1. ta je WWW i kada je nastao?

Internet je velika raunarska mrea i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju sa tekstom,

slikom i zvukom. Neki od najpopularnijih dijelova interneta su: World Wide Web, E-mail i P2P
file sharing (ili razmjena dokumenata). World Wide Web (skraeno WWW, W3, ili samo Web,
naziv dolazi iz engleskog jezika a moe se prevesti kao 'svjetska mrea'; u engleskom rije web
ima znaenje razgranate i isprepletene mree poput pauine) je jedna od najkoritenijih usluga
Interneta koja omoguava dohvaanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumenti mogu sadravati
tekst, slike i multimedijalne sadraje a meusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. Za
dohvaanje i prikaz sadraja koriste se raunarski programi koji se nazivaju web-preglednici.
Web se esto pogreno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom
se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske raunarske mree.
Projekt kojim je poeo razvoj Weba predloili su 1990. u CERN-u engleski inenjer i naunik
Tim Berners-Lee i belgijski naunik Robert Cailliau.

2. Koja su dva momenta neophodna uspenost Internet prezentacija?
Alatke za marketing i komunikacije na veb stranici identifikuju uspenost stranice na ciljnom
tritu. Te ciljne grupe mogu biti definisane prema uzrastu i starosti, ili na osnovu nekih
interesnih ili kulturolokih odrednica, ta dizajner treba da ima u vidu pri kreiranju internet
stranice ili prezentacije. Isto tako, on treba da razume i tip, i vrstu stranice koju kreira napr.
zahtevi poslovnih prezentacija se veoma razlikuju od potroakih stranica, kao to su prodajne,
ili stranice namenjene zabavi. To u mnogome odreuje i opti izgled i estetiku dizajna.

3. ta su to dinamicni prikazi web stranica?
Dinamike stranice su ugraeni programi koji omoguuju automatske promjene nekih podataka
na stranicama bez intervencije autora stranice (ugraene skripte ili postoji povezanost s nekom
pozadinskom aplikacijom ili bazom podataka).
Web tehnologije za stvaranje dinamikih i interaktivnih Web stranica su:
DHTML (Dynamic HTML) tehnologije- kombinacija HTML-a, skriptnih jezika (JavaScript,
VBScript, Jscript), stilskih podlozaka (style sheets)
Ostale tehnologije temeljene na klijentu (client-side technology): ActiveX, Java appleti.
Tehnologije temeljene na posluitelju (server-side technology): CGI skripte, PHP Java servleti,
JSP (Java Server Pages), ASP (Active Server Pages).

4. Objasniti svojim recima pojam estetike u kontekstu web dizajna.
Estetika predstavlja osjecaj ili mogucnost stimulansa jednog ili vise cula za ukus odnosno
ljepotu. Posebno u web dizajnu treba da se vise orijentise na detalje, spontanost.

5. Nabrojati sve elemente dizajna.
Elementi dizajna predstavljaju osnovne komponente dizajna.
To su: boja, valer, prostor, linija, tekstura, forma, oblik i slova.

6. ta su suptraktivne boje, i nabrojati primarne i sekundarne?
Tri nedeljive opaajne iste boje su crvena, uta i plava, i one su osnovne primarne boje, ili boje
prvog reda suptraktivnog spektra. Dobile su naziv od rei suptrakcija (subtraction oduzimanje),
jer se opaaju tako to predmeti na koje pada bela svetlost upijaju neke frekvencije, a neke
odbijaju, a te odbijene frekvencije padaju na retinu oka, to se percepira kao odreena boja.
Meavine dve primarne boje daju tri izvedene, sekundarne, ili boje drugog reda, i to samo ako su
dve primarne boje koje sadre pomeane u ravnotei. Daljim meanjem ovih boja, dobijaju se
tercijarne boje, ili boje treeg reda itd. Ovih dvanaest boja obrazuje bazini spektar osnovne
hromatske skale. Osnovne komplementarne boje su one ijom se meavinom dobija siva, a koje
se nalaze na suprotnim polovima krunog spektra uta i ljubiasta, crvena i zelena, plava i
narandasta.

7. ta su aditivne boje?
Aditivne boje (add dodati, sabrati; u ovom kontekstu znai da se bela svetlost dobija kada se
zajedno saberu sve frekvencije vidljivog spektra) su boje svetlosti. Drugim reima, svetlost je
bela kada u sebi sadri sve talasne duine vidljivog spektra. U tom spektru, kao tri osnovne
(primarne) boje uglavnom se koriste crvena, zelena i plava (RGB). Na televizorima,
projektorima i ekranima raznih ureaja, kombinacijom ove tri boje u istom odnosu, dobija se
bela.

