RELIGIJA I KRIMINALITET

Nadovezujui se na prethodni post, tj. na njegov za!ju"a, da aspeti horosopa ne #oraju

zna"iti auto#atsi s!onost ri#ina!u, navodi# $itat iz njige %&siho!ogija re!igioznosti'
(i#una (ite )oria* %+na ri#ina!itet se g!eda ao na produt #anjavog odgoja,
dezorijenta$ije na so$ija!no# podru"ju, negativnog utje$aja u ,o!i, u pro-esiona!noj izo.raz.i
i s!o.odno# vre#enu. Najvi,e se va/nosti i odgovornosti pripisuje o.ite!jso# odgoju. Tu se
redaju #anjava strutura o.ite!ji, optereujua at#os-era u njoj i openito unutra i!i izvana
naru,ena o.ite!j. 0 !iteraturi se tavi "i#.eni$i#a 1raz.ijene o.ite!ji1 2.roen ho#e3+' Mo/e
se iz ovoga za!ju"iti ao i oso.a oja i#a uro4ene arateristie 2i!i astro!o,i, stresne
aspete3, oje stvaraju tenden$ije pre#a antiso$ija!no# i ri#inogeno# pona,anju, uo!io
potje"e iz re!igiozne o.ite!ji, i#a udia#o #anje izg!eda, da svoje uro4ene arateristie
ispo!ji 1pre#a van1. Na#jerno ve!i# 1pre#a van1, jer se u tavo# s!u"aju #o/e dogoditi da i
oso.a svoje negativne strasti us#jeri 1pre#a unutra1, odnosno unutarnjo# patnjo# i te,i#
e#o$ija#a.
5 druge strane, tao4er i ovao ve!i (ito )ori* %6ez o.zira ,to g!asoviti psiho!og E7sen$
dr/i da je ri#ina!itet uvije i!i veino# povezan s odre4eni# uro4eni# -atori#a !i"nosti,
nito danas oz.i!jan ne tvrdi da postoji predestina$ija na ri#ina!itet.' E, tu tre.a razjasniti
nee stvari. Je !i E7sen$ 2to je onaj ,to podupire astro!ogiju3, ti#e ,to tvrdi da je ri#ina!
povezan s uro4eni# "i#.eni$i#a !i"nosti, ujedno podupire i predodre4enost oso.e na
ri#ina!8 Reao .ih da ne. &redodre4enost .i zna"i!a da oso.a uope ne posjeduje s!o.odnu
vo!ju, a o to#e astro!ogija ne govori. 9no o "e#u govori astro!ogija nije predestina$ija, tj.
"vrsto predodre4ena sud.ina, ve sa#o o tenden$ija#a pre#a ovavo# i!i onavo#
pona,anju. A tenden$ija je re!ativna stvar. 0 nei# /ivotni# oo!nosti#a 2pri#jeri$e
re!igioznog odgoja djeteta3 tenden$ija e .iti s!a.o izra/ena, do e u drugi#a 2pri#jeri$e
zapu,tenosti i ne.rige za dijete3 ta tenden$ija .iti jaa.
:a!ja napo#enuti da ni sa#a pripadnost re!igiozno# #i!jeu, da!e sa#a po se.i nije
dovo!jna, da oso.u za,titi od ri#inogenog dje!ovanja. I#a dovo!jno pri#jera u sada,njosti
2pedo-i!ija, -inan$ijse #a!verza$ije3 i!i pro,!osti 2ato!i"i i pravos!avni !eri$i ratni z!o"in$i,
poput -ra Majstorovia i popa ;ujia3, a i#a "a i #e4u serijsi# u.oji$a#a. 2A#eriana$
<ennis Rader .io je ug!edni "!an Kristove Luteranse $rve tijeo# => godina, i "a
predsjedni on$i!a ongrega$ije te $rve.3
9no ,to va!ja istanuti nije da su re!igiozne oso.e i tzv. 1prati"ni vjerni$i1 !i,eni #ogunosti
ri#ina!nog dje!ovanja, ve da su udia#o #anje s!oni po"injavanju te,ih ri#ina!nih
de!iata, ao ,to je u.ojstvo. Kao navodi )ori, %Iz jednog je istra/ivanja o"ito, da sa#o ?
posto a/njenia potje"e iz tzv. $rvenog podru"ja ao ,to su vjerse supine #!adih, $rveni
rugovi i prati"ni r,ani'. <a!je )ori navodi rezu!tate istra/ivanja nje#a"og psiho!oga @.
