1.

Navedite razloge zbog kojih je za poduzee i njegove zaposlenike

vano definirati ciljeve.
Razlozi zbog kojih je za poduzee i njegove zaposlenike vano definirati ciljeve su:
1. Cilj jasno definira pravac djelovanja poznata je svrha poslovanja i rezultati koji se
oekuju
. Cilj je standard !nor"a# pre"a koje" se "oe "jeriti uspjeh i poduzi"ati potrebne
"jere
$. Cilj je sredstvo "otivacije izazov koji potie zaposlenike na zalaganje i dobre radne
rezultate .
2. Navedite koje odlike ciljevi poduzea moraju imati , te ih ukratko
objasnite.
Ciljevi bi trebali biti:
1. Jasni tj. %rebali bi precizno definirati svrhu odre&ene aktivnosti i izravno iskazivati
nalog za izvr'enje aktivnosti( "oraju svi"a biti jasni
. Mjerljivi cilj treba "oi kvantificirati kako bi se "oglo pratiti njegovo ostvarenje
$. ealni zadani cilj treba biti ostvariv po"ou raspoloivih resusrsa i u zadano"
vre"enu za koji je predvi&en
). !tabilni tijeko" odre&enog vre"enskog razdoblja bi trebali ostati nepro"jenjeni
kako bi se osiguralo ostvarenje eljenih rezultata( oni trebaju biti trajni orijentir za
"anage"ent.
*. "remenski ograni#eni zadan je vre"enski okvir u koji"a "oraju biti ostvareni(
treba paziti na uzroke ka'njenja i poku'ati ih otkloniti
+. $rostorno uskla%eni ciljevi dijelova poduzea vode ostvarivanju ukupnih viljeva
poduzea
,. "remenski uskla%eni ostvarivanje kratkoroni ciljevi poduzea vode ostvarivanju
dugoronih ciljeva poduzea.
&. 'efinirajte pojam menadment
-enad"ent podrazu"jeva koordinaciju resursa potrebnih za ostvarivanje nekog cilja
!zadatka#( zaduen je za pribavljanje tih resursa( dizajnira ciljeve !zadatke# i organizira
nain na koji e se posao obaviti. .dnosno "enad"ent je u"jetnost obavljana posla
pute"( uz ili posredstvo" drugih ljudi.
(. Navedite funkcije menadmenta
/ajvanije "enaderske funkcije su:
0 planiranje
0 organiziranje
0 vo&enje
0 kontroliranje
0 izbor kadrova
). 'efinirajte pojam planiranje i objasnite *to ono uklju#uje
1laniranje je siste"atski proces tijeko" kojega se odluuje o ciljevi"a i aktivnosti"a koje
e pojedinci( grupe( radne jedinice i poduzee ostvariti u budunosti.
1laniranje ukljuuje izbor "isija i ciljeva te akcija za njihovo ostvarenje: ono iziskuje
odluivanje( tj. izbor iz"e&u alternativnih s"jerova djelovanja.
+. ,to planiranje poduzeu treba osigurati-
1laniranje poduzeu treba osigurati:
0 da zna za'to egzistira i 'to je njegovo glavno podruje djelovanja(
0 da zna koje su njegove dobre i lo'e strane(
0 da zna koje povoljne prilike i prijetnje postavlja njegova eksterna okolina(
0 da "oe identificirati i uspostaviti odgovarajue standarde perfor"ansi(
0 da i"a set pravila pona'anja ! politika # koje e slijediti zaposleni u izvr'avanju ciljeva
poduzea.
.. 'efinirajte pojam plan poduzea /od #ega se sastoji i *to kazuje0
1lan je detaljan opis "etoda i zadataka koji e biti pri"ijenjeni za ostvarivanje ciljeva
organizacije( odnosno koji e rezultirati oekivani" postignue". 2obro postavljen plan
itatelju kazuje 'to(kako i kada e biti ostvareno. 23456 /6 7/3-.
1. Navedite koja bitna obiljeja plan mora imati.
8itna su obiljeja plana:
1. $rilagodljivost ne"ogue je tono predvidjeti budue doga&aje zbog toga plan
treba biti lako prilagodljiv odnosno fleksibilan
. $reciznost planovi trebaju biti jasno definirani i svi zadaci utvr&eni po vre"enu i
nosioci"a izvr'enja
$. 2jelovitost trebaju obuhvatiti i usuglasiti ciljeve i zadatke pojedinih dijelova
poduzea.
3. 4oja je svrha strategijske razine planiranja-
.na definira viziju( "isije( ciljeve i strategije poduzea. %j. definira ciljeve koji se odnose
na opstanak i razvoj poduzea u dugo" roku( tako&er i odre&uje strategije potrebne za
ostvarivanje tih ciljeva kao i potrebne resurse.
15. 4oja je svrha operativne razine planiranja-
7adu&ena je za specifine procedure i procese koji su inae karakteristini za najniu razinu
"enad"enta. 9s"jerena je na rutinske zadatke !proizvodni tijekovi( planiranje isporuka(
utvr&ivanje potrebe za ljudski" resursi"a...#.
11. 'efinirajte pojam misija poduzea.
-isija identificira osnovnu svrhu ili zadatak poduzea( agencije ili bilo kojeg njihovog
dijela. .dnosno "isija podrazu"jeva dugoroni pravac djelovanja poduzea.
16. 'efinirajte pojam prora#un.
1roraun je brojano izraen iskaz oekivanih rezultata. 1roraun je te"eljni instru"ent
planiranja u "nogi" poduzei"a jer :prisiljava: tvrtku da unaprijed priblino iskae
priljeve i odljeve kapitala !prihode i tro'kove#. 1rorauni se znatno razlikuju u tonosti(
stupnju podrobnosti i svrsi.
1&. 'efinirajte pojam kadroviranje i navedite koje aktivnosti obuhvaa.
;adroviranje predstavlja skup onih aktivnosti "enad"enta koje su us"jerene na
privlaenje( razvoj i odravanje efektivnih kadrova u poduzeu. .buhvaa sve aktivnosti
upravljanja ljudski" resursi"a( a to su:
0 1laniranje kadrovskih potreba
0 1ribavljanje kandidata
0 <zbor najpogodnijih za odre&ene poslove
0 <zobrazba i razvoj
0 1rocjena
0 1laanje
1(. Navedite ( koraka procesa kontrole.
1. 9tvr&ivanje standarda izvr'enja
. -jerenje tekueg izvr'enja
$. 9sporedba izvr'enja sa standardi"a
). 1oduzi"anje "jera za otklanjanje utvr&enih odstupanja
1). Navedite & vrste menaderske kontrole.
1. 1rethodna kontrola !preli"inarna#
. %ekua kontrola !usporedna#
$. /aknadna kontrola !korektivna#
1+. 'efinirajte pojam eksterna okolina poduzea.
6ksterna ili vanjska okolina obuhvaa one dijelove !seg"ente# okoline koji indirektno
utjeu na poduzee a "oe se podijeliti na dva kljuna seg"enta:
0 opu ili socijalnu okolinu(
0 poslovnu ili okolinu zadatka.
-akro !eksterna# okolina sastoji se iz politicko0pravnih( ekono"skih( socijalnih( i
tehnolo'kih cinitelja koji indirektno utjecu na organizacijske aktivnosti i organizacija
i"a "ini"alan utjecaj na njih.
1.. 7bjasnite pojam opa ili socijalna okolina poduzea.
=ocijalna okolina obuhvaca de"ografske ci"benike( stavove i uvjerenja> te vrijednosti
pojedinaca u dru'tvu. .pu ili socijalnu okolinu ine one di"enzije koje nisu pod
kontrolo" poduzea.%o su:
0 politiko 0 pravna okolina
0 ekono"ska okolina
0 socio 0 kulturna okolina
0 znanstveno 0 tehnolo'ka okolina
11. 7bjasnite pojam poslovna okolina ili okolina zadatka i navedite
barem ( stavke koje ju #ine.
1oslovnu okolinu ine oni sudionici koji se nalaze u neposrednoj okolini poduzea.
1oduzea su u svakodnevno" kontaktu s poslovno" okolino" te o njoj i"aju velik broj
infor"acija i saznanja. 1oslovna okolina je eksterna okolina poduzea. 1oslovnu okolinu ili
okolinu zadatka ine:
0 konkurenti
0 kupci
0 dobavljai
0 regulatori
0 sindikati
0 dioniari
0 kreditori
13. 7bjasnite svrhu vladinih agencija.
?ladine agencije for"ira vlada sa zadatko" da 'tite javnost od izvjesne poslovne prakse ili
pak da 'tite poduzea jedna od drugih. 9 razvijeni" ekono"ija"a osnivaju se brojne
agencije specijalizirane za pojedina podruja za'tite !okoli'( patente( na"irnice...#. <"aju
slubena ovla'tenja da provode ispitivanja( postavljaju standarde i nor"e( te poduzi"aju
druge akcije pre"a poduzei"a koja se ne pridravaju propisa.
65. 7bjasnite pojam sindikat.
=indikati su organizacije djelatnika koje 'tite svoje lanove od sa"ovolje poslodavaca(
osiguravaju provo&enje zakljuenih kolektivnih ugovora te se bore za pobolj'anje radnih
uvjeta svojih lanova i svih zaposlenih. -o sindikata izvire i iz njihove legiti"nosti( tako
da u "oderni" ekono"ija"a oni i"aju znaajnu ulogu.
61. 7bjasnite pojam interna ili unutarnja okolina poduzea.
<nterna okolina predstavlja radno okruenje poduzea u koje"u se doga&aju svi kljuni
procesi i doga&aji bitni za opstanak i razvitak poduzea. <nterna okolina predstavlja
neposrednu radnu okolinu poduzea u koje"u se zbivaju svi kljuni procesi i doga&aji( bitni
za opstanak i razvitak poduzea. .na i"a direktan utjecaj na poduzea.
66. 7bjasnite pojam poslovna okolina ili okolina zadatka.
7dgovor isti kao pod 11. pitanjem
23. 'efinirajte pojam proizvodnja.
1roizvodnja je proces u koji"a se neka dobra i usluge "anje vrijednosti !inputi# pretvaraju
u druga dobra i usluge vee vrijednosti !outpute#.
24. 8 koja & oblika se moe predstaviti proizvodnja kao u#inak.
1. 9izi#ki proizvod proizvod "jeren fiziki" jedinica"a "jere i definiran po
njihovi" upotrebni" svojstvi"a
. 4ao vrijednost fizikog proizvoda koja "oe biti u novcu izraena koliina
dru'tveno potrebnog rada ili kao novani izraz izvr'enog rada priznatog od dru'tva
$. 4ao neto:proizvod ili dohodak( tj. kao novostvorena vrijednost
ostvarenaproizvodnjo" i raz"jeno" fizikog proizvoda.
6). Na koje ( vrste dijelimo proizvode- /*to se podrazumjeva pod
pojedinim0.
0 sirovine stvari koje se dobivaju ekstrakcijo" iz prirode i na nji"a se ne vr'i
nekakva bitna prerada
0 prera%evine nastaju prerado" sirovine kojo" i" se bitno "ijenja oblik( supstancija(
svojstva i upotrebna vrijednost
0 oplemenjene sirovine preranevine koji"a se obrado" daje ljep'i izgled ili
pobolj'ava upotrebna vrijednost
0 usluge i"a ih "nogo npr. pro"etne usluge( popravci i odravanje( intelektualne
usluge( bankovne i osiguravajue usluge...
6+. 7bjasnite pojam inputi i outputi proizvodnje.
<nputi predstavljaju sve resurse uloene u proizvodnju( dok outputi predstavljaju koliinu
proizvoda i usluga dobivenih proizvodnjo". ;oliina outputa ovisi o koliini inputa
upotrebljenih u proizvodnji.
