolesterola jest smanjiva-
nje naih i votni h sposobnosti. Smanjivanje do
100 mg/dl, kako zahtijevaju neodgovorni anti -
kolesterolski fanati ci , dovodi do znatnog snia-
vanja proi zvodnj e stresnog hormona korti zol a,
do opadanja razine eera u krvi , a ti me do slab-
ljenja miine djelatnosti i ope iscrpljenosti. o-
vjek se osjea umorno i apatino i ne moe ispu-
njavati normal ne obveze svakidanjeg i vl j enj a.
Zbog nedostatka korti zola tome se pri druuj e i
nedostatno oslobaanje minerala, osobi to kalija,
Ljudski organizam
se sastoji od
bjelanevina.
Bez vlastitih
bjelanevina u
tijelu se ne moe
osloboditi glukoza.
119
Premalo glukoze i
kalija moe
izazvati zastoj
rada srca.
Poslovi s
lijekovima za
sniavanje lipicla
su "poslovi" sa
zdravljem
stanovnitva.
koji je odgovoran za elastinost cj el okupne mus-
kulature, posebice krvoi l nog sustava i srca. Kako
je spomenuto, nedostatak eera i kalija esto
dovodi do smrtonosnog pada krvnog tlaka i za-
stoja srca. Mnogobroj ne studije, pri mj eri ce Fin-
ska multifaktoralna studija, Helsinka studija sr-
ca, studija Clofibrat, Framinghamova studija i
mnoge druge takozvane preventivne studije iz-
vjeuju o vel i kom broj u, esto o tisuama smrt-
nih sluajeva izazvanih l i j ekovi ma za sniavanje
kolesterola. Dosad su neshvatljivo uvijek preu-
ivani i tek je afera lipobay sa smrtnim sluajevi-
ma zbog lijeka za sniavanje kolesterola, koj i je
proi zvodi l a tvrtka Bayer, pobudi l a pozornost jav-
nosti. Ve su ozbi l j ni znanstveni ci , ci ti rani u 5.
pogl avl j u, povjerovali da je antikolesterolska pri -
jevara konano razotkrivena i okonana. Al i po-
sao vrijedan mi l i j arde ipak je bi o previe pri -
maml j i v i tako su poduzete sve mjere da bi afera
to prije bila zaboravljena. Samo se po sebi ra-
zumi j e da su plaeni medi ci nski centri i medi j i
utjeli. Prema moj emu mi l j enj u, to je bi o i ostaje
najvei i naj neodgovorni j i posao naega stoljea
sa zdravljem stanovnitva. Promidba lijekova za
sniavanje kolesterola, opasnih po ivot, bez ika-
kvih se ograda i nadalje nastavlja.
Sto se jo mora dogodi ti da bi se tome nesavje-
snom poslovanju stalo na kraj?
Dal j nj i uvid u vrijednost bj el anevi na prua i -
njenica da se bjelanevine j avl j aj u u pet razlii-
120
Bjelanevine
tih obl i ka s razliito vi soki m udj el om i, sukladno
tome, s razl i i ti m znaenj em:
al bumi n 55 do 70 posto,
alfa-1-globulin dva do pet posto,
alfa-2-globulin pet do deset posto,
betagl obul i n 10 do 15 posto,
gamagl obul i n 12 do 20 posto.
Znaenje im je u nj i hovom svojstvu antitijela te
ponaj pri j e u nj i hovoj pri j enosnoj f unkci j i ; one
mogu preni j eti na mjesto zbi vanja sve vane
supstancije za i zmj enu tvari, obranu od infekcija
i stabiliziranje staninih funkci j a, poput anti bi -
otika, vi tami na, elektrolita, lijekova i td. Time se
bri nu za redovitu i munosnu obranu, za svlada-
vanje infekcija, zacj el j i vanj e rana i td. Al bumi n
je najvanija od ti h bj el anevi na, to se razabire
ve iz njegove kol i i ne, jer iznosi ak dvi j e tre-
i ne od ukupne kol i i ne bjelanevi na.
Stoga bi l i j eni k svakako trebao znati da se sni-
avanjem razine al bumi na oi tuj e zabrinjavaju-
a slabost i munosnog sustava i da su operacije
bi l o kakve vrste nedoputene ako manjak al bu-
mina nije prethodno otkl onj en pri kl adni m i nfuzi -
jama (si. 3, str. 123). Operi ramo li uz razinu
al bumi na snienu za 20 posto od njezine nor-
malne vri j ednosti , posljedica su infekcije rana,
smetnje u zacj el j i vanj u rana te i nsufi ci j enci j e a-
vova i smetnje u ci rkul aci j i krvi , esto sa smrto-
nosnim i shodom, to sam opisao u svojoj knj i zi
Glavni dio naih
tjelesnih
bjelanevina tvori
albumin.
Preniske
vrijednosti
albumina upuuju
na slabost
obrambenog
sustava.
121
"Zahvati na kardi j i " (jednjaku). Kod opisanog za-
Trajni stres dovodi bri nj avaj ueg gubitka bj el anevi na zbog traj nog
i do pomanjkanja stresa trebalo bi stoga osobito pazi ti na razinu
albumina. aI bumi na.
