Oko 1815.

godine Owen je svoju panju preusmjerio na ljudske karakteristike koji bi trebali

poboljati stanje tehniara tada zaposlenih u brzorastuoj industriji tekstila. osjetio je mnogo
tvorni!a iz razliitih dijelova drave i bio je vrlo zapanjen udesnim strojevima u tim tvorni!ama i
dostignuima koja su ti strojevi proizvodili. "ako#er ga se bolno dojmio lo uinak na rad mladih
ljudi. $vidio je da su radni!i doslovno robovi novih mehanikih sila te je kasnije izjavio da su
robovi bijel!i u engleskim tvorni!ama u goroj situa!iji nego robovi !rn!i koje je vidio u zapadnoj
%ndiji i u &'()u gdje se o robovima vodila briga s obzirom na hranu* odjeu i zdravstveno stanje
dok su u tvorni!ama diljem +elike ,ritanije dje!a i radni!i bili potlaeni i poniavani.
-obert Owen jest to da je !ijeli svoj ivot prvenstveno posvetio odgoju* tj. da je !jelokupni njegov
ivotni napor bio usmjeren na .preodgoj. postojeeg drutva. /e udi stoga da se skoro na svakoj
strani!i njegovih djela spominju odgoj ili neto u vezi s odgojem* kao na primjer obrazovanje*
uenje* kola* 0ormiranje karaktera itd. "im vie* me#utim* udi kada se u prikazu Owenova ivota i
rada u prvi plan esto stavlja sve drugo prije nego odgoj.
oetkom 11. stoljea mnogo dje!e je radilo u tvorni!ama diljem zemlje. /astojanje da se uvjeri
radnike da ulaze u mrane i opasne tvorni!e dovelo je do toga da su vlasni!i tvorni!a poeli
zapoljavati dje!u bez roditelja na njihovo mjesto. 2ada bi upe poslale siroad u tvorni!u* vlasnik
tvorni!e imao je imao punu kontrolu nad njima i postao je njihov pravni zastupnik. "a dje!a su
dobivala hranu* odjeu i obrazovanje umjesto plae. +lasni!i tvorni!e kontrolirali su svaki aspekt
njihova ivota 3 od toga koju su hranu jeli do smjetaja. 4nogi vlasni!i su vjeto koristili ovakav
sustav a neka dje!a su bila prisiljena da rade 15 sati dnevno i ive u siromanim uvjetima.
-obert Owen bio je menader kompleksa tvorni!a u /ew 5anarku u 6kotskoj* a u svojoj
autobiogra0iji pie7
"Ljudi su bili okrueni loim uvjetima, a ti su loi uvjeti snano utjecali na njih i izobliili njihove
linosti i ponaanja."
Owen je naporno radio kako bi poboljao uvjete rada dje!e u /ew 5anarku. /ije dopustio da u
tvorni!ama rade dje!a mla#a od 18 godina. &tarijoj dje!i nije bilo doputeno raditi vie od 19 sati
dnevno te im je dao vremena za obroke unato prosvjedima njegovih poslovnih partnera.
$ ranom 11. stoljeu obrazovanje se nije smatralo kao prioret za dje!u radnike klase. 4nogi su
vjerovali da rad zaustavlja dje!u od stje!anja loih navika a roditeljima su esto dje!a bila potreba
da donose nova! i na taj nain pomau obitelji tako da je veina dje!e imala vrlo osnovno
obrazovanje. %ako su vlasni!i tvorni!a bili duni osigurati kolovanje svojim sirotim radni!ima* oni
su esto bili preumorni nakon !jelodnevnog rada da bi se kon!entrirali na nastavu.