Knjizevnost Kroz Razdoblja

Knjievnost kroz razdoblja
1. TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA

-stare civilizacije koje su temelj Evropske kulture razvile su se na podruju:
-Bliski istok (dolina Nila- Egipat, dolina Eurata i !igrisa- "umerani#
-$editeran (Egejski otoci, %oloponez i obale $ale &zije#
-"rednji i daleki istok (Kina, 'ndija ve( u ) st* p* k*#
Asirska knjievnost
Ep o +ilgame,u -.// g* p* k*
-prona0en je zapisan na -1 ploa u knjinici &sirskog cara &surbanipala
-to je najve(e djelo Babilonsko-&sirske knjievnosti
-glavni lik je kralj +ilgame,, pria o prijateljstvu kralja +ilgame,a i Enkidua, zajedno se bore
protiv zli2 sila
Egipatska knjievnost
-u Egipatskoj knjievnosti najstariji zapisi knjievni2 tekstova potjeu iz 13// g* p* k* !o su
natpisi sa 2odnika piramida i tekstovi iz grobnica (knjiga mrtvi2- upute za zagrobni ivot#
Arapska knjievnost K!ran"
-sveta knjiga 'slama nastala izme0u 4-1 i 4)5* "adri izreke $u2amedove koje mu je
6diktirao7 melik 8abrail, sastoji se od --9 poglavlja
In#ijska knjievnost
-:ede- znanje, svete staroindijske knjige nastale izme0u -4 i 4 st* p* k* "astoji se od 9 zbirke
sti2ova
-:ede: -* ;gveda- najstarija i najopsenija, ima vi,e od -//// stroa
1* "amaveda
)* <adurveda
9* &t2arveda
-imaju veliko povijesni i ilozosko znaenje, to su ujedno i najstariji uzorci 'ndoevropskog
sti2a
;amajana (;amin udes#, ep
-nastao izme0u 9 st* pr* k* i 1 st* p* k*
$a2ab2atra, ep
-nastao izme0u 9 st* p* k* i 9 st* pos* k*
-to je najopsenije djelo u svjetskoj knjievnosti, 1// /// sti2ova u -= knjiga
-okosnica djela je ep o postanku, suparni,tvu i ratu obitelji %andova i Kaurava za vlast
%anatantra
-nastala u ) st* p* k*
-to je zbirka pripovjedaka* >snova zbirke je pripovijest o dva glupa kraljeva sina koje mudrac
pomo(u pria ui vje,tini vladanja* "adri mno,tvo bajki i basni*
-rano je prevedena na +rki i ?atinski i na narodne epske jezike a mnogi njezini motivi i teme
nalaze se i u na,oj narodnoj knjievnosti*
$e%rejska knjievnost& 'i%(ija knjii)a"
-to je jedno od najstariji2 djela u svjetskoj kulturi* Kr,(ani i @ebreji smatraju je svetom
knjigom u kojoj je zapisana rije Boja*
-najznaajniji prijevodi Biblije su:
septuaginta- prijevod sedamdesetorice, prijevod na +rki, nastao u ) st* p* k*
vulgata- prijevod na ?atinski svetog <eronima
-tek -=)- g* prijevod na @rvatski jezik, preveo ju je $atija %etar Katani(
-stari i novi zavjet
-stari zavjet- sastoji se od 94 knjiga pisani2 na 2ebrejskom i armenijskom jeziku
-sastoji se od:
IKor - 1 -
-* %etoknjije- knjiga postanka
-knjiga izlaska
-?evitski zakonik
-knjiga brojeva
-ponovljeni zakon
1* $udrosne i prorone knjige
)* %salmi
-novi zavjet- sastoji se od 1. knjiga pisani2 na grkom jeziku
-dijelimo ga na:
-* Evan0elja ($atej, $arko, ?uka i 'van#
1* 8jela apostolska
)* %oslanice apostola %avla
9* Katolike poslanice
3* >tkrivenje
EVAN*ELJE
- izvorno gr* rije ,to znai radosna vijest
- sadri sve ,to je 'sus inio i uinio
- 'sus je "in Boji i sin ovjeji, te je u tom smislu Evan0elje jedno, a s obzirom na knjige
etiriju evan0elista ono je etveroliko
- $&!E< A pisac prvog evan0elja A opisuje 'susovu osobu i ivot pracrkveB 'sus je prorok
Kraljevstva, on je $esija u kome se ispunjavaju stara proroanstvaB $atej je najsustavniji
i najpreglednijiB njegovo Evan0elje pisano je na aramejskom, a poslije prevedeno na grki