8. Objasniti komplementarni kontrast boja.
Kontrast dve boje koje meanjem daju neutralnu, sivo-crnu je komplementaran. Sve boje iz
hromatske skale imaju samo jednu komplementarnu boju. U osnovnom spektru, sa bojama treeg
reda, parovi komplementarnih boja su: uto ljubiasto, crveno zeleno, plavo narandasto,
crveno-narandasto plavo-zeleno, crveno-ljubiasto uto-zeleno i plavo-ljubiasto
utonarandasto. Svaki od ovih komplementarnih parova sadri tri boje prvog reda utu,
crvenu i plavu. Kada komplementarne boje stoje uporedo, imaju tendenciju da opaajno
pojaavaju intenzitet jedna drugoj, to esto stvara utisak arenila ili dreavosti.

9. Objasniti toplo hladni kontrast boja.
Iako, na prvi pogled moda zvui udno to se oseaj toplote poistoveuje sa vizuelnom oblau
opaanja boja, eksperimenti su pokazali da postoji razlika od tri do pet stepeni u subjektivnom
oseaju toplote, odnosno hladnoe. Oni ukazuju da plavo-zelena usporava cirkulaciju, dok je
crveno-narandasto stimulie. Upravo ove dve boje - plavo-zelena i crvenonarandasta su
krajnji polovi toplo hladnog kontrasta. Uopteno govorei, utu, uto-narandastu, narandastu,
crvenonarandastu, crvenu i crveno-ljubiastu (purpurnu) smatramo toplim, dok uto-zelenu,
zelenu, plavo-zelenu, plavu, plavo-ljubiastu i ljubiastu smatramo hladnim bojama. I bela
svetlost ima svoju temperaturu. Ovaj termin je uveden da bi se bolje definisao karakter bele
svetlosti i izraava se u Kelvinima (K). Kao referentna vrednost, koristi se teorijski idealno crno
telo koje se zagreva i emituje boju usijanja.