6.. Navedite i ukratko objasnite & osnovne vrste proizvodnje
/prema sloenosti0.
: Jednostavna proizvodnja proizvodnja u kojoj se nabavljaju resursi potrebni za
proizvodnju sa"o jedne vrste proizvoda( odnosno to je proizvodnja u kojoj jedino i
sa"o jedino nastaje jedna vrsta outputa
: ;ajedni#ka ili skupna proizvodnja proizvodnja u kojoj se kod pune iskori'tenosti
resursa pojavljuje alternativna proizvodnja( 'to znai da se poveanje" !s"anjenje"#
proizvodnje jedne vrste proizvoda s"anjuje !poveava# "ogunost proizvodnje drugog
proizvoda
: "ezana proizvodnja proizvodnja u kojoj se kao nunost pri proizvodnji jednog
proizvoda pojavljuju i drugi proizvodi
28. 7bjasnite pojam funkcija proizvodnje i navedite koje su
njezine varijable.
1od proizvodno" funkcijo" podrazu"ijeva"o "ate"atiki !koliinski# odnos koji opisuje
na koji nain koliina odre&enog proizvoda ovisi o koliina"a pojedinih upotrebljenih
resursa. =vrha joj je pokazati koliku koliinu outputa "oe"o proizvesti "ijenjanje"
koliine upotrebljenih resursa. @Af!4(;(/#
@0veliina outputa( 40 koliina rada( ;0koliina kapitala( /0koliina prirodnih resursa
63. Navedite & glavna podru#ja primjene proizvodne funkcije
0 predvi&anje opsega proizvodnje ! prinosa# uz poznate koliine i kakvou resursa te uz
odre&ene uvjete i "etode !tehnologiju# proizvodnje
0 izbor vrsta proizvodnih inputa i njihove koliinski najpovoljnije ko"binacije u
proizvodnji odre&enog outputa !tehniki uinkovite ko"binacije#
0 izbor najpovoljnije tehnologije proizvodnje ! npr. agrotehnike za odre&enu
proizvodnju#
&5. Navedite & opa oblika proizvodne funkcije i ukratko ih
objasnite.
: <inearna proizvodna funkcija 0 izraz konstantnog odnosa iz"e&u koliine prinosa i
koliine jednog pro"jenjivog resursa. 9 to" sluaju koliina prinosa raste za isti iznos za
svaku dodatnu jedinicu resursa. 1ro"jene koliine resursa u proizvodnji daju konstantan
proizvod.
0 'egresivna proizvodna funkcija 0 izraz opadajueg odnosa koliine prinosa i koliine
jednog pro"jenjivog resursa. %akav oblik odnosa postoji kada svaka dodatna jedinica
resursa rezultira sve "anji" rasto" prinosa !proizvoda# u odnosu na prethodnu jedinicu.
0 $rogresivna proizvodna funkcija 0 izraz rastueg odnosa koliine prinosa i
koliine jednog pro"jenjivog resursa. =vaka dodatna jedinica resursa rezultira vei"
porasto" prinosa ! proizvoda# u odnosu na prethodnu jedinicu.
&1. 7bjasnite pojmove ukupni proizvod i prosje#ni proizvod.
8kupni proizvod ili ukupni prinos je koliinski izraen rezultat ulaganja odre&ene koliine
jednog pro"jenjivog inputa( pri e"u su koliine ostalih inputa nepro"jenjive.
$rosje#ni proizvod ili prosjeni prinos nekog inputa definira se kao o"jer ukupnog
proizvoda i koliine tog inputa uloenog u proizvodnju te koliine proizvoda.
32. 7bjasnite pojam grani#ni proizvod ili grani#ni prinos.
=rani#ni proizvod ili granini prinos je dodatna koliina proizvoda koja je rezultat
dodavanja jedne koliinske jedinice odre&enog inputa uz nepro"ijenjenu koliinu ostaliih
upotrijebljenih resursa.
&&. 7bjasnite pojam tro*kovi proizvodnje i navedite koje dvije
sastavnice imaju.
%ro'ak je "jerilo ekono"ske uinkovitosti. %ro'kovi su vrijednosni izraz ulaganja osnovnih
ele"enata proizvodnje( koja nastaju radi stvaranja novih uinaka i stjecanja dobitaka.
%ro'kovi i"aju dvije sastavnice:
0 koliina potro'enih ele"enata proizvodnje !utro'ak ili potro'ak #
0 nabavne cijene potro'nih ele"enata proizvodnje
&(. 7bjasnite pojam izdatak, tro*ak i rashod.
>ro*ak je izraz i "jera ekono"ske rtve koja je uinjena radi proizvodnje dobara i pru&anja
usluga. <zraunava se kao u"noak koliine i cijene.
?zdatak je novano davanje za nabavke sredstava za proizvodnju( plaanje usluga i
razni" obveza ! isplate# ( te "aterijalna izdavanja sredstava za potrebe proizvodnje ili u
druge svrhe. =vaki izdatak nije tro'ak. %ro'ak "oe nastati prije izdatka( ako je( npr.(
nabavljen "aterijal i utro'en u proizvodnji a jo' nije plaen dobavljau.
ashod je 'iri poja" od tro'ka. %o je svako s"anjenje vrijednosti i"ovine poduzetnika
neovisno o razlogu s"anjenja. -oe biti redoviti i izvanredni. Redoviti je onaj koji je
na"ijenjen stvaranju novih proizvoda a izvanredni nije povezan sa stvaranje" novih
uinaka.
35. Navedite & elementarne vrste tro*kova prema njihovu
porijeklu.
0 -aterijalni tro'kovi
0 %ro'kovi odravanja stalnih sredstava
0 %ro'kovi rada odnosno isplate za uloeni ljudski rad koje se zovu plae ili nadnice.
&+. 7bjasnite pojam zakon minimuma proizvodnje.
7akon "ini"u"a proizvodnje na" govori da ako se ne uloi "ini"alna koliina jednog od
resursa u proizvodnju tada je beskorisno dodatno ulagati u ostale resurse jer se nee dobiti
odgovarajui proizvod. .n predstavlja donju granicu ulaganja resusrsa na kojoj je "ogue
ostvariti odgovarajuu proizvodnju.
&.. 7bjasnite pojam zakon maksimuma proizvodnje.
7akon "aksi"u"a predstavlja gornju granicu ulaganja resursa preko koje ako se pre&e
ulaganje jednog od resursa ne koristi. 1ostoji relativni i apsolutni "aksi"u". Relativni
"aksi"u" ulaganja odnosi se na ulaganje jednog faktora u odnosu na druge faktore.
3psolutni "aksi"u" je onaj preko kojega se ne "oe ii ni u koje" sluaju.
&1. 7bjasnite pojam zakon optimuma /proporcionalnosti proizvodnje0.
9 svako" procesu nastoji"o dobiti opti"alni rezultat pri odre&eni" uvjeti"a. 1ostoji
sa"o jedna ko"binacija faktora procesa rada koja osigurava najbolje opti"alne rezultate(
faktori radnog procesa u to" sluaju su ko"ple"entarni( uvjet za vei uspjeh najbolji je ako
su faktori raspoloivi u proporcionalni" koliina"a( a proporciju odre&uje opti"alna
ko"binacija potrebnih faktora. =vaki proizvodni proces diktira svoj odre&eni opti"u"
ko"binacije potrebnih faktora i pridravanje" tih proporcija trajno e se postizati opti"u".
7bog toga se zakon opti"u"a naziva jo' i zakono" proporcionalnosti
&3. Navedite i objasnite ( osnovne vrste resursa u proizvodnji.
0 ad je glavni pojedinani resurs koji" dru'tvo raspolae. .buhvaa sve tjelesne i u"ne
sposobnosti koje se koriste u proizvodnji dobara i usluga. 1re"a kori'tenju tih sposobnosti
dijeli se na u"ni i tjelesni rad. 4judski resursi se "ogu unaprijediti obrazovanje"( stoga se
steene radne sposobnosti nazivaju ljudski" kapitalo". 5edan dio tih sposobnosti je steen
ro&enje" a drugi obrazovanje" i vjebo".
0 4apitalna dobra ekono"ski resursi koji obuhvaaju "aterijalna dobra stvorena u
gospodarsko" sustavu a koja ulaze u proizvodne procese. 1roizvedeni su po"ou rada i
drugih resursa. 1re"a to"e obuhvaa resurse koji su obnovljivi i koji se "ogu kupiti. 2ijele
se na stalni kapital !trajna dobra poput alata(ure&aja...# koji" se djeluje na obrtni kapital
!kratkotrajna dobra poput "aterijala(dijelova...# radi stvaranja uinaka.
0 $rirodni resursu /zemlja0 to su sva slobodna dobra raspoloiva iz prirode !tlo(
"ineralne sirovine( energiju =unca...#. 8itno je obiljeje tih resursa da se ne "ogu brzo
"ijenjati( neka su s vre"eno" obnovljiva !drvo#( neka neobnovljiva !nafta(ugljen#
0 $oduzetni*tvo poseban oblik rada. %o je ljudska sposobnost ko"biniranja drugih
resursa radi pokretanja i organiziranja proizvodnje dobara i usluga. 1oduzetnici su ljudi koji
su spre"ni i sposobni organizirati( voditi i razvijati neku djelatnost uz stalne inovacije
preuzi"ajui prito" rizik. ;ljuni ele"enti poduzetni'tva su inovacije i preuzi"anje rizika
stoga se i dobitak s"atra nagrado" za poduzetni'tvo.
(5. 7bjasnite pojam racionalizacija proizvodnje , navedite i objasnite
osnovne oblike racionalizacije.
1od poj"o" racionalizacije proizvodnje( u naj'ire" s"islu( se podrazu"ijevaju sve "jere
koje i"aju za cilj pojaati pri"jenu principa "aksi"izacije dobiti u naj'ire" znaenju.
Racionalizacija nije vezana sa"o za tehniku proizvodnje nego i"a pri"jenu u svi" drugi"
ljudski" djelatnosti"a.
.snovni oblici racionalizacije su:
0 !pecijalizacija koja predstavlja unificiranje rada
0 $ojednostavljenje pojednostavljenje radnog postupka i sredstava rada uvo&enje"
tzv. opih pravila
0 !tandardizacija odravanje iste kakvoe( oblika( di"enzija i sastava proizvoda( kao
i o"oguavanje za"jene istovrsnih ele"enata u proizvodi"a raznovrsnih proizvo&aa
0 >ipizacija grupiranje proizvoda u tipove proizvoda i"e se s"anjuju tro'kovi i
vrije"e pripre"e proizvodnje
(1. 7bjasnite pojam ravnotea ponude i potranje te pojam to#ka
ravnotee.
1oveanje" ili s"anjenje" ponude i potranje "oe"o dovesti tri'te u njegovu
ravnozeu. %ri'na ravotea se ostvaruje pri onoj cijeni i koliini pri koji"a su snage
ponude i potranje jednake odnosno koliina robe koju proizvo&ai proizvode jednaka je
robi koju kupci potrauju. %ri'nu ravnoteu nalazi"o traenje" cijene pri kojoj je traena
koliina jednaka ponu&enoj koliBini odnosno iz slike "oe"o vidjeti da je to zapravo toka
u kojoj se sijeku krivulje ponude i potranje.
%oka ravnotee se na grafu nalazi u sjeci'tu krivulja ponude i potranje. .na predstavlja
situaciju na tri'tu pri kojoj ne"a poticaja na pro"jenu( odnosno situaciju u kojoj je ponuda
jednaka potranji. %akvo stanje nije dugorono odrivo.
(6. 7bjasnite pojam elasti#nost potranje i kako ju ra#unamo.
6lastinost potranje se odnosi na reagiranje kupaca na pro"jene cijena odre&enih dobara.