Kod tekih
opeklina unos
bjelanevina moe
spasiti ivot.
Osobi to je teak i esto smrtonosan gubi tak bje-
lanevina zbog traj nog stresa izazvanog tekim
opekl i nama. Taj gubitak bj el anevi na, opasan po
ivot, uvijek praen znantni m smanjenjem pro-
i zvodnj e kolesterola, obi l no se moe nadokna-
di ti unoenjem veih kol i i na sirovih j aj a, na to
me krajem pedesetih godina u Ludvvigshafenu
upozori o prof. dr. Kaiser. To l i j eenj e pacijenata
s tekim opekl i nama posredstvom unosa 10 do
15 sirovih j aj a dnevno (preko eluane sonde,
druki j i unos ovdj e ni j e mogu) profesor Kaiser
je kao prvi l i j eni k u Nj emakoj ustanovio kao
mj eru za spaavanje ivota.
Samo nekol i ko tjedana nakon mojega posjeta
profesoru Kaiseru imao sam zadau, kao pred-
stojnik Centra za ozl i j eene od opekl i na na Ki-
rurkoj sveuilinoj kl i ni ci u Munchenu, nakon
dramati nog pada zrakoplova u sreditu grada
l i j ei ti mnogobroj ne ranjenike s tekim opekl i -
nama te sam nauio ci j eni ti blagoslov l i j eenj a
si rovi m j aj i ma radi nadoknai vanj a bj el anevi -
na. To sam zaj edno s profesorom Ahnefel dom
zabi l j ei o i u svojoj knj i zi "Poetnica za opek-
l i ne". Ovdj e valja ponovi ti da se j aj e sa svoj i m
sadrajem vi sokovri j edni h bjelanevi na te bogat-
stvom minerala i vi tami na moe preporui ti kao
122
Ugljikohidrati
prehrambena nami rni ca za svakoga te da nega-
tivne iskaze o j aj i ma valja svrstati u podruj e )aja su zdrava.
fantazije.
SI. 3: Nedostatak albumina (bjelanevina), uvijek je siguran
znak smanjenja tjelesnih sposobnosti i esto po ivot opasne
slabosti obrambenog sustava. Bez popunjavanja nedostatka
bjelanevina apsolutna zabrana operacija.
Ugljikohidrati
eer u obl i ku gl ukoze vana je supstancija za
osiguravanje energije. S jedne se strane nudi ti j el u
preko hrane, s druge strane se preko hormona
nadbubrene li jezde kortizola mobi l i zi ra suklad-
no poj edi nani m potrebama iz zal i ha bjelane-
vina (preteno iz muskulature) te prenosi u krvo-
tok.
Tijelo prima svoju
energiju iz
glukoze.
123
Viak
ugljikohidrata
tijelo pretvara u
mast.
Ni pretilost nije
razlog da bismo
uzimali lijekove za
sniavanje lipida.
Energija gl ukoze iz ugl j i kohi drata unesenih pre-
hranom pomae dj el ovanj u hormona stresa kod
mobi l i zi ranj a energetske gl ukoze.
Unese li se s hranom vie ugl j i kohi drata nego
to je potrebno, neiskoriteni ostatci pretvaraju
se u mast. Previe ugl j i kohi drata, dakle, debl j a,
a mast pohranjena u zal i hama masti ne moe se
pretvoriti ponovno u gl ukozu. Kod snanog tj e-
lesnog optereenja i kod ml adei koja raste, s
nj i hovi m izraenim nagonom za kretanje, potre-
ban je pri kl adan vii unos ugl j i kohi drata koj i se
troe akti vnosti ma.
Previsok unos ugl j i kohi drata izaziva poj aanu
proi zvodnj u i nzul i na, a ti me i koenj e steroid-
nih hormona izgraenih od kolesterola; to pak
prouzrouj e smanjivanje radne snage i pad mu-
kih i enskih vi tal ni h funkci j a. Lijeiti pretilost
kako preporuuj u antikolesterolski fanatici
l i j ekovi ma za sniavanje kolesterola jo bi vie
poj aal o smanjivanje produkci j e hormona te bi
preko smanjenja razine eera u krvi i kalija iza-
zvalo opasne smetnje u radu srca i ci rkul aci j i
krvi .
Jo j edna rije o razliitosti masti: ovdj e se svje-
sno, iz posl ovni h motiva, izazivaju pogrene pre-
dodbe. i voti nj ske i bi l j ne masti meusobno se
ne razlikuju, zasiene i nezasiene masne kiseline
su i denti ne, kako to nutri ci oni sti VVorm i Hol t-
meier nesumnj i vo dokazuj u u svoj i m publ i kaci -
j ama. Margari n sigurno ni j e bol j i od maslaca.
Sastav maslaca, njegov sadraj i popratne tvari
124
Vitamini
sigurno su bol j i za zdravlje od margarina koji je
po kvaliteti u svemu podreen maslacu. Radije jedite
Pretilost nastaje, kako je ve objanjeno, gotovo maslac nego
i skl j ui vo zbog prekomj ernog unosa ugl j i kohi - margarin.
drata.
