Zato je Jamblih doao u sukob sa svojim uiteljem Porfirijem?

Kakvu ulogu, po njemu imaju bogovi i intermedijarni entiteti u

odnosu na ovjeka? Zato su renesansni mislioci (npr !rane
Petri"# u$ njegovo ime dodavali epitet %bo&anski%?
JAMBLIH I BOANSKA MAGIJA
Polovicom 3. stoljea u Halkidi u Siriji roen je Jamblih, jedan od najveih filozofa kasne
antike. Kako riovijeda ovjesni!ar filozofije "unaije, Jamblih je bio lemenito#a roda, iz
imune i usje$ne obitelji. %ajrije je bio u!enik &natolijev 'koji je znanje rimio od
Porfirija(, da bi otom ostao u!enikom samo# slavno# filozofa. %akon odreeno# vremena,
naredujui u filozofskom nauku, stekao je znanje ni u kom o#ledu slabije od Porfirijeva,
)izuzev u o#ledu harmoni!ne strukture i stila*. Kada je u!itelj 3+,. #odine umro, Jamblih #a
je za neko vrijeme naslijedio na !elu neolatonske $kole, da bi otkraj -ivota otvorio vlastitu
$kolu u &ntiohiji, u Siriji. Sinkreti!ka u!enja ove $kole sajala su Platonovu i Pita#orinu
filozofiju s hermeti!kim naukom i elementima orijentalne reli#ije i ma#ije, rete-no
kaldejsko# orijekla.
Svojim je ousom Jamblih usio transformirati izvorno !isto intelektualni neolatonizam
Plotina u jednu vi$e roduhovljenu formu #r!ko.rimske reli#iozne filozofije, koja u sebi
sadr-ava mitove, rituale i ma#i!ke formule. /d sveukuno# Jamblihovo# djela, sa!uvano je
et knji#a, a koje se odnose na )0birku ita#orovskih mi$ljenja*. /d djela misti!no#
karaktera zna!ajna su ivot Pitagore, Protreptik, De anima i osobito De Mysteriis
Aegyptiorum, najoznatije filozofovo djelo. /d radova koji su iz#ubljeni najvei zna!aj ima
Kaldejska teologija.
Kao $to se Porfirije svojim ristuom donekle odmaknuo od Plotinova nauka, tako je i
Jamblih naravio iskorak u odnosu na svo# u!itelja. 1ime je samo bilo otvreno staro
ravilo da se najtalentiraniji u!enik ujedno i najvi$e udaljuje od nauka svo# u!itelja.
Jamblihov je ut rema bo-anskom vi$e hijerati!ki
2
ne#o filozofski. /n tako dr-i da ne samo
Jedan, ve svi bo#ovi i oenito intermedijarni entiteti 'aneli, demoni, heroji itd.( nadma$uju
i transcendiraju individualnu du$u, a se sto#a do sasa du$e dolazi zazivanjem sueriornih
bia. 3itualne radnje, kojima se ovo osti-e, Jamblih zove teur#ija. Pojam teur#ija zaravo je
ovezan s idejom ma#ije vi$e# reda, tj. 4o-anskom ma#ijom, kojom se zazivaju nebeske sile.
Pojam dolazi od #r!ke rije!i theos, koja zna!i bo#, i er#on, koja ozna!ava djelo, rad ili !in.
Jamblih teur#ijske radnje smatra nu-nima, zato jer je rema nje#ovom mi$ljenju filozofija,
koja se temelji samo na ljudskoj misli, nije u mo#unosti dosjeti do ono#, $to se nalazi
onkraj #ranica misli. 1eur#ija, sukladno tomu, redstavlja na!in na koji du$a mo-e iskusiti
nazo!nost bo-anstva, umjesto uko# romi$ljanja ili koncetualizacije bo-je naravi.
Porfirije je dakako odvr#nuo kritici ovakve stavove svoje# najdarovitije# u!enika, a Jamblih
je ova kriti!ka itanja, naslovljena )Pismo &nebu* iskoristio kao uvod u svoje Egipatske
misterije, te u nastavku djela dao o$irne od#ovore na njih. Porfirije je !vrsto zastuao ideju
da bo-anstvo, budui nematerijalno, mo-e biti ojmljeno samo soznajom, odnosno na
osnovu racionalno# i lo#i!ko# zaklju!ivanja. Jamblih je narotiv smatrao da ljudska du$a nije
u stanju romi$ljati bo#a u okviru svojih o#rani!enih oimanja, ve se mora romijeniti kako
2
sveeni!ki
bi rodrla do bo-anske biti, a to se rema nje#ovu mi$ljenju osti-e ritualima koji
)uojedina!enu* i fra#mentiranu du$u transformiraju u )istinsku, ravu i neodlo-nu
romjenama*. %a utu ljudske du$e, tj. usonu rema %ajvi$em 5obru, omo ru-aju
intermedijarna bo-anstva, a teur#ijski rituali ritom imaju zadau oslu-iti kao medij kojim se
dolazi do smisleno# diskursa sa bo-anstvom. 6son kroz invokacije oslobaa sveenike od
strasti
7
i uvjeta #enerirano# -ivota, te sukladno tomu vodi do jedinstva s bo-anskim Prvim
6zrokom, zaklju!uje Jamblih u svojem najoznatijem djelu De Mysteriis Aegyptiorum.
/vaj je filozof izvr$io velik utjecaj na renesansnu filozofiju. 1ako se ime osniva!a sirijsko#
neolatonizma Jambliha u renesansi, kada je do$lo do 8revivala8 interesa za latonizam, rijetko
kada navodilo bez eiteta 8bo-anski8. 0a renesansno# mislioca 9rane Petria ':;< st.(
rimjerice Jamblih je )najvei od latonovaca*.
7
Sli!nost s indijskim i stoi!kim u!enjima, o.a.