1otranja "oe biti elastina !kada kupci u velikoj "jeri "jenjaju svoje kupovine kao
odgovor na pro"jene cijena# i neelastina !kada kupci ne prilago&avaju znaajnije svoje
kupovine pre"a pro"jena"a cijena#.
7a raunanje elastinosti potranje koristi"o koeficijent cjenovne elastinosti potranje.
0 @cA1 B potranja je elasti#na !trajna dobra#. 9 to" sluaju postotno s"anjenje
cijene uzrokuje postotno poveanje potraivane koliine koje znai poveanje ukupnog
prihoda i obrnuto.
0 @cC1 B potranja je jedini#no elasti#na ili stabilna. 9 to" sluaju svako postotno
s"anjenje cijene uzrokuje jednako postotno poveanje potraivane koliine 'to ukupni
prihod ostavlja nepro"jenjeni" i obrnuto.
0 5D@cD1 B potranja je neelasti#na !hrana#. 9 to" sluaju postotno s"anjenje cijene
uzrokuje postotno poveanje potraivane koliine koje e znaiti s"anjenje ukupnog
prihoda.
6kstre"ni sluajevi:
0 @cCE : savr*eno elasti#na potranja. 9 to" sluaju izuzetno "ala postotna
pro"jena cijene izaziva snane reakcije pro"jena potraivane koliine.
0 @cC5 B savr*eno neelasti#na potranja !lijekovi#. 9 to" sluaju postotna pro"jena
cijene i"a zane"ariv uinak na postotnu pro"jenu potraivane koliine.
(&. 7bjasnite pojam elasti#nost ponude i kako ju ra#unamo.
= porasto" cijene nekog dobra raste i njegova ponu&ena koliina. 9 neki" sluajevi"a vi'a
cijena e prouzroiti naglo i veliko poveanje ponu&ene koliine( dok u drugi" sluajevi"a
vrlo velika poveanja cijena nee prouzroiti znaajnije pro"jene ponu&ene koliine.
9pravo taj intenzitet reagiranja koliine ponu&enog dobra na pro"jenu cijene tog dobra
naziva se cjenovna elastinost ponude.
7a raunanje elastinosti ponude( odnosno njeno "jerenje( koristi"o koeficijent cjenovne
elastinosti ponude.
0 @pA1 B elasti*na ponuda !trajna dobra#. %ada je postotna pro"jena ponu&ene koliine
vea od postotne pro"jene cijene. 9 to" e sluaju rast cijene i"ati za posljedicu
neraz"jerno ve postupni rast ponu&ene koliine i obrnuto.
0 @pC1 B jedi#no elasti#na, stabilna ponuda. 9 to" sluaju postotna pro"jena ponu&ene
koliine jednaka je postotnoj pro"jeni cijene.
0 5D@pD1 B neelasti#na ponuda !hrana#. 9 to" sluaju je postotna pro"jena ponu&ene
koliine "anja od postotne pro"jene cijene. Cto znai da se pri pro"jeni cijene koliina
ponude "ijenja za "anji iznos.
6kstre"ni sluajevi:
0 @pCE : savr*eno elasti#na ponuda. 9 to" sluaju ponu&ena koliina se "ijenja pri
beskonano "ali" pro"jena"a cijene. 1ostoji cijena ispod koje proizvo&a nije spre"an
ni'ta ponuditi i cijena po kojoj je proizvo&a spre"an ponuditi bilo koju zahtjevanu
koliinu.
0 @pC5 B savr*eno neelasti#na ponuda. 9 to" sluaju ponu&ena koliina se gotovo uope
nee "ijenjati bez obzira kolike pro"jene cijena bile.
((. Navedite & osnovne podjele #imbenika pod #ijim je utjecajem
pona*anje potro*a#a.
0 'ru*tveni #imbenici
0 7sobni #imbenici
0 $siholo*ki procesi
().Navedite dru*tvene #imbenike koji utje#u na pona*anje potro*a#a.
;ultura
=ocijalizacija
2ru'tveni stale
2ru'tvene grupe
.bitelj
=ituacijski i"benici
(+. 7bjasnite kako dru*tveni stale utje#e na pona*anje potro*a#a.
2ru'tveni stale je relativno trajna i ho"ogena podjela dru'tva na kategorije u
koji"apojedinci i obitelj dijele sline vrijednosti( stil ivota( interese i pona'anja.
0 !tatusna /zapaena0 pona*anja obitelj ili pojedinac koji eli isticati potro'nju to
ini kupovino" luksuznih proizvoda koji"a se ko"unicira statusna pripadnost. ;lju
njihove kupovine je ko"uniciranje posjedovanja.
0 !tatusni simbol u vrednovanju drugih ljudi koriste stvari ili usluge koje pojedinci
ili obitelj prihvaaju kao podlogu procjenjivanja njihove stale'ke pripadnosti.
0 4ompenzacijska potro*nja u nedostatku sa"opouzdanja pojedinac kupuje
proizvode kao ko"penzaciju za psiholo'ka stanja koja na drugi nain ne "oe rije'iti.
0 ;na#enje novca znaenje novca u dru'tvu obuhvaa 'ire konotativno znaenje od
njegove osnovne funkcije sredstva plaanja. 7naenje novca je ponekad tako veliko da
se status "jeri iskljuivo koliino" novca koju pojedinac posjeduje. 7naenje novca
"oe biti pozitivno i negativno.
(.. Navedite individualne varijable koje #ine osobne #imbenike koji
utje#u na pona*anje potro*a#a.
0 -otivi i "otivacija
0 1ercepcija
0 =tavovi
0 .biljeja linosti( vrijednosti i stil ivota
0 7nanje
(1. 4ako stavovi utje#u na pona*anje potro*a#a.
1ona'anje "oe utjecati na stavove pute" procesa socijalizacije( uenja( percepcije... <pak(
pro"jena stava e'e dovodi do pro"jene pona'anja( nego obrnuto. ;orisnost stava za
predvinanje pona'anja potro'aa ovisi o "nogobrojni" i"benici"a:
0 7naenje stava koje se ogleda u njegovoj jaini i centralnost u odnosu na pro"atrani
proizvod.
0 =tavovi koji su dio vrijednosti i uvjerenja pojedinca veo"a se te'ko "ijenjaju( a "ogu
biti siguran te"elj za predvi&anje pona'anja potro'aa.
0 ;orisnost stava za predvi&anje pona'anja potro'aa ovisi i o dru'tvenoj prihvatljivosti
stava. 1ona'anje potro'aa je esto rezultat elje da se uklopi u dru'tveno poeljna i
nagra&ena pona'anja.
0 1otrebno je razlikovati stavove pre"a objekti"a od stavova pre"a situaciji. 1ona'anje
uvijek ovisi o uvjerenju koje i"a"o pre"a specifino" objektu i stavovi"a koji e biti
podrani specifino" situacijo".
49. Navedite modele dono*enja odluke o kupovini na organizacijsko
tri*te.
0 %radicionalni "odel
0 ;lasini "odel
0 8ehavioristiki "odel
)5. 7bjasnite pojam marketin*ka komunikacija.
-arketin'ka ko"unikacija predstavlja proces preno'enja infor"acija( ideja i e"ocija od
po'iljatelja do pri"atelja posredstvo" "edija s cilje" postizanja odre&enih efekata. .na
obuhvaa sve pro"otivne aktivnosti ukljuujui ekono"sku propagandu( osobnu prodaju(
pakovanje( prodajnu pro"ociju( publicitet( kao i ko"uniciranja funkcionalni" ele"enti"a
"arketin'kog spleta.1ona'anje potro'aa je gotovo redovito rezultat neke vrste
ko"unikacije.
)1. Navedite grupe koje *tite potro*a#e i objasnite na koji na#in.
Drupe koje su 'titile potro'ae "ogu se svrstati u:
0 1otro'au orijentirane grupe zaduene pri"arno za osiguranja infor"acije
potro'au s cilje" dono'enja adekvatne odluke
0 ?lada pute" zakonske regulative
0 1oduzea preko konkurencije i sa"o regulative
52. 4ada se primjenjuje sumarna #ista djelidbena kalkulacija-
=u"arna ista djelidbena kalkulacija "oe se pri"jenitit sa"o onda ako postoji u cijelo"
poduzeu sa"o jedna vrsta proizvoda. .na( znai pretpostavlja "asovnu proizvodnju
istovrsnih artikala !tvornice ce"enta( plinare( ciglane( "linovi( ljevaonice( rudnici itd.# ili
pak pruanje istovrsnih usluga !transportne usluge s jednovrsni" prijevozni" sredstvi"a i
sl.#. .snovni preduvjet za kori'tenje ove "etode jest postojanje dva preduvjeta:
0 da se radi o jedinstveno" finalno" produktu
0 da proizvodi jednako optereuju sva proizvodna odjeljenja
)&. 4oja su temeljna ra#unovodstvena izvje*a predvi%ena
me%unarodnim ra#unovodstvenim standardima-
0 8ilanca
0 Raun dobiti i gubitka
0 <zvje'taj o novani" tokovi"a
0 8ilje'ke uz finacijska izvje'a
)(. ,to je to ra#un dobiti i gubitka /tzv. bilanca uspjeha0 i *to sadri-
Raun dobiti i gubitka je financijski izvje'taj koji prikazuje prihode i rashode te dobitak ili
gubitak ostvaren u odre&eno" obraunsko" razdoblju. .n prua infor"acije o uspje'nosti
poslovanja poduzetnika tijeko" obraunskog razdoblja. 9 nje"u se sueljavaju prihodi i
rashodi te se na taj nain pokazuje da li je poduzetnik ostvario dobit !prihodi vi'i od
rashoda# ili gubitak !rashodi vi'i od prihoda#. .buhvaa:
0 specifikaciju svih prihoda
0 prikaz svih rashoda
0 utvr&ivanje razlike iz"e&u prihoda i rashoda
)). 7bjasnite pojam prihod.
1rihodi su vrijednosti koje poduzee ostvaruje tijeko" odre&enog razdoblja svoji"
poslovanje". .buhvaa sva bruto poveanja vrijednosti ukupne i"ovine poduzea. 1rihod
je izraz vrijednosti uinaka prodanih na tri'tu( 'to su sva novana pri"anja od dobara ili
usluga prodanih na tri'tu.
)+. 7bjasnite pojam rashodi.
Rashodi su sva s"anjenja ekono"skih koristi tijeko" obraunskog razdoblja( pute"
odljeva ili s"anjenja sredstava. Rashodi su sva bruto s"anjenja vrijednosti i"ovine
poduzea neovisno o njihovoj na"jeni. Rashodi nastaju kori'tenje" sredstava poduzea i
poveavanje" obveza poduzea tijeko" odre&enog razdoblja.
).. 7bjasnite pojam bilanca stanja i navedite od koja 6 osnovna dijela se
sastoji.
8ilanca je sustavni pregled i"ovine( dugova !obveza# i glavnice !kapitala# na odre&eni
datu". =astoji se od dva dijela aktive i pasive.
)1. 7bjasnite pojam izvje*taj o nov#anim tokovima.
<zvje'taj o novani" tokovi"a iskazuje novane tijekove( tj. priljev i odljev novca i
novanih ekvivalenata u odre&eno" obraunsko" razdoblju na osnovu svih aktivnosti
poduzea tijeko" odre&enog razdoblja.
)3. 4oja & dijela ima izvje*taj o nov#anim tokovima, prema vrsti
nov#anih tokova koji se u njemu prikazuju-
0 /ovani tijek od operativnih aktivnosti
0 /ovani tijek od investicijskih aktivnosti
0 /ovani tijek od financijskih aktivnosti
<li
0 1rihodi
0 Rahodi
0 Cjelokupni tok novca
+5. 7bjasnite pojam prihodi.