Vitamini
Vi tami ni su ovj eku pri j eko potrebni za rast, odr-
avanje i razmnoavanje. Tijelu su potrebni za
sve ivotne procese, a bez nj i h se gasi ivotna
funkci j a stanica.
Vitamin A
Vi tami n A je vaan za f unkci j u oi j u i za izgrad-
nju i odravanje stanica koe i sluznica. Ima
f unkci j u zatite od razvitka mal i gni h degenera-
ci j a povrinskih stanica, dakl e stanica koe, pod- Oima, koi i
ruja eluca i cri jeva. Saeto, njegova je funk- sluznicama
i j a, dakl e, osiguravanje procesa vi da, stvaranje potreban je
vi dnog purpura, zatita stanica koe, sluznica vitamin A.
nosa, dri j el a, bronhi j a, eluca, crijeva, mjehura
i spol ni h organa te osiguravanje rasta. Budui da
je vi tami n A t opl j i v u masti, posljedica l i j eenj a
sniavanjem kolesterola i l i pi da bi l a bi smanje-
nje masnih kiselina i zaliha vi tami na A s istovjet-
ni m ui nkom na vi d, zatitinu f unkci j u povri n-
skih stanica i rast.
125
Vitamini B-
kompleksa tite
ivce, miie i
imunosni sustav.
Vitamini B-kompleksa (B^ B
2
, niacin, B^ panto-
tenska kiselina, biotin, B
12
, folna kiselina)
Vi tami ni B-kompleks dj el uj u ponaj pri j e kao ka-
talizator i zmj ene tvari za ivane funkci j e, mus-
kulaturu te kao fol na kiselina i B za stvaranje
krvi . Vi tami ni B-kompleksa sudj el uj u i u podra-
vanju kolesterola pri dobi vanj u energije iz zal i -
ha bj el anevi na i masnih ki sel i na. Posljedica
sniavanja razine kolesterola bi l a bi smanjivanje
aktivnosti vi tami na i ti me obrambeni h funkci j a
organi zma.
Vitamin C (askorbinska kiselina)
Vi tami n C je hranj i vi supstrat za f unkci j u nadbu-
brene l i j ezde koja, kako je poznato, proi zvodi
hormon stresa korti zol s njegovom temel j nom
supstancijom kol esterol om.
Stoga je vi tami n C u kombi naci j i s kolesterolom
vaan i mbeni k svih i votni h funkci j a budui da
sudjeluje u proi zvodnj i i osl obaanj u stresnog
hormona korti zol a u nadbubrenoj l i j ezdi .
Osi m toga, sli no kao korti zol i kolesterol, vita-
mi n C preko zatvaranja staninih membrana ima
velik utjecaj kao antialergen i kao stabilizator
Vitamin C djeluje stijenki krvni h i l a. Njegove raznol i ke funkci j e
antialergijski i jaa odnose se i na poti canj e aktivnosti i munosnog
obrambene snage, sustava i na zacj el j i vanj e rana.
el i o bi h ponovi ti da naom cj el okupnom tjele-
snom i duevnom djelatnou u bi ti upravlja pro-
i zvodnj a korti zol a u nadbubrenoj l i j ezdi . Radi
aktiviranja proi zvodnj e korti zol a nadbubrenoj
126
Vitamini
l i j ezdi treba vi tami n C. Kortizol to ga proi zvodi
nadbubrena l i j ezda slui, kako je poznato, mo-
bi l i zi ranj u energetskih supstancija glukoze i ma-
snih kiselina u kol i i ni koja je za to potrebna.
Preko aktiviranja proi zvodnj e kortizola vi tami n
C moe povisiti tjelesnu radnu sposobnost te po-
taknuti snagu i zl j eenj a nakon operacija i tekih
ozl j eda.
Zbog stabi l i zi raj ueg i zatvarajueg dj elovanj a
na stijenke krvni h i l a vi tami nu C se pri pi suj e i
funkci j a zatite od razvitka ateroskleroze i sra-
nog infarkta, ali to ni j e dostatno znanstveno po-
tvreno.
Vitamin C potie
proizvodnju
kortizola.
Moemo saeti:
Vi tami n C je vaan i mbeni k za sve ivotne
funkci j e.
Regulator je i zmj ene tvari u stanicama u naj-
irem smislu rijei
Zatitni je i mbeni k krvoi l nog sustava zbog Za izmjenu tvari u
svojega stabi l i zi raj ueg djelovanja na stijenke stanici i za
krvni h i l a. cirkulaciju
Zaj edno s kolesterolom vi tami n C ima odl u- potreban je
uj uu ulogu u proi zvodnj i korti zol a. vitamin C.
Iz svega je toga vi dl j i vo kol i ko zla nanosi lijee-
nje sniavanjem kolesterola.
Smatram da ne postoji nijedna ivotna situacija
koja doputa sniavanje razine kolesterola.
127
Vitamin D sastoji
se od kolesterola.
Vitamin D
Vi tami n D ima odl uuj uu vanost za izgrad-
nju kotanog sustava. Nedostatak vi tami na D
izaziva gubi tak kal ci j a iz kosti j u, osteoporozu i
rahitis.
