Obligaciono Pravo I Dio

Obligaciono pravo
-skripta I dio-
Avgust, 2009. godine
Obligaciono pravo avgust 2009. godine
Pojam obligacionog prava
-Obligaciono pravo je grana prava koja sistematski ureuje (normira) obligacione odnose.
-Kao grana prava, dio je graanskog prava kao pravne oblasti; kao pravnu oblast graansko
pravo moemo poistovjetiti sa pravnim sistemom.
-Kao grana graanskog prava obligaciono pravo se javlja kao pozitivno pravo, jer je skup
normi koje reguliu meusobne odnose u!esnika ili subjekata u obligacionim odnosima
(obligacijama).
-"ostoji podjela na objektivno obligaciono pravo ili obligaciono pravo u objektivnom smislu,
to zna!i skup nomativni# pravila donijeti# od nadlenog organa u legislativnom postupku, i
subjektivnog obligacionog prava ili obligacionog prava u subjektivnom smislu, kao skup
ovlatenja i za#tijeva koji pripadaju odreenom licu (titularu) i priznaje se od strane
objektivng prava i organa zatite prava.
-Obligaciono pravo je dinami!an dio graanskog prava, za razliku od stvarnog koje titi
statiku prisvajanja.
-Obligaciono pravo opravdava prelaz dobara (imovinski# prava) iz imovine jednog lica u
imovinu drugog lica, a slui i uspostavljanju poreme$ene imovinske ravnotee; !esto se
govori da ovo pravo pravno interpretira promet roba i usluga, odnosno robnonov!ani promet,
i saniranje poreme$eni# vrijednosti.
Predmet obligacionog prava
-"redmet obligacionog prava u objektivnom smislu su obligacioni odnosi (obligacije).
-Obligacioni odnosi su pravni odnosi izmeu dviju strana (na svakoj strani moe biti i vie
lica), u kojima jedna strana odnosa ima povjerila!ka ovlatenja (subjektivno obligaciono
pravo-trabinu) da za#tijeva od druge strane (duni!ke ili dunika) odreeno ponaanje (dug
ili obavezu), na koje je duni!ka strana, prema sadraju obligacije, prisiljena.
-Obligacioni odnosi u stvarnosti nisu tako apstraktni, jer su vezani odreenim ekonomskim
zakonitostima i sa pravnim osnovima iz koji# nastaju.
-%govor nije tako apstraktan pojam kao obligacija, ali obligacije u stvarnosti ne nastaju iz
ugovora, ve$ iz pojedinog ugovora kao to je npr. prodaja, zajam, ostava i dr.
Znaaj obligacionog prava
-&sti!e se da su obligacioni odnosi naj!e$i pravni odnosi uopte, a pogotovo graanskog,
imovinskog prava, !iji su najobimniji dio.
-Obligaciono pravo kao nau!no-nastavna disciplina je 'opte pravo( tako to njegovi principi,
konstrukcije, ustanove, pravila i interpretacije normi postaju relevantni za sve izvedene
discipline i imaju za nji# supsidijarnu vanost.
-Ono je )undamentalna edukativna oblast, stru!ni pravni predmet bez kojeg je nezamislivo
opte obrazovanje pravni!ki# kadrova.
Razvoj obligacionog prava
-Obligaciono pravo nije okamenjena dogmatizovana pojava, ono se dijalekti!ki prilagoava
socijalnim uslovima, to prilagoavanje je istorijska pojava.
-Ono se ne prilagoava pojedincima ili voluntarizmu drutveni# grupa ili centara mo$i, nego
vladju$im oblicima drutvene proizvodnje.
Metod obligacionog prava
*
-"od metodom obligacionog prava moemo podrazumijevati metod zakonskog ureivanja
obligacioni# odnosa, ali i nau!ni metod prou!avanja ti# odnosa kao i metod primjene pravila
(normi) obligacionog prava u sudskoj praksi.
-"od metodom obligacionog prava podrazumijeva se, prvenstveno na!in na koji ova grana
prava ureuje drutvene odnose.
-%reivanje obligacioni# odnosa po!iva na nekoliko principa koji su postavljeni meu
osnovna na!ela +OO.
-,a prvom mjestu to je na!elo jedinstva pravila obligacionog prava-ovdje se radi o
prevazilaenju dualizma pravila obligacionog prava, a ne na teritorijalno vaenje +akona.
-Kao drugo osnovno na!elo +OO koje moemo uzeti za temeljno metodoloko uputstvo kod
ureivanja obligacioni# odnosa je na!elo dispozitivnosti zakonski# normi.
-,orme +OO su dispozitivne u tom smislu to su date na raspolaganje (dispoziciju)
subjektima koji zavisno od svoji# interesa, izraavaju svoju volju i zasnivaju svoje
obligacione odnose onako kako te norme propisuju, s tim da mogu od nji# odstupati i svoje
odnose urediti i druga!ije.
-Obi!no se takve norme gramati!ki prepoznaju po, u datom kontekstu upotrebljenoj rije!i
'mogu(, za razliku od imperativni# normi kod koji# je naglasak na 'moraju( ili 'duni su(.
-"o pitanju metoda zna!ajno mjesto zauzima volja sami# subjekata kod )ormiranja
obligacioni# odnosa, jer sloboda ugovaranja, koja proizilazi iz na!ela autonomije volje,
smatra se osnovnim razlogom, izvorom obligacioni# odnosa.
--olja je ina!e osnovni stvaralac pravne norme, a u ovom slu!aju to je pojedina!na volja,
odnosno saglaavanje pojedina!ni# volja najmanje dvije strane iza koji# stoje individualni,
pojedina!ni interesi.
-+na!i da se u obligacionom pravu, tj. u dobrom njegovom dijelu, pravni odnos izmeu dvije
strane ne )ormira samo posredovanjem opte volje zakonodavca, nego se mora neposredno
izraziti od zakonodavca priznata pravotvornost pojedina!ni# saglasni# volja.
!"# $%&'A(&"' PRA)A PR*MA +A"'*"+"&M 'RA"AMA PRA)A
dnos obligacionog i stvarnog prava
-%obi!ajeno je da se obligaciono i stvarno pravo smatraju jezgrom imovinskog graanskog
prava.
- Obligaciono i stvarno pravo povezuju slede$e zajedni!ke osobine. obe grane prava ili pravne
discipline utemeljene su na zatiti subjektivni# graanski# prava koja imaju imovinski
karakter, privatnopravnu autonomiju subjekata u pogledu disponiranja tim pravima i
obavezama i prometljivost ti# prava; kao element povezivanja je i !esta )unkcija obligacioni#
odnosa kao pravnog osnova za sticanje stvarni# prava; i stvarna i trabena prava sa!injavaju
imovinu nekog subjekta; oba prava procjenjiva su u novcu i zati$ena imovinskom sankcijom
i graansko-pravnom tubom; ponekad obligaciona prava dobijaju apsolutno dejstvo.
-Ono to razlikuje obligaciona i stvarna prava jeste razli!ito dejstvo. obligaciona prava imaju
tzv. relativno pod !im se podrazumijeva relaciono dejstvo, jer se ovlatenje ili za#tjev, u
materijalnom smislu, odnosi samo na lica povezana obligacijom.
-"ovjerilac je ovlaten neto za#tijevati samo od 'svoga( dunika, tre$i# lica se taj odnos ne
ti!e.
-/tvar je izvan povjerio!evog domaaja.
-Osnovna tuba je tuba za naknadu tete (akvilijanska).
-/tvarna prava djeluju apsolutno prema svima, erga omnes.
-/amo ovla$enik stvarnog prava moe da vri akte upravljanja i raspolaganja sa stvari; svako
drugo lice on je po svom pravu ovla$en da odbije, sprije!i u mijeanju u svoja prava.
-Osnovna je vindikaciona tuba koja titi stvar bez obzira u !ijim se rukama nalazila.
0
-+atita stvarni# prava prati stvar i karakterie je negatorni za#tjev, a obligaciono-pravne
tube prate li!nost dunika, one su li!ne tube i imaju pozitivan za#tjev.
-Obligaciona i stvarna prava razlikuju se i po predmetu. predmet stvarni# prava su stvari, ius
in re; predmet obligacionog prava (trabine) je ponaanje (!inidba, radnja) dunika koja ima
specijalne karakteristike.
-1esto, ako je predmet ponaanja predaja stvari moemo re$i da su tada obligaciona prava
nastala povodom stvari-povodom predaje stvari (stvarnog prava)- ius rem.
-% pogledu zakonskog regulisanja obligaciona prava nisu taksativno navedena, ni po sadraju,
ni po broju, a stvarna prava su zati$ena po principu enumeracije.
-/tvarna i obligaciona prava razlikuju se i u pogledu sticanja. stvarna prava se sti!u predajom
ili uknjibom, a obligaciona nastaju neposredno na osnovu nekog izvora obligacija
(jednostrane ili dvostrane izjave volje, delikta ili razni# pravni# stanja).
-& prema trajanju se ova prava razlikuju 2 obligaciona prava, u na!elu, nisu trajnog karaktera i
na nji# zna!ajno uti!e protok vremena, jer slabe usljed nevrenja tako to ovla$enik
obligacionog prava gubi za#tjev (tubu u )ormalnom smislu), a stvarna prava su nezastariva.
-Kae se da su stvarna prava rezultat nekog pret#odnog prometa i da su ona mirovanje ili
statika prava, dok je promet koji im pret#odi, a koji je, naj!e$e obligaciono-pravni promet,
dinamika prava.
-Obligaciona prava su samo to. kretanje, promet, dinamika.
dnos obligacionog i nasljednog prava
-Obligaciono pravo je odnos prometa (prenosa) prava izmeu ivi# lica (inter vivos) i ono
lako mijenja ovlatenika.
-,asljedno pravo je imovinsko-li!nog karaktera i vezano je za slu!aj smrti nekog lica (mortis
causa).
-Obligaciona prava su predmet nasljeivanja, jer su imovinskog karaktera, dok je nasljedno
pravo !isto li!nog karaktera, s obzirom na svoju prirodu i )unkcije.
dnos obligacionog i porodinog prava
-& obligaciono i porodi!no pravo su tradicionalno dijelovi graanskog prava.
-Kad se unutar porodi!no-pravni# odnosa javljaju imovinsko-pravni odnosi oni se koncipiraju
i rjeavaju kao sui generis imovinski odnosi.
-"itanja izdravanja ili zajedni!ke imovine mada spadaju u imovinska prava te bi trebalo da
ulaze u korpus obligacioni# i stvarni# prava , posebno su regulisana, samim porodi!nim
zakonodavstvom kao lex specialisom.
dnos obligacionog i privrednog prava
-"rivredno pravo se konstituisalo u samostalnu granu pravnog sistema zbog obilja normi koje
ureuju status privredni# subjekata-pravni# lica i nji#ove odnose koji se najvie ti!u poslova
robnog prometa (privredno-pravni# obligacioni# ugovora).
-Ko#ezioni element za obligaciono i trgova!ko pravo je opti dio obligacionog prava koji je
lex generalis za sve dijelove jedinstvenog obligacionog prava, a posebno za neimenovane
ugovore koji su u privrednom pravu !esta pojava.
dnos obligacionog i biv,eg tzv. samoupravnog prava
-prava udru.enog rada/
-Ove dvije pravne discipline, po svojoj prirodi meusobno protivrje!ne, bile su u ranijem
periodu meusobno isprepletene jer su u obligacione odnose neminovno stupala i
tzv.drutvena pravna lica (korisnici drutveni# sredstava).
3
-"onekad su se obligacioni odnosi u koje su oni stupali nastojali ideoloki a)irmisati kao
'nove pravne ustanove(.
-4e nove pravne ustanove trebale su ukidati robni odnos, kupoprodajni odnos, kroz
rea)irmaciju proste, ekonomske razmjene izmeu specijalni# subjekata.
dnos obligacionog i me0unarodnog -privrednog i privatnog prava/
-/ pozicija optosti, meunarodno privatno pravo se ukazuje, za obligacione odnose sa
meunarodnim elementom, kao opte (za sve subjekte i za sve odnose sa meunarodnim
elementom), a meunarodno privredno pravo kao specijalna skupina normi (koje su !esto
nadnacionalnog i autonomnog karaktera) za naro!ite subjekte kojima je osnovna djelatnost
meunarodna trgovina ili razmjena.
-/ pedagokog aspekta, rije! je o aplikativnim disciplinama u kojima se, u raznovrsnim
slu!ajevima reprodukuju, recipiraju i modi)ikuju opti principi i instituti obligacionog prava.
dnos obligacionog prava i prava industrijs1e svojine
i autors1og prava
-"ravo industrijske svojine, kao subjektivno pravo na terenu te#ni!kog stvaralatva, dijeli se
na. pravo na patent, pravo na model, pravo na uzorak, pravo na ig i prava na te#ni!ko-
te#noloka ili organizaciono-)inansijska znanja i iskustva.
-Ova prava imaju svoj imovinski izraz i predmet su prometa; u tom smislu su mogu$i objekt
objekt obligacioni# prava.
-& autorska prava mogu biti u prometu predmet obligacija, ali to je vano ista$i, pod posebnim
zakonskim imperativnim normama utvrenim uslovima i ograni!enjima nji#ove
prometljivosti.
-&z sadejstva obligacionog prava sa ovim pravnim disciplinama izdvojili su se posebni
imenovani ugovori, kao poseban segment tzv. posebnog dijela obligacionog prava, od koji#
su naro!ito poznati. izdava!ki ugovor, licencni ugovor, ugovor o know how i dr.
dnos obligacionog i radnog prava
-5adno pravo iz isti# razloga kao to je to i bio slu!aj sa porodi!nim pravom, u
socijalisti!kom pravnom sistemu, izdvojilo se iz okvira obligacionog prava.
-5aznovrsni odnosi iz radni# odnosa podvode se pod pravila obligacionog prava.
dnos obligacionog i gra0ans1og procesnog prava
-6raansko procesno pravo i pravila izvrnog postupka su u )unkciji zatite, izmeu ostalog i
subjektivni# obligacioni# prava.
-/udski i izvrni postupak za zatitu subjektivni# obligacioni# prava pokre$e se strana!kom
inicijativom.
--oenje postupka je rezervisano za sud, i ureeno imperativnim normama procesnog zakona,
ali je u toku cijelog postupka potrebna strana!ka inicinjativa.
-/ud, kao nosilac javne vlasti i javnog interesa, nema )unkciju da se mijea i istrauje (tzv.
inkvizitorskom maksimom) i rjeava spor saglasno javnom interesu, ve$ arbitrira kao
nezavisan i objektivan djelilac pravde izmeu suprotstavljeni# privatni# interesa.
-"ostupak prinudnog poravnanja i postupak ste!aja su skup imperativni# normi objektivnog
prava imperativnog karaktera koje, prema svojim posebnim pravilima i radnjama, dovode do
mijenjanja sadraja obligacija u cilju privrednog ozdravljenja nelikvidni# subjekata sve do
likvidacije, brisanja iz pravnog poretka, privredno-pravni# subjekata za koje se prema odluci
suda donese takvo rjeenje.
7
&zvori obligacionog prava
-"od izvorima obligacionog prava podrazumijevaju se )ormalni izvori u kojima su, od strane
nadleni# organa i na legitiman na!in, utvrena pravila (norme) obligacionog prava.
-% savremenim pravnim sistemima kao najrasprostranjeniji i najlegitimniji opti normativni
akt (propis) kojim se urejuju drutveni odnosi uzima se zakon.
-Obi!aj, kao ustaljeno pravilo ponaanja izmeu odreeni# subjekata u obligacionim
odnosima i dalje zadrava zna!aj, jer zakonska pravila !esto upu$uju na primjenu obi!aja.
-"rimjena uzansi se vie ne pretpostavlja, jer su to pravila koja detaljnije ulaze u poslovno-
prometnu praksu pojedini# privredni# brani.
#uds1a pra1sa
-"rema ve$ini autora sudska praksa nije )ormalni izvor prava, ona je putokaz kroz umu
razni# pojedina!ni# rjeenja.
-/udska praksa jesta izvor prava, jer svojom interpretacijom i primjenom pravni# propisa
konkretne pravne probleme zatvara.
-"opunjava pravne praznine suenjem na osnovu pravni# na!ela, analogijom i drugim
pravilima primjene prava.
-8ormalno-pravno sudska praksa nije izvor obligacionog prava, meutim pravnim stavovima i
zaklju!cima vr#ovni sudovi daju rjeenja i putokaz niim sudovima koji# se ovi, potuju$i
kasaciono na!elo, i pridravaju.
-4akva praksa moe imati i negativni# posljedica po pravnu sigurnost.
Pravna nau1a
-"ravna nauka jeste, posredno izvor obligacionog prava, jer ona doprinosi stvaranju,
mijenjanju i ukidanju pravni# pravila, popunjavanju zakonski# praznina, ali prua i
dragocjene putokaze sudskoj praksi u pronalaenju adekvatni# rjeenja kod primjene prava.
&zvori -osnovi nastan1a/ obligacioni2 odnosa -obligacija/
-,aj!e$e se pod izvorima (osnovima) nastanka obligacija podrzumijevaju pravne !injenice
za !iju egzistenciju zakon povezuje i priznaje nastanak obligacija.
-&zvor obligacija odnosi se prema obligaciji koju stvara kao uzrok prema posljedici. (npr.
ugovor o kupoprodaji je izvor obligacija, a obaveza prodavca da preda kupcu stvar i
ovlatenje kupca da za#tijeva predaju stvari je obligacija koja je stvorena iz tog ugovora; isto
tako obaveza kupca da isplati cijenu i pravo prodavca da za#tijeva od kupca da isplati cijenu
je isto tako jedna obligacija stvorena kupoprodajnim ugovorom.
-+akon o obligacionim odnosima, izvore obligacija iscrpno nabraja, jer u izvore taksativno
uvrtava ugovor, prouzrokovanje tete, jednostrane izjave volje, poslovodstvo bez naloga i
neosnovano boga$enje.
snovna naela obligacionog prava
-Osnovna na!ela obligacionog prava, kao i pravna na!ela uopte, norme su najvieg stepena
apstraktnosti izvedene induktivno iz niza manje apstraktni# normi koje vae za !itav niz
slu!ajeva obu#va$eni# niim normama.
-"ravna na!ela (principi, maksime, osnove, aksiomi) dio su pozitivnog prava, kada se iz nji#
deduktivnim putem izvla!e zakonske ustanove i rjeenja iz sudske prakse.
-Opte na!elo je apstraktna pravna norma (izvedeni pojam) izvedena iz niza manje apstraktni#
normi i koja vai za !itav niz slu!ajeva obu#va$eni# niim normama.
9
-,a osnovu normi koje !ine jednu ustanovu stvaraju se pojmovi te ustanove - pojam braka,
pojam tete, itd.; a na osnovu normi koje vae za vie ustanova stvaraju se opta pravna
na!ela.
-,a!ela se mogu neposredno primjenjivati u nedostatku odgovaraju$e institucije u +akonu
kojom se odnosno na!elo oivotvoruje i moe se sud na njega pozvati i rijeiti sporni slu!aj.
-"rema u!enju o logi!koj zatvorenosti pravnog sistema, u pravnom sistemu nema pravni#
praznina, to je samo privid, jer ako nema posebne norme za dati slu!aj, ipak je i taj slu!aj
obu#va$en optijom apstraktnijom normom, tj. na!elom.
-4ako se moe i$i do najvieg pravnog na!ela - na!ela pravednosti i njime 'zatvoriti( sve
slu!ajeve prividni# praznina.
-"ravna na!ela su jedna aksioloka (vrijednosna) sinteza date grane prava.
"aelo za1onitosti u obligacionim odnosima
3
-+akonitost podrazumijeva saglasnost pravnog ili materijalnog akta zakonom, odnosno
pravnom normom.
-% potpunosti se cijeni i )ormalna i materijalna (sadrinska) zakonitost, odnosno nezakonitost.
Zabrana zloupotrebe prava
-+abranjeno je vrenje prava iz obligacioni# odnosa protivno cilju zbog koga je ono zakonom
uspostavljeno ili priznato.
-4ime je, sada, dosljedno uspostavljena tzv. 'objektivna koncepcija( zabrane zloupotrbe
prava.
-/)era individualne zloupotrebe prava javlja se u slu!aju kada subjektivno pravo ne po!iva na
pravnoj normi ve$ na pravnom poslu.
- +loupotreba prava se razlikuje od zaobilaenja (izigravanja) zakona, kada se vrijea smisao
zabranjuju$eg pravila, ali se respektujue slovo toga pravila (potuje se slovo, ali se gazi du#
zakona).
-"o aktima i radnjama koje su sredstvo zaobilaenja jasno se razlikuje proces zaobilaenja od
procesa ispravljanja odredbi koje ureuju upotrebu doti!ni# akata i radnji.
-%tvrivanje i zloupotrebe prava, u procesno-pravnom smislu, vri se po slubenoj dunosti.
-"ravna posljedica zloupotrebe prava je zabrana vrenja prava.
-Kao prekora!enje granica subjektivnog prava zloupotreba je bespravno postupanje i onaj od
koga se tada za#tijeva da !ini, ne mora tom za#tijevu da udovolji, ne mora da !ini, a takvom
za#tijevu sud ne$e pruiti zatitu.
-+abrana zloupotrebe prava je ina!e princip cjelokupnog imovinskog prava.
-+loupotreba prava se sastoji od zloupotreba ovlatenja iz subjektivnog prava, tako da se
potpuno ili djelimi!no onemogu$uje koritenje drugog subjekta njegovim pravom, s tim da se
tim ne !ini nita nedoputeno.
-+loupotrebu prava treba razlikovati od tzv. odgovornosti za rizik, gdje se potpuno pravilnim
vrenjem svoga prava nanosi drugome teta.
--renje prava kojim se teta nanosi ne moe se ograni!iti, ve$ se moe samo sankcionisati
uspostavljanjem obligacionog odnosa na naknadu tete dok se zloupotreba prava mora
ograni!iti.
!ispozitivnost za1ons1i2 normi
:
Komponente na!ela zakonitosti su.sadrina zakona,zabrana zloupotrebe prava,dispozitivni karakter odredaba
zakona,primjena dobri# poslovni# obi!aja,primjena +OO, postupanje u skladu sa optim aktima,primjena drugi#
savezni# zakona,primjena pojedini# odredaba,obligacioni odnosi nastali van 5/,rjeavanje sporova na miran
na!in
;
-"rema !lanu *<. +OO. '/trane mogu svoj obligacioni odnos urediti druga!ije nego to je
ovim zakonom ureeno, ako iz pojedine odredbe ovog zakona ili iz njenog smisla ne
proizilazi neto drugo.(
-Ovdje se izri!e da su norme +OO takve prirode da se mogu primjenjivati, tj. promijeniti ili
isklju!iti strana!kim dogovorom.
-Od nji# strane mogu odstupiti ili i# strana!kim dogovorom druga!ije regulisati,
tj.dispozitivni propis se primjenjuje ako stranke nisu u konkretnom slu!aju neto drugo
stipulisale.
Primjena dobri2 poslovni2 obiaja
-1lan *:. stav :. +OO propisuje. '/trane u obligacionim odnosima dune su da u pravnom
prometu postupaju u skladu sa dobrim poslovnim obi!ajima.(
-"ored pravi!nosti i na!ela potenja i savjesnosti, dobri poslovni obi!aji su tenja zakona da
preko realni# ivotni# odnosa koriguje strogo )ormalno-pravnu primjenu pravne norme.
-=ko postoji odreeni obi!aj u ivotu naroda, odnosno poslovni# krugova, tada sud, ako je
ovlaten zakonom, moe primijeniti obi!ajno pravilo kao pravno pravilo, ako ocijeni da dato
pravilo ne protivrije!i ustanovi javnog poretka.
Primjena uzansi
-"rema !lanu *:. stav *. +OO. ',a obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako su u!esnici
u obligacionim odnosima ugovorili nji#ovu primjenu ili ako iz okolnosti proizilazi da su
nji#ovu primjenu #tjeli.(
-Opte uzanse za promet robom ne$e se primjenjivati poslije stupanja na snagu +OO u
pitanjima koja su njim regulisana.
-Opte ili posebne uzanse ili drugi trgova!ki obi!aji mo$i $e se primjenjivati, makar bili i
suprotni dispozitivnim normama +OO, ako su strane izri!ito ugovorile nji#ovu primjenu.
-%koliko nisu izri!ito ugovorile, opte ili posebne uzanse ili trgova!ki obi!aji ne$e se
primjenjivati ako su suprotni dispozitivnim normama +OO.
Primjena Z
-1lan ::<9. +OO glasi. 'Odredbe ovog zakona ne$e se primjenjivati na obligacione odnose
koji su nastali prije stupanja na snagu ovog zakona.(
-&zuzetno, prema ustavnopravnoj normi, samo pojedine norme u zakonima mogu imati
povratno dejstvo, ako to za#tijeva na zakonu utvren (u zakonodavnom procesu) opti interes.
Postupanje u s1ladu sa op,tim a1tima
-1lan **. +OO.
:. "ravna lica u zasnivanju obligacioni# odnosa postupaju u sladu sa svojim optim aktima.
*. =ko ugovor koji je zaklju!en ili druga pravna radnja koja je preduzeta ostaje na snazi, osim
ako je za to druga strana znala ili ako je ovim zakonom druga!ije odreeno.
-"retpostavlja se da je tre$em licu, tj. saugovara!u, bilo poznato ili mu nije moglo biti
nepoznato stanje stvari predvieno u 'internom propisu( kakav je opti akt saugovara!a, ako
se ti podaci koje sadri opti akt saugovara!a, po zakonu, upisuju u sudski registar.
->una panja, tj. savjesnost saugovara!a nalae mu da vri provjeru podataka iz sudskog
registra prije ulaska u pravne odnose.
Primjena drugi2 savezni2 za1ona
-1lan *0. +OO glasi. ',a obligacione odnose koji se ureuju drugim saveznim zakonima
primjenjuju se odredbe ovog zakona u pitanjima koja nisu ureena tim zakonom.(
Primjena pojedini2 odredaba
?
-1lan *?7. +OO izmijenjen !lanom :< +akona o izmjenama i dopunama +OO.
:. Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore primjenjuju se na sve vrste ugovora, osim
ako za ugovore u privredi nije izri!ito druga!ije odreeno.
*. %govori u privredi su, u smislu ovog zakona, ugovori koje preduze$a i druga pravna lica
koja obavljaju privrednu djelatnost, kao i imaoci radnji i drugi pojedinci koji u vidu
registrovanog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost zaklju!uju meu sobom u
obavljanju djelatnosti koje sa!injavaju predmete nji#ovog poslovanja ili su u vezi s tim
djelatnostima.
0. Odredbe ovog zakona koje se odnose na ugovore s#odno se primjenjuju i na druge pravne
poslove.
bligacioni odnosi nastali van Republi1e #rps1e
-1lan ::<7. +OO. ',a prava i obaveze koje nisu nastale na teritoriji 5/ ukoliko u!esnici
obligacion# odnosa nisu izabrali mjerodavno pravo, primjenjuje se pravo 5epublike /rpske
ako se prava i obaveze ostvaruju na toj teritoriji.(
Rje,avanje sporova na miran nain
-1lan :@. +OO. '/trane u obligacionom odnosu nastoja$e da sporove rjeavaju
usaglaavanjem, posredovanjem ili na drugi miran na!in.(
"aelo pravinosti
-Ovo na!elo je povezano s na!elom zakonitosti i predstavlja prakti!ni, realni izraz tog na!ela i
njegovu korekciju.
-"rema u!enju o zatvorenosti pravnog sistema, pravne praznine se mogu popunjavati optim
na!elima idu$i sve do najvieg pravnog na!ela, na!ela pravednosti, kojim se prema ovim
teoreti!arima mogu 'zatvoriti( svi slu!ajevi pravni# praznina.
-"ravi!nost kao )ormalni izvor prava svodi se na preputanje sudiji da po svome odlu!uje.
-% otklanjanju 'nepovoljnog( ('nepravednog() dejstva opteg pravnog pravila na pojedina!an
slu!aj, tj.u njegovom prilagoavanju konkretnom slu!aju, uz ostalo, osnovno sredstvo u
rukama suda jeste pravi!nost, na!in primjene prava ili distribucije prava.
-/uenje po pravi!nosti je metod popunjavanja pravni# praznina ili, po =ristotelu. '/utina
pravi!nosti je da ispravlja zakon tamo gdje je on zbog svoje uoptenosti nepotpun.(
-"ravi!nost je okrenuta ka drutvenoj sadrini konkretnog slu!aja, a ne pravnoj normi.
-"ravi!nost uvaava i vrednuje relevantne okolnosti konkretnog slu!aja kao to su. imovinsko
stanje subjekta, nji#ov socijalni status, nji#ova savjesnost, stepen krivice i sl.
-,ajve$i zna!aj dao je +OO pravi!nosti proglasivi je osnovom obavezivanja na naknadu
tete; radi se o jednom korektivnom ili 'tre$em( osnovu odgovornosti u okvirima tzv.
'odgovornosti za drugog(.
-4ime je primjena ovog osnova odgovornosti svedena na dvije situacije.
:. =ko se obavezuje tetnik (lice nezdrava ili nezrela uma), kada, po osnovnim principima
graansko-pravne deliktne odgovornosti za njegove radnje drugi odgovara i odgovarao bi da
nema odlu!ivanja po principu pravi!nosti, i
*. Kada se obavezuje lice koje je u pravno relevantnom odnosu sa tetnikom (roditelj ili
staratelj) iako je tetu prouzrokovao tetnik sposoban za rasuivanje, tj. koji je po optim
principima odgovornosti odgovorno lice, ali je nije u stanju nadoknaditi.
-"ravi!nost je kriterijum za odlu!ivanje i u slu!aju sudara motorni# vozila, ako nema krivice
nijednog od tetnika i ako razlozi pravi!nosti nalau da ne odgovaraju, kako bi trebalo, na
ravne djelove.
@
-% materiji tuma!enja ugovora, kao dopunsko pravilo jeste tuma!enje nejasni# odredaba o
ugovoru bez naknade u smislu koji je manje teak za dunika, a u teretnom ugovoru u smislu
u kojem se ostvaruje pravi!an odnos uzajamni# davanja.
-"ravi!an odnos uzajamni# davanja u teretnom ugovoru utvrdi$e sud tuma!e$i nejasne
odredbe kroz nji#ovo povezivanje sa optim na!elima obligacionog prava.
-Kod materijalne revizije ili raskida ugovora zbog promijenjeni# okolnosti, uz ostale uslove,
mogu$e je preobraziti pravni odnos ako bi, po optem miljenju, bilo nepravi!no odrati ga na
snazi.
-=ko raskid pogaa drugu stranu on moe za#tijevati naknadu tete.
-"ravi!na naknada se javlja i prilikom utvrivanja visine naknade nematerijalne tete, u
slu!aju smrti ili tekog invaliditeta nekog lica.
"aelo ravnopravnosti strana
-/trane u obligacionom odnosu su ravnopravne, nijedna strana nije nadreena drugoj, tj. ne
moe po materijalnom pravu da drugoj strani name$e obaveze ili joj na drugi na!in odreuje
ponaanje.
-Odnosi strana u obligacionom odnosu su koordinirani.
->unik duguje izvrenje svoje obaveze kako ona glasi, ili kako je 'usaglaena(, i povjerilac
(kao druga strana odnosa) nema pravo da za#tijeva neto drugo, tj. duan je primiti ispunjenje
obaveze ako se ona od strane dunika ispunjava uredno, tj. kako je u obligaciji utvreno.
-Obaveza se moe ugasiti samo saglasno$u volja strana u obligacionom odnosu ili na osnovu
zakonskog ovla$enja jedne strane ili po sili zakona.
-% zasnivanju obligacioni# odnosa strane ne mogu ustanovljavati prava i obaveze kojima se
za bilo koga stvara ili iskoritava monopolski poloaj na tritu.
-Ovom zakonskom odredbom titi se konkurencija na tritu i dobrovoljna razmjena kao
osnovni postulati trine privrede.
-Aonopolska mo$ je sposobnost jednog preduze$a ili malog broja nji# da vre odlu!uju$u
kontrolu nad trinom cijenom i drugim aspektima konkurencije, obi!no isklju!ivanjem
drugi# preduze$a sa trita.
-Aonopolska mo$ se uspostavlja na tri na!ina. :. time to je jedan privredni subjekt
proizvoa! i prodavac odreenog proizvoda (npr. elektri!ne energije); *. to se nekolicina
privredni# subjekata dogovaraju monopolisti!kim (tajnim) sporazumom da jedan drugom ne
konkuriu u podjeli trita i )ormiranju cijena; 0. tako to se uspostavljaju ne)ormalni i
pre$utni (tzv.dentilmenski) sporazumi sa ostalim privrednim subjektima, da bi svi zajedno
izbjegli neeljena, po nji#, dejstva konkurencije.
-Ovo na!elo je vezano za privredni sistem u kojem je otvorena trina privreda na osnovama
privatne svojine, tj. prava svojine i u sektoru sredstava za proizvodnju.
-"ored toga, radi se, u smislu drutveno-politi!kog sistema o demokratskim drutvima, kojima
odgovaraju trini odnosi.
->emokratska drutva moraju biti osjetljiva na krenja ljudski# prava koja ona tite i njeguju,
pa je tako u njima prirodna zabrana diskriminacije meu subjektima u svim domenima, pa
tako i u domenu trine utakmice.
Autonomija volje
-/trane u obligacionim odnosima su slobodne, u granicama prinudni# propisa, javnog poretka
i dobri# obi!aja da svoje odnose urede po svojoj volji.
-'Bavni poredak( obu#vata sva ona pravila u koja se ugovorom ne smije zadirati; sve to nije
zabranjeno dozvoljeno je, a domen dozvoljenoga je domen autonomije volje.
:<
-=ko javni moral obu#vata optu moralnu svijest jedne drutvene sredine, dotle bi javni
poredak mogao da zna!i optu pravnu svijest, tj. pravne norme koje izraavaju opte interese
jedne drutvene sredine i otuda su one vie od privatni# inetersa strana iz obligacije.
-/ve norme koje tite opte interese ulaze u ustanovu javnog poretka, koja je iri pojam od
pojma prinudni# propisa, te nji# i obu#vata.
-/ankcija za prekora!enje zakonske slobode volje je nitavost ugovora.
-%koliko bi se volja ugovara!a ponaala na taj na!in autonomno i ugovorom povrijedila
okvire prinudni# propisa, javnog poretka i dobri# obi!aja, ugovor bi bio nitav.
-+akon, tj. zakonsi propis je izraz opte volje, ali $e se on primjeniti samo tada u ugovornim
odnosima, kada ugovorne strane nisu druga!ije stipulisale ili nije predvieno tzv.
'individualno popunjavanje ugovora(.
-=utonomija volje jeste normativni princip, a sloboda ugovaranja njena prakti!na primjena.
-Kada to ne bi bilo tako, otpali bi mnogi instituti iz zakona koji ograni!avaju autonomiju
volje, jer bi ugovorne stranke samo 'via sila( mogla osloboditi ispunjenja ugovorne obaveze,
a ne kao to sada vai sporazumno i jednostrano raskidanje ugovora, promijenjene okolnosti,
prekomjerno ote$enje i dr.
"aelo savjesnosti i po,tenja
-%govorne strane dune su se kako u )azi zasnivanja tako i u )azi dejstva i prestanka (tj. u
)azama ostvarivanja obligacioni# odnosa) pridravati ovog na!ela.
-Ovo na!elo je, po svojoj pravnoj prirodi 'generalna klauzula( to zna!i da je moe ispuniti
svako odgovaraju$e !injeni!no stanje obligacioni# odnosa.
-'/avjesnost( je tzv. subjektivna strana ovog na!ela (generalne klauzule ili pravnog
standarda).
-'"otenje( je objektivno stanje savjesnosti 'u#va$eno( u realnim drutvenim odnosima,
situacijama i uopte pravnom saobra$aju.
-/avjesnost i potenje je relativno mjerilo upravljeno na unutranjost odnosa strana iz
obligacionog odnosa.
-,akon ispitivanja svi# relevantni# okolnosti odnosa, na!ela potenog prometa i dobri#
obi!aja, izvodi se zaklju!ak koji odgovara pravnoj svijesti i savjesti.
-,a!elo savjesnosti i potenja za#tijeva od ugovorne strane da vodi ra!una da svojim
ponaanjem ne povrijedi opravdane interese druge ugovorne strane.
-/avjesno ponaanje garantuje subjektu pravno povoljan poloaj, i obrnuto.
-Aoe se zaklju!iti da sud prema okolnostima cijeni savjesnost ili nesavjesnost strane iz
obligacije, tj. mogu$nost da je mogao znati ili !injenicu da je znao za postojanje neke
relativno (relaciono) vezane !injenice, ali je elio ili je pristao da je iskoristi za svoje
egoisti!ne interese suprotno opravdanim intersima druge ugovorne strane.
"aelo e1vivalentnosti ili jedna1e vrijednosti davanja
-"revedeno na jezik prava, tj. zakonodavni# rjeenja, na!elom ekvivalentnosti kod dvostrani#
ugovora titi se od naruavanja pravi!an odnos uzajamni# davanja.
-Osnovna mu je )unkcija da titi ineterese strana u dvostranim ugovorima, sa uzajmnim
obavezama strana, ako taj princip nije izuzetno isklju!en zbog prirode konkretnog tipa
dvostranog ugovora (npr. kod ugovora o osiguranju, ugovora na sre$u ili, ako to zakon
dozvoljava, ugovornom klauzulom datom od sami# ugovara!a, u nekom dvostranom
ugovoru).
-Kao posebni slu!ajevi kada se zakonom ureuju uslovi, pretpostavke i posljedice povrede
na!ela ekvivalentnosti, isti!u se. :.odgovornost za materijalne i pravne posljedice nedostataka
ispunjenja dvostrani# ugovora, *.prigovor neispunjenja dvostranog ugovora, 0.raskid ugovora
zbog neispunjenja, 3.raskid ili revizija zbog nastupanja promijenjeni# okolnosti, 7.posljedice
::
nastupanja nemogu$nosti ispunjenja, 9.ponitenje ili revizija ugovora zbog prekomjernog
ote$enja jedne ugovorne strane u dvostranom ugovoru, ;. ponitenje ili revizija zelenakog
ugovora, ?.pravila za tuma!enje opti# uslova )ormularni# ugovora, @.pravila o ustupanju
ugovora.
-"ostojanje o!igledne nesrazmjere uzjamni# davanja je )akti!ko pitanje, koje se u svakom
konkretnom slu!aju utvruje od strane suda.
-"oseban zna!aj za procjenu ekvivalentnosti razmjene i utvrivanje neekvivalentnosti imaju
metodi valorizacije, pa !ak i revalorizacije uzajamni# davanja.
--alorizacija, pa !ak i revalorizacija, dobijaju na zna!aju kod tzv. nov!ani# obligacija koje, za
predmet !inidbe imaju isplatu odreene svote novca.
-,ovac (tj. KA) je i valuta vrednovanja (valuta ugovora), tj. opte mjerilo vrijednosti; opti
ekvivalent za odreivanje vrijednosti (stvari, !inidaba, usluga) i valuta pla$anja, zakonsko
sredstvo pla$anja i posrednik razmjene dobara na tritu..
-/trana lica mogu vriti pla$anja u zlatu i devizama, ako su povjerioci i doma$a pravna ili
)izi!ka lica.
-Klauzula rebus sic stantibus je svojevrsni metod primjene valorizma.
-Klizna skala je doputena ugovorna klauzula kojom se utvruje da cijena izgraeni# i
isporu!eni# predmeta zavisi od cijene materijala i rada koji uti!u na proizvodnju u vidu skoka
ili pada cijena elemenata kona!ne cijene.
-+latna i devizna klauzula su zabranjene, tj. dozvoljene jedino na osnovu posebnog saveznog
zakona.
-+akonska kamata je valorizacija unutranje i nominalne vrijednosti novca u granicama
propisane veli!ine (stope).
-+bog smanjene unutranje vrijednosti novca u kriznim ekonomskim )azama u kretanju
drutva, prakti!no se pokazuje nedovoljno za valorizaciju.
-Kad obaveza ima za predmet svotu novca, dunik je duan da isplati onaj broj nov!ani#
jedinica na koji obaveza glasi; ali ako je dugovani broj nov!ani# jedinica znatno obezvrijeen
usljed promjene vrijednosti novca, sud $e na za#tijev povjerioca, ako nae da okolnosti
slu!aja i pravi!nost to opravdavaju, dosuditi razliku po prosje!noj stopi rasta cijena na malo
utvrenu od strane ovlatene organizacije u vrijeme isplate (uz mogu$i dodatak) osim ako
ugovorne strane to nisu obezbjedile ugovaranjem indeksne klauzule ili na drugi na!in.
"aelo odgovornosti
-,a!elo odgovornosti obu#vata slede$e na!elne odredbe u +OO. +abranu prouzrokovanja
tete, >unost ispunjenja obaveza i "onaanje u izvravanju obaveza i ostvarivanju prava.
-Alterum non ledere je jedna od osnovne tri %lpijanove zapovijesti - nanijeti tetu drugome je
zabranjeno.
-=ko do tete ipak doe, uspostavlja se obligacioni odnos na naknadu tzv. vanugovorne
deliktne tete.
-"rema tome, ako je autonomija volje, tj. saglasnost autonomni# volja izvor obligacija iz
osnova ugovora, tada je pogreno ili protupravno ponaanje izvor obligacije iz osnova
prouzrokovanja tete.
-Obligaciono-pravna odgovornost ili obaveza na naknadu prouzrkovane tete ima reparativnu
)unkciju (ispravka ili popravka stvari ili nov!ana naknada) i moralnu )unkciju (davanje ili
dobijanje satis)akcije zbog povrede psi#i!kog, li!nog ili moralnog integriteta li!nosti).
-Osnovni uslov za graansko-pravnu obligaciju ili za obligaciono2pravnu odgovornost je
nastanak tete kao pravne !injenice.
-5adnja prouzrokovanja tete sastoji se od !injenja ili ne!injenja, ili od neizvravanja preuzete
obaveze dunika onako kako ona glasi.
:*
-,anoenje tete je zabranjeno, tj. protupravno, osim u slu!ajevima kada je protupravnost
isklju!ena, ali se odgovara, tj. nadoknauje teta ako prelazi uobi!ajene granice iako biva
odobrena od strane nadlenog organa.
-%zro!na veza i krivica spadaju u uslove odgovornosti; adekvatna uzro!na veza je pravno
relevantna uzro!na veza.
-Krivica je psi#i!ki voljni akt i ne moe biti do kraja objektivizirana primjenom standarda
panje i utvrivanjem krivice kao odstupanja od datog standarda panje.
-Osim toga, prosje!ni standard panje je nepodesan za objektivizaciju krivice kod pojedini#
kategorija tetnika kao to su. duevno bolesna, umno zaostala i usljed toga, ali i drugi#
priznati# uzroka, lica nesposobna za rasuivanje, pa tako i za odravanje dune panje
(pravno o!ekivanog stepena panje u datim stvarima).
-Osim ovi# lica zakonska je neoboriva pretpostavka da maloljetnici do ; godina ivota nisu
odgovorni; i maloljetnike do :3 godina titi relativna zakonska pretpostavka odgovornosti.
-"o objektiviziranoj krivici, kriv je svako ko svojim vlastitim radnjama prilikom
prouzrokovanja tete odstupa od standarda panje koja se prema okolnostima slu!aja za#tijeva
od deliktno sposobnog lica; ti standardi panje su. panja dobrog doma$ina, panja dobrog
privrednika i panja dobrog stru!njaka.
-Objektivna odgovornost ili odgovornost bez krivice ili po osnovu priouzrokvanja ili po
osnovu kauzaliteta ili po osnovu stvorenog rizika ili po osnovu zakona, vee se za opasne
stvari ili djelatnosti ili za druge slu!ajeve posebno tako odreene zakonom.
-Ovu odgovornost isklju!uje samo via sila, prouzrokovanje tete za koje je kriv sam ote$eni
ili poti!e od njega ili poti!e od tre$eg lica.
-Kod subjektivne odgovornosti se krivica pretpostavlja, dok se kod tzv. objektivne
odgovornosti pretpostavlja se uzro!nost.
-+OO pri#vata dualizam pravila izmeu ugovorne i vanugovorne odgovornosti; dok
vanugovorna deliktna odgovornost po!iva na krivici, pruzrokovanju i pravi!nosti, ugovorna
deliktna odgovornost po!iva na !injenici da je ugovara! u vrijeme zaklju!enja ugovora morao
predvidjeti mogu$e posljedice povrede ugovora s obzirom na !injenice koje su mu tada bile
poznate ili morale biti poznate.
#istem obligacionog prava
-/istematizovanje normi obligacionog prava ima svoja dva vida. nau!ni i zakonski.
-+OO nakon osnovni# na!ela u & dijelu, u && glavi daje opta pravila za sve obligacije iz bilo
kog izvora postanka; glava && nosi naslov ',astanak obaveza( i obu#vata. ugovor,
prouzrokovanje tete, sticanje bez osnova, poslovodstvo bez naloga i jednostrane izjave volje.
-% glavi &&& +OO normira pravila o dejstvu obaveza, u glavi &- o prestanku obaveza, u glavi
- o raznim vrstama obaveza i u glavi -& o promjeni subjekata u obligaciji.
-&& dio +OO pod naslovom '%govori( obu#vata imenovane ugovore iz razni# oblasti iz
graanskog i privrednog ivota; zna!i, normirana su pravila tradicionalni# graansko-pravni#
obligacioni# ugovora, zatim normirana su pravila tzv. privredni# ugovora (poslova robnog
prometa) ili trgova!ki# poslova, kao i pravila za turisti!ke ugovore, ugovore u oblasti
osiguranja, bankarske poslove.
-4re$i dio zakona je posve$en rjeavanju pitanja sukoba zakona, a !etvrti sadri prelazne i
zavrne odredbe.
-"ravna teorija je manje vie jedinstvena do donoenja +OO da obligaciono pravo
sistematizuje na dva dijela. opti i posebni dio.
-% opti dio ulaze opta pravila normirana za sve obligacije bez obzira na izvor postanka, a u
posebni dio graansko-pravni obligacioni ugovori.
-Aeu njima postoje i razlike po tome koju materiju pojedini autori isti!u u prvi plan;
pojedini pisci u prvi plan isti!u tzv. optu teoriju obligacija (Baki$, Coza, Durovi$,
:0
>ragaevi$), dok drugi, !vr$e se vezuju$i za zakonodav!evo izlaganje, na prvo mjesto
stavljaju tzv. optu teoriju ugovora, a na kraju izlaganja, nakon to izloe normirana pravila
svi# izvora obligacija daju izlaganja pravila o dejstvu, mnoini subjekata, izmjeni subjekata,
preina!enju sadraja i prestanku obligacija.
Pojam obligacionog odnosa - obligacije/
-Obligacija ili obligacioni odnos je posebna vrsta ili podvrsta pravnog odnosa.
-% obligacionom odnosu su uvijek dva interesanta - jedna je povjerilac, !iji je interes
koncentrisan u subjektivnim pravu potraivanja (trabini), a drugi je dunik !iji je teret
obaveza, a interes osloboenje od tereta ili obaveze.
-Ovaj odnos titi se imovinskim sankcijama.
-Obligaciono subjektivno pravo (trabina) nema nikakvog zna!aja ako mu ne odgovara
korelativna obaveza (dunost na izvrenje !inidbe-duga).
-"orijeklo naziva obligacije poti!e od latinske rije!i ligare-vezati.
-"ostoje dvije strane odnosa i na svakoj moe biti mnoina subjekata, i svaka moe biti
ujedno i povjerilac i dunik (dvostrano obavezni obligacioni odnosi), a predmet obligacije
naj!e$e je imovina.
-Odgovornost u obligacionom pravu zna!i da se prisilnim putem moe posti$i izvrenje
dugovne radnje.
4ara1teristi1e obligacija
:) bligacija je relativan -relacioni/ odnos- nastaje izmeu ta!no odreeni# lica.
-"ovjerilac je nosilac subjektivnog obligacionog prava (trabine), a dunik je podreen
objektivno-pravnoj obavezi ili dugu (jednostrano obavezan odnos).
-Obligacioni odnos kod koga samo jedno lice, jedna strana dunik a druga strana ima samo
ulogu povjerioca naziva se jednostrano obaveznim odnosom.
-Obligacioni odnos moe biti sloeniji tako da jedno lice ima ulogu dunika u jednoj
obligaciji iz odnosa, dok u drugoj obligaciji, iz istog obligacionog odnosa, ima ulogu
povjerioca; tada se radi o dvostrano obaveznom odnosu ili sinalagmatinoj obligaciji.
- Obligacija ne moe nastati samo sa jednim subjektom.
-/va prava i obaveze iz obligacionog odnosa vae samo za ove subjekte, ali ima izuzetaka
(apsolutno dejstvo nekog obligacionog prava).
*) bligacija je pravni odnos- tj. zati$en je odgovaraju$om pravnom sankcijom.
-/ankcija koju nadleni (dravni) organ primjenjuje na subjekte obligacioni# odnosa je
imovinsko-pravna.
-/ankcija se sprovodi na imovini subjekta i nema za cilj li!no kanjavanje.
-/ubjekti samostalno utvruju sadraj obligacije, ali pravo daje mogu$nost intervencije u
obligacioni odnos ako je pozvano od strane subjekta odnosa u zatitu a da prisili drugog
subjekta na ponaanje u skladu sa sadrajem pravnog odnosa.
- Obligacija koja sadri pored ovlatenja i za#tjev (tubu u materijalnom smislu) naziva se
potpunom, civilnom, pravno za,ti5enom ili utu.ivom.
-Aoralizacija obligacionog prava je pojava koja uslovljava pravno priznanje i oni#
obligacoioni# odnosa koji nisu snadbjeveni me#anizmima zatite (tubom u materijalnom
smislu); tu spadaju tzv. prirodne ili nepotpune odnosno neutu.ive obligacije.
-"ravni poredak na prirodne ili neutuive obligacije gleda kao na izuzetak od pravila da su
obligacije pravni odnos i kao takvi utuivi.
-,eke obligacije , s obzirom na svoje naro!ite karakteristike, se smatraju neutuivim, to su.
3. obligacije 1od 1oji2 je potra.ivanje obaveze zastarjelo - ovakva obligacija je
zastarjela (jer se gubi za#tjev, tj. tuba za ispunjenje obaveze), ali nije prestala. /ud ne
pazi na rok zastare po slubenoj dunosti, tek kada dunik istakne prigovor zastare,
:3
sud $e odbiti da izrekne primjenu prinude. =ko dunik ispuni ovu zastarjelu obavezu,
on nema pravo da za#tijeva da mu se vrati ono to je dao.
2. obligacije iz dopu,tene igre ili op1lade a1o predmet igre ili op1lade nije
deponovan 2 Kocka je izuzetno dozvoljena, ako ne predstavlja krivi!no djelo ili
prekraj. p1lada je po de)iniciji sporazum stranaka o tome da $e onom ugovara!u
koji pogodi is#od kakvog nepoznatog dogaaja pripasti nagrada. 4oc1a je igra na
sre$u za novac ili neku drugu imovinsku vrijednost. Osnovno pravilo za doputenu
igru ili opkladu je da iznos koji $e pripasti pobjedniku mora biti deponovan kod
jednog od u!esnika ili kod tre$eg lica. /amo realna )orma kod zaklju!enja ovi#
neimenovani# aleatorni# ugovora je uslov nji#ove pravne valjanosti, tj. utuivosti.
=ko predmet igre ili opklade (kocke) nije deponovan, nastaje naturalna obligacija, tj.
za#tjev za prinudno ostvarenje obaveze ne$e se mo$i ostvariti, kao i da ono to je dato
na ispunjenje obaveze postaje neopozivo. +OO predvia izuzetak- da se ne moe
osporavati ispunjenje koje je izvrio poslovno nesposoban dunik ukoliko je dug
zastario ili poti!e iz igre ili opklade.
6. obligacije 1od 1oji2 nije po,tovana do1azna 7orma, a to je od strane du.ni1a
ista1nuto 2 neki obligacioni odnosi moraju se o)ormiti u naro!itoj )ormi, da bi bili
pravno zati$eni (sankcionisani). +a nastanak neutuive, naturalne obligacije rije! je o
)ormi koja se za#tijeva u svr#u dokaza. 4a!nije, to je jedini mogu$i dokaz postojanja,
pa tako i eventualne zatite takvog obligacionog odnosa. "ismena )orma kod ugovora
o poklonu slui kao dokaz da je ugovor zaklju!en. 'Ko poklon samo usmeno u!ini, a
stvar ne preda, i na za#tijevanje ne$e da preda, ne moe se sudom natjerati, da predati
mora.( +a punovanost usmenog ugovora o poklonu potrebna je 'prava predaja(
()izi!ka predaja).