10. Da li hromatske boje imaju svoju valersku vrednost?
Svaki hromatski ton ima svoju vrijednost u ahromatskom. Valer predstavlja reflektovanu
(odbijenu) koliinu svetlosti sa neke povrine. to je valerski indeks vei povrina je svetlija i
obrnuto. Bela boja ima valerski indeks 100, dok crna boja ima valerski indeks 0. Tonski valer se
javlja u irokom dijapazonu od belog do crnog sa beskonanim brojem sivih tonova. Ljudsko
oko razlikuje oko 250 razliitih tonova nijansi. Za lake razumevanje tonskih ili valerskih
vrednosti koriste se valerske skale tonova. Najpogodnija je skala od 9 tonova, sa postupnom
promenom - gradacijom od belog oznaenog brojem 1, do crnog oznaenog brojem 9.
11. ta je harmonija boja i nabrojati bar tri?
Kada osnovnoj skali boja dodamo i nijanse dobijene mijeanjem svake od njih sa crnom i
bijelom dobija se veliki broj boja koje se koriste u umjetnosti i dizajnu. Harmonija boja
predstavlja kombinacije dvije ili vie boja, koje se smatraju estetski prijatnim.
MONOHROMATSKA harmonija koritenje jedne boje iz osnovnog spektra i njene
posvijetljene i zatamnjene nijanse od bijele do crne.
ANALOGNA harmonija koriste se boje koje su jedna do druge u koloristikoj emi.Jedna
boja je dominantna,dok druga slui da obogati prikaz.
KOMPLEMENTARNA harmonija dobija se kada se koriste dvije komplementarne boje tj. one
koje se nalaze na suprotnim stranama koloristikog kruga. Najbolje izgleda kada se koriste jedna
topla i jedna hladna boja, jedna preovladavajua a druga za akcentiranje detalja.
12. ta je valer?
Valer oznaava stepen svjetline ili zatamnjenosti neke boje.
13. Kako se valer koristi da naglasi objekte?
U web dizajnu svijetle i tamne boje se koriste da stvore kontrast , da naglase odreene elemente
stranice ali i da uspostave fokus tj. centar interesovanja unutar kompozicije. Npr. svaki svijetao
objekat na tamnoj pozadini je obino prvo mjesto koje posmatra uoi i on postaje fokus panje.
Isto vrijedi i za tamni objekat na svijetloj pozadini. Takoe koristi se i gradacija u svjetlini koja
na jednoj povrini daje utisak trodimenzionalnosti slike. Isto tako moe dati i iluziju refleksije.
Valer se moe u dizajnu upotrijebiti i da stvori iluziju dubine,stvaranjem sijenki na pozadini ili
osjenavanjem objekata.
14. Kako generalno doivljavamo svijetle, a kako tamne boje?
Posvijetljene boje(pastelne) podsjeaju na radost, proljee, esto se vezuju za enstvenost i bebe.
Zatamnjene boje sa druge strane mogu da djeluju tuno, muevno, da podsjeaju na jesen ili
zimu, ili na pravne poslove, banke.
15. Objasniti pojam prostora u kontekstu web dizajna!
Dizajner uobliavajui svoj dizajn automatski kreira i koristi prostor unutar svog dizajna. Taj
prostor ne samo da doprinosi organizaciji i izgledu stranice ve omoguava posjetiocima stranice
da sa lakoom vide i razumiju njen sadraj. Uvijek bi trebalo smiljeno ostaviti neki prostor
unutar dizajna potpuni praznim. To je vano da bi oko imalo gdje da se odmori izmeu i oko
elemenata i da bi posmatra lako mogao da razlikuje vane informacije od manje vanih.
Na web stranicama u zaglavlju esto ima mnogo prostora tako da se lako uoavaju znaajni
elementi kao to je logo,navigacija ili bilo koje druge vrste vanih informacija.
Prostor se koristi i na glavnoj stranici da bi se organizovali umanjeni prikazi slika, video
materijala, grafikona, animacija i sl. I u dnu stranice prazan prostor omoguuje preglednost i
lakou percepcije i navigacije. Dakle, prostor bio pozitivan (unutar nekog objekta) ili negativan
(izmeu objekata) integralan je elemenat web dizajna, ijom se promiljenom upotrebom
provlai i dri panja posjetilaca stranice i budi interesovanje za njen sadraj.
16. ta je pozitivan a ta negativan prostor?
Pozitivan prostor je prostor unutar nekog objekta, a negativan prostor je prostor izmeu objekata.
17. Koje su glavne uloge linija u vizuelnim prikazima?
Kao element dizajna linija se koristi u dvodimenzionalnim prikazima da odvoji oblik od
pozadine, uokviri ili podvue razne elemente slike, ili da postavi granice izmeu objekata na
stranici. Linije imaju debljinu, smijer i duinu tj. mogu da budu debele, tanke, dugake, kratke,
glatke, nazubljene, pune, isprekidane, takaste, prave, zakrivljene...
18. Kako linijom moemo da usmjeravamo panju gledalaca?
Linija moe da se kreira naznakom, npr. kao isjeak u obliku zastavice u jednoj povrini ili da se
njom naglase vani elementi dizajna, svojom pozicijom i smjerom usmjeravajui pogled
posmatraa na npr. zatitni znak. Takoe linije mogu i da vode pogled posmatraa sa lijeva na
desno, u smijeru itanja, ili u bilo kom eljenom pravcu ili smjeru.
19. ta je tekstura u dvodimenzionalnim prikazima?
U vizuelnim prikazima tekstura se odnosi na iluziju kvaliteta povrinedobijenu upotrebom linija,
sjenenja i varijacija u boji. Efektnim koritenjem tekstura moe se pojedinim elementima dati
realistiniji izgled i iluzija dubine.
20. Kako postiemo efekat refleksije nekoga elementa?
Utisak refleksije se postie vjetim koritenjem teksture objekta. To se postie kopiranjem
elementa, okretanjem slike i gradacijskim smanjivanjem opaciteta (nivo providnosti).
21. ta je oblik?
Pojam oblika se odnosi na delove slike u dvodimenzionalnom prostoru koji je definisan manje
ili vie jasnim ivicama, i koji se izdvaja od okolnih elemenata.

22. Objasniti svojim reima pojmove pozitivnog i negativnog oblika.
Pozitivni oblici mogu da se koriste kao razni dugmii, ili navigacija, dok se negativni oblici
koriste kao prostor, da razdvoje dve odvojene forme.

23. ta se postie ponavljanjem oblika u jednoj Internet prezentaciji?
Postie utisak ujednaenosti i harmonije na celoj stranici. Oblici koji se ponavljaju mogu, kao
dekorativni element, biti podloga delu za navigaciju, ili za organizaciju razliitih elemenata
unutar dizajna, kao to su thumbnalis, deo za novosti, slike, ili bilo koji set dugmia, traka ili
dodataka.