Vi tami n D nastaje iz kolesterola pohranj enog is-
pod koe. Sunevim zraenjem kolesterol se pre-
tvara u 7-dihidrokolesterol pod nazivom kal ci -
ferol . U j etri ma se jo mal o mi j enj a, a njegova
funkci j a se osnauje.
Kod l i j eenj a sniavanjem razine kolesterola jav-
lja se opasnost od nedostatnog stvaranja vi tami -
na D, to kod mladei moe prouzroi ti pore-
meaj rasta i rahitis, kod odraslih gubi tak kal ci j a
iz kosti j u, osteoporozu i degeneraciju kosti j u.
Saeto moemo rei da se vi tami n D sastoji od
kolesterola koj i se aktivira svjetlosnim zraenjem.
Lijeenje sniavanjem razine kolesterola ugroa-
va sintezu vi tami na D sa zabri nj avaj ui m poslje-
di cama na cj el okupni kotani sustav.
Mineralne tvari (elektroliti)
Sniavanje
kolesterola remeti
koncentraciju
minerala.
Upravl j anj e mi neral ni m tvarima gotovo j e bez
i zni mke podvrgnuto steroidnim hormoni ma s ko-
lesterolom kao temel j nom supstancijom pa sto-
ga svako sniavanje razine kolesterola izaziva
poremeaj u usklaenosti koncentracije minera-
la u krvi .
Vani su nam ovi mi neral i :
128
kalij (K), natrij (Na), kalcij (Ca), fosfor (P), mag-
nezi j (Mg), krom (Cr) i selen (Se), takozvani ele-
menti u tragovima.
Kalij (K)
Kalij i natrij su najvani ji el ektrol i ti (minerali).
Slue odravanju osmotskog tlaka i elastinosti
cj el okupne muskulature, tako i krvni h ila.
Kalij je odgovoran za tonus (stanje napetosti)
gl atki h i popreno-prugastih miia, muskulatu-
re srca i krvnih ila, muskulature probavnog trakta
(jednjaka, eluca, crijeva), mj ehura i i zvodni h
mokrani h putova. Prema tome, kal i j upravlja
mi i nom snagom ti h organa.
Snizi li se sadraj kalija u krvi , snizuje se i snaga
miia, krvni tlak, snaga otkucaj a srca, sve do
zastoja rada srca, rad cri jeva, sve do uzetosti
cri j eva.
Kalijem gotovo iskljuivo upravlja korti zol s kole-
sterolom kao temel j nom supstanci j om. Snano
dugotraj no naprezanje ili optereenje zbog teke
bolesti i l i veih operacija izaziva dugotraj no po-
veanje proi zvodnj e stresnog hormona korti zo-
la. Pritom se radi oslobaanja energijske sup-
stancije gl ukoze s j edne strane crpe zalihe po-
hranj eni h bj el anevi na; s druge se pak strane iz
stanica neprestano oslobaa kalij i otprema u
krvotok da bi se odrala miina snaga koja ovisi
o sadraju kalija. Kalij se, meut i m, ne zadrava
u t i j el u, ve se neprestano i zl uuj e kroz bubre-
ge, to vie to se vie kalija daje u krvotok; stoga
Miini tonus ovisi
o razini kalija.
Kortizol upravlja
koncentracijom
kalija.
129
Kalij izluujemo
preko bubrega.
Nedostatak kalija
esto se ne
prepoznaje.
se ovjek izlae opasnosti da pri traj nom sna-
nom optereenju iscrpi zalihe kalija u stanicama.
Tijekom tjelesnog optereenja opada razina ka-
lija u krvi te pri j eti opi kolaps miia i zastoj
srca kao najtea posljedica. Bolesnik ili operirana
osoba pokazuj e ti pi ne znakove ope slabosti
miia, pad krvnog tlaka, atoni j u crijeva (slabost
crijeva) s naduti m trbuhom i apati j om. Sporta
osjea sve veu iscrpljenost, muni nu, lupanje
srca. Ako je dopi ngi ran hormoni ma za izgradnju
bjelanevina, sporta nije svjestan ti h upozora-
vajui h si mptoma bl i skog kolapsa, osobito ako
istodobno uzi ma eufori zi raj ue lijekove i tu lei
opasnost od nepri mj etnog poetka zatajenja sr-
ca.
Ni l i j eni k ponekad ne prepoznaje kod paci j en-
ta prijetei kolaps ci rkul aci j e, izazvan nedostat-
kom kalija, budui da pad krvnog tlaka ovdj e
nije, kao obi no, praen nemi rom i smrtnim stra-
hom. Naprotiv, smanjenje napetosti cj el okupne
muskulature, do kojega dolazi zbog manjka ka-
l i j a, pacijent doi vl j ava kao slabost ci j el og ti j el a,
osjea se duevno i tjelesno iscrpljeno, nezain-
teresiran je i nesposoban upozori ti okol i nu na
svoje tegobe.
Kod svakog akutnog i napredujueg pada krvnog
tlaka moj i h pacijenata kao prvu mjeru sam pro-
pisivao intravenoznu i nj ekci j u kalija koja je ne-
kodljiva, u svakom sluaju pomae, a esto i
spaava ivot. Pacijentu ili sportau se moe po-
nudi i ti i napitak koj i sadri kalij u obl i ku vonog
130
soka ili gotovi h napitaka koje je razvila industri-
j a.