- ':&N A pripisuje se apostolu 'vanuB 'van ne osvjetljuje toliko ljudsku stranu 'susova
ivota, ve( daje njegov du2ovni proil, ne iznosi samo gole injenice, ve( odabire one
doga0aje koji imaju i simboliko znaenje, ne tumai Kristovo uenje o ljubavi, milosti i
ivotu vjenomB upotrebljava stare simbole kao %astir, <anje, %ut, "vjetlostB napisano je na
grkom jeziku
- jo, postoje Evan0elja po $arku (najblii pukom pristupu i iskazu# i ?uki (najkritiniji i
stilski najugla0eniji#
J+DITA
- jedan od najdramatskiji2 biblijski2 opisa i najmla0i2 djelova Biblije
- iako je sadraj najvjerojatnije samo pi,eva literarna ikcija, on je svojom poukom i
idejom vrlo stvaran
- knjiga velia idovsku religiju i rodoljublje
- religija je toliko nacionalna, zakonsta i praktina da se zapravo izjednauje sa samim
ivotom naroda i domoljubljem
- obrana domovine jest obrana vjere
- knjiga je pisana apokaliptinim stilom, u %alestini u vrijeme grke vladavine
- zbog svoje zbijenosti izraavanja, ino zapaeni2 detalja i plastini2 opisa, <udita je
privukla mnoge umjetnike kista, pisane rijei i zvuka A jedan takav umjetnik bio je i $*
$aruli( kojeg je biblijska pria inspirirala za pisanje epa <udite
- gl* likovi su @oloerno koji je utjelovljena neprijateljska sila i <udita kao simbol
idovskog naroda koji dolazi u sukob sa svojim neprijateljem
,JESMA NAD ,JESMAMA
- ljubavna lirika
- nastala negdje u 9*st*pr* Krista A predaja ga pripisuje "alomonuB neki smatraju da je to
djelo nastalo na dvoru "alomonovu u -/ st*pr* Krista
- samo se tumai ve( preko 1/ stolje(a mue da odgonetnu o kojoj je ljubavi rije
IKor - 2 -
- pjesme su se najprije pjevale na svadbenim sveanostima, a uvr,tene su u Bibliju (iako
nisu bile sastavljene za nju# na temelju novog konteksta, a to je da velia ljubav <a2ve
prema njegovom narodu
- me0utim, od -=*st* javlja se mi,ljenje da je u %jesmi nad pjesmama opjevana ljubav
izme0u zarunika i zarunice
- u svakom sluaju to je najljep,a i najuzvi,enija pjesma
- ljubavni osje(aji se iskazuju poredbama i metaorama koje nam sve to poblie doaravaju
- u dana,njim izdanjima teksta %jesme podijeljen je naje,(e na 3 dijelovam (%rvi susret,
Czajamna ljubav raste, Darunicu dovode zaruniku, Daruniina ljubav na ku,nji,
%ristalost i radosti zarunice#
- zarunik koristi motive iz prirode kako bi opisao njezinu ljepotu te njezinu du2ovnu
ljepotu
- na kraju istie njeno savr,enstvo
- zarunica na zborovo pitanje kakav je njezin z* odgovara na slian nain kao i on A istie
ljepotu
- iskreni osje(aji i isto(a ljubaviB ovjekova povezanost s prirodom
KNJI-A ,.STANKA
- -)*-9* st* pr* Krista
- prva i najzanimljivija knjiga %etoknjija
- tu nalazimo slinosti s babilonskom i staroegipatskom knjievnosti
- dijeli se na 1 dijela A prvi iznosi idovske predaje o stvaranju svijeta, svemira, prvi2 ljudi i
zavr,ava priom o op(em potopu A taj tio razmatra literature starog istoka i op(eljudska
pitanja o ovjekovoj sudbini
- druga ima povjesnu tematiku - prati ivot idovskog naroda od njegova praoca &bra2ama
do odlaska Eidova u Egipat
IKor - 3 -
/. KLASI0NA KNJI1EVN.ST 2 ANTIKA
Stara gr3ka knjievnost
-ima veliko znaenje klasine grke knjievnosti za zapadnu civilizaciju, obu2va(a oko -3// g*
stvaranja
-dijelimo ju na etiri razdoblja:
-* &r2ajsko razdoblje od .3/ do 93/ g* p* k*
1* Klasino razdoblje od 93/ do )1) g* p* k*
)* @elenistiko razdoblje od )1) g* p* k* do )/ g* p* k*