#adr.aj obligacije
-#adr.aj obligacije (prava i obaveze) nastaje povodom predmeta obligacije (radnje ili
!inidbe).
-/adraj obligacije naj!e$e je utvren od strane sami# subjekata (dobrovoljni), a rijetko od
strane pravni# propisa (obavezni).
-Predmet obligacije je ponaanje i ono je na najtjenji na!in povezano sa sadrajem
obligacije, pa se kae da postoji 'obaveza (sadraj) na predaju stvari (predmet)(.
-"redmet (obligaciona radnja) moe se sastojati od !injenja, ne!injenja, trpljenja i
proputanja.
-"redmet jo mora biti mogu$, doputen i odrediv (odreen), i jo se dodaje da obligaciona
radnja mora biti imovinska.
-/vojstva obligacione radnje su.
3. mogu5nost - ,emogu$nost izvrenja obligacione radnje razultira nepunovano$u
obligacije. bje1tivna nemogu5nost je takva pojava koja izaziva posljedicu da niko
ovakvu radnju ne moe izvriti. #ubje1tivna nemogu5nost je takva da obligacionu
radnju ne moe da izvri samo ono lice koje je dunik u datom obligacionom odnosu.
Prvobitna nemogu5nost je ona kada radnja ni u !asu nastanka obligacionog odnosa
nije bila mogu$a (nepostoje$i pravni odnos - nitavan od po!etka, ex tunc). &pak +OO
doputa da i takav pravni odnos konvalidira ako je nastao pod uslovom ili rokom, te je
radnja postala mogu$a prije nastupanja uslova ili roka. "a1nadna nemogu5nost je
ona koja moe biti subjektivna i objektivna, !iji je uzrok nemogu$nosti nastao nakon
to je obligacija punovano nastala, jer je u !asu nastanka obligacije izvrenje
obligacione radnje nije bilo mogu$e. Kod objektivne nemogu$nosti posljedica je
prestanak obligacije, a kod subjektivne posljedica je odgovornost dunika za povredu
obligacije, jer je preuzeo obavezu koju je u !asu preuzimanja mogao izvriti.
:7
2. dopu,tenost 2 Obligacija moe punovano nastati samo ako je predmet iz obligacije
dozvoljen. "redmet obaveze je nedoputen, ako je protivan prinudnim propisima,
javnom poretku, drugim pravnim propisima i pravilima dobri# obi!aja. Osnovna
sankcija za nedoputen predmet je apsolutna nitavost.
6. odre0enost -odredivost/ 2 +OO dozvoljava da obligaciona radnja prilikom nastanka
pravnovaljani# odnosa ne mora biti odreena, doputa odredivu radnju (nedovoljno
odreenu) samo ako se iz sadraja obligacije (a vezano za prirodu obligacije, okolnosti
slu!aja ili sporazum stranaka) moe izdvojiti dovoljno podataka za njenu
konkretizaciju. +a neodreenost radnje sankcija je nitavost.
-Ova posljedica postoji i u slu!aju da ne postoji kauza (razlog obavezivanja).
-Kauza mora biti doputena, pravno opravdana ili iz pravno doputeni# razloga.
4lasi7i1acija obligacija
-"odjela prema prirodi obligacione radnje.
3. pozitivne obligacije - podrazumijevaju aktivno ponaanje obavezanog subjekta
(davanje i !injenje). ,osilac obaveze kod pozitivne obligacije duan je da neto
preduzme, radi, !ini. 4o su ponaanja koja se sastoje od davanja (dare) i !injenja
(facere).
2. negativne obligacije - za#tijevaju od dunika ili obavezanog lica pasivno ponaanje i
usmjerene su na trpljenje (pati) i proputanje (ne!injenje - non facere).
-"ovreda pozitivne nastupa ne!injenjem, a negativne zapo!injanjem !injenja dok traje
obaveza da se obavezano lice toga pridrava.
6. obligacije cilja - njom se postie neki rezultat. /amo ako se utvreni cilj i postigne
obligacija je ispunjena i ona $e se ugasiti, ukoliko izostane rezultat do$i $e do povrede
obligacije i odgovornosti.
8. obligacija sredstava - kod ovi# obligacija radi se o takvom ponaanju koje nije strogo
vezano za postizanje cilja, rezultata posla. ,pr. ugovor o nalogu, gdje je bitno da je
mandatar radio pridravaju$i se uputstva mandata, bez obzira da li je ostvatrio cilj. 4o
zna!i da pravno dozvoljeno ponaanje obaveznika svodi se na preduzimanje svi#
potrebni# radnji u skladu sa pravilima posla i dunom panjom ili pravilima struke.
4o $e biti dovoljno da se dunik oslobodi odgovornosti za preuzete obaveze.
9. novane obligacije 2 imaju za predmet radnju koja se sastoji u davanju odreene
sume novca (isplati). +a nov!ane obligacije je karakteristi!na zakonska kamata kao
zakonska sankcija, koju svaki povjerilac moe ista$i prema duniku kao akcesornu
obavezu zbog neurednog ispunjenja nov!ane obaveze. >unik koji zadocni sa
ispunjenjem nov!ane obaveze, duguje pored glavnice i zateznu kamatu. "ovjerilac ima
pravo na kamatu bez obzira da li je pretrpio tetu, a nije ni duan da tu !injenicu
dokazuje. =ko je pretrpio ve$u tetu od one koja mu po zakonu pripada na osnovu
kamate (apstraktna teta) i to dokae, ima pravo za#tijevati ve$i iznos od ovog. "ored
zakonske kamate, zakon za nov!ane obligacije dozvoljava ugovaranje tzv. 'ugovorne
1amate(, tj. cijene koju lice pla$a za koritenje tuim novcem.=ko ugovornu kamatu
ugovaraju )izi!ka lica tada je njena stopa ograni!ena na visinu kamatne stope koja se
pla$a u mjestu ispunjenja na tedne uloge po vienju, a izmeu pravni# lica je ona
koju banka ugovara za tu vrstu posla. +abranjen je 'anatocizam(, tj. ugovaranje
kamate na kamatu. /amo je kod ugovorne kamate dozvoljeno pove$anje stope ako
dunik zakasni sa isplatom dospjele kamate. Ova zabrana ne vai kod ugovorne
kamate banaka. Kada se kao predmet obligacija javlja isplata novca vai$e posebna
dispozitivna pravila +OO za vrijeme, mjesto i na!in ispunjenja. +OO je utvrdio
princip monetarnog nominalizma. Aonetarni nominalizam zna!i da je dunik
obavezan da isplati povjeriocu nov!anu obavezu tako to $e predati onaj isti broj
:9
nov!ani# jedinica na koje obligacija glasi, do dospjelosti obligacije. ,ov!ana obaveza
koja glasi na pla$anje u zlatu ili stranoj valuti, treba da se isplati u doma$em novcu
koji vai u trenutku ispunjenja obaveze (u mjestu sjedita ili prebivalita povjerioca).
:. nenovane obligacije - imaju za predmet radnju koja moe biti sve osim isplata novca
(davanje, !injenje, ne!injenje,..). Kod docnje dunika iz nenov!ane obaveze, sud moe
na za#tjev povjerioca narediti pla$anje sudski# penala, kao akcesorne nov!ane
obaveze.
-"odjela obligacija prema stepenu odre0enosti radnje.
3. individualne obligacije ; kod koji# je predmet (radnja, !inidba) potpuno odreena, tj.
ne ostavlja mogu$nost izbora ili dodatnog odreivanja. "redmet ostaje isti od po!etka
do ispunjenja obligacije. 4o ne zna!i da takav predmet u !asu zasnivanja odnosa mora
i da postoji, ali moraju postojati planovi koji jasno ukazuju kako da se takav predmet
proizvede da bi bio podoban za predaju koja bi imala zna!enje ispunjenja i postigla
cilj obligacije. =ko nastane nemogu$nost ispunjenja iz objektivni# razloga (via sila)
niko ne odgovara i prestaje obligacija, a kod subjektivni# razloga povjerilac postaje
ovlatenik za#tjeva za naknadu tete (meutim, pitanje je da li se moe posti$i cilj
obligacije).
2. 1umulativne obligacije ; kod koji# je predmet vie individualni# radnji koje se sve
moraju izvriti istovremeno. ,aknadna objektivna nemogu$nost izvrenja neke radnje
ne vai za ostale radnje koje su mogu$e. &sto je i kod subjektivne nemogu$nosti, gdje
nemogu$u radnju zamjenjuje za#tjev za naknadu tete.
6. generi1e obligacije < gdje je radnja odrediva po rodu kojem pripada (masi istovrsni#
predmeta). Konkretizacija predmeta odreenog roda vri se pomo$u prava
'izdvajanja( dijela roda ili jedne stvari. >a bi se ovo ovlatenje vrilo treba utvrditi u
obligaciji ko vri ovo ovlatenje i kako $e se vriti izdvajanje. Ovlatenika ovog prava
postavlja prvo saglasnost volja, ako nije mogu$ sporazum, onda se ovlatenik odreuje
prema cilju obligacije, ako ni tada tada nije mogu$e onda to pravo pripada duniku
(ina!e ovlatenik moe biti i povjerilac i tre$e lice).%koliko se ne moe utvrditi kako
treba vriti individualizaciju, dunik je duan predati stvar srednjeg kvaliteta (pravo
oblikovanja), ali pret#odno stvar odgovaraju$eg kvaliteta (s obzirom na namjenu
stvari, ina!e postupa nesavjesno za stvar srednjeg kvaliteta) predaje. Pravni znaaj
generi1e obligacije 2 Obligacija ne prestaje zbog vie sile i slu!aja, ali prestaje kod
pravne propasti roda, pravne zabrane, nedoputenosti radnje, propasti cijele generi!ke
mase zbog objektivni# okolnosti (nema odgovornosti i obaveze ispunjenja). Ovo ne
postoji, naravno, kod subjektivni# okolnosti (propusti dunika). "ovjerilac generi!ke
obligacije ima pravo da, radi obezbjeenja svog potraivanja, poto je pret#odno
obavijestio dunika koji je zapao u docnju, nabavi stvari istog roda na drugoj strani
(od drugog dunika kog sam izabere) i da od prvobitnog dunika za#tijeva naknadu
tete i cijene ili vrijednost dugovani# stvari i naknadu tete.
8. alternativne obligacije ; )ormiraju se povodom dva ili vie predmeta, a prestaju
ispunjenjem samo jednog od vie utvreni# (dugovani# radnji) predmeta. "ravo izbora
je isto kao i pret#odno i ako se ne moe utvrditi pripada duniku (moe biti
povjerilac, tre$e lice, pa i sud). Od prijema obavjetenja kojim vrilac prava izbora
obavijesti drugu stranu ta je izabrala, izbor je nopoziv, i od tog momenta se ne moe
vie mijenjati. &zvren izbor djeluje 'ex tunc(. Objektivna naknadna nemogu$nost
suava pravo izbora, a kod subjektivne naknadne nemogu$nosti situacija je.
a) ako pravo izbora pripada duniku
ako je dunik odgovoran za nemogu$nost, obaveza se ograni!ava na preostale
radnje
:;
ako je povjerilac odgovoran , onda dunik ima pravo traiti naknadu tete, a
svoju obavezu moe izvriti preostalom radnjom
b) ako pravo izbora pripada povjeriocu
ako je povjerilac odgovoran za nemogu$nost izvrenja jedne radnje, tada on
moe umjesto te radnje nadoknaditi tetu i traiti preostali predmet
ako je dunik odgovoran, povjerilac moe traiti preostali predmet ili
za#tijevati naknadu tete.
9. 7a1ultativne obligacije < ima jedan predmet obligacije, tj. dunik duguje samo jedan
predmet i povjerilac moe potraivati samo taj predmet, ali dunik ima mogu$nost da
tu svoju obavezu ispuni nekom drugom radnjom. Kod objektivne naknadne
nemogu$nosti obligacija $e se ugasiti, a kod subjektivne obligacija ne prestaje ve$
povjerilac moe za#tijevati naknadu tete umjesto dugovanog predmeta. =li u tom
slu!aju se dunik moe osloboditi obaveze na naknadu tete ispunjenjem )akultativne
obaveze.
-"odjela obligacija prema subje1tima i djeljivosti predmeta=
3. line obligacije - ispunjenje obligacije je vezano za povjerenje i li!na svojstva
dunika. ,jegovom smr$u ove obligacije prestaju i dugovanje je neprenosivo. Ovakve
obligacije se ne mogu obezbijediti jemstvom.
2. bezline obligacije - tipi!ne su za obligacione odnose, svako lice moe u na!elu
izvriti obligacionu radnju. Ovdje je rije! o pravnom standardu prosje!nog dunika
(dobar privrednik, dobar stru!njak). /vaki dunik je duan da u ispunjavanju svoje
obaveze postupa sa panjom koja se u pravnom prometu za#tijeva u odgovarju$oj vrsti
obligacija. "anja kod li!ne obligacije se mjeri prema li!nim svojstvima, a kod
bezli!ni# prema pravnim standardima. ,e prestaju smr$u subjekta ili likvidacijom
pravnog lica, a obaveza prelazi na pravne sljednike. Obaveze i prava iz odnosa mogu
se prenositi na tre$a lica i obezbjeuju se jemstvom.
6. djeljive obligacije - su one obligacije !iji je predmet podesan da se ispunjava u
dijelovima, a da se ne naruava njena supstanca (predmet ne gubi na vrijednosti).
Pasivna razdijeljena obligacija (vie dunika ) 2 gdje je djeljiva radnja, zna!i da
svaki dunik duguje 'svoj( dio obligacije koji mu je odreen sporazumom
subjekata ili na osnovu zakona. %koliko nije utvreno koliko na kog dunika
otpada duga, tj. obaveze, obaveza se dijeli na jednake dijelove. /vako nezavisno
odgovara za svoj dug.
A1tivna razdijeljena obligacija (vie povjerilaca) 2 gdje je djeljiva radnja, zna!i
da svakom povjeriocu pripada dio trabenog ovlatenja zavisno od pravnog
osnova. =ko je dio neutvrdiv, onda svima pripada jednak dio povjerila!kog
ovlatenja.
8. nedjeljive obligacije ; su one obligacije !iji se predmet ne moe podijeliti na
alikvotne dijelove, bez obzira to postoji mnoina subjekata u obligaciji i to bi to, za
ispunjenje takve obligacije bilo neop#odno. 5azlog je nedjeljivost predmeta,
(obligacione radnje), jer bi se eventualnom podjelom izazvale nepovoljne posljedice
po supstancu (materiju) predmeta (propast predmeta, gubljenje bitni# svojstava
predmeta). 4akva nedjeljivost se naziva )akti!kom (apsolutnom) nedjeljivo$u
obligacije. "ravna ili relativna (ugovorna) nedjeljivost je kada je supstanca djeljiva ali
se zbog prirode posla radnja izvrava kao nedjeljiva. 5adnja se mora izvravati u
cjelosti.
9. solidarne obligacije ; su one obligacije koje na strani subjekata imaju mnoinu
subjekata i pravno nedjeljivu radnju. 4o je posebna vrsta pravne nedjeljivosti, koja
uslovljava ispunjenje obligacije od strane svakog dunika ponaosob u cjelosti ili
mogu$nost da svaki povjerilac, odnosno sapovjerilac, ako i# ima vie na povjerila!koj
:?
strani, moe za#tijevati od jednog dunika ispunjenje cijele obaveze u cjelosti.
/olidarnost se nikada ne pretpostavlja, uvijek mora biti zasnovana na nekom pravnom
osnovu.
Pasivna solidarna obligacija - ako se mnoina subjekata pojavi na duni!koj
strani, i tad se ti dunici nazivaju sadunici. /vaki sadunik jem!i povjeriocu
ispunjenje u cjelosti (in solidum), prema izboru povjerioca. /vaki sadunik moe
prema nekom pravnom osnovu, koji je ujedno i izvor solidarne obligacije,
dugovati sa razli!itim rokom ispunjenja, ili mu obaveza moe biti uslovljena.
"ovjerilac izabira ekonomski najlikvidnijeg sadunika i kad on ispuni radnju u
cjelosti obligacija prestaje za sve ostale sadunike.
/vaki solidarni dunik pravo da se koristi tzv. obje1tivnim ili subje1tivnim
materijalno;pravnim prigovorima. Materijalno;pravni prigovori su !injenice
kojima dunik #o$e da postigne odbijanje povjerio!evog za#tjeva. "rigovor je
de)anzivna radnja, izjava dunika kojom on isti!e da usljed neke !injenice
povjerio!evo pravo nije ni nastalo. "rigovori kojima se !inidba trajno uskra$uje
nazivaju se permptorni, a kojima se privremeno spre!ava njeno ispunjenje
nazivaju se dilatorni (primjer permptornog prigovora je prigovor zastarjelosti,
primjer dilatornog prigovora je prigovor neispunjenja obaveze druge strane).
;bje1tivni prigovori su prigovori koje zakon predvia za sadunike u vanjskom
odnosu, u tzv. objektivne prigovore koji se ti!u samog obligacionog odnosa.
:. Prigovor prebijanja - kao jedan od na!ina prestanka obligacije, ti!e se svi#
sadunika i dunik-platilac moe ga ista$i ukoliko ga povjerilac opomene na
ispunjenje, a prebijanje je preduzeto sa nekim drugim sadunikom.
*. Prigovor otpusta duga 2 otpust (oprost) duga u!injen prema jednom vai i za
sve ostale sadunike. %koliko je pojerilac iao na to da dug oprosti izri!ito samo
jednom od sadunika, solidarna obaveza se smanjuje za vrijednost njegovog
udjela. % ovom slu!aju svaki sadunik moe ista$i tzv. prigovor redukcije jer
dolazi do redukcije sadraja obligacije.
0. Prigovor prenova -novacije/ - ima isto dejstvo kao i prigovor otpusta duga
(moe dovesti do prestanka obligacije).
3. Prigovor zadocnjenja -povjerila1a docnja/ - bez obzira to je on u docnji
prema jednom od sadunika, koristi svim sadunicima i oni $e mo$i ista$i ovaj
prigovor i otkloniti privremeno za#tjev za ispunjenjem solidarne obligacije
(dilatorni prigovor).
7. Prigovor sjedinjenja - mogu koristiti svi sadunici prema novom povjeriocu
ako je ovaj univerzalnom sukcesijom naslijedio povjerioca i postao povjerilac.
>ovodi do redukcije sadraja obligacije. /astoji se u tome to sadunik odbija da
isplati cjelokupnu vrijednost prvobitne obaveze jer se ona smanjila za onoliko
koliko je pripadalo ranijem povjeriocu.
9. Prigovor poravnanja < poravnanje je jedan od na!ina prestanka obligacije
meusobnim obra!unavanjem uzajamni# obligacija tako to jedan od subjekata
prebijanja izjavi svoju volju (kompezacionu izjavu) ili to se oni tako
sporazumiju.Ovo je prilika za samo onog sadunika koji ima takvu uzajamnu
obligaciju sa povjeriocem, ostali sadunici mogu to da pri#vate i tek tada
prebijanje ima dejstvo prema svima.
-Objektivni prigovori ti!u se prestanka obligacije u cjelosti, njene nedospjelosti za
ispunjenje, njene zastarjelosti ili nitavosti osnova nastanka solidarnosti.
-Kod prvobitne objektivne nemogu$nosti smatra se da obligacija nije ni nastala.
-Kod naknadne objektivne nemogu$nosti obligacija prestaje i povjerilac ne moe
za#tijevati ni od jednog sadunika da obavezu ispuni.
:@
-Kod naknadne subjektivne nemogu$nosti obaveza prestaje, ali povjerilac ima
pravo na naknadu tete. +a#tjev se moe ista$i prema bilo kojem saduniku (ili
svim), ali oni odgovaraju povjeriocu za tetu samo do visine vrijednosti
dugovanog predmeta.
-#ubje1tivni prigovori vezani su samo za li!nost pojedinog sadunika, u pravilu
koriste samo njemu i stvar su meusobni# odnosa samo tog sadunika i
povjerioca.
-,akon to jedan od sadunika ispuni cijelu obavezu tzv. vanjski odnos, odnos
izmeu povjerioca i sadunika prestaje, meutim i dalje ostaje nerazrijeen
unutranji odnos sadunika. ,akon ispunjenja obaveze, dolazi do za1ons1e
personalne subrogacije, na mjesto povjerioca stupi$e prema ostalim sadunicima,
sadunik-platac, koji ima tzv. regresno pravo da se naplati od sadunika za
otpadaju$e dijelove obaveze (sadunik-isplatilac kona!no nosi samo svoj dio
cjelokupne solidarne obaveze).
-/vaki sadunik moe u regresnom postupku postaviti saduniku-isplatiocu, koji
mu postavi tzv.regresni za#tjev, i objektivne i subjektivne prigovore koje je on
imao pravo da postavi povjeriocu. "oloaj sadunika-isplatioca bi$e naro!ito
nepovoljan ako je on propustio da prigovor istakne povjeriocu. 4ada mu sadunik
u regresnom postupku svojim prigovorom moe osporiti regresno pravo u cjelosti
ili djelimi!no. Prigovor redu1cije koristi sadunik koji je izvrio novaciju samo
za svoj dio obaveze prema povjeriocu; zatim i sadunik koji je usljed kon)uzije
postao i povjerilac, kao i slu!aju otpusta duga koji se ti!e samo jednog od
sadunika. Prigovor zastarjelosti sadunici ne mogu koristiti prema saduniku-
isplatiocu prema kojem povjerio!ev za#tjev nije bio zastario. % slu!aju imovinske
nesposobnosti sadunika da plati svoj dio isplatiocu, njegov dio obaveze dijeli se
srazmjerno (procentualno) vrijednosti otpadaju$i# dijelova svakog sadunika na
sve sadunike. %koliko je solidarnost imala )unkciju jemstva u korist samo jednog
sadunika, onda je samo on duan saduniku isplatiocu.
A1tivna solidarna obligacija- postoji kada je vie lica na povjerila!koj strani,
gdje svaki povjerilac ima pravo da od dunika za#tijeva ispunjenje cjelokupne
trabine, a kada realizuje potraivanje i dunik mu ispuni dugovani predmet,
dunikova obaveza prestaje i prema ostalim sapovjeriocima. &zbor povjerioca
pripada duniku, sve do !asa kad neki od sapovjerilaca zatrai ispunjenje
obligacije. >unik moe izvriti prebijanje samo prema povjeriocu traiocu
ispunjenja. Otpust duga, novacija i kon)uzija dovode do redukcije potraivanja.
-"oravnanje nema dejstvo prema ostalim sapovjeriocima, ako ga ne pri#vate.
->ocnja dunika prema jednom povjeriocu ti!e se ostali# sapovjerilaca, a docnja
jednog sapovjerioca zna!i zadocnjenje svi#.
-"riznanje duga i odricanje od zastarjelosti od strane dunika, koristi svim
sapovjeriocima.
-=ko nastupi nemogu$nost ispunjenja solidarne obaveze, obaveza prestaje. =ko je
dunik odgovoran za nemogu$nost ispunjenja povjerioci imaju pravo na naknadu
tete. Oni su postali solidarni povjerioci u pogledu potraivanja na naknadu tete, s
tim to je nji#ov meusobni odnos ostao nepromjenjen. Obrnuto, ako je jedan od
solidarni# povjerilaca odgovoran za nemogu$nost ispunjenja, obaveza dunika
prestaje, a ostali solidarni povjerioci imaju pravo da od takvog solidarnog
povjerioca za#tijevaju naknadu tete.
-/apovjerioci imaju regresno pravo prema povjeriocu-naplatiocu. =ko je
nemogu$e odrediti nji#ove dijelove prema pravnom osnovu, onda svakom pripada
jednak dio.
*<
-"odjela obligacija s obzirom na vrijeme trajanja odnosa i nji2ovo pravno znaenje.
3. trajne obligacije - 4rajanje obligacije podrzumijeva njenu egzistenciju u pravnom
ivotu, od momenta njenog nastanka do prestanka (is!ezavanja). Obligacije koje
sadre potraivanja povremeni# davanja koja dospijevaju godinje ili u kra$im
odreenim razmacima vremena +OO naziva 'povremena potraivanja(. Ona
zastarjevaju za 0 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja, a samo pravo na
povremena potraivanja zastarjeva za 7 godina (prekluzivni rok) od dospjelosti
najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije kog dunik vie nije ispunjavao svoju
obavezu. "rekluzivni rok ne moe biti zaustavljen ili prekinut (kao rok zastarjelosti) i
sudija pazi na njega po slubenoj dunosti. Ova zastara prava na potraivanje dovodi
do gubitka za#tijevanja ne samo budu$i# povremeni# davanja dunika, ve$ i oni# koja
su dospjela prije zastare.
2. trenutne obligacije - nji#ovom nastanku slijedi istovremeno i nji#ovo ispunjenje, akt
stvaranja i akt prestanka stapaju se ujedan akt (npr. prodaja za gotovo).
-"odjela obligacija prema pravnoj prirodi.
3. civilne (potpune) i naturalne (nepotpune)
2. jednostrano i dvostrano obavezne
6. samostalne i a1cesorne (sporedne-obaveze koje vae za glavnu, vae i za sporednu,
npr.jemstvo)
!ejstvo obligacije
Povjerioeva prava i du.ni1ove obaveze
-Obligacija ima relativno (relaciono) dejstvo, dejstvo inter partes.
-"ravno dejstvo obligacije , odnosno ovlatenja koja iz obligacije proisti!u, jeste da je dunik
obavezan da ovlatenom povjeriocu ispuni svoju obavezu (dug), savjesno, u svemu kako glasi
obligacija, odnosno konstituisano ovlatenje.
-,asljednici i sukcesori su u zakonom odreenim slu!ajevima i pod zakonom odreenim
uslovima subjekti obligacija, jer mogu da stupe na mjesto povjerioca ili dunika u obligaciji
(univerzalnom ili singularnom sukcesijom).
->a bi obligacija proizvela dejstvo povjerilac treba da se namiri u svom ovlatenju, odnosno
za#tjevu, i da mu dunik ispuni obavezu onako kako glasi.
bezbje0enje du.ni1ovi2 obaveza
-5azlikuju se li!na i stvarna sredstva obezbjeenja.
-%ina sredstva obezbje0enja poja!avaju dejstvo obligacionog odnosa tako to staju uz
glavnu obavezu i obavezuje se davanje ovi# sredstava obzbjeenja u slu!aju da dunik ne
izvri ili neuredno izvri svoju obavezu.
-% li!na sredstva se ubrajaju. ugovorna kazna, jemstvo, odustanica, kapara, kaucija i avans.
-Realnim sredstvima obezbje0enja postie se disciplinovanje dunika u izvravanju
njegovi# prava, odnosno obaveza, na taj na!in to povjerilac sti!e , pod zakonom odreenim
uslovima, neko stvarnopravno ovlatenje na dunikovim stvarima ili pravima.
-Ovdje se ubrajaju pravo zadravanja i zaloga.
-"ored ove dvije grupe sredstava poja!avanja ili obezbjeenja dejstva obligacija postoje i
za1ons1a sredstva obezbje0enja izvrenja dunikove obaveze, a to su. pravo na naknadu
tete, zatezna kamata i penali (primjenjiva na obligacije iz bilo kog izvora obligacija).
-+akon posebno izdvaja sredstva poja!anja (obezbjeenja) obligacija koje proisti!u iz
ugovora, i to realna. kapara, kaucija i avans, a u li!na izri!ito uvrtava samo odustanicu.
*:
%ina sredstva obezbje0enja
>govorna 1azna
-%govorna kazna je suma novca, odnosno druga imovinska vrijednost koju se dunik
obavezuje da isplati povjeriocu ukoliko povrijedi svoju obavezu prema njemu koja za predmet
ima nenov!anu radnju.
-,ov!ane obaveze se prema izri!itoj zakonskoj odredbi ne mogu obezbjeivati ugovornom
kaznom, jer je povreda nov!ani# obaveza obezbijeena pla$anjem kamate , !ija se stopa
odreuje zakonom 2 zatezna kamata.
-%govorna kazna je ugovorna klauzula kojom se povjerilac i dunik sporazumijevaju o
njenom pla$anju za slu!aj neispunjenja ili zadocnjenja u ispunjenju neke nenov!ane obaveze.
-,aj!e$e se odreuje u srazmjeri sa glavnom dunikovom obavezom.
-=kcesorni karakter ugovorne kazne vidi se po tome to se za ugovaranje ugovorne kazne
trai saglaavanje volja u istoj onoj )ormi po kojoj je nastala obaveza (ugovor) koja se
ugovornom kaznom obezbjeuje.
-%govorna kazna nije naknada tete, ona se moe naplatiti i kada premauje visinu pretrpljene
tete, a i kada nije nastala nikakva teta.
-8unkciju naknade tete $e ugovorna kazna imati jedino u slu!aju da je ugovorna kazna prema
metodologiji obra!unavanja manja od pretrpljene tete.
-4ada imalac prava na ugovornu kaznu moe za#tijevati i razliku izmeu obra!unate
ugovorne kazne do obra!unate naknade pretrpljene tete.
-=ko sporazumom o ugovornoj kazni nije utvrena njena svr#a ili cilj radi kojeg je
predviena, zakonska je presumpcija da je ugovorena za slu!aj dunikovog zadocnjenja.
-Kad je kazna ugovorena za slu!aj neispunjenja obaveze povjerilac moe za#tijevati ili
ispunjenje obaveze ili ugovornu kaznu.
-Kod naknadne objektivne nemogu$nosti dunik ne odgovara i prestaje glavna obaveza i
sredstvo njenog obezbjeenja.
-=ko je kazna ugovorena za slu!aj skrivljenog neispunjenja ugovorne obaveze obezbijeene
ugovornom kaznom, povjerilac ima pravo izbora; ukoliko izabere pravo da za#tijeva
ugovornu kaznu, on gubi pravo da za#tijeva ispunjenje obaveze.
-"rema +OO, dunik ne moe da se koristi ugovornom kaznom kao odustanicom.
-Kada je ugovorna kazna ugovorena za slu!aj duni!ke docnje, povjerilac ima pravo
za#tijevati i ispunjenje obaveze i ugovornu kaznu, ali ako usljed docnje doe do trajne
nemogu$nosti ispunjenja , dunik mora nadoknaditi tetu, a ne ugovornu kaznu.
?emstvo
;Bemstvo je ugovor izmeu povjerioca i jemca kojim se jemac obavezuje da $e povjeriocu
ispuniti punovanu i dospjelu dunikovu obavezu, ako dunik to ne u!ini.
-%govor o jemstvu je pismen ()ormalan) i akcesoran u odnosu na glavni ugovor ili kakvu
drugu, 'glavnu( obavezu koju obezbjeuje.
-"redmet ugovora o jemstvu je obaveza koju dunik ima prema povjeriocu iz postoje$eg
obligacionog odnosa koji postoji izmeu dunika i povjerioca.
-Bem!eva obaveza je akcesorna i supsidijarna, ona ne moe biti ve$a od glavne obaveze.
-+astarjelo$u obaveze glavnog dunika zastarjeva i obaveza jemca, rok zastarjelosti je dve
godine.
-dnos povjerioca i jemca- Odnos povjerioca i jemca vezan je za sadraj ugovora o jemstvu,
kojim se moe uspostaviti nekoliko tipova jemstva.
-Kod supsidijarnog jemstva jem!eva obaveza dospijeva tek ako je dunik nije ispunio u
roku odreenom u pismenom pozivu povjerio!evom da ispuni obavezu.
**
-&zuzetno, jem!eva obaveza moe dospjeti i bez pismenog poziva upu$enog duniku od strane
povjerioca, ako je dunik o!ito nelikvidan ili je pao pod ste!aj.
-#olidarno jemstvo je ono gdje se jemac obavee pored dunika kao jemac-platac.
-Bemac iz privrednog posla smatra se smatra se kao jemac-platac, po zakonskoj pretpostavci.
-/olidarno jemstvo kod kojeg su dunik i jemac u istom redu pozivanja na ispunjenje
zajam!ene obaveze treba razlikovti od solidarnosti jemaca.
-&splatilac ima 'pravo regresa( prema sajemcima u slu!aju 'zakonske solidarnosti(
srazmjerno dijelovima duga koji otpadaju na svakog od sajemaca.
-Kada jedan od sajemaca isplati dug, tj. namiri povjerio!evu trabinu, on tada sti!e pravo
regresa prema duniku.
-=ko on ne moe da se regresira od dunika, ima pravo da se obrati sajemcima.
-=kcesornost jemstva nema nema zna!aja kod ste!aja, niti kod nasljeivanja.
-Kao jem!evi prigovori smatraju se svi objektivni dunikovi prigovori koje ovaj ima prema
povjeriocu s obzirom na trabinu.
-"ored dunikovi# objektivni# prigovora jemac prema povjeriocu ima pravo uloiti i svoje
objektivne prigovore koji se odnose na nedostatke ugovora o jemstvu, ali ima pravo i na
subjektivne prigvore prema povjeriocu (npr. prigovor prebijanja uzajamni# potraivanja).
-"ovjerilac ima dunost obavjetavanja jemca o dunikovoj docnji, ako to ne u!ini bi$e mu
odgovoran za tetu koju ovaj pretrpi zbog proputanja.
-"od prestankom jemstva u pravilu se podrazumijeva isplata dunikovog duga, bilo od strane
dunika, bilo od strane jemca.
-Aeutim, jemac $e se osloboditi odgovornosti (jemstva) ako povjerilac, na njegov poziv,
poslije dospjelosti potraivanja, ne za#tijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku od mjesec
dana od prijema poziva.
-Bemac koji isplati dunikov dug povjeriocu subrogira, po zakonu, u ulogu povjerioca.
-,jegova trabina prema duniku obu#vata ispla$eno potraivanje, kamate do dana isplate i
trokove eventualnog spora.
-Bemac koji je isplatio povjerio!evo potraivanje, a o tome nije obavijestio dunika, te je i
ovaj zbog neznanja te !injenice, ponovo isplatio isti dug, nema pravo regresa prema duniku,
ali ima pravo od povjerioca za#tijevati vra$anje ispla$enog.
-"ravo od povjerioca traiti vra$anje ispla$enog ima$e i onaj jemac koji bez dunikoog
znanja (ne obavjestivi dunika) isplati povjerio!evo potraivanje, koje je kasnije, na
dunikov za#tjev poniteno ili ugaeno prebijanje.
Realna -stvarna/ sredstva obezbje0enja izvr,enja du.ni1ove obaveze
Pravo zadr.avanja -pravo retencije/
-"ravo zadravanja ili retencije je pravo povjerioca da za svoje dospjelo potraivanje zadri
dunikovu stvar koja mu se nala u rukama, i da se, poto blagovremeno obavijesti dunika o
svojoj namjeri, naplati iz vrijednosti zadrane stvari.
-"ravo retencije sadri dva ovlatenja povjerioca.
:. ovlatenje zadravanja dunikove stvari
*. ovlatenje namirivanja iz zadrane stvari.
-/tvar koja se nalazi u posjedu povjerioca ne smije biti otuena od dunika nasilno ili
izvravanjem obaveze iz ugovora !iji je cilj !uvanje ili posluga.
-"ored toga, kao stvari koje su nepodobne za retenciju zakonom su odreene. dunikove
isprave, pisma, li!ne stvari i stvari bez prometne vrijenosti.
-"ovjerilac ne moe zadrati zadranu stvar od !asa kada mu dunik ponudi adekvatno
obezbjeenje za njegovo potraivanje.
-Kao uslovi koje +akon propisuje za vrenje prava zadravanja navode se.
:. pravo zadravanja se moe vriti na osnovu dospjeli# potraivanja,
*0
*. pravo zadravanja se moe vriti na stvarima izuzev oni# stvari koje zakon izuzima, a
to su. stvari koje su izale iz dunikove dravine mimo njegove volje, stvari koje je
dunik predao povjeriocu na !uvanje ili poslugu, povjerilac ne moe zadrati
punomo$je dobijeno od dunika, dunikove isprave, legitimacije, prepisku i ostale
sli!ne stvari, kao i stvari koje nemaju prometnu vrijednost. "ravo zadravanja vri se
radi obezbjeenja nov!anog potraivanja. /tvar treba da se nalazi u dravini
povjerioca. &zuzetak o postojanju prvog uslova javlja se kao kvali)ikovana retencija,
kod koje se pravo zadravanja moe vriti i na osnovu nedospjelog potraivanja u
slu!aju da je dunik postao nesposoban za pla$anje (insolventan). "od insolventno,5u
se porazumijevaju dvije situacije. bezuspjenost izvrenja na dunikovoj imovini i
otvaranje ste!ajnog postupka nad dunikom.
0. pravo zadravanja traje sve do momenta isplate duga ili do momenta realizovanja
prava retencije. ,amirenje iz vrijednosti zadrane stvari vri$e se na isti na!in,
saglasno pravilima koja vae za zalonog povjerioca. ,amirenje iz zadrane stvari je
jednostavnije ako je potraivanje nastalo iz privrednog ugovora, privredni subjekt
moe i bez sudske odluke pristupiti javnoj prodaji u roku od ? dana od dana
obavjetavanja dunika. Obavjetenje dunika je vid njegove zatite od tetni#
posljedica. "roputanje obavjetenja stvara obavezu na naknadu tete uz postojanje
uzro!nosti izmeu proputanja obavjetenja i nastale tete.
3. zaloni povjerilac ima pravo sledovanja, a retinet nema. 5etinet ne moe podnijeti
petitornu tubu protiv lica kod kojeg se nalazi stvar izala iz njegove dravine, zaloni
povjerilac moe.
7. da bi povjerilac mogao vriti pravo retencije stvar mora biti u njegovoj neposrednoj
dravini, dok kod zalogoprimca ne mora
9. pravo retencije nastaje po osnovu zakona , a zalono naj!ece po osnovu ugovora.
Zaloga
-+aloga je zalono (stvarno) pravo na tuoj stvari.
-+bog na!ina nastanka dijeli se na ugovornu, sudsku i zakonsku.
-% +OO regulisana je tzv. ru!na zaloga, odnosno zalono pravo na pokretnim stvarima, dok
#ipoteka ili zalono pravo na nepokretnim stvarima je regulisana +akonom o osnovnim
svojinsko-pravnim odnosima.
-%govor predstavlja osnov (titulus) za sticanje zalonog prava, ali se ono ne moe ste$i
zaklju!enjem ugovora, ve$ tek predajom stvari (modus acquirendi).
-,ajvanija osobenost zalonog prava je da zaloni povjerilac ima ekskluzivno pravo da se
namiri iz zaloene stvari, bez obzira na ostale povjerioce i bez obzira na to u !ijim se rukama
stvar nalazi, tj. zalono pravo sadri dva ovlatenja. pravo prvenstva i pravo slijeenja (po
tome se se razlikuje od obligacionog prava i pribliava stvarnom pravu).
-+aloena stvar i poslije zalaganja ostaje u svojini dunika ili tre$eg lica i njemu kao
sopstveniku pripadaju sve koristi koje ta stvar prua.
-+alono pravo je akcesornog karaktera, moe postojati samo ako postoji punovano
potraivanje !iju isplatu obezbjeuje.
-%govorom o zalogu koji je osnov (titulus) zalonog prava obavezuje se zalogodavac (dunik
ili tre$e lice) prema povjeriocu (zalogoprimcu) da mu preda neku pokretnu stvar na koju
zalogodavac ima pravo svojine da bi se mogao u slu!aju docnje dunika naplatiti iz njene
vrijednosti prije ostali# povjerilaca dunikovi#.
-"ovjerilac se ugovorom o zalogu obavezuje da stvar !uva i po ispunjenju duga vrati
neote$enu zalogodavcu.
*3
--renje zalonog prava pripa$e povjeriocu kada dunik zadocni i svodi se na za#tjev sudu
da stvar proda na javnoj prodaji ili da dozvoli da se stvar proda po teku$oj cijeni ako stvar ima
berzansku ili trinu cijenu.
-&sta stvar zaloena kod nekoliko povjerilaca slui kao zaloga po principu prior tempore
potior iure.
-+alono pravo prestaje. isplatom potraivanja, gubitkom dravine, prop$u zaloga,
odricanjem i izvrenom predajom.
-%govor o zalaganju potraivanja proizvodi pravno dejstva kada je dunik pismeno
obavjeten o njegovom zaklju!enju i zalogodavac je duan predati zalog, odnosno ispravu o
zaloenom potraivanju.
-Osim prava potraivanja (npr.potraivanja iz vrijednosni# papira), u zalog se mogu dati i
druga prava na na!in predvien za nji#ovo prenoenje na drugoga, kao to su. autorsko pravo,
patentno pravo, licenca, zalono pravo i dr., a ne mogu se zalagati. stvarne slubenosti, li!ne
slubenosti, statusna li!na prava.
-@ipote1a je zalono pravo na nepokretnim stvarima; zaloga je nekretnina, !itavo zemljino-
knjino tijelo.
-"ravni osnov (titulus) zasnivanja #ipoteke je pravni posao, sudska odluka ili zakon.
-Modus acquirendi je upis u zemljine knjige
-Eipotekarni povjerilac ne sti!e dravinu ve$ pravo prvenstvenog namirenja svog potraivanja
u slu!aju duni!ke docnje prodajom zaloene nekretnine.
-=ko je nekretnina zaloena kod vie povjerilaca red prvenstvenog namirenja ra!una se prema
momentu zatraenog upisa #ipoteke u zemljinu knjigu, tj. prema !asu upisa #ipoteke.
-=ko je pravo #ipoteke upisano u zemljinoj knjizi, ono moe prestati upisom brisanja u
zemljinoj knjizi.
-+aloni povjerilac moe zalonom (#ipotekarnom) tubom od zalonog dunika, koji je
vlasnik stvari, za#tijevati trpljenje namirenja tuio!evog potraivanja prodajom zaloga.
-4ubom vindicatio pignoris zaloni povjerilac, kao stvarno-pravni ovlatenik moe traiti od
svakog tre$eg lica predaju zaloga.
-+akonsko zalono pravo sti!e se bez publiciteta, tj. ne trai se za njegovo sticanje predaja
kada se radi o pokretnim stvarima, ni upis u zemljinu knjigu, kada se radi o nepokretnim
stvarima, ono se sti!e kada su ispunjeni uslovi odreeni zakonom.
-Ono ima pravo prvenstva u odnosu na ugovorno zakonsko zalono pravo koje se upisuje u
javne knjige.
-Kao zakonsko zalono pravo isti!e se. zalono pravo zakupodavca na pokretnim stvarima
koje je zakupac unio u zgradu ili zemljite, zakonsko zalono pravo na privrednim poslovima
i zakonsko zalono pravo u pomorskom i vazdu#oplovnom pravu.
Za1ons1a sredstva obezbje0enja izvr,enja obaveze du.ni1a
Pravo na na1nadu ,tete
-=ko je teta koju povjerilac trpi zbog docnje dunika ve$a od iznosa koji se dobija po osnovu
zakonske (zatezne) kamate, tako ote$eni povjerilac ima pravo na naknadu tzv. potpune tete.
-"otpuna teta obu#vata prostu tetu i izgubljenu dobit koju je dunik morao predvidjeti da
moe nastati prilikom zasnivanja obligacionog odnosa per)ekcijom ugovora.
Pravo na zateznu 1amatu
;>unik koji zadocni sa ispunjenjem nov!ane obaveze duguje, pored glavnice i zateznu
kamatu po stopi utvrenoj saveznim zakonom.
-=ko je stopa ugovorene kamate via od zatezne kamate, ona te!e i poslije dunikove docnje.
*7
-+atezna kamata je zakonsko sredstvo obezbjeenja povjerioca u slu!aju neizvrenja
dunikove obaveze.
-"ravo na zateznu kamatu nije zakonom obra!unata naknada tete, jer se dosuuje bez obzira
da li je povjerilac pretrpio kakvu tetu zbog dunikovog zadocnjenja.
->ozvoljena je kumulacija za#tjeva na pla$anje zatezne kamate i za#tjeva za naknadom tete
koja prelazi prelazi po vrijednosti iznos pripadaju$e zatezne kamate.
Penali
;"enali su zakonsko sredstvo obezbjeenja povjerio!evi# interesa koji su povrijeeni tako to
dunik kasni sa ispunjenjem nenov!ane obaveze.
-"rimjena ovog sredstva je zakonom uslovljena.
-"ovjerilac ima pravo za#tijevati od dunika nenov!ane obaveze, putem suda, da je u
naknadnom roku ispuni, i da sud obavee dunika da za svaki dan zakanjenja plati
povjeriocu odreen iznos novca.
-/udski penali su nov!ani iznos koji sud u izvrnom postupku na za#tjev povjerioca (i u korist
povjerioca) nalae duniku nenov!ane obaveze koji je u docnji sa izvrenjem svoje obaveze
utvrene pravosnanom sudskom odlukom , da ga plati u paricionom roku.
-"ovjerilac ne bi mogao kumulirati i za#tijevati pun iznos tete i sudske penale, za napla$eni
iznos penala smanjuje se pretrpljena teta.
-=li ako povjerilac i nije pretrpio tetu ima pravo da pod zakonom odreenim uslovima
za#tijeva sudske penale.
:. !im povjerilac predloi izvrenje ne moe vie postavljati za#tjev za sudske penale
*. dunik je u docnji sa izvrenjem obaveze u paricionom roku (:7 dana)
0. obaveza dunika je nenov!ana
3. obaveza je utvrena pravosnanom sudskom odlukom koja se ne moe vie pobijati
redovnim pravnim lijekom
7. donoenje rjeenja od strane izvrnog suda na prijedlog povjerioca.
-=ko i kada dunik naknadno izvri obavezu, sud moe smanjiti tako odreenu svotu, vode$i
ra!una o svrsi zbog koje je naredio njeno pla$anje.
)r,enje povjerila1i2 prava
;"ovjerilac svoje pravo iz obligacije moe za#tijevati samo prema duniku.
-Aeutim, +akon daje povjeriocu mogu$nost da doe do cilja i na taj na!in to $e vriti svoje
pravo i mimo dunika, to su posebni slu!ajevi odreeni zakonom.
-"ored ovi# posebni# slu!ajeva dozvoljava se povjeriocu mijeanje u imovinske odnose
dunika, to su slu!ajevi kad se moe podnijeti tzv. indirektna tuba i slu!aj sudske cesije.
-Klasi!an na!in mijeanja povjerioca u imovinske odnose dunika sa tre$im licima i obra$anje
povjerioca sa svojim za#tjevom direktno tre$im licima postie se pobijanjem dunikovi#
pravni# radnji.
Povjerioeva prava u posebnim sluajevima
-+akon je utvrdio broj slu!ajeva kada povjerilac odstupa od uobi!ajenog vrenja svog
subjektivnog prava saglasno dejstvu i sadraju obligacije i kada mu zakon daje mogu$nost da
od uobi!ajenog dejstva i sadraja obligacije odstupi.
:. ako se radi o generi!koj obligaciji u kojoj je dunik pao u docnju, ovdje povjerilac
moe vriti pravo izbora, ako o tome obavijesti dunika. "ravo izbora je
karakteristi!no za alternativne obligacije. 4ako nastaje alternativna obligacija, kao
bene)icija za povjerioca koji tada moe da pribavi od tre$eg lica (a ne od dunika)
stvari istog roda, a od dunika za#tijeva samo naknadu cijene i naknadu eventualne
*9
tete koja mu je radi ove nabavke, radi pokri$a nastala ili moe za#tijevati vrijednost
dugovani# stvari i naknadu tete (izmjena sadraja obligacije po inicijativi povjerioca),
*. kada se obaveza sastoji u !injenju, vrenju, neke radnje, a dunik je u docnji, tada
povjerilac moe, uz pretodnu obavijest duniku sam izvriti, o svom troku, dunikovu
radnju i izmjeniti sadraj obligacije tako to bi dunik sada umjesto radnje !injenja
sada dugovao naknadu tete,
0. povreda obaveze ne!injenja od strane dunika, e)ekti radnje !injenja mogu se otkloniti
na troak dunika uz naknadu eventualne tete,
3. izmjena sadraja obligacije utvrene pravosnanom odlukom, ukoliko je dunik u
docnji, pa ni u naknadnom primjernom roku ne izvri svoju obavezu, povjerilac moe
izjaviti da ne$e primiti ispunjenje kako je utvreno obligacijom, tj. pravosnanom
odlukom, nego $e traiti naknadu tete zbog neispunjenja,
7. sudski penali.
Pobijanje du.ni1ovi2 pravni2 radnji
;"obijanje dunikovi# radnji, u materijalno-pravnom smislu se sastoji od povjerila!kog prava
pobijanja, a u procesno-pravnom smislu se realizuje pobojnom tubom.
-4o je jedno od prava ili za#tjeva kojim se povjeriocu omogu$ava, uz ispunjenje zakonski#
uslova mijeanje u pravne radnje 'svoga( dunika sa tre$im licem.
-% rimskom pravu postojao je poseban delikt fraus creditorum koji bi se izvrio kada bi
dunik umanjio svoju imovinu da bi onemogu$io povjerioce da se iz nje naplate, te i# na taj
na!in otetio.
->a bi se ovakvo ponaanje dunika sprije!ilo uvedena je tuba actio pauliana.
-&nterdiktnom tubom se naziva pravno sredstvo kojim s povjerilac umjesto dunika tui
dunikovog dunika radi realizacije zanemareni# dunikovi# prava zbog !ega je dunikova
aktiva nedovoljna da bi se povjerilac mogao iz nje naplatiti.
-4zv. paulijanska tuba rimskog prava je e)ikasnija za povjerioca od indirektne tube jer se
samo on a ne i ostali povjerioci namiruje iz pobijanog posla dunikovog i to u mjeri koja je
potrebna za namirenje njegove trabine.
-4ubeni za#tjev se svodi na pobijanje dunikovi# ote$uju$i# radnji preduzeti# s tre$im
licima, za#tjev je ograni!en na tuioca-povjerioca i samo u mjeri kojia je potrebna za
namirenje njegove trabine.
-"obojna tuba je sredstvo za e)ikasniju povjerila!ku zatitu savjesnog i urednog povjerioca
koji vodi ra!una o svojim pravima i koji nema interesa da !eka da se i ako se nad imovinom
dunika otvori ste!aj.
-/ubjekti pobijanja su. povjerilac (pobija!) i tre$e lice na koje je dunik pravnom radnjom
prenio dio svoje imovine odnosno nasljednik tre$eg lica ili 'protivnik pobijanja(.
-/ingularni pravni sljedinik tre$eg lica je onaj pravni sljednik kome je tre$e lice otuilo korist
pribavljenu raspolaganjem koje se pobija, tako da se i 'singularni sukcesor tre$eg lica( moe
pojaviti kao protivnik pobijanja.
-/ingularni sljednik se naziva 'pribavilac( i tuba se moe podi$i protiv 'pribavioca( tj.
'!etvrtog lica(samo ako je ovaj znao da se pribavljanje njegovog pret#odnika moglo pobijati
u slu!aju oneroznosti posla, izuzev ako je poslom bez naknade otuio korist, kad se tuba
protiv 'pribavioca( moe podi$i iako on nije znao za pobojnost posla njegovog nesavjesnog
pret#odnika.
-%niverzalni sukcesor odgovara za dugove ostavio!eve do visine vrijednosti nasljedne
imovine, a ako je vie nasljednika, odgovaraju solidarno za dugove ostavioca i to svaki do
vrijednosti naslijednog dijela bez obzira da li je izvrena dioba nasljedstva.
-"ovjerioci prema +akonu o nasljeivanju, mogu za#tijevati u roku od tri mjeseca, od
otvaranja nasljedstva, da se zaostavtina odvoji od imovine nasljednika i tada oni sti!u pravo
*;
prvenstvene naplate u odnosu na ostale povjerioce koji nisu traili odvajanje zaostavtine, ali
su ograni!eni u naplati svog potraivanja samo na sredstva zaostavtine.
-"obojna radnja (pobojno djelo) je pravna radnja dunika koja je preduzeta na tetu
povjerioca.
-"od pravnom radnjom podrazumijevaju se izjave volje koje preduzimaju u cilju stvaranja
nekog pravnog odnosa.
-"roputanje da bi se smatralo pravnom radnjom mora biti pod kontrolom ili upravljeno od
strane dunikove volje (to je dunikova radnja tj. neradnja); mora biti svjesno (izjavljivanjem)
svjesno uzdravanje od izjavljivanja.
-,e$e se smatrati pobojnim radnjama ni radnje koje su izri!itom zakonskom radnjom
isklju!ene, odnosno !ije je pobijanje zabranjeno (npr. davanje od strane dunika tre$im licima
prigodni# darova, srazmjerni# mogu$nostima dunika).
-"roputanje oboga$enja ne moe se pobijati jer dunik nije izgubio materijalno pravo, niti
mu je smanjena aktiva ili pove$ana pasiva.
-"obojna moe biti samo imovinsko-pravna radnja, a ne neimovinska (kao to je
npr.usvojenje) jer je svr#a pobijanja namirenje trabine.