7dgovor isti kao pod )). pitanjem
61. 4ako se ra#unskim putem utvr%uje prihod-
Raunski" pute" se prihod najjednostavnije izraunava kao u"noak prodane koliine
proizvoda i njegove prodajne cijene
Ci A @i E ci
+6. Navedite & glavna oblika prihoda.
0 poslovni
0 financijski
0 izvanredni
+&. 7bjasnite pojam poslovni prihodi.
1oslovni prihodi nastaju kao rezultat obavljanja redovite djelatnosti poduzea. 1oslovni se
prihodi izraunavaju kao u"noak prodanih uinaka ostvarene prodajne cijene.
Ci A @i F ci
=i"boli znae:
CiA prihod od prodaje nekog proizvonaa
@iA koliina prodaje nekog proizvoda
ciA prodajna cijena nekog proizvoda
64. 7bjasnite pojam financijski prihodi.
Ginancijske prihode ine naknade za uloena novana sredstva( ka"ate( obraunate
pozitivne teajne razlike iz poslovanja devizni" sredstvi"a( itd.
+). 7bjasnite pojam izvanredni prihodi te u #emu se razlikuju od
redovitih prihoda.
?zvanredni prihodi nastaju kao sporedni i nepredvi&eni poslovni uinci. .buhvaaju
vi'kove utvr&ene inventarizacijo"( otpisana potraivanja vjerovnika poduzea(
dobavljai"a zaraunate ugovorne penale zbog ka'njenja u isporuci "aterijala i sl.( dok
redovni prihodi nastaju iskljuivo kao rezultat glavne djelatnosti poduzea.
++. 7bjasnite pojam poslovni rashodi i navedite *to u njih ubrajamo.
1oslovni rashodi nastaju kao posljedica obav<janja glavne djelatnosti poduzea i njihova
visina ovisi o obuj"u i vrsti djelatnosti. %u spadaju:
0 tro'kovi proizvodnje nastali zbog stvaranja uinaka
0 rashodi nabave trgovake robe
0 ad"inistrativni rashodi i drugi rashodi nuni za odvijanje osnovnih radnih procesa
0 rashodi nabave i prodaje !ako se posebno raunovodstveno obuhvaaju#
0 naknadne korekcije tro'kova koje se s"atraju rashodi"a poslovanja.
+.. 7bjasnite pojam financijski rashodi.
Ginancijski rashodi nastaju u poslovanju poduzea financijski" sredstvi"a. /astaju kao
rezultat pribavljanja( kori'tenja i vraanja financijskih sredstava.
68. 7bjasnite pojam izvanredni rashodi i *to obuhvaaju.
<zvanredni rashodi su ne planirani( neoekivani i drugi sluajni izdaci koji nastaju neovisno
o poslovanju poduzea. /astaju kao rezultat neplaniranog s"anjenja poslovne i"ovine ili
neplaniranog poveanja obveza. /aje'e nastaju kao rezultat neracionalnosti iz prethodnog
razdoblja ili zbog utjecaja iz okoline !ne nastaju priliko" stvaranja uinka#. %o znai da ne
dovode do stvaranja novih vrijednosti( a utjeu na s"anjenje rezultata poslovanja.
69. 7bjasnite pojam bruto dobitak.
8ruto dobitak se utvr&uje kao razlika iz"e&u prihoda i nepunih tro'kova. <znos nepunih
tro'kova "oe biti razliit ovisno o "etodi obraunavanja tro'kova koja se koristi u
poduzeu. 1o vaei" propisi"a poduzea obvezatno koriste obraun po tro'kovi"a
proizvoda tako da je bruto dobitak razlika ukupnog prihoda i tro'kova prodanih proizvoda u
koje nisu ukljueni tro'kovi nastali izvan proizvodnje.
.5. 7bjasnite pojam poslovni dobitak.
1oslovni dobitak je razlika iz"e&u bruto dobitka i tro'kova razdoblja !tro'kovi uprave i
prodaje#. %o je dobitak na koji se rauna porez na dobit( zato se naziva i dobitko" prije
poreza.
.1. Na koja & dijela se moe podijeliti ostvareni neto dobitak poduzea.
0 dio za poduzee
0 dio za vlasnika ili vlasnike
0 dio za "enadere i zaposlenike
.6. 7bjasnite pojam proizvodnost rada /napi*ite i kako se izra#unava0.
1roizvodnost rada je izraz efikasnosti kori'tenja ljudskog rada u proizvodnji. ?eu
proizvodnost i"aju ona poduzea koja ljudski rad uinkovitije ko"biniraju s drugi"
i"benici"a proizvodnje. 1roizvodnost rada je izraz i i"benik ukupnog dru'tvenog
razvitka. 1oveanje proizvodnosti rada o"oguuje bolje zadovoljavanje ljudskih potreba i
vei ivotni standard. 1re"a to"e( proizvodnost je odnos radnog uinka i utro'enog rada.
<zraunava se po sljedeoj for"uli:
.&. 7bjasnite pojam ekonomi#nost poslovanja /napi*ite kako se ra#una0.
6kono"inost poslovanja je izraz uinkovitosti tro'enja ele"enata proizvodnje. ;od
ekono"inosti se istovre"eno "jeri i iskazuje uinak svih ele"enata proizvodnje !rada i
sredstava#. <zraava se vrijednosni" veliina"a zbog toga 'to nije "ogue zbrajati
naturalne veliine potro'nje razliitih ele"enata proizvodnje( a zati" i zbog proble"a
zbrajanja naturalnih veliina koliine razliitih proizvoda. 1re"a to"e( ekono"inost je
odnos vrijednosti uinaka proizvodnje i ukupnih tro'kova. <zraava se koeficijento" koji se
izraunava na sljedei nain:
0 kada je jednak l( poduzee posluje na granici ekono"inosti
0 kada je vei od 1( poduzee posluje ekono"ino
0 kada je "anji od 1( poduzee posluje neekono"ino
.(. 7bjasnite pojam rentabilnost poslovanja i kako se ra#una.
Rentabilnost je izraz uinkovitosti !unosnosti( korisnosti# ukupno uloenih sredstava ili
kapitala u odre&enu proizvodnju. <zraava se stopo" rentabilnosti( to jest u postotku( zato
'to se na taj nain "oe uspore&ivati dobit iz uloenog kapitala koju vlasnici ostvaruju
poslovanje" poduzea s dobiti koju bi "ogli ostvarivati kada bi kapital uloili uz ka"atu.
Rentabilnost poslovanja se izraunava stavljanje" u odnos ostvarenog dobitka i tri'ne
vrijednosti proizvodnje( to jest:
=topa rentabilnosti poslovanja pokazuje koliko se na 1HH novanih jedinica tri'ne
vrijednosti ostvaruje istog !neto# financijskog rezultata. Rentabilnost poduzea raste s
poveanje" ostvarene dobiti( a opada s poveanje" tri'ne vrijednosti ukupne
proizvodnje.
.). 7bjasnite pojam rentabilnost uloenog kapitala i kako se ra#una.
.bja'njenje kao u ,). pitanju. Rentabilnost investiranog kapitala !uloenih sredstava#
izraunava se kao odnos iz"e&u godi'njeg financijskog rezultata !dobitka( profita# i
prosjene vrijednosti uloenih ili kori'tenih sredstava( to jest
R1 E ;o AR;
Rentabilnost kapitala !Rk# "oe se izraziti kao u"noak iz"e&u rentabilnosti
poslovanja !Rp# i koeficijenta obrtanja sredstava !;o# izraunatog u obliku stope
ukupnog prihoda( to jest:
Rentabilnost kapitala je uvijek izraena u postotku( jer se tada "oe na pogodan nain
uspore&ivati s ka"atno" stopo" koja se "oe dobiti davanje" kapitala u zaja".
Redovita djelatnost poduzetnika "ora donositi stopu rentabilnosti veu od ka"ate koja
se "oe ostvariti davanje" kapitala u zaja". 9 protivno" se vlastita proizvodnja ne
isplati.
76. 7bjasnite pojam ekonosmki resursi i kako se dijele.
6kono"ski resursi ili faktori proizvodnje su resursi potrebni za proizvodnju dobara.
2ijele se na: pri"arne ili izvorne !rad( prirodni resursi# i proizvodne ili izvedene !kapital(
poduzetni'tvo( tehnologije( obrazovanje...#. 1ri"arni se kao rijetki privredni resursi
unaj"ljuju ili kupuju za odgovarajue naknade ili dohotke svoji" vlasnici"a.
... 4oja je svrha studije rada i *to obuhvaa-
=tudij rada istrauje nain rada po pojedini" radni" "jesti"a radi utvr&ivanja "ogunosti
prilagodbe rada ovjeku i stvaranju radnih uvjeta za opti"alno kori'tenje ljudskih i
"aterijalnih resursa jer se radna "jesta uvelike razlikuju( a ti"e i radni uvjeti te opre"a.
=vrha ovog studija je utvrditi radne postupke( po"oi pri izobrazbi za rad po novo"
postupku( standardizirati radne postupke( pred"ete rada i sredstva za rad.
=tudij obuhvaa kritiku analizu radnih postupaka( pred"eta rada i sredstava za rad na
odre&eno" radno" "jestu( utvr&uje novi pobolj'ani nain rada i po"ae u provedbi novog
naina rada tj. reorganizaciji rada.
.1. 4oja je svrha studije vremena i pto obuhvaa-
=tudij vre"ena istrauje vrije"e koje je potrebno za izvr'avanje odrenenih radnih
postupaka( vrije"e koje se stvarno tro'i na pojedine radne operacije i utvr&uje uzroke
odstupanja od nor"alno potrebnog vre"ena. =vrha studija je odrediti vrije"e koje je
potrebno radniku da izvr'i neki posao na predvi&eni nain( pod standardizirani" uvjeti"a i
uz definiranu razinu izvr'enja. 9 okviru ovog studija vr'i se "jerenje rada tako 'to se
odre&uje vrije"e pojedinih ele"enata rada. .dre&ivanje tog vre"ena "oe se napraviti
izravno po"ou instru"enata za "jerenje vre"ena kao 'to je 'toperica ili posredni"
"etoda"a kao 'to su sintetiko odre&ivanje vre"ena( studij unaprijed odre&enih vre"ena i
analitiko procjenjivanje.
.3. 4oje zadatke obuhvaa vrednovanje rada-
0 /or"iranje rada
0 -jerenje izvr'enja
0 3naliza izvr'enja
0 2ono'enje odluka
15. ,to obuhvaa normiranje rada-
/or"iranje rada obuhvaa utvr&ivanje radnih nor"i ili standarda izvr'enja( koji "oraju biti
jasni( "jerljivi i realni. .si" toga( nor"e rada "oraju biti radniku obja'njene kako bi
radnik tono znao 'to se od njega oekuje.
11. 4oje ciljeve ima dobar sustav plaanja rada-
: 1rivui i zadrati u poduzeu dostatan broj ljudi takvih kvalifikacija kakve su
poduzeu potrebne
0 1otaknuti konkurenciju "e&u zaposlenici"a i tako stvoriti povoljnu radnu kli"u
0 =ti"ulirati i "otivirati zaposlenike na vee zalaganje i poveavanje proizvodnosti rada
0 .dravati takav o"jer iz"e&u proizvodnosti i tro'kova rada koji osigurava
konkurentnost poduzea na tri'tu.
82. 4oji su glavni oblici predmeta rada u procesu proizvodnje-
0 =irovine
0 .snovni "aterijal
0 1o"oni "aterijal
0 1oluproizvode
0 2ijelove
0 Dorivo
1&. 'efinirajte pojam nabava.