24. Kako moemo da grupiemo sadrajne elemente na web stranici?
Jedan od najsigurnijih naina organizacije elemenata veb prezentacije je da se oni grupiu prema
svrsi ,na pr. zaglavlje, bonu kolonu, navigacijski deo, dno stranice, glavni sadraj i sl., i to
prvo u neutralnim tonovima, ili crno-belo.

25. ta je dobra forma na web stranici?
Dobra forma znai da su svi strukturni elementi uklopljeni na najbolji mogui nain, i da daju
utisak opteg sklada i harmonije

26. Napraviti osnovnu strukturu HTML tag-a?
<html>
<head>
<!-- U ovaj dio unosi se naslov i tehniki podatci o stranici->
<title>Ovo se nalazi u naslovnoj traci</title>
</head>
<body>
Ovaj tekst se nalazi u prikazu stranice
<!-- Ovaj dio slui za sve to e biti prikazano na stranici ->
</body>
</html>

27. Nabrojati bar dva tag elementa za funkcionalno isticanje teksta ?
Funkcionalno isticanje teksta
<strong>...</strong> Vizelno isticanje teksta (slino podebljavanju)
<em>...</em> Naglaavanje teksta (slino kurzivu)
<cite>...</cite>Citat
<code>...</code>Formatiranje teksta tako da sva slova budu identine irine

28. Koji atribut se koristi sa vrijednou elementa za otvaranje hyperlink-a u novom
prozoru?
Ako se eli da se povezana strana preko hyperlink-a otvori u novom prozoru, koristi se
atribut target sa vrednou elementa "_blank
target="_blank"
<a href="http://www.w3schools.com/" target="_blank">Visit W3Schools!</a>

29. Navesti bar dva atributa za <img> tag?
src - Lokacija slike
alt - Alternativni tekst
title - Ime slike

30. Tabela se definie sa tag elementom < > ?
<table> </table> o
<tr> ... </tr> Red tabele
<td> ... </td> Polje tabele
colspan - Parametar koji proiruje polje tabele na dve kolone
rowspan -Parametar koji proiruje polje tabele na dva reda
&nbsp; - Prazno polje u tabeli

31. Table Row vrste se definiu tag elementom <>?
Odgovor: <tr>

32. Table Data vrste se definiu tag elementom <>?
Odgovor:<td>

33. Napraviti jednu tabelu sa dva reda, dvije kolone sa atributom border i vrijednosti 2?
Odgovor:
<table border="2">
<tr>
<td>row 1, cell 1</td>
<td>row 1, cell 2</td>
</tr>
<tr>
<td>row 2, cell 1</td>
<td>row 2, cell 2</td>
</tr>
</table>
34. Dodati na zadani kod atribute za rimsku numeraciju malim slovima sa startne pozicije
3 ?
Odgovor:
<ol start="3" type="i" >
<li> Primjer 1</li>
<li> Primjer 2</li>
<li> Primjer 3</li>
</ol>
35. Napisati tag za link apsolutne veze?
Odgovor:
<a href="http://www.w3schools.com/default.asp">W3Schools Online Web Tutorials</a>

36. Napisati tag za link relativne veze?
Odgovor:

<a href="index.html"> Home </a>

37. Napraviti <img> tag sa pripadajudim atributima za veliinu slike (rina i visina)?
Odgovor:
<img> tag sa pripadajudim atributima za veliinu slike (rina i visina):

<img src="adorable.gif" alt="Mali meda" width="100" height="92" />

38. Navesti bar tri vrijednosti za atribut align koje se koriste za tag <img />?
Odgovor:
vrijednosti za atribut align koje se koriste za tag <img />:
top: tekstporavnatokoslikeu ravninis vrhomslike
middle: tekst poravnat sa sredinom slike
bottom: tekst poravnats dnom slke
left: slika ostaje na lijevoj strani, a tekst se prebacuje na desnu stranu
right: slika ostaje na desnoj strani a tekst se prebacuje lijevu stranu

39. Forma se kreira tag-om <>, a pojedinani elementi forme tag elementima <>?
Odgovor:
Forma se kreira tagom <form> a pojedinani elementi forme tagovima <input>.
<form>
<input>
<input>
</form>
40. Akciono dugme se kreira na nain:
<tag za formu>
<pojedinani tag forme atribut="vrijednost" atribut="vrijednost" atribut="vrijednost"
atribut="vrijednost">
</zavrni tag>
Odgovor:
<form>
<input type="button" name="dugme" value="Start" onClick="Akcija">
</form>

41. Napraviti padajui meni sa stavkama Crvena, uta, Plava i Crna pomou taga
SELECT i dodati mu atribute ime i veliina?
<SELECT NAME="Omiljena_boja" SIZE="1">
<OPTION SELECTED>Braon
<OPTION>Crvena
<OPTION>Plava
<OPTION>Zelena
<OPTION>Crna
<OPTION>Kafana
</SELECT>

42. ta znai atribut OPTION SELECTED tag-a SELECT ?
Oznaava koja e opcija biti vidljiva.