-"od pobojne radnje ne mogu se podvesti ni raspolaganja onim dijelovima imovine koja je ili
koji su izuzeti od sudskog izvrenja.
-,ae pravo smatra da povjerio!eva trabina, radi !ijeg se namirenja pobija dunikova pravna
radnja ne mora biti nov!ana, predmet trabine moe biti i neko drugo pravo ili stvar in
specie.
-Opte pretpostavke pobijanja su.
:. postojanje utuivog potraivanja povjerio!evog, dospjelog za naplatu, bez obzira kada
je nastalo
*. postojanje insolventnosti dunika koja je nastala preduzimanjem pravne radnje na
tetu povjerioca.
-"od posebnim pretpostavkama pobijanja obu#va$ene su 3 varijante izmjenjene paulijanske
tube.
:. pobojna (paulijanska) dolozna tuba,
*. pobojna (paulijanska) kulpozna tuba,
0. pobojna (paulijanska) porodi!na tuba,
3. pobojna (kvazi-paulijanska) tuba.
-Bedna od ovi# posebni# pretpostavki, kumulativno sa optim pretpostavkama stvara
mogu$nost podizanja pobojne tube, ove pretpostavke dokazuje tuilac.
-"rema vrstama pravni# djela koja se pobijaju, mogu se posebni uslovi razvrstati na.
a) >jela u!injena s dunikovom namjerom ote$enja povjerioca razlikuju se i prema namjeri i
prema prema stepenu sau!esnitva-znanja tre$eg lica (protivnika pobijanja) na tri varijante
pobojne tube.
:. Pobojna -paulijans1a/ dolozna tu.ba moe se podi$i ako je dunik znao da
preduzetim teretnim raspolganjem nanosi tetu svojim povjeriocima i ako je tre$em
licu sa kojim je ili u !iju korist je pravna radnja preduzeta to poznato ili moglo biti
poznato. ,a strani dunika mora postojati svijest o nanoenju tete povjeriocu, to je
posebna pretpostavka (poseban uslov). "ored ovog subjektivnog elementa, pobija!
mora i da dokae nesavjesnost tre$eg lica kome je dunikova nesavjesnost prema
povjeriocu bila poznata ili mogla biti poznata.
*. 4ulpozna -paulijans1a/ pobojna tu.ba za#tijeva da povjerilac dokae da je dunik
'mogao znati( (skrivljeno neznanje) da svojim teretnim raspolaganjem ote$uje
povjerioca. Ovaj stepen skrivljenog neznanja izjedna!ava se, u naem pravu, sa lakim
ne#atom (culpa levis). Kao i kod dolozne paulijane povjerilac mora i da dokae
nesavjesnost tre$eg lica (protivnika pobijanja), na raspolaganju su mu je ili da dokae
*?
dolozno postupanje tre$eg (da mu je bilo poznato-znanje ili svijest) ili kulpozno
ponaanje tre$eg (moglo biti poznato-skrivljeno neznanje tre$eg o ote$enju
povjerioca).
0. Porodina -paulijans1a/ pobojna tu.ba kojom se pobija svako raspolaganje
u!injeno izmeu zakonom taksativno odreeni# srodnika. Kod ove tube porodi!na
veza je bitna !injenica koja odnose izmeu insolventnog dunika i njegovi# srodnika
!ini sumnjivim (familia suspecta) u odnosu na pitanje nji#ove savjesnosti, tj. nji#ovog
znanja ili skrivljenog neznanja (nesavjesnosti) u odnosu na dunikova raspolaganja
imovinom u korist srodnika, a na tetu povjerilaca. +a porodi!nu paulijansku tubu
karakteristi!na je oboriva pretpostavka (presumptio iuris tantum) prisustva pozitivnog
znanja bliskog srodnika (tj. njegovog znanja da dunik svojom radnjom nanosi tetu
povjeriocu). "rtepostavku obara bliski srodnik svim sredstvima. "ovjerilac kao pobija!
obavezan je dokazati kao posebnu pretpostavku !injenicu da je protivnik pobijanja
bliski srodnik dunikov. Kao bliski srodnici odreeni zakonom ubrajaju se. :)bra!ni
drug dunikov, *)svi krvni srodnici u pravoj liniji, 0)ostali dunikovi srodnici po krvi
do !etvrtog stepena kako bra!ni tako i vanbra!ni (dunikovi bra$a i sestre, nji#ova
djeca i unuci, stri!evi, ujaci, tetke i nji#ova djeca), 3)dunikovi srodnici po tazbini do
!etvrtog stepena zaklju!no. /vi srodni!ki odnosi kao i bra!ni odnos treba da postoje u
trenutku preduzimanja teretnog raspolaganja koje se pobija. &zuzetno, kad brak
prestane usljed smrti, a prije preduzetog raspolaganja, smatra se da srostvo po tazbini i
dalje postoji.
b) "obijanje besplatni# raspolaganja insolventnog dunika na tetu povjerioca (kvazi
paulijanska tuba). Fesplatnim raspolaganjima i s njm izjedna!enim pravnim radnjama
obu#va$ene su radnje dunika koje nisu teretne, tj. kojima dunik umanjuje svoju imovinu a
da na to nije obavezan. "ovjerilac je u najpovoljnijem poloaju jer zakon uzima kao sigurnu
pretpostavku da je dunik koji besplatno raspodjeljuje svoju imovinu znao da ote$uje
povjerioce, kao i da je tre$em licu, koje od takvog dunika primi korist takvo ponaanje bilo
poznato ili moglo biti poznato, odnosno nije moglo ostati nepoznato. Odricanje od nasljedstva
u stvari je samo jedan od slu!ajeva odricanja od prava uopte i kao takav ulazi u kategoriju
besplatni# raspolaganja uopte.
Aorma pobijanja
-"ravo pobijanja povjerilac ostvaruje procesnom radnjom-tubom ili prigovorom.
-% tubi povjerilac kao tuilac postavlja dva za#tjeva.
:. trai da se dunikova pravna radnja oglasi prema njemu bez dejstva
*. odreuje obim i na!in !injenja protivnika pobijanja to je opredjeljeno prirodom i
visinom nepodmirene povjerio!eve trabine sa sporednim za#tjevima (kamate,
parni!ni trokovi)
-&sticanje prigovora je oblik pobijanja u dvije situacije.
:. ako se pobijana radnja sastoji u nekoj obavezi koju dunik ima prema protivniku
pobijanja, ovaj trai ispunjenje te obaveze, a povjerilac prigovorom pobija to traenje
*. ako se u dunikovoj imovini nalazi neki predmet na kojem je protivnik stekao neko
starije i ja!e pravo, pa trai da se taj pedmet izuzme od izvrenja, a povjerilac isti!e
prigovor da je protivnik to pravo stekao od dunika pravnom radnjom koja je
podlona pobijanju (npr. simulovanim poslom).
-"asivno legitimisani (protivnik pobijanja) su dvije grupe lica.
:. lica sa kojima je dunik preduzeo pravnu radnju koja se pobija i lica u !iju je korist ta
radnja preduzeta
*. univerzalni pravni sljednici lica sa kojima je i u !iju je korist je preduzeta pravna
radnja koja se pobija.
*@
->a bi singularni sukcesor bio pasivno legitimisan prvi uslov je da pobijanje bude zasnovano i
protiv njegovog pret#odnika.
-"oseban uslov se javlja kada je singularni sukcesor pribavio pobijanu vrijednost teretnim
poslom , a poseban uslov ako je do nje doao besteretno.
-/ingularnom sukcesoru povjerilac mora dokazati da je on u trenutku pribavljanja znao i da se
pribavljanje njegovog pret#odnika moglo pobijati (stvarno znanje o toj okolnosti); ovu
okolnost tuilac ne mora da dokazuje kad je singularni sukcesor pribavio vrijednost
besteretnim poslom.
-=ko je singularni sukcesor bliski srodnik, on mora dokazati da nije znao da se pribavljanje
pret#odnika moglo pobijati.
Ro1ovi za podizanje pobojne tu.be
-5ok za podizanje dolozne, kulpozne i porodi!ne (paulijanske) pobojne tube je jedna godina
od dana kada je dunik preduzeo pravnu radnju koja se pobija.
-&sti rok je i u slu!aju pobijanja sljedbenika, jer se u stvari pobija sticanje prvog pribavioca.
-% roku od tri godine mora se podi$i kvazi-paulijanska pobojna tuba ra!unaju$i od
preduzimanja pobijanog besplatnog raspolaganja, odnosno od dana kada je trebalo da
preduzme proputenu radnju.
!ejstvo pobijanja
-=ko sud usvoji tubeni za#tjev, pravna radnja, gubi dejstvo samo prema tuiocu i samo
koliko je potrebno za ispunjenje njegovi# potraivanja.
-"rema svim ostalim licima pobijena pravna radnja ostaje na snazi.
-"rema obimu pobijanje je ograni!eno na ono to usljed pravne radnje nije ulo u dunikovu
imovinu ili to je iz nje otueno ili naputeno.
->rugo ograni!enje ti!e se vezanosti tubenog za#tjeva visinom povjerio!eve nepodmirene
trabine.
-Kao sredstvo mijenja povjerioca u imovinske odnose dunika spominje se i cesija u
izvrnom postupku.
-Gesija u izvrnom postupku je procesno sredstvo izvrenja na potraivanjima izvrenika
(dunika) prema tre$im licima (dunikovim dunicima).
-"ovjerilac sti!e mogu$nost da svoje potraivanje ostvari prema izvrenikovom duniku.
-+asniva se zalono pravo (mogu$nost naplate) gdje sud na povjerioca prenosi zaplijenjeno
potraivanje.
-"renos se vri rjeenjem o dozvoli ustupanja (cesiji) koje se dostavlja dunikovom duniku.
&zmjena sadr.aja obligacije
-"od izmjenama sadraja obligacije podrazumijevamo mijenjanje (smanjivanje, uve$avanje
ili gaenje) pojedini# ili svi# prava i obaveza u obligaciji; do izmjene sadraja dolazi pod
uticajem razni# pravni# !injenica.
-&zmjena sadraja naj!e$e nastupa usljed odgovornosti subjekata zbog povrede obligacije.
-4ada se samostalna obaveza iz obligacije naj!e$e uve$ava i za akcesornu obavezu koja
glasi na naknadu tete povjeriocu ili se prvobitna obaveza mijenja tako da umjesto prvobitne
obaveze u obligaciji ostane samo obaveza na naknadu prouzrokovane tete usljed ispunjenja
ili neurednog ispunjenja prvobitne obaveze.
-Aijenjanje sadraja obligacije dolazi i usljed primjene pravila o ugovornoj kazni, zateznoj
kamati i sudskim penalima.
-Osim ovi# !injenica kao )aktori izmjene sadraja u obligaciji javljaju se i slede$e pravne
!injenice. dobrovoljno poravnanje, prinudno poravnanje, ste!aj, slu!aj i via sila.
0<
-5ealna subrogacija kao na!in izmjene sadraja moe se javiti kao 'zamjena ispunjenja( ako
povjerilac u sporazumu sa dunikom primi neto drugo umjesto predmeta (radnje) koja mu se
ina!e duguje.
-&zmjenu sadraja obligacije imamo i u slu!aju tzv. 'predaje radi prodaje( koja se dozvoljava
kada dunik preda povjeriocu neku stvar ili neko pravo da ovaj proda i iz napla$ene prodajne
cijene namiri svoje potraivanje, eventualni ostatak preda duniku.
-,emogu$nost ispunjenja (ugovorne) obaveze de)inie se kao situacija u kojoj (ugovorna)
obaveza iz neki# prirodni# ili pravni# razloga s obzirom na okolnosti konkretnog slu!aja, ne
moe biti ispunjena kako glasi, u tom smislu to dunik ne moe izvriti dugovanu !inidbu.
-Kod nemogu$nosti ispunjenja ugovorne obaveze vri se podjela na pravnu i prirodnu,
potpunu i djelimi!nu, privremenu i trajnu nemogu$nost ispunjenja.
-Od posebnog je zna!aja podjela na objektivnu i subjektivnu nemogu$nost.
-Objektivno je nemogu$e kada niko, a ne samo konkretni dunik ne moe ispuniti konkretnu
obavezu-obaveza prestaje kada njeno ispunjenje postane nemogu$e usljed okolnosti za koje
dunik ne odgovara.
-/ubjektivna nemogu$nost ispunjenja postoji kada dunik nije u stanju da ispuni obavezu, ali
je njeno ispunjenje za neko tre$e lice (izvan obligacije) mogu$e.
-Kod subjektivne nemogu$nosti dolazi do raskida ugovora (prostom izjavom ili po sili
zakona) i ote$ena strana ima pravo na naknadu tete.
Povreda obligacije
-% slu!aju odgovornosti dunika treba po$i od pravila da je obaveza dunika na naknadu tete
stupila na mjesto primarne ugovorne obaveze , !ije je ispunjenje postalo nemogu$e.
-"itanje da li je dunik odgovoran za tetu usljed nemogu$nosti ispunjenja (ugovorne)
obaveze treba rjeavati primjenom pravila o ugovornoj odgovornosti.
-,ajvanije pitanje svodi se na utvrivanje kada $e se smatrati da je dunik odgovoran za
tetu zbog nemogu$nosti ispunjenja ugovorne obaveze.
-"rema +OO dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao da ispuni
svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastali# poslije
zaklju!enja ugovora koje nije mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i.
-% naem pozitivnom pravu naputena je krivica kao osnov ugovorne odgovornosti.
-=ko je dunik kriv za nemogu$nost ispunjenja, on $e uvijek odgovarati za tetu, jer on uvijek
odgovara ako je mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i da nastupi nemogu$nost ispunjenja
ugovorne obaveze ali to nije u!inio.
-% takvim slu!ajevima smatra$emo da je nemogu$nost ispunjenja nastupila usljed nepanje ili
namjere dunikove, tj. usljed njegove krivice.
->unik ne$e odgovarati za nemogu$nost ispunjenja ugovorne obaveze ako je ona posljedica
dejstva vie sile.
--ia sila je onaj spoljni dogaaj !ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, izbje$i, niti otkloniti,
to je nepredvidljiv, neotklonjiv (nesavladiv) spoljni dogaaj.
-Bankovec. dunik $e biti odgovoran za tetu i onda ako je prilikom nastanka obligacionog
odnosa (zaklju!ivanja ugovora) znao ili morao znati, tj. morao predvidjeti da ispunjenje
njegove obaveze moe postati nemogu$e, a ipak je preuzeo bezuslovnu obavezu.
-"itanje da li $e dunik odgovarati za tetu zbog nemogu$nosti ispunjenja ugovorne obaveze u
onim slu!ajevima ako je neko tre$e lice prouzrokovalo nemogu$nost ispunjenja pro)esor
Bankovec rjeava s obzirom na odnos izmeu dunika i tre$eg lica, dvije su mogu$nosti
mogu$e.
:. ako dunik nije mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i, radnju tre$eg lica usljed koje je
ispunjenje njegove obaveze postalo nemogu$e, njegova obaveza prestaje, i on ne$e
odgovarati drugoj (ugovornoj) strani za tetu,
0:
*. ako je dunik mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i radnju tre$eg lica s kojom nastupa
nemogu$nost ispunjenja njegove (ugovorne) obaveze, ali to nije u!inio, odgovara$e
drugoj strani za tetu.
-%slovi (pretpostavke) odgovornosti dunika za povredu svoje (ugovorne) primarne obaveze.
:. da dunik nije ispunio ili je neuredno ispunio (zadocnio) svoju obavezu,
*. da ne postoji zakonski osnov oslobaanja od odgovornosti, tj. objektivne ili
neotklonjive (vanugovorne) okolnosti,
0. da je teta stvarno pretrpljena,
3. da postoji uzro!na veza izmeu nastupjele tete i neispunjenja, odnosno neurednog
ispunjenja primarne dunikove obaveze,
7. da povjerilac dokae postojanje tete, visinu, vrstu i uzro!nu vezu.
-Osnov dunikove odgovornosti je okolnost da nije ispunio (primarnu) obavezu onako kako
ona glasi, a u tome ga nisu sprije!ile objektivne (vanugovorne) okolnosti i koje su ujedno bile
nepredvidljive-osnov je zapravo povreda obligacije.
-/ubjekti obligacije ili ugovorne strane mogu ugovorom pootriti ili oslabiti (ograni!iti ili
isklju!iti) ugovornu odgovornoost pomo$u 1lauzule neodgovornosti -egzoneracije/ koja je
ograni!ena samo za obi!nu nepanju i ovdje se krivica uzima u obzir.
-%govorom se odgovornost moe ograni!iti na terenu maksimiranja naknade tete samo ako
nema krivice kod dunika u obliku namjere ili nepanje i ako se tako ne postie o!igledna
nesrazmjera sa pretrpljenom tetom.
-=ko je dunik odgovoran za nemogu$nost ispunjenja, njegova obaveza prestaje, ali umjesto
nje nastaje (subrogira) obaveza na naknadu tete.
-"ovreda ugovora moe se nadoknaditi naknadom obi!ne (proste) tete (damnum energens),
naknadom izmakle koristi (lucrum cessans) i naknadom cjelokupne tete u slu!aju prevare,
namjere ili krajnje nepanje.
-,aknada obi!ne tete podrazumijeva uspostavljanje ranijeg stanja ili naknadu u novcu, i po
pravilu se nadoknauje u novcu; u obzir dolaze dva na!ina obra!unavanja.
:. 1on1retno obraunata na1nada ,tete predstavlja razliku izmeu imovinskog stanja
povjerioca pod #ipotezom da mu je dunik ispunio primarnu obavezu onako kako ona
glasi i imovinskog stanja povjerioca u kojem se bez tog rezultata naao.
*. apstra1tna obraunata na1nada ,tete predstavlja nalaenje ili obra!unavanje razlike
vrijednosti prestacije u vrijeme nastanka obligacije (zaklju!enje ugovora) i njene
vrijednosti u momentu neispunjenja obaveze (oblici apstraktne tete su i ugovorna
kazna i zatezna kamata).
;,aknada izmakle koristi je nadoknada dobitka koji je povjerilac osnovano mogao da o!ekuje
(da predvidi) prema redovnom toku stvari ili posebnim okolnostima slu!aja, a !ije je
ostvarenje sprije!eno povredom ugovora od strane dunika.
-Krivica povjerioca dovodi do tzv. podijeljene odgovornosti i do srazmjernog smanjenja
naknade tete koju bi dunik dugovao.
-Kada nema elemenata i dokaza, tete tj. naknadu treba podijeliti na jednake dijelove, tj. od
utvrenog iznosa naknade koju bi dunik bio obavezan da plati povjeriocu trebalo bi da plati
samo polovinu iznosa.
!u.ni1a docnja
->uni!ka docnja (mora debitoris) je naj!e$i na!in povrede obligacije od strane njeni#
subjekata.
->unik pada u docnju kada ne izvri (ne po!ne izvravati) svoju obavezu na vrijeme(kad
njegova obaveza dospije za izvrenje).
0*
-5ok odreen u obligaciji opominje dunika na ispunjenje, ukoliko rok nije odreen u
sadraju obligacije, pravilo je da je povjerilac obavezan opomenuti dunika da zapo!ne
ispunjavati svoju obavezu.
-Krivica povjerioca za zakanjenje anulira dunikovu docnju.
-+a objektivnu docnju dunik odgovara tako to postaje dunik i akcesorne obaveze na
naknadu zatezni# kamata, ako je predmet njegove obligacije ispunjenje nov!ane obaveze.
-=ko je dunik u docnji a njegova obaveza poti!e iz dvostranog ugovora, povjerilac sti!e
ovlatenje da jednostrano raskine ugovor, nakon to duniku odredi naknadni primjren rok za
ispunjenje obaveze, a ovaj rok bezuspjeno istekne.
-/krivljena duni!ka docnja dovodi do dunikove odgovornosti za naknadu tete.
->rugi slu!aj duni!ke skrivljene docnje imamo kada dunik odgovara i za djelimi!nu ili
potpunu nemogu$nost ispunjenja iako tu nemogu$nost nije skrivio, tj. ako je nemogu$nost
ispunjenja posljedica dejstva slu!aja, koji se dogodio nakon njegovog dolaska u docnju.
-/pecijalno dejstvo dunikove docnje imamo.
:. kada dunik padne u docnju sa predajom generi!ke stvari - povjerilac ima alternativno
pravo (uz pret#odnu obavijest duniku) da stvar nabavi od tre$eg lica, a od dunika
trai naknadu tete (nabavnu cijenu) ili pravo da trai nov!ani ekvivalent dugovani#
generi!ki# stvari i naknadu tete zbog docnje;
*. kod obaveze na !injenje, a dunik je ne zapo!ne na vrijeme 2 povjerilac ima pravo (uz
pret#odnu opomenu dunika) da sam izvri radnju !injenja i da za#tijeva naknadu
tete zbog docnje i zbog na!ina ispunjenja (povodom !injenja)
0. kod povrede obaveze na ne!injenje 2 povjerilac ima pravo na naknadu tete. =ko
dunik ne izvri svoju obavezu u roku koji mu je odreen u pravosnanoj odluci,
povjerilac moe da odustane od realnog ispunjenja i sti!e facultas alternativu da
za#tijeva samo naknadu tete zbog neispunjenja, ako je duniku ostavio naknadni
primjeren rok za realno ispunjenje.
-"ovjerilac $e imati pravo da od dunika nadoknadi potpunu tetu koja obu#vata naknadu
obi!ne tete i izgubljene dobiti ili naknadu cjelokupne tete ukoliko postoji krivica dunika
zbog docnje, jer se odgovornost dunika za namijeru ili krajnju nepanju ne moe unaprijed
ugovorom isklju!iti.
->unikova docnja prestaje tako to on ponudi ispunjenje ili to se obligacija ugasi bez
ispunjenja.
Povjerila1a docnja -mora creditoris/
-"ovjerilac pada u docnju ako bez opravdanog razloga ne primi ispunjenje obaveze od strane
dunika koja je dospjela za ispunjenje ili svojim ponaanjem onemogu$i ispunjenje obaveze
od strane dunika koji je spreman na njeno ispunjenje.
-=ko je obligacija sa rokom (terminom) ispunjenja povjerilac pada u docnju !im nije
omogu$io ispunjenje, ako se to od njega o!ekuje s obzirom na sadraj obligacije, npr. nije se
pojavio u mjestu koje je utvreno za predaju stvari ili nije odnio stvar koju mu je dunik
stavio na raspolaganje saobrazno obligaciji.
-=ko je obligacija bez utvrenog roka (neteminska), povjerilac pada u docnju od !asa kad mu
dunik ponudi uredno ispunjenje.
-,emogu$nost ispunjenja na strani dunika povjerilac mora dokazati da bi se oslobodio
docnje.
-=ko se povjerilac nalazi u tzv. dvostrano obaveznim obligacijama, on moe biti spreman da
primi ili omogu$i ispunjenje obaveze od strane dunika, ali, ako u ovoj situaciji ne nudi, sa
svoje strane, ispunjenje svoje dospjele obaveze, u kojoj je on za drugu stranu obligacionog
odnosa dunik, pada u docnju.
-Odgovornost povjerioca pretpostavlja se ukoliko je dunik uredan.
00
->ocnja povjerioca ima svoje dejstvo koje se sastoji od slede$i# promjena u odnosima
povjerioca i dunika.
:. kada povjerilac padne u docnju, tada dolazi do prestanka docnje dunika,
*. od dolaska povjerioca u docnju prestaju i posljedice koje je dunik u docnji do tada
snosio,
0. kada povjerilac padne u docnju svojom krivicom postaje dunik akcesorne obaveze na
naknadu tete,
3. na povjerioca koji je u docnji prelazi rizik slu!ajne propasti ili ote$enja stvari, kao i
trokovi !uvanja stvari koje je nepotrebno izazvao duniku,
7. radi povjerio!eve docnje dunik sti!e ovlatenje da ispuni obavezu putem suda ili
prodajom umjesto ispunjenja,kao i ovlatenje da odustane od ugovora, ako se obaveza
ne sastoji od prodaje stvari, ve$ od radnje !injenja.
-"ovjerila!ka docnja prestaje kada povjerilac mani)estuje svoju spremnost da primi izvrenje
ili mu se prestane protiviti; takoe prestaje i u slu!aju obligacije bez ispunjenja.
stali sluajevi izmjene sadr.aja u obligaciji
!obrovoljno poravnanje
->obrovoljno poravnanje zasniva se ugovorom (saglasnom izjavom volja) izmeu subjekata
obligacije koji su ujedno i lica izmeu koji# postoji spor ili neizvjesnost u pogledu nji#ovog
pravnog odnosa (nji#ovi# prava i obaveza).
->obrovoljno poravnanje u svojoj podlozi sadri meusobno poputanje strana u sporu, tj. obe
strane moraju od ne!ega da odstupe kako bi izmjenjeni obligacioni odnos i dalje potovale i
izvravale.
->a bi bilo punovano, dobrovoljno poravnanje mora biti zaklju!eno od strane lica koja se
mogu pojaviti kao subjekti (ugovara!i) dvostranog ugovora.
-"redmet sporazuma o poravnanju mogu biti samo imovinska prava i poravnanje nastaje post
festum, povodom rekonstrukcije ve$ postoje$eg punovanog obligacionog odnosa.
-,itavost jedne odredbe sporazuma o poravnanju povla!i$e nitavost cijelog poravnanja.
-/ubjekti poravnanja ne mogu svojim sporazumom i$i na prekomjerno ote$enje.
-=kcesornost i supsidijarnost jem!eve obaveze ne prestaje poravnanjem, izuzev ako je
poravnanjem izvrena novacija.
->ejstvo poravnanja sastoji se u tome da stranke, zaklju!enjem ugovora o poravnanju,
prekidaju spor ili neizvjesnost (nesigurnost) o svom pravnom poslu i da, 'za ubudu$e(, na nov
na!in ureuju svoja uzajamna prava i obaveze.
Prinudno poravnanje i steaj
-"rinudno poravnanje je ste!ajna mjera kojom se izmeu dunika i povjerilaca !ija
potraivanja predstavljaju natpolovi!nu veli!inu dunikovi# obaveza postie sporazum o
raznim pitanjima olakavanja dunikovog poloaja i njegovog 'ozdravljenja( kako bi se
izbjeglo otvaranje skupog, dugotrajnog i ')atalnog(, po dunika, ste!ajnog postupka.
-Olakavanje dunikovog poloaja uglavnom se sastoji od smanjivanja njegovi# dugova
prema ve$inskim povjeriocima i prolongiranju rokova isplate dugova.
-Kada prinudno poravnanje zaklju!i natpolovi!na ve$ina povjerilaca ono je pravno obavezno
za sve dunikove povjerioce.
-,a taj na!in otplate i odlaganja dugova imaju zna!enje izmjene sadraja obligacije za sve
povjerioce.
-/te!aj je poseban sudski postupak koji se sprovodi zbog insolventnosti dunika.
-/te!ajem se mijenja sadraj obligacije tako to se sva prijavljena potraivanja slijevaju u
ste!ajnu masu, a namiruju se prema posebnim pravilima koja omogu$uju ravnopravno
namirenje povjerilaca srazmjerno redu i visini nji#ovi# potraivanja.
03
-% ste!aju su svi povjerioci na gubitku, ali je to krajnja mjera, jer se ne moe o!ekivati
dunikovo ozdravljenje ve$ likvidacija, tako da se eli posti$i ravnomjerno i prioritetno
namirenje, jer je imovina dunika nedovoljna za potpuno namirenje svi# povjerilaca
srazmjerno nji#ovim potraivanjima.
-Osim smanjivanja potraivanja dolazi i do mijenjanja nji#ovog predmeta, jer se sva
potraivanja pretvaraju u nov!ana potraivanja.
#luaj i vi,a sila
-#luaj (casus) je okolnost (pravna !injenica) koja nastupa nezavisno od volje subjekta i
mimo njegovog o!ekivanja, te je on uprkos svojim mogu$nostima nije mogao predvidjeti,
sprije!iti ili izbje$i da uti!e na pravni odnos, njegov nastanak, promjenu ili prestanak.
-/lu!aj kao ivotnu !injenicu treba razlikovati od slu!aja kao pravne !injenice.
-/lu!aj u modernom pravu podrazumijeva odsustvo krivice kod subjekta za nastanak,
promjenu ili prestanak pravnog odnosa.
-/lu!ajna propast predmeta obaveze (individualno odreen predmet) oslobaa dunika
odgovornosti za naknadu tete.
-+a mjeoviti slu!aj (casus mixtus) dunik $e uvijek odgovarati, osim ako predmet propadne
za njegove docnje, pa on dokae da bi predmet slu!ajno propao i da je on na vrijeme izvrio
svoju obavezu, s obzirom na okolnosti slu!aja.
-)i,a sila (vis maior) je onaj spoljni dogaaj !ije se dejstvo nije moglo predvidjeti, izbje$i ili
otkloniti.
-+a razliku od slu!aja ima ja!u )akti!ku mo$ od mo$i subjekta kao i dejstvovanje nezavisno
od njegove volje.
-Osnovna !injenica koja kvali)ikuje viu silu i time je odvaja od slu!aja je spoljnost.
--ia sila je kvali)ikovan slu!aj po slede$im elementima. uzrok djelovanja na pravni odnos je
izvan stvari, !ovjeka ili djelatnosti, a !ije djelovanje se nije moglo predvidjeti, izbje$i ili
otkloniti.
-/udska praksa je utvruje 'od slu!aja do slu!aja(.
-%koliko se utvrdi njeno djelovanje, dunik se oslobaa obaveze i odgovornosti za
neispunjenje.
->akle, via sila dovodi do gaenja obligacionog odnosa potpuno ili djelimi!no.
-=ko je obaveza djelimi!no mogu$a za ispunjenje radi$e se o izmjeni sadraja u obligaciji.
&zmjena subje1ata u obligaciji
-&zmjena subjekata u obligaciji podrazumijeva da osnov, predmet i sadraj obligacije ostaju
isti.
-,ovi subjekti samo ulaze i potuju zate!eni identitet obligacionog odnosa.
-&zmjena subjekata ima za cilj stvaranje novi# ili razrjeavanje postoje$i# obligacioni# odnosa
koji ina!e postoje izmeu nekog lica u postoje$em obligacionom odnosu i lica koja pristupaju
tim obligacijama.
>stupanje potra.ivanja -cesija/
-"romjena povjerioca naj!e$e se deava ustupanjem potraivanja ugovorom, to se naziva
cesija.
-% ovom odnosu pojavljuju se tri lica. cedent (ustupilac trabine), cesionar (primalac
trabine) i cesus (ustupljeni dunik).
-/ubjekti cesije su cedent i cesionar, oni moraju imati ugovornu sposobnost.
-"redmet cesije je pravo potraivanja.
-Gesija moe nastati povodom svake trabine koja ima imovinski karakter i nije vezana za
li!nost, odnosno !iji prenos nije zakonom ili ugovorm zabranjen.
07
-"ravni osnov cesije pored ugovora moe biti zakon (kad jemac postaje povjerilac prema
glavnom duniku) i sudska odluka (u izvrnom postupku).
-Kauza cesije moe biti razli!ita i vezana je za tip ugovora koji je osnov cesije.
!ejstvo cesije
-4rabina se smatra ustupljenom od momenta zaklju!enja cesionog ugovora.
-%stupljeni dunik tada duguje cesionaru, a ne vie cedentu.
->ejstvo cesije obi!no se prati preko tri odnosa. odnosa cedenta i cesusa, odnosa cesionara i
cesusa i odnosa cedenta i cesionara koji je osnovni odnos u cesiji.
dnos cedenta i cesusa (stari povjerilac i dunik)
-Gedent i cesionar ne trae u!e$e dunika u nji#ovom bilateralnom sporazumu.
-Gedent ima obavezu da obavijesti dunika o tome ko mu je novi povjerilac (noti)ikacija), ako
i pored toga on ispuni obavezu starom povjeriocu njegov dug se ne$e ugasiti i osta$e i dalje u
obavezi prema cesionaru.
-%koliko su u pitanju dvostrane obligacije cedent ostaje u obavezi prema cesusu.
-Kod viestrukog ustupanja potraivanja cesusu ostaje obaveza da izmiri dug onom
povjeriocu o kome je najprije obavjeten (koji se prvi javio).
dnos cedenta i cesionara (stari i novi povjerilac)
-Gedent je obavezan da cesionaru preda sve isprave kojima se dokazuje da je on povjerilac
potraivanja koje ustupa.
-Gedent je obavezan da cesionaru garantuje za postojanje (veritet) trabine u !asu ustupanja
potraivanja, to se poklapa sa per)ekcijom cesionog ugovora.
-%stupilac, u principu, ne odgovara za naplativost ustupljene trabine; izuzetno, tako se moe
ugovoriti, ali samo do visine protivdavanja.
-4eretna cesija se sastoji od tri podvrste.
:. cesija umjesto ispunjenja ; zaklju!enjem ugovora obaveza cedenta koju on ima
prema cesionaru gasi se do visine vrijednosti ustupljenog potraivanja. =ko je
ustupljeno potraivanje ve$e po vrijednosti od duga koji cedent na ovaj na!in eli da
ugasi, cesionar je duan vratiti cedentu sve to je naplatio preko iznosa vrijednosti
svog potraivanja koje ima prema cedentu.
*. cesija radi napla5ivanja ; kada cedent prenese cesionaru neko svoje potraivanje
samo radi napla$ivanja njegova obaveza se zaklju!ivanjem cesionog ugovora ne gasi.
Ona se gasi ili smanjuje samo ako cesionar (njegov povjerilac) uspije preneseno pravo
da realizuje (naplati).
0. cesija radi obezbje0enja 2 ako je trabina sa ustupioca (cedenta) prenijeta na
primaoca (cesionara) radi obezbjeenja primao!evog potraivanja prema ustupiocu o
njenoj realizaciji primalac se stara sa panjom dobrog doma$ina ili dobrog
privrednika. ,akon realizovanja naplate primalac zadrava iznos potreban za
namirenje svog potraivanja prema ustupiocu, a viak vrijednosti je duan predati
ustupiocu.
dnos cesionara i cesusa (novi povjerilac i dunik)
-+aklju!enjem cesionog ugovora cesionar postaje novi povjerilac na kojeg prelazi glavno
potraivanje i sva sporedna prava. prava u odnosu na jemca, pravo na kamate, prava iz
ugovorne kazne i dr.
-Gesusov poloaj se ne mijenja u obligaciji.
-Gesus ima pravo na objektivne prigovore koje moe ista$i i prema cesionaru, kao i
subjektivne prigovore.
09
-=ko je u pitanju dvostrana obaveza cesus ima pravo staviti cesionaru i prigovor
istovremenosti ispunjenja, odnosno prigovor neispunjenja.
-Obligacija se gasi realizacijom trabne, tj. njenim ispunjenjem od strane cesusa cesionaru.
Promjena du.ni1a u obligaciji
Preuzimanje duga -privatna intercesija/
-% osnovi promjene dunika u obligaciji je ugovor (saglasnost izjava volja-sporazum) kojim
se ugovara prenoenje obaveze koja je podobna za prenos s jednog lica (dunika) na drugog
dunika.
-"reuzimanje duga (privatna intercesija) je ugovor izmeu starog dunika i novog
(intercedenta) da on stupi na njegovo mjesto, a stari se oslobaa obaveze.
-Fitan cilj ovakvog ugovora je da intercednt (novi dunik ) ima namjeru (casusa contrhendi)
da starog dunika oslobodi obaveze i da stupi na njegovo mjesto u obligaciji.
-"ovjeriocu nije svejedno ko je novi dunik, stoga se ugovorna intercesija ne moe punovano
ostvariti dok povjerilac ne da svoj pristanak na preuzimanje duga.
-Obaveza ugovara!a iz intercesionog ugovora je da obavijeste povjerioca o zaklju!enom
ugovoru i da od njega trae pristanak na izvrenu promjenu li!nosti dunika.
->ok povjerilac ne da pristanak intercesioni ugovor je 'ugovor o preuzimanju ispunjenja
duga( koji je slabije pravne snage.
-+akonski izuzetak da $utanje zna!i pristanak povjerioca sre$emo u posebnom slu!aju, to je
u situaciji kada se pristanak za preuzimanje duga ne moe dobiti od #ipotekarnog povjerioca i
to u roku od tri mjeseca po njegovom primitku pismenog poziva da se izjasni, tj. da izjavi svoj
pristanak na prenos nepokretnosti koja je optere$ena #ipotekom.
-=ko #ipotekarni povjerilac svojom izri!itom izjavom ne odbije traeni pristanak u roku od tri
mjeseca od prijema za#tjeva, zakonska je )ikcija da je on svoj pristanak dao.
!ejstvo preuzimanja duga
-Osnovno dejstvo ugovora o preuzimanju duga sastoji se u oslobaanju dunika obaveze
prema povjeriocu.
->unik (stari) 'izlazi( iz postoje$e obligacije, jer na njegovo mjesto 'stupa( intercedent
('novi( dunik).
-&ntercesioni ugovor ne$e nastati i kad povjerilac da svoj pristanak, ako je u to vrijeme
postojala intercedentova prezaduenost za koju povjerilac nije znao niti je mogao znati
('zakonska disimulacija(), takav $e se sporazum klasi)ikovati kao ugovor o pristupanju dugu.
-%z glavni dug na preuzimaoca prelaze i sporedne obaveze (jemstvo i zaloga, mada su
sporedne obaveze, zavise od volje jemca, odnosno zalogodavca).
-,ovi dunik ne$e odgovarati za nenapla$ene kamate koje su dospjele do njegovog
intecediranja u postoje$i dug.
-"reuzimalac duga ima pravo na objektivne i subjektivne prigovore prema povjeriocu.
Pristupanje dugu
-"ristupanje dugu je grani!ni institut blizak preuzimanju duga koji nastaje ugovorom izmeu
povjerioca i tre$eg lica kojim se ono obavezuje da $e stupiti u obligacioni odnos na duni!koj
strani (pored dunika, a ne umjesto dunika)
-"ravni poloaj pristupioca dugu je isti kao i pravni poloaj zate!enog dunika.
-+avisno od pravnog osnova pristupanja dugu moe se raditi o solidarnom ili supsidijarnom
poloaju pristupioca dugu.
-"ovjerilac ima ista prava prema pristupiocu kao i prema duniku.
Preuzimanje ispunjenja
0;
-%govorom izmeu dunika i tre$eg lica, tre$e lice se obavezuje prema duniku da $e ispuniti
njegovu obavezu prema njegovom povjeriocu.
-4o je odnos inter debitores i povjerilac iz nji#ovog sporazuma ne sti!e nikakva prava
obra$anja prema tre$em sa svojim obligaciono-pravnim za#tjevom.
-4re$e lice $e biti jedino odgovorno duniku, na osnovu nji#ovog sporazuma, tj. nji#ovog
pravnog odnosa, u situaciji da ne ispuni preuzetu obavezu, pa povjerilac, zbog toga pozove
dunika na ispunjenje postoje$e dunikove obaveze koju nije ugasio preuzimalac ispunjenja.
>pu5ivanje -asignacija/
-&zjavom volje uputilac (asignant) upu$uje, tj. ovla$uje upu$enika (asignata) da za njegov
ra!un izvri odreenu radnju tre$em licu (asignataru), a asignatara da izvrenje radnje primi
u svoje ime.
-=signant nije povjerilac, dok je asignat potencijalni dunik.
-=signacijom se ne stvara obligacioni odnos samim izjavljivanjem uputa, jer je obligaciono-
pravno dejstvo asignacije odloeno i zavisno od pristanka asignata i pri#vatanja asignatara.
-+na!aj asignacije je u tome to se njome postie 'ekonomi!nost( obligacioni# odnosa
izmeu tri lica koji u!estvuju u asignaciji i zbog !ega se izbjegava dvostruko
ispla$ivanje obaveza.
!ejstvo
:) dnosom po1ri5a nazivamo odnos izmeu uputioca (asignanta) i upu$enika (asignata).
&zjava asignanta da asignat neto izvri asignataru mogu$a je pod uslovom da asignat pri#vati
dug. =signat nije duan pri#vatiti dug, izuzev ako nije dunik asignanta, ili mu je obe$ao da
$e uput pri#vatiti. "od po1ri5em se podrazumijeva postojanje sredstava asignanta kod
asignata (kao to je npr. asignatarov dug asignantu). >put je opoziva izjava volje i opoziv je
mogu$ sve dok se uput ne izvri ili dok se ne da izjava asignata da $e izvriti uput.
*) )alutni odnos je odnos koji se uspostavlja izmeu primaoca uputa i uputioca, tj.
asignatara i asignanta. =signatar se naj!e$e ovla$uje da primi isplatu svote novca te se zbog
toga i ovaj odnos naziva valutnim odnosom.=signatar je ovlateno lice iz asignacije i
naj!e$e povjerilac asignanta. On nije duan pri#vatiti asignaciju, ali je obavezan da vri
blagovremeno obavjetavanje asignanta u slu!aju nepri#vatanja asignacije kako bi izbjegao
odgovornost za tetu usljed svoje nesavjesnosti. %koliko pristane na asignaciju duan je
pozvati asignata da izvri uput. 4ek izvrenjem radnje od strane asignata gasi se obaveza, dug
asignanta koji ima prema asignataru. =signant moe opozvati izdati uput (ovlatenje da
asignatar primi isplatu od asignata) izuzev ako je ovlatenje dato u interesu asignatara.
0) Apstra1tni odnos nazivamo odnos izmeu primaoca i upu$enika, tj, asignatara i asignata.
&z asignacije se ne stvara nikakav pravni odnos niti se izmeu ovi# lica )ormiraju prava i
obaveze. Ovaj odnos je )ikcija, jer realno ne egzistira, zato se i naziva apstraktan odnos. 4ek
kada asignat izjavi da pri#vata uput asignatar sti!e pravo za#tijevati od asignata ispunjenje
radnje na koju je upu$en. =signat ima ovlatenje da istakne asignatru sve objektivne i
subjektivne koje on li!no ima prema asignataru. =signatar moe prenositi uput (asignaciju),
jer se radi o subjektivnom imovinskom pravu koje je, kao takvo, podobno za promet. "ravo
asignatara je zastarivo i mora se koristiti u roku od godinu dana. 5ok po!inje te$i od
odreenog datuma ili od pri#vatanja asignacije ili od predaje.
Prestana1 obligacije
-Obligacioni odnosi se gase postizanjem eljenog pravnog dejstva, ali i objektivno
postavljenog cilja obligacije.
0?
-"ojedini autori na!ine prestanka obligacije razvrstavaju prema kriterijumu u!e$a volje u
gaenju obligacionog odnosa, dok drugi isti!u da obligacije prestaju sa ispunjenjem ili bez
ispunjenja.
&spunjenje -isplata/
-&spunjenje je radnja kojom se postie prestanak obligacije izvravanjem upravo onoga ili
onog predmeta, odnosno radnje, koje je u obligaciji i propisano.
-% ugovornom pravu, posebno kod ugovora o otuenju, odnosno sticanju stvari i prava, pod
radnjom ispunjenja podrazumijeva se predaja.
#ubje1ti ispunjenja
:) >unik je subjekt obligacije, koji, po pravilu, ispunjava u obligaciji obe$anu radnju.
&spunjenje $e proizvesti svoje pravno dejstvo koje se sastoji u prestanku obligacije, i ako ga
preduzme, izuzetno, neko tre$e lice koje za tim ima pravni interes, ili se dunik saglaava
(pristaje) da tre$i preduzme akt ispunjenja obligacije umjesto dunika. "ovjerilac je ovlaten
da primi ispunjenje od tre$eg lica , iako se dunik takvom ispunjenju protivi, jer on vri svoje
pravo. "oslovno nesposoban dunik moe valjano ispuniti obligaciju, ako je njegova obaveza
punovana i dospjela, to podrava stav da je ispunjenje realni akt, ali ne moe ugasiti
naturalnu obligaciju, tj. neutuivu, kada je obligacija zastarjela ili poti!e iz igre ili opklade.
*) &spunjenje sa subrogacijom je kvali)ikovani slu!aj ispunjenja obligacije od strane tre$eg
lica. Ovo ispunjenje imamo kada tre$e lice ispuni obligaciju i ugovori sa povjeriocem da
ispunjeno potraivanje pree na njega. /ubrogacija se postie ili ugovorom izmeu povjerioca
i isplatioca ili na osnovu ugovora izmeu dunika i isplatioca. "ored ugovorne postoji i
zakonska subrogacija u slu!aju da isplatilac ima zakonom utvren pravni interes da izvri
isplatu, tada na njega prelazi povjerio!evo potraivanje prema duniku. Kod subrogacije
imamo kombinovana pravla cesije i intercesije, prvo se odigrava privatna intercesija na ta se
nadovezuje cesija.
0) "ovjerilac je ovlaten da primi ispunjenje u svoje ime i za svoj ra!un. 4re$e lice moe da
primi samo po osnovu povjerio!evog ovlatenja; ovlatenje moe biti i zakonsko i sudsko. &
bez povjerio!evog ovlatenja ispunjenje $e proizvesti pravno dejstvo i ugasiti obligaciju i ako
je izvreno tre$em licu, ako ga povjerilac pri#vati i tako rati)ikuje.
-"oslovno nesposobnom povjeriocu moe se ispuniti obaveza iz obligacije, ako je ispunjenje
korisno za povjerioca; ako se predmet ispunjenja ve$ nalazi u njegovom priteanju ili ako
poslovno nesposobni povjerilac odobri (rati)ikuje) ispunjenje nakon to stekne poslovnu
sposobnost.
Predmet i nain ispunjenja
-"redmet ispunjenja je ona obligaciona radnja koja je utvrena in obligationem.
-%koliko se subjekti ispunjenja prije zapo!injanja ispunjenja sporazume povjerilac moe
primiti i neto drugo umjesto dugovane radnje (datio in solutum).
-Obaveza se ispunjava u potpunosti onako kako glasi; povjerilac nije duan pri#vatiti
djelimi!no ispunjenje, osim ako to ne nalae priroda obaveze i ako se ne radi o nov!anoj
obavezi kod koje se ne moe odbiti djelimi!no ispunjenje.
-/peci)i!an na!in ispunjenja je i 'predaja radi prodaje( kada se kao predmet ispunjenja
pojavljuje dobijeni nov!ani iznos od cijene prodate dunikove stvari (datio pro solvendo).
-Kao poseban na!in ispunjenja dozvoljeno je i polaganje i prodaja dugovane stvari.
->unik ali i tre$a lica mogu deponovati predmet ispunjenja kod nadlenog suda u odreenim
slu!ajevima i na taj na!in se osloboditi svoje obaveze.
-4rokove polaganja snosi dunik do iznosa trokova ispunjenja, a preko toga iznosa trokove
deponovanja snosi povjerilac.
0@
->eponovanje kod suda se dozvoljava. ako je povjerilac u docnji, ako se ne zna ko je
povjerilac, ako je mjesto boravka povjerioca nepoznato, ako je povjerilac poslovno
nesposoban, a nema zakonskog zastupnika.
-=ko je stvar nepodesna za deponovanje, onda se ona moe prinudno javno prodati.
-,a isti na!in se moe prodati i radi namirenja trokova !uvanja.
)rijeme ispunjenja
--rijeme ispunjenja podudara se sa rokom dospjelosti obaveze dunika iz obligacije; odreuju
ga sami subjekti.
-%koliko strana kojoj je ostavljeno na volju odreivanje roka ispunjenja ne vri svoju volju,
druga strana moe za#tijevati da odredi primjeren rok za ispunjenje obaveze ispunjenja.
-=ko je rok ispunjenja ugovoren u interesu dunika on je ovlaten da se oslobodi svoje
obaveze i prije nastupanja roka ispunjenja.
-=ko je rok u interesu povjerioca, a dunik ne daje traeno obe$anje ili obezbjeenje
potraivanja, povjerilac ima pravo da trai ispunjenje prije roka koji je utvren.
-+a vrijeme ispunjenja nov!ani# obaveza vae posebna pravila.
:. ako se pla$enje vri preko banke ili druge )inansijske organizacije, ispunjenje je
punovano i proizvodi pravno dejstvo kada doznaka ili virman stignu u povjerio!evu
banku, izuzev ako je neto drugo pret#odno ugovoreno;
*. kada je pla$anje preko pote, dug je izmiren kada povjerilac primi nov!anu doznaku,
izuzev ako su subjekti ispunjenja odredili da $e se dug smatrati izmirenim ve$ kada
dunik uplati poti;
0. pla$anje !ekovnom uplatnicom je izvreno kada dunik izvri uplatu u korist
povjerio!evog ra!una.
Mjesto ispunjenja
-Ajesto ispunjenja mogu odrediti stranke ili zakon i zavisi od okolnosti posla.
-Ajesto ispunjenja za nenov!ane predmete ispunjenja je, prema dispozitivnoj zakonskoj
normi, ono mjesto u kojem je dunik u vrijeme nastanka obaveze imao prebivalite, odnosno,
u nedostatku ovoga boravite.
-=ko je dunik lice sa vie sjedita, nenov!ana obaveza se ispunjava u mjestu u kojem se
nalazi poslovna jedinica toga lica koja je u )unkcionalnoj vezi sa predmetom ispunjenja.
-,ov!ane obligacije ispunjavaju se u mjestu gdje povjerilac ima svoje prebivalite, odnosno
sjedite ili boravite.
-"la$anje virmanom vri se u mjestu sjedita organizacije koja vodi povjerio!eva nov!ana
sredstva.
>raunavanje -imputacija/ ispunjenja
-"roblem upotrebe ura!unavanja ispunjenja javlja se kada dunik na ime ispunjenja isplati
odreenu radnju koja ne moe pokriti ili izmiriti sve njegove dugove koji se sastoje od vie
jednorodni# radnji a koje sve ima prema istom povjeriocu.
-+bog toga se postavlja pitanje koja je obligacija prestala, tj. kojoj se moe pripisati ili
ura!unati dato ispunjenje.
-"rvenstveno je relevantan sporazum ili mani)estovana pravno poslovna volja subjekata
ispunjenja.
-%koliko saglasne volje subjekata za rjeenje ovog pitanja nema, dunik odlu!uje koju
obavezu eli datim ispunjenjem ili preduzetom radnjom da izmiri; ako on to ne izjavi izmiruje
se prvo prema vremenu dospjelosti; ako su obaveze jednovremeno dospjele, onda prema
obavezi koja je najslabije obezbjeena s obzirom na data sredstva obezbjeenja; ako su sve
obligacije jednako obezbjeene prestalim $e se smatrati one obligacije koje su duniku na
3<
najve$em teretu; ako se ni prema ovom kriterijumu ne moe utvrditi red ura!unavanja, data
isplata ura!unava$e se prema dugu koji je najranije nastao; ako ni to nije mogu$e djeli se
ispunjenje srazmjerno na sve dunikove obaveze prema istom povjeriocu.
!o1azivanje ispunjenja
-Osnovni dokaz isplate je priznanica koju je povjerilac obavezan izdati na za#tjev dunika
koji je uredno ispunio svoju obavezu.
-Priznanica je privatna isprava u pismenoj )ormi koja sadri podatke o izmirenom
potraivanju i potpis povjerioca.
-=ko je priznanica izdata po isunjenju glavne obaveze, sadri pretpostavku da su izmirene i
njene sporedne (akcesorne) obaveze.
-bveznica je isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da $e licu ozna!enom u obveznici
odnosno donosiocu obveznice odreenog dana isplatiti iznos ozna!en na obveznici i
pripadaju$e kamate.
--ra$anje obveznice od strane povjerioca dunik moe za#tijevati kada je svoju obavezu
uredno i u potpunosti ispunio i vra$ena obveznica sadri presumpciju potpunog izmirenja
obaveze.
-=ko se obveznica ne moe vratiti dunik je ovlaten za#tijevati da mu povjerilac izda javno
ovjerenu ispravu u kojoj $e se utvrditi da je njegova obaveza ugaena.
-%koliko je dunik izvrio ispunjenje djelimi!no, moe za#tijevati da se ono konstatuje na
obveznici kao pismenoj ispravi.
+ro,1ovi ispunjenja
-4rokove ispunjenja snosi sam dunik, jer se ispunjenje smatra njegovom radnjom iz
obligacije.
-Ovo dispozitivno pravilo moe biti neprimjenjeno ako se subjekti druga!ije sporazume.
-"ovjerilac snosi trokove koje sam izazove.
Prestana1 obligacije bez ispunjenja
-Aeu ostale na!ine prestanka obligacije, kod koji# subjekti, svojim izjavama volja, gase
obligaciju, ubrajaju se. prebijanje (kompenzacija), otputanje duga, prenov (novacija) i otkaz.
-Obligacije prestaju i po sili +akona nastupanjem pravni# !injenica. smrti subjekta,
sjedinjenjem (kon)uzija) i nemogu$no$u ispunjenja.