J. Koerversa. Iz njegove se studije vidi da AB,C posto a/njenia nije i#a!o u svojoj ui ni
dru,tvenoj sredini niaav i!i te .ezna"ajan vjersi odgoj. 5a#o je B> do BC posto
a/njenia do/ivje!o osnovno re!igiozno isustva, a sa#o DA,E posto njih s#atra se.e
vjerni$i#a. Koervers za!ju"uje da su a/njeni$i i#a!i 1zna"ajno #anjavu struturu
re!igioznosti1. 0 spo#enutoj studiji autor je ustanovio da su dvije treine a/njenia .i!i
odgajani od strane tutora izvan rod.ine, a po!ovi$a njih po raz!i"iti# do#ovi#a.
Iz jedne druge studije, pionira istra/ivanja na ovo# podru"ju, psiho!oga 6a!thasara Gareisa,
proiz!azi da je F> posto a/njenia i#a!o rana razvojna o,teenja i da su #!adi a/njeni$i
i#a!i u rano# djetinjstvu 1sa#o jednu treinu so$ija!iza$ijsih ,ansi1.
)ori navodi pose.no poja# 1savjesti1, gdje a/njeni$i ispo!javaju najvei de-i$it, da!e poja#
oji nije arateristi"an sa#o za podru"je re!igioznosti, ve i za opedru,tveno pona,anje
"ovjea. 0s!ijed odgojne zapu,tenosti i e#o$iona!ne ne.rige za dijete, ono e u starijoj do.i
poazivati arateristie poput e#o$iona!ne neosjet!jivosti, gru.osti i nesavjesnosti. 9ni e
tao4er poazivati oso.ine pre#a!og osjeaja odgovornosti za druge, siro#a,tvo osjeaja,
nesposo.nost osjeaja rivnje i ajanja od ri#ina!nog pona,anja, pasivnost, neontro!iranu
agresivnost, te od.ijanje so$ija!nog reda i openito dru,tvenih nor#i. Iz jedne druge
Gareisova studije vid!jivo je da dvije treine a/njenia s odgojni# o,teenji#a iz ranog
djetinjstva, nisu i#a!i niaav osjeaj rivnje, pa "a ni re$idivisti.
Me4uti#, pionirsa studija Gareisa iz BEFE. godine svjedo"i o to#e, ao je #ogue da
zatvoreni$i, oji su do/ivje!i o.raenje, i usvoji!i re!igiozni pog!ed na svijet, tao4er #ijenjaju
svoje dru,tveno pona,anje. &ored re!igioznog i dru,tvenog stava, pri#ijetio je Gareis,
zatvoreni$i su tao4er do/ivje!i pro#jenu u s#is!u sta!nosti isrenosti, te uvi4anju oso.ne
#ora!nosti.
<a!e, iz ovih je studija vid!jivo da je pro#jena ipa #ogua, ,to govori u pri!og
is$je!ite!jsoj #oi re!igije, a!i i u pri!og s#is!a postojanja re!igije openito. 9 to#e govore i
poda$i o oni#a, oji su naon o.raenja, de-initivno napusti!i svoje ranije ri#inogeno
pona,anje. &o,tivanje i /iv!jenje vjersih vrednota, da!e prati$iranje vjere, .ez o.zira na
vjersu pripadnost, i#a zna"ajno pozitivan utje$aj na uspje,no "uvanje oso.e od
ri#ina!iteta.