/abava je funkcija i djelatnost poduzea i drugih poslovnih sustava( koja se brine o opskrbi
"aterijali"a( opre"o"( usluga"a i energijo" potrebni"a za realizaciju ciljeva poslovnog
sustava. ;ao djelatnost je izuzetno sloena( a pretpostavke za efikasno obavljanje te
djelatnosti su razna ekono"ska i tehnika znanja te poznavanje psihologije.
1(. 4oje su prednosti a koji nedostaci opskrbe s vlastitih zaliha-
$rednostiF
0zahtjevi korisnika zadovoljavaju se u kratko" roku
0nabavlja se u vei" koliina"a po povoljniji" uvjeti"a nabave
0osoblje nabave ravno"jernije obavlja svoje zadatke
0"ogu se ugovoriti dui i za dobavljae povoljniji rokovi isporuke robe
NedostaciF
0potrebno je angairati "nogo obrtnih sredstava
0nastaju vei tro'kovi skladi'tenja i zaliha
0"oraju se provoditi istraivanja potreba te izabrati i koristiti razni sustavi nabavljanja
0"ora se upravljati zaliha"a
1). 7bjasnite pojam materijalno poslovanje.
-aterijalno poslovanje je rukovodni i organizacijski koncept koji o"oguuje pregled i
upravljanje sa svi" procesi"a tijeka "aterijala od tri'ta nabave preko prizvodnje do
prodaje i isporuke robe kupci"a. 9 "aterijalno posloavnje u naj'ire" s"islu spadaju
funkcije nabave( skladi'ta( transporta i zbrinjavanja otpada.
1+. 7bjasnite metode obra#una fiktivnih nabavnih cijena /9?97, <?97,
G?97, <7970.
: Metoda 9?97 B first in:first out. .va "etoda te"eljena je na izlazu "aterijala pre"a
redoslijedu prispijea "aterijala. 7alihe na kraju planskog razdoblja obraunavaju se po
posljednji" cijena"a s koji"a je taj "aterijal u'ao u skladi'te.
0 Metoda <?97 B last in:first out. 1rvo se tro'e ili prodaju "aterijali koji su posljednji
pri"ljeni u skladi'te i obraunavaju se po njihovi" nabavni" cijena"a. Cilj je da se
obraunske i aktualne cijene 'to "anje razlikuju.
0 Metoda G?97 B highest in:first out. 1rvo se tro'e "aterijali nabavljeni po najvi'oj
cijeni. 3ko cijene konstantno rastu ili padaju tada "etoda I<G. odgovara "etodi 4<G.( tj
G<G..
0 Metoda <797 B loHest in:first out. 1ri"jeno" ove "etode prvo se tro'e "aterijali
nabavljeni po najnioj cijeni.!suprotno od I<G.#
1.. Navedite barem & stavke o kojima ovise normativi zaliha predmeta
rada.
/or"ativi zaliha pred"eta rada ovise o:
0 potro'njiJprodaji "aterijaliJroba pro"jena plana potro'njeJprodaje i"ati e odraza na
pro"jenu nor"ativa zaliha pred"eta rada
0 uvjeti"a nabave posebice na odre&ivanje nor"ativa utjeu period nabavljanja( te
cijene i tro'kovi nabavljanja pred"eta rada
0 uvjeti transporta 'to je njihovo znaenje vee( vei i" je i utjecaj na visinu nor"ativa
zaliha
0 obiljeja pred"eta rada uvjetuju visinu zalihe ako njihova kakvoa ovisi o
uskladi'tenoj koliini ili o duini uskladi'tenja !pia( sokovi..#
0 uvjeti skladi'tenja utjeu na visinu nor"ativa zaliha s obziro" na veliinu i oblik
skladi'nog prostora( opre"u skladi'ta( skladi'no osoblje( organizaciju skladi'ne slube
11. Navedite barem ( stavke koje omoguava centralizirana nabava.
0 objedinjavanje potreba i naruivanje veih koliina pred"eta rada uz povoljnije uvjete
i nie tro'kove nabave
0 kori'tenje koliinskih i drugih popusta
0 jedinstveno provo&enje politike nabave
0 nor"izaciju pred"eta rada i koliina nabave
0 bre obrtanje koliina zaliha "aterijala
0 snienje nor"ativa zaliha
0 bolju logistiku suradnju s dobavljai"a
0 bolju kontrolu poslovanja nabave
0 plaanje rauna dobavljaa s jednog "jesta
13. ,to je to istraivanje tri*ta nabave i koja mu je svrha-
<straivanje tri'ta nabave predstavlja organizirano i sustavno prikupljanje( sre&ivanje(
analiziranje( interpretiranje i dostavljanje podataka i rezultata analiza nabavi( radi
infor"iranja donosioca odluka o stanju i kretanji"a na tri'tu nabave( kao i tri'ni"
i"benici"a koji neizravno ili izravno utjeu na uvjete nabavljanja i openito opskrbe
poduzea( s cilje" poveanja preglednosti tri't( a u svrhu dono'enja 'to boljih odluka o
nabavi
/a te"elju infor"acija koje su rezultat istraivanja tri'ta nabave se "ogu birati povoljniji
izvori nabave( ugovoriti vre"enski adekvatne isporuke pred"eta rada potrebne kakvoe i u
pri"jerenoj koliini te uspostaviti partnerstvno s dobavljai"a.
35. 7bjasnite pojam investicija i koja im je svrha.
<nvesticija je ulaganje novanih sredstava u nabavku i izgradnju realnih dobara radi
stvaranja uvjeta za trajno poslovanje. !od latinske rijei: in A u( vestire A obui(odjenuti#. 9
suvre"eni" uvjeti"a pod investicijo" u poslovanju gospodarskih subjekata s"atra se
trajno ulaganje novanih sredstava u sredstva za proizvodnju( to jest u trajna obrtna i stalna
sredstva.
=vrha i" je odravanje kontinuiteta poslovanja i razvoj gospodarskih subjekata.
31. 7bjasnite pojam investicijski proces.
?nvesticijski proces je skup aktivnosti na ulaganju kapitala radi pribavljanja sredstava za
proizvodnju iji" kori'tenje" e se ostvariti odre&eni ciljevi( odnosno postii ekono"ske
koristi.
36. Navedite mogue izvore financiranja investicija.
: "lastiti izvori su sredstva a"ortizacije i sredstava prikupljena iz ostvarene dobiti.
: >u%i izvori su bankovni krediti( ko"ercijalni krediti dobavljaa izvo&aa radova i sl.
9vjet za dobivanje bankovnog kredita jeste dostatan vlastiti kapital koji ja"i njegovu
otplatu.
3&. Navedite vrste investicija prema svrsi investiranja.
0 nove investicije
0 investicije u pro'irenje
0 investicije u rekonstrukcije i "odernizacije
0 investicije u za'titu ivotne sredine !ekolo'ke investicije#
3(. 8 koje investicijske elemente mogu ulagati gospodarski subjekti u
elektrotehni#kim djelatnostima-
0 ze"lji'ta ! kupnja( pro'irenja i ure&enja #
0 gra&evinske objekte !kupnja ili izgradnja poslovnih zgrada( tvornica(skladi'ta#
0 opre"u ! kupnja prijevoznih sredstava( strojeva( ure&aja i sl.#
0 ne"aterijalne investicije ! istraivanje prirodnih resursa( izrada investicijskih
progra"a( i dr.#
0 obrtna sredstva i sl.
3). 7bjasnite pojam investicijska kalkulacija.
<nvesticijska kalkulacija je raunski postupak koji" se na te"elju odnosa priljeva i odljeva
novanih sredstava ocjenjuje isplativost !ekono"ska opravdanost# trajnog ulaganja
odre&enog kapitala.
3+. Navedite na#ela kalkulacije.
0 /aelo tonosti
0 /aelo preglednosti
0 /aelo prilago&enosti
0 /aelo usporedivosti
0 /aelo pravovre"enosti
0 /aelo ekono"inosti
3.. Navedite i pojednostavljeni model kalkulacije i objasnite od #ega se
on sastoji.
1ojednostavljeni "odel kalkulacije glasi:
t A prosjeni( jedinini tro'ak !cijena ko'tanja#
%r A tro'ak rada
%s A tro'ak sredstava za rad
%" Atro'ak "aterijala
%u A tro'ak usluga
%o A ostali tro'kovi
@ A opseg proizvodnje
31. $rema koje & odlike dijelimo kalkulacije na vrste-
0 1re"a vre"enu kada se sastavljaju
0 1re"a podruju na koje se odnose
0 1re"a sadraju i postupku izrade
33. 4ako se dijele kalkulacije koje su namijenjene izra#unavanju cijena-
0 ;alkulacije nabavnih cijena
0 ;alkulacije prodajnih cijena
0 ;alkulacije cijena ko'tanja
155. 4ako dijelimo kalkulacije prema vremenu-
0 1rethodne i planske
0 /aknadne i obraunske
151. 4ako dijelimo kalkulacije prema podru#ju-
0 -ikroekono"ske
0 -akroekono"ske
156. 4ako dijelimo kalkulacije prema sadraju-
0 ;ori'tenja kapaciteta
0 3nalitike
0 =intetike
0 <nvesticijske
15&. 4oje 6 skupine metoda investicijske kalkulacije prema
postupku ocjenjivanja ekonomske opravdanosti investicije koriste
/objasnite ih0-
: 'inamike metode investicijske kalkulacije 0 u raun se uzi"aju izdaci i pri"ici svih
godina investicijskog procesa( koji se postupko" diskontiranja svode na isti vre"enski
trenutak.
Najvie koritene dinamike metode investicijske kalkulacije jesu:
0 "etoda neto sada'nje ! kapitalne # vrijednosti
0 "etoda internog ka"atnjaka ! interne stope prinosa #
: !tatike metode investicijskih kalkulacija 0 zane"aruje se vrije"e i rauna se s
prosjeni" godi'nji" veliina"a tekuih pri"itaka i tekuih izdataka.
15(. Navedite koja su 6 naj#e*e kori*tena stati#ka mjerila
uspje*nosti investicije te napi*ite kako se ra#unaju.
: entabilnost investicije se izraunava kao odnos iz"e&u ostvarenog rezultata i
prosjenog godi'njeg iznosa uloenog kapitala. =topa rentabilnosti se izraunava po
for"uli:
: azdoblje povrata investicije 0 je dio razdoblja kori'tenja investicije u koje" se
oekuje vraanje ili otplata uloenog kapitala iz ostvarene razlike pri"itka i
izdatka tijeko" razdoblja uporabe investicijskog objekta uveane za godi'nje
iznose a"ortizacije. <zraunava se postupni" pokrivanje" iznosa uloenog
kapitala godi'nji" neto pri"ici"a. 8roj godina razdoblja otplate izraunava se po"ou
for"ule:
15). 7bjasnite pojam anuitet /objasnite od #ega se sastoji0.
3nuitet je novani iznos koji" se otplauje kredit tijeko" odre&enog vre"enskog
razdoblja !obino *01* godina#.
Inuitet i"a dva dijela:
0 otplata 0 dio kredita koji se kreditoru !zaj"odavcu# vraa posu&ena svota
novca
0 ka"ata 0 naknada zaj"odavcu za posudbu novca( odnosno nagrada za njegovo
ekanje na povrat novca koju je duan platiti zaj"opri"ac kao cijenu kapitala.
IC7J4
15+. 7bjasnite pojam interkalarna kamata.
.d trenutka stavljanja kredita zaj"opri"cu na raspolaganje do trenutka potpunog iskori'tenja
kredita zaj"odavac i"a pravo naplatiti tzv. interkalarne ka"ate. 1re"da se "oe i drugaije
ugovoriti( za iznos interkalarnih ka"ata se obino poveava investicijski kredit i tako
dobiveni ukupni iznos duga stavlja u otplatu. <nterkalarna ka"ata se izraunava za razdoblje
investiranja u koje" se kredit koristi i to sloeni" ka"atni" rauno" za ukupni iznos kredita
ili za pojedine tran'e kredita koje se korisniku stavljaju na raspolaganje po ugovorenoj
ka"atnoj stopi za investicijski kredit.