Valja upozori ti da se razina kalija kod ovjeka
sa zdravi m bubrezi ma, ak i kod neprestanog
unoenja, ne moe povisiti iznad normalne mje-
re, to sam uspio dokazati na vie tisua ispita-
nika. I kod visokog unosa kalija viak se smjesta
i zl uuj e kroz bubrege. Samo dul j e, vietjedno
zatajenje bubrega postupno izaziva povienje
kalija u krvi , pri emu su naj i zrazi ti j i si mptomi
zatajenja bubrega te pravodobno izazivaju uz-
bunu.
Potpuno su netona izvjea o "smrtonosni m
otrovanj i ma kal i j em preko prehrambenih namir-
ni ca". Pritom se uvijek iznova spomi nj e navod-
no prekomj erno uivanje banana. Svaki, ak i
naj manj i viak kalija u krvi smjesta se izravnava,
kako je spomenuto, pri kl adni m poveanjem iz-
luivanja preko bubrega, a banana usto sadri,
kako smo svjetski poznati bi okemi ar i moj pri -
j atel j , profesor dr. H. Kraut, i ja uspjeli utvrdi ti ,
znatno manje kalija nego to se tvrdi u udbe-
ni ci ma. Banana, pl od relativno siromaan kali -
j em, pri j e vie od 40 godina zabunom je, zbog
tiskarske pogreke, u udbeni ku opisana kao vo-
e osobi to bogato kal i j em. Otada se ta pogreka
oi to nekontrol i rano preuzi ma. Profesor Kraut i
ja godi nama smo provodi l i opsena ispitivanja
elektrolita na paci j enti ma i sportaima. Upal o
nam je u oi da nai rezultati glede ocjene vri -
jednosti prehrambeni h nami rni ca, osobito glede
Kod pada krvnog
tlaka najprije dati
kalij.
Nema previsoke
razine kalija.
Razliito
vrjednovanje
sadraja minerala
u prehrambenim
namirnicama.
131
sadraja elektroli ta, dj el omi ce znatno odstupaju
od naznaenih vrijednosti industrijskih labora-
tori j a.
Saeta ocjena kalija:
Odravanj e napetosti (tonusa) cj el okupne mus-
kulature, ti me i skeletne muskulature, muskula-
ture crijeva, krvni h i l a, srca. Reguliranje krvnog
tlaka.
Manj ak kalija prouzrouj e slabost miia, sve do
iscrpljenosti, pad krvnog tlaka, sve do zastoja
srca, zatajenje rada crijeva (nadutost trbuha).
Elektrolit kal i j sam pri kazao tako opi rno jer sam
Sniavatelji lipida el i o predoi ti koje opasnosti sa sobom nosi
mogu izazvati sniavanje razine kolesterola. Kada spoznamo da
manjak kalija, je kal i j i votno potreban mineral i j e reguliranje,
opasan po ivot sukl adno poj edi nani m potrebama, obavlja hor-
mon stresa korti zol , a da se proi zvodnj a korti zo-
la pak odvi j a preko njegova temel j nog sastojka,
kolesterola, tada se namee spoznaja da svako
sniavanje kolesterola moe izazvati sniavanje
razine kalija, a jae sniavanje moe imati po
ivot opasne, sigurno i smrtonosne posljedi ce.
132
Natrij (Na)
Natrij slui za reguliranje osmotskog tlaka u uza-
j amnom odnosu s kal i j em. Prikladno ulaenje
natrija iz krvotoka u stanice posljedi ca je dava-
nja kalija u krvotok.
Natri j je vaan za podral j i vost miia i nj i hovu
sposobnost kontrakci j e. Stoga pri nedostatku na-
tri j a, pri mj eri ce zbog gubitka vode, moe doi
do greva u mi i i ma, to je poznato svakom
sportau. Zbog svoje sposobnosti vezivanja vode
natrij se bri ne za odravanje vlanosti tkiva, po-
ti e pokretl j i vost zglobova i bri ne se za dovol j nu
f unkci j u bubrega budui da za i zl ui vanj e tok-
si ni h supstancija bubrezi ma treba voda koja im
se doprema preko natrija.
Uzaj amni odnos natrija i kalija regulira korti zol .
Svaki tjelesni napor izaziva, dakl e, izlaenje ka-
lija iz stanica u krvotok i pri kl adno ulaenje na-
tri j a, natovarenog vodom, iz krvotoka u stanice.
Svaki je tjelesni napor, prema tome, povezan s
gubi tkom kalija, natrija i vode, a nadoknada to-
ga gubi tka mora se istodobno protezati na sve te
tri supstancije kal i j , natrij i vodu. To je pozna-
to pl ani nari ma, ali ne i svakom sportau. U me-
uvremenu je to postalo poznato i ki rurzi ma;
kao predvodni k moderne infuzijske terapije mo-
rao sam se s kolegama pri mj ereni h struka dugo
bori ti dok se poslijeoperativna supstitucijska te-
rapija nije konano uvri j ei l a. Planinar i sporta
bi trebal i znati da nadoknada gubi tka tekui ne
samo preko vode moe bi ti opasna po ivot. Jer
Natrij je vaan za
razinu vode.