Prestana1 obligacije bez ispunjenja voljom subje1ata obligacije
Prebijanje -1ompenzacija/
;Prebijanje ili 1ompenzacija je meusobno obra!unavanje uzajamni# obligacija, prebija se
trabina sa trabinom, dug sa dugom.
-Ovakvom operacijom je mogu$e da doe do potpunog gaenja najmanje dvije (a moe i vie)
uzajamni# obligacija.
-Aogu$e je da se ako saldo ovakvog obra!una obligacija, pojavi smanjeni ili djelimi!ni dug
(ostatak duga) na jednoj strani obligacionog odnosa, takva kompenzacija naziva se
djeliminom.
-Kada meu subjektima postoji vie uzajamni# obligacija, prebijanje se vri prema pravilima
koja vae za ura!unavanje ispunjenja.
-=ko se pored glavnice duguju i sporedne obaveze (kamate i trokovi) tada red ura!unavanja
po!inje prvo od otplate trokova, zatim se otpla$uju kamata, a tek na kraju se ispl$uje
glavnica obaveze.
->a bi prebijanje moglo proizvesti obligaciono-pravno dejstvo prestanka obligacija, obligacije
koje idu u preboj moraju biti kompenzabilne.
3:
-Osnovni opti uslov kompenzibilnosti obligacija je nji#ova uzajamnost; uzajamne su one
obligacije kod koji# su subjekti ista lica ali sa razli!itim, obligaciono-pravnim ulogama. jedno
lice je, u jednoj obligaciji, u ulozi povjerioca, a u drugoj kojom je vezan sa istim licem, u
ulozi dunika, i obratno.
-Ostali opti uslovi kompenzabilnosti obligacija su.
:. da su predmeti obe obligacije generi!ke stvari (novac ili druge zamjenjive stvari istog
roda i kvaliteta tzv. jednorodne)
*. da su obe obligacije dospjele
0. da su obe prinudne (utuive tj. da nisu naturalne)
-"rebijanje ne nastaje po sili zakona ve$ je potrebna bar jednostrana izjava volje jednog od
subjekata o prebijanju.
-=ko jedna strana izjavi da ulazi u preboj, druga strana ne moe se protiviti toj izjavi ni na
koji na!in osim prigovorom nepostojanja bilo kojeg od materijalnio-pravni# uslova za
prebijanje.
-"rebijanje pod ovim uslovima naziva se jednostrana kompenzacija.
-Prigovor odsustva uzajamnosti obligacija moe ista$i strana iz obligacije ako dunik da
izjavu o prebijanju ne!ega to duguje povjeriocu sa onim to povjerilac duguje njegovom
jemcu.
-Prigovor zastare moe sprije!iti kompenzaciju ako su uslovi za prebijanje nastali nakon to
je jedno od potraivanja zastarjelo.
-Prigovor ustupanja -cediranja/ moe se postaviti izmeu prijemnika (novog povjerioca,
cesionara) i dunika (cesusa) 2 dunik ustupljenog potraivanja moe ista$i u preboj samo ona
svoja potraivanja koja je do obavjetenja (denuncijacije, noti)ikacije) o ustupanju mogao
ista$i u preboj ustupiocu (starom povjeriocu, cedentu).
-Prigovor zabrane prebijanja 2 ako se prigovor zabranjenosti obligacije moe ista$i tada
prebijanje ne moe ni nastati; razlozi radi koji# se prebijanje ne moe izvriti jer to javni
poredak ne dozvojava su.
:. ako se potraivanje ne moe zaplijeniti,
*. ako se potrivanje koncentrie na vra$anje stvari ili vrijednosti koje su date duniku na
!uvanje ili poslugu, ili na stvari koju je dunik bespravno stekao ili je bespravno
zadrao,
0. ako je potraivanje nastalo namjernim prouzrokovanjem tete povjeriocu od strane
dunika,
3. ako se potrauje naknada tete prouzrokvane ote$enjem zdravlja,
7. ako potraivanje poti!e od zakonske obaveze izdravanja,
9. ako je dunikovo potraivanje dospjelo za isplatu tek poto je tre$e lice stavilo
zabranu na povjerio!evo potraivanje prema duniku.
-/ve to je zakonom zabranjeno vai i za ugovornu kompenzaciju, subjekti mogu svojom
voljom da mijenjaju opte uslove, pri tom se misli samo na jednorodnost i dospjelost.
tpu,tanje duga
-tpu,tanje, oprost ili otpust duga je saglasnost dunika sa izjavom povjerioca da ne$e
traiti ispunjenje (isplatu) duga.
-p,ti otpust dugova je izjava kojom povjerilac svom duniku 'oprata( sve dugove koji
postoje u vrijeme davanja takve izjave, nuna je saglasnost dunika.
-Pojedinani otpust duga je izjava povjerioca da ne$e traiti ispunjenje jednog svoga
potraivanja, sa !ime se dunik saglasio.
-Otpust duga po svojoj pravnoj prirodi nije jednostrana izjava volje, ve$ ugovor.
-"od otpustom duga ne smatra se.
:. odricanje od sredstava obezbjeenja,
3*
*. otputanje duga jemcu.
--ra$anje zaloga ili drugi# sredstava obezbjeenja (kapare, avansa, mjenice i sl.) nema
pravno dejstvo otpusta duga, jer ne zna!i povjerio!evo odricanje od prava da trai ispunjenje
obligacije.
-Kada u jednoj obligaciji ima vie jemaca, a povjerilac oprosti dug samo prema jednom, tada
ostali sajemci sti!u prigovor redukcije.
Prenov -novacija/
;"ovacija je saglasnost volja (sporazum, ugovor) dunika i povjerioca o tome da neku svoju
postoje$u obligaciju ugase i stvore, umjesto nje, novu.
-,ovacijom se mijenja predmet ili pravni osnov postoje$e obligacije.
-"retpostavke da bi obligacija nastala su.
:. da je postoje$a (stara) obligacija, koja se novira, bila punovana,
*. da i nova obligacija punovano nastaje, jer joj je predmet mogu$ i dozvoljen kao i
osnov, te da je odreen, odnosno odrediv,
0. nova obligacija mora da se razlikuje od stare bilo po pravnom osnovu, bilo po
predmetu (osnov je nov ili je predmet nov),
3. namjera noviranja (animus novandi), tj. zamjena stare obligacije njenim gaenjem i
istovremenim stvaranjem nove obligacije, mora biti jasno izraena.
-%koliko bi novacioni sporazum bio poniten, ponitenje bi imalo retroaktivno dejstvo (ex
tunc) i smatralo bi se (pravna )ikcija) da stara obaveza nije bila nikad ni ugaena.
t1az
-Obligacije nisu trajni graansko-pravni odnosi, vrijeme trajanja obligacije !ini period
vremena izmeu dvije vremenske ta!ke. momenta nastanka odnosa i momenta prestanka
odnosa.
-=ko vrijeme trajanja dugovinskog odnosa nije odreeno, svaka strana moe ga prekinuti
otkazom.
->a bi otkaz, kao na!in prestanka trajnog dugovinskog odnosa, kojem subjekti nisu odredili
rok trajanja proizveo pravno dejstva na!ina gaenja obligacija, otkaz mora biti dostavljen
drugoj strani.
-Otkaz, kao izjava volje moe se izjaviti u svako doba, otkazu ne mora da pret#odi opomena,
ako to nije ugovoreno ili zakonom propisano-ovakav slu!aj naziva se otkaz bez otkaznog
roka.
-Obligacioni odnosi mogu biti od po!etka snadbjeveni poznatim otkaznim rokom.
-Otkazni rok moe biti ugovoren ili zakonom odreen.
-Otkazni dugovinski odnos je onaj koji je po svojoj prirodi predodreen da prestaje otkazom i
da se otkaz izjavljuje uz ostavljanje, drugoj strani otkaznog roka.
-Otkazni rok je period vremena od izjavljivanja otkaza pa do prestanka trajnog obligacionog
odnosa.
-/tranke mogu da odrede otkaz sa otkaznim rokom; to moe utvrditi zakon, a to se moe znati
i prema obi!aju ili prirodi stvari.
-4o se naziva primjeren rok i predstavlja pravni standard koji se popunjava onoliko potrebnim
vremenom koje je prema svim okolnostima konkretnog odnosa, potrebno dati strani kojoj se
upu$uje otkaz.
Prestana1 obligacije bez ispunjenja nastupanjem
za1onom utvr0eni2 pravni2 injenica
#mrt subje1ta obligacije
30
;/mrt subjekta obligacije je prirodni na!in prestanka samo oni# obligacija kod koji# je dunik
)izi!ko lice.
-Obligaciona prava su prenosiva i otuiva (cesijom) isto kao i dugovi (intercesijom), ona su
nasljediva.
-=li postoje obligacioni odnosi koji su, prema svojoj prirodi, najpretenije li!nog karaktera.
-4akva situacija postoji kada ni jedno drugo lice osim dunika ne moe da izvri dug iz
odreene obligacije.
-=ko bi se dogodilo da dunik obligacionog odnosa prestane postojati, tada bi obligacija, koja
je zasnovana s obzirom na njegova li!na svojstva, osobine ili sposobnosti, prestala postojati,
po sili zakona.
#jedinjenje -1on7uzija/
-Obligacija je odnos izmeu dva lica-ako nemamo dva razli!ita lica, u ulogama povjerioca ili
dunika, tada nemamo ni obligacionog odnosa.
-4akva pojava se deava u slu!aju nasljeivanja ili univerzalne sukcesije; kada dunik
nasljedi povjerioca ili obratno, gase se dugovanja ili potraivanja koja su do tada postojala.
-& pravna lica da se ujedine u jedno novo pravno lice raznim privredno-pravnim, statusnim
promjenama, )uzijama preduze$a.
-4ada, izmeu novog privredno-pravnog subjekta i starog, koji se utapa u novi statusni oblik
pravnog lica, meusobni obligacioni odnosi prestaju.
"emogu5nost ispunjenja
-/pecijalne (individualne) obligacije prestaju kada nji#ovo ispunjenje postane nemogu$e
usljed okolnosti zbog koji# dunik ne dogovara.
-4o su poznate objektivne okolnosti koje sadre sve elemente vie sile, osim jednog
'spoljnosti(.
-=ko se objektivne okolnosti isprije!e dunikovoj namjeri ispunjenja, on ne$e vie biti duan
uredno ispuniti svoju obavezu, isplatiti dug.
-/amo $e morati, da bi sa svoje strane, izbjegao odgovornost zbog neizvrenja obaveze, da
dokae objektivne okolnosti koje isklju!uju njegovu obavezu na izvrenje obligacije.
->unik se oslobaa odgovornosti (za ispunjenje obligacije, kao i za tetu) ako dokae da nije
mogao da ispuni svoju obavezu zbog okolnosti nastali# poslije )ormiranja obligacionog
odnosa, koje nije mogao sprije!iti, otkloniti ili izbje$i.
-5ije! je o naknadnoj objektivnoj nemogu$nosti ispunjenja specijalni# ili individualni#
obligacija.
-6eneri!ke obligacije ne mogu prestati nastupanjem objektivni# okolnosti.
-& kada sve to dunik ima od generi!ki# stvari propadne, dunik se ne oslobaa svoje
obaveze, on snosi rizik slu!ajne propasti ti# stvari.
-&zuzetno je mogu$e da se dunik generi!ke obligacije oslobodi obaveze njenog ispunjenja,
ako propadne cijela masa njegovi# stvari odreeni# po rodu, samo ako je predmet generi!ke
obligacije odvojen po masi.
Zastarjelost
Pojam i dejstvo
-Zastarjelost se javlja sa aspekta povjerioca kao zastarjelost potraivanja ili tube, a sa
aspekta dunika kao neobaveznost izvrenja preuzete obaveze.
-+akonom je propisano da $e onom povjeriocu koji svoje ovlatenje, kojim za#tijeva
ispunjenje obaveze, u zakonom propisanom roku ne koristi, prestati to pravo, tj. do$i $e do
zastarjelosti njegove tube prema duniku.
-Ovdje se radi o gubitku tube, tj. mogu$nosti da sudskim putem utui svoje potraivanje.
33
-"ovjerilac moe podnijeti tubu, ali $e sud uvaiti dunikov prigovor zastarjelosti, ako ga
podnese i time odbiti tubu.
-/ud ne vodi ra!una o tome po slubenoj dunosti, pa ukoliko dunik ne upotrijebi prigovor,
sud $e utvrditi postojanje potraivanja, te $e zastarjelo potraivanje postati potraivanje
utvreno sudskom odlukom, koje $e mo$i postati izvrno.
-"rema tome, zastarjelim se smatra samo ono samo ono potraivanje koje je sud na prigovor
dunika proglasio zastarjelim.
-,a tuenom duniku lei teret dokaza istinitosti navoda na kojim se njegov prigovor zasniva.
-+astarjelost se zato objanjava kao 'slabljenje( subjektivnog obligacionog prava gubitkom
za#tjeva zbog proteka vremena.
-=ko dunik ispuni obavezu koja je zastarjela, ne$e se smatrati pla$anjem nedugovanog, !ak i
ako je bio u zabludi.
-"o svjoj pravnoj prirodi ispunjenje zastarjele obaveze nije davanje nedugovanog ve$ davanje
dugovanog, ali ne vie kao pravne obaveze ve$ kao prirodne obaveze.
-+astarjevanje po!inje te$i prvog dana poslije dana dospjelosti (po!etak zastrnog roka vezan
je za dan kada je povjerilac stekao pravo za#tijevati ispunjenje obaveze) i odnosi se na
obaveze koje dunik ne vri iako se od njega za#tijeva aktivno ponaanje.
-= kada je obaveza bila na ne!injenje zastarjelost nastupa od dana kada je dunik postupio
protivno obavezi.
-+astarjelost nastupa kada istekne posljednji dan zakonom odreenog vremena (zastarnog
roka).
-&zri!ito je zabranjeno pravnim poslom mijenjati rok zastarjelosti, kao i ugovoriti zastoj
zastarjelosti.
->unik se ne moe odre$i zastarjelosti prije nego istekne zastarni rok.
-,akon isteka roka pismenim priznanjem zastarjele obaveze ili davanjem kojeg realnog
sredstva obezbjeenja svoje obaveze, moe se odre$i zastarjelosti.
-+astara glavne trabine dovodi do zastarjelosti sporedni# potraivanja.
-=ko je potraivanje bez roka, zastarni rok po!inje te$i od dana nastanka potraivanja, jer se
takva potraivanja mogu odma# utuiti.
-Kod periodi!ni# davanja, zastarni rok po!inje te$i od dana neispla$ivanja poslednjeg obroka
periodi!nog obligacionog odnosa.
-"otraivanje naknade tete prouzrokovane deliktom, po!inje te$i u subjektivnom roku od
momenta saznanja za tetu, ili u objektivnom roku, od nastanka prouzrokovane tete.
-Zastoj zastarjevanja je mirovanje zastarjevanja.
-&z zakonom odreeni# razloga (pretpostavki) zastarni rok za izvjesno vrijeme prestane te$i tj.
prestane se ura!unavati.
-Kada otpadnu zakonski razlozi neura!unavanja zakonskog roka, zastarni rok koji je mirovao
po!inje iznova te$i i vri se sabiranje sa zapo!etim i privremeno umirovljenim zastarnim
rokom.
-5azlozi umirivanja ti!u se li!ni# odnosa izmeu povjerioca i dunika, dok takvi odnosi traju,
kao to su porodi!no-pravni odnosi.
-+astoj zastrjevanja obaveze glavnog dunika nema dejstva prema jemcu.
-&z drugi# razloga i sa druga!ijim dejstvom nastupa pre1id zastarjevanja.
-"rekid zastranog roka izazivaju pravne !injenice predviene zakonom, ako se zastarjevanje
prekine, propada rok koji je do tada istekao, tj. do nastupanja zakonom odreene pravne
!injenice.
-"rekid zastarnog roka izazivaju slede$e pravne !injenice. priznanje duga, u!injeno
posrednom ili neposrednom izjavom (davanjem otplate, pla$anjem kamata ili davanjem
obezbjeenja) i podizanje tube.
37
-,akon to razlozi prekida zastarjelosti otpadnu, zastarjelost po!inje te$i iznova, a vrijeme
koje je do tada isteklo, ne ra!una se.
-"rekid zastarjelosti potraivanja glavnom duniku dejstvuje i prema jemcu samo ako je do
prekida dolo nekim postupkom ili radnjom povjerioca pred sudom protiv glavnog dunika.
-Zastarni ro1 ili ro1 zastarjelosti je zakonom odreeno vrijeme protekom kojeg se pravo, tj.
trabina iz obligacionog odnosa ne moe vie prinudnim putem ostvariti, te se kae da se
tuba ugasila.
-+astarne rokove s obzirom na dejstvo kao i na duinu trajanja dijelimo na opte i posebne.
-p,ti zastarni ro1 odreen je na deset godina.
-4o je najdui rok u +OO, a odnosi se na sva ona potraivanja za koja +akonom nije utvren
nikakav rok zastarjelosti, odnosno neki specijalni (posebni) rok.
-Aeutim u +OO postoji anomalija, po kojoj se specijalni rok izjedna!uje sa optim.
-4aj izuzetak odreen je za sva potraivanja utvrena pravosnanom sudskom odlukom ili
sudskim poravnanjem ili odlukom drugog nadlenog organa ili poravnanjem sklopljenim pred
tim organom kada +akon za nji# predvia i kra$i rok.
-Ovaj speci)i!an rok od deset godina ne odnosi se na privremena potraivanja koja dospjevaju
za ubudu$e, pa makar i utvrena ovim odlukama.
-Ovaj izuzetak nalazimo u materiji osiguranja, objektivni zastarni rok kod ugovora o
osiguranju ivota traje deset godina ra!unaju$i od prvog dana nakon prestanka kalendarske
godine u kojoj se osigurani slu!aj dogodio.
-#pecijalni zastarni ro1 odnosi se na zastarjevanje prava iz koji# poti!u povremena
potraivanja.
-Ovaj rok po!inje te$i, ra!una se, od dospjelosti najstarijeg neispunjenog potraivanja poslije
kojeg dunik vie nije izvrio svoju obavezu.
-Kada pravo iz kojeg izvire obaveza na povremena davanja zastari povjerilac gubi pravo ne
samo da za#tijeva budu$a povremena davanja ve$ i ona koja su dospjela prije toga.
-Objektivni rok za potraivanje naknade prouzrokovane tete iznosi pet godina od nastanka
tete i primjeni$e se samo ako ote$eni u subjektivnom roku nije uspio saznati za tetu i
u!inioca.
-+rogodi,nji zastarni ro1 primjenjuje se na.
:. subjektivni rok za traenje naknade prouzrokovane tete od kada je ote$eni saznao za
tetu i tetnika,
*. povremena potraivanja od dospjelosti svakog pojedina!nog davanja,
0. potraivanja koja poti!u iz privredni# trgova!ki# poslova,
3. potraivanje zakupnina.
-5ok zastarjelosti za tete nastale povredom ugovorne obaveze izuzete su iz reima ovog
zastarnog roka i podvgnute su reimu propisanom za zastarjelost obaveze !ijom je povredom
teta nastala.
-+astarjelo$u obaveze glavnog dunika zastarjeva i obaveza jemca.
-Kada je rok zastarjevanja obaveze glavnog dunika dui od dvije godine, obaveza jemca
zastarjeva po isteku dvije godine od dospjelosti obaveze glavnog dunika izuzev kada jemac
odgovara solidarno sa glavnim dunikom.
-?ednogodi,nji ro1 zastare vai se za slede$a potraivanja.
:. potraivanje naknade za izvrrene isporuke komunalni# energenata (elektro i termi!ka
energija, plin, voda i sl.) i za izvrene komunalne usluge (odravanje !isto$e), ako su
izvrene isporuke, odnosno usluge izvrene za potrebe doma$instva,
*. potraivanje naknade za upotrebu radio i 4- prijemnika,
0. "otraivanje "44 usluga koje se napla$uju u tromjese!nim ili kra$im razmacima,
3. potraivanje pretplate na povremene publikacije.
39
-+astarni rok utvren posebnim propisima vrijedi za zastarjevanje naknade tete
prouzrokovane krivi!nim djelom, kada je za krivi!no gonjenje predvien dui rok zastare,
za#tjev za naknadu tete prema odgovornom licu zastarjeva u vremenu zastarjevanja
krivi!nog gonjenja.
-5okovi u slu!ajevima zastoja zastarjelosti su.
:. ne moe nastupiti zastarjelost potraivanja maloljetnika ili poslovno nesposobnog lica
koje nema zastupnika dok ne proteknu dvije godine od sticanja poslovne sposobnosti
ili postavljanja zastupnika,
*. ne moe nastupiti zastarjelost potraivanja povjerioca koji se nalazi na odsluenju
vojnog roka ili vojnoj vjebi dok ne proteknu tri mjeseca od zavretka povjerio!evi#
aktivnosti,
0. +astoj zastarjevanja krivi!nog gonjenja, u slu!aju da je teta povjeriocu pri!injena
krivi!nim djelom, povla!i sa sobom zastoj zastarjevanja za#tjeva za naknadu tete.
-5okvi u slu!aju prekida zastarjelosti.
-% slu!aju prekidanja zastarjelosti priznanjem duga od strane dunika zastarjelost po!inje
iznova te$i od datog priznanja.
-%koliko je izvrena novacija priznatog dugovanja, novo potraivanje zastarjeva za vrijeme
predvieno za zastaru novog potraivanja.
-% slu!aju preduzimanja procesni# radnji protiv dunika radi utvrivanja, osiguranja ili
ostvarivanja trabine na sudu ili pred drugim nadlenim organom zastara zapo!inje te$i
iznova od zavretka (okon!anja) spora, ili okon!anja ste!ajnog postupka, ili okon!anja
postupka izvrenja ili obezbjeenja.
-"rekid zastarjelosti krivi!nog gonjenja dovodi i do prekida zastarjelosti tube za naknadu
tete, kada je teta prouzrokovana izvrenjem krivi!nog djela, a krivi!no gonjenje doti!nog
krivi!nog djela koje je ujedno i tetna radnja, propisan je dui rok zastarjelosti.
Pravna priroda zastarjelosti potra.ivanja -zastarni2 ro1ova/
-+astarjelo$u prava ne prestaju, ne gasi se obligacija, nego se utuiva obligacija trans)ormie
u neutuivu (prirodnu, naturalnu) obligaciju.
-/tvarna prava, li!na i li!no-imovinska ne zastarjevaju ali mogu prestati trajati.
-Ovdje postoje, s obzirom na porijeklo i )unkciju dvije vrste rokova.
:. graansko-pravni materijalni rokovi zastarjelosti - !ije proputanje dovodi do
meritornog odbijanja za#tjeva ili prigovora; na njega sud pazi samo po prijedlogu
stranaka,
*. procesno-pravni prekluzivni rokovi 2 na nji# sud pazi po slubenoj dunosti; mogu
biti subjektivni(kra$i). od dana saznanja za pravno relevantne !injenice i objektivni
(dui). vezan za neku objektivu okolnost, nevezano za mo$ saznanja subjekta;
objektivni rok se izjedna!ava sa prekluzivnim rokom.
-+na!ajna razlika imeu prekluzivnog roka i roka zastarjelosti je da prekluzivni rok ne moe
biti zaustavljen ili prekinut kao rok zastarjelosti; sud pazi na prekuzivni rok po slubenoj
dunosti, dok to ne mora da !ini sa zastarnim rokom.
>govor
->op,te o ugovoru 1ao izvoru obligacije/
Pojam ugovora
-bligaciono pravni ugovor predstavlja saglasnost izjava volja dveju strana o nastanku,
mijenjanju ili prestanku obligacioni# odnosa.
-%govor je osnov (izvor) nastanka obligacije .
-%govor je po svojoj pravnoj prirodi pravni posao i to dvostrani pravni posao.
3;
-Ozna!ava se mnogobrojnim sinonimima. dogovor, sporazum, nagodba, pakt, konsenzus,
pogodba, konvencija, aranman, kao i posao.
-/ubjekti su slobodni da odlu!e da li $e uopte zaklju!iti neki ugovor ili ne$e )ormirati takav
pravni odnos.
-/ubjekti ugovora su slobodni da izberu tip ugovora i sadraj koji sami preciziraju; oni su
slobodni izabrati na!in i )ormu ugovora.
-%govara!i u toku trajanja ugovora mogu ugovor mijenjati ili ga ugasiti slobodno svojom
saglasno$u volja.
p,ti uslovi za za1ljuenje ugovora
#posobnost ugovaranja
-/posobnost ugovaranja imaju poslovno sposobna )izi!ka lica i pravno sposobna pravna lica.
-Ograni!enu poslovnu sposobnost imaju maloljetnici sa :7 godina, ako su zasnovali radni
odnos.
-%govor koji zaklju!i pravno lice van okvira pravne sposobnosti ili )izi!ko lice bez poslovne
sposobnosti nema pravno dejstvo.
-%govori ograni!eno poslovno sposobni# lica zaklju!eni bez odobrenja zakonskog zastupnika
su ruljivi pravni poslovi koji se odobrenjem mogu konvalidirati.
-%koliko drugi ugovara!, po saznanju o poslovnoj nesposobnosti saugovara!a, ne odustane od
ugovora u roku od trideset dana, ugovor $e konvalidirati, po sili zakona.
-"oslovno nesposobna lica mogu stupiti u dobro!ine ugovore kao nosioci prava (sticaoci
prava).
-=ko zastupnik prekora!i ovlatenje, zastupani $e biti vezan ugovorom samo ako ga odobri, a
ako zastupani u odreenom roku ne rati)ikuje ugovor, zastupnik i zastupani $e solidarno
odgovarati savjesnoj strani zbog eventualno pretrpljene tete.
-Punomo5 je ovlatenje za zastupanje koje vlastodavac izdaje punomo$niku, otuda se !esto
zastupanje po osnovu punomo$i naziva ugovorno zastupanje.
-Zastupanje je sklapanje pravni# poslova u tue ime, za tui ra!un.
-/ obzirom na obim punomo$i, razlikujemo.
:. Opta (generalna) punomo$ 2 kada punomo$nik moe poduzeti sve pravne poslove
vlastodavca, koji ulaze u redovno poslovanje vlastodavca. Ovdje ne ulaze posebni
pravni poslovi koje +akon nabraja (preuzimanje mjeni!ne obaveze, jemstva, sklapanje
poravnanja, besteretno raspolaganje itd.),
*. posebna (specijalna) punomo$ 2 kada punomo$nik moe preduzeti samo pravne
poslove za koje je posebno ovlaten od vlastodavca, a pomo$u uputstva se odreuje
obim posebnog punomo$ja. >putstva su posebne izjave koje ograni!avaju
punomo$nika i unose se u pismeno u kojem je materjalizovana izjava o punomo$i.
-Ograni!avanje punomo$i, tj. )ormiranje posebnog punomo$ja, !ini se ili tzv.imperativnim
uputstvima ili )akultativnim ili indikacionim uputstvima.
-&mperativna uputstva su nareuju$a, zapovjedna i od nji# nema odstupanja ukoliko se ne
kose sa pravilima instituta poslovodstva bez naloga i ulogom poslovoe bez naloga.
-Aa1ultativna uputstva nalau punomo$niku da se po njima ponaa u redovnoj situaciji, a u
vanrednoj situaciji, prilikama i okolnostima moe od nji# da odstupi po svojoj savjesti i
procjeni situacije.
-&ndi1aciona uputstva upozoravaju punomo$nika na neop#odnu panju u postupanju u
voenju ovlateni# poslova.
-Aoe se i suziti izdata punomo$, bez da se to u!ini u naro!itoj )ormi, ali ona nema e)ekta
prema savjesnom tre$em licu koje obavi, tj. sklopi pravni posao sa punomo$nikom; ve$ samo
vlastodavac ima pravo u tom slu!aju na naknadu tete zbog prekora!enja okvira suene
punomo$i, dakle ti!e se samo odnosa izmeu vlastodavca i punomo$nika.
3?
Postizanje saglasnosti volja o bitnim elementima ugovora
-/aglasnost volja ugovara!a sastoji se od podudarnosti nji#ovi# volja u pogledu predmeta i
cilja ugovora.
-Aane volje su. zabluda (kada je volja )ormirana pod uticajem pogrene predstave tako da
izjavljena volja ne odgovara unutranjoj), prevara (kada je zabluda namjerno stvorena), i
prijetnja (kada je volja )ormirana u stra#u izazvanom nedoputenom prijetnjom).
-,eistinitu volju imamo npr. kod nesporazuma, posredne izjave, )iktivnog ugovora,
neozbiljne izjave (mentalna rezervacija).
-$itni elementi ugovora su oni sastojci o kojima stranke moraju posti$i saglasnost da bi
ugovor nastao; ti elementi zavise od prirode, odnosno tipa ugovora.
-Obi!no se bitni elementi sastoje od predmeta i osnova ugovora, ali i drugi# pitanja kada je to
odreeno zakonom (tako se npr. rok trajanja javlja kod neki# ugovora kao bitan element, po
zakonu).
-"ostoje i prirodni sastojci koji se naj!e$e utvruju zakonom i postaju sastavnim dijelom
zaklju!enog ugovora i kada stranke o njima izri!ito nita ne zaklju!e.
-,ebitni slu!ajni sastojci ne uti!u na punovanost ugovora, ali mogu da uti!u na njegovo
dejstvo i trajanje, kakvi su . uslov i rok.
-"rema +akonu, ugovor je zaklju!en pod uslovom ako nastanak ili prestanak zavisi od
neizvjesne !injenice.
:. odlo.ni -suspenzivni/ uslov ima retroaktivno dejstvo; ugovor $e se smatrati
zaklju!enim od trenutka pe)ekcije, ako se uslov ostvari,
*. ras1idni -rezolutivni / uslov 2 ugovor je nastao i vai za svo vrijeme pendencije
(conditio pendet-uslov visi), odnosko dok se uslov ne izjalovi. ,esavjesno spre!avanje
ostvarenja uslova strane na !iji teret je utvren uslov, dovodi do ostvarenja uslova po
sili zakona.
0. nedopu,ten uslov je suprotan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim
obi!ajima, dovodi do nitavosti ugovora.
-+a svo vrijeme pendencije, tj. sve dok se uslov ne izjalovi ili ispuni, svaka je strana duna da
se uzdrava od radnje koja bi sprije!ila nastupanje uslova.
-5ok je sporedni element koji stranke svjom voljom dodaju ugovoru i kojim dejstvo ugovora
ograni!avaju vremenom, jer dejstvo nastupa tek od odreenog vremena (po!etni rok, dies a
quo) ili traje do odreenog vremena (diesad quem).
-"rema prirodi rok se dijeli na prosti kod kojeg nema neizvjesnosti i sloeni koji je
kombinovan sa uslovom.
-5ok odreen u danima po!inje te$i prvog dana poslije dogaaja od kojeg se rok ra!una, a
zavrava se istekom poslednjeg dana roka.
-5ok odreen sedmicama, mjesecima ili godinama, po!inje te$i od dana nastanka dogaaja od
kojeg rok po!inje te$i; ovakav rok zavrava onog dana koji se po imenu i broju poklapa sa
danom nastanka dogaaja od kojeg rok po!inje te$i.
-=ko poslednji dan roka pada u neradni dan, kao poslednji dan roka ra!una se prvi radni dan.
-=ko je u ugovoru po!etak ili zavretak roka ozna!en izrazom po!etak mjeseca ra!una$e se
kao prvi dan u mjesecu, izraz sredina kao petnaesti dan u mjesecu, a kraj kao poslednji dan
mjeseca.
-"rimjeren rok je )akti!ko pitanje; primjeren je kada se tako odredi da je, prema konkretnim
okolnostima, dovoljno dug da dunik moe izvriti svoju obavezu.
Predmet ugovora
-"unovaan ugovor mora da ima mogu$, doputen i odreen ili odrediv predmet.
3@
-Kae se da je predmet ono o !emu je ugovor; predmet ugovora dobijamo odgovorom na
pitanje. ta se dugujeH
-%govor moe imati i vie predmeta, jer se ponaanje ugovorne strane moe mani)estovati
kao !injenje (davanje ili izrada) ili ne!injenje (proputanje ili trpljenje).
snov -1auza/ ugovora
;4auza ili osnov je bitan element ugovora, to je onaj razlog zato je neko uao u ugovor i
obavezao se na ta!no odreeno ponaanje prema sadraju ugovora.
-Objektivna teorija kauze pod osnovom podrazumijeva ekonomsku (imovinsku) promjenu
koju ugovara!i izvravanjem ugovorne obaveze ele posti$i.
-/ubjektivna teorija kao osnov (kauza) ugovorna strana smatra neposredni pravni cilj
ugovornog obavezivanja.
-"ravna posljedica nepostojanja osnova ili nedoputenosti osnova je nitavost ugovora.
-,edoputen osnov je onaj koji je protivan prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim
obi!ajima.
-%govor sa takvim osnovom je apsolutno nitav.
-Kauzu treba razlikovati od titulusa, jer je titulus iri pojam i obu#vata sam pravni posao
(ugovor, javno obe$anje nagrade i dr. ), ali i zakon i sudsku praksu.
Pobuda -motiv/ ugovora
-Motiv -pobuda/ je intimni poriv koji je teko saznatljiv i irelevantan sa stanovita kontrolni#
organa za ocjenu pravne relevantnosti punovanosti ugovora.
-Bedino kod dobro!ini# ugovora motiv postaje bitan i predmet panje kontrolni# sudski#
organa, koji su duni da ugovor sa nedoputenim motivom ponite.
-&zvan podru!ja dobro!ini# ugovora, motiv se uzima u obzir kad su oba ugovara!a nesavjesna
i oba ulaze u ugovor radi nedoputeni# pobuda.
Posebni uslovi za za1ljuenje ugovora
-"od posebnim uslovima podrazumijevamo )ormu i na!in zaklju!enja ugovora.
bli1 saglasni2 izjava volja ugovaraa -7orma ugovora/
-8ormu ugovora dijelimo prema. pravnom zna!enju ili zna!aju; subjektu koji postavlja
za#tjev u pogledu )orme ugovora; sredstvima ispoljavanja (izjavljivanja) volje (pismena
)orma javne isprave i realna )orma).
-"rema pravnom zna!aju )ormu dijelimo na.
:. 7orma ad solemnitatem 2 bitna je za nastanak i punovanost ugovora; ako se od
ugovara!a za#tijeva da ugovor sa!ine u ta!no odreenoj )ormi oni su to obavezni da
potuju, jer druga!ije ne$e mo$i stvoriti obligacije; )orma se u takvom slu!aju
pojavljuje kao bitan element ugovora.
*. 7orma ad probationem < je za#tjev koji se pred ugovara!a postavlja radi dokazivanja
da je neki ugovor zaklju!en; u uporednom pravu ona je jedino dokazno sredstvo, kad
se radi o ugovorima ve$e vrijednosti.
--ana podjela )orme je na.
:. za1ons1u 7ormu 2 to je zakonom konstituisana obaveza za ugovara!e koji tada, u
pogledu )orme svoji# izjava volja, nemaju slobode ugovaranja. +a#tjev zakona u
pogledu )orme uglavnom se svodi na propisivanje obaveznosti pismene )orme.
"ismena )orma podrazumijeva da su ugovara!i obavezni svoje saglasne izjave
)ormirati kao pismenu ispravu (pismeno - )iksiran tekst koji ugovara!i potpiu). 8orma
ovjerene isprave ima dokazni zna!aj, jer se ovjeravaju potpisi na ispravi. 8orma javne
7<
isprave podrazumijeva aktivno u!e$e slubenog lica u sastavljanju ugovora njegovim
ovjeravanjem.
*. realna 7orma 2 smatra se da je +OO raskinuo sa realnom )ormom dosljedno
sprovodivi konsenzualizam imenovani# ugovora. Bedino institut kapare nastaje na
bazi ugovorne )orme.
0. ugovorena 7orma 2 je onda kad se o njoj ugovara!i sporazumiju. Oni uslovljavaju
punovanost i nastanak ugovora davanjem izjava u odreenoj )ormi, ova )orma ima
zna!aja samo za ugovara!e.
-8ormalni ugovori se raskidaju ne)ormalnim sporazumom; izuzetno, ako zakon to za#tijeva ili
ako iz cilja )orme to proizilazi, raskid se mora izjaviti u odreenoj )ormi (npr. pismeni otkaz).
#an1cije nepo,tovanja 7orme
;"osljedice nepotovanja )orme kao bitnog elementa je nevanost takvog ugovora, a ako
)orma nije bitan element, ugovor $e nastati.
-"rema tzv. 'teoriji realizacije( kada su obaveze iz ugovora, koji je trebalo pismeno zaklju!iti,
izvrene (u cjelosti ili preteno) takav ugovor se smatra od po!etka ex nunc, punovanim.
;&zvrenje obaveza dunika je realna radnja koja iz socijalno-ekonomski# razloga konvalidira
nepunovaan ugovor.
"aini za1ljuivanja ugovora
-Kao na!in zaklju!ivanja ugovora podrazumijevamo metod i te#niku koja se razvila u pravu i
koritenjem koje stranke postiu svoj cilj.
Pregovori
;Pregovori su vanpravna pojava i #ronoloki pret#ode pri#vatanju ponude.
-Aeusobni preliminarni kontakti budu$i# ugovara!a slue upoznavanju, zbliavanju,
otkrivanju i prepoznavanju zajedni!ki# interesa i potreba i prepoznavanju (detekciji) budu$eg
ponaanja ugovara!a kako bi se izbjegla neugodna iznenaenja i spoznale nji#ove meusobne
mogu$nosti za izvrenje ugovorni# obaveza.
-,jima se ne stvaraju, u praviliu, pravne obaveze ili obligacije; voenje pregovora ne
obavezuje na zaklju!enje ugovora.
-"regovori su te#nika koja se koristi kada se o!ekuje postizanje saglasnosti volja stranaka o
nekom vrijednom i komplikovanom poslu.
-/vaka strana snosi svoje trokove ili pla$a ono to i potroi i na to daje novac ili kakve
druge izdatke.
-+ajedni!e trokove snose pregovara!i podjednako.
-Odgovornost za voenje pregovora (culpa in contrahendo) javlja se kao obligacija na
naknadu tete koju snosi onaj pregovara! koji ue u pregovore nesavjesno, tj. bez stvarne
namjere da ugovor i zaklju!i ili namjeru da zaklju!i ugovor bez osnovanog razloga, tokom
pregovora napusti 2 iznevjeri.
Pun1tacije
-Pun1tacije su skica, neki elementi budu$eg ugovora koje treba razraditi.
-Obi!no nastaju kao rezultat pregovora i slue pregovara!ima kao orijentacija kada budu
'sjeli( da detaljnije i de)initivno urede sva nuna pitanja budu$eg ugovora.
-"unktacije nisu bez ikakvog pravnog dejstva, nji# titi na!elo savjesnosti i potenja.
-Aogu se, u toku razrade, do i prilikom sklpanja ugovora, zajedni!kom aktivno$u stranaka,
bitno mijenjati.
Ponuda
7:
-Ponuda je jednostrana izjava volje jednog od budu$i# ugovrara!a, odreenog lica koje se
naziva 'ponudilac(, i koje ju upu$uje eventualnom budu$em saugovara!u (ponuenom i
pri#vatiocu) sa prijedlogom u kojem je jasno i ozbiljno izraena namjera da je ponueni
pri#vati i na taj na!in stvori ugovor.
->a bi bila pravno relevantna ponuda treba da sadri potrebne elemente.
:. ponuda mora biti primljena i upu$ena (izjavljena) od strane odreenog lica
(ponudioca) ili od strane njegovog ovla$enika. "unudilac je vezan ponudom, on je
duan da sa!eka blagovremenu izjavu o pri#vatu i da sa licem koje mu blagovremeno i
pozitivno odgovori zasnuje pravni odnos.
*. ponuda se alje (izjavljuje) ponuenom koji je, isto tako, u pravilu, odreeno lice ili
se dostavlja njegovom ovla$eniku. "rema naem pozitivnom pravu opta ponuda koja
sadri sve bitne sastojke ugovora, a upu$ena je neodreenom krugu lica vai kao
ponuda ukoliko je to primjereno okolnostima posla ili obi!ajima.
0. ponuda mora da sadri animus contrahendi, ta namjera mora biti jasno izraena kako
iz same izjave tako i iz okolnosti i obi!aja, dakle ta namjera mora biti ozbiljno data.
Obavjetavanje i reklamiranje putem mas-medija ne moe se smatrati ponudom u
pravnom smislu rije!i, ona se pravno kvali)ikuje kao poziv za slanje ponude.
3. ponuda treba da sadri sve bitne sastojke budud$eg ugovora.
7. o )ormi ponude mora se voditi ra!una ako to zakon za#tijeva. Ova zakonska obaveza,
u pogledu )orme, obavezuje i ponudioca i ponuenog.
!ejstvo ponude
-"onuda obavezuje ponudioca na taj na!in to $e se on na$i u ugovoru ako njegovu ponudu
akceptira, blagovremeno, odreeno lice (pri#vatilac).
-,ju je mogu$e opozvati sve dok ponueni ne primi ili je primi istovremeno kad i opoziv.
-"onudilac je obavezan da nazna!i rok do kojeg $e se smatrati 'vezanim( ponudom.
-=ko je rok ozna!en u ponudi on po!inje te$i od datuma ozna!enog u ponudi kao dana
po!etka roka, ako nije ozna!en, dispozitivno je pravilo da rok po!inje te$i od izjavljivanja
ponude.
-"onuda izjavljena odsutnom licu s kojim ponudilac nije u neposrednom, prisnom kontaktu,
bez utvrenog roka za pri#vatanje, obavezuje u uobi!ajenom, primjerenom roku
(prilagoenom datim okolnostima).
-"onuda u!injena prisutnom licu, tzv. neposredna ponuda traje koliko i kontakt
zainteresovani# lica i gasi se pri#vatanjem ili razilaenjem lica bez pri#vata ponude.
Pri2vat
;Pri2vat ponude je takva izjava ponuenog lica, koje u potpunosti, bez rezervi, jasno i
ozbiljno, pozitivno odgovori na ponudu.
->a bi bio pravno relevantan potrebni su slede$i elementi.
:. ako je saglasna izjava ponuenog upu$ena ponudiocu,
*. ako je iz sadraja izjave o pri#vatanju ponude jasno vidljivo da se odnosi na sve
objektivne i subjektivne bitne elemente ponude,
0. ako sadri jasno izraenu namjeru obavezivanja,
3. da je data u propisanoj )ormi, ako je )orma za taj tip ugovora propisana.
-"ri#vat je pravno relevantan i ako se u!ini konkludentnim radnjama.
-Iutanje nije konkludentna radnja, nije pri#vatanje.
-&zuzetak je predvien samo za lica koja stoje u stalnoj poslovnoj vezi sa ponudiocem kada su
u pitanju tzv. sukcesione isporuke.
-4o lice je duno odma# i izri!ito da odbije ponudu ina!e se smatra da je tada $utanjem
pri#vatio ponudu.
7*
-=ko ponueni pri#vati ponudu, a ponudilac je onda dopuni smatra se da je ponuda odbijena.
-4ad se javlja 'ponuda na ponudu(, jer je ponudilac izjavio novu ponudu, pri#vat mora biti
'slika u ogledalu( ponude.
-"ri#vat nije neopoziva izjava volje, ako ponudilac primi opziv najkasnije istovremeno sa
pri#vatom, ugovor ne$e nastati.
-+adocnjeli pri#vat je nova ponuda; ako je izjava o pri#vatu u!injena blagovremeno, ali je
dolo do kanjenja zbog dostavlja!a, dejstvo pri#vata zavisi od savjesnosti ponudioca - ako je
savjestan, ugovor je zaklju!en.
-/mrt ili nastupanje ugovorne nesposobnosti koja se desi nakon izjavljivanja ponude, a prije
njenog pri#vatanja, ne slabi, odnosno ne anulira dejstvo ponude, osim kada to proizilazi iz
namjere stranaka, obi!aja, ili prirode posla.
Za1ljuivanje ugovora uz saglasnost tre5eg lica
->ozvola i odobrenje su izjave volje tre$i# lica.
-!ozvola je saglasnost koju tre$e, ovlateno, lice treba dati prije zaklju!enja ugovora i o !ijem
davanju suvereno odlu!uje, jer je na to ovlateno.
-Ovo je odloni uslov, bez koga ugovor ne$e nastati.
-dobrenje je izjava volje tre$eg lica koje se moe dati nakon to je ugovor per)ektuiran; na
ve$ sklopljen ugovor djeluje kao raskidni uslov.
-%koliko tre$e ovlateno lice da odobrenje dejstvo $e biti retroaktivno i smatra$e se da je
ugovor proizveo dejstvo od po!etka, ex tunc.
-8orma ovi# saglasnosti je ona ista koja se trai za ugovor o kojem se odlu!uje od strane
tre$i# lica.
-Ovakav, uslovljeni na!in zaklju!ivanja ugovora, predvia se ili u javnom interesu ili u
interesu ugovorni# strana.
-Ovakvo davnje saglasnosti je bitno kod ugovora koje zaklju!uje maloljetnik sa :3 godina.
-%govor koji maloljetnik zaklju!i, a staralac ga ne srui, proizvodi pravno dejstvo.
-/augovara! ima samo pravo da odustane, ako je bio savjestan ili prevaren od strane
maloljetnika (rok je 0< dana).
-/augovara! moe pozvati zastupnika da da svoju saglasnost (rok 0< dana), ako on to ne u!ini
saglasnosti nema.
>govori po pristupanju -ad2ezioni/
-%govori po pristupanju su takvi ugovori koji se zaklju!uju tako to pristupaju u ugovorni
odnos koji je ve$ pripremljen.
-/adrinu ugovornog odnosa ne odreuju stranke tek svojom saglasno$u volja.
-Od pri#vatioca se ne za#tijeva nikakvo izjavljivanje volje nego on jednostavnim, )akti!kim
radnjama primjernim konkretnim okolnostima (npr. ulaskom u prevozno sredstvo putnik
zaklju!uje ugovor o prevozu) zaklju!uje ugovor.
-Ove ugovore razvila je )rancuska pravna teorija za potrebe javni# slubi.
-/matra se da se zasnivaju na osnovu generalne (opte) i permanentne (stalne) ponude,
ponude koja se ne gasi jednokratnim pri#vatanjem.
-Anogi detalji i eventualna rjeenja za mnoge budu$e sporne pojedinosti obi!no su data u
)ormi pravila, pravilnika, tari)a ili opti# uslova; ove reglmane obi!no odreuje, priprema
jedna ugovorna strana i oni su sastavni dio svakog pojedina!nog zaklju!enog ugovora, uz
uslov da su objavljena u !asu zaklju!enja ugovora (na!elo publiciteta).
-Ovdje se radi o tome da je ravnopravnost ugovara!a, kao jedno od osnovni# na!ela, ozbiljno
ugroena.
-Jeljeznica, "44, osiguranje, komunalne usluge su jedna od naj!e$i# podru!ja primjene.
70
-4ipski ugovori su oni koje vode$i subjekti (pro)esionalna udruenja, strukovne organizacije)
pripremaju i donose, te i# stavljaju na raspolaganje svim budu$im ugovara!ima iz neke
'brane( (ugovori o trgovanju na)tom, plinom, itom, i dr. gdje ugovara!i unose samo
najnunije podatke o koli!ini, cijeni i sl.).
-/tandardni ugovori su oni ugovori koje priprema jedna strana da bi olakala zaklju!ivanje
ugovora !iji je predmet asortiman proizvoda kojim trguje.
-+a osnovne bitne elemente ostavljen je prazan prostor, koji se, ako doe do per)ekcije
ugovora popunjava (npr. predmet, cijena, rok pla$anja, rok isporuke i sl.).
-Ovakvi ugovori su !esti u odnosima potroa!a i trgovine.
Predugovor
-"redugovor je jedan od posebni# na!ina zaklju!enja ugovora.
-"redugovor pored osnovne obaveze predugovara!a (da $e zaklju!iti ugovor), koja se
ozna!ava i kao predmet predugovora, mora da sadri sve bitne elemente budu$eg glavnog
ugovora ili, prosto, ugovora.
->a bi bio punovaan mora biti u istoj )ormi kao i ugovor.
-"redugovor je jedan privremeni odnos koji prestaje na slede$e na!ine.
:. kad predugovara!i zaklju!e (glavni) ugovor i postanu ugovara!i; ako je u predugovoru
postavljen rok za zaklju!enje (glavnog) ugovora, strana koja insistira na zaklju!enju
ugovora ima pravo da postavi za#tjev za zaklju!enje (glavnog) ugovora u roku od 9
mjeseci nakon isteka ugovorenog roka ili u roku od 9 mjeseci od isteka roka koji se
moe utvrditi po prirodi ugovora.
*. kada se ne zaklju!i ugovor zbog nastupanja promijenjeni# okolnosti.
Za1ljuivanje ugovora predajom stvari -realni ugovor/
-5ealni ugovori su ugovori u kojima je pored postizanja saglasnosti o bitnim elementima
potrebno istovremeno izvriti i predaju stvari.
-Kod zaklju!ivanja realnog ugovora razlikuju se dvije )aze. u prvoj se postie saglasnost volja
2 obe$anje predaje, dok je druga )aza 2 predaja predmeta ugovora.
-4ek nakon izvrene predaje stvari realni ugovor se smatra zaklju!enim.
Za1ljuivanje ugovora opcijom -opcioni ugovor/
-Opcioni ugovor nastaje izjavom volje samo jedne ugovorne strane jer je na takav na!in
ovlatena ugovorom ili zakonom.
-Opcija je ugovor koji kupcu daje pravo, ali ne i obavezu, da u odreeno vrijeme kupi (engl.
call option) ili proda (engl. put option) odreenu robu po unaprijed dogovorenoj cijeni (engl.
strike price), za to pravo kupac pla$a prodavcu premiju (engl. premium).
-=ko kupac ne eli da realizuje opcije, ona ostaje neiskoritena, prodavac zadrava premiju.
-Kupovina 'call( opcije daje kupcu pravo da kupi odreenu robu po odreenoj cijeni.
-all opcija slui kao instrument zatite od rizika u slu!aju neeljenog porasta cijena te robe.
-Kupovina 'put( opcije daje kupcu pravo da proda odreenu robu po oreenoj cijeni i slui
kao instrument zatite u slu!aju neeljenog pada cijene.
-"rodaja 'call( opcije obezbjeuje prodavcu premiju, koja zavisi od cijene po kojoj kupac
moe da kupi robu na koju glasi opcija; to je cijena nia, premija je via.
-"rodaja 'put( opcije analogna je prodaji call opcije, i pribjegava joj se u slu!aju suprotni#
o!ekivanja na tritu.
Za1ljuivanje ugovora javnim nadmetanjem
-,admetanje je zaklju!enje ugovora sa onim licem koje nudi najpovoljnije uslove.
73
-Gilj nadmetanja je utakmica kod zaklju!enja ugovora kako bi odreeno lice zaklju!ilo
ugovor pod najpovoljnijim uslovima.
->va su na!ina nadmetanja. prikupljanje ponuda i usmenim nadmetanjem (aukcija, licitacija).
"admetanje pri1upljanjem ponuda
->o zaklju!enja ugovora do$i $e kada prikuplja! ponuda pri#vati jednu od podneseni#
ponuda, iako se on u raspisu ne obavezuje da $e ugovor, u svakom slu!aju i zaklju!iti.
-/toga je prikupljanje ponuda samo inicijativa za davanje ponuda, a ne stvara pravnu obavezu
na zaklju!enje ugovora.
-Odgovornost prikuplja!a ponuda bi se mogla traiti samo ako on ne bi savjesno razmotrio
svaku prispjelu ponudu, te bi se njegovo ponaanje moglo ocijeniti kao zloupotreba prava na
inicijativu za sastavljanje ponuda u cilju zaklju!enja ugovora.
->osljedno tome bio bi odgovoran za eventualno nastalu tetu ponua!u.
-4rokovi sastavljanja ponude su poslovni rizik ponua!a.
-4reba razlikovati nadmetanje prikupljanjem ponuda u cilju zaklju!enja ugovora i konkursa
kao jedne vrste javnog obe$anja nagrade kao posebnog izvora obligacioni# odnosa koji se
zasniva jednostranom izjavom volje.
-Osnovne razlike su u pogledu pravni# posljedica.
-,admetanju je cilj zaklju!enje ugovora, dok je konkurs samostalan izvor obligacija.
-Kod raspisivanja konkursa obligacioni odnos uvijek nastaje, dok kod raspisa o prikupljanju
ponuda ne mora nastati.
-"rikupljanjem ponuda trai se da zainteresovano lice izvri neku pravnu radnju (sastavljanje
ponude) dok se konkursom trai izvrenje )akti!ke radnje (izrada projekta).
--olja prikuplja!a ponuda je subjektivna, dok je volja organizatora konkursa objektivizirana,
jer je u samom konkursu predvien na!in ocjenjivanja postignutog rezultata preduzete radnje
od strane u!esnika konkursa (rezultat je opisan kako treba da izgleda kada se postigne) i
unaprijed je )ormirana ocjenjiva!ka, konkursna komisija.
