ALEGORIJA

- alegorija kao tumaenje i kao kompleksna figura koja se zbog neobinosti ne uklapa u trope
jer boravi u filozofiji, politici - sloena kategorija
Trostruki vid alegorije:
1) stilska figura
2) tumaenje
3) knjievni oblik
- vano je prepoznati razlikovna specifina obiljeja alegorije u ukupnoj retorikoj mrei
tropa i figura: specifinost alegorije u odnosu na etaforu: postoji kvantitativna razlika
metafora po!razumijeva rije ili sintagmu, a alegorija se o!nosi na reenicu i !iskurz
- alegorija se nalazi me"u figurama koje se povezuju prema slinostima i razlikama, a i prema
iskljuivanju #s nekima !ijeli slina svojstva, a o! neki$ se razlikuje)
- vano je objasniti pose!nost kr"#anske alegorije i alegorijskog znaenja #biblijska
alegorija i alegoreza) za%to je to vano za teoriju i povijest alegorije& 'ato %to pokazuje
snanu mo( te retorike figure to su bila vrata kroz koja se gle!ala cijela )iblija* 'a cijeli je
+, bila kljuna kr%(anska alegorija*
Ra$novrsnost alegorijski% odusa ima razliite uloge #pr* u !jejoj prii, u poslovicama,
izrekama, zagonetkama pukim je!nostavnim oblicima - u cijeloj tektonici +' i .' -
/afka - politika ekonomija)
- vano je teorijsko znanje primijeniti u analizi tekstova razlikovati !oslovno o! prenesenog
znaenja i vano je vre!novati $naenje alegorije u knjievno i kulturno kontekstu
#nije!na kultura ni komunikacija ne preivljava bez znakova, u semiotikom sustavu alegorija
je znak, a njezina je vrije!nost posebno bila nagla%ena u +,0 tako"er !ogo!io se procvat u
poslje!nji$ 21tak go!ina)
- alegorija ne oe iati $naenje si!ola, ali ima vrije!nost jer omogu(uje orijentacijski i
vrje!onosni okvir
pr* simbol rue u naslovu romana Ime rue 2mberto 3co koristi optere(eni simbol
#znaenjima i konotacijama), potom muti to znaenje i zbunjuje nas jer iz naziva Ime rue
zapravo ne !oznajemo ni%ta
&loga alegorije:
1) pomo(i i olak%ati razumijevanje
2) zatvaranje puta razumijevanju, tajnovitost znaenja, %ereneutika alegorije #namjena
samo posebnom sloju lju!i, iskljuivanje nepoeljni$: pr* u proroanstvima i u antikim
sti$ovima sve je puno simbola proroanstva o kraju svijeta, .ostra!amusova proroanstva
metriki te%ko razumljivo, anagrami, premetaljke, skrivena znaenja, poseban simboliki
sustav) #%ifrirani $ermeneutiki sustav za tajna !ru%tva, pr* masoni) znaenje nam ostaje
tajna
'Alegorija nastaje (reali$ira se) itanje*+ itanje je stvarnost, aktualnost knjievnosti,
ona je bez itatelja mrtvo slovo
4* 5* +artre: 6/njievnost je u!an pre!met #poput zvrka), postoji ka! se giba gibanje je
knjievnost*7
- alegorija !ijeli su!binu knjievnosti i potvr"uje nave!eno* 2pu(uje nas na pose!an tip
itanja #uvjebano i sporo itanje jer brzim itanjem ne moemo !eko!irati !vostruka
znaenja na kojima poiva alegorija) !a bi se alegorija procesuirala te !vije razine moramo
prepoznati #alegorija pretpostavlja postupak dekodiranja)*
- !ok itamo, za!ravamo razlikovanje !oslovnog i prenesenog znaenja, ne spajamo i$
#itamo na !vjema razinama) bez !oslovne razine ne moemo ukljuiti prenesenu i nema
prijenosa znaenja* 8e !vije razine ostaju raz!vojene i!u(i uspore!no, paralelno*
,etafora: presijecanje !oslovnog i prenesenog znaenja i zamjena ti$ znaenja #pr* prijenos
osobina u reenici Marko je magarac* supstitucija i prijenos znaenja jer ne mislimo u isto
vrijeme na magarca i 9arka*
-oslovno i preneseno $naenje ne o!nose se samo na plan izraza-stila* 8aj !io #u
tra!icionalnoj retorici zvan elocutio) ne!ovoljan je za alegoriju jer se ona o!nosi i na plan
izraza i na plan sa!raja* :legorija uvijek provocira pitanje to je pisac htio rei? pitanje
namjene autora* 5ovr%insko se i !oslovno o!nosi na zbiljske kategorije koje vi!imo, a
!ubinsko, preneseno i skriveno znaenje na ono %to ne vi!imo #moe biti skriveno namjerno
ili sluajno)*
.kriveno $naenje !okuivo je zbog autorovi$ signala, in!icija koje nas usmjeravaju !a ne
i!emo krivim putem* #pr* nelogine i apsur!ne situacije ko! /afke pripovije!aju se na nain
bajke, sve je savr%eno normalno i mirno* namjerna neloginost i neskla! pa se pitamo je li
tom priom autor $tio ne%to poruiti, g!je je skrio poruku)
- ne smijemo u itanje uplitati svoje probleme i traiti nji$ovo rje%enje, ali potrebno je
o!re"eno znanje i itateljsko iskustvo ka!a se ra!i o alegoriji
Roanti$a o!bacivao alegoriju jer kontrolira itatelja, njegovo razmi%ljanje i itanje u
igri se autor slui in!icijama, stvara sustav kroz koji kontrolira na%e emocije i vo!i nas, no
takvo itanje za$tijeva ve(u koncentraciju i in$ibira emocije #moramo razmi%ljati i povezivati)
6alegorija je emocionalno $la!na7* .epoeljna zbog:
- pod alegorijo se krila didaktina poruka #pr* basne, )iblija rabinska meto!a
pouavanja priicom) sustav je zabrana besmislen, ra!i se o opominjanju i pouavanju
#sami izvlaimo zakljuak iz priice)
- pr* prispodobe u Evanelju navje%(ivanje kraljevstva nebeskog0 prispo!obe su
raskrinkavale namjere protivnika #farizeja) pr* 3van"elje po 9arku prispo!oba o zlim
vinogra!arima #prepoznali !a se ra!i o njima)
- alegorija priop#ava si!oliki je$iko stvari koje su nesaop(ive lju!skim jezikom
- nika!a ne re(i sve u govoru jer se ta!a slu%atelja inimo glupim, moramo ga vo!iti !o
o!govora, !o sloeni$ $ermetiki$, pjesniki$ alegorija potre!na je interaktivna suradnja
!e$ pasivnog itatelja #itanje nije konzumiranje)
- itanje u +,: 6progutali smo knjigu7 uspore!ba s mlijekom za !ojena! #antropolo%ki o
razlici kulture i !ivljine u ku$anju sirovo i ku$ano)
- antiki mit o /ronosu #bogu vremena koji je ivio pro!iru(i svoju !jecu)