Pod tjelesnim
stresom troimo
kalij, natrij i vodu.
133
Vano za sportae:
nadoknada gubitka
tekuine i
minerala.
Manjak natrija
oituje se
simptomima
dehidracije.
samo vodom se ne otklanja gubitak kalija i natri-
ja. Naprotiv: niska razina kalija i natrija jo vie
se razrjeuje unoenjem vode, to je kod pone-
kog planinara prije znalo izazvati zbog iscrplje-
nosti pad miine snage.
Nadoknadi li se samo gubitak kalija, nee se
ukloniti pojave dehidracije, uvjetovane gubitkom
natrija, sa sklonou grevima miia.
Svaki profesionalni sporta zna da tijekom svoje
sportske djelatnosti mora voditi brigu o nado-
knaivanju gubitka kalija, natrija i vode, a indu-
strija nudi za to vrlo korisne tekuine s visokim
sadrajem minerala.
Simptomi manjka natrija su lako prepoznatljivi
jer na to upuuju poetne pojave dehidracije.
Jezik postaje ljepljiv i suh, miii bole, ponekad
se javljaju i grevi u miiima. U tim sluajevi-
ma pomae da najprije neto popijemo i poje-
demo neto slano.
Opasnost previsokog unosa natrija kod zdravog
ovjeka ne postoji, podjednako je neznatna kao
i opasnost od prevelikog unosa kalija. Besmisle-
ni su podatci o tetnosti kuhinjske soli (unos na-
trija) u obliku bolesnog povienja krvnog tlaka.
Podjednako kao kalijem, i natrijem upravlja ste-
roidni hormon kortizol s temeljnom supstanci-
jom kolesterolom. Posljedica medikamentoznog
sniavanja razine kolesterola uvijek je poreme-
aj u koncentraciji elektrolita. Pritom je oteava-
jua okolnost, kako je ve spomenuto pri raz-
matranju kalija, to se istodobno moe oekivati
134
snienje razine natrija i kalija te stoga neizbje-
ivo nastupaju smetnje srca i cirkulacije, zasi-
gurno i smrtonosne naravi.
Kalcij (Ca)
Kalcij je potreban za izgradnju kostiju i zubne
supstancije, za zgruavanje krvi, podraljivost i-
vaca i miia te za zatvaranje staninih mem-
brana.
Vitamin D, koji se tvori od kolesterola, regulira
ugradnju kalcija u kosti i sudjeluje u ugradnji
kalcija u zubnu supstanciju, ivce, miie i sta-
nine membrane. Ovdje bi lijeenje sniavanjem
kolesterola bilo opasno te bi preko reduciranja
sinteze vitamina D i smanjenja ugradnje kalcija
koje je s time povezano, izazvalo znatne pore-
meaje ivane i miine djelatnosti, gubitak kal-
cija iz kostiju i zglobova te sniavanje normal-
nog zgruavanja krvi.
Nedostatak natrija
i kalija pojavljuje
se uvijek
istodobno
Vitamin D
upravlja
metabolizmom
kalcija.
Fosfor (P)
Fosfor sudjeluje u oslobaanju energetskih sup-
stancija u suradnji s kortizolom graenim od ko-
lesterola.
Fosfor je potreban
za dobivanje
energije.
135
Magnezij povisuje
radnu sposobnost i
smanjuje stres.
Magnezij pomae
kod greva u
miiima.
Magnezij (Mg)
Osobi ta je vanost magnezija u reduciranju i
sprjeavanju prekomj erni h stresnih reakcija. Time
on titi od pretjeranog aktiviranja energetskih sup-
stancija, ponaj pri j e glukoze, te izbjegava prebr-
zo iscrpljivanje energetskih zal i ha i zaliha elek-
trol i ta kal i j a i natrija. Duevna te ponaj pri j e tje-
lesna radna sposobnost magnezi j em se znatno
povisuje, a sportska aktivnost se poboljava. Mag-
nezij stabilizira i vanu i mi i nu podraljivost,
dj el uj e umi ruj ue i regulira ci rkul aci j u krvi . Zbog
toga je magnezij izvrstan terapeutik kod pore-
meaja sranog ritma i sranog infarkta.
Utjecaj magnezija na mi i ni i kotani sustav
smanj uj e oteenja zbog sportskih napora, po-
vezana s nj i ma.
Magnezi j j e posl j ednj i h godina pobudi o vel i ku
pozornost kao terapeutik za poremeaj e sranog
ritma, upale ivaca i tegobe uvjetovane sportom.
Ot pri l i ke od 50. godine ivota svima preporu-
uj em dnevni unos magnezija u kol i i ni od oko
200 mg dnevno, naj bol j e u kombi naci j i s vita-
mi nom E (stabilizator stanica), osobi to sportski
akti vni m osobama i kod bol ova u zgl obovi ma.