>smeno nadmetanje -licitacija, au1cija/
-Ovaj na!in zaklju!ivanja ugovora organizuje se tako to se pozivaju zainteresovana lica na
odreeno mjesto i u odreeno vrijeme da uzmu u!e$a u usmenom javnom nadmetanju za
zaklju!enje odreenog ugovora s licem koje organizuje nadmetanje.
-Bedanput sastavljena ponuda, u toku nadmetanja ne spre!ava u!esnika da neograni!en broj
puta ponudu mijenja sastavljanjem povoljnije ponude.
-"ravno valjana je posljednja ponuda, jer je, u pravilu, najpovoljnija.
->vije su podvrste usmenog javnog nadmetanja.
:. "admetanje stavljanjem pri2vata ponude 2 Organizator javnog nadmetanja stavlja
prisutnim u!esnicima javnu ponudu za zaklju!enje ugovora, s tim da se ugovor smatra
zaklju!enim sa onim u!esnikom !iji pri#vat, po kriterijumima !injenica koje su u
ponudi navedene, bude ocijenjen kao najpovoljniji. "ri#vat ne treba u svemu da
odgovara ponudi. =ko se radi o zaklju!ivanju ne)ormalnog ugovora, ugovor se ima
smatrati zaklju!enim u momentu konstatacije da je nadmetanje zavreno i to sa onim
u!esnikom koji je poslednji dao pri#vat ponude. =ko se za ugovor trai pismena )orma
mogu$e je dvojako rjeenje, po pitanju zaklju!enja ugovora. prvo, ako se vodi
zapisnik nadmetanja, ugovor je zaklju!en kada ga potpiu ponudilac i pri#vatilac
ponude, ili, drugo, ako se ne vodi zapisnik nuno je sa!injavanje i potpisivanje
pismene isprave. Osiguranje raspisiva!a usmenog javnog nadmetanja (sredstvo
obezbjeenja) u pogledu potpisa pismene isprave, tj. docnijeg zaklju!ivanja ugovora
sa najpovoljnijim pri#vatiocem, postie se tako to se nadmetanju putaju lica koja su
pret#odno poloila odreeni iznos novca na ime kaucije. +bog toga, ako se
77
najpovoljniji pri#vatilac kasnije predomisli i ne pristupi zaklju!enju ugovora, kaucija
mu propada. % tom slu!aju nadmetanje se ponavlja.
*. "admetanje stavljanjem ponuda 2 odvija se tako da se pristupi stavljanju
najpovoljnije ponude, s tim da $e ugovor organizator zaklju!iti sa onim u!esnikom
!ija ponuda bude najpovoljnija. Organizator unaprijed objavljuje koji ugovor i
povodom !ega eli zaklju!iti i kakvu ponudu o!ekuje. Odreuje i polazne elemente
npr. najviu, odnosno najniu cijenu i sl. ,ajkasnija i najpovoljnija ponuda data
neposredno prije zaklju!enja (zavretka) javnog nadmetanja smatra$e se
najpovoljnijom i pravno relevantnom za zaklju!enje ugovora. +aklju!enje (zavretak)
javnog nadmetanja ne mora da zna!i automatsko pri#vatanje ponude. Organizator
mora izjaviti pri#vat. Organizator nije, u svakom slu!aju, po ovom na!inu javnog
nadmetanja, obavezan da pri#vati najpovoljniju ponudu. Obavezan $e biti da pri#vati
najpovoljniju ponudu ako je tako izri!ito izjavio i tada je ne moe bezrazlono odbiti.
"onua!, koji je dao najpovoljniju ponudu, u tom slu!aju bi mogao tubom traiti
ustanovljenje postojanja ugovora.
Per7e1cija ugovora
-"od per)ekcijom ugovora podrzumijevamo zavretak radnji zaklju!ivanja ugovora.
--rijeme zaklju!ivanja ugovora je bitno za procjenu po!etka trajanja obligacionog odnosa
kao i njegovog zavretka.
--rijeme zaklju!enja ugovora razli!ito se utvruje u zavisnosti od toga da li su ugovorne
stranke bile u neposrednom ili posrednom kontaktu.
-=ko su ugovara!i bili u neposrednom kontaktu zna!i da su bili prisutni izjavljivanju ponude i
pri#vata ili su stajali u neposrednoj tele)onskoj, teleprinterskoj i radio vezi.
-"onuda izjavljena u tim okolnostima mora se pri#vatiti bez oklijevanja, i bez odlagnja.
-=ko se ne pri#vati bez odlaganja smatra$e se odbijenom.
-Kada lica nisu u neposrednom kontaktu nji#ovo komuniciranje je vezano za odreena
svojstva posrednog komuniciranja kao to je pismo.
-5azmjena ponude i pri#vata tada se smatra da postoji izmeu odsutni# lica.
-Aomenat zaklju!enja ugovora, kada se radi o odsutnim licima je onaj isje!ak vremena kada
ponudilac primi pri#vat ponude; pozitivno pravo usvaja teoriju prijema.
-"rema teoriji izjave ugovor se smatra zaklju!enim kada ponueni izjavi da pri#vata ponudu
(napie pismo kojim izraava svoj pristanak na datu ponudu).
-"o teoriji oda,iljanja (otposlanja, otpreme, mail!box teoriji anglosaksonskog prava) ugovor
je zaklju!en kada izjava bude upu$ena ponudiocu (pismo koje sadri izjavu o pri#vatu predato
je na otpremu poti, uba!eno je u potansko sandu!e).
-Odailjanjem pri#vata gasi se ponudio!evo pravo da opozove ponudu.
-"rema teoriji saznanja ugovor je zaklju!en kada ponudilac sazna za sadraj izjave o
pri#vatanju ponude (pro!ita pismo takvog sadraja).
-Mjesto za1ljuenja ugovora je mjesto na kojem je izjavljena ponuda (nakon koje je slijedio
pri#vat) kada su lica prisutna, tj. u neposrednom kontaktu.
-Kada su lica odsutna, tj. nisu u neposrednom kontaktu, kao mjesto zaklju!enja ugovora
smatra se prebivalite ili sjedite ponudioca u trenutku kada je u!inio ponudu.
Podjela ugovora
3. ?ednostrani i dvostrani ugovori
-?ednostrani ugovor proizvodi obligaciono-pravno dejstvo, tj. obveze samo za jednu
ugovornu stranu, dok druga ima samo prava (npr. ugovor o poklonu ili o posluzi).
79
-Bednostrano nesvreni ugovori su oni ugovori koji su nastali kao jednostrani da bi do
izvrenja stekli osobine dvostrani# ugovora, jer su se na strani titulara prava stekle neke
obaveze.
-Kod dvostrano obavezni2 ugovora obaveze su raspodijeljene i na jednu i na drugu stranu,
stvaraju se tzv. sinalgmati!ke obligacije.
2. +eretni i dobroini ugovori
-Kada se radi o teretnom ugovoru jedan ugovara! duguje drugom naknadu za ono davanje ili
!injenje koje od njega prima dok se kod dobroini2 ugovora ne daje nita za uzvrat onome
od koga se neto prima.
-4eretni ugovori ozna!avaju se i kao ekvivalentni.
-"o prirodi stvari, teretni ugovori su i dvostrani.
6. 4omutativni i aleatorni ugovori
-Kod 1omutativni2 ugovora odnos uzajamni# davanja je de)inisan od strane ugovara!a i
tako u!injen izvjesnim ve$ prilikom nastanka ugovora.
-% aleatornom ugovoru vrijednost i odnos meusobni# prava i obaveza je uslovljen i
neizvjestan.
-/vi komutativni ugovori su u pravilu teretni.
-Komutativni ugovori nazivaju se i ekvivalentnim, jer se vodi ra!una o tome da uzajamna
davanja budu po vrijednosti srazmjerna.
-&z aleatorni# ugovora mogu da nastanu naturalne obligacije.
-Kod aleatorni# ugovora vrijednost uzajamni# davanja moe biti mnogo ve$a ili ispod svakog
o!ekivanja.
-% aleatorne ugovore spadaju. ugovor o igri, ugovor o opkladi i ugovor o osiguranju.
->govor o igri je sporazum dva lica o tome onaj ugovara! koji u igri izgubi isplati
saugovara!u, ili od njega odreenom licu, ('pobjedniku() odreeni iznos novca ili kakvu
drugu imovinsku korist.
->govor o op1ladi nastaje kada dva ugovara!a dogovore da onaj !ije tvrenje o nekoj
spornoj !injenici bude utvreno kao neta!no isplati saugovara!u ugovoreni iznos novca ili
neku drugu odreenu imovinsku korist.
-1injenica koja se pogaa moe biti prola, sadanja ili budu$a, ali ona ne smije biti poznata
ugovara!ima u !asu zaklju!enja ugovora.
-=ko je znanje o toj !injenici bilo poznato jednoj ili obema ugovornim stranama, ugovor o
igri ili opkladi je nitav.
->govor o 1upovini ili prodaji nade je aleatoran, jer on deponuje cijenu kod prodavca za
'nadu( da $e predmet prodav!eve obaveze nastati (npr.cijeli ulov ribe iz jednog ribolova 2 ne
zna se da li $e je upote biti, kakvog kvaliteta, u kojoj koli!ini).
->govor o 1upovini nadani2 stvari nije aleatoran jer kod njega ne postoji neizvjesnost da li
su stvari nastale; neizvjesnost je samo u pogledu kvaliteta.(npr. ugovori se kupovina stotinu
tona kukuruza prologodinje etve po cijeni od #iljadu dinara po toni).
8. "e7ormalni i 7ormalni ugovori
-"e7ormalno izjavljivanje volje je pravilo pri#va$eno u savremenom obligacionom pravu,
koje dozvoljava ugovara!ima da svoju saglasnost izjava volja per)ektuiraju i stvore
obligaciono pravno dejstvo, ako svoje izjave daju u bilo kom obliku.
7;
-,e)ormalnost ne zna!i odsustvo )orme izjave volje, nego slobodu u izboru )orme izjave
volje.
-Aormalni ugovori su oni kod koji# stranke imaju obavezu da svoje volje izjave u ta!no
odreenom obliku kako bi ugovor imao obligaciono pravno dejstvo.
9. +renutni i trajni ugovori
-+renutni ugovori su oni kod koji# izmeu nastanka i prestanka ugovorni# obaveza nema
proteka vremena, trajni ugovori su oni kod koji# ima.
-4rajni ugovori se dijele na ugovore sa periodi!nim izvrenjem, kod koji# dunik svoju
obavezu izvrava u obrocima, jednakim intervalima vremena i na isti na!in i na ugovore sa
sukcesivnim obavezama, kod koji# se cijela obaveza izvrava, ali u djelovima i odreenim
terminima.
:. 4auzalni i apstra1tni ugovori
-% pozitivnom pravu vai princip da su svi ugovori , da bi bili punovani 1auzalni, bez obzira
na to da li je rije! o teretnim i dobro!inim ugovorima.
-+akonska je pretpostavka da svaka obaveza ima svoj osnov mada nije zakonski izraen.
-Kod apstra1tong ugovora nije poznat cilj radi kojeg se stranke obavezuju.
-,ae pozitivno pravo ne priznaje apstraktne ugovore, ali priznaje apstraktne dugove iz
jednostrani# izjava volje (npr. papira od vrijednosti) ili iz asignacije (potraivanje asignatara
prema asignatu).
-Bedan kauzalni ugovor mogu$e je pretvoriti u apstraktni pomo$u novacije.
-,jema!ko pravo poznaje apstraktne ugovore u dva vida. apstraktno obe$anje duga i
apstraktno priznanje duga.
B. &menovani i neimenovani ugovori
-&menovani ugovori su oni ugovori koji su od strane zakonodavca dobili ime.
-"ored davanja imena zakonodavac ovoj klasi ugovora ureuje i sadraj, preteno
dispozitivnim pravilima.
-"eimenovani ugovori su posljedica ili produkt na!ela slobode ugovaranja.
-%govori svakodnevno nastaju i lica nisu duna da zaklju!uju samo imenovane ugovore.
-"otrebe prakse tee realizaciji autonomne volje subjekata na neodreen broj ugovorni#
)ormi.
-Fitno je da se nji#ova volja izjavljuje u okvirima opti# pravila ugovornog obligacionog
prava.
-1esto se neimenovani ugovori pojavljuju kao tzv. mjeoviti ugovori.
C. ?ednostavni i mje,oviti ugovori
;Mje,oviti ugovor spaja u jednu pravnu cjelinu osobine dvije ili vie razni# vrsta imenovani#
ugovora.
-Ajeoviti ugovor stvara materijalnu povezanost razni# poznati# (jednostavni2) ugovorni#
elemenata i karakteristika.
-Kod mjeoviti# ugovora problem se javlja kroz primjenu pravilla koja su propisana samo za
imenovane ugovore, koji su po svojoj pravnoj strukturi, jednostavni.
-+bog toga, jedni se zalau za primjenu oni# pravila imenovani# ugovora, koja preovlauju u
mjeovitom ugovoru, te se nji#ov pogled o tom pitanju ozna!ava kao 'teorija apsorpcije(.
->rugi su skloni primjeni oni# pravila imenovanog ugovora kojem je mjeoviti najsli!niji 2
prema 'teoriji analogije(.
-4re$i su skloni da slijede karakteristike i sadraj mjeovitog ugovora i da primjene sva
pravila koja se u njima susre$u 2 prema 'teoriji 1ombinacije(.
7?
-1etvrti zagovaraju primjenu pravila koja se od strane suda !ine najprimjerenijim za dati
odnos, te se nji#ovo s#vatanje ozna!ava kao (teorija 1reacije(.
9. #amostalni -glavni/ i sporedni -dopuns1i ili a1cesorni/ ugovori
-#amostalni ugovor proizvodi dejstvo nezavisno od postojanja nekog drugog ugovora.
-#poredni -dopuns1i ili a1cesorni/ ugovori javljaju se u )unkciji i zavisnosti od drugog
ugovora koji se stoga naziva glavnim.
-,ji#ova je pravna zada$a da u!vrste ponaanje strana radi ostvarenja ciljeva glavnog ugovora
(npr. ugovor o jemstvu).
-/poredni ugovor je akcesornog karaktera, jer dijeli sudbinu glavnog ugovora.
-"ored akcesorni#, sporedni#, ugovora u pravnoj nauci se razlikuju i dopuns1i sporedni
ugovori koji se zaklju!uju tzv. aneksiranjem.
-5azna pravna pitanja jednog ugovornog odnosa, koja, iz razli!iti# razloga, nisu ureena
prilikom nastanka glavnog ugovora, kao i razrada (preciziranje) obaveza iz glavnog ugovora,
ureuju se jednim ili sa vie dopunski# ugovora koji se nazivaju ane1si, i koji se, naknadno,
zaklju!uju u momentima kada ugovorne strane ocijene da je to potrebno.
30. 'eneralni i specijalni ugovori
-'eneralni ugovor zaklju!uju ugovorne strane radi realizacije nekog zna!ajnog poslovnog
podu#vata.
-+bog obima posla generalni ugovor je uopte, aproksimativan i nije sveobu#vatan, i, u
pravilu, trajan.
-% praksi se generalni ugovor zaklju!uje izmeu investitora i glavnog izvoa!a nekog
investicionog projekta.
-+bog toga se unutar glavnog ugovora i u cilju izvrenja glavni# ciljeva ugovara!a zaklju!uju
mnogobrojni i raznovrsni specijalni ugovori sa raznim subjektima radi izvrenja raznovrsni#
radnji.
-,ji#ov unutranji odnos analogan je odnosu izmeu glavnog i sporednog ugovora.
33. 1virni i pojedninani ugovori
-1virnim ugovorom odreuju se osnovni parametri nekog dugotrajnog pravno-poslovnog
odnosa, kao to je u slu!aju trajne poslovne saradnje.
-,jima se zasniva neki trajni poslovni odnos i ureuju osnovne proporcije uzajamni# prava i
obaveza.
-Pojedinani ugovori slue realizaciji saradnje i konkretizaciji obaveza prema potrebnoj
dinamici.
32. >govori po pristupu i ugovori sa sporazumno utvr0enim sadr.ajem
->govori po pristupu ili ad2ezioni su ugovori u koje jedna strana unosi jednostrano
)ormulisan sadraj, a druga strana se nalazi u poziciji da bira izmeu dve alternative. pristati u
cjelosti ili odbiti u cjelosti ponueni ugovor.
-=ko se ovakvi ugovori pojavljuju u obliku od jedne strane odtampanog i podnesenog
)ormulara tada se nazivaju. 7ormularni ugovori.
-1esto se brkaju i mjeaju ad#ezioni i tipski ugovori.
-Aeutim, tipski ugovori, za razliku od ad#ezioni#, ne za#tijevaju potpunu vezanost stranaka
ugovornim tekstom, jer oni nisu jednostrano pripremljeni i podneseni od jedne ugovorne
strane drugoj.
-,epovoljni ili neadekvatni uslovi tipski# ugovora mogu se mijenjati.
7@
-#tandardni ugovori su pripremljeni za odreenu poslovnu djelatnost i odreenu klasu
ugovora te se zaklju!uju popunjavanjem praznina koje su prireiva!i u njima ostavili
praznim.
36. 4ole1tivni i individualni ugovori
-4ole1tivni su oni ugovori koje zaklju!uju organizacije ili udruenja, odnosno predstavnici
odreenog kolektiviteta sa predstavnicima drugog kolektiviteta koji sa!injavaju odreenu,
pravno priznatu cjelinu.
-Fitno je da se opte odredbe kolektivnog ugovora odnose na sve budu$e individualne
ugovore, bez obzira to strane, koje se javljaju u konkretnom, individualnom ugovoru, nisu
neposredno zaklju!ile kolektivni ugovor.
-5adi se o jednoj svojevrsnoj ugovornoj #ijerar#iji, tako da izmeu kolektivnog i
individualnog ugovora vai na!elo subordinacije, sli!nom odnosu opteg akta prema
pojedina!nom.
38. Zabranjeni ugovori
-Zabranjeni ugovori su posebna ugovorna klasa koju karakterie sukob sa ustanovom javnog
poretka kojima je predmet i osnov nedoputen sa aspekta javnog poretka i zbog !ega su
sankcionisani apsolutnom nitavo$u, kao najteom graansko-pravnom sankcijom
primjenjenom na ugovorne obaveze.
-Kao zabranjeni ugovori pominju se. ugovori kojima se ugroava jedinstvo trita, ugovori
izmeu advokata i klijenta o otkupu parnice, ugovori o bra!nom posredovanju i dr.
-,ajpoznatiji zabranjeni ugovor je zelenaki ugovor.
-"retpostavke kvali)ikovanja nekog ugovora kao zelenakog su objektivne i subjektivne
prirode.
-Objektivna pretpostavka je utvrena, o!igledna, nesrazmjera uzajamni# davanja koja je
prekomjerna u trenutku zaklju!enja ugovora.
-Ocjena postojanja ovakve o!igledne prekomjerne nesrazmjere je )akti!ko pitanje koje
utvruje sud od slu!aja do slu!aja.
-/ubjektivni uslovi, kao pretpostavka kvali)ikovanja bilo kojeg ugovora kao zelenakog, ti!u
se okolnosti. zato je ugovorna strana dala svoj pristanak, tj. pri#vat zelenake ponude.
-+elenaki ugovor je nedozvoljen, zakonom zabranjen.
-&skoritavana strana ima pravo da podnese za#tjev za pravi!nom revizijom zelenakog
ugovora u roku od pet godina od zaklju!enja ugovora.
+umaenje ugovora
>op,te o tumaenju pravni2 odredbi
-4uma!enje ugovora je vid pravni# normi uopte, a koje se sastoji od utvrivanja zna!enja
drutvene pojave ureene pravnim normama.
-4uma!enje ugovora je djelatnost stranaka, tre$i# lica ili postupanje suda u cilju otkrivanja
pravog zna!enja i smisla sporni# odredaba kada pojedine odredbe nisu jasne ili je nejasan
ugovor u cjelini kombinovanjem subjektivnog kriterijuma tuma!enja (utvrivanjem volje, tj.
zajedni!ke namjere ugovorni# strana) i objektivnog kriterijuma tuma!enja, tj. razumijevanjem
odredaba kako odgovara na!elima obligacionog prava utvrenim +akonom, odnosno
odreivanjem pravog zna!enja tuma!enog ugovora tako da on bude u skladu sa pravilima
datog drutva i pozitivnog pravnog poretka.
-"olaze$i od subjekata tuma!enja i vrijednosti tuma!enja tzv. autenti!no tuma!enje ugovora
mogu dati bilo sami ugovara!i svojim angaovanjem i postizanjem sporazuma o spornom
pitanju, tj. iznalaenjem zajedni!ke namjere ili prave volje.
9<
-"o nji#ovoj odluci i sa svojim pristankom to mogu, umjesto nji#, u!initi naj!e$e stru!no
kompetentna tre$a lica.
-=ko su nji#ove pozicije povodom s#vatanja pojedini# ugovorni# odredaba suprotstavljene u
tolikoj mjeri da meu njima postoji spor, tada se mogu obratiti sudu koji $e izna$i autenti!no
tuma!enje.
-/udsko tuma!enje )ormalno $e rijeiti spor, daju$i za pravo jednoj od ugovorni# strana.
-Aeutim, sudsko tuma!enje bi$e preuranjeno ukoliko postoji ugovor izmeu strana da
prepuste tuma!enje nakom tre$em licu.
p,ta pravila tumaenja
-% materijalno-pravnom smislu ugovor se tuma!i u cilju iznalaenja autenti!ne zajedni!ke
namjere ugovara!a.
-Ovakav pristup tuma!enju u osnovi je ideje tzv. subjektivne terorije tuma!enja.
-/ubjektivna teorija tuma!enja prisutna je u mnogim pravnim sistemima, jer proizilazi iz
na!ela autonomije volje kao vr#unskog na!ela ugovornog obligacionog prava.
-"rema tzv. objektivnoj teoriji tuma!enja, cilj tuma!enja je usklaivanje kontrverzni#
ugovorni# odredaba, a to se postie usklaivanjem, od ugovara!a postavljeni#, odredaba sa
objektivnim normama, normama objektivnog prava.
->rugim rije!ima, normativna volja autonomni# subjekata prava, koji usklauju ugovorom
svoje privatne interese, postavlja se u okvire objektivne volje zakonodavca, koji je, u
zakonskoj )ormi, postavio mnogobrojna pravila meu kojima se nalaze i ona pravila koja se
mogu direktno primjeniti na dati ugovorni odnos.
-4ako +akon o obligacionim odnosima primjenjuje objektivno teoriju tuma!enja tako to
propisuje da tuma!enu odredbu treba razumjeti tako kako odgovara na!elima obligacionog
prava kako i# je pri#vatio +akon.
->rugo pitanje opti# pravila za tuma!enje ugovora uslovno bi se nazvali ')ormalnim(.
-Ono se ti!e subjekata i )orme tuma!enja, subjekti su same ugovorne stranke.
-% slu!aju nesaglasnosti ugovorni# stranaka o smislu i domaaju ugovorni# odredaba,
ugovara!i mogu povjeriti tre$em licu tuma!enje svog ugovora.
-+akon daje prednost vansudskom tuma!enju, koje je obligatorno za slu!aj kada su ugovara!i
izabrali tre$e lice za tuma!a ugovora.
-=ko tre$e lice ne pristane da se nae u ulozi tuma!a, tada $e biti mogu$e da se stranke obrate
sudu sa za#tjevom da istuma!i nji#ov ugovor.
-"od sudskim tuma!enjem, u irem smislu, podrazumijeva se tuma!enje i od strane nekog
drugog nadlenog i kompetentnog dravnoog i paradravnog organa (kao to su strukovna
udruenja, komore i sl.).
Posebna pravila tumaenja ugovora
-%govor se tuma!i primjenom gramati!ki# pravila; ugovorne odredbe se tuma!e onako kako
glase.
-Kod tuma!enja ne treba se drati doslovnog zna!enja upotrebljeni# izraza.
-%potrebljene izraze treba s#vatiti u irem kontekstu koritenjem i ispitivanjem mjesni#
prilika i obi!aja, prirode odnosa, osobina stranaka i dr.
-%govorna odredba, ukoliko ima mjesno, lokalno zna!enje ima ue, a ne ire zna!enje.
-4uma!enu odredbu nikad ne treba s#vatiti izolovano od drugi# ugovorni# odredaba.
-4uma! ne smije da uzme da upotrebljena rije! ili izraz nemaju zna!enje.
-On ne moe da materjalizovane izraze izjavljene volje ugovara!a odbacuje, kao da i# nema
da bi 'zavrio posao(.
9:
-Kod ugovora koje jednostrano priprema jedna strana i podnosi i# drugoj strani, nejasne
odredbe tuma!e se u korist ugovorne strane koja pristupa ugovoru ili potpisuje ugovorni
)ormular.
-,ejasne odredbe u besteretnim ugovorima, tuma!e se u smislu, koji je manje teak za
dunika.
-,esaglasnosti o ugovornim odredbama, u teretnim ugovorima, rjeavaju se tako to se one
tuma!e u pravcu uspostavljanja pravi!nog odnosa uzajamni# davanja.
-Koriste se sva pravila i svi instituti koji tite na!elo ekvivalente razmjene u teretnim
ugovorima.
!ejstvo ugovora
p,te dejstvo ugovora
-%govor ima obligaciono pravno dejstvo, to zna!i da je ugovor jedan od izvora obligacije.
-4o je ujedno i jedan od najzna!ajniji# izvora, jer su potrebe pravnog prometa za ovom
pravnom )ormom kontinuirane i svojstvene robno-nov!anim odnosima.
-Otuda je ugovor po svojoj pravnoj prirodi ozna!en kao dvostrani pravni posao.
-%govor ima relativno, relaciono ili obligaciono-pravno dejstvo.
-Fitno je da obligacioni ugovor stvara prava i obaveze samo za ugovorne strane a ne i za tre$a
lica.
-"oto su ugovorni odnosi imovinsko-pravne prirode to ugovor ima i ire dejstvo samo prema
univerzalnim sukcesorima.
-+aklju!eni ugovori decuiusa su i nasljednikovi ugovori.
-"relaskom zaostavtine na nasljednike, u trenutku smrti ostavioca, nasljednik batini i
poloaj ugovorne stranke, odnosno prava, ali i obaveze koje iz toga proizilaze.
-&zuzetno ugovorom se mogu konstituisati samo prava za tre$a lica.
-4re$a lica mogu biti samo bene)icijari, tj. korisnici iz ugovora ali ne i ugovorna stranka u
punom smislu rije!i, jer za nji# i iz jednog dvostranog ugovora mogu proiza$i samo prava a
ne i obaveze.
>govori bez pravnog dejstva -neva.e5i ugovori/
-%koliko ugovara!i postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora, ali su ti elementi takvi
da ne ispunjavaju uslove za nastanak punovane obligacije ili je saglasnost volja postignuta,
ali je posljedica nedostataka u pogledu )ormirane volje, ugovorni# strana, takvi ugovori $e biti
nepunovani.
-"onitavanje ugovora predstavlja na!in prestanka nevae$eg ugovora usljed nedostataka koji
su postojali u !asu per)ekcije ugovora.
-% kategoriju nevae$i# ugovora spadaju. nitavi i ruljivi ugovori.
-,itavi ugovori su klasa nevae$i# ugovora koji ne proizvode nikakva pravna dejstva od
trenutka nji#ovog zaklju!enja, jer su zaklju!eni protivno prinudnim propisima, javnom
poretku ili dobrim obi!ajima.
-4ako, ako je saglasnost ugovara!a postignuta o predmetu ili osnovu koji su. nemogu$i,
nedoputeni, neodreeni ili neodredivi ugovor $e biti nitav.
-,itavost ugovora je objektivna kategorija i ti!e se svi# lica u pravnom saobra$aju i sva lica
se mogu na nitavost ugovora pozivati i ista$i prigovor, a i sud pazi po slubenoj dunosti na
nitavost ugovora.
-"ravo na isticanje nitavosti, podizanje tube ili isticanje prigovora nije podlono pravilima
zastare, ovo pravo ne zastarjeva.
-,itavost pojedine odredbe ili uglavka ugovora, ozna!ava se kao djelimi!a nitavost, ne
dovodi do ponitenja ugovora u cjelini, ako takav ugovor moe punovano egzistirati bez te
9*
odredbe, osim ukoliko se ta odredba ne ti!e uslova ili (odlu!uju$e pobude( radi koje je
ugovor zaklju!en.
-"od odlu!uju$om pobudom se navodi primjer nepunovano )ormulisane indeksne kaluzule u
ugovoru koju sud proglasi nitavom.
->opunsko je pravilo iz +OO da $e ugovor ostati na snazi i pored toga to ugovorna strana
dokae da je nitava odredba bila 'uslov ugovora( ili 'odlu!uju$a pobuda ugovora(, u slu!aju
kad je nitavost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vaio bez nje.
-+akon na!elno ne dozvoljava konvalidaciju nitavog ugovora kada naknadno, tj. nakon
zaklju!enja ugovora nestane zabrana ili koji drugi uzrok nitavosti.
-&zuzetno, konvalidacija je mogu$a, kao zakonska, pravna konvalidacija )akti!kog stanja, ako
je zabrana bila manjeg zna!aja (to je )akti!ko pitanje) i ako je ugovor izvren, !ime se i na
ovom terenu pri#vata tzv. 'teorija realizacije(.
-=ko na!elno zabranjuje konvalidaciju nitavog ugovora, +akon na!elno dozvoljava
konverziju, tj. disimulovanje simulovanog ugovora.
-%govor $e biti mogu$e konvertovati u punovaan disimulovan ugovor, pod slede$im
uslovima.
:. ugovorne strane moraju biti savjesne tj. nisu znale da je posao nitav zbog toga to je
zabranjen ili nemoralan, te simulaciju nisu preduzeli s tom namjerom;
*. u simulovanom ugovoru koji je nitav moraju biti sadrani elementi punovanog
ugovora koji se moe disimulacijom otkriti;
0. ako je disimulovan ugovor u saglasnosti sa ciljem koji su ugovara!i imali kad su
zaklju!ili simulovan ugovor i, da bi oni, po onim !injenicama kojima se raspolae i
pravno relevantnim okolnostima slu!aja, ina!e zaklju!ili, ve$ tada, na po!etku da su
znali za nitavost svog (simulovanog) ugovora.
-"od ovim uslovima konverzija je mogu$a, jer ona ina!e pojmovno zna!i preobra$enje jednog
2 nitavog ugovora (simulovani ugovor) u drugi, punovaan (disimulovan) ugovor.
-"osljedice nitavosti se svode na obavezu restitucije koja ima retroaktivno dejtvo.
-Opte je pravilo da svaka ugovorna strana nitavog ugovora duna da vrati drugoj ono to je
primila po osnovu takvog ugovora.
-&zuzetak je predvien +akonom kada se ispune slede$e pretpostavke.
:. nitavost ugovora mora biti posljedica povrede javnog poretka ili dobri# (moralni#)
obi!aja;
*. strana koja za#tjeva restituciju ili su obe strane nesavjesne;
0. nitavim ugovorom su ugroene zna!ajne drutvene vrijednosti i moralna s#vatanja
drutva.
->ruga posljedica nitavosti ugovora je odgovornost lica krivog za nitavost ugovora.
-"ravo na naknadu tete od ugovara!a koji je kriv ima samo nevini, tj. savjesni ugovara!.
-Aora postojati uzro!na veza izmeu tete i zaklju!enja tetnog ugovora, tj. nitavog ugovora,
usljed !ega je savjesnom licu stvorena teta.
-Ru,ljivi ugovori (relativno nitavi ili pobojni ugovori), nji#ovo ponitavanje dozvoljava se
samo zainteresovanim ugovornim stranama i samo ugovorne strane imaju legitiman interes za
nji#ovo ponitavanje.
-"ravni interes za ponitenje ruljivog ugovora proizvodi ovlatenje koje je zastarivo.
-"ogoena ugovorna strana moe svoju zatitu povrijeenog pravnog interesa za#tijevati u
subjektivnom roku od jedne godine od saznanja za ruljivost ili $e se taj rok ra!unati od
prestanka prinude.
-Objektivno zastara nastupa u roku od tri godine po zaklju!enju ugovora.
-5uljivi ili relativno nitavi ugovor je nevae$i ugovor koji proizvodi pravna dejstva, ali
zbog nedostatka koji ima i koji se moe sastojati u. manama volje, zaklju!ivanja ugovora od
ograni!eno poslovno sposobnog ugovara!a bez odobrenja zakonskog zastupnika kao i ako je
90
ugovor zaklju!en uz laesio enormis za jednu stranu, moe biti poniten na inicijativu
pogoene ugovorne strane.
-/aznanje o postojanju uzroka nitavosti moe biti dostupno i jednoj i drugoj strani, ali strana
kojoj je interes povrijeen suverena je u odluci da li $e pokrenuti pitanje ponitenja ugovora.
->a bi se ovo 'doba neizvjesnosti( skratilo i odnosi strana ne bi komplikovali +akon
dozvoljava drugoj ugovornoj strani inicijativu (blanketno ovla$enje) da trai od ovlatene
strane da se u odreenom roku koji ne moe biti kra$i od 0< dana izjasni da li ostaje pri
ugovoru ili ne.
-=ko se ovlatena strana izjasni da ostaje pri ugovoru ona se dobrovoljno odri!e ovlatenja na
ponitenje i ugovor konvalidira, te ga trans)ormie u punovaan ugovor.
-Aeutim, ako se izjasni da ne ostaje pri ugovoru, samom svojom izjavom preduze$e prvi
korak u pravcu ponitenja ugovora.
-=ko se uopte ne izjasni, njeno $utanje smatra$e se kao akt, tj. izjava o ponitenju ugovora.
-"osljedice ponitenja ruljivog ugovora identi!ne su posljedicama ponitenja nitavog
ugovora.
-4reba izvriti restituciju, a ako to nije mogu$e potrebno je dati odgovaraju$u nakanadu u
novcu prema cijenama u vrijeme vra$anja, odnosno donoenja sudske odluke.
->jelimi!na ruljivost $e dovesti do eliminacije samo oni# odredaba ruljivog ugovora koje su
optere$ene nedostatkom, ako je to po prirodi stvari tako i pod pretpostavkom da ruljiva
odredba 'nije bila uslov ugovora ni odlu!uju$a pobuda zbog koje je ugovor zaklju!en(.
-Odgovornost ograni!eno poslovno sposobnog lica je blaa, jer ono odgovara samo onda za
tetu koja saugovara!u nastane ponitenjem ruljivog ugovora, ako je lukavstvom uvjerila
saugovara!a da je poslovno sposobno i tako skrivilo uzrok ruljivosti.
-/augovara! takvog lica moe za#tijevati samo vra$anje onog dijela ispunjenja koji se nalazi
u imovini ograni!eno poslovno sposobnog lica, ili je upotrebljen u njegovu korist, kao i onog
to je namjerno uniteno ili otueno.
-"od manama volje podrazumijevamo nesaglasje jedne ugovorne strane izmeu svoje intimno
)ormirane volje i izjavljene volje, u cilju zaklju!enja ugovora.
-Kao mane volje isti!emo. zabludu, prevaru, prijetnju i prinudu.
;Zabluda je neta!na (pogrena, kriva ili nepotpuna) predstava jedne strane ugovornice o
nekoj bitnoj !injenici vezanoj za ugovor, a pod uslovom da strana koja se poziva na zabludu
ne bi ni zaklju!ila takav ugovor da nije bila u zabludi.
-Kao pravno relevantnu zabludu koja moe dovesti do ruljivosti ugovora +akon uzima samo
bitnu zabludu.
-+abluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, koja se moe ozna!iti kao zabluda
o supstanci stvari (materijal, osobine, kvalitet, porijeklo i dr.).
-+abluda o li!nosti moe biti li!na zabluda ako se ugovor ne moe izvriti apstra#ovanjem
(zanemarivanjem) li!ni# svojstava ugovara!a.
-Kao bitna zabluda po obi!ajima u prometu ili po namjeri ugovara!a, poznaje se zabluda o
pravnom osnovu (pravnoj prirodi) ugovora.
-"ostoji i zabluda o motivu, kao i zabluda zbog neta!nog prenoenja izjave (posredna izjava)
od strane glasnika.
-,esporazum dovodi do nesaglasnosti volja, za razliku od zablude koja dovodi do saglasnosti
volja, tj. ugovor ne nastaje ako je proizvod nesporazuma.
-+a problem zablude bitno je da je ugovor nastao, da je per)ektuiran, ali da ima neku manu, a
koja se nalazi u pogreno izjavljenoj volji koja je )ormirana na temelju neta!ne predstave
ugovara!a o bitnoj !injenici vezanoj za ugovor.
;Prevara je mana volje koja se stvara tako to saugovara! ili tre$e lice izazove zabludu kod
ugovorne strane ili je odrava u zabludi sa namjerom da je tim postupanjem navede na
zaklju!enje ugovora.
93
-"revara tre$eg lica bi$e pravno relevantna i dovesti do ruljivosti ugovora ako ga napadne
prevareno lice, pod uslovom da je saugovara! prevarenog nesavjestan, tj. da je znao za
prevarno djelovanje tre$eg lica na njegovog saugovara!a, pa je ipak na to pristao i uao u
ugovor, ako se radi o teretnom ugovoru.
-%koliko je ugovor dobro!in, prevara tre$eg lica uvijek je pravno relevantna, bez obzira na
savjesnost saugovara!a prevarenog lica.
-%govor bez naknade moe se ponititi i kad je prevaru u!inilo tre$e lice, bez obzira na to da
li je druga ugovorna strana u vrijeme zaklju!enja ugovora znala ili morala znati za prevaru.
-"revara je, po svojoj pravnoj prirodi, namjerno izazivanje zablude o motivu (pobudi) za
zaklju!enje ugovora.
-Prijetnja je izazivanje opravdanog stra#a kod ugovara!a koji bi ga pokrenuo da izjavi volju
za zaklju!enje ugovora (ponudu ili pri#vat) a dolazi od strane saugovara!a ili tre$eg lica.
-+a relevantnost prijetnje je nebitno da li je saugovara! znao ili je morao znati da dolazi od
strane tre$eg lica.
-,edoputenost prijetnje sastoji se u njenoj neosnovanosti za bilo koju pravnu normu.
-/tra# kao sastavni element pravno-relevantne prijetnje mora biti opravdan.
-Opravdan je onaj star# kada se iz okolnosti slu!aja moe zaklju!iti da je izazvan ozbiljnom
opasno$u koja ugroava ivot, tijelo ili drugo zna!ajno dobro ugovorne strane ili tre$eg lica.
-%govorna strana se u stra#u izazvanom nedoputenom prijetnjom opredjeljuje da izjavi svoju
volju, ali prilikom njenog )ormiranja i izjavljivanja nije bila slobodna i autonomna.
-Prinuda je 'realizovana prijetnja( tj. )izi!ka sila !ije je djelovanje natjeralo ugovara!a da
'potpie(.
-Ovdje se ne govori o mani volje, ve$ o potpunom odsustvu volje.
-Ovdje se uopte i ne moe zaklju!iti ugovor, jer nema izjave volje pa tako nema ni
saglasnosti volja usmjerene na per)ekciju ugovora, tako da se, kada se radi o prinudi, ne moe
govoriti ni o nastanku ruljivosti ni o dejstvima ruljivi# ugovora, odnosno nji#ovom
ponitavanju.
-Kod prividnog ugovora radi se u o svjesnoj nesaglasnosti volja.
-Apsolutna prividnost ili apsolutna simulacija postoji kada se 'zaklju!uje( )iktivni ugovor
koji 'postoji( kada je volja mani)estovana i saglasnost 'postignuta( bez ozbiljne namjere da
se preuzete ugovorne obaveze i izvre !ime se ugovor, voljom ugovara!a, liava svog
prirodnog pravnog dejstva.
-Relativna simulacija postoji kada se sklapa )iktivni ugovor u !ijem je zaklju!ivanju namjera
ugovara!a koncentrisana na jedan pravni posao koji nije stvaran ve$ prividan, jedna )ikcija, ali
se iza njega skriva prava namjera ugovara!a da tom prilikom tvaore neki drugi pravni posao
koji ugovorne strane istinski ele i da zaklju!e i da izvre.
-+akon je jedino pravno dejstvo prividnom ugovoru priznao kada se radi o sticanju prava na
osnovu prividnog ugovora od strane savjesni# tre$i# lica, koja, ako neto steknu ne$e to mo$i
izgubiti na osnovu prigovora simulovanog ugovora.
-+akon odreuje da je simulovani ugovor nitav, i to prema staroj terminologiji, apsolutno
nitav, a ne kao ugovori nastali sa manama relativno nitav.
-+a disimulovane ugovore +akon rezervie mogu$nost konverzije.
-5uljivost ugovora moe biti izazvana zaklju!ivanjem ugovora koji prekomjerno ote$uje
jednu stranu.
-"aesio enormis (prekomjerno ote$enje) predstavlja se kao naruavanje na!ela
ekvivalentnosti kod dvostrani# (i teretni#) ugovora usljed !ega ote$ena strana ima pravo da
rui (ponitava) ugovor ili da iskoristi facultatis alternativu kojom moe pristati na reviziju,
dopunu vrijednosti predmeta ugovora do postizanja ekvivalentne razmjene, koju ponudi
saugovara! ote$ene strane.
97
-Cezionarni ugovor je ruljiv i moe ga ote$uju$a strana ponitavati u roku od godinu dana
od zaklju!enja ugovora, sa retroaktivnim dejstvom ponitaja, ex tunc .
Pojaanje op,teg dejstva ugovora
4apara
;4apara je sporedni realni ugovor koji slui kao znak da je ugovor (glavni) zaklju!en
(per)ektan) i kao realno sredstvo poja!anja ugovora, jer stvara ve$u sigurnost da $e se izvriti
preuzeta ugovorna obaveza od strane dunika.
-Kapara se sastoji od iznosa novca ili odreene koli!ine zamjenjivi# stvari koje jedna strana
daje drugoj u momentu zaklju!enja ugovora, a nikako prije.
-% svom modernom obliku, kapara ima i kaznenu, tj. penalnu )unkciju, jer se strana koja je
primila kaparu, u slu!aju neizvrenja ugovora usljed krivice davaoca kapare, moe zadovoljiti
(zadrati) primljenom kaparom, ili, ako je primalac kapare odgovoran, davalac sti!e
ovlatenje da trai vra$anje udvojene kapare (in duplum).
-Kapara je ne samo arrha confirmatoria# samo znak da je ugovor zaklju!en, ve$ je ujedno i
tzv. arrha poenalis# tj. ugovorna kazna radi osiguranja izvrenja ugovora.
->vostruku )unkciju kapare pri#vatio je i +OO.
-=ko je u trenutku zaklju!enja ugovora jedna strana dala drugoj izvjestan iznos novca ili
izvjesnu koli!inu drugi# zamjenjivi# stvari kao znak da je ugovor zaklju!en (kapara), ugovor
se smatra zaklju!enim kad je kapara data, ako nije to drugo ugovoreno.
-=ko nije to drugo ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne moe odustati od ugovora
ostavljaju$i kaparu na drugoj strani, niti to moe u!initi druga strana vra$anjem udvojene
kapare.
->a bi kapara imala svoju )unkciju nije dovoljno da je jedna strana samo preda drugoj, ve$ je
potreban pret#odni sporazum o tome (akcesorni ugovor o kapari 2 pactum arr#alae); bez njega
ovo davanje u momentu zaklju!enja ugovora zna!ilo bi djelimi!no ispunjenje obaveze.
-6lavni ugovor ne$e nastati bez davanja kapare ako je tako ugovoreno, ali ina!e kapara ne
uti!e na pravnu vanost glavnog ugovora.
-+akon predvia tri pravila kapare.
:) =ko je ugovor uredno ispunjen 2 kapara se mora vratiti ili ura!unati u ispunjenje obaveze.
+OO naglaava nemogu$nost koritenja kapare za odustajanje od ugovora.
*) =ko je ugovor potpuno neizvren )unkcija kapare zavisi od toga na kojoj strani lei
odgovornost za neispunjenje ugovorne obaveze.
:. ako je odgovoran davalac kapare, tada druga strana ima pravo izbora.
da trai izvrenje obaveze i naknadu tete,
naknadu tete (ako izvrenje nije mogu$e) i ura!unatu kaparu u naknadu tete,
ili da je samo vrati ako se ne moe ura!unati u naknadu tete,
da odustane od ugovora i zadri kaparu kao pretrpljenu tetu.
*. ako je odgovoran primalac kapare, tada druga strana ima pravo izbora.
da trai izvrenje obaveze i naknadu tete
da odustane od ugovora i trai naknadu tete uz vra$anje kapare
da odustane od ugovora i trai vra$anje dvostruke kapare.
0) =ko je ugovorna obaveza djelimi!no ispunjena, tj. kada se dunik nalazi u docnji sa djelom
ugovorne obaveze.
:. ako povjerilac koji uprkos dunikovom zakanjenju ispunjenja preostalog dijela
obaveze ostane vijeran ugovoru, ima pravo za#tijevati i izvrenje ostatka obaveze, i
naknadu tete zbog zakanjenja i primljenu kaparu ura!unatu u tu naknadu, ili
99
*. zbog dunikove docnje odlu!iti se na odustanak od ugovora i biti ovlaten samo
za#tijevati naknadu tete zbog djelimi!nog neizvrenja ugovorne obaveze i kaparu
ura!unati u naknadu tete.
-Obaveza ugovara!a da vrati primljenu kaparu nastaje.
:. ako davalac kapare ispuni obavezu,
*. ako se kapara ne moe ura!unati u ispunjenje zbog toga to je neistovrsna sa
predmetom dune !inidbe,
0. ako je do neispunjenja ugovora dolo krivicom obe strane,
3. ako je do neispunjenja ugovora dolo dejstvom vie sile ili objektivno oslobaaju$i#
okolnosti,
7. ako je do neispunjenja ugovora dolo usljed sporazuma ugovara!a,
9. ako povjerilac ne$e da ura!una primljenu kaparu u naknadu tete zbog zakanjenja ili
djelimi!nog ispunjenja ugovorne obaveze.
-/ud moe na za#tjev zainteresovane strane smanjiti 'pretjerano veliku kaparu(; ovaj termin
je )akti!ko pitanje i sud ga rjeava od slu!aja do slu!aja.
4aucija
;4aucija je iznos koji se daje prilikom zaklju!enja ugovora da omogu$i njegovo zaklju!enje i
obezbjedi njegovo izvrenje.
-%koliko ne doe do zaklju!enja glavnog ugovora, to kaucija kao realni ugovor obezbjeuje,
kaucija propada za davaoca kaucije (npr. u slu!aju polaganja kaucije u postupku javnog
nadmetanja).
-Kada kaucija ima )unkciju da obezbjedi izvrenje ugovora, tj. da osigura ugovara!a od
nastupanja eventualni# tetni# posljedica neizvrenja ugovora od strane saugovara!a, ako se
ugovorna obaveza ne izvri kaucija 'propada( za onoga koji ju je dao i nije izvrio svoju
ugovornu obavezu.
-%koliko davalac kaucije izvri svoju ugovornu obavezu, kaucija se vra$a ili ura!unava u
predmet ispunjenja.
-"rema tome, kaucija je svota novca koja se daje prilikom zaklju!enja ugovora, a gubi se ako
se ugovorna obaveza radi !ijeg je obezbjeenja poloena, ne ispuni, bez obzira na
odgovornost saugovara!a i bez obzira da li je ugovara!u radi neizvrenja obaveze od strane
saugovara!a nastala kakva teta.
Avans -predujam/
-Avans ili predujam predstavlja davanje unaprijed, prije roka dospjelosti, naj!e$e iznosa
novca u cilju ispunjenja, avansirane obaveze od strane dunika 2 primaoca avansa.
-8unkcija avansa je naj!e$e predujmljivanje trokova dunika, primaoca avansa, ili se radi o
djelimi!nom izvrenju obaveze davaoca avansa.
-=vans ne ovla$uje na odustajanje od ugovora, niti propada ako se ostatak ugovorne obaveze
ne izvri.
-% slu!aju prestanka ugovora avans se vra$a davaocu.
dustanica
;dustanica je sporazum ugovara!a (ugovorna klauzula) po kojem se moe ovlastiti samo
jedna ugovorna strana, ili se ovlaste obje ugovorne strane da odustanu od ugovora davanjem
odustanice.
-=kt odustanka od ugovora je realna radnja koja se sastoji od davanja odustanice.
-Opredjeljenje za odustanak od ugovora davanjem odustanice je de)initivno i neopozivo, jer
strana koja izabere davanje odustanice ne moe traiti ispunjenje ugovora.
-&zjava o odustajanju istovremena je sa davanjem odustanice.
9;
-"ravo na odustanicu moe biti oro!eno, a ako nije odreen rok za koritenje toga prava,
ovla$enik odustanice moe odustati od ugovora sve dok ne istekne rok ispunjenja ugovorne
obaveze.
-Odricanje od odustanice mogu$e je i konkludentnim radnjama ovla$enika odustanice (npr.
zapo!injanjem izvrenja obaveze ili prijemom ispunjenja obaveze saugovara!a).
-8unkciju odustanice (mulcta poentaentialis) prema !lanu ?0. +OO moe odigrati i kapara; u
dijelu pod naslovom 'Kapara kao odustanica( +OO propisuje.
:. Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se kapara smatra
kao odustanica i svaka strana moe odustati od ugovora.
*. % ovom slu!aju, ako odustane strana koja je dala kaparu, ona je gubi, a ako odustane
strana koja je kaparu primila, ona je udvojeno vra$a.
-Ovdje je bitno zapaziti da, za razliku od odustanice, koja se tek obe$ava a ne daje,
ugovaranje kapare kao odustanice vri se istovremeno s davanjem kapare u vrijeme
zaklju!enja ugovora.
-Fitno je i to da se kapara moe izgubiti, odnosno mora vratiti u dvostrukom iznosu uz
postojanje pretpostavke odgovornosti na strani ugovara!a koji je kaparu dao, odnosno primio,
dok se kapara kao odustanica gubi, odnosno udvojena vra$a bez obzira na odgovornost
ugovorni# strana.
-Kod kapare kao odustanice bitna je volja ugovorne strane kojoj pripada pravo da izjavi
odustanak od ugovora.
!ejstvo ugovora prema tre5im licima
-"od dejstvom ugovora prema tre$im licima podrazumijeva se i mogu$nost, koje pozitivno
pravo daje ugovara!u, da iz 'svog( ugovora konstituie pravo za tre$e lice (samo pravo, ne i
obavezu).
-4akav ugovor po osnovu kojeg tre$e lice sti!e neposredno subjektivno obligaciono pravo
(trabinu) iz ugovora koji zaklju!uju dvojica drugi# ugovara!a naziva se ugovor u 1orist
tre5i2 lica.
-&z ovako koncipiranog ugovora razlikuju se tri lica koja nose tradicionalne nazive.
:. #tipulant -promisar/ je ugovara! koristi za tre$eg, tj. ugovara! potraivanja u kojem
$e tre$e lice biti povjerilac;
*. Promitent je saugovara! stipulanta i dunik u korist tre$eg lica, koji $e kada trabina
dospije, ispuniti svoj dug tre$em licu a ne stipulantu;
0. $ene7icijar je tre$e lice ili korisnik koji, iako nije ugovara!, kako to uporno isti!emo,
sti!e obligaciono pravo iz ugovora i ima svoju trabinu iz ugovora.
-/tipulant moe ostati i dalje povjerilac promitentov, koji, kao dunik, prema pozitivnom
pravu sti!e istovremeno dva povjerioca. stipulanta i bene)icijara, jer stipulant, i dalje, moe od
promitenta za#tijevati da izvri radnju tre$em licu.
-%govor u korist tre$eg je pravni posao inter vivos, ali moe biti uslovljen mortis causa.
-Kada tre$e lice izjavi da pri#vata korist ugovor je neopoziv.
-=ko tre$i odbije korist iz ugovora (odbije da postane povjerilac) ugovor u korist tre$eg lica
pretvara se u obligacioni ugovor, uobi!ajenog, relacionog ili relativnog dejstva, tako to
korist, koja je namjenjena bene)icijaru, ostaje ovla$enje (trabina) stipulanta, jedinog
povjerioca.
-%govor u korist tre$eg i ugovor o izvrenju tre$em razlikuju se po tome to tre$i iz ugovora o
izvrenju ne sti!e samostalno i neposredno obligaciono pravo (trabinu) prema saugovara!u;
tre$i je samo ovlaten da primi izvrenje obaveze.
Posebna dejstva dvostrano obavezni2 -dvostrani2/ ugovora
9?
-Kod dvostrano obavezni# ugovora najvanija je kategorija teretni# ugovora, kod koji# je od
najve$eg zna!aja za pravi!nu realizaciju odranje na!ela ekvivalentnosti uzajamni# davanja.