43. Kako da postavimo audio i video fajl na WEB sajt, navedite strukturu tag elementa?
<audio controls>
<source src="zvuk.ogg" type="audio/ogg">
<source src="zvuk.mp3" type="audio/mpeg">
Va brauzer ne podrava ovaj audio player.
</audio>

44. Osnovna namjena CSS-a jeste da veb dizajnerima omogudi definisanje deklaracija
stilova tj. detalja o formatiranju?
fontova,
veliine elemenata
boje
primjene na izabrane dijelove HTML stranica pomou selektora
na element ili grupu elemenata za koje je stil predvien

45. Napisati pravilo sintakse CSS-a?
selektor{
atribut: vrijednost;
atribut:vrijednost;
...
}

46. Kako i koje stilove moemo da postavimo u HTML dokument?
Pomou ugraenih stilova (engl. embedded styles) moete deklarisati proizvoljan broj
CSS stilova izmeu poetnih i zavrnih oznaka style na sledei nain:
<style>
h1, h2 {
font-family:sans-serif;
font-size:9pt;
font-style: normal;
}
</style>

CSS stilovi se najlake dodaju web stranicama pomou umetnutih stilova. Umetnuti stil
se primjenjuje na HTML element pomou atributa style
<p style=font-family: Times New Roman, Times, serif; color: #3366cc;> Banja Luka
College je dobio Akreditaciju </p>
47. ta je to spoljni stil i kako se pie?
Spoljni opis stila je datoteka (obino sa ekstenzijom .css) koja sadri CSS stilove veb
lokacije. Na taj nain opisi stilova se uvaju nezavisno od bilo koje veb stranice.
<link rel=stylesheet href=styles.css />
<head>
<title>Primjer</title>
<link rel=stylesheet href=styles.css />
</head>
48. Koliko postoji selektora i kako se piu isti?
HTML selektori -
predstavljaju nazive tagova koji se koriste u HTML dokumentu i na koje e biti
primjenjeni. Npr. "a" selektor se primenjuje na linkove, "h1" selektor na glavne naslove u
tekstu i sl.
CLASS selektori -
nazivi ovih stilova poinju TAKOM. Koriste se za kreiranje stilova koji se pozivaju u
CLASS atributima HTML elemenata. Npr. selektor ".pasus" se odnosi na svaki
elemenat koji je definisan kao npr. <p class="pasus">.
ID selektori -
nazivi ovih selektora poinju TARABOM. Koriste se ako je potrebno primjeniti odreni
stil na jedinstveni elemenat u HTML dokumentu koji je obiljeen odreenim ID
atributom. Npr. "#prvipasus" e biti primjenjen na recimo <p id="prvipasus">.
Podrazumjeva se da je pasus sa ovom oznakom jedinstven na celoj strani.

*Izgled selektora:
h1 {color: red;
}
.tekst {color: red;
}
#jedinstven {color: red;
}

49. Za ta slui CLASS selektor (napisati primjer)?
Dodavanje razliitih stilova istim tagovima na razliitim mjestima u dokumentu.
Ovde na scenu stupaju CSS klase.
<h2 class=strana1>Raspored predavanja u ljetnjem semestru 2013/2014.za redovne
studente 1. godine </h2>
h2 {
color: # FF6347;
}
.strana1 {
color: #ffffff;
}

50. Koji su to prefiksi CSS-a za starije proizvoaa web itaa ?
Da bi se izbjegao ovaj problem, proizvoaci itaa u ranim fazama implementacije esto
koriste prefiks prozvoaa kako bi napravili specifinu implementaciju.
Na primjer, da bismo napravili zaobljene uglove, koristimo svojstvo border-radius na
sledeci nain:
border-radius: 10px;
Meutim, da bi zaobljeni uglovi mogli da se primjene u starijim verzijama itaa Firefox
i Safari, treba da umetnete prefikse proizvoaa:
- webkit-border-radius: 10px;
- moz-border-radius: 10px;
border-radius: 10px;