15.. 7bjasnite pojam izravni /direktni, neposredni, pojedina#ni0
tro*kovi.
<zravni tro'kovi se u cjelini "ogu utvrditi po uinci"a !proizvodi"a i usluga"a# radi ije
proizvodnje su nastali. -ogu se jasno povezati s odre&eni" uinci"a( postoje sa"o onda
kada postoje uinci( izostaju kada izostanu uinci. <zravni tro'kovi u elektrotehniki"
djelatnosti"a su razliiti u svakoj djelatnosti posebno.
151. 7bjasnite pojam opi /neizravni, posredni, zajedni#ki0
tro*kovi.
.pi ili neizravni tro'kovi nastaju u korist poduzea u cjelini ili njegova dijela( odnose se na
sve linije proizvodnje u jedno" poduzeu. %o su tro'kovi rada( "aterijala( sredstava za rad i
usluga koji se ne "ogu izravno staviti na teret neke odre&ene linije proizvodnje( jer su
zajedniki za vi'e takvih linija proizvodnje. .pi se tro'kovi svoji" najvei" dijelo"
javljaju i kada neka linija proizvodnje prestane postojati. 1rate se i evidentiraju po dijelovi"a
radnog procesa !"jesti"a tro'kova# u poduzeu. %akvi tro'kovi terete poduzee sve dok ono
postoji.
153. Navedite i objasnite glavne vrste opih tro*kova u
proizvodnom poduzeu.
: 7pi tro*kovi proizvodnje !izrade#
0 7pi tro*kovi uprave tro'kovi koji nastaju u zajedniki" sluba"a poduzea !na
pravni"( kadrovski"( financijski"( knjigovodstveni"( nabavni"( i slini" poslovi"a#
%oj skupini pripadaju tro'kovi odravanja poslovnih zgrada( plae osoblja na poslovi"a
uprave( tro'kovi ogrjeva i rasvjete( uredskog "aterijala( platnog pro"eta( telefonske
usluge( i dr.
0 7pi tro*kovi prodaje 0 obuhvaaju tro'kove rada prodajne slube i tro'kove
"arketinga(odnose se na sve linije tri'ne proizvodnje u poduzeu. %ri'ne su one linije
proizvodnje iji su uinci na"ijenjeni prodaji na tri'tu( a ne slue daljnjoj proizvodnji
ili zadovoljavanju drugih vlastitih potreba. 9 ope tro'kove prodaje ubrajaju se plae
prodajnog osoblja( tro'kovi kori'tenja ili unaj"ljivanja prodajnog prostora( tro'kovi
pripre"e gotovih proizvoda za otpre"u na tri'te( tro'kovi ogla'avanja...
110. 4oje su 6 najpoznatije metode kalkulacije prema postupku
kori*tenom za izra#unavanje cijena i objasnite ih-
: 'jelidbena metoda /diobena, divizijska0 0 djelidbena kalkulacija slui za
izraunavanje cijena ko'tanja( i to uglavno" postupci"a dijeljenja ukupnih tro'kova
koliino" dobivenih proizvoda.
: 'odatna metoda /adicijska0 0 dodatna kalkulacija je raunski postupak izraunavanja
cijena ko'tanja posebni" postupci"a dodavanja opih tro'kova na izravne tro'kove i
dijeljenje" tako dobivenih ukupnih tro'kova razliitih proizvoda s njihovi" koliina"a.
1ri"jenjuje se za raznovrsne proizvode ako su za svaki pojedini proizvod poznati izravni
tro'kovi.
111. Na koje vrste dijelimo dodatne kalkulacije-
0 skupnu dodatnu kalkulaciju
0 ra'lanjenu dodatnu kalkulaciju
116. 4ako se ra#unaju poslovni prihodi-
1oslovni se prihodi izraunavaju kao u"noak prodanih uinaka ostvarene prodajne cijene.
2i C Ki L ci
CiA prihod od prodaje nekog proizvo&aa
@iA koliina prodaje nekog proizvoda
ciA prodajna cijena nekog proizvoda
11&. 4ada se priznaju prihodi od prodaje proizvoda i usluga-
1rihodi od prodaje proizvoda i usluga priznaju se ako su zadovoljeni slijedei uvjeti:
0 kad je "ogue utvrditi prihode
0 ako postoji vjerojatnost naplate
0 kad se "ogu pouzdano utvrditi tro'kovi nastali u svezi s ti" usluga"a i
tro'kovi za dovr'enje usluga
0 ako je "ogue pouzdano iz"jeriti stupanj dovr'enosti
11(. Navedite glavne oblike rashoda i objasnite ih.
: $oslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzea.
: 9inancijski rashodi nastaju u poslovanju poduzea financijski" sredstvi"a.
: ?zvanredni rashodi su ne planirani( neoekivani i drugi sluajni izdaci koji nastaju
neovisno o poslovanju poduzea.
11). 4oje oblike dobitka razlikujemo /objasnite ih0-
: Mruto dobitak se utvr&uje kao razlika iz"e&u prihoda i nepunih tro'kova. <znos nepunih
tro'kova "oe biti razliit ovisno o "etodi obraunavanja tro'kova koja se koriste u
poduzeu.
: $oslovni dobitak je razlika iz"e&u bruto dobitka i tro'kova razdoblja !tro'kovi uprave i
prodaje#. %o je dobitak na koji se rauna porez na dobit( zato se naziva i dobitko" prije
poreza.
: Neto dobitak se izraunava kao razlika iz"e&u poslovnog dobitka i izraunatog poreza na
dobitak. 7ato se taj oblik dobitka naziva dobitko" poslije poreza. /eto dobitak je poveanje
iste i"ovine poduzea koje je rezultat njegova poslovanja u odre&eno" razdoblju.
11+. Navedite koji su temeljni pokazatelji uspje*nosti poslovanja te
kako se oni ra#unaju.
11.. 'efinirajte pojam kalkulacija.
Rije kalkulacija u svakodnevno" govoru i"a trojako znaenje. .na "oe znaiti:
: raunski postupak za pronalaenje cijena uinaka !proizvoda ili usluga#
: odre&eni doku"ent o pozicija"a iz kojih se sastoji cijena nekog proizvoda ili usluga
: organizacijsku jedinicu poduzea( u kojoj se pravi kalkuliranje cijena uinka u
poduzeu
2anas se pod kalkulacijo" naje'e "isli na raunski postupak !"etodu#( obraunavanje
tro'kova te izraunavanje cijene uinaka !proizvoda ili usluga#.
118. 7bjasnite pojam djelidbene kalkulacije te navedite glavnu
podjelu ove vrste.
2jelidbene kalkulacije jo' se nazivaju i divizione kalkulacije te se pri"jenjuju kod ho"ogene
proizvodnje. 2o cijene ko'tanja kod ovakve "etode kalkulacije dolazi se raunanje"
prosjeka tro'kova za pro"atrani obraunski period. =astoje se u to"e da se svi tro'kovi
podijele s koliino" uinaka. 2obiveni kolinik je cijena jedne jedinice uinka !proizovoda
ili usluga#.
Dlavna podjela djelidbenih "etoda kalkulacija:
0 ista djelidbena
: s ekvivalentni" brojevi"a
113. 4ada se primjenjuje sumarna #ista djelidbena kalkulacija-
7dgovor isti kao pod )6. pitanjem
165. 4ada se koristi elektivna #ista djelidbena kalkulacija-
9 sluaju postojanja "asovne proizvodnje artikala te ukoliko svi artikli ne optereuju
jednako"jerno sva proizvodna odjeljenja.
161. 4ada se koristi djelidbena kalkulacija s ekvivalentnim
brojevima-
9koliko ne postoji ni jedinstveni finalni proizvod u puno" s"islu rijei( ve se finalni
proizvodi( iako su slini( "e&usobno razilikuju po vrsti( di"enziji( kvaliteti itd. .nda se
pri"jenjuje djelidbena kalkulacija s ekvivalentni" brojevi"a. 1reduvjet za pri"jenu ove
"etode jest da proporcije tro'kova u uinci"a raznih vrsta ostaju uvijek iste u odnosu jednih
pre"a drugi"a. .va kalkulacija se jo' koristi u "asovni" proizvodnja"a.
166. Navedite vrste efektivnih dodatnih kalkulacija.
?rste efektivnih dodatnih kalkulacija :
0 1o faza"a proizvodnje
0 1o "jesti"a tro'kova
0 1o funkciji tro'kova
0 ;o"binirane
16&. 4oja je svrha logistike-
=vrha logistike je stalno usavr'avanje protoka dobara !"aterijala( poluproizvoda( gotovih
proizvoda( trgovake robe# i infor"acija kroz poduzee. ;ao ciljevi "ogu se postaviti:
s"anjenje zaliha( skraivanje vre"ena tih protoka( skraivanje vre"ena reakcija.
16(. 7bjasnite pojam e:logistika.
e: logistika se odnosi na strategijsko planiranje i upravljanje svi" logistiki" sustavi"a i
procesi"a( koje zahtijeva elektroniko odvijanje poslovanja( kao i njihovo ad"inistrativno i
operativno uobliavanje za fiziko odvijanje tokova.
16). 7bjasnite pojam logistika nabave i koja joj je zadaa.
4ogistika nabave predstavlja logistiki sustav koji je povezan s tri'te"( tj. poveznicu iz"e&u
logistike distribucije dobavljaa i logistike proizvodnje pro"atranog poduzea. .na obuhvaa
ko"pleksno planiranje( upravljanje i fiziku obradu toka "aterijala i nabavljenih dijelova od
dobavljaa pa do pripre"e za proizvodnju( ukljuujui i infor"acijske procese potrebite za
ciljnu opskrbu proizvodnje.
7adae logistike nabave poinju ve s utvrn&ivanje" potreba i izboro" dobavljaa. 4ogistika
nabave preuzi"a zadau:
0 2oprinosa da se sprijei visoko vezivanje kapitala
0 ."oguavanja po"oi u provo&enju spoznaje da sve sa"i ne "ora"o proizvoditi i da
zahtjevi bezuvjetnoga iskori'tenja kapaciteta "ogu voditi do skuplje vlastite
proizvodnje
0 1oticanja inovacije proizvoda i obrade tri'ta stvaranje" pretpostavke na strani
nabave.
126. 7bjasnite pojam ekonomika skladi*tenja te navedite #imbenike
racionalnog kori*tenja skladi*ta.
6kono"ika skladi'tenja je dio ekono"ike poduzea koji prouava "ogunosti
racionalnogkori'tenja resursa u podruju djelatnosti skladi'tenja.
Ki"benici racionalnog kori'tenja skladi'ta su:
0 /ain rasporeda "aterijalnih resursa
0 <skori'tenost kapaciteta skladi'ta
0 8rzina obrtanja zaliha
0 =tupanj "ehanizacije i "etode "anipulacije i transporta "aterijalnih resursa
unutar skladi'ta.
16.. 4ako se dijele tro*kovi funkcije skladi*tenja-
%ro'kovi funkcije skladi'tenja dijele se na:
: !talne
tro'kovi kapaciteta skladi'ta !a"ortizacija zgrada( opre"e( ka"ate(
naja"nina( osiguranje( odravanje( grijanje( rasvjeta#
tro'kovi upravljanja skladi'te" ! plae voditelja i evidentiara#
: $romjenjive
tro'kovi rada na poslovi"a prijevoza i "anipulacije !prije"(s"je'taj( pregled
i rukovanje zaliha"a( unutarnji transport i izdavanje#
tro'kovi dranja zaliha koje ovise o vrijednosti uskladi'tenih "aterijalnih
resursa !ka"ate na uloena sredstva( kalo( lo"( kvar( de"odiranje robe(
krana i dr.#
161. 4ako se postie sniavanje stalnih a kako promjenjivih
tro*kova skladi*tenja-
=niavanje stalnih tro'kova postie se svo&enje" vlastitog prostora na potrebnu veliinu za
s"je'taj "aterijalnih vrijednosti.