->vostrano obavezni ugovori uslovljavaju uzajamna davanja obje ugovorne strane to
podrzumijeva o!uvanje konstituisane ravnotee meu ugovara!ima.
-%koliko se dogodi da se poremeti imovinska ravnotea, opte ugovorno pravo postavlja
posebna pravila koja imaju za cilj da zatite ovako, posebno, dejstvo dvostrani# ugovora.
-Aeu tim pravilima pozitivno opte ugovorno pravo predvia.
:. odgovornost za nedostatke ispunjenja (materijalne i pravne),
*. prigovor neispunjenja,
0. reviziju ugovora zbog nastupanja promijenjeni# okolnosti.
3. ponitenje, odnosno reviziju ugovora zbog prekomjernog ote$enja.
-Osim toga kao sastavne institute koji su se razvili iz ovi# osnovni# instituta zatite posebnog
dejstva dvostrani# uovora moramo imati u vidu i. (7.) garanciju za ispravno )unkcionisanje
stvari i (9.) ponitenje zalenakog ugovora.
dgovornost za nedostat1e -mane/ ispunjenja obveze
-,edostaci ispunjenja mogu se javiti kao )izi!ki (materijalni, stvarni, )akti!ki) i kao pravni.
-"ojava ovakvi# nedostataka eli se izbje$i ili otkloniti kod teretni# dvostrani# ugovora, jer se
njima eli posti$i ekvivalentna razmjena meu ugovara!ima.
-"ravi!nost je onaj osnovni kriterijum oblikovanja opti# pravila ugovornog prava od strane
zakonodavca.
-+a korist koja se sti!e iz dvostranog teretnog ugovora daje se uvijek naknada koja po svojoj
vrijednosti mora odgovarati koristi.
-%koliko je korist manja smatra se da postoji neki nedostatak, odnosno ukoliko je nedostatak
uslovio da davanje bude manje od o!ekivanog protivdavanja, korist za jednog saugovara!a
bila bi nedgovaraju$a, neopravdano ili nepravi!no ve$a u odnosu na ono to je on dao ili
u!inio.
-"ravila odgvornosti za nedostatke ili mane kod ispunjenja dvostrani# ugovora su opta
pravila ugovornog prava koja vae za sve dvostrane i teretne ugovore.
dgovornost za 7izi1e mane
>slovi odgovornosti prenosioca
-Odgovornost za )izi!ke mane izloi$emo na primjeru ugovora o prodaji.
-/ubjekti odgovornosti za )izi!ke mane su. prenosilac (tradens) a kod prodaje prodavac stvari
i pribavilac (accipiens) a kod prodaje kupac stvari.
-Obi!no se odgovara za pravno relevantan nedostatak, tj. nedostatak za koji se odgovara treba
da je znatan, bitan i da onemogu$ava pribaviocu uivanje stvari, tj. vrenje ovla$enja koja je
elio da stekne pribavljanjem stvari i koja mu se ovla$enja po pravu priznaju.
-,eznatan nedostatak ne$e se uzimati u obzir kao uslov odgovornosti prenosioca.
-Fitan nedostatak, dakle, prema +OO postoji kada prenesena stvar nema potrebna svojstva, ili
za redovnu upotrebu, ili za naro!itu upotrebu koja je poznata prenosiocu, ili nema ona
svojstva koja su ugovorena (saobrazna ugovoru) ili su propisana kao i kada stvar nije
saobrazna uzorku ili modelu kod tzv. prodaje po mustri.
-"renosilac odgovara za nedostatak, ako je ovaj postojao u momentu prelaska rizika na
pribavioca.
-/avjesnost prenosoca (!injenica da on nije znao niti je mogao znati, prema okolnostima
slu!aja) nije uslov oslobaanja od odgovornosti.
-1ak nije nuno da nedostatak egzistira realno u momentu prelaska rizika, jer je dovoljno da
je u 'kriti!nom trenutku( postojao uzrok iz koga $e se kasnije razviti nedostatak kao
posljedica.
9@
-4e#nika kojom se utvruje postojanje nedostatka je tzv. re1lamacija.
-"ribavioc je duan stvar pregledati na uobi!ajen na!in (prosje!an i uobi!ajen stepen panje).
-=ko pregledu prisustvuju obe strane (kontradiktorni pregled) pribavilac mora odma# ista$i
primjedbe zbog nedostataka, ako to ne u!ini gubi ovlatenja po osnovu zakona, jer utvreni
nedostatak daje pravo na prigovor.
-=ko pregledu ne prisustvuju obe strane, pribavilac je duan primjedbe saoptiti u roku od ?
dana.
-,epotovanje tog roka dovodi do gubitka prava po osnovu nedostataka (prekluzivni rok).
-"renosilac $e odgovarati i za prevarno postupanje, tj. kada izjavi saugovara!u da stvar nema
nedostatke ili da ima eljena svojstva i tako mu odvrati panju iako je pribavilac, prema
redovnom toku stvari mogao bez teko$a da identi)ikuje nedostatke, ali to nije u!inio iz
razloga povjerenja koje mora da postoji meu ugovornim strankama, ali ne smije biti
lukavstvom iznevjereno.
-Kod skrivenog nedostatka koji se nije mogao utvrditi uobi!ajenim pregledom, pribavilac je
duan obavjestiti prenosioca o nedostatku u primjerenom roku.
-4o je zakonski, objektivan, prekluzivni rok od 9 mjeseci od predaje stvari pribaviocu.
-,edostaci koji se pojave ili otkriju po isteku ovog roka, ne$e dovesti do odgovornosti
prenosioca.
-Obavjetenje o nedostatku tj. prigovor zbog mane stvari kod tzv. kontradiktornog pregleda
treba da sadri blii opis nedostatka i poziv prenosiocu da i sam pregleda stvar i uvjeri se u
navode prigovora.
-%govara!i se mogu sporazumjeti da u dvostranom ugovoru unesu klauzulu kojom
ograni!avaju ili potpuno isklju!uju odgovornost prenosioca za )izi!ke mane.
-Klauzula egzoneracije moe biti nitava ako je unesena u ugovor zbog nesavjesnog
postupanja ili je pribaviocu nametnuta posredstvom monopolskog poloaja prenosioca.
-"renosilac moe poja!ati svoju odgovornost tako to ugovori klauzulu po kojoj odredi dui
rok od est mjeseci od predaje stvari, nakon kojeg prenosilac vie ne odgovara za nedostatke
stvari, prema dispozitivnom pravilu (po +akonu ova klauzla se moe isklju!iti voljom
ugovara!a).
-"renosilac ne odgovara za nedostatake koji su u !asu zaklju!enja (per)ekcije) ugovora bili
poznati pribaviocu ili mu nisu mogli ostati skriveni.
-"od tim se porazumijevaju osobine stvari predviene za njenu redovnu upotrebu ili za
ugovorena ili propisana svojstva.
Prava pribavioca manjive stvari
-"ribavilac koji otkrije nedostatak i obavijesti kupca u zakonskom roku sti!e sled$a prava.
:. +a#tijevati od prenosioca da nedostatak ukloni ili da mu preda drugu stvar bez
nedostatka (ispunjenje ugovora) 2 ima pravo za#tijevati uredno ispunjenje ugovora.
5okovi za uredno otkrivanje nedostataka ponovo po!inju te$i od predaje zamijenjene
stvari.
*. +a#tijevati snienje cijene (tzv. boni)ikacija) 2 ako se nedostatak ne moe ukloniti ili
se ne moe zamijeniti stvar i ako se opravkom ili zamjenom ugovor ne ispuni.
Obra!unatu vrijednost (razliku vrijednosti stvari bez nedostatka i one sa nedostatkom)
prenosilac je duan vratiti pribaviocu.
0. Bednostrano raskidanje ugovora vri se izjavom pribavio!evom pod preduslovom da je
prije izjave dao prenosiocu naknadan primjeren rok za ispunjenje tj. uredno ispunjenje
ugovora. Ovdje se radi o permptornom prigovoru pribavioca. =ko prenosilac ne ispuni
ugovor uredno, u naknadnom primjerenom roku, tada se ugovor raskida, smatra se
prestalim, po sili zakona, od momenta isteka roka. =ko se radi o djelimi!nim
nedostacima ili tzv. kvantitativnom nedostatku, pribavilac moe ugovor samo
;<
djelimi!no raskinuti. % ovim situacijama pribavilac (kupac) moe, izuzetno, raskinuti i
cijeli ugovor ukoliko ugovorena, ali neisporu!ena, koli!ina predstavlja jedinstvenu
cjelinu ili ako za cjelovitu isporuku pribavilac ima opravdan interes.
3. % svakom od ovi# slu!ajeva pribavilac ima pravo na naknadu tete (proste tete i
izgubljene dobiti) ali i tzv. re)leksne tete koju je pretrpio na drugim svojim dobrima, i
to prema optim prvilima odgovornosti za tetu (tj. sva pitanja naknade tete rijeena
su optim pravilima o naknadi tete). "renosilac duguje i cjelokupnu tetu ako je do
neispunjenja, tj. do ispunjenja sa manama dolo zbog prevare, zle namjere ili krajnje
nepanje. %tvruje se razlika izmeu sadanje imovine pribavioca i one koja bi bila da
nije pribavljena manjiva stvar.
'ubljenje prava na ras1id ugovora zbog 7izi1i2 mana
-"ribavilac gubi pravo raskinuti manjivi ugovor kada vie ne moe da vrati stvar ili ne moe
da stvar vrati prenosiocu u stanju u kome ju je preuzeo.
-6ubljenje prava na raskid dvostranog ugovora zbog nemogu$nosti vra$anja stvari ne uti!e na
ostala prava pribavioca stvari sa nedostatkom.
'ubita1 prava -pre1luzija/
-"ribavilac gubi prava koja mu po +akonu pripadaju u slu!aju pojave )izi!ki# nedostataka na
prenesenoj stvari, ako ne postavi neki od za#tjeva za otklanjanje nedostatka u roku od godinu
dana od obavjetavanja prenosioca o postojanju (utvrenju) nedostatka (prigovoru
reklamacije).
-4o bi zna!ilo da je pribavilac otkrio nedostatak, obavjestio prenosioca, ali nije traio ni
popravak, ni zamjenu ili boni)ikaciju, niti je izjavio da raskida ugovor.
-"rekluzija nema zna!aja ako prenosilac za#tijeva cijenu po isteku ovog roka od godinu dana,
tad pribavilac moe ista$i prigovor boni)ikacije (snienja cijene) ili za#tijevati da mu se
nadoknadi pretrpljena teta, !ime isti!e prigovor kompenzacije prema prenosio!evom
za#tjevu za isplatu cijene.
dgovornost za pravne nedostat1e -za,tita od evi1cije/
-Odgovornost za pravne nedostatke javlja se kao vid zatite pribavioca nekog prava kada tre$e
lice osnovano pravno uznemirava pribavioca nekog prava (podie evikciju).
-Kvikcija postoji kada tre$e lice ima neko pravo na predatoj stvari koje isklju!uje, umanjuje ili
ograni!ava pribavio!evo (kup!evo) pravo.
-O pravnoj prirodi ugovora kojim se prenosi stvar koja nije zati$ena pravom svojine ili
optere$ena teretom, pribavilac mora biti obavjeten.
-"ribavilac, protiv koga tre$e lice podigne evikciju, ima pravo na zatitu kako od strane
prenosioca tako i po izreci +akona.
-Kada se podigne evikcija i utvrdi da preneseno pravo ima nedostatak koji potpuno liava
pribavioca 'ste!enog( prava, a prenosilac mu ne moe pruiti zatitu odbijanje evikcije ili se
prenosilac oglui o poziv pribavioca da mu prui zatitu, pribavilac sti!e slede$e za#tjeve.
:. ako je evikcija potpuna, pribavilac sti!e za#tjev za jednostrano raskidanje ugovora, to
je zakonsko jednostrano raskidanje ugovora;
*. ako je evikcija djelomi!na, jer tre$e lice pribaviocu ograni!ava ili umanjuje pravo koje
je stekao, pribavilac (kupac) ima alternativno pravo izbora. ili da ugovor jednostrano
raskine ili da za#tijeva boni)ikaciju, tj. snienje ili nivelaciju cijene ili svog davanja.
-& kod potpune i kod djelimi!ne evikcije pribavilac ima pravo na naknadu eventualno
pretrpljene tete, osim ako je i sam bio nesavjestan, jer mu je mogu$nost evikcije tre$eg bila
poznata u trenutku zaklju!enja ugovora.
-,esavjesni pribavilac zadrava pravo za#tjevati vra$anje, odnosno snienje cijene.
;:
-&zostanak obavjetavanja prenosioca o evikciji moe dovesti do gubitka zatite tako to se
prenosilac, zbog svog propusta ne moe vie pozivati na odgovornost ukoliko pribavilac
izgubi spor sa tre$im licem u koji se samostalno upustio, a prenosilac, u svoju odbranu,
dokae da je raspolagao sredstvima (prigovorima) kojima je mogao odbiti evikciju tre$eg lica.
-"renosilac se, u takvom slu!aju, moe osloboditi od odgovornosti, tj. za#tjeva koje pribavilac
ima po osnovu zakona na raskidanje ugovora ili boni)ikaciju i naknadu tete, ako nadoknadi
pribaviocu naknadu koju je morao ovaj isplatiti tre$em da odustane od evikcije koja je o!ito
osnovana i plati mu iz toga proizalu tetu, odnosno trokove.
-"oto su pravila o evikciji dispozitivne prirode mogu se ugovorom ograni!iti ili isklju!iti,
osim kada je prenosilac nesavjestan.
-"od takvim okolnostima, mada ugovara!i sporazumno unesu u ugovor klauzulu egzoneracije,
odredba o prenosio!evoj neodgovornosti za evikciju bi$e nitava.
-"ravo na zatitu gasi se (gubitak prava, prekluzija) protekom godinu dana od saznanja za
postojanje prava tre$eg ili po isteku est mjeseci od pravosnano zavrenog spora izmeu
tre$eg lica i pribavioca u kojem se po pozivu pribavioca umjeao prenosilac.
Pravilo istovremenog ispunjenja obaveza iz dvostranog ugovora
-Osnovno pravilo kod dvostrani# ugovora je da su ugovorne strane dune istovremeno
ispuniti svoje obaveze.
-&zuzeci od istovremenosti ispunjenja mogu se odrediti ugovorom ili zakonom.
-"ravilo istovremenog ispunjenja titi se prigovorom koji moe biti vansudski ili sudski.
-=ko na sudu jedna strana istakne prigovor neispunjenja (u kome $e ista$i da nije duna
ispuniti svoju obavezu, jer i druga strana nije spremna da ispuni svoju) a radi se o dvostranom
ugovoru, sud $e joj naloiti da ispuni svoju obavzu kad i druga strana ispuni svoju.
-Ovo pravilo moe se ugovorom isklju!iti ili modi)ikovati tako da prvo jedna strana ispuni
svoju obavezu a onda druga.
-/trana koja je obavezna da prva ispuni obavezu moe ista$i prigovor opasnosti da bi bila
obezbjeena da $e druga strana ispuniti obavezu nakon nje (ako je prva strana u looj
materijalnoj situaciji).
-4im prigovorom ona odlae svoje prioritetno ispunjenje obaveze sve dok druga strana ne
ispuni svoju obavezu ili dok ne prui dovoljno obezbjeenje (sredstvo obezbjeenja) da $e
ispuniti svoju obavezu nakon ispunjenja obaveze od strane podnosioca prigovora.
-=ko se opredjeli na za#tjev za obezbjeenjem ispunjenja prigovara! moe za#tijevati da mu
se obezbjeenje prui u primjerenom roku, a poslije proteka tog roka, bez rezultata, moe
za#tijevati jednostrano raskidanje ugovora.
-"rema tradicionalnoj pravnoj terminologiji ovi prigovori su poznati kao exceptio non
adimpleti contractus.
Ras1idanje ili izmjena ugovora zbog promijenjeni2 o1olnosti
->vostrani ugovori, koji su teretni, sa trajnim prestacijama ili su trajni, jer im izvrenje nije
jednovremeno sa nastankom ugovora, podloni su izmjenama okolnosti koje ivot nosi sa
sobom.
-,ormalne izmjene okolnosti, koje su uobi!ajene i odgovaraju zbivanjima koje nazivamo
redovnim tokom stvari, nisu pravno relevantne, ve$ su relevantne samo one izmjene okolnosti
koje nastupe poslije zaklju!enja ugovora i dovedu do oteavanja ispunjenja ugovora ili
neostvarivanja svr#e ugovora u tolikoj mjeri da ugovor o!igledno vie ne odgovara
o!ekivanjima ugovorni# strana i da bi, po optem miljenju, bilo nepravi!no da ostane na
snazi takav kakav je.
;*
-5evizija ugovora ima prednost pred raskidom ugovora, jer sud ne$e dozvoliti raskid ako
druga strana ponudi ili pristane da se odgovaraju$i uslovi pravi!no izmjene.
-Klauzula rebus sic stantibus, kad se unese u ugovor omogu$ava strani koju pogaaju
promijenjene okolnosti, da trai zatitu kroz reviziju ugovora ili odustanak od ugovora.
->akle, dok god su okolnosti nepromijenjene ugovara!i su vezani prvobitnim dejstvom
dvostranog ugovora, ali ako se promijene zatitu od nastupjele promjene moe traLiti samo
ugovara! koji je ugovorio klauzulu o nepromijenjenim okolnostima- 'dok stvari budu stajale
kako su uglavljene(.
-Aoderno pravo kao i pozitivno pravo klauzulu rebus sic stantibus podiglo je na rang opteg
(zakonskog) pravila i odredilo da je ova klauzula o nepromijenjenim okolnostima prirodni
sastojak svakog dvostranog i teretnog ugovora.
Pojmovno de7inisanje promijenjeni2 o1olnosti
-"romijenjene okolnosti su relevantne ako nastupe poslije zaklju!enja ugovora.
-Aoraju biti takvog intenziteta da oteavaju ispunjenje obaveze jedne strane ili se zbog
nji#ovog nastupanja ne moe ostvariti cilj (svr#a) ugovara!a.
-5adnja za dunika je postala nedostina, nepodnoljiva ali ne i nemogu$a.
-"romijenjene okolnosti su izvanredni dogaaji koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme
zaklju!enja ugovora, npr. poplava, sua, zemljotres, upravne mjere i sl.
->a bi se ugovara! mogao pozvati na promijenjene okolnosti neop#odno je da se njemu ne
moe pripisati krivica za nji#ovo nastupanje.
-"ozivati se na nji# ne moe nesavjesna strana, tj. ona koja je u vrijeme zaklju!enja ugovora
bila duna da uzme u obzir sve okolnosti ili i# je mogla izbje$i ili savladati kao i strana koja
se nalazi u duni!koj docnji.
Prava i obaveze pogo0ene strane
-/trana koju pogaaju promijenjene okolnosti ima pravo da za#tijeva raskidanje ugovora, tj.
da joj se omogu$i da odustane od ugovora.
-"ored prava na jednostrano raskidanje ugovora ona ima pravo i da predloi reviziju ugovora,
tj. pravi!nu izmjenu ugovora, koju mogu da predloe obje strane ugovornice.
-,a pogoenoj strani lei i dunost obavjetavanja; ona je duna, o svojoj namjeri da $e
za#tijevati raskid ugovora, obavijestiti drugu stranu !im je saznala da su promijenjene
okolnosti nastupile, a ako to ne u!ini odgovara$e drugoj strani za tetu koja joj bude zbog tog
propusta nanesena, jer joj za#tjev nije na vrijeme saopten.
-"roputanje ove sporedne obaveze dovodi do odgovornosti za tetu.
Prava strane 1oja nije pogo0ena promijenom o1olnosti
-/ud je duan dosuditi pravi!an iznos tete koju trpi strana koja nije ovlatena da se poziva na
promijenjene okolnosti ili nije usvojen njen za#tjev za revizijom ugovora.
-"ored toga, ugovorna strana koja nije za#tijevala raskid ugovora zbog promijenjeni#
okolnosti ima pravo da za#tijeva naknadu tete koju je pretrpila zbog toga to joj za#tjev za
raskid ugovora nije blagovremeno saopten.
Zadaci suda
-/ud je duan da procijeni za#tjev stranke i da saglasno rezultatima postupka izrekne raskid ili
izmjenu ugovora.
-/ud je duan da vodi ra!una o subjektivnim i objektivnim okolnostima, kao i o interesima
obiju strana iz obligacionog ugovora.
;0
-Objektivne okolnosti koje $e rukovoditi sud prilikom odl!ivanja o raskidu ili reviziji ugovora
su. na!ela potenog prometa, cilj ugovora, normalan (uobi!ajen) rizik koji subjekti poslovno
pravnog prometa moraju snositi kod istovrsni# poslova i opti# interesa.
-+OO dozvoljava ugovaranje odricanja od prava na pozivanje na pojedine promijenjene
okolnosti.
-Klauzule o suavanju prava ili odricanju od prava - ovlatenja na pozivanje na odreene
promijenjene okolnosti, ne$e biti punovane ukoliko su u suprotnosti sa na!elom savjesnosti i
potenja.
Pre1omjerno o,te5enje -laesio enormis)
Pojam
-"rekomjerno ote$enje postoji kada izmeu obaveze ugovorni# strana u dvostranom ugovoru
postoji o!igledna nesrazmjera.
-'O!igledna nesrazmjera( je pravni standard koji sud mora ispuniti konkretnim sadrajem
vode$i ra!una o svim okolnostima slu!aja.
-Ote$enje (laesio$ je prekomjerno (enormis) ako je izmeu obaveza strana u dvostranom
ugovoru o!igledna nesrazmjera, svakom oku vidljiva.
-=ko je o!igledna nesrazmjera nastala ili postala o!igledna nakon zaklju!enja (per)ekcije)
ugovora, zatita ugovara!a i dejstva dvostranog ugovora moe se ostvariti samo institutom
raskidanja ili izmjene ugovora zbog promijenjeni# okolnosti.
-,a prekomjerno ote$enje se moe pozivati samo ona ugovorna stranka koja je u zabludi o
pravom omjeru, odnosno vrijednosti uzajamni# prestacija; 'koja nije znala niti je morala znati
za pravu vrijednost prestacije koja je predmet obaveze(.
-"ravne pretpostavke zatite ote$ene strane u lezionarnom ugovoru su.
:. punovaan dvostrani i teretni ugovor kojim se uspostavlja uzajamnost prestacija i
ekvivalentna razmjena;
*. da se utvrdi postojanje o!igledne nesrazmjernosti davanja;
0. da je utvrena o!igledna nesrazmjera prestacija postojala u vrijeme zaklju!enja
ugovora;
3. da je utvrena i dokazana zabluda lezijom ote$ene strane koja se ti!e vrijednosti
predmeta ugovorne obaveze, jer za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala
znati;
7. da se ne radi o ugovoru na sre$u, javnoj prodaji, ni o a)ekcionoj kupovini na koju se
neko opredijelio radi a)ekcione vrijednosti stvari (osobite naklonosti za predmet
ugovora).
Prava o,te5ene strane
-"rekomjerno ote$ena strana moe za#tijevati da se ugovor poniti .
-5adi se o slu!aju ruljivosti ili relativne nitavosti, jer se ugovor niti na inicijativu i iz
interesa prekomjerno ote$ene strane.
-"ravo za#tijevanja ponitenja ugovora gasi se u objektivnom roku od godinu dana koji
po!inje te$i od momenta per)ekcije ugovora.
-Odricanje unaprijed od ovog prava nema pravno dejstvo.
-+a#tjev za ponitenje ugovora koji isti!e prekomjerno ote$ena strana mogu$e je odbiti
prigovorom revizije ugovora, tj. ponudom druge ugovorne strane da $e izvriti dopunu
prestacije do pravi!nog odnosa vrijednosti uzajamni# prestacija.
-"rigovor revizije ugovora mogu$ je i kao vansudski prigovor.
Zelena,1i ugovor
Pojam
;3
-+elenaki je svaki onaj ugovor u kojem jedna ugovorna strana ('zelena() koriste$i se
'neprilikama( (tekim poloajem ili stanjem ) druge strane ugovori za sebe (ili koje tre$e lice)
korist koja je u o!iglednoj nesrazmjeri sa onim to je predmet zelenaeve obaveze (!ime je
drugu stranu prekomjerno otetio).
-5adi se o sloenom institutu koji, ra!lanjen na svoje karakteristike sadri.
:. u zelenakom ugovoru mora da postoji o!igledna nesrazmjera davanja izmeu dvije
strane koja postoji i kod prekomjernog ote$enja; zapravo, u zelenakom ugovoru je
sadrano prekomjerno ote$enje, i to je materijalni element instituta;
*. zelenakog ugovora nema ako jedna ugovorna strana ne iskoritava drugu koriste$i se
neprilikama ili tekim prilikama druge strane koje se de)iniu kao. stanje nude, teko
materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost iskoritavane
strane (i to je moralni element zelenakog ugovora koji tvori institut kumulativno sa
materijalnim);
0. zakonskom sistematikom samo dvostrani i teretni ugovori mogu biti oglaeni
zelenakim;
3. zelenaki ugovor moe se ugovoriti s dejstvom u korist tre$eg lica u kojem je. zelena
2 stipulant, ote$eno (iskoritavano) lice promitent, a tre$e lice (bene)icijar).
#an1cije
-"ravni poredak zelenaki posao smatra nemoralnim i nezakonitim, jer je zelenatvo
propisano kao krivi!no djelo.
-/toga je zelenaki ugovor klasi!an primjer zabranjenog ugovora i sankcionisan je
apsolutnom nitavo$u sa svim posljedicama koje pogaaju ugovara!a
Prava is1ori,tavane strane
-+akon omogu$uje samo iskoritenoj strani da moe za#tijevati reviziju ugovora, i eventualno
ga odrati na snazi, a zelenau omogu$iti da izbjegne primjenu sankcija.
-+na!i da se ugovor na osnovu primjene revizije ugovora, samo od strane iskoritenog
ugovara!a, moe odrati ili tako da se iskoritavanjem obaveza smanji na pravi!an odnos ili
da zelena izvri dopunu svoje obaveze do pravi!nog odnosa uzajamni# davanja.
-/ud moe ali ne mora da dozvoli ovakvu konvalidaciju zelenakog ugovora.
-/ud bi trebao udovoljiti ote$enikovom za#tjevu ako je to mogu$e i ako je to u njegovom
interesu.
-/igurno $e u procjeni po$i od toga da li se revizijom ne ide na povredu opteg interesa.
-=ko ova ne postoji sud $e dozvoliti konvalidaciju zelenakog ugovora sa pravi!no
izmjenjenom sadrinom.
-Ovaj za#tjev za konvalidacijom ote$eni mora podnijeti u objektivnom roku od pet godina od
momenta per)ekcije zelenakog ugovora.
Prestana1 ugovora
-"ostoje slede$i na!ini prestanka ugovora.
:. ispunjenjem ili bez ispunjenja,
*. zbog nemogu$nost ispunjenja,
0. raskidanjem ugovora,
3. zbog utvrivanja nitavosti ugovora,
7. zbog utvrivanja ruljivosti.
Prestana1 ugovora ispunjenjem ili bez ispunjenja
-"restanak ugovora ispunjenjem je osnovni idealni na!in prestanka ugovora.
-&spunjenje je ono to je sadrajem ugovor utvreno kao predmet obaveze ugovara!a.
;7
-,eurednost ispunjenja mora da je bitna, dovodi do jednostranog raskidanja ugovora i
eventualne naknade tete.
-"restanak ugovora bez ispunjenja je neeljena pravna situacija.
-Ona zna!i da se ugovor nije realizovao prema eljenom, ciljnom planu i programu koji su
postavili ugovara!i, nego je usljed dejstva odreeni# okolnosti ugasio se neostvarivi dejstvo.
"emogu5nost ispunjenja ugovora
-,emogu$nost ispunjenja ugovora je na!in prestanka ugovora ako je dunikova obaveza
postala nemogu$a, usljed okolnosti koja je nastala poslije zaklju!enja ugovora, ali prije
dospjelosti (naknadna), i treba da je potpuna, jer kod djelimi!ne nemogu$nosti dolazi do
revizije ugovora, i treba da je trajna i objektivna, te da uzrok nemogu$nosti nije skrivila ni
jedna strana ugovornica, te da predmet obaveze nije generi!ka stvar.
-% slu!aju djelimi!ne nemogu$nosti ispunjenja ne dolazi do prestanka ugovora gaenjem.
-% tom slu!aju strana koja o!ekuje ispunjenje moe raskinuti ugovor pod pretpostavkom da
djelimi!no ispunjenje ne odgovara njenim potrebama.
-%koliko djelimi!no ispunjenje odgovara njenim potrebama, ugovor ostaje na snazi, a druga
strana ima pravo da za#tijeva srazmjerno smanjenje svoje obaveze.
-/ubjektivna naknadna nemogu$nost rezultat je radnje ili okolnosti koju je skrivila jedna
strana.
-Obaveza nevine strane se gasi, tj. njena trabina ostaje umanjena za onoliko koliko bi ona
imala koristi od oslobaanja od svoje obaveze.
-Ovdje se radi o situaciji kada povjerilac skrivi neispunjenje obaveze od strane dunika.
-/trana koja je skrivila neispunjenje obaveze druge strane, duguje ustupiti drugoj strani sva
prava koja bi imao prema tre$em licu, a u vezi sa predmetom svoje obaveze, !ije je ispunjenje
nemogu$e.
Prestana1 ugovora ras1idanjem
-5askinuti ugovor zna!i konstatovati, na osnovu izjave volje ili izjava volja, da ugovor od
odreenog momenta vie ne proizvodi pravno dejstvo, koje je do tada proizvodio.
-6ovorimo o sporazumnom i jednostranom raskidanju ugovora.
#porazumno ras1idanje ugovora
;/porazumni raskid je osnov prestanka punovanog ugovora saglasno$u volja dotadanji#
ugovorni# strana.
-Obi!no se uzima da se sporazum odnosi za ubudu$e (ex nunc), ali nije rijetka pojava da se
sporazum ti!e i dotadanji# ugovorni# dejstava.
-Ovim sporazumom mogu biti obu#va$ena i sva dotadanja dejstva ugovora retroaktivno, sve
od vremena pre)ekcije ugovora (ex tunc).
-4re$a lica tad zadravaju ste!ena prava.
-/porazumno raskidanje !esto se unaprijed ugovara kod trajni# ugovorni# odnosa.
-,astupanjem raskidnog roka takvi se ugovori gase.
-5ok ina!e nije bitni element ugovora; ako se eli pretvoriti u bitni element, ugovara se tzv.
)iksni rok koji ima dejstvo raskidnog uslova.
-,eispunjenje ugovora u takvom roku dovodi do prestanka ugovora 2 bez ispunjenja.
-Ovakav na!in prestanka ugovora predvien je +akonom.
?ednostrano -ugovoreno/ ras1idanje ugovora.
;"ravna priroda ugovora kao rezultata saglasnosti volja protivi se jednostranom raskidanju
ugovora.
-5askidanje dvostranog ugovora zbog neispunjenja je zakonsko pravo.
;9
->a bi se koristilo ovo ugovorno ovlatenje na raskid, obi!no se trai povreda ugovora od
jedne strane, ili da sama priroda ugovora za#tijeva da se trajni ugovorni odnos raskine
istekom ugovorenog vremena, na inicijativu jedne ugovorne strane (otkaz ili odustanak od
ugovora).
-'"unovaan odustanak( je onaj koji je saopten prije isteka vremena odreenog za po!etak
ispunjenja ugovorne obaveze, a ako zapo!injanje roka ispunjenja nije odreeno, onda prije
nego druga strana zapo!ne sa ispunjenjem.
Za1ons1o jednostrano ras1idanje ugovora
-+akonsko jednostrano raskidanje ugovora podrazumijeva da su zakonom predvieni
slu!ajevi i pretpostvake pod kojima svaki od ugovara!a ponaosob ima ovlatenje da izjavi da
raskida ugovor ili $e se ugovor raskinuti po samom zakonu (po sili zakona).
-Aoemo razlikovati opte i posebne slu!ajeve zakonskog ovlatenja na jednostrano
raskidanje ugovora.
-"od optu mogu$nost raskidanja ugovora +OO predvia raskidanje ugovora zbog
neispunjenja.
-Kao posebni tipovi slu!ajeva, kada jedna strana moe da raskine ugovor u +OO su uvrteni.
dejstvo kapare i odustance,
ugovorne kazne,
nastupanje promijenjeni# okolnosti,
djelimi!na objektivna nemogu$nost ispunjenja,
postojanje )izi!ki# mana ili pravni# nedostataka ispunjenja dvostranog ugovora.
-/udskom odlukom se ugovor ne raskida ve$ samo potvruje da je ugovor raskinut, a ugovor
je ve$ raskinut, ako je izjava volje pravno relevantna i ako su ispunjene zakonske
pretpostavke.
:. da je ugovor koji se raskida dvostrano obavezan,
*. da dunik nije ispunio svoju obavezu,
0. da je povjerilac svoju namjeru raskidanja ugovora saoptio duniku bez odlaganja,
3. da se raskid ne izjavljuje zbog neizvrenja neznatnog dijela obaveze.
-=ko rok ispunjenja obaveze nije bitan element ugovora, povjerilac moe traiti ispunjenje
obaveze i poslije isteka roka.
-=ko je rok bitan element ugovora, neispunjenje dovodi do raskidanja po sili zakona.
-"osljedice ili dejstvo raskidanja ugovora je retroaktivno, i stranke su obavezne da jedna
drugoj vrate, odnosno nadoknade ono to su jedna drugoj na osnovu raskinutog ugovora dale,
jer je nestalo osnova za dranje primljenog.
-"oja!ana je akcesorna obaveza za stranu koja je primila novac, jer $e ona biti obavezna da
plati zatezne kamate od trenutka isplate novca, tj. od trenutka kada je primila u svoj posjed
novac dunika.
-5askidanje ugovora sa uzastopnim ispunjenjm je mogu$e ako se ne ispuni samo jedna
obaveza, i ako je vidljivo da se ni ostale ne$e ispuniti.
-5askid se daje u razumnom roku i vai za sva budu$a davanja.
-5askid pogaa i tre$a lica, jer djeluje retroaktivno, i smatra se da raskinuti ugovor nikada i
nije bio zaklju!en.
-4re$a lica $e biti obu#va$ena restitucijom.
-&zuzetak je ako su savjesno stekla neto na osnovu raskinutog ugovora.
Poni,tenje ugovora
-+avisno od prirode nitavost se dijeli na. apsolutnu nitavost i relativnu nitavost.
-"rema svojim pravnim posljedicama nitavi ugovori bliski su nepostoje$im pravnim
poslovima.
;;
-,epostoje$i pravni poslovi su oni kod koji# nisu ispunjeni bitni uslovi za nji#ov nastanak.
;,evae$i ugovor je samo nitav ugovor, a ruljiv ugovor je vae$i dok ne bude poniten.
-5askinuti se moe samo punovaan ugovor iz uzroka koji su nastali naknadno, nakon
per)ekcije, a nitav ugovor ima 'uroenu manu(.
-/redstva zatite su prigovor nevaljanosti ugovora kojim odbijaju tubu za ispunjenje obaveze
iz nevaljanog ugovora.
-"ored prigovora, pravno sredstvo isticanja nitavosti je tuba za ponitenje, ili preciznije,
tuba za utvrenje nitavosti ugovora.
-%govor nije nitav po samom zakonu, ve$ je potrebno utvrditi uzroke koji ga !ine nitavim, a
koji su propisani zakonom.
-,itavost se i naziva apsolutnom, jer ima dejstvo za i protiv svakoga.
-%zroci apsolutne nitavosti su razli!ite povrede javnog poretka, prinudni# propisa i dobri#
obi!aja.
-,itav ugovor ne moe konvalidirati; izuzeci od pravila da nitav ugovor ne konvalidira su.
:. ako je razlog nitavosti od manjeg zna!aja, a ugovr je ispunjen,
*. ako je ugovor za koji se za#tijeva pismena )orma ispunjen u cjelini ili pretenom
djelu, nitavost se ne moe isticati ako iz cilja radi kojeg je )orma propisana ne
proizilazi neto drugo,
0. ako je nitava jedna odredba (ne odlu!uju$a).
-5uljiv ugovor nije pravno valjan iz zakonski# razloga koji nemaju takav zna!aj kao razlozi
koji uslovljavaju nitavost.
-Oni su privremeno i latentno vae$i jer proizvode pravne posljedice barem za jednu stranu
ugovornicu.
-"onitenje ruljivog ugovora nije tako sigurno kao nitavog.
-Kod ruljivog ugovora rok za konvalidaciju je 0< dana, ako saugovara! nita ne i izjavi,
ugovor je poniten.
-Konvalidacijom se svjesno i voljno otklanja uzrok ruljivosti i to retroaktivno (ex tunc).
-"roputanje prekluzivnog roka (0 godine) ima isto dejstvo kao konvalidacija.
-,esavjesna strana (koja je znala ili je morala znati za ruljivost) ima pravo na ponitenje
ruljivog ugovora, ali nema pravo na naknadu tete.
-"osljedice ponitenja ruljivog ugovora su iste kao kod nitavog.
-"ravo na ponitenje ima nesavjesna strana koja nije znala da je ugovor ruljiv.
-5uljiv ugovor se moe ponititi samo djelomi!no ako preostali dio moe opstati kao ugovor
i proizvesti utuive obligacije.
-+akon u ruljive ugovore uvrtava i ugovore ograni!eno poslovno sposobni# lica.
-Ovi ugovori ne sadre mane volje.
-Ograni!eno poslovno sposobno lice moe bez odobrenja zakonskog zastupnika zaklju!ivati
samo one ugovore !ije mu je zaklju!ivanje zakonom dozvoljeno.
-"od uzrocima ruljivosti ugovora moemo ostati na manama volje 2 zabludi, prevari i
prijetnji.
-+abluda je neta!na predstava o nekoj bitnoj ugovornoj !injenici koja je za ugovornu stranu
od tolike pravne vanosti da ne bi ni zaklju!ila takav ugovor da nije bila u zabludi.
-Kao pravno relevantnu , tj. zabludu koja moe dovesti do ruljiosti ugovora, zakon smatra
samo bitnu zabludu.
-+abluda je bitna ako se odnosi na bitna svojstva predmeta, to se moe svesti na. zabludu o
supstanci, zabludu o li!nosti, zabludu o pravnom osnovu, zabluda o motivu (samo kod
dobro!ini# ugovora), zabluda zbog neta!nog prenoenja.
-"revara je mana volje koja nastaje tako to je saugovara! ili tre$e lice izazvalo zabludu kod
druge strane ili ju je odralo u zabludi sa namjerom da je time navede na zaklju!enje ugovora.
;?
-"rijetnja je izazivanje od strane saugovara!a ili kod tre$eg lica opravdanog stra#a radi kojeg
ugovara! 'pod prijetnjom( zaklju!uje ugovor, koji da nema prijetnje ne bi #tio ni zaklju!iti.
-,eki autori posebno izdvajaju prinudu i opisuju je kao kvali)ikovanu prijetnju koja se sastoji
npr. od )izi!kog prinuivanja nekoga da potpie ugovor.

Posebni dio
;@
P#*$"& !&
&menovani gra0ans1o pravni ugovori
>govor o prodaji -1upoprodaji/
-Kupoprodajnim ugovorom obavezuje se jedna ugovorna strana 2 prodavac, da stvar koju
prodaje preda drugoj stranci ili joj pribavi kupljeno pravo, a druga strana ugovornica 2 1upac
< obavezuje se da plati kupoprodajnu cijenu.
-%govor o prodaji je dvostrano obavezan i teretan ugovor; to je kauzalni, a ne apstraktni
ugovor.
-Kupoprodaja je !esto ugovor po pristupanju i prodaja za gotovo, a karakterie je i
komutativnost.
#ubje1ti prodaje
-Kupoprodanji ugovor ima dvije ugovorne strane.
-"rodavac je lice koje zaklju!enjem ugovora postaje dunik na predaju stvari i pribavljanje
prava.
-Kupac je lice koje zaklju!enjem ugovora postaje dunik na pla$anje odreene sume novca
(cijene).
-Kada vie lica zaklju!uje ugovor, kupac je lice kome je individualno odreena stvar prvom
predana.
-Kod dvostruke prodaje, kupac je onaj koji je prvi zatraio upis u javne registre nekretnina.
Per7e1cija ugovora o prodaji
#aglasnost o bitnim elementima
->a bi nastao ugovor o prodaji i proizveo obligaciono pravno dejstvo, dovoljno je da se
ugovara!i dogovore o objektivnim bitnim elementima ugovora (predmetu prodaje i cijeni).
-Kod kupoprodajnog ugovora se podrazumijeva da su se stranke (pre$utno) saglasile i o
prirodnim sastojcima.
-4o su oni ugovorni elementi za koje +akon ne vee per)ekciju, ali vee pretpostavku
nji#ovog postojanja i primjene za svaki ugovor te vrste.
-4ako je za kupoprodaju karakteristi!no postojanje prirodni# sastojaka kakvi su odgovornost
prodavca za pravne i )izi!ke nedostatke na predanoj stvari.
Predmet 1upoprodaje
?<
;Kupoprodaja kao dvostrani ugovor sadri dva predmeta, to su stvar i cijena.
-"redmet obaveze prodavca su stvari u prometu, prenosive (otuive), pokretne i nepokretne.
-Aogu$a je prodaja budu$e stvari, ali ne i nade (nadani# stvari).
-4ua stvar je predmet kupovine (prodaje), kao i prava (stvarna i obligaciona; od imovinski#
prava prometjiva su sva prava koja nisu vezana za li!nost povjerioca; mogu biti i graanska
prava i sporno pravo).
-"redmet obaveze kupca je cijena; cijena je suma novca za stvar ili pravo koje se prima.
-Aora biti odreena ili odrediva ina!e ugovor nema pravno dejstvo.
-'Propisana cijena( je ona koju odreuju nadleni dravni organi.
-'Redovna cijena( vai kod trgova!ke (privredne kupoprodaje) i podrazumijeva iznos novca
koji je prodavac redovno napla$ivao u vrijeme zaklju!enja ugovora.
-=ko se ne moe utvrditi ova cijena, tada kupac pla$a 'razumnu cijenu( koja je teku$a cijena
u vrijeme per)ekcije ugovora, a 'te1u5a cijena( je iznos novca utvren zvani!nom
evidencijom na tritu mjesta prodavca u vrijeme ispunjenja i obra!unava se po jedinici
proizvoda.
-Klauzula kojom je odreivanje cijene povjereno nekom od ugovara!a smatra$e se
nepostoje$om.
-Gijena mora biti izraena u doma$em novcu.
-=ko je izraena u stranom ili je vezana za neku od zabranjeni# monetarni# klauzula moe se
javiti samo kod meunarodne kupoprodaje.
-Gijena mora biti stvarna, (mora da odgovara trinim zakonitostima), )iktivna (ako je
ugovorena bez namjere da $e je kupac platiti), srazmjerna (da ne dovodi do nesrazmjere
davanja) i ozbiljna (kada ju je prodavac ugovorio s namjerom da trai njeno pla$anje).
snov 1upoprodajnog ugovora
-Osnov kupoprodaje se sastoji u kauzi kupca i kauzi prodavca poto se radi o dvostrano
obaveznom ugovoru koji raa dvostrano obavezan obligacioni odnos.
-"ravni cilj prodavca je sticanje prava svojine na kupoprodajnoj cijeni, a osnov obaveze kupca
je sadran u sticanju svojine na kupljenoj i preuzetoj (predatoj) stvari.
!ejstvo za1ljuenog 1upoprodajnog ugovora
-Kupoprodajni ugovor u naem pravu ima samo obligaciono pravno dejstvo.
-Osnovna obligacija se sastoji u obavezivanju prodavca na predaju stvari i obavezi kupca na
predaju cijene.
-%z pravni osnov nuno je i postojanje modus aqurendi-a.
-"od modusom sticanja podrazumijeva se jedan od zakoniti# na!ina sticanja prava svojine. za
pokretne stvari to je predaja, a za nepokretne upis u javne knjige.
#adr.aj 1upoprodajnog ugovora
-% sadraj se ubrajaju sva prava i obaveze utvrene voljom stranaka kao i prirodni sastojci
ugovora.
baveze prodavca
->vije su osnovne obaveze prodavca i svode se na.
:. obavezu predaje stvari kupcu, i
*. obavezu zatite (garancije) kupca.
baveza predaje stvari 1upcu
-Obaveza predaje stvari kupcu je osnovna obaveza prodavca.
-"redaja je akt ispunjenja ugovora o prodaji.
-"od predajom prava podrazumijeva se predaja isprave koja je dokaz o pravu koje se prodaje.
?:
-Kod pokretni# stvari prenos dravine je i prenos svojine, a kod nepokretni# stvari predaja je
upis u zemljine knjige.
-"redmet prodaje je stvar sa svim djelovima (civilnim koji se sti!u sabiranjem iz dana u dan i
prirodnim koji se sti!u odvajanjem) do dana kad je prodavac bio duan da i# preda kupcu.
--rijeme prodaje odreuje se ugovorom ili proizilazi iz prirode posla.
-=ko se vrijeme odreuje ugovorom, vri se postavljanjem odreenog roka predaje stvari.
-5ok moe biti )iksni, !vrsti i orijentacioni.
-5ok predaje moe se utvrditi i odsjekom, odreivanjem izvjesnog vremenskog perioda, npr.
u toku sedmice, mjeseca, tromjese!ja, sezone, i sl.
-=ko rok nije odreen, vrijedi pravilo da povjerilac moe za#tijevati odma# ispunjenje
obaveze, a i dunik moe za#tijevati od povjerioca da odma# primi ispunjenje.
-=ko rok nije odreen, dunik pada u docnju kada ga povjerilac pozove da ispuni obavezu.
-"oziv ili opomena mogu biti u!injeni usmeno ili pismeno.
Mjesto predaje stvari 1upcu
-=ko mjesto predaje stvari kupcu nije odreeno ugovorom, predaja se ima izvriti u mjestu
prebivalita, ili mjestu boravita, odnosno sjedita prodavca.
-Kupac treba da doe u mjesto prodavca radi izvrenja predaje, tako da trokovi 'odnoenja(
stvari padaju na kupca.
-=ko je stvar na mjestu gdje je proizvedena, ona $e se staviti na raspolaganje kupcu u tom
mjestu.
-Kod nepokretni# stvari mjesto predaje je sjedite suda kod kog se vodi zemljina knjiga za
nekretninu.
Mjesto predaje u sluaju prevoza stvari
-Kod stvari koje se transportuju, mjesto predaje je ono gdje je stvar uru!ena prevoziocu
(transporteru) ili organizatoru otpreme (npr. pediteru).
-Ovo pitanje se rjeava koritenjem transportni# klauzula.
-4ransportne kauzule su simboli!ni slovni znaci i grupe takvi# znakova !ija se zna!enja
(de)inicije) nalaze u Optim uzansama za promet robom, kada se radi o unutranjim
poslovima, a kada se radi o meunarodnim su u '&ncoterms pravilima za meunarodnu
kupovinu robe(.
"ain predaje stvari 1upcu
-"redaja je skup raznovrsni# pravni# i )akti!ki# radnji kojima se omogu$uje da kupac stekne
dravinu stvari.
-&ndividualno odreene stvari predaju se nji#ovim uru!enjem ili zaposjedanjem od strane
kupca.
-6eneri!ke stvari se predaju individualizacijom, izdvajanjem iz mase, obiljeavanjem i
stavljanjem na raspolaganje kupcu.
-Kupac je duan saraivati sa prodavcem.
-"oseban na!in predaje je istovremeno izvrenje predaje stvari i isplata cijene.
-"rodavac ne$e biti duan predati stvar dok kupac ne plati cijenu istovremeno, ili to nije
spreman da u!ini.
-Kupac $e mo$i stornirati isplatu dok ne pregleda stvar.
-,a!in predaje !esto se poistovje$uje sa na!inima sticanja svojine.
-5ije! je o tome da se 'traditio( kao na!in prenosa dravine, poistovje$uje sa predajom kao
osnovnom obavezom prodavca.
-4ako se i razlikuju )izi!ka predaja ili predaja 'iz ruke u ruku( i )iktivna predaja.
-8iktivna predaja naziva se 'cessio vindicationis(.
?*
-8iktivna predaja je takva predaja kod koje prodavac, koji nema stvar u svojim rukama ve$ se
ta stvar nalazi u rukama tre$eg lica, prenosi na kupca samo ono pravo da podigne za#tjev
prema tre$em licu da mu preda stvar.
-"oznat je i prenos stvari bez prenoenja prava svojine, kada i pored oba ispunjena uslova za
sticanje svojine na pokretnim stvarima, do sticanja svojine nije dolo jer je pravo svojine
zadrano 2 pactum reservati dominii.
-+a nepokretne stvari na!in predaje se sastoji od upisa u javnu knjigu.
-+a nekretnine postoje dvije predaje. pravna predaja ili traditio i materijalna ili )akti!ka.
-+a prava na!in predaje je saoptenje (noti)ikacija) prodaje prava duniku na kojeg je
kupljeno pravo adresovano.
+ro,1ovi predaje stvari 1upcu
-4rokove pripremanja predaje i same predaje snosi prodavac.
-Ovo opte pravilo moe biti derogirano od strane lex specialis-a koji ureuju javno-pravne
takse i doprinose vezane za prenos.
baveza prodavca da za,titi 1upca u sluaju
nedostata1a prodate stvari -jemstvo za nedostat1e/
->ispozitivno je pravilo da je prodavac duan predati kupcu stvar u ispravnom stanju.
-"ored ispravnosti stvari, obaveza prodavca obu#vata preciziranje kvantiteta, kvaliteta i
drugi# parametara.
-+a ispravnost stvari je bitno da $e nabavljena stvar kod kupca ispravno )unkcionisati i da
niko tre$i ne$e mo$i isticati neko svoje ja!e pravo na kupljenoj stvari.
-Odgovornost prodavca se svodi na jemstvo za materijalne nedostatke i odgovornost za
pravne nedostatke.
-/ama ideja zatite od pravni# nedostataka izloena je ovako. prodavac mora da, na traenje
kupca, ovog brani od napada, ne zato to je na to ugovorom obavezan jer je on izvrio ugovor,
na!inio je kupca vlasnikom prenesene stvari, ve$ to je kupac uznemiren i to !ini sumnjivim
pravo prodavca.
-"rodavac koji brani kupca je u poloaju tuene strane.
-,jegov je poloaj povoljniji od poloaja tre$eg lica koji mora da dokazuje svoje pravo.
-"rodav!eva obaveza je da kupcu obezbjedi mirno uivanje doti!nog dobra.
baveze 1upca
-Osnovne obaveze kupca su. isplata cijene i preuzimanje stvari.
&splata cijene
-Obavezi kupca da isplati cijenu odgovara pravo prodavca da trai naplatu cijene.
-Kupac nema pravo prodavcu nuditi umjesto cijene neto drugo. bilo neku stvar (dare), ili
neku radnju (facere) ili neku neradnju (non facere).
-/ pristankom povjerioca mogu$e je za izmirenje cijene dati neto drugo (datio in solutum$.
-Kupac moe odbiti da isplati cijenu ako mu se ne prui mogu$nost da pregleda stvar.
->uan je da plati cijenu na vrijeme, a vrijeme pla$anja cijene se ravna prema vremenu
predaje stvari.
--rijeme isplate cijene ureuje se ugovorom.
-%koliko vrijeme nije ugovoreno, pla$anje se vri u !asu predaje stvari.
-% slu!aju sukcesivni# isporuka kupac je duan pla$ati cijenu za svaku isporuku u !asu
njenog preuzimanja.
-Ajesto pla$anja cijene se odreuje ugovorom, saglasno$u volja ugovara!a.
?0
-=ko mjesto predaje nije ugovoreno predaja se vri u mjestu prebivalita, tj. boravita
prodavca u vrijeme per)ekcije ugovora.
-%koliko kupac nije obavezan u !asu predaje stvari izvriti sa svoje strane svoju nov!anu
obavezu, jer nije dospjela, pla$anje se vri u prebivalitu prodavca.
-,a!in pla$anja svodi se na princip monetarnog nominalizma i konvertibilni# maraka kao
zakonskog sredstva pla$anja.
-/vaka monetarna klauzula protivna javnom poretku bi$e bez pravnog dejstva.
-=ko nita nije ugovoreno kupac je duan isplatiti cjelokupni iznos cijene odjednom.
dgovornost 1upca za isplatu cijene
-,eispla$ivanje cijene na vrijeme dovodi do duni!ke docnje kao i do posljedica vezani# za
povredu ugovora i posljedice neispunjenja ugovora.
Preuzimanje stvari
-"reuzimanje stvari obu#vata sve potrebne )akti!ke i pravne radnje koje rezultiraju prelazak
dravine stvari na kupca.