4. Farsko razdoblje (;imsko# od )/ g* p* k* do 4 st* n* e*
Ar4ajsko ra5#o%(je
-poznat alabet ali se i dalje knjievna djela stvaraju i izvode, prenose usmenim putem* Dbog toga u
knjievnosti sredi,nje mjesto zauzima ep i lirske vrste
K(asi3no ra5#o%(je
-obiljeeno procvatom &tene i atenske demokracije i kulture, zavr,ava smr(u &leksandra velikog, u
tom razdoblju &tena je bila glavno kulturno i knjievno sredi,te +rke*
-naglasak se prenosi na drame
-kazali,te postaje glavno mjesto knjievnog ivota a dramske vrste oduzimaju prvenstvo epu
-poznati grki trolist (Es2il, "ooklo i Euripid#, u svojim tragedijama obra0uju teme smisla ivota,
ivotno pitanje, odnosa ljudskog i boanskog
-&ristoan- komediogra, materijal crpi iz suvremenog tada,njeg politikog ivota
-razvoj interesa za povijest, ilozoiju (%laton i &ristotel#, jak razvoj govorni,tva
$e(enisti3ko ra5#o%(je
-od smrti &leksandra velikog pa do propasti Egipta
-u tom razdoblju je +rka pro,irila teritorij osvajanjima tako da knjievni ivot vi,e nije vezan uz
male gra0anske zajednice
Carsko ra5#o%(je
-u njemu se knjievnost razvija u politikom okruju ;imskog carstva* <edina krupna novina u
ovom razdoblju je pojava i brz razvoj romana*
GRKI LIRIARI
ALKEJ
- gr* pjesnik (-* pol* 4*st* pr*K*# s otoka ?ezba, jedan od glavni2 predstavnika monodijske melike
- ivio je u progonstvu, pa su politiki motivi, rat i upravo ganatika mrnja teme njegovi2
pjesama
- pisao je lirske pjesme i pjesme uz gozbe i pijanke, 2imne bogovima, a sveani su i neki
ragmenti ljubavne lirike
- alkejska stroa A u @rv* A u -=*st* A Gur0evi(, %reradovi(, $aurani( A metrika s2ema stroe
mijenja se mnogo ve( u antici, a u novovjekovnim knji0* uglavnom se javljaju u stalnom obliku
A dva jedanaesterca, jedan deveterac i jedan deseterac
LA*I
- alegorijska pjesma o domovine
- la0i A simbol domovine
- pjeva o burnosti doga0aja u domovini
- lutita bura A simbol nevolja, ratova
- iznosi sliku svoje domovine koja je u nepovoljnom poloaju
SA,6A
- najve(a gr* pjesnikinja rodom s otoka ?ezba gdje upravlja jednom ,kolom za mlade djevojke
- kao i &lkej, upletena je u politika zbivanja te jednom bila prognana s otoka
- njena poezija je sva posve(ena ljubavnoj tematici (,iroka skala ljubavni2 osje(aj od prvi2 ljub*
i,(ekivanja do sre(e ostvarenog zanosa i oaja rastanka#
- saika stroa A u @rv* A u 2varskoj crkvenoj poeziji -4* i -.* st* te u crkvenim 2imnama -=* st*
'kor - 9 -
- dugi i kratki slogovi zamijenjeni su nagla,enim i nenagla,enim slogovima, a kvantitavni
spondej u prijevodima se mijenja u akcentski troej
LJ+'AVNA ST7AST
- !E$& A ljubav
- u njoj se prikazuju sljede(i osje(aji A -* stroa (osje(aj po,tovanja#, 1* osje(aj udnje, 1* druga
dva sti2a A osje(aj napetosti, )* tipian osje(aj ljubavnog zanosa i uznemirenosti, 9* osje(aj
stra2a
ANAK7E.NT
- grki lirski pjesnik rodom iz $ale &zije
- u svojim kratkim lirskim pjesmama slavi vedre strane ivota, radosti ,to i2 ovjek nalazi u
ljubavi, vinu i veselu dru,tvu
- lagana i nepretenciozna anak* epikurejska poezija uivala je veliku popularnost i na,la mnogo
nasljednika ve( u antici (4/-ak pjesama pisani2 u njegovu du2u#, a pogotovo u -=* i -5* st*
- anakreontska poezija A slavi ivotne radosti, a naroito vino i vinsko raspoloenje (naziva se
epikurejska po ilozou Epikureju A njegova su uenja zasnovana na razumu i tenji ovjeka za
sre(om
,IJ+CKAJM.