Uzi manj e 200 do 300 mg magnezi ja titi i mla-
de ljude pri j e i ti j ekom j ai h tjelesnih napora od
greva u mi i i ma i miine iscrpljenosti zahva-
l j uj ui svojemu neuromuskul arnom dj el ovanj u.
136
Saeto bitno znaenje magnezija:
Reduciranje stresnih reakcija s izbjegavanjem
prekomj erne proi zvodnj e stresnog hormona
korti zol a, ti me i uteda energetskih supstan-
ci j a i smanjivanje potronje kalija i natrija,
to dovodi do povienja duevne i tjelesne
radne sposobnosti.
Stabiliziranje miine i ivane podraljivosti
i zbog toga je magnezij kardi nal ni terapeutik
kod poremeaja sranog ritma i sranog i n-
farkta.
Pospjeivanje izgradnje kostiju i tetiva, ti me i
zatita od oteenja uvjetovanih sportom.
Kao sastavni di o razl i i ti h enzi ma magnezij su- Mnogi enzimi
dj el uj e u metabol i zmu ugl j i kohi drata i bjelance- sadre magnezij.
vi na te ti me u osl obaanj u energijskih supstan-
ci j a poput gl ukoze. To se oslobaanje uglavnom
aktivira preko korti zol a.
Korti zol , kako je poznato, kao glavni sastojak
sadri kolesterol, iznova pri mj er za povezanost
gotovo svih metabol i ki h procesa s kolesterolom
te nam to opet jasno pokazuj e kol i ko je besmi-
slen zahtjev za sniavanje razine kolesterola.
Ostali el ektrol i ti , koje nazivamo elementi u tra-
govi ma, nisu ni u kakvoj vezi s kol esterol om.
Nj i hova vrijednost dj el omi ce jo nije istraena.
To farmaceutsku i ndustri ju ne sprjeava u neoz-
bi l j ni m, grotesknim preporukama, pri emu oso-
bi to upada u oi matovito varanje "sel enom" te
se posve jasno oi tuj e "posao sa zdravl j em".
137
8. POGLAVLJE
Sniavanje kolesterola opasno je
po ivot
Smisao ove knjige j e:
"jasno prikazati vrijednost kolesterola u odra-
vanju ivota i upozoriti na smrtonosne opasnosti
od sniavanja razine kolesterola".
Kolesterol j e, kako smo ul i , temel j ni sastojak preniska razina
svih hormona koj i nas odravaju na ivotu tako kolesterola moe
to upravljaju razi nom bj el anevi na, vi tami na i dovesti do
elektroli ta u krvi . Svako sniavanje razine kole- smrtonosnog
sterola moe dovesti do oteenja zdravlja opas- zastoja cirkulacije.
ni h po ivot, pri emu se nameu ova teita:
Svako sniavanje razine kolesterola smanjuje
osl obaanj e gl ukoze potrebne za stvaranje
energije, preko reduciranja proi zvodnj e kor-
ti zol a. Time se snizuje rad cj el okupne musku-
lature, pa tako i srca. este posljedi ce su smr-
tonosno zatajenje ci rkul aci j e i zastoj rada srca.
Svako sniavanje razine kolesterola preko sni-
avanja proi zvodnj e korti zol a, uvj etovanog
ti me, dovodi do manjka kalija budui da je
kortizol odgovoran za to da se za svaki duevni
i tjelesni napor iz stanica osl obodi potrebna
kol i i na kal i j a. Kalij je odgovoran za napetost
cj el okupne muskulature, tako i za uinkovitost
skeletne muskulature, za krvni tlak koj i se
139
Sniavanje kolesterola opasno je po ivot
Lijenici esto
podcjenjuju
ivotno vanu
funkciju kalija.
Nakon sniavanja
kolesterola ee
je obolijevanje od
karcinoma.
regulira napetou muskulature krvni h i l a te
za elastinost muskulature srca. Ta vanost
kalija, pri j eko potrebna za ivot, za f unkci j u
srca i krvoi l nog sustava, vei ni je l i j eni ka,
kol i ko sam mogao pri mi j et i t i , ponaj pri j e lije-
ni ci ma nastrojenima protiv kolesterola, pot-
puno nepoznata te je sigurno bitan razlog za
lakomisleno i nestruno gledite o kolesterolu.
Taj poremeaj u koncentraci j i minerala, me-
ut i m, vj eroj atno j e najei uzrok smrtono-
snog pada krvnog tlaka i zastoja srca nakon
sniavanja razine kolesterola.
Svako trajno sniavanje razine kolesterola pre-
ko nedostatne opskrbljenosti stanica koleste-
rol om dovodi do funkci onal ni h poremeaja
stanica s mal i gni m degeneracijama. Gotovo
sve statistike upozoravaju na i nj eni cu da je
u skupi ni pacijenata l i j eeni h l i j ekovi ma za
sniavanje kolesterola ustanovljena uol j i va
uestalost obol i j evanj a od raka. Zbog masov-
ne uestalosti smrtonosnih obol i j evanj a od ra-
ka nakon terapije l i j ekovi ma za sniavanje ko-
lesterola pri j evremeno je preki nuta j edna stu-
di j a (studija Clofibrat).