-%koliko kupac, bez opravdani# razloga, odbije preuzimanje stvari !ija mu je predaja
ponuena na ugovoren ili uobi!ajen na!in, on pada u povjerila!ku docnju.
-% pravilu kupac treba da doe do prodavca, preuzme od njega stvar, i prenese je sebi u svoju
dravinu, i da snosi sve trokove prenosa stvari.
baveze strana1a da uvaju stvari 1oje su predmet ugovora
-& za prodavca i za kupca postoji obaveza !uvanja stvari za ra!un saugovara!a.
-% slu!aju kup!eve docnje, zbog !ega je rizik preao na kupca prije predaje stvari, prodavac je
u obavezi da !uva stvar s panjom dobrog privrednika ili dobrog doma$ina.
-Kupac je u obavezi da !uva primljenu stvar u slu!aju da je eli vratiti prodavcu iz razloga to
je raskinuo ugovor ili to za#tijeva drugu stvar umjesto uru!ene.
-"oseban je slu!aj obaveze !uvanja kada kupac ne$e da prima stvar koja mu je upu$ena.
-/vaka ugovorna strana iz kupoprodajnog ugovora moe !uvanje stvari povjeriti tre$em licu.
!ejstvo ugovora o 1upoprodaji
-Osnovno dejstvo ovog ugovora je nastanak obligacionog odnosa.
-=ko je prodavac istu stvar prodao nekolicini kupaca, 'pravi( kupac je onaj kome je stvar i
predata (ako je pokretna), a za nekretnine, kupac je ono lice koje je izvrilo upis ste!enog
prava u zemljine knjige.
-Ostali 'kupci( mogu personalnom tubom za#tijevati predaju stvari tj. naknadu tete.
-%koliko je prodavac nekolicini kupaca prodao isto imovinsko pravo, 'ja!i u pravu( je onaj
kupac za kojeg je dunik najprije obavjeten (denuncijacija).
#no,enje rizi1a
-5izik je odgovornost jednog ugovara!a prema drugom za slu!ajnu propast ili ote$enje
stvari.
-"od slu!ajnom propa$u podrzumijeva se kako )izi!ka 'smrt( predmeta, tako i pravna
propast, tj. eliminisanje stvari iz pravnog prometa.
-% principu, rizik snosi vlasnik.
->o predaje prodavac snosi rizik, a nakon predaje rizik prelazi na kupca.
-/noenje rizika slu!ajne propasti ili ote$enja podrazumijeva da kupac gubi pravo za#tijevati
naknadu tete zbog !injenice to ga prodavac ne moe u!initi vlasnikom stvari.
-"rodavac snosi rizik zato to je vlasnik, a snosi sam i posljedice propasti stvari.
?3
-Kupac moe da odbije prelazak rizika raskidanjem ugovora zbog nedostatka stvari ili
prigovorom zamjene stvari.
-4ipi!an slu!aj prelaska rizika prije predaje javlja se kada je kupac pao u docnju.
-% tom slu!aju rizik prelazi na kupca u !asu padanja u docnju.
-+a generi!ke stvari rizik prelazi na kupca, ako je prodavac izvrio izdvajanje i obavjetavanje
kupca, ili ako to nije mogu$e, kada je preduzeo sve potrebne radnje da bi kupac mogao
preuzeti stvar i o tome poslao obavjetenje kupcu.
-=ko je stvar u meuvremenu propala krivicom prodavca, on $e za takvu propast odgovarati i
snositi graansko-pravnu sankciju na naknadu tete, koju je nanio kupcu.
-Kupac ne samo da ne$e biti duan platiti cijenu ve$ sti!e i odtetni za#tjev na naknadu tete
koju je usljed propasti stvari pretrpio.
Pravo na plodove
-"lodovi prodate, a nepredate stvari pripadaju kupcu od !asa kada je prodavac bio duan
izvriti predaju stvari.
-"rodavac je obavezan predati stvar zajedno sa njenim pripadcima, to je sporedna stvar koja
dijeli sudbinu glavne stvari.
-"rodavac je duan plodove sakupljati i !uvati do predaje kupcu, ako ovu obavezu ne odri,
duan je platiti naknadu tete za nepredatu stvar ili umjesto nje.
Prestana1 ugovora o prodaji
-+akon je propisao mogu$nost raskida ugovora o prodaji.
:. kod prodaje tue stvari,
*. zbog pojave materijalni# nedostataka na kupljenoj stvari,
0. zbog pojave )izi!ki# nedostataka u garantnom roku,
3. zbog pojave evikcije 2 pravnog uznemiravanja kupca,
7. kod pojave kup!eve docnje s odnoenjem stvari,
9. kod prodaje sa speci)ikacijom.
-"oseban zna!aj meu odredbama +akona ima slu!aj raskidanja ugovora zbog povrede
ugovora od strane jednog ugovara!a.
-=pstraktna teta kod kupoprodaje je razlika izmeu cijene odreene ugovorom i teku$e
cijene na dan raskida ugovora na tritu mjesta u kojem je ugovor zaklju!en.
-%slov za obra!un apstraktne tete je da je ugovor raskinut zbog povrede ugovora od strane
jednog od ugovara!a.
-"rodaja ili kupovina radi pokri$a je pravna mogu$nost za prodavca ili kupca generi!ke stvari,
u slu!aju docnje jedne strane.
-4ako npr. prodavac ukoliko je kupac u docnji, moe izvriti prodaju radi pokri$a drugom
licu.
-Ostale pretpostavke prodaje ili kupovine radi pokri$a svode se na obavezu obavjetavanja
kao i obavezu uredne strane da kupovinu ili prodaju radi pokri$a izvri u razumnom roku.
-5azumni rokovi podrzumijevaju kratke rokove kako bi se izbjeglo dejstvo poreme$aja na
tritu.
-5askid ima povratno, retroaktivno dejstvo.
-5askid djeluje ex tunc i ugovor koji je raskinut smatra se da nikad nije bio zaklju!en.
-,a odnose izmeu stranaka primjenjuje se pravilo restitutio in integrum.
-"rodavac restituciju vri tako to vra$a glavnicu i interes (zateznu kamatu) od dana kada je
isplatu cijene primio.
-"ravilo retroaktivnosti raskidanja ti!e se i tre$i# lica.
?7
-4re$e lice moe odbraniti svoje ste!eno stvarno pravo jedino pod uslovom da je bilo
savjesno, kao i ako je steklo svojinu na originarni na!in. odrajem ili sticanjem stvari od
nevlasnika.
-5aniji vlasnik ima pravo da u roku od isteka jedne godine od originarnog sticanja prava
svojine savjesnog pribavioca od ovoga za#tijeva da mu se stvar vrati, tj. da je 'prekupi(, po
prometnoj cijeni, ako ona za njega ima a)ekcionu vrijednost.
4lauzule -elementi/ 1upoprodajnog ugovora -primjer/=
:. ozna!enje ugovorni# strana,
*. ozna!enje robe 2 vrsta, koli!ina, kvalitet i na!in predaje,
0. cijena,
3. datum ili rok, mjesto i na!in predaje,
7. dospjelost i na!in pla$anja,
9. prevoz robe 2 rok otpreme, sredstva prevoza, trokovi,
;. osiguranje,
?. prelazak rizika,
@. utvrivanje kvaliteta i kvantiteta,
:<. ambalaa,
::. porezi, takse i drugi trokovi,
:*. pribavljanje dokumenata,
:0. garancije prodavca,
:3. posljedica neizvrenja ugovora i specijelne sankcije,
:7. mogu$nost raskida ugovora i njegove posljedice,
:9. via sila i drugi osnovi oslobaanja od odgovornosti,
:;. mogu$nost eventualne revizije ugovora,
:?. nadlenost suda ili arbitrae, pri spoljnotrgovinskim prodajama, nadlenost prava za
regulisanje odnosa iz ugovora,
:@. eventualne rezerve, ako se radi o spoljnotrgovinskim prodajama, u pogledu dobijanja
izvozne ili uvozne dozvole,
*<. kona!ne odredbe,
*:. ukoliko se pismeno zaklju!uje kupoprodajni ugovor mora sadati potpise strana, te
datum i mjesto njegovog zaklju!enja.
Modaliteti 1upoprodaje
-Aodalitet je slu!ajna ili sporedna razlika u okviru iste vrste.
Modaliteti 1upoprodaje u interesu jedne ugovorne strane
Prodaja sa pravom pree 1upovine -pre1up/
-"ravo prekupa ili pre!e kupovine je klauzula u kupoprodajnom ugovoru koja obavezuje
kupca da o svojoj odluci, da proda od njega kupljenu stvar, najprije obavijesti prodavca i da
ga ponudi, ukoliko je zaintersovano, da kupi stvar za odreenu cijenu.
-Ovo subjektivno pravo sastoji se od dva ovlatenja.
-"rvo je 'pravo prvenstva( 2 to je ovlatenje koje se ugovorom daje ranijem prodavcu ili
zakonom odreenim licima da mogu imati prednost kao eventualni kupci ispred svi# ostali#
kupaca.
-Osnovne dvije podvrste prava pre!e kupovine su. ugovorno i zakonsko pravo pre!e
kupovine.
-%govorno je uglavljeno konkretnim ugovorom o prodaji u )ormi posebne sporedne klauzule.
-"rodavac je duan odgovoriti u roku od jednog mjeseca o svojoj odluci da se koristi pravom
pre!e kupovine.
?9
-%koliko prodavac ne obavijesti kupca i zaklju!i ugovor o prodaji sa tre$im licem, prekupac
tada sti!e pravo na prebijanje zaklju!enog ugovora i ovlatenje da za#tijeva da se njemu stvar
preda pod istim prodajnim uslovima.
-%govorno pravo pre!e kupovine zakonom je ograni!eno na 7 godina (objektivni rok).
-"oslije proteka roka prodavac ga ne moe vie isticati.
-/ubjektivni rok u kojem prikra$eni ovlatenik prava pre!e kupovine, moe, prema tre$em
sticaocu predmeta prodaje, ista$i pravo od 9 mjeseci po saznanju za prenos svojine na tre$eg.
-"ravo pre!e kupovine pokretni# stvari zakon tretira kao !isto li!no pravo koje nije mogu$e
otuivati niti nasleivati.
-% slu!aju prinudne javne prodaje prodavac ne moe isticati svoje pravo pre!e kupovine
ukoliko nije bilo upisano u javnoj knjizi.
-"rinudna javna prodaja je zakonski postupak koji derogira volju prodavca i vri se putem
usmenog javnog nadmetanja ili neoposrednom pogodbom.
Za1ons1o pravo pree 1upovine
-+akonsko pravo pre!e kupovine moe se suprotstaviti svim tre$im licima.
-,ije od zna!aja ni savjesnost ili nesavjesnost tre$i# lica.
-+akonsko pravo pre!e kupovine ne moe se prenositi, a ni otuivati; ono nije vremenski
limitirano.
-"ravo pre!e kupovine na nekretninama postoja$e kada se kao predmet prodaje javlja.
graevinsko zemljite, poljoprivredno zemljite i stan.
-"rekupac graevinskog zemljita je optina !ijoj teritoriji pripada ponueno graevinsko
zemljite.
-"rekupac poljoprivrednog zemljita je poljoprivredna organizacija.
-"rekupac stana je suvlasnik ili nosilac stanarskog prava ili nadlena optina.
-"ravo pre!e kupovine uma, +akonon o umama, pripada organizaciji za gazdovanje umom.
-"ravo pre!e kupovine suvlasnika taksativno je regulisano za suvlasnika stana ili poslovne
prostorije ili kada se suvlasni!ki dio prodaje u izvrnom postupku.
-"rekupac ar#ivske grae je nadleni ar#iv; spomenika kulture, muzejskog blaga 2 muzejska
ustanova, a bibliote!ke grae 2 mati!na biblioteka.
4upovina na probu
-Kupoprodaja na probu je takav modalitet osnovnog ugovora koji se stvara ugovornom
klauzulom po kojoj kupac preuzima stvar pod uslovom da je pret#odno isproba.
-"roba djeluje kao suspenzivni uslov, ona odlae dejstvo ugovora.
-%koliko se proba s uspje#om izvri, uslov $e se ispuniti i ugovor $e nastati.
-Kada kupac ne obavijesti prodavca u utvrenom roku o is#odu probe, smatra se da je odustao
od ugovora (ako stvar nije u dravini kupca), ali ne$e se tako smatrati ako je stvar u njegovoj
dravini, tj. u tom slu!aju nastaje ugovor (iako se nije izjasnio).
Ro1ovi probanja
-/ubjektivna proba zavisi od kup!evi# elja i a)initeta (ocjena je stvar subjekta).
-/ubjektivna proba u potpunosti uslovljava opstanak ugovora zavisno od a)ekcije,
raspoloenja, a)initeta i elje kupca.
-/ubjektivna proba je, u pravnom smislu, potpuno pravo oblikovanja kupca.
-Objektivna proba ima ograni!eno dejstvo trajanja.
-5izik slu!ajne propasti ili ote$enja stvari predate kupcu radi robe, u svakom slu!aju snosi
prodavac.
-&zjavom o zadravanju probane stvari ili istekom roka za povra$aj probane stvari kupac stupa
u ugovor i na njega prelazi rizik.
?;
-&zjavom kupca ugovor dobija obligaciono-pravno dejstvo, tj. kupac postaje dunik i pla$a
cijenu.
-Kupovina sa rezervom probanja (ugovor o kupovini po pregledu) je pravo kupca da odreen
proizvod, prije a)ekcije ugovora isproba (npr. namirnice) 2 ad gustum.
4upoprodaja uslovljena pojavom boljeg 1upca
;% kupoprodajni ugovor moe biti unesena klauzula u interesu prodavca po kojoj on moe
raskinuti ugovor pod uslovom da dokae postojanje boljeg kupca.
-,alaenje boljeg kupca je predvieno kao raskidni uslov, ako je prodavac ve$ predao stvar
kupcu.
-=ko prodavac nije predao stvar kupcu tada se uslov nalaenja boljeg kupca kvali)ikuje kao
suspenzivni uslov.
-5ok se utvruje ugovorom ili prema dispozitivni pravilima, a to je za pokretne stvari 0 dana,
a za nepokretne jedna godina.
4upoprodaja sa pravom ot1upa
-'"ravo( otkupa ugovara se u korist prodavca da prodatu i predatu stvar, do isteka utvrenog
roka, ima pravo otkupiti i vratiti.
4upoprodaja sa pravom preprodaje
-Kupoprodaja sa pravom preprodaje je pravo kupca da kupljenu stvar vrati prodavcu uz
istovremeni povrat teku$e cijene.
#peci7i1aciona 1upoprodaja -prodaja sa speci7i1acijom/
-/peci)ikaciona kupoprodaja je pravo kupca da naknadno odredi speci)ikaciju stvari (oblik,
mjera) u odreenom roku.
-=ko ovo pravo kupac ne iskoristi u roku, prodavac sti!e alternativno ovla$enje. moe da
raskine ugovor ili da sam obavi speci)ikaciju saglasno kup!evim potrebama i interesima, gdje
mu se ostavlja jo jedan naknadni rok da je sam izvri.
-=ko kupac ne izvri speci)ikaciju ni u ovom naknadnom roku, prodav!eva speci)ikacija
postaje mjerodavna za utvrivanje saobraznosti prodate stvari ugovorenim uslovima.
Modaliteti prodaje u pogledu op,ti2 uslova ugovaranja
4upoprodaja saobrazno uzor1u ili modelu
-"rodaja po uzorku ili modelu je modalitet trgovinske kupoprodaje u interesu prodavca, jer
titi prodavca od samovoljni# procjena kupca prilikom preuzimanja, prijema robe.
-%zorak kao i model su autenti!ni primjerci prodate stvari.
-/tranke zaklju!uju ugovor i on postaje per)ektan, ali je njegova realizacija zavisna od
saobraznosti cijele koli!ine kupljeni# stvari sa uzorkom ili modelom.
-% slu!aju da je model ili uzorak podnijet kupcu, uz obe$anje saobraznosti, tada prodavac
odgovara kupcu za nedostatak saobraznosti predmeta ugovora (stvari sa uzorkom ili
modelom.
4upoprodaja na poe1
-Kupoprodaja na po!ek je ureena +akonom kroz dva svoja osnovna vida.
:. prodaja sa zadravanjem prava svojine, i
*. prodaja sa obro!nim otplatama cijene.
-Kupoprodaja na po!ek je modalitet ugovora o kupoprodaji.
-+a njega je karakteristi!no da je prodavac prvi duan ispuniti svoju obavezu vezanu sa
izvrenjem predaje stvari, a isplata cijene, kao najvanije kup!eve obaveze treba da po!eka.
??
-Kupoprodajom na po!ek se slabi poloaj prodavca, jer kupac sti!e pravo svojine na preuzetoj
stvari.
Prodaja sa zadr.avanjem prava svojine
-'Clausula pactum reservati dominii%je odredba kupoprodajnog ugovora koja ga modi)ikuje
tako to dozvoljava da prodavac zadri pravo svojine, iako je prodata stvar ve$ predata kupcu,
sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti.
--ai samo kod kupovine pokretnosti, a rizik slu!ajne propasti ili ote$enja stvari prelazi na
kupca sa predajom stvari.
-+adravanje prava svojine nema dejstvo prema tre$em licu.
Prodaja sa obronim otplatama cijene
-"rodaja sa obro!nim otplatama cijene sadri odredbu da je prodavac duan prvi izvriti svoju
obavezu predaje stvari dok kupac ima isplatiti cijenu u obrocima (ratama) kroz ugovoreni
vremenski period.
-Obavezna je pismena )orma (ad solemnitatem).
-"ored bitni# elemenata (predmet i cijena) ovaj ugovor mora imati. ukupan iznos svi# obroka,
nji#ov broj, iznos jednog obroka, nji#ovu dospjelost i odustanicu (kupac moe pismenom
izjavom u roku od tri dana od potpisivanja ugovora i odustati od njega).
-+akon ne spre!ava kupca da isplati kupoprodajnu cijenu (ili njen ostatak) u cjelosti.
-"rodavac na otplatu ima ovlatenje da jednostrano raskine ugovor ako kupac padne u docnju
sa obro!nim pla$anjem.
->ocnja kupca sa otplatom prve rate dovoljan je razlog za raskidanje ugovora.
-"ored toga, padanje kupca u docnju sa isplatom dvije, kasnije uzastopne rate koje
predstavljaju najmanje :M? cijene takoe je zakonski uslov da prodavac jednostrano raskine
ugovor o prodaji na rate.
-+akon daje prodavcu i tre$u mogu$nost. da jednostrano istupi iz ugovora ukoliko kupac
zadocni sa isplatom samo jedne rate, ukoliko su za isplatu cijene u potpunosti dovoljne samo
!etiri rate.
-"rodavac, u slu!aju zadocnjenja kupca u toku zapo!ete isplate (isplata je zapo!eta kada je
pla$ena prva rata), moe za#tijevati isplatu cjelokupnog iznosa ostatka cijene u roku od :7
dana, po postavljanju roka kupcu.
-Kupac ima pravo da sudski produi rokove za isplatu zadocnjeli# rata, ako to okolnosti
opravdavaju.
-5askid ugovora dovovdi do restitucije.
-"rodavac vra$a sve rate i zakonske kamate, kao i podmirenje nuni# trokova koje je kupac
imao za vrijeme detencije stvari.
-Kupac je duan vratiti stvar i dati naknadu za njeno upotrebljavanje da raskida ugovora.
Pretplatna 1upoprodaja
-Ova vrsta predaje !esta je u izdava!ko-knjiarskoj djelatnosti.
-Kupac pret#odno (prije isporuke stvari) upla$uje cijenu (odjednom u cjelosti ili obro!no) s
tim da prodavac predaje stvar naknadno.
Prodaja stvari 1oje se mjere i broje
-/tvari koje se mjere ili broje prodaju se na dva na!ina. odsjekom (uture), ili po mjeri,
odnosno broju.
-/astoji se od kupovine stvari bez podrobnijeg utvrivanja njeni# svojstava za odreenu
cijenu.
?@
-Kod ovog modaliteta kupoprodaje stvar je odreena 'odoka( i na taj na!in su ugovara!i
supstituisali odgovornost prodavca za materijalne nedostatke, jer kupac preuzima stvar 'na
vieno(.
-+bog prirode ovog modaliteta ne$e se na njega mo$i primjeniti institut 'prekomjernog
ote$enja(.
Prodajni nalog
-"rodajni nalog je modalitet prodaje u kojem je pored prodaje ugovorena klauzula o nalogu
(mandatu).
-,alogodavac (prodavac) obavezuje nalogoprimca (kupca) da predatu i preuzetu pokretnu
stvar proda tre$em licu za naloenu cijenu u odreenom roku, ili da je po isteku tog roka vrati.
-=ko ne u!ini nita od ovog, smatra se da je stvar kupio.
-,alogoprimac nije vlasnik stvari, dok ne isplati cijenu i ne odgovara za slu!ajnu propast ili
ote$enje stvari, ali odgovara za skrivljenu propast stvari.
-"rodajni nalog je uslovna prodaja, i to pod odlonim, suspenzivnim uslovom.
>govor o 1upoprodaji nade
-%govor o kupovini i prodaji nade je ugovor o kupoprodaji neizvesne stvari za opredijeljenu
cijenu.
-"redmet obaveze prodavca je neizvjesan u pogledu nastanka, kvaliteta, koli!ine.
-Ovaj ugovor je aleatoran za prodavca, a komutativan za kupca.
-4reba ga razlikovati od ugovora o kupoprodaji nadani# (budu$i#) stvari koji je komutativan,
jer postoji izvjesnost o nastanku stvari i koli!ini.
>govor o razmjeni
-%govorom o razmjeni (trampi) svaki od ugovara!a obavezuje se da svome saugovara!u
preda stvar, tako svaki od ugovara!a, na prenesenoj stvari, stekne pravo svojine.
-Kod razmjene se ne javlja kupoprodajna cijena, kao predmet obaveze jednog od ugovara!a.
-Oba razmjenjiva!a pojavljuju se u ulozi prodavca.
-Ovaj ugovor ima iste karakteristike kao i kupoprodaja, jer je. konsenzualan, dvostrano
obavezan, teretan i komutativan.
-%govor o razmjeni ima poseban zna!aj za promet nekretnina.
-Kao bitni elementi ovog ugovora javljaju se stvari koje se razmjenjuju i o kojima
razmjenjiva!i moraju posti$i saglasnost.
-%govorom o razmjeni razmjenjiva!i sti!u ista prava i obaveze koje iz ugovora o prodaji
nastaju za prodavca.

>govor o po1lonu -darovanju/
-%govor o poklonu ili daru imamo kada se ugovara!i, u propisanoj )ormi, saglase da $e jedan
(poklonodavac, darodavac) drugome (poklonoprimcu, obdareniku) neto dati, a drugi se ne
obavezuje na protiv!inidbu.
-"redmet poklona je stvar ili imovinsko pravo koje se ustupa trajno i besplatno
poklonoprimcu.
-%govor o poklonu ne$e nastati kada se neko lice odri!e nekog prava koje jo nije
konstituisano ili koje je u sumnji.
-"oklon treba razlikovati od prava na obe$anu nagradu, kao i od darovanja za slu!aj smrti.
-Kao poklon u +akonu o nasljeivanju smatra se i odricanje od prava, oprost duga, osiguranje
u korist poklonoprimca kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade.
-"od darovanjem se s#vataju i tzv. 'indirektna darovanja( u koja se ubrajaju. priznanje
nepostoje$eg duga, ispunjenje tueg duga, kupovina u tue ime, cesija trabine.
@<
4ara1teristi1e ugovora o po1lonu
-%govor o poklonu je dvostrani pravni posao, jer je potreban pristanak poklonoprimca, ali je
jednostrano obavezan ugovor.
-,jime se konstituie obaveza samo za poklonodavca, dok poklonoprimac sti!e subjektivno
obligaciono pravo.
-%govor o poklonu je dobro!ini obligacioni ugovor.
-1injenje dobro!instva je motiv na strani poklonodavca koji je bitan za valjanost ugovora.
-=ko je poklon u!injen iz nedozvoljenog motiva, ugovor je nitav, bez obzira na savjesnost
poklonoprimca.
-%govor o poklonu je, prema starim pravnim pravilima, )ormalan ugovor.
-&z ugovora o poklonu koji nije zaklju!en prema pravnim pravilima ne$e nastati utuiva
obligacija.
-%smeno obe$anje poklona nije utuivo, tj. nasta$e naturalna obligacija.
>slovi za nastana1 ugovora o po1lonu
-%slovi za nastanak ugovora o poklonu su sposobnost ugovara!a i saglaavanje volja
ugovara!a.
#posobnost ugovaraa
-"oklonodavac mora da ima potpunu poslovnu sposobnost, a poklonoprimac moe biti
ograni!eno i potpuno poslovno nesposobno i sposobno lice.
-%koliko je poklon tetan za maloljetnika zakonski zastupnik moe zabraniti primanje
poklona ili raskinuti ugovor i izvriti resttuciju ako je predmet poklona ve$ u imovini
zastupanog.
#agla,avanje volja ugovaraa
-"ostizanje saglasnosti volja je neop#odno kako bi poklon proizveo pravno dejstvo.
-"oklonoprimac i poklonodavac saglaavaju se o predmetu darovanja i o obavezi
poklonodavca da preda predmet poklona.
-+OO dozvoljava da se i poklon, kao i svaki drugi ugovor, za koji nije nita posebno
odreeno, moe zaklju!iti u bilo kojoj )ormi.
-"rema bivim pravnim pravilima samo pismeno zaklju!en ugovor o poklonu raa utuivu
obligaciju.
-"ismena )orma ovog ugovora smatrana je za )ormu (ad probationem%.
!&z bivi# pravni# pravila proizilazi da je za nastanak ugovora potrebna sudska ovjera.
-O&+ je sudsku ovjeru za#tijevao samo ako vrijednost poklona premauje utvreni iznos.
-% posebnim propisima )orma ugovora o poklonu za#tijeva se kao bitni element ugovora,
konstitutivna )orma ili )orma 'ad solemnitatem(.
-4akav je zna!aj )orme u prometu nekretnina tj. ako se promet izraava kroz poklanjanje
nekretnine.
Predmet ugovora o po1lonu
-"redmet ugovora o poklonu je poklon ili dar.
-"od tim se podrzumijevaju stvari i prava !iji promet nije ograni!en, a to zna!i samo
imovinska prava mogu da budu predmetom ugovora o poklonu.
-4ua stvar se ne moe poklanjati.
-,itav je i poklon, u kojem ili kojim, se ugroava zakonsko izdravanje ili osuje$uju
potraivanja povjerioca.
@:
-"oklonoprimac je duan vratiti pobojni dio.
--lasnik stvari ima uvijek pravo ustati prema poklonoprimcu vlasni!kom tubom.
-Nto se budu$e imovine poklonodavca ti!e (budu$a stvar) mogu$e je ugovor punovano
zasnovati ukoliko vrijednost budu$e ne premauje polovinu vrijednosti postoje$e imovine.
-Kao predmet darovanja, prema O&+, moe se javiti. odricanje od svog prava, oprost duga,
vrenje posla, kao i pla$anje nedugovanog.
-& ugovor o poklonu ima 'kauzu(; kod poklonodavca nalazimo je u 'namjeri dobro!injenja(
kao poznati animus donandi.
!Animus donandi je razlog obavezivanja poklonoprimca i predstavlja vie od motiva.
!ejstvo ugovora o po1lonu
-Osnovno dejstvo svodi se na zasnivanje obligacije na predaju predmeta ugovora !iji je
dunik poklonodavac.
-%tvrena obaveza na predaju poklona mora se izvriti jer je utuiva.
-%koliko poklonodavac ne izvri svoju obavezu ne$e u svakom slu!aju odgovarati.
-On $e odgovarati samo ako svoju obavezu ne izvri namjerno ili iz krajnje nepanje.
-% slu!aju docnje ne$e odgovrati zbog posljedica.
-"oklonodavac je duan stvar !uvati do roka predaje.
-,ovija s#vatanja isti!u da poklonodavac odgovara ako poklonjena stvar njegovom krivicom
propadne ili se oteti.
-"oklon je, u na!elu neopoziv, osim u slu!ajevima utvrenim ugovorm ili zakonom.
Prestana1 ugovora o po1lonu -opozivanje po1lona/
-/lu!ajevi i uslovi opozivanja poklona mogu se utvrditi ugovorom ili zakonom.
-,eopozivi su. uobi!ajeni pokloni, nagradni pokloni ili pokloni u!injeni sa dobrotvornim
motivom, kao i pokloni u!injeni drutvenim pravnim licima.
-+akonsko pravo opozivanja poklona moe da pripada poklonodavcu ili tre$em licu.
pozivanje po1lona od strane po1lonodavca
:. Opozivanje poklona zbog osiromaenja poklonodavca 2 %koliko poklonodavac, nakon
zaklju!enja ugovora, tako osiromai 'da ni ivjeti ne moe(, ima ovla$enje da
opozove poklon. Osnovno je pravilo da se ovla$enje na opoziv poklona moe koristiti
uz uslov osiromaenja i dokaza da nema nikakve druge mogu$nosti egzistencijalnog
izdravanja. 4re$i uslov je !injenica da se poklonjena stvar ili njena vrijednost jo
nalaze u imovini poklonoprimca, a !etvrti uslov je da i sam poklonoprimac nije u
ve$oj egzistencijalnoj oskudici od poklonodavca.
*. Opoziv poklona zbog teke neza#valnosti obdarenog lica 2 Krajnja, velika ili gruba
nepodudarnost poklonoprimca uslov je za raskidanje ugovora o poklonu. /am akt
neza#valnosti moe se osvijetliti sa dva aspekta. prema jednom rjeenju,
neblagodarnost se sastoji u aktima vrijeanja ivota, tijela, !asti, slobode ili imovine
poklonodavca. "rema drugom rjeenju, gruba neza#valnost podrazumijeva takav !in
povrede tijela ili uvrede !asti, slobode ili imovine poklonodavca koji daje podlogu da
se protiv poklonoprimca moe pokrenuti kakav slubeni kazneni postupak 2 prekrajni
ili krivi!ni. 1in neblagodarnosti, da bi bio zakonski razlog raskidanja, ne mora
preduzeti samo prema poklonodavcu ve$ i prema njegovim bliskim srodnicima (eni,
muu, roditeljima ili djeci. %koliko je predmet poklona predat poklonoprimcu on se,
nakon prijema izjave o raskidanju ugovora, zbog neza#valnosti smatra nesavjesnim
draocem poklona. Opoziv se )ormalno realizuje tubom za povra$aj predmeta
poklona.
@*
0. Opoziv usljed razvoda braka ili ponitenja braka poklonoprimca 2 % principu u!injeni,
predati poklon prije ili u toku braka ne vra$a se. 4o se odnosi na uobi!ajene poklone
obi!ne vrijednosti i koji poti!u iz zajedni!ke imovine bra!ni# drugova. %koliko su
pokloni nesrazmjerne vrijednosti u odnosu na cjelokupnu imovinu poklonodavca i ako
poti!u iz njegove posebne imovine, tada se pod zakonskim uslovima, mogu za#tijevati
natrag. &zuzetno, i opoziv nesrazmjerno vrijednog poklona ne$e biti mogu$e isticati,
ako bi zna!io o!itu nepravdu za poklonoprimca ili bi ga vra$anje takvog poklona
dovelo u teke materijelne prilike.
pozivanje po1lona od strane tre5i2 lica
-"od zakonom propisanim uslovima ovo pravo imaju. nuni nasljednici, izdravana lica i
prikra$eni vjerovnici.
:. Opoziv poklona od strane nuni# nasljednika - +akon o nasljeivanju propisuje da
povreda nunog dijela dovodi do vra$anja poklona. %slov za vra$anje poklona je takva
povreda nunog dijela zbog koje ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i
poklonom premauje raspoloivi dio. "ravo na traenje vra$anja poklona zastarjeva za
tri godine od smrti ostavioca.
*. Opoziv poklona zbog prikra$ivanja vjerovnika 2 +OO dozvoljava da se, uz ispunjenje
opti# uslova za pobijanje, pobijaju besplatna raspolaganja nemarnog dunika. %
ovom slu!aju pobijanja povjerilac poklonodavca ima ulogu pobija!a, a protivnik
pobijanja je poklonoprimac. "redmet pobijanja je pobojna radnja tj. ugovor o
darovanju neuobi!ajeni# ili nesrazmjerni# poklona. "obijanje se vri pobojnom
tubom ili prigovorom. "obojna tuba prema poklonoprimcu zastarjeva u roku od tri
godine od predaje poklona.
)rste po1lona
:. >zajamni po1loni 2 ,astaju ako ugovara!i ugovore uzajamno obdarivanje. "rema
pravnoj prirodi ova ugovorna )orma je kombinacija ugovora o razmjeni i ugovora o
poklonu. "oklon je samo viak koji preostane u vrijednosti nakon uzajamnog
obdarivanja ugovara!a.
*. Po1lon s nalogom < ,astaje tako to se uz obavezu predaje poklona, od strane
poklonodavca, poklonoprimcu stipulie obaveza poklonoprimca da preuzeti poklon
upotrijebi u naloene svr#e. "rema pravnoj prirodi radi se o ugovornom ograni!avanju
prava svojine. ,eizvravanje naloga ili postupanja suprotna nalogu moe dovesti do
opoziva poklona. ,a ispunjnje naloga poklonoprimac se moe prisiliti tubom. "oklon
s nalogom moe se )ormirati kao ugovor u korist tre$eg lica.
0. Mje,oviti po1lon < "ojavljuje se u simbiozi sa teretnim ugovorima o trajnom prenosu
stvari i prava (ugovor o prodaji i ugovor o razmjeni). "oklonom $e se smatrati ona
razlika koja predstavlja jasno odstupanje od ekvivalentne razmjene koja je uobi!ajen
princip kod teretni# ugovora. "oklon $e se pojaviti kao ve$a imovinska korist za jednu
ugovornu stranu. +bog toga se ovaj modalitet naziva 'prijateljska kupoprodaja(.
3. "agradni po1lon < 'Animus donandi( zasniva se na !injenju, davanju nagrade
poklonoprimcu, koja se daje iz razli!iti# motiva. >ozvoljenost motiva sastoji se u
davanju poklona radi priznanja za njegove rezultate ili dostignu$a ili zasluge. /rodnost
sa nagradnim poklonom pokazuju sljede$i modaliteti. poklon zasnovan na moralnoj
dunosti - kod kojeg je moralna dunost, tj. pobuda, osnovni razlog !injenja poklona,
odnosno obavezivanja poklonodavca na predaju poklona; i poklon u optekorisne
svr#e - modalitet je koji se od nagradnog poklona razlikuje upravo preciziranjem
razloga obdarivanja poklonoprimca.
@0
>govor o zajmu
Pojam, znaaj i 1ara1teristi1e
-%govorom o zajmu zajmodavac se obavezuje na predaju odreene koli!ine zajmljeni# stvari
u posjed zajmoprimca, a zajmoprimac se obavezuje da mu vrati istu koli!inu stvari iste vrste i
kvaliteta nakon isteka ugovorenog vremena trajanja ugovora.
-Znaaj ugovora o zajmu < Fez zajma se ne moe zamisliti preduzetnitvo i pokretanje bilo
koje privredne aktivnosti naro!ito kada za predmet zajma uzmemo novac.
-,emjerljiv je zna!aj zajma i u meunarodnim privrednim odnosima.
-,a graansko-pravnom terenu najve$i zna!aj ima pozajmljivanje novca graanima, od strane
banke, uz odgovaraju$u kamatu.
-&sto tako, graani meusobno mogu ulaziti u ovaj obligacioni ugovor.
-Opasnost koju ovaj ugovor unosi u meustrana!ki odnos lei u tzv. zelenakim kamatama i u
opasnosti da se ovaj ugovor pojavi kao zelenaki ugovor.
-+ajam je imenovani ugovor koji stvara generi!ku obligaciju i !iji je cilj obezbjeivanje
kredita ('causa credendi%)
-Karakteristike zajma su. on je konsenzualan, u )azi zaklju!ivanja jer se zaklju!uje 'solo
consensu%, tzv. prostom saglasno$u volja.
% pogledu )orme izjave volje pred ugovara!e se ne postavljaju zakonski za#tjevi, te je, s
aspekta +akona, ugovor o zajmu ne)ormalan.
-+ajam je dvostrano obavezni ugovor; kao graansko-pravni ugovor moe biti i dobro!in ali i
teretan.
-Kao privredni ugovor zajam je uvijek teretan.
Per7e1cije ugovora o zajmu
-/ubjekti ugovora o zajmu su zajmodavac i zajmoprimac.
-/ubjekti ugovora o zajmu moraju imati potpunu poslovnu sposobnost.
-+adunica, koju zajmoprimac (dunik obaveze vra$anja zajma) izdaje zajmodavcu
(povjeriocu), nije dio )orme saglaavanja volja, ve$ prakti!no dokazno sredstvo kojim
povjerilac dokazuje da je izvrio svoju obavezu predaje zajma i da je dunik preuzeo obavezu
da zajmljeno vrati, nakon isteka roka pozajmljivanja.
$itni elementi ugovora o zajmu
-Kao bitni elementi javljaju se. odreena koli!ina zajmljivi# stvari, vrijeme trajanja ugovora i
eventualna kamata ili interes.
-'ausa% se sastoji u pribavljanju prava svojine na predmetu zajma za ugovoreno vrijeme.
-'ausa% zajmnodavca se sastoji od sticanja prava svojine na ugovorene kamate ili interes.
!ejstvo ugovora o zajmu
bligacija u 1ojoj je zajmodavac du.ni1
;"redaja obe$ani# stvari je osnovna obaveza zajmodavca.
-Obaveza na predaju zajma dospijeva u ugovorenom roku.
-=ko rok stranke ne ugovore zajmoprimac svojim za#tjevom odreuje rok predaje zajma.
-Obavezi zajmodavca odgovara povjerila!ko pravo zajmoprimca da trai predaju ugovoreni#
stvari.
-=ko zajmodavac ne preda stvar, zajmoprimac ima pravo na za#tjev za predaju stvari.
-Ovaj za#tjev zastarjeva u roku od tri mjeseca od padanja zajmodavca u docnju sa predajom
zajma ili u roku od jedne godine od zaklju!enja ugovora o zajmu.
@3
-+ajmodavac kao dunik obaveze na predaju zajma, ne$e odgovarati radi neizvrenja obaveze
na predaju predmeta zajma ukoliko su loe materijalne prilike zajmoprimca uzrok
neizvjesnosti njegove mogu$nosti da izvri svoju obavezu na vra$anje pozjmljenog.
-"rirodni sastojak ugovora o zajmu je i jemstvo za materijalne nedostatke.
-Osnovno pravo zajmoprimca svodi se na dobijanje za#tjeva na naknadu tete koja bi mu,
eventualno nastala zbog postojanja materijalnog nedostatka na materijalnoj stvari.
bligacija u 1ojoj je zajmoprimac du.ni1
;Osnovna obaveza zajmoprimca svodi se na terminsko generi!ko vra$anje pozajmljeni#
stvari.
-=ko rok vra$anja nije ugovoren zajmoprimac vra$a zajam nakon to to zajmodavac od njega
zatrai.
-Ovaj rok odreen je zakonom na dva mjeseca.
-% situaciji kada predmet ugovora o zajmu nije nov!ani iznos, a ugovori se da se umjesto
pozajmljene stvari moe vratiti njen nov!ani ekvivalent, zajmoprimac ima ovlatenje da svoju
obavezu vra$anja zajma ispotuje ili vra$anjem nov!anog ekvivalenta, ali i mogu$no$u
vra$anja pozajmljeni# stvari.
Prestana1 zajma
-+ajam prestaje ispunjenjem obligacija koje su na osnovu ugovora nastale.
-Aogu$i na!ini prestanka ugovora su ponitenje ili raskidanje.
-+akon predvia dvije situacije kada zajmoprimac sti!e opciju da ugasi ugovor o zajmu prije
isteka ugovorenog roka.
-Odustati od ugovora zajmoprimac moe prije nego to zajmodavac zapo!ne izvravati svoju
obavezu na predaju pozajmljene stvari.
->rugi slu!aj jeste mogu$nost zajmoprimca da vrati zajam prije isteka ugovorenog roka
vra$anja zajma.
-% oba ova slu!aja zajmoprimac ostaje u obavezi da nadoknadi zajmodavcu eventualno
nastalu tetu.
Modaliteti ugovora o zajmu
"amjens1i zajam
-Kao bitan element ugovora o zajmu moe se utvrditi posebna namjena u koju se mogu
utroiti pozajmljene stvari.
-+OO namjenski zajam de)inie kao pozajmljivanje novca.
-Kao !esta )orma namjenskog zajma u praksi se pojavljuje investicioni zajam.
-4o je ugovor u kojem se zajmoprimac obavezuje da predmet zajma upotrijebi za investicije,
naro!ito u privredi.
-Ovdje se kao zajmodavci naj!e$e javljaju banke, a zajmoprimci su predzetnici.
-"ored uobi!ajeni# elemenata ugovora o zajmu, kao to su. ukupni iznos zajma, otplatne rate,
rok vra$anja i namjena, treba unijeti jo dvije klauzule. pravo zajmodavca da kontrolie
ulaganje sredstava u investiciju i kaznene sankcije zbog protuugovornog nenamjenskog
upotrebljavanja zajma (ugovorna kazna, pravo na raskid ugovora i posljedice rasikda).
>govor o 1reditu
-Kod ugovora o kreditu zajmodavac je banka; predmet je isklju!ivo suma novca; ugovor je
uvijek naplatan (onerozan) i )ormalan, jer se mora zaklju!iti u pismenom obliku da bi
proizveo pravno dejstvo.
>govor o za1upu
@7
Pojam za1upa -znaaj i 1ara1teristi1e/
-%govorom o zakupu obavezuje se jedna strana (zakupodavac) da preda odreenu stvar
drugoj strani (zakupcu na upotrebu ili koritenje, a zakupac se obavezuje da pla$a
zakupodavcu zakupninu za opredjeljeno vrijeme trajanja zakupa.
-+OO podrazumijeva pod terminom 'upotreba( kako upotrebu u smislu najma tako i uivanje
sa ovlatenjem na pribiranje plodova.
-,ae zakonodavstvo ureuje posebne vrste zakupa a to su. zakupi stana, poslovni# prostorija,
i poljoprivrednog zemljita.
-,ajraireniji pravno-ekonomski oblik zakupa je zakup nekretnina.
-+akup je sli!an zajmu zbog ustupanja stvari na odreeno vrijeme, s tom razlikom to se kod
zajma na pozajmljenim stvarima sti!e ja!a pravo (pravo svojine), a zakupac sti!e samo pravo
upotrebe ili pravo koritenja.
-+akup je konsenzualan i ne)ormalan ugovor.
-4o je dvostran i teretan ugovor.
-/aglasnost o bitnim elementima, nastupa kada se subjekti saglase o stvari koja se izdaje u
zakup i zakupninu.
-Kao bitan element trai se i postizanje saglasnosti o vremenu trajanja zakupnog odnosa.
!ejstvo za1upa
-Osnovno dejstvo zakupa svodi se na stvaranje obligacija i to dvostrano obavezni#.
!u.ni1e obaveze za1upodavca
-"redaja stvari, odravanje stvari i odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari
osnovne su obaveze zakupodavca.
:. +akupodavac duguje zakupcu nakon per)ekcije ugovora, predaju stvari u ispravnom
stanju.
*. +akupodavac je obavezan za vrijeme trajanja zakupnog odnosa, zakupni objekt
odravati u ispravnom stanju. 5adi se o tzv.investicionom odravanju koje obu#vata
krupnije opravke, jer one sitnije padaju na teret zakupca.
0. Odgovornost za materijalne nedostatke obu#vata one koji smetaju ugovorenu ili
redovnu upotrebu stvari kao i nedostatke svojstava koja su izri!ito ili pre$utno
ugovorena. +akupodavac odgovara za sve nedostatke, ako je izrekom tvrdio da stvar
nema nedostataka. ,edostatak treba da je znatan i da je skriven. +akupodavac ne
odgovara za vidljive nedostatke ali odgovara ako je usljed njegove krivice nedostatak
ostao nepoznat zakupcu.
-"ravni nedostatak postoji ako tre$e lice (van ugovornog odnosa) isti!e svoje pravo i postavi
za#tjev zakupcu da na zakupljenoj stvari ili nekom njenom dijelu vri neko ovla$enje ili, ako
u tom cilju, samovlasno oduzme stvar od zakupca.
-+akupac je o tome duan obavjestiti zakupodavca.
-%koliko evicent (tre$e lice) evicira (oduzme) stvar i na taj na!in uspije ostvariti potpunu
evikciju, ugovor o zakupu se raskida.
-=ko je evikcija samo djelimi!na, zakupac ima pravo izbora. ili da raskine ugovor ili da
za#tijeva nivelaciju, snienje zakupnine.
-% svakom slu!aju ostaje mu pravo na naknadu tete radi povrede obligacije.
!u.ni1e obaveze za1upca
;Obaveze zakupca svode se na obavezu da stvar upotrebljava onako kako je ugovorom
odreeno, i da pla$a zakupninu u odreenim obrocima i da nakon isteka ugovorenog vremena
trajanja zakupa, vrati zakupodavcu njegovu stvar.
@9
:. %potreba zakupljene stvari saobrazno zakupnom ugovoru ureena je kao upotreba u
skladu sa standardom dobrog doma$ina. %potrebljavanje stvari od strane zakupca
nesaobrazno ugovoru moe dovesti do tete i odgovornosti zakupca za prouzrokovanu
tetu. Otkaz ugovora o zakupu je najja!a civilno-pravna sankcija prema zakupcu.
+akupac snosi sitne popravke koje su izazvane redovnom upotrebom i kori$enjem
stvari. =ko bilo koju od ovi# obaveza zakupac ne ispunjava, zakupodavac ima
ovla$enje da mu otkae zakupni odnos.
*. "la$anje zakupnine zakupac vri u ugovorenim ili zakonskim rokovima ili prema
obi!ajima mjesta u kojem je stvar predata zakupcu. ,epla$anje zakupnine
sankcionisano je otkazom. Otkaz nastupa ako zakupodavac ne isplati nepla$enu
zakupninu :7 dana po opomeni datoj od zakupodavca.
0. Obaveza vra$anja stvari obu#vata obavezu !uvanja zakupljene stvari do vra$anja i
njeno vra$anje u neote$enom stanju. /tvar $e se smatrati neote$enom ukoliko je
samo istroena njenom redovnom upotrebom i ako je izgubila na vrijednosti usljed
dotrajalosti. +akupac je mora vratiti u stanje u kojem je bila kad mu je predata na
koritenje. >ispozitivno je pravilo da se stvar vra$a u istom mjestu u kome je i
predata.
!ejstvo ugovora o za1upu prema 1upcu -novom vlasni1u/ predmeta za1upa
-% zakupu se podrazumijeva da je zakupodavac u dominiraju$oj pravnoj poziciji u odnosu na
zakupca te za vrijeme trajanja zakupa on ostaje vlasnik stvari i kao takav zadrava najja!i
svojinsko-pravni atribut.
-%pravo iz tog razloga moe zakupodavac stvar otuivati tre$im licima.
-=ko je stvar otuena novom vlasniku prije nego to je predata u dravinu zakupcu, tj. predata
je pribaviocu, novom vlasniku, a ne zakupcu, pribavilac stupa na ugovornu poziciju
zakupodavca i preuzima njegova prava i obaveze prema zakupcu, samo ako je u !asu
zaklju!enja ugovora o otuenju stvari znao za postojanje per)ektuiranog zakupnog odnosa.
-%koliko to nije znao nije duan stupiti u zakupni odnos i predati stvar zakupcu.
-+akupac moe samo traiti naknadu tete zbog iznevjeravanja ugovornog o!ekivanja.
-+akupac sti!e ja!u pravnu poziciju ukoliko je otuena stvar, prije otuenja, njemu predata u
dravinu.
-% tom slu!aju pribavilac nema ovla$enje da otkae zakupni odnos do isteka vremena
ugovora.
-"ribavilac ima sva prava i obaveze zakupodavca s tim da mu izvravanje obaveza zakupca
jam!i prenosilac kao solidarni jemac.
Prestana1 za1upa
:. %govor o zakupu sa odreenim vremenom trajanja prestaje protekom vremena na koji
je zaklju!en ili protekom zakonom odreenog vremena trajanja odnosa. "re$utno
obnavljanje zakupa javlja se kada po proteku odreenog vremena trajanja zakupnog
odnosa, zakupac produi da upotrebljava stvar, a zakupodavac se tom iskoritavanju
ne protivi.
*. %govor o zakupu zaklju!en na nedoreeno vrijeme, prestaje otkazom. Otkazni rok se
ureuje ugovorom ili zakonom. >ispozitivno je pravilo da otkazni rok iznosi ? dana i
da se ne smije dati u nevrijeme.
0. "ojedini slu!ajevi otkaza, uz ispunjenje zakonom utvreni# uslova su.
@;
+akupac ima pravo otkazati zakupni odnos ako je upotreba stvari opasna po
zdravlje.
+akupac ima pravo otkazati ugovor uz potovanje zakonskog otkaznog roka
ako usljed otuenja zakupljene stvari, prava i obaveze preu sa zakupodavca
na pribavioca.
+akupodavac moe otkazati zakup radi nepla$anja zakupnine kada ovu
zakupac ne isplati ni u roku od :7 dana po opomeni.
+akupodavac moe otkazati ugovor, bez davanja otkaznog roka, ako zakupac, i
poslije opomene, upotrebljava stvar protivno ugovoru ili zaputa odravanje
stvari, te predstoji opasnost od nastupanja znatnije tete.
+akupac moe jednostrano raskinuti ugovor kada stvar ima materijalni ili
pravni nedostatak.
+akupac moe raskinuti ugovor, zbog opravki koje preduzima zakupodavac
koji ga ometa, u znatnoj mjeri i duem vremenskom trajanju, da upotrebljava
ili koristi stvar.
+akupodavac moe otkazati ugovor ako je zakupac dao stvar u podzakup, bez
dozvole zakupodavca.
+akup prestaje i ako zakupljena stvar potpuno propadne usljed vie sile.
%koliko je stvar djelomi!no unitena ili samo ote$ena zakupac moe
alternativno. da raskine ugovor ili ostane u zakupnom odnosu, uz boni)ikaciju
zakupnine.

Modaliteti ugovora o za1upu
>govor o podza1upu
-+akupac ima zakonsko ovlatenje da zakupljenu stvar da tre$em licu u zakup ili mu je po
kom drugom pravno osnovu da na upotrebu.
-Bedini preduslov je da se tim izdavanjem ne nanosi teta zakupodavcu.
-%koliko je, ugovorom o zakupu ili zakonom, utvreno da zakupac mora traiti dozvolu od
zakupodavca za izdavanje stvari u podzakup, zakupodavac moe odbiti dati dozvolu samo iz
opravdani# razloga.
-+akupodavac moe otkazati ugovor o zakupu ako je zakupac dao stvar u podzakup bez
pret#odno dobijene saglasnosti zakupodavca.
-+akupac i podzakupac, u odnosu prema zakupodavcu, za naplatu njegovi# potraivanja iz
osnovnog ugovora o zakupu, solidarni dunici.
Za1up ure0en posebnim propisima
-Kao posebni propisi koji su ureivali zakupne odnose smatrani su. +akon o stambenim
odnosima, +akon o poslovnim zgradama i +akon o iskoritavanju poljoprivredog zemljita.
:. "rema zakonodavstvu o stambenim odnosima na stanovima u drutvenoj svojini pod
uslovima predvienim zakonom mogu$e je na osnovu akta davaoca stana na koritenje
ste$i stanarsko pravo. /tanarsko pravo je omogu$avalo trajno i nesmetano koritenje
stana tzv. nosiocu stanarskog prava i !lanovima njegovog porodi!nog doma$instva !iji
je krug odreen istim zakonom. /tanarsko pravo je posebno subjektivno pravo koje je
neprenosivo i neotuivo, vezano je za radni odnos u pogledu sticanja i trajanja.
-lasnici stanova na kojima nije ste!eno stanarsko pravo mogli su slobodno izdavati
svoje stanove u zakup graanima.
*. %govor o zakupu poslovni# prostorija je ugovor kojim se zakupodavac, u pismenoj
)ormi, obavezuje da zakupcu ustupi odreenu poslovnu prostoriju i da mu za to plati
zakupninu i da se zasnovani odnos okon!a protekom ugovorenog roka ili ako rok nije
@?
utvren, na osnovu sudskog otkaza od strane zakupodavca ili odustankom zakupca.