=niavanje pro"jenjivih tro'kova postie se bro" cirkulacijo" zaliha( struni"
rukovanje"( dranje" 'to "anjih zaliha( traenje" povoljnijih izvora financiranja zaliha i
povoljnijeg osiguravatelja zaliha.
163. 4oje su osnovne zadae skladi*nog poslovanja-
0 =talna opskrba proizvodnje iJili prodaje odgovarajuo" koliino" proizvoda odre&ene
kakvoe uz "ini"alne tro'kove skladi'ta
0 1ravilno rukovanje uskladi'teni" proizvodi"a i njihovo uvanje od kala( rasipa( kvara
i lo"a
1&5. 7bjasnite pojam skladi*te zaliha.
=kladi'ta zaliha najvi'e postoje uz proizvodne pogone. /jihova funkcija je stavljanje na
raspoloaganje kapaciteta za preuzi"anje dobara koja trebaju za proizvodnju( ali i za
preuzi"anje gotovih proizvoda !npr. za prihvaanje sezonske proizvodnje#. %u prevladavaju
skladi'ni procesi( te "ogu biti nabavna( proizvodna i distribucijska skladi'ta.
1&1. 7bjasnite pojam skladi*te obrtaja.
=kladi'ta obrtaja !tranzitni ter"inali# kratkorono prihvaaju proizvode iz"e&u pretovara iz
jednog u drugo transportno sredstvo. %akva skladi'ta su znaajna kod logistikih poduzea(
ali se njihova uloga sve vi'e oituje i kod trgovinskih poduzea. ?elika brzina obrtaja je bitna
kod njihova oblikovanja.
1&6. 7bjasnite pojam dobavna skladi*ta.
2obavna sladi'ta predstavljaju toke koncentracije u logistiki" sustavi"a. %u se skupljaju
proizvodi od razliitih dobavljaa i rasparavaju jedno"e ili nekolicini proizvodnih ili
trgovinskih pogona !npr. otkupna poduzea koja otkupljuju poljoprivredne proizvode od
individualnih proizvo&aa nakon ega "ale koliine koncentriraju u velike po'iljke i 'alju
distribucijski" centri"a ili tvornica"a za preradu#.
1&&. 7bjasnite pojam otpremna skladi*ta.
.tpre"na skladi'ta predstavljaju toke razlaganja u logistiki" sustavi"a. %u se skupljaju
proizvodi iz proizvodnje i otpre"aju kupci"a ! distribucijski centri u koji"a se pri"a roba od
velikih proizvo&aa u veliki" koliina"a i sloena asorti"anski 'alje u "aloprodaju#.
1&(. 7 #emu ovisi lokacija otpremnog skladi*ta-
4okacija otpre"nog skladi'ta ovisi o vrsti, veli#ini i obliku prodajnog podru#ja koje treba
opskrbljavati.
1&). 4oji su skladi*ni zadaci-
0 <stovar prispjele robe
0 <dentifikacija prispjele robe
0 ;ontrola ulaza robe
0 1ripre"a robe za skladi'tenje !npr. pretovar na odgovarajue teretno po"ono
sredstvo ili prepakiranje#
136. 7 kojim #imbenicima ovisi potrebna koli#ina zaliha na
skladi*tu-
0 .psegu proizvodnje
0 8roju skladi'ta u distribuiranoj "rei
0 9vjeti"a skladi'ta
0 9vjeti"a transporta
0 9vjeti"a na do"ae" i strano" tri'tu
1&.. 4oje su zadae logistike proizvodnje-
4ogistika proizvodnje prouava "ogunosti i uvijete racionalnog kori'tenja resursa u
podruju stvaranja gotovih proizvoda radi ostvarivanja 'to veeg dobitka. 9 'ire" s"islu
logistika proizvodnje se odnosi i na podruje pruanja usluga. ;ljuna pitanja koji"a se bavi
logistika proizvodnje odnose se na opti"alizaciju proizvodnje !opsega proizvodnje(
proizvodnih serija( proizvodnog progra"a( veliine kapaciteta( "etoda proizvodnje( izbora i
za"jene proizvodnih resursa( angairanja radne snage i dr.#. .pti"alizacija se sastoji u izboru
najpovoljnijih rje'enja sa stajali'ta prihoda i tro'kova.
1&1. Navedite kako dijelimo tro*kove nastale u proizvodnji te ih
objasnite.
: !talni tro*kovi u proizvodnji !naja"nine( pre"ije osiguranja( telefonski tro'kovi( reijski
rad i "aterijal te tro'kovi rasvjete# ne "ijenjaju se znaajnije tijeko" godine. =toga se "ogu
ravno"jerno rasporediti na cijelu godinu.
: $romjenjivi tro*kovi !tro'kovi elektrine energije( pogonskog goriva i vode koji nastaju u
svrhu funkcioniranja proizvodnog procesa#( "ijenjaju se priblino proporcionalno s opsego"
proizvodnje( sastoje se uglavno" od izravnih tro'kova rada i "aterijala.
1&3. 7bjasnite pojam proizvodni proces.
1roizvodni proces predstavlja ukupan proces rada proizvodnog sustava 'to znai da
podrazu"ijeva sve aktivnosti toko" pretvorbe ulaznih vrijednosti !inputa# u projektirane
izlazne veliine !outpute# proizvodnog sutava na putu stvaranja nove vrijednosti.
1(5. 7bjasnite 6 osnovna tipa proizvodnog procesa /sinteti#ki
proizvodni proces i analiti#ki proizvodni proces0.
: !intetiki sustav proizvodnje podrazu"jeva Lpro"jenu "aterijala ili spajanje vi'e
"aterijala radi dobivanja novih proizvoda.M 1re"a definiciji sintetikog sustava
proizvodnje( proizvodni procesi "ogu biti procesi prerade ili procesi "ontae tj. spajanja.
: Inalitiki sustav proizvodnje oprean je sintetiko" i te"elji se na ra'lanjivanju
"aterijala za izradu na njegove sastavnice kako bi se dobili novi proizvodi. /ajpoznatiji
pri"jer analitikog procesa proizvodnje jest proces proizvodnje benzina( katrana i drugih
derivata iz sirove nafte.
1(1. Navedite koje tipove proizvodnje razlikujemo prema koli#ini
proizvoda i objasnite ih.
: Masovna proizvodnja predstavlja izradu jednog ili nekoliko proizvoda u veliki"
koliina"a u jedno" proizvodno" ciklusu. -asovni tip proizvodnje izvodi se obino
jako" "ehanizacijo" i specijalno" organizacijo". %i"e se postie potpuna iskori'tenost
ele"enata proizvodnje uz najnie tro'kove po proizvodu.
: !erijska proizvodnja jest proizvodnja veeg broja proizvoda ili njihovih dijelova
istovre"eno u jedno" proizvodno" ciklusu. /a taj nain postiu se prednosti u
pripre"i proizvodnje( boljoj iskori'tenosti ele"enata i organizaciji proizvodnje.
%ro'kovi proizvodnje serijski" naino" dijele se na itavu seriju proizvoda .
: $ojedina#na proizvodnja obiljeena je sa"o jedni" proizvodo" po jedno" nacrtu
npr. brodovi. 1ojedinani" naino" proizvodnje postie se bolje zadovoljavanje
kupaca( ali je zastupljen zanatski nain rada. %o podrazu"jeva odre&ene nedostatke kao
'to su slaba iskori'tenost ele"enata proizvodnje( veliki tro'kovi koje pokriva sa"o
jedan proizvod te usko tri'te.
1(6. 4oji su najvaniji poslovi u prodajnoj funkciji-
0 <straivanje tri'ta prodaje
0 1laniranje prodaje
0 .tpre"a prodanih proizvoda i usluga !transport#
0 6videncija prodaje( naplate i cijena
0 3naliza i kontrola prodaje
1(&. Na koje vrste se dijele zalihe-
0 $rema vrsti robeF
7alihe "aterijala i sirovina
7alihe dijelova i poluproizvoda
7alihe gotovih proizvoda
: $rema koli#iniF
1lanirane
=tvarne
1((. ,to obuhvaa logistika transporta i koja je njezina svrha-
4ogistika transporta obuhvaa bitne spoznaje o racionalno" kori'tenju resursa poduzea u
podruju prijevoza ljudi i "aterijalnih dobara. %ei'te je na racionalno" kori'tenju
transportnih sredstava i ljudskoga rada. Racionalno raspolaganje resursi"a u transportu znai
osiguranje potrebnih transportnih uinaka uz to nie trokove. 1rito" je bitno naglasiti da
najkrai put i najbri prijevoz nisu uvijek i najracionalniji naini obavljanja
transporta. %ransport o"oguuje nes"etan tijek gospodarskih tokova( utjee na brzinu
obavljanja procesa( kao i stupanj iskori'tenja proizvodnih kapaciteta.
1(). ,to je to unutarnji a *to vanjski transport-
1od unutarnjim transportom se podrazu"ijeva podizanje( pre"je'tanje i odlaganje svih
"aterijala iJili !polu#proizvoda unutar poduzea. 7a razliku od vanjskog transporta( gdje se
odvijaju operacije izvan poduzea( kod unutarnjeg se transporta operacije odvijaju unutar
sa"e proizvodnje( odnosno skladi'ta( dakle( bilo unutar proizvodnog procesa( bilo unutar
skladi'noga procesa ili pak iz"e&u njih. 9nutarnji se transport razlikuje od vanjskog po to"e
'to je unutarnji transport neposredno povezan i "oe se s"atrati sastavni" dijelo" procesa
proizvodnje.
1(+. 7bjasnite pojam integralni transport.
<ntegralni transport obuhvaa pre"je'tanje robe od poetnog "jesta proizvodnog procesa
do krajnjeg potro'aa. 1oetnu fazu integralnog transporta ini unutarnji transport
proizvodnje( a zavr'nu fazu tako&er ini unutarnji transport potro'ne distribucije.
1(.. Na koje skupine dijelimo tro*kove transporta-
0 -aterijalni tro'kovi
0 8ruto plae vozaa( po"onih radnika( te radnika na poslovi"a odravanja i reije
0 3"ortizacija vozila( garaa( radionica
0 /ovani izdaci za dnevnice vozaa
1(1. 'efinirajte pojam tro*kovi.
%ro'kovi su definirani poslovni rashodi( tj. onaj dio utro'ka "aterijalnih dobara( vre"ena i
novca koji se "oe ukalkulirati u cijenu nastalog uinka !proizvoda ili usluge#. 7ato se
tro'kove jo' naziva i ukalkulirani poslovni rashodi.
1(3. 7bjasnite pojmove utro*ak i rashod.
0 8tro*ak je uobiajen izraz koji pokazuje koliko je utro'eno pojedinih initelja u procesu
stvaranja uinaka !pri"jerice( koliina utro'enih sirovina i "aterijala( sati rada i sl.#
0 ashodi su tro'kovi sadrani u prodani" uinci"a !pri"jer: nabavna vrijednost
prodane trgovake robe ili tro'kovi proizvodnje prodanih proizvoda i usluga#. .ni
obuhvaaju svako tro'enje novanih i "aterijalnih vrijednosti koje su vezane za
obavljanje gospodarskih djelatnosti( ali "ogu nastati i "i"o njih( poput izdataka vezanih
za financiranje i izdataka koji nisu uvjetovani ostvarivanje" poslovnog uinka.