tema A vino u kojem pjesnik nalazi neku radost (raspoloenje#
u prvoj stroi se pojavljuje elja za vinom i veseljem
u drugoj stroi on zove prijatelje uz pi(e da ne viu i da se nikuda ne ure, nego da se opuste i
lijepo zapjevaju
misao o uivanju u vinu
GRKI TRAGIARI
ES$IL
- tvorac gr* tragedije
- 5/ drama A ./ trag*, 1/ satiriki2 igara
- najpoz* >kovani %rometej (i danas se postavlja na scenu# i trilogija >restija
- smanjio ulogu kora, pojaao dijalog, uvodi drugog slumca
- Es2ilovi likovi su idealizirani (ili dobri ili zli#
- uzvi,en i svean stil
S.6.KL.
- suvremenik %erikla i najve(eg procvata atenskog polisa
- od -1) drama sauvano je samo . (Kralj Edip#
- pojaava dramsku radnju i ulogu dijaloga, uvodi treeg glumca, smanjuje partije kora i
poveava broj njegovi2 lanova na -3
- junaci nisu vi,e titanske linosti kojima upravlja sudbinai volja bogova
E+7I,ID
- posljednji veliki gr* tragiar
- oko devedesetak tragedija A -. sauvano koje se jo, i danas izvode
- junaci mu nisu kao titanske linosti (kod Es2ila# ili kao idealizirani junaci (kao "ookla# ve( i2
on opisuje kao obine ljude sa svim ljudskim nedostacima i strastima
- utjea na oblikovanje europske drame
- ona ulazi u psi2u lika
- prvi uveo kulise u kazali,nu praksu
$.ME7
-ivio oko =// g* p* k*
-prema tradiciji ime najstarijeg poznatog grkog pjesnika* C &ntici su mu pripisivali autorstvo:
'lijade, >diseje, razni2 klikliki2 epova s !rojanskom i !ebanskom tematikom, razne 2imne
bogovima i ,aljivi spjev 6Boj aba i mi,eva7
-koncem -= st* razvila se sumnja u @omerovo postojanje, dolazi do rasprava o @omerskom pitanju
-postoje dvije struje:
'kor - 3 -
-*&nalitiari- @omer kao jedinstveni autor ne postoji, da su veliki epovi niz
manji2 epski2 pjesama vezani2 uz !rojanski rat sabrani2 zajedno
1*Cnitaristi- kau da 'lijada i >diseja su nastale kao djelo jednog genijalnog
stvaraoca koji je uobliio stariju gra0u i stvorio zaokruene epske cjeline
ILIJADA
---=) g* se prema legendi smatra padom !roje
-od pada !roje pa do =// g* p* k* postoji mnogo manji2 epski2 djela koja se prenose usmenim
putem* Nakon =// g* imamo @omerovu redakciju te usmene epike, jo, uvijek nema zapisivanja,
epovi su zapisani tek u 3 st* p* k* Dapisao i2 je %izistrat, tek tada 'lijada i >diseja dobivaju oblik
slian dana,njem*
-$* %arrH i &* ?ord- knjievni teoretiari koji su prouavali epsku knjievnost i traili odgovor na
pitanje kako su epski pjevai pamtili sve te sti2ove* Iormule- skup rijei koji se uvijek javlja pod
istom metrinom s2emom* Iormulaini izrazi- op(a mjesta (opisi, poetak# koji su standardizirani*
<edinstven metar, gotove raze- niz citaktiki2 cjelina koje se ponavljaju (&2ilej dugonogi#, stvari
koje su omogu(avale lak,e pam(enje
-radnja se doga0a u 3/ dana rata u devetoj godini rata protiv !roje* 'lijada govori o borbi &r2ejaca
protiv !rojanaca jer su !rojani (%aris# ukrali enu $enelajevu (@elenu#, to je povod !rojanskom
ratu* ;at je trajao deset godina*
- zapoinje uvodom u sredi,te zbivanjaB tom postupku pret2odi invokacija A zbivanja bogova i time
se iznosi osnovna tema pjesme
- sastoji se od 19 pjevanja koja predstavljaju tematski zaokruene cjelineB 8otivi se pove5!j!