4uba za otkaz je uslovljena zakonskim otkaznim razlozima.
ako zakupac postupa suprotno ugovoru ili skrivljeno nanosi znatniju tetu
zakupljenim prostorijama,
ako ne plati dospjelu zakupninu ni u roku od dva mjeseca nakon opomene,
ako su zakupodavcu iz opravdani# razloga postale neop#odne zakupljene
prostorije.
"oslije smrti vlasnika poslovne prostorije pravo na izdavanje u zakup prelazi na
njegovog bra!nog druga ako je isti nezaposlen; na njegovu maloljetnu djecu na
redovnom kolovanju ili djecu nesposobnu za rad.
0. >avanje u zakup poljoprivrednog zemljita 2 % zakup se moglo izdavati samo
poljoprivredno zemljite na kojem je konstituisano pravo svojine. O davanju u zakup
poljoprivrednog zemljita autonomno odlu!uje sopstvenik zemljita. Aeutim ako ga
sam ne obrauje zbog privrednog i drutvenog zna!aja, zemljite mu se moe staviti
pod prinudnu upravu (sekvestar). +emljite dato u zakup moe se samo namjenski
koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj ugovor zaklju!uje se u pismenoj )ormi ili
usmenom saglasno$u, izjavama ugovara!a datim na zapisnik pred nadlenim
organom.
>govor o posluzi
Pojam, znaaj i 1ara1teristi1e
-%govorom o posluzi (posudbi 2 comodatum) poslugodavac ustupa na besplatnu upotrebu (ili
koritenje) odreenu stvar poslugoprimcu, a poslugoprimac se obavezuje da mu istu stvar
vrati po isteku odreenog vremena.
-"osluga je uvijek dobro!in ugovor i poslugodavac ne$e garantovati poslugoprimcu za pravna
i )izi!ka svojstva stvari.
-"osluga je trajan ugovor i vrijeme trajanja posluge je bitan element ugovora, od pravnog
interesa za poslugoprimca.
-4o je jedan vid prijateljski# pravni# odnosa.
Za1ljuenje -per7e1cija/ ugovora o posluzi
-/ubjekti ugovora o posluzi se nazivaju. poslugodavac (posuiva!, komodant) i
poslugoprimac (posuditelj, komodatar).
-Aeusobni odnosi subjekata ozna!avaju se kao intuitu personae, jer se radi o prijateljskoj,
besplatnoj usluzi.
-Fitni elementi posluge su. predmet upotrebe i vrijeme trajanja upotrebe.
-"redmet posluge moe biti svaka individualno odreena stvar.
-4o mogu biti pokretne i nepokretne stvari, u pravilu nepotrone, ali i potrone ako se ugovori
nji#ovo individualno vra$anje.
-"redmetom posluge moe biti i tua stvar, kao i li!no-imovinska prava kao to je npr.
autorsko pravo.
--rijeme trajanja posluge odreuje se ugovorom ili okolnostima (svr#om) posluge.
-"osluga se ne moe jednostrano opozvati, raskidati od strane poslugodavca.
-%koliko vrijeme trajanja ugovora o posluzi nije odreeno, i nije odredivo, tada nedostaje
jedan bitan element ugovora i tako nastali odnos nije posluga.
-4ada $e se raditi o tzv. 'izmoljenoj posluzi( ili 'prekarijumu(.
-"oslugoprimac moe u svako doba da vrati stvar poslugodavcu i tako jednostrano raskinuti
ugovor, ako s tim ne nanosi tetu poslugodavcu.
!ejstvo posluge
baveze poslugoprimca
@@
-"oslugoprimac nije obavezan stvar upotrebljavati, ali ako je upotrebljava obavezan je
upotrebu saobraziti ugovoru ili ugovorenoj svrsi i obi!ajima.
-"oslugoprimac je duan stvar li!no upotrebljavati i bez dozvole poslugodavca ne moe je
dalje ustupiti drugome.
-%potreba podrzumijeva i !uvanje stvari s panjom briljivog i urednog doma$ina.
-/tvar se upotrebljava kako bi se o!uvala kvalitativno i kvantitativno.
-"oslugoprimac snosi redovne trokove !uvanja i upotrebe stvari, a vanredne trokove
nadoknauje poslugodavac.
-+a svako namjerno ili ne#atno ote$enje predmeta posluge snosi$e odgovornost
poslugoprimac.
-5izik zbog slu!ajne propasti stvari ili ote$enja stvari ne snosi poslugoprimac, osim ako stvar
upotrijebi protivno ugovoru ili ako stvar da tre$em licu u poslugu, bez odobrenja poslodavca,
ili ako zapadne u docnju sa vra$anjem stvari.
-Obaveza vra$anja stvari podrazumijeva da se stvar vrati u stanju u kojem se nalazila kada je
data u poslugu uz uvaavanje promjena koje se mogu okarakterisati kao pogoranja svojstava
stvari nastala redovnom upotrebom.
*ventualne obaveze poslugodavca
-"osluga, eventualno, moe da stvori obaveze poslugodavcu.
-"oslugodavac moe da snosi vanredne trokove kako bi se stvar odrala u stanju podobnom
za ugovorenu upotrebu u toku ugovorenog vremena.
-"ored toga, za poslugodavca $e nastati akcesorna obaveza na naknadu tete, koja bi
eventualno nastala poslugoprimcu zbog skriveni# mana stvari, ako je za nji# poslugodavac
znao ili mogao znati, a nije o tome obavijestio poslugoprimca, to je bio duan da u!ini.
-%koliko bi poslugoprimac u!inio vanredne trokove koji su bili nuni za o!uvanje stvari, ove
izdatke mu je duan nadoknaditi poslugodavac.
-"oslugodav!evo pravo za#tijevati naknadu zbog ote$enja stvari, usljed zloupotrebe ili
pretjeranog #abanja, gubi se u roku od 0< dana od povrata stvari, ili od u!injeni# trokova.
Prestana1 obligacionog odnosa iz ugovora o posluzi
-"osluga je trajan ugovor i prestaje istekom ugovorenog vremena.
-=ko vrijeme trajanja nije izrekom ugovara!a utvreno tada ugovor prestaje istekom
potrebnog vremena za upotrebu stvari, prema okolnostima ili prirodi posla ili cilju ugovora.
-"oslugodavac moe raskinuti ugovor ako se pojavi raskidni uslov koji se moe okvali)ikovati
kao.
:. upotrebljavanje stvari nesaobrazno ugovoru ili prirodi posla, ili
*. ako stvar preda tre$em licu na poslugu bez pristanka poslugodavca.
>govor o djelu
!e7inisanje ugovora -pojam, znaaj, 1ara1teristi1e/
-%govorom o djelu poslenik se obavezuje da obavi odreeni )akti!ki posao ()akti!ku radnju,
)izi!ki ili intelektualni rad), a naru!ilac se obavezuje da mu za izvreni posao plati naknadu.
-+OO pod ugovorom o djelu podrazumijeva i ugovor o postizanju rezultata posla (ugovor o
djelu u uem smislu) i ugovor o radu kod kojeg je bitan uloeni rad.
-%govor o djelu bi$e i onda kada naru!ilac daje bitan materijal za izradu djela.
-=li, ugovor kojim se poslenik obavezuje da izradi odreenu pokretnu stvar, od svog
materijala, u sumnji se kvali)ikuje kao ugovor o prodaji.
-%govor o djelu moe se sastojati od obavljanja )izi!kog ili intelektualnog rada manjeg obima
i kra$eg vremena trajanja.
:<<
-"rema svojim karakteristikama, ugovor o djelu je. konsenzualan i ne)ormalan, dvostrano
obavezan i teretan.
-"ored toga, ima elemenata ugovora 'intuitu personae(, jer se zaklju!uje s obzirom na
sposobnosti poslenika, a poslenik odgovara za rad saradnika.
Per7e1cija ugovora o djelu
-/ubjekti ugovora su. poslenik ili izvoa! radova i naru!ilac ili preduzima! radova.
-+aklju!ivanje ugovora se naj!e$e obavlja usmeno.
-%govara!i jednostranim izjavljivanjem volja zasnivaju ovaj pravni odnos.
-Kao mogu$ na!in zaklju!enja ugovora javlja se i javno nadmetanje ili prikupljanje ponuda.
-Fitni elementi ugovora o djelu su. odreeni, ugovoreni posao (djelo) i naknada za postizanje
djela.
-Kao bitni element po volji stranaka javlja se rok zavretka djela.
-"redmet ugovora o djelu je materijalni rezultat rada 2 djelo.
!ejstvo ugovora o djelu < nastana1 obligacija
bligacije u 1ojima je posleni1 du.ni1
-Obaveza poslenika se sastoji u dunosti zavravanja djela i predaju stvorenog djela
(npr.saivenog odjela) naru!iocu.
-"oslenik je duan da o svim nedostacima primljenog materijala upozori naru!ioca, kako ne bi
bio odgovoran za tetu koju djelo trpi usljed mana materijala.
--rijeme zavravanja djela moe biti odreeno ugovorom ili prirodom, svr#om posla.
-% nedostatku ovi# standarda poslenik $e biti duan zavriti djelo u razumnom roku za takve
ili sli!ne poslove.
-=ko naru!ilac, svojim radnjama odgodi zavretak djela poslenik ne$e usljed toga pasti u
docnju i snositi posljedice docnje.
-"oto ugovor o djelu nije ugovor 'intuitu personae( poslenik moe tre$im licima povjeriti
izvrenje posla.
dgovornost za nedostat1e djela
-"oslenik odgovara za skrivene nedostatke djela.
-+a vidljive nedostatke djela odgovara samo ako je bio nesavjestan.
-,aru!ilac mora o otkrivanju skriveni# nedostataka obavjestiti poslenika u roku od 0< dana.
-,aru!ilac, koji uredno obavijesti poslenika o uo!enom nedostatku, uiva pravo na sudsku
zatitu.
-&ma pravo tubom nadlenom sudu pozvati poslenika na odgovornost u roku od godinu dana
od u!injenog obavjetavanja.
-"o isteku tog roka naru!ilac svoje pravo pozivanja poslenika na odgovornost, zbog
nedostatka, moe ista$i samo kroz prigovor poravnanja.
-,aru!ilac, koji uredno obavijsti poslenika, sti!e ovlatenje da dobije otklanjanje nedostataka
i naknadu tete koju zbog toga trpi.
-,aru!ilac ima pravo otklanjanja i nebitni# nedostataka.
-%koliko poslenik ne otkloni nedostatak !ije otklanjanje za#tijeva enormne trokove naru!ilac
ima pravo izbora izmeu dva alternativna ovla$enja.
:. da za#tijeva snienje naknade, ili
*. da raskine ugovor.
-% oba slu!aja ima pravo na naknadu pretrpljene tete.
-%koliko se dogodi situacija da poslenik ne otkloni 'nebitni( nedostatak u primjerenom roku
naru!ilac sti!e pravo izbora izmeu tri alternativna ovla$enja.
:. da otkloni nedostatak na troak poslenika,
:<:
*. da snizi naknadu, ili
0. da raskine ugovor.
-%koliko je nedostatak 'znatan( tj. takav da djelo !ini neupotrebljivim, ili djelo zavreno
suprotno uslovima ugovora, naru!ilac je ovlaten da raskine ugovor i trai naknadu tete bez
pret#odnog otklanjanja nedostataka.
4ad posleni1 snosi rizi1
;/noenje rizika za slu!ajnu propast ili ote$enje djela zavisi od toga ko je dao materijal na
preradu posleniku.
-=ko poslenik izrauje stvar od svog materijala, te stvar propadne prije predaje naru!iocu,
rizik snosi poslenik, i nema pravo traiti naknadu tete ni za materijal ni za trud.
-% slu!aju da je naru!ilac pregledao i odobrio izvreni rad, rizik prelazi na njega zbog
zakonske )ikcije po kojoj, kao da mu je stvar predata, ali je ostala kod poslenika na !uvanju.
-=ko naru!ilac padne u povjerila!ku docnju rizik slu!ajne propasti ili ote$enja prelazi na
njega.
-=ko je naru!ilac dao materijal, rizik snosi naru!ilac, kao vlasnik.
-"oslenik $e, u tom slu!aju, o!uvati svoje pravo na naknadu, ako je riziko slu!aj nastupio
poslije padanja naru!ioca u povjerila!ku docnju.
Prestana1 ugovora o djelu
-%govor o djelu prestaje gaenjem obligacija koje iz njega proizilaze.
-Kada poslenik zavri djelo ili okon!a pogoeni posao on treba da preda djelo naru!iocu, a
naru!ilac je duan da mu isplati naknadu.
-Bednostrano se ugovor moe raskinuti ako se ispuni zakonski raskidni razlog.
-+akonski razlozi za raskidanje ugovora, od strane poslenika, prije zavretka djela su.
:. ako naru!ilac posleniku ne$e da preda materijal pogodan za preradu, ili
*. ako bi izrada djela, od povjerenog materjala, mogla da nanese tetu ugledu poslenika.
-+akonski razlozi za raskidanje ugovora od strane naru!ioca, prije prijema zavrenog djela su.
:. ako poslenik odstupa od ugovoreni# uputstava i pored upozorenja naru!ioca,
*. ukoliko je rok bitan sastojak ugovora,
0. ako rok nije bitan sastojak ugovora, ako bi zbog poslenikovog padanja u docnju
naru!ilac izgubio interes za ispunjenje ugovora,
3. ako se nedostaci (mane) djela ne mogu otkloniti ni na koji na!in,
7. pla$anje odustanice; odustanica je iznos ugovorene naknade umanjen za iznos
trokova koje poslenik nije preduzeo i iznos zarade koju je ostvario na drugoj strani ili
je namjerno propustio da ostvari, iako je mogao da nije bio vezan ugovorom.
>govor o nalogu -punomo5stvu/
!e7inisanje < pojam
-%govorom o nalogu nalogodavac obavezuje i istovremeno ovla$uje nalogoprimca da za
njegov ra!in preduzme odreene poslove uz naknadu ili bez naknade.
-+akonka de)inicija podrazumijeva obavljanje kako pravni# tako i )akti!ki# poslova.
-%govorom $e se zasnovati obaveze ako nalogoprimac pri#vati nalog, a istovremeno $e se
zasnovati i ovlatenje (izjava volje, #tijenje vlastodavca) da nalogoprimac, za ra!un
vlastodavca, obavi naloene poslove i to, u dva osnova vida. u svoje ime, a za ra!un
vlastodavca (posredno zastupanje) ili, u ime i za ra!un vlastodavca (neposredno zastupanje).
-%govor o nalogu je podloga ugovornog zastupanja, ali je i pravni osnov obavljanja poslova
za drugog, bez punomo$ja.
-%govor o nalogu (+OO) je ugovorna )orma kojom nalogoprimac preuzima obavljanje
poslova za drgugoa bilo sa punomo$jem ili bez njega.
:<*
-%govor o nalogu moe se zaklju!iti i kao naplatni, tj. teretni ili kao besplatni.
-,alogoprimac ima pravo da za#tijeva naknadu za svoj trud uloen u izvrenje naloga.
-Kao pravno-te#ni!ko sredstvo registracije i legitimacije ovog prenosa pravno-poslovne volje
vlastodavca javlja se punomo$.
-"unomo$ je pismena isprava u kojoj je konstatovan ovaj trans)er pune pravne mo$i koju je
vlastodavac sa sebe prenio na povjerljivo lice.
-Ovaj trans)er kod nas se naziva ustanovom zastupanja ili zastupnitvom.
-Aoemo da pratimo tri elementa sadrana u pojmu mandatnog odnosa.
:. nalog (mandat),
*. zastupanje (punovla$e),
0. punomo$ (isprava o zastupanju).
Znaaj i primjena ugovora o nalogu
-%govor o nalogu je naj!e$e podloga ugovornog zastupanja.
-,alog je naj!e$e podloga tzv. neposrednog zastupanja kod kojeg zastupnik sklapa pravni
posao sopstvenom izjavom volje, u ime i za ra!un zastupanog.
-"osredno zastupnitvo postoji kada zastupnik sklapa pravni posao u svoje ime, a za ra!un
zastupanog.
-%govor o nalogu je imenovani ugovor koji sadri i nalog i ovlatenje (punomo$).
-%govor o nalogu ima samo obligaciono-pravno dejstvo i stvara obavezu nalogoprimcu da
bude punomo$nik nalogodavca.
4ara1teristi1e ugovora o nalogu
-%govor o nalogu je konsenzualan i ne)ormalan.
-Aoe biti besplatan, ali i naplatan (onerozan).
-%koliko je teretan, on je dvostrano obavezan, a ukoliko je besplatan on je jednostran.
-,aj!e$e se javlja kao odnos intuitu personae.
-/adri dva elementa.
:. nalog, i
*. ovlatenje.
-,alog je podloga ili interni pravni posao izmeu nalogodavca i nalogoprimca kojim se
nalogoprimac obavezuje da izvri nalog kada pri#vati nalog.
-% pravnim odnosima prema tre$im licima nalogoprimac se mora legitimisati kao
punomo$nik.
-4re$eg lica se ne ti!e podloga punomo$i i ono ne mora znati da li je to ugovor o nalogu ili
neki drugi pravni posao.
-%govor o nalogu se razlikuje od ugovora o djelu, jer ugovor o djelu ne sadri punomo$stvo.
-,alog ne mora biti samo u interesu mandanta ve$ moe biti u interesu tre$eg lica ili, !ak, i
samog mandatara.
-Aandat $e postojati i ako od njega nema koristi mandant, ali ne$e postojati ako od izvrenja
posla jedinu korist ima mandatar.
-% austrijskoj pravnoj literaturi pravi se jasna razlika izmeu naloga, ovlatenja i punomo$i.
-,alog slui za unutranje odnose i ne moe se jednostranom izjavom volje zasnovati ve$
samo saglasno$u volja.
-Ovla$enje je 'pravno #tijenje( koje ima zna!aja u vanjskim odnosima, da bi zastupni!ki akti
bili zakoniti.
-"unomo$ je 'pravna mo$( data u unutranjem odnosu.
Za1ljuivanje ugovora o nalogu
-/ubjekti ugovora o punomo$stvu se nazivaju. vlastodavac (koji ovla$uje), nalogodavac
(mandant) i punomo$nik (mandatar).
:<0
->rugim rije!ima, osnovni subjekti su. nalogodavac (mandant) i nalogoprimac (mandatar).
-,alogom se ureuje unutranji, interni odnos izmeu ugovara!a.
-"renoenje pravno-poslovne mo$i vri se pomo$u punomo$i.
-"oto je podloga ovla$enja na zastupanje ugovor, a punomo$ je, u tom slu!aju, samo
dokazna isprava, ovdje imamo situaciju ili odnos ugovornog zastupanja.
-Fitni elementi su. posao, ovlatenje i eventualna naknada.
-8orma saglaavanja volja nije zakonom odreena.
-%govor o nalogu (punomo$stvu) je ne)ormalan.
-% praksi je uobi!ajeno da se punomo$ izdaje u pismenoj )ormi i slui kao dokaz o
zaklju!enom ugovoru o nalogu.
!ejstvo ugovora o nalogu -punomo5stvu/
izme0u vlastodavca i punomo5ni1a
baveze punomo5ni1a -nalogodavca/
&zvr,enje naloga
-/ve dok ne izda punomo$ izvrilac naloga je nalogoprimac.
-4ek kad primi punomo$, nalogoprimac je i punomo$nik i tek od tada se moe legitimisati i
ste$i mogu$nost koritenja vlastodav!evi# ovlatenja na sklapanje poslova, u cilju izvrenja
naloga.
-"unomo$nik je duan da se kre$e u granicama punomo$i.
-%koliko su uputstva tetna za vlastodavca, a po procjeni punomo$nika, on je duan upozoriti
vlastodavca i traiti nova uputstva.
-"rema vrsti ovlatenja punomo$je moe biti.
:. opte (generalno) 2 omogu$uje punomo$niku (jer je to tako #tio vlastodavac) da
preduzima sve pravne poslove koji ulaze u njegovo redovno poslovanje.
*. posebno (specijalno) 2 za sve poslove koji ne ulaze u obim redovnog poslovanja
duan je da za#tijeva od vlastodavca specijalnu punomo$ koja se trai i po zakonu
(mjeni!ne obaveze, zaklju!ivanje ugovora o jemstvu, ugovora o pravnanju, ugovora o
izabranom sudu i besteretnom raspolaganju s nekim pravom vlastodavca)
-"rema obimu ovlatenja punomo$je moe biti.
:. neograni!eno - ako nema uputstava prema kojima je punomo$nik duan postupati ili
ako mu je data saglasnost vlastodavca da moe odstupati od dobijenog naloga i
uputstava.
*. ograni!eno 2 uputstva koja daju najmanje slobode u postupanju punomo$niku. +ovu
se imperativna i zna!e da i# se punomo$nik duan drati, bez odstupanja.
-"rema broju punomo$nika punomo$je moe biti.
:. kolektivno 2 Kolektivno pasivno punomo$je imamo kada pravni posao obavljaju dva
ili vie (nekolicina) punomo$nika, bilo alternativno ili kumulativno. Kolektivno
aktivno punomo$je imamo kada vie vlastodavaca angauje jednog punomo$nika za
obavljanje poslova.
*. poslovno 2 vezano je za vrenje registrovani# poslova punomo$nika koji su uobi!ajeni
za odreenu djelatnost.
0. li!no 2 pretpostvlja se da je izdato. "unomo$nik je, u pravilu, ovlaten i duan izvriti
nalog li!no. -lastodavac moe dozvoliti da punomo$nik povjeri tre$em licu izvrenje
naloga. =ko je odobrena zamjena punomo$nika, onda on odgovara za radnje
zamjenika po sistemu krivice.
Polaganje rauna
;"unomo$nik je duan da podnosi izvjetaj o stanju poslova koje obavlja i da poloi ra!un
vlastodavcu.
:<3
--lastodavac, kao gospodar posla, moe za#tijevati ra!un i prije isteka trajanja ugovorenog
vremena odnosa.
-+a novac koji zadri za sebe, jer ga nije predao na vrijeme, punomo$nik vlastodavcu duguje
zateznu kamatu.
-=ko je novac koristio za svoje potrebe posta$e dunikom najvie ugovorne kamate od dana
koristoljubivog dranja i troenja vlastodav!evi# nov!ani# sredstava.
baveze vlastodavca -nalogodavca/
;-lastodavac ima obaveze naknade trokova, isplate nagrade i preuzimanje posla, za sebe.
-On je obavezan predati punomo$niku predujam za izdatke koje $e imati preuzimanjem
poslova i radnji vezani# za nalog.
-,aknada trokova obu#vata sve potrebne trokove koji su se pojavili kao neop#odni izdaci
nalogoprimca u toku vrenja posla.
-% trokove ulazi i naknada tete nastale punomo$niku u toku trajanja naloga.
--isina nagrade se utvruje saglasno obi!ajima ili kriterijumu pravi!nosti.
-,agrada se uobi!ajeno ispla$uje nakon obavljenog posla.
-"unomo$nik ima pravo zaloge na pokretnim stvarima vlastodavca koje dri, po osnovu
naloga, radi obezbjeenja naknade trokova i nagrade.
!ejstvo ugovora prema tre5im licima
-%govorom o nalogu se uspostavlja neposredni odnos vlastodavca i tre$eg lica.
-"unomo$nik je ugovorni zastupnik vlastodavca i to je po pravnoj prirodi neposredno
zastupanje.
->a bi se razvilo neposredno zastupnitvo punomo$nik je duan nastupati u ime vlastodavca i
u granicama ovlatenja.
--lastodavac i punomo$nik solidarno odgovaraju za tetu koja bude prouzrokovana
savjesnom tre$em licu, koju ta lica pretrpe pouzdaju$i se, u dobroj vjeri, u punomo$nika.
-%govor koji neovlateno lice ('quasi( punomo$nik) zaklju!i sa tre$im licem ne proizvodi
dejstvo neposrednog zastupnitva.
-4re$e lice u toj situaciji moe za#tijevati da 'quasi( vlastodavac takav posao prizna 2 odobri.
Prestana1 ugovora o nalogu
-%govor o nalogu prestaje voljom vlastodavca ili ovlatenika, kao i nastupanjem pravno-
relevantni# dogaaja koji mogu izazvati takvu posljedicu.
-4reba razlikovati prestanak ugovora o nalogu od prestanka vaenja punomo$ja.
-% praksi ove dve pravne !injenice se naj!e$e poklapaju.
-Bednostrano raskidanje stoji na raspolaganju ugovara!ima iz ugovora o nalogu.
-)oljom vlastodavca ugovor prestaje odustankom.
-=ko za odustanak postoje osnovni razlozi, koji padaju na teret punomo$nika, vlastodavac
ne$e biti duan uz izjavu o odustanku, predujmiti dio nagrade i eventualne naknade tete.
-% protivnom, odustanak od ugovora podrazumijeva isplatu ovi# trokova punomo$niku.
--lastodavac moe punomo$ u svakom trenutku opozvati ne)ormalnom izjavom.
-=ko je time povrijedio ugovor o nalogu punomo$nik ima pravo da za#tijeva naknadu tete.
-"rema savjesnom tre$em licu, opozvano punomo$je ne gubi pravno dejstvo.
-)oljom punomo5ni1a ugovor prestaje otkazom.
-Otkaz se moe dati iz bilo kojeg razloga i bez navoenja razloga, ali ne smije biti dat u
nevrijeme.
-,akon otkaza punomo$nik je duan produiti obavljanje poslova dok i# sam vlastodavac ne
preuzme.
:<7
Prestana1 ugovora o nalogu usljed doga0aja
-#mrt punomo5ni1a dovodi do prestanka ugovora s tim to staranje o interesima vlastodavca
prelazi na punomo$nikove nasljednike sve do momenta kada se o njima oni sami vie ne
mogu starati.
-#mr5u vlastodavca ugovor o nalogu ne$e prestati.
-%govor o punomo$stvu prestaje usljed dogaaja, smrti vlastodavca, samo izuzetno, tj. ako je
tako ugovoreno ili je punomo$nik uao u ugovorni odnos s obzirom na svoje li!ne odnose s
vlastodavcem.
-Prestana1, ga,enje pravnog lica, bilo da se ono javlja kao punomo$nik ili vlastodavac,
dovodi do prestanka ugovora o nalogu.
-#teaj pravnog lica dovodi do gaenja ugovora o nalogu bez obzira da li je u ste!aju
punomo$nik ili vlastodavac.
-%i,enje poslovne sposobnosti, makar djelimi!no (a bez sumnje i potpuno) bilo vlastodavca
ili punomo$nika, dovodi do gaenja naloga, tj. punomo$stva.
)rijeme prestan1a ugovora o nalogu
;"rema punomo$niku vlastodav!ev odustanak od ugovora, njegova smrt, ste!aj ili lienje
poslovne sposobnosti, kao !injenice koje dovode do gaenja ugovornog odnosa, proizvode
pravno dejstvo od !asa kada punomo$nik za nji# sazna.
-"ismeno punomo$je se vra$a vlastodavcu po prestanku ugovora.
-=ko je data mogu$nost radi realizacije potraivanja punomo$nika prema vlastodavcu,
punomo$je se ne gasi ni jednom voljnom ili objektivnom pravnom !injenicom tipi!nom za
gaenje ugovornog odnosa.
>govor o ostavi
!e7inisanje pojma
-%govorom o ostavi ostavoprimac se obavezuje da primi pokretnu stvar od ostavodavca; da
pokretnu stvar !uva i vrati je na za#tjev ostavodavca.
-Ostava ima za cilj povjeravanje drugome svoje stvari na !uvanje.
-1uvanje podrazumijeva o!uvanje identiteta stvari date u ostavu, to zna!i svi# njeni#
kvantitativno-kvalitativni# dimenzija i )izi!ko-#emijski# svojstava.
-Ostava je besplatan (onerozan) jednostrano obavezan ugovor.
-Ostavoprimac svoju uslugu !uvanja stvari !ini iz prijateljski# i drutveno opravdani# motiva.
-Ostava postie svoje obligaciono-pravno dejstvo ne)ormalnim saglaavanjem volja.
-+aklju!enjem ovog ugovora ostavoprimac zasniva obavezu na vra$anje stvari licu s kojim je
zaklju!ilo ugovor.
-Gilj ostave je !uvanje pokretne stvari.
-& tua pokretna stvar moe biti predmet obaveze !uvanja.
-%koliko je ostava teretan ugovor tada je i saglasnost ugovara!a o naknadi nuno bitan
element.
-Fitni elementi ugovora, po volji stranaka, !esto su. mjesto i na!in !uvanja, obaveza
ostavoprimca da stvar li!no !uva i utvrivanje roka vra$anja stvari.
!ejstvo ostave
baveze ostavoprimca
;"rva obaveza ostavoprimca, nakon per)ekcije ugovora, je prijem, primopredaja stvari.
-"rimljenu stvar, u depozit, depozitar je duan !uvati sa panjom koju pokazuje u svojim
sopstvenim stvarima.
-%koliko je ostava naplatna, tada ju je depozitar duan !uvati s panjom dobrog doma$ina ili
dobrog privrednika.
:<9
-Ostavoprimac nema ovla$enje da samovoljno mijenja mjesto, na!in ili li!nost !uvara stvari.
-%koliko postupi nesaobrazno ugovoru on $e odgovarati za slu!ajnu propast ili ote$enje
stvari.
-Ostavoprimac ne snosi rizik za slu!ajnu propast ili ote$enje stvari koja se dogodi iako je on
postupao saobrazno ugovoru.
-1uvanje obu#vata i dunost obavjetavanja deponenta od strane depozitara o svim
promjenama na stvari.
-1uvanje isklju!uje mogu$nost upotrebe stvari.
-Ostavoprimac vra$a stvar po za#tjevu ostavodavca sa svim plodovima i koristima.
-Ostavodavac je ovlaten da zatrai vra$anje i prije isteka roka !uvanja stvari.
-Ostavoprimac, koji !uva stvar bez naknade, moe, u svako doba, odustati od ugovora i vratiti
stvar deponentu, ukoliko prijeti opasnost od propasti ili ote$enja.
Prava ostavoprimca
-Ostavoprimac ima pravo da za#tijeva naknadu opravdani# trokova koji su izazvani
!uvanjem stvari kao i pravo da za#tijeva naknadu cjelokupne tete koja mu je prouzrokovana
od !uvane stvari ili povodom !uvanja stvari.
-"ravo na naknadu opravdani# trokova se ne pretpostavlja ve$ mora biti izri!ito ugovoreno
ili moe da se podrazumijeva, s obzirom na okolnosti pod kojima se ostava obavlja (npr.
ostavu vri ostavoprimac koji se iz zanata bavi !uvanjem stvari).
Modaliteti ostave
"epravilna ostava -depositum iregulare/
-% odnosu na osnovni ugovor nepravilnu ostavu karakterie ovlatenje ostavoprimca da moe
da upotrijebi ostavljenu stvar.
-,a odnose iz nepravilne ostave primjenjuju se pravila ugovora o zajmu.
-Kao 'podmodalitet( ove ostave javlja se )ormiranje odnosa !uvanja zamjenjivi# stvari, ali
koje ostavoprimac ne troi i koje nije duan izdvojeno !uvati od svoji# istovrsni# stvari.
->rugi ugovoreni modalitet ove ostave je tzv. kvantitativna ostava.
-Ovdje ostavoprimac je u obavezi da odvojeno !uva deponovane zamjenjive stvari, odvojeno
od svoji# istovrsni# stvari, ali i# ne mora vratiti in spetie ve$ generi!ki.
"u.na ostava -depositum miserabile/
-/vako lice kome drugo lice preda neku stvar, u slu!aju velike nevolje (poar, rat, poplava),
duan ju je primiti i !uvati s pove$anom panjom.
-& ovaj modalitet po svojim karakteristikama se izdvaja od ugovora o ostavi koji se nalazi u
njegovom osnovnom tipu.
-Ovaj ugovor se realizuje u realnoj )ormi.
>gostiteljs1a ostava
-%gostiteljska ostava je modalitet koji se javlja u odnosu izmeu ugostitelja i gosta.
-+akon proiruje pojam ostavoprimca, tako to pored ugostitelja navodi i bolnice, garae,
organizatore kampa i sli!no.
-%gostitelj je ograni!en u pogledu osnovne opcije slobode ugovaranja, tj. slobode odluke. da
zaklju!i ili ne zaklju!i ugovor.
-"rema zakonu je obavzan zaklju!iti ugovor.
-"redmet ugostiteljske ostave su stvari gosta koje su unesene u ugostiteljski objekat.
-% pravilu, za unesene stvari gosta, ugostitelj odgovara za tetu.
-%gostitelj za tetu odgovara po principu 'objektivne odgovornosti(, tj, krivica se
pretpostavlja.
:<;
-=li se ova pretpostavka moe oboriti ako ugostitelj dokae postojanje slu!aja isklju!enja
odgovornosti (objektivno oslobaaju$e okolnosti nastale nakon zaklju!enja ugovora, koje
ugostitelj nije mogao sprije!iti, otkloniti ni izbje$i).
-Odgovrnost ugostitelja za tetu uslovljena je obavezom gosta da odma# po saznanju za
nestanak, unitenje ili ote$enje svoji# stvari obavijesti ugostitelja.
-=ko to propusti, onda $e gost morati da dokae da je tetu prouzrokovao ugostitelj svojim
skrivljenim ponaanjem ili su tetu skrivila lica za koja ugostitelj odgovara.
-%gostitelj se ne moe koristiti klauzulom egzoneracije (poto se odgovornost ugostitelja ne
zasniva na ugovoru ve$ na zakonu), a to je klauzula kojom se ugostitelj jednostrano oslobaa
svoje odgovornosti potpuno ili djelimi!no.
-Nto se ti!e obima odgovornosti, ugostitelj odgovara neograni!eno, tj. do visine stvarne
vrijednosti stvari, ako mu je gost predao na !uvanje, pa je stvar nestala, propala ili ote$ena
njegovim propustom koji je skriven.
-%gostitelj koji neopravdano odbije da posebno !uva stvar gosta vrijea zakonsku obavezu i
odgovara$e za tetu koja, po obimu, obu#vata 'potpunu( naknadu tete.
Zatvorena ostava
-+atvorena ostava je takav modalitet ostave kada ostavoprimac primi na !uvanje stvari koje su
zaturene (zaklju!ane, zape!a$ene ili stavljene u poseban omot), pod uslovom da je upoznat sa
sadrajem omota.
-Ostavoprimac ne odgovara za sadraj omota ako je brava ili pe!at ostao neote$en i pored
unitenja ili ote$enja sadraja omota.
-Kao modalitet zatvorene ostave isti!e se tzv. 'trezorni depozit(odnosno 'ugovor o se)u(.
-Ovaj modalitet je po svojoj pravnoj prirodi mjeoviti ugovor jer sadri elemente i zakupa i
ostave.
-+OO dozvoljava jednostrano raskidanje ovog ugovora ako korisnik (deponent) zadocni sa
pla$anjem naknade samo jednog obroka naknade vlasniku trezora (banci).
-Otkazni rok zavrava istekom poslednjeg dana u mjesecu.
-&stekom 0<-tog dana od prijema opomene, ugovor $e se po zakonu smatrati raskinutim.
-=ko do isteka otkaznog roka korisnik izmiri svoje dugovanje ugovor ne$e prestati po isteku
posljednjeg dana otkaznog roka.
-,akon raskida bivi korisnik je duan isprazniti se) i vratiti klju! banci.
-%koliko se ne izvri restitucija, banka moe za#tijevati sudsku intervenciju.
#uds1a ostava -se1vestar/
-/udska ostava (sudski depozit ili sekvestar) ima )unkciju polaganja dugovane stvari kod
suda.
-% sekvestar se predaju stvari iz zakonom utvreni# razloga, dok ti zakonski razlozi traju, a
sekvestar i# je duan !uvati samo pod zakonom odreenim uslovima ili u zakonom odreenu
svr#u predati odreenom licu.
-% naem pravu odreeno je da je sud sekvestar za stvari koje se mogu !uvati u sudskom
depozitu.
-/ekvestar moe biti lice koje sud odredi, ako se neka stvar ne moe !uvati u sudskom
depozitu.
-/udskom depozitu je svr#a ispunjenje obaveze dunika na predaju stvari kada je povjerilac u
docnji, ili je nepoznat, ili je neidenti)ikovan, ili je nepoznatog boravita, ili je nesposoban da
primi ispunjenje duga, a nema zakonskog zastupnika.
-"oloaj sekvestra odreen je zakonom.
>govor o do.ivotnom izdr.avanju
:<?
Pojam
-%govor o doivotnom izdravanju je ugovor kojim se davalac izdravanja obavezuje da
izdrava primaoca izdravanja, a primalac izdravanja se obavezuje da ostavi svu svoju
imovinu ili dio svoje imovine davaocu izdravanja u nasljee.
-Ovo je ugovor o otuivanju imovine uz naknadu, koja pripada primaocu izdravanja u
vrijeme zaklju!enja ugovora, a ne u vrijeme smrti primaoca izdravanja.
-4o je pravni posao inter vivos.
-Ovaj ugovor moe se zaklju!iti i tako to se )ormira zajednica ivota ili zajednica imanja uz
obe$anje nasljedstva poslije smrti.
-Ovaj ugovor mogu zaklju!iti i lica koja su po zakonu obavezna na meusobno izdravanje.
Znaaj
+aklju!ivanje ovog ugovora dovodi do redukcije ostavinske mase.
-&movina izdvojena ovim ugovorm ne$e spadati u zaostavtinu niti $e se uzimati u obzir
prilikom izra!unavanja nunog dijela, a ne$e se ura!unavati ni nasljedniku u njegov nasljedni
dio.
-,aj!e$i pojavni oblik ovog ugovora je onaj povodom kojeg davalac izdravanja stupa u
zajednicu ivota sa primaocem izdravanja.
-"ravo davaoca izdravanja na svu imovinu primaoca izdravanja ili jedan njen dio, koje se
raa od !asa per)ekcije ugovora o doivotnom izdravanju, moe biti osigurano erga omnes i
dato mu apsolutno dejstvo upisom u javnu knjigu.
4ara1teristi1e
-Ovaj ugovor je dvostrano obavezan i teretan (sa naknadom).
-%govor je s trajnim prestacijama, ali ima elemenata aleatornosti, jer se ne zna, sa
izvjesno$u, koliko dugo $e trajati prestacije koje je davalac duan izvravati iz ugovora.
-"ored toga to proizvodi relativno (relaciono) dejstvo, moe se stipulisati sa dejstvom u
korist tre$eg lica.
Za1ljuivanje ugovora o do.ivotnom izdr.avanju
-/ubjekti ugovora su primalac i davalac izdravanja.
-Kao primalac izdravanja moe da se pojavi samo )izi!ko lice koje mora da ima punu
poslovnu sposobnost.
->avalac izdravanja moe biti poslovno sposobno )izi!ko lice, ali i pravno lice koje se bavi
davanjem usluga identi!ni# onom ugovornom sadraju koji ispunjava davalac izdravanja
(npr. gerijatrijski centar).
-Ovaj ugovor mogu meusobno zaklju!iti i lica koja su po zakonu obavezna da se meusobno
izdravaju.
-Ovaj ugovor je nitav ako ga jedan bra!ni drug zaklju!uje sa davaocem izdravanja, ali tako
da obavezom izdravanja nije obu#va$en i drugi bra!ni drug.
+e2ni1a za1ljuivanja i 7orma
-Ovaj ugovor se zaklju!uje tako to stranke nakon pregovora, sastavljaju tekst ugovora.
-/astavljeni tekst ugovora se mora ovjeriti kod sudije, koji $e prilikom ovjere pro!itati ugovor
i upozoriti ugovara!e na sve pravne posljedice koje povla!i za sobom zaklju!ivanje ovog
ugovora.
-4o zna!i da nema pravno dejstvo ugovor kao privatna isprava, bez obzira to je u pismenoj
)ormi.
:<@
-Fitni elementi ugovora su. stvar ili pravo kojim se, ugovorom, obavezuje primalac
izdravanja ustupiti davaocu i !injenja ili davanja koja treba primaocu da prua davalac
izdravanja.
->a bi ugovor nastao bitno je da se ugovorne strane sporazumiju o imovini koju ustupa
primalac, a !ije $e preuzimanje usljediti mortis causae, i o obimu, prirodi, na!inu vrenja
prestacije doivotnog izdravanja.
-"redmet ugovora je dvostruk. davalac izdravanja prua usluge !iji je cilj zadovoljavanje
primao!evi# ivotni# potreba, a primalac za uzvrat davaocu ostavlja svoju imovinu ili jedan
njen dio.
-% trenutku sklapanja ugovora sudija je duan voditi ra!una da li postoje uslovi za odravanje
ekvivalentnosti prestacija.
!ejstvo ugovora
bligacije u 1ojima je davalac izdr.avanja du.ni1
;>avalac izdravanja ugovorom preuzima slede$e obaveze.
:. obezbjeenje stambenog prostora primaocu izdravanja,
*. obezbjeenje is#rane u doma$instvu ili drugom ugovorenom mjestu,
0. zadovoljavanje #igijenski# i zdravstveni# potreba primaoca,
3. zadovoljavanje li!ni# i kulturni# potreba primaoca izdravanja.
-/ve ove obaveze davalac ispunjava sukcesivno, prema potrebama primaoca, u naturi, ako je
)ormirana zajednica ivota, ili preteno u novcu ukoliko nije )ormirana zajednica ivota ili
imanja.
-"rema nov!anom obro!nom izvravanju obaveze izdravanja, ugovor o doivotnom
izdravanju srodan je ugovoru o doivotnoj renti.
-&z ugovora o doivotnoj renti proizilazi obaveza davaoca rente da ispla$uje sukcesivno
odreene iznose novca ili drugi# zamjenjivi# stvari primaocu rente do kraja ivota primoca
rente, a primalac se obavezuje da na davaoca prenese neku svoju stvar ili imovinsko pravo.
-"rema starim pravilima ugovor o doivotnoj renti je ne)ormalan.
bligacije u 1ojima je primalac izdr.avanja du.ni1
-"rimalac izdravanja duan je uredno ustupiti stvar ili pravo davaocu izdravanja.
->avalac izdravanja moe svoje pravo iz ugovora upisati u javnoj knjizi, jer se naj!e$e radi
o nekretninama primaoca izdravanja.
Prestana1 ugovora o do.ivotnom izdr.avanju
-/mrt primaoca izdravanja je osnovni na!in prestanka ugovora.
-/mrt jednog bra!nog druga ne dovodi do prestanka ugovora, jer se njegovo pravno dejstvo
protee na drugog bra!nog druga.
-/mrt davaoca izdravanja ne dovodi do prestanka ugovora, ve$ ugovorne obaveze davaoca
prelaze na nasljednike, ako oni pristanu.
-%koliko ne pristanu ugovor se raskida.
Ras1id ugovora
-%govara!i mogu sporazumno raskinuti ugovor i kada je zapo!eto njegovo izvrenje.
-Bednostrano raskinuti ugovor moe svaka strana ako njegov saugovara! ne izvrava
ugovorene obaveze.
-=ko su se okolnosti promijenile tako da je ispunjenje obaveze postalo oteano za jednu ili
drugu stranu, sud moe raskinuti ugovor ili izvriti reviziju obaveza.
-/ud moe raskinuti govor ako jedan od ugovara!a (ako oba ive zajedno) ili oba izjave i
utvrdi da su se nji#ovi odnosi toliko poremetili da je zajedni!ki ivot postao nepodnoljiv.
::<
-"onitenje ugovora moe da uslijedi zbog bitne povrede, tj. zablude o li!nosti.
-Aoe se ponititi i ukoliko je davalac izdravanja uao u ugovor u cilju postizanja
neekvivalentne razmjene.
>govor o orta1lu1u
Pojam, znaaj, 1ara1teristi1e
-%govor o ortakluku je saglasnost izjava volja dvaju ili vie lica o tome da udrue svoju
imovinu u cilju postizanja zajedni!ke koristi koju $e sporazumno meu sobom ili izmeu sebe
dijeliti.
-,akon udruivanja orta!ki# udjela nastaje glavnica ortakluka.
-6lavnica ili )ond je zajedni!ka imovina ortaka.
-&movina ortakluka koja ne ue sporazumno u glavnicu ortakluka smatra se i dalje posebnom
imovinom ortaka.
-Ortak !iji se orta!ki udio sastoji samo od uloenog rada u ortakluk ima pravo na dobitak tj.
dio dobiti, ali nema pravo na glavnicu.
-"rema posebnom zakonodavstvu, ovaj ugovor se morao zaklju!iti u pismenoj )ormi i potpisi
ugovara!a su se morali ovjeriti u sudu.
-"rema sadanjem zakonodavstvu, ugovor o ortakluku je konsenzualan ugovor.
-Ovaj ugovor je dvostrano obavezan ugovor, a !esto se javlja i kao viestran jer se kao ortaci
pojavljuju ne samo dvije ve$ i vie strana.
-%govor o ortakluku ima elemente aleatornosti, jer dobit zavisi od mnogi# neizvjesni#
okolnosti; ima i elemente punomo$stva, jer ortaci jednog meu sobom ovla$uju i daju mu
ulogu punomo$nika ortakluka.
-4o je trajan ugovorni odnos, jer je za postizanje cilja potrebno preduzeti akcije i radnje koje
za#tijevaju odreeno vremensko trajanje.
-Ovaj ugovor je uzajaman i ne moe se postati !lanom ortakluka bez saglasnosti svi# ortaka.
-%zajamne obaveze ortaka obi!no se sastoje od.
:. obaveze unoenja u ortakluk orta!ki# udjela,
*. obavezuju se da $e u!estvovati u upravljanju ortaklukom,
0. obavezuju se podnijeti ra!un za preduzete radnje ili poslove za ra!un ortakluka ostalim
ortacima,
3. obavezuju se da $e nadoknaditi tetu koju ortakluku nanesu svojom krivicom,
7. obavezni su snositi sve gubitke koje proizvede poslovanje ortakluka,
9. odgovorni su solidarno za dugove ortakluka prema tre$im licima,
;. dijelit $e dobit srazmjerno udjelu u glavnici ortakluka, tj. srazmjerno uloenom radu.
-/ubjekti ortakluka nazivaju se ortaci.
-'Ortak( je turska rije! koja ozna!ava zajedni!ara, druga u nekom poslu, ali i suvlasnika, dok
u naem narodnom govoru zna!i vezu dva ili vie lica uspostavljenu radi voenja nekog
preduze$a.
-Ortaci se moraju saglasiti o sljede$im bitnim elementima. orta!kim udjelima, cilju i vremenu
trajanja ortakljuka.
-Orta!ki udjeli mogu obu#vatiti svu postoje$u imovinu ortaka ili samo opredjeljeni dio
imovine ortaka.
-%log ortakluka moe se sastojati od potroni# i nepotroni# stvari i drugi# prava kao i rada.
-Orta!ki udjeli ni po prirodi ni po vrijednosti ne moraju biti isti.
-Gilj ortakluka mora biti jesno de)inisano postizanje imovinske koristi.
-4rajanje ugovora je izri!ito ograni!eno ili uslovljeno nastankom relevantni# pravni#
!injenica.
-4rajanje ortakluka moe nakon isteka ugovorenog vremena bitit izri!ito ili pre$utno
produeno.
:::
-/vaki ortak moe koristiti svoje pravo da istupi iz ortakluka.
-&stupanje se vri slobodnom izjavom, ako nije u nevrijeme i ako se tim ne nanosi teta
ostalim ortacima.
-Ortakluk prestaje i kada orta!ka glavnica propadne ili je cilj ortakluka postao nemogu$ ili
zakonom zabranjen.
-Ortakluk sa dva ortaka prestaje smr$u ili gubitkom poslovne sposobnosti jednog od nji#,
njegovim padanjem pod ste!aj, kao i oglaavanjem za rasipnika ili gubitkom povjerenja u
njega, jer je po!inio krivi!no djelo.
!ejstvo orta1lu1a
>dru.ivanje orta1i2 udjela
-/vaki ortak udruuje u ortakluk jednak dio ako se druga!ije ne ugovori.
-Bedino izmjena okolnosti koje su takvog zna!aja da se cilj ortakluka ne bi mogao nikako
posti$i moe usloviti pove$anje orta!ki# udjela.
-/noenje rizika slu!ajne propasti ili ote$enja stvari zavisi od toga da li je stvar prela u
imovinu ortakluka, tj. svojinu ili na upotrebu ili uivanje.
-"rema naoj pravnoj teoriji, ortakluk nije pravno lice.
-%nesena imovina u ortakluk ostaje i dalje u vlasnitvu tog ortaka jer ortakluk nema
spopstvene imovine, nije pravno lice.
-+bog toga se ne moe pri#vatiti stanovite da ortak snosi rizik slu!ajne propasti ili ote$enja
stvari date u ortakluk s#odno klasi!nom pravilu res perit domino (stvar pripada vlasniku).
>pravljanje orta1lu1om
-Ortaci su duni pridonositi ortakluku saglasno svojim mogu$nostima i potrebama ortakluka
nevezano za veli!inu udjela.
-Ortaci su obavezni li!no u!estvovati u upravljanju ortaklukom, jer ovaj odnos se
poistovje$ivao sa bratskim odnosom jer je zasnovan na velikom prijateljstvu i povjernju.
-"er)ekcijom ugovora zatvara se krug !lanova ortakluka.
-Ortaci ne smiju na tetu ortakluka preuzimati bilo kakve poslove.
-+a odlu!ivanje o preuzimanju #itni# upravlja!ki# akcija potrebna je prosta ve$ina glasova, a
u pravilu se odluke donose *M0 ve$inom glasova.
-%obi!ajeno je da se poslovoenje ortakluka povjerava jednom (poslovoi) ili nekolicini
ortaka (poslovodstvo).
-"oslovoa mora voditi ra!una o glavnici, pri#odima i ras#odima i podnositi izvjetaj ostalim
ortacima.
-/vaki ortak odgovara za tetu pri!injenu ortakluku srazmjerno svojoj krivici.
Podjela dobiti i sno,enje gubit1a
->obitak je imovinska vrijednost koja preostane nakon obra!unavanja koje se vri odbijanjem
svi# trokova i pretrpljene tete od glavnice.
->obitak se dijeli srazmjerno ulozima i to je dispozitivno pravilo.
-%koliko pojedini ortak unosi samo svoj rad, ako nije nita druga!ije ugovoreno ili se ortaci o
vrijednosti rada ortaka ne mogu sporazumijeti, odlu!uje sud vode$i ra!una o relevantnim
okolnostima posla.
-=ko neki od ortaka ima istaknute zasluge u poslovanju ortaci mu mogu odrediti ve$i dio
dobitka nego to mu prema udjelu pripada, ako se to ne bi kosilo sa imperativnom zakonskom
normom.
-6ubitak ortakluka se sastoji od potpunog i!eznu$a ili umanjenja glavnice u odnosu na njenu
inicijalnu vrijednost koja je postojala prilikom unoenja u ortakluk.
-+a dugove ortakluka jem!e ortaci svojom vlastitom imovinom.
::*
-% odnosu prema tre$im licima odgovaraju za dugove ortakluka svojim udjelima, a ako to nije
dovoljno i svojom vlastitom imovinom.
Prestana1 orta1lu1a
-Ortakluk redovno prestaje zavretkom posla ili nemogu$no$u voenja posla.
-4akoe prestaje i ako je iscrpljena glavnica ili ako je isteklo ugovoreno vrijeme trajanja
ortakluka.
-/mrt ortaka dovodi do prestanka ortakluka ako su u ortakluk udruena samo dva ortaka.
-% pravilu orta!ka prava i obaveze ne prelaze na nasljednike.
-=ko je ortakluk ugovoren izmeu vie lica, smrt jednog ortaka ne uti!e na trajnje ortakluka.
-Otkaz moe dati svaki ortak slobodno, samo ne u nevrijeme, ako vrijeme davanja otkaza, u
ugovoru, nije odreeno.
-Otkazati ugovor o ortakluku moe ortak i prije ugovorenog otkaznog roka ako je poslovoa
ortakluka preminuo ili je istupio iz ortakluka.
)rste orta1lu1a
-5azvrstavanje ortakluka vri se prema kriterijumu unesene imovine.
-4ako $e se razlikovati ortakluk kod kojeg se orta!ki udjeli sastoje od pojedini# stvrari ili
novca (partikularni); ili se u ortakluk unose pojedine vrste stvari (generalni, dioni ugovor), i
ako se u ortakluk unosi.
:. samo sadanja imovina ortaka, postoje$a u vrijeme per)ekcije;
*. ako se ugovori, pored unoenja sadanje imovine, i unoenje imovine, bez obzira na
na!in sticanja, izuzev nasljeivanja, ili se ortaci obavezuju da u ortakluk unesu
cjelokupnu budu$u ste!enu imovinu (npr. budu$a zarada vie ortaka, kada bude
ispla$ena svakom od nji#, !ini$e glavnicu ortakluka 2 univerzalni ortakluk).

::0

::3

Obligaciono Pravo I Dio

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Obligaciono Pravo I Dio

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Obligaciono pravo

You might also like