1)5. 7bjasnite pojam izdatak te objasnite relaciju izme%u izdatka i
tro*ka.
<zdatak je svako izdavanje "aterijala( proizvoda ili robe iz skladi'ta( kao i s"anjenje novca u
blagajni ili na raunu u banci. <zdaci "ogu biti ekono"ski povezani uz tro'kove ali i ne
"oraju. ;ada su izdaci i tro'kovi "e&usobno povezani( vre"enski se "ogu( ali ne "oraju
preklapati. <zdatak "oe nastati:
0 prije tro'ka !pri"jer: izdatak novca za nabavu sirovina prethodi tro'ku sirovina#
0 istodobno s tro'ko" !pri"jer: plaanje neke usluge#(
0 nakon tro'ka !pri"jer: plaanje rauna za prethodno potro'enu elektrinu energiju#
;ada izdaci i tro'kovi nisu ekono"ski "e&usobno povezani( izdatak "oe nastati a da tro'ka
uope ne"a !pri"jer: posudba sirovine koja e biti vraena ili kupnja vrijednosnih papira za
novac# ili pak da postoji tro'ak a da ne"a izdatka !pri"jer: tro'enje poklonjene opre"e#.
1)1. Navedite & skupine elementarnih tro*kova u koje se tro*kovi
razvrstavaju prema porijeklu.
0 -aterijalni tro'kovi !tro'kovi osnovnog i po"onog "aterijala( energije( sitnog
inventara( a"balae( alata i sl.#
0 %ro'kovi stalnih sredstava !a"ortizacija( tehniko odravanje( i sl.#
0 %ro'kovi rada !naknade za uloeni ljudski rad koje se zovu plae ili nadnice#
1)6. Navedite na koja 6 oblika se dijele tro*kovi prema sloenosti
strukture te ih ukratko objasnite.
0 Jednostavni /elementarni0 tro*kovi sastoje se sa"o od jedne prirodne vrste tro'kova
!na pri"jer( tro'kova "aterijala( energije( "aziva( a"ortizacije( ka"ata( i sl.#
0 !loeni /kompleksni0 tro*kovi sastoje se od dva ili vi'e ele"entarnih tro'kova. %ako se
tro'kovi kori'tenja sredstava za rad ili tro'kovi tehnikog odravanja strojeva sastoje od
"aterijalnih tro'kova !na pri"jer( tro'kovi goriva( "aziva( sredstava za za'titu od
korozije#( plaenog ljudskog rada( a"ortizacije kori'tenog alata i opre"e za odravanje( i
sl.
1)&. 4ako se izra#unava tro*ak po jedinici u#inka ili cijena ko*tanja
u#inka-
7broj svih tro'kova dijeli se koliino" proizvedenih uinaka i tako izraunava tro'ak po
jedinici uinka( koji je u stvari prosjeni tro'ak ili cijena ko'tanja uinka !proizvoda ili
usluge#.
1)(. 7bjasnite *to je to metoda varijatora.
?arijatori su veliine koje se koriste u praksi planiranja tro'kova. %o su brojevi koji pokazuju
za koliko se "ijenja ukupni iznos nekog tro'ka kada se za odre&eni iznos pro"ijeni stupanj
iskori'tenja kapaciteta. .dnosno varijator je pokazatelj stupnja varijabilnosti
!pro"jenljivosti# odre&ene vrste tro'ka( koji vrijedi za odre&eni stupanj iskori'tenja
kapaciteta. 9 poslovnoj praksi se uobiajilo da se varijatori oznaavaju brojevi"a od H do 1H.
7bog toga se varijator definira kao broj koji pokazuje za koliko se postotaka "ijenja ukupni
iznos neke vrste tro'ka ako se stupanj iskori'tenja kapaciteta pro"ijeni za 1H N. 1re"a to"e(
karakteristine veliine varijatora su sljedee:
0?arijator H 0 neogranieno stalni tro'kovi !to znai da H N iznosa troska i"a
pro"jenljivi karakter#.
0?arijator iz"enu H i 1H 0 degresivni tro'kovi !dio iznosa tro'ka( ali ne i cijeli tro'ak i"a
pro"jenljivi karakter#.
0?arijator 1H 0 proporcionalni tro'kovi !ukupni iznos tro'ka( 1HH N( i"a
pro"jenljivikarakter( H N je stalni dio#.
5asno je da varijator vei od 1H oznaava progresivne tro'kove. -e&uti"( u praksi planiranja
se u pravilu( ne predvi&aju razine opsega proizvodnje u koji"a se javlja progresija tro'kova.
155. 'efinirajte pojam tro*kovi te navedite & temeljne vrste
tro*kova.
%ro'kovi su definirani poslovni rashodi( tj. onaj dio utro'ka "aterijalnih dobara( vre"ena i
novca koji se "oe ukalkulirati u cijenu nastalog uinka !proizvoda ili usluge#. 7ato se
tro'kove jo' naziva i ukalkulirani poslovni rashodi.%ri te"eljne vrste tro'kova su:
0 9kupni tro'kovi
0 Dranini tro'kovi
0 1rosjeni tro'kovi
1)+. 7bjasnite pojam promjenjivi /varijabilni0 tro*kovi.
%o su tro'kovi koji nastaju ovisno o proizvodnji uinaka. /e"a ih ako ne"a proizvodnje i
"ijenjaju se s pro"jena"a opsega proizvodnje. 9 njih ubraja"o tro'kove radne snage(
sirovina i energije.
1).. 7bjasnite pojam nepromjenjivi /fiksni0 tro*kovi.
%o su tro'kovi koji se ne "ijenjaju s pro"jena"a opsega proizvodnje. %u ubraja"o tro'kove
trajne i"ovine !a"ortizaciju#( ka"ate na kredite( zakupnine na dugi rok( zaja"ene plae
radnika( itd. .vi tro'kovi postoje i kada poduzee iz nekog razloga ne posluje. /azivaju se
jo' i tro'kovi kapaciteta. ;arakteristika i" je 'to oni ne nastaju ovisno o koliini proizvoda
koja je u neko" razdoblju proizvedena( nego ovisno o vre"enu trajanja proizvodnje.
1)1. 7bjasnite pojam amortizacija.
9 procesu bilo koje proizvodnje( stalna sredstva se s vre"eno" postupno fiziki tro'e i
tehniki zastarijevaju( ali na taj nain u vi'egodi'nje" razdoblju prenose dio po dio svoje
vrijednosti na ostvarene uinke( odnosno proizvode i usluge. %aj dio vrijednosti koju stalno
sredstvo uporabo" u neko" razdoblju izgubi i prenese na novi proizvod ili uslugu naziva se
a"ortizacija i ele"ent je tro'kova proizvodnje. 3"ortizacija i"a vi'e znaenja:
0 %ro'ak proizvodnje( tj. dio vrijednosti stalnog sredsva koji je prenesen na dobivene
proizvode u jedno" procesu proizvodnje
0 .tpis vrijednosti stalnog sredstva koji je prenesen na dobivene proizvode u jedno"
procesu proizvodnje
0 /ain i izvor financiranja za"jene dotrajalih( te kupnje novih stalnih sredstava
postupni" postupko" pretvaranja nabavne vrijednosti stalnih sredstava u prodajnu
vrijednost novih proizvoda.
%ro'ak a"ortizacije je iznos s"anjenja vrijednosti stalnih sredstava procijenjen
unaprijed za odre&eno vre"ensko razdoblje( naje'e godinu dana.
159. Na koje 6 vrste dijelimo obveze poduzea /objasnite ih0-
: 4ratkorone obveze su one koje dospijevaju unutar perioda od jedne godine. 9
kratkorone obveze naje'e spadaju obveze nastale na osnovi preuzetih kredita i pri"ljenih
preduj"ova obveze pre"a trgovci"a odnosno dobavljai"a( obveze nastale na osnovi izdatih
"jenica i ekova( te obveze pre"a radnici"a( porezi"a i doprinosi"a i drugi" pristojba"a
: 'ugorone obveze dospijevaju nakon perioda od jedne godine( a naje'e obuhvaaju: 1#
srednjorone kredite koji su preuzeti na period do pet godina> ova"o obino spadaju leasing i
drugi oblici srednjoronog financiranja( te # dugorone kredite koji su preuzeti na period
dui od pet godina> ova"o obino spadaju investicijski krediti( obveze u vezi s e"itirani"
obveznica"a i drugo.
1+5. 4ako se ra#una koeficijent zaduenosti-
;oeficijent zaduenosti "jeri odnos ukupnih obveza u odnosu na ukupnu aktivu:
;oeficijent pokazuje koliko sredstava financira iz tu&ih izvora. .vaj koeficijent trebao bi biti
50% ili manji.
1+1. 4ako se ra#una koeficijent vlastitog financiranja-
Radi se o recipronoj vrijednosti koeficijenata zaduenosti. .vaj pokazatelj govorina"
koliko se od ukupnih sredstava financira iz vlastitih izvora sredstava. 1o isto" pristupu ovaj
koeficijent trebao bi biti 50% ili vei.
1+6. 4ako se ra#una koeficijent mogueg zaduenja-
.vaj koeficijent "jeri sposobnost poduzea za pozaj"ljivanje sredstava od drugih.
163. 7bjasnite pojam poslovni plan.
1oslovni plan je sustavni prikaz planiranih ciljeva i aktivnosti poduzea u odre&eno"(
naje'e vi'egodi'nje"( razdoblju. 9obiajeno sadrava for"uliranje ciljeva poduzea uz
podrobnu analizu proizvoda( tri'ta( proizvodnje( ekono"inosti( financiranja i sl.
1+(. 7bjasnite pojam nov#ani prora#un.
/ovani proraun predstavlja plan oekivanih novanih pri"itaka i novanih izdataka
poduzea za odre&eno vre"ensko razdoblje. 9 praksi su tjedni( a ponekad i "jeseni novani
prorauni vani za planiranje i kontrolu novanih pri"itaka i izdataka. /ovani proraun na"
predstavlja planski doku"ent koji sadri infor"acije koje su potrebne interni"
!"enad"entu# i eksterni" korisnici"a !dioniari"a( vjerovnici"a#.
1+). 7bjasnite pojam kapitalni prora#un i #emu slui.
;apitalni proraun je plan investicija. 1lan investicija se donosi na te"elju strate'kih odluka
"enage"enta( tj. na te"elju njihovih dugoronih odluka i planova. /a te"elju toga kada se
odlui ulagati u progra" najprije se trebaju napraviti projekti0tro'kovnici i druga
doku"entacija. =ve su to te"elji za izradu takvog investicijskog plana. 1oduzee "oe i"ati
vi'e takvih projekata i svi oni ulaze u investicijski plan odrenenog razdoblja. ?ano je prvo
doi do predraunske vrijednosti za pojedini projekt. 1redraunska vrijednost sadri strukturu
ulaganja.
Kapitalno budetiranje> investicijsko planiranje; kapitalni proraun ili kapitalna ulaganja su
poj"ovi koji se odnose na dono'enje dugoronih planskih odluka o investicijski" projekti"a.
;apitalno budetiranje je proces izrade kapitalnog budeta ili prorauna te je instru"ent
dono'enja odluka i kontrole koji povezuje vi'e godina. ;apitalni proraun nuno obuhvaa
nove realne investicije poduzea( investicije u za"jenu kapitalne i"ovine odnosno stjecanje
zgrada( strojeva( opre"e( ali i dodatna ulaganja u poveanje neto kapitala.
1++. Navedite ( metode izrade kapitalnog prora#una /kapitalnog
budetiranja0.
0 -etoda neto sada'nje vrijednosti
0 <nterna stopa povrata !rentabilnosti#
0 -etoda perioda povrata
0 -etoda raunovodstvene stope povrata