Profesor WalI i s Bi okemi j skog instituta Sveuili-
ne kl i ni ke Mi i nchen-GroBhadern izvijestio je o
uvijek niskoj razini kolesterola kod "svi h" obo-
l j el i h od raka.
U svezi s ti me el i o bi h jo j ednom upozori ti na
vie puta spomenutu bolest (v. str. 28) takozvane
"uroene, nasljedne hi perkol esterol emi j e", koja
140
Sniavanje kolesterola opasno je po ivot
se gotovo bez i zni mke tumai prevarantski.
Neshvatljivo mi j e, kao i mnogi m drugi m znan-
stvenicima, zato se prema opisanim okol nosti -
ma i unato raznim upozoravaj ui m napome-
nama, t i m spoznajama ne pokl anj a pozornost.
Industrija vjeta posl ovi ma zna kako uz pomo
mi l i j unski h iznosa pri kri ti sve znanstvene spo-
znaje i na svojim prl j avi m posl ovi ma zaraditi
mi l i j arde na raun zdravlja stanovnitva.
Industrija zarauje
time to puanstvo
izlae
zdravstvenim
rizicima.
141
ZAKLJUAK
Pogrean prikaz vrijednosti kolesterola to ga ire
industrija margarina i farmaceutska industrija koja
proi zvodi lijekove za sniavanje kolesterola, svi
ozbi l j ni nutri ci oni sti , u ovoj knj i zi poi meni ce na-
broj eni , nazivaju najveom pri j evarom stoljea.
U tome varanju stanovnitva sve vie nekri ti ki
sudj el uj u i medi j i , medi ci nski centri koje plaa
spomenuta industrija, mnotvo medi ci nski nedo-
vol j no i zobraeni h li j eni ka i pseudoznanstve-
ne, takozvane medi ci nske udruge poput Lige
protiv l i pi da, drutava za aterosklerozu i sl i ni h
zdravstvenih udruga koje se bez i zni mke kreu
izvan znanstvene spoznaje.
Ve vie od 50 godina svijet se nepreki dno pre-
pl avl j uj e statistikama, preteno iz Ameri ke, to
i h, u potrazi za profi tom mi l i j unski h iznosa (50
do 75 mi l i j una eura po statistici), izrauju farma-
ceutska i industrija margarina te mani pul i raj u t i m
statistikama sukladno poel j ni m predodbama
nalogodavca koj i ih plaa.
U statistikama nedostaje provjera svih i mbeni -
ka metabol i zma povezanih s kol esterol om, koj i
u svojim bi tni m tokama oi to nisu poznati statis-
ti ari ma. Tako im oi to nedostaje znanje o zna-
143
Prijevara stoljea.
Lane statistike
dolaze poglavito
iz SAD-a.
Zakljuak
Znaenje kortizola
je nepoznato.
Farmaceutski
koncerni
krivotvore
injenice radi
prijevare.
enj u, pa ak i o postojanju stresnog hormona
korti zol a koj i se razvija iz kolesterola i upravlja
svim bi tni m metabol i ki m procesi ma. Na to ne-
znanje nailazi se, kako sam se mogao uvj eri ti , i
kod l i j eni ka s vi soki m akademskim stupnj em.
Kolesterol je dragocjen, moda i naj dragocj eni j i
sastojak ti j el a. U svakom obl i ku i kol i i ni kole-
sterol slui odravanju zdravlja i nema ni kakvog
utjecaja na razvitak ateroskleroze ili sranog i n-
farkta.
Kolesterol sudjeluje u cj el okupnom procesu iz-
mjene tvari, u uspostavljanju ravnotee bj el an-
evi na, hormona, elektroli ta i vi tami na te u oslo-
baanju svih energetskih supstancija. Nema ni ti
jedne j edi ne situacije koja bi mogla opravdati
sniavanje razine kolesterola. Naprotiv, svako je
sniavanje opasno, esto, naalost, i smrtonos-
no.
Znanost se uzalud bori proti v pogrenog prikaza
kolesterola od industrije. Svjetski poznati istra-
iva prof. Borgers u svojim knjigama pie: "Bez-
i zgledno je ui nkovi to se suprotstaviti prevaran-
tskim spletkama farmaceutske industrije i i ndu-
strije margarina" jer j e, zahval j uj ui mi l i j ardama
dobi t i , toj industriji oi to mogue suzbiti sve
znanstvene i nj eni ce. Vrhunac te besmislice, us-
mjeravane od industrije, jest tvrdnj a da je 80
posto stanovnitva bolesno od kolesterola te ih
treba l i j ei ti l i j ekovi ma za sniavanje kolestero-
la.
Ne budi te rtva te opasne besmislice!
144
PRILOG
Popis literature
Prethodna napomena:
Brz i dobar uvid u naj znaaj ni j e znanstvene
radove o vanosti kolesterola prua asopis:
Jatros Kardiologie
godite 3, listopad 1994.
Pmi Verlagsgruppe GmbH
OberfeldstraSe 29
D-60439 Frankfurt am Mai n
tel . 0049 69 54 80 00-0
145

Hartenbach Laz o Kolesterolu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Hartenbach Laz o Kolesterolu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Prof. dr. med.

You might also like