pripovjedanjem A obu2va(a neki dogaaj tj* niz dogaaja na takav nain ,to za2va(a nji2ov svijet u
vremenuB opisivanjem A navodi se dio po dio osobine neke stvari ili osobeB izricanje misli A
ostvaruje se naje,(e epskim dijalogom i monologom
.DISEJA
- mla0i i kra(i @omerov ep
- o >disejevom povratku na 'taku iz trojanskog rata
- poinje invokacijom (zaziv muze da pomogne piscu napisati ep o junaku A domi,ljatom,
lukavom, pametnom (du2ovna snaga##
- mirnodopski ivot stari2 +rka A opasnosti i ari ivota, teak ivot ena i djece, dvorske zabave,
glazbe
- radnja se zbiva -/ godina po padu troje
- iznosi situacije osobnog i obiteljskog, ovjekova ivota, dok se u liku samog >diseja prikazuje
nemiran du2 ovjeka koji je u stalnoj potrazi za novim saznanjima i spoznajama
- sastoji se od -9 pjevanja
'kor - 4 -
9. S7EDNJ.VJEK.VNA KNJI1EVN.ST
- od pada Dap* rim* carstva (9*-3*st*# do pada Farigrada pod !urke i otkri(e Novog svijeta (-3*st*#
- obu2va(a cijelu Europu od mediteranskog juga (&rapski po* i Bizant# do nordijski2 prostora
- knji* vrste se odupiru modernim nainima klasiikacije kojima je u prvom planu kriterij lijepog
i originalnog te podjela knji* na epiku, liriku i dramu
- nacionalne knji* najveim dijelom ine pravniki i 2istoriograski tekstovi pisani od -/--9 st*
- od 5*st* se u mnogim europskim zemljama razvijaju knji* na narodnim jezicima, dok latinski za
to vrijeme ne zamire, ve( ostaje vezan za pojedine knji* vrste (biblij* epiku, 2agiograiju
(ivotopisi svetaca# i 2istoriograiju#
- knjievne poetike toga razdoblja vi,e su se bavile problemima stila i retorike negoli knji*
klasiikacijama
- u sred* vijeku je procvat nabone knjievnosti anr 6'"%>:'<E"!'7 koje poinje pisati
&ugustin spaja kasnoantike ispovjesne modele i kr,anski nauk
- lirika se dijeli na latinsku i narodnu, na nabonu i svjetovnu, a sti2ovni oblici koje koristi
djelom su preuzeti iz antike, a dijelom su samonikli (trubadursko pjesni,tvo#
- sred* vjek* drama je vezana uz kr,(anske blagdane i izvodi se na otvorenom
- cilj rani2 kr,(* pjesnika bio je da kr,(* teme opjevaju po uzoru na klasine rimske pjesnike
- latinski je bio jezik proze, poezije, epike, lirike, 2istoriograije i teologije itavog
srednjovjekovnog razdoblja od 9*-5*st*, a od 5*st* je u uporabi u crkvi
- podjela A na#%ona (crkvena, umjetnika# i svjetovna (narodna, puka#knjievnost
- u nabonoj epici koriste se liturgijski tekstovi, pouno ,tivo, apokrii, vizije, ivotopisi svetaca,
legende, parabole i alegorije, a u svjetovnoj epovi, sage, romani, novele te basne i bajke
- u svjetovnoj lirici je prisutno trubadursko pjesni,tvo, 2imna i oda
- drama kao nabona javlja se kroz liturg* d*, lira2u, molaritet (naje,(a tema 'susova muka (teme
uz kr,(* blagdane##, a kao svjetovna postoji svjetovna drama, parodija, komiki eekti (gr*
putuju(i glumci mimi#
- posebna pozornost se predaje usmenim predajama, vite,kim romanima i trubadurskoj poeziji
+SMENA ,7EDAJA 2 NACI.NALNI E,.VI
- u usmenu epiku spadaju junaki epovi (pjesma o Fidu, ;onaldu# iji glavni junaci pripadaju
legendarnoj pro,losti i prenose kr,(* ideje i moralna naela vite,kog sloja svijeta
,JESAN . 7.NALD+
- najpoznatija starorancuska epopeja iz ciklusa junaki2 epova o Karlu :elikom
- vr2unsko dostignu(e srednjovjekovne junake epike
- djelo ima daleku 2istorijsku podlogu na napadu Baska na odstupnicu vojsku Karla :elikoga koji
se vra(ao iz Jpanjolske s po2oda protiv "aracena, pri emu je poginulo niz ranc* velika,a
- oko tog neznatnog 2istorijskog doga0aja isplela se legenda uobliena u jedinstjen cjeloviti epB
kompozicija djela je jednostavna
,JESAN . CID+
- epska pjesma anonimnog kasteljanskog pjesnika
- najstariji knjievni spomenik ,panjolskome jeziku
- u spjevu se opisuju zgode iz ivota ,panjolskog narodnog junaka ;odriga zvanog Fid, poznatog
iz povijesti kao 2rabra, ali i prevrtljiva eudalca
- u obliku u kojem je sauvanja podijeljena je na tri pjevanja, od koji2 prvo opisuje lutanja i
podvige krivo oklevetanog i izKastilje prognanog Fida, a drugo i tre(e razne doga0aje razne
doga0aje u vezi s udajom njegove k(i
'kor - . -
VITE:KI 7.MANI
- nacionalni epovi utjecali svojim mitovima i sadrajimaB romani su ljubavno-pustolovni
- gra0a preuzeta iz antike, iz keltski2 legenci i iz doga0aja vezani2 uz lik Karla :elikog
- obra0uju pot2vate nacionalni2 junaka, kraljeva i vitezova (ideal 2rabrog viteza# koji je za ast i
dostojanstvo svoje izabranice spreman poloiti i vlastiti ivot
7.MAN . T7ISTAN+ I IZ.LDI
- ljubavni roman iz keltskog ciklusa vite,ki2 romana
- obra0uje nesretnu ljubav !ristana i 'zolde
- ljepota same legende, koja velia ljubav kao osnovnu pokretnu snagu ljudskog ivota i opisuje
sukobe izme0u osje(aja i dunosti i asti i atalne snage ljubavne strasti
- !ristan i 'zolda su jedan od najslavniji2 parova nesretni2 ljubavnika u svjetskoj knjievnosti
T7+'AD+7SKA ,.EZIJA
- nezaobilazno mjesto imaju njem* $inesaugori (tj* trubaduri# u cijelom svijetu
- trubadurska poezija standarizira lirske orme kao ,to su alba, pastorala,***
- s trub* lirikom javljaju se i golijerdi i vaganti, pjesnici lutalice ije su najpoz* pjesme sauvane u
lat* zborniku Farmina Buransa i na koje se nadovezuje poezija najve* sredvjek* pjesnika
:illona
- trubad* pjesni,tvo oslobo0eno je naboni2 tema i nema poune unkcije (to pjes* uvodi u
du2ovni i emotivni prostor
- 'E7NA7D DE VENTAD.7N 2 sauvano oko 3/ njegovi2 pjesama, posve(eni2 veinom
ljubavi prema eni ggroa de :entadorn, u kojima je dao svojevrstan kodeks svi2 raza
trubadurske ljubavi (ra0anje, razvoj i nesretni zavr,etak ljubavne avanture#B vrijednost
sti2ovima daje dubok lirizam i razapetost izme0u strasti i tenje k spiritualnosti osje(ajaB
(1*pol*-1*st*# najznaajniji predstavnik provansalske trub* lirike
'kor - = -
;. $7VATSKA S7EDNJ.VJEK.VNA KNJI1EVN.ST
- prvo 2rv* pismo je latinica, a prvi jezik dravni2 dokumenata je latinski
- karakterizira ju +?&+>?<&JK> ;&D8>B?<E A poinje pojavom prvi2 pis* spomenika
(-/*st*# i traje do -4*st*
- nastastanak i pojava glag* na junosl* prostore pripisuje se gr* misionarima $etodiju i Kiriliju A
sastavio ju je
- glagoljica A dolazi od starosl* rijei glagoljati (govoriti#
- javlja se u dva oblika A najprije obla glag* A kasnije zamjenjena uglatom ili 2rv* glag* A najvi,e
se upotrebljavala u ju* krajevima A upotreba se u crk* knjigama zadrala do -51.* A zamjena
lat*
- u -/* st* pojavljuje se u @rv* pismo zvano K';'?'F& A smatra se da ju je sastavio Kiril A
sastavljena je prema gr* pismu, a dopunjena je slovima koji2 nije bilo u +rka A upotreba u sred*
8almaciji, Bosni, "rbiji i $akedoniji, u drugim slav* zemljama (Bugarska, ;usija i neko vr* u
;umunjskoj# A u Bosni pod utjecajem bogumila A dobila je naziv B>"&NL'F& ili
B>"&N"K>-@;:&!"K& K';'?'F&
- glag* razd* obu2va(a crkvu i svj* tekstove A liturgijski i biblij* tekstovi, crkveno-pripovj* proda,
pouna proza, svj* pripovjest i roman, diplomatika i prav* tekstovi (zakonici, statuti#, epistoralni
tekstovi, drama (prikazanja#, tekst* koji su sluili za obuku du2* podmlatka
- najpoznatiji tekstovi 2rv* glag* knji*:
1. 'A:<ANSKA ,L.0A A s kraja --* st*, na0ena u <urandvoru kod Ba,ke na ot* Krku A
najznaajniji @rv* glag* spomenik koji predstavlja poetak 2rv* srednjovjekovne knji* A
pisana uglavnom glagoljicom i akavskim narjejem ,to joj daje karakter jezinog spomenika
A povrsti karaktera je pravni tekst A darovnica kralja Dvonimira kojom daje zemlji,te
samostanu "v* ?ucije A pisac njezina teksta je opat 8rikaB >na je i povijesni dokument A
prvi se put spominje ime @rv* kralja Dvonimira i otok Krk kao dio 2rv* teritorija#
2. LJET.,IS ,.,A D+KLJANINA A sredina -1* st*, opisuje doga0aje u @rv* koji su se zbili
oko rijeke Fetina A u 2rv* verziji teksta iz -3*st* nalazi se i legenda o smrti kralja Dvonimira
3. L+CIDA7 A djelo njem* autora &ugstodnnesisa iz -1* st* A enciklopedija srednjovjekovnog
znanjaB tekst na,eg ?ucidara preveden s e,kog u -*po*-3*st*, a preveo ga 'straninB dijalog
uenika i uitelja (uenik postavlja pitanja o raspodjeli svijeta, Europe, za,to je ljeti dan dug,
itd* a uitelj mu odgovara#
- najvanije knjievne vrste A pripovjetke i romani, poezija i prikazanja (drame#
- ro8an pripovjetka" A javlja se u @rv* u -3*st* A %rie o !roji i &leksandru :elikom dolaze k
nama iz zapadnoeuro* prijevoda, pod nazivom ;umanac !rojanski i &leksandar :eliki, s
tematskom gra0om iz antike
- j!na)i 2 naje,(e su vitezovi, carevi ili kraljevi, tipini likovi iz eud* dru,tva
- 8otivi A naje,(i su osvajaki po2odi, nevjernost ene, asketski nain ivota
- pjesni3ki tekstovi 2 javljaju se po* -9*st* kada je ivi narod* govor starosl* jezik A to je poezija
uglavnom nadbonog karaktera ili su prijevodi srednjovjek* lat* crkveni2 pjesama A jo, se danas
pjeva C se vrime godi,(a A a najstarija pjesma iz tog vrem* pisana narodnim govorom,
akav,tinom i latinicom smatra se J'BEN"K& $>?'!:& A landa (po2valna pjesma#
- :I'ENSKA M.LITVA 2 re)itativna& ri8i5irana pro5a i pripa#a najstariji8 (atini3ni8
5apisi8a na na=e8 prostor!> tekst pjesme zapisao je ra %avle Jibenanin, a tvorac je
nepoznati glagolja, A tema pjesme je molitva upu(ena Blaenoj 8jevici $arijiB ponavljanja na
poetku sti2ova (+ospoje ti si# i zazivi kao ,to su: > blaena, o prosve(ena, o umiljena, o
preista divo $arije A daju pjesmi oblik litanije u kojoj se velia $arijina ljepota, uzvi,enost i
dostojanstvoB gospa je majka, kraljica i tje,iteljicaB u pjesmi je prisutna rima, kao i element
crkvenosl* jezika: vzvi,ena, muenikov, vsi2, isplnjen je*** A ,to daje ritminost pjesmi
- #ra8ski tekstovi prika5anja i(i ska5anja" A javljaju se u zavr,noj azi srednjovjek* knji* A
uglavnom su to dramatizirane legende o svecima, dijalo,ke pjesme s biblijskim motivima A
sredi,nji junak je 'sus Krist, prikazan u tri aze ivora A ro0enje, muke i uskrsnu(e*
'kor - 5 -
- po5natija #je(a 2 ,rika5anje ivota sv. Lovrin)a 8!3enika 2 pisano osmerakim sti2om i
pukom intonacijom, te M!ka sv. Margarite, gdje se slobodnije enska ljepota
- te su se drame (tzv* bratov,tine# prikazivale naje,(e u crkvenim predvorjima ili na gl* trgovima
- vr2unac srednjovjekovnog razvoja je pojava tiska -9=) tiskan je $isal o zakonu rimskog dvora
na glagoljici ($isal je knjiga u kojoj su skupljeni biblij* tekstovi koji se itaju na misi
- satirina pjesma SVIT SE K.N0A kritizira pojavu simonije (trgovanje crkvenim dobrima# i
inkvizicijeB posebice dragocjena ona kritizira ivot klera, visokoga i niega, ukljuuju(i i 0akeB
pjesma je zabiljeena u %ari,kom zborniku s kraja -9* st*B nastala je vjerojatno potkrat -)*st* u
vrijeme uzastopni2 tenji za reormama u Katolikoj crkviB autor je zainjavac A knjievnici
koji stvaraju prijelaz s naboni2 pjesama na pjesme sa svjetovnom tematikom
- T7AKTAT C7N.7ISCA $7A'7A 2 > %'"$EN'$& A napisana je u obranu slavenskog
jezika koje je izumio Kiril, a to je glagoljicaB to je jedan od malobrojni2 tekstova na
staroslavenskom jeziku, pisan za svjetovne, a ne za liturgijske potrebeB svjedoi da su "laveni,
pa i @rvati i prije misije "vete bra(e poku,ali pisati svoju rije latinskim ili grkim pismenimaB
autor je jedan od $etodovi2 uenikaB oznaava poetak pismenosti
'kor - -/ -
?. ,7ED7ENESANSA
- traje u -) i -9 st*, zovemo ga i predrenesansa u 'taliji
- razlikuje se od srednjovjekovnog A stvaraju se i prenosi novi oblici, mjerila i osje(ajnost u
literarnoj praksi
- znaajke predrenesanse:
-razvoj gradova i gra0anske klase, razvoj kapitalizma koji djeluje na stvaranje novog
pogleda na svijet
-ovjek postaje aktivan, eli uivati i provjeravati postoje(e spoznaje
- u knjievnosti se pojavljuju svjetovne teme jer ovjekovo du2ovno osloba0anje znai i njegovo
zanimanje za vlastiti unutarnji svijet, ljepotu prirode i ovozemaljski ivot*
- tri glavna predstavnika 2umanizma: 8ante &lig2ijeri, Irancesko %etrarka i +iovanni Boccacio
DANTE ALIGHIERI
- ro0en -143, umro -)1-
- talijanski pjesnik iz razdoblja predrenesanse
- svestran du2 A politiar, ilozo, tvorac knjievnog talijanskog jezika i prije svega pjesnik
- MNovi ivotN A zbirka sti2ova i prozeB posve(ena pjesnikovoj ljubavi prema Beatrice %ortinariB
gl* motiv je ljubav prema eni i njezina ljepota
- Beartice je u tom djelu prerasla u gotovo nadzemaljsko bi(e i postala je simbolom pjesnikova
ideala
- u elji da je dostojno uzvisi i nakon njezine smrti, 8ante je zapoeo rad na svojoj Boanstvenoj
komediji, djelu koje je preraslo u najvi,e dostignu(e srednjovjekovne literature i jedno je od
najve(i2 knjievni2 ostvarenja ovjeanstva*
'.1ANSTVENA K.MEDIJA 19@AB19/1"
- Naziv ko8e#ija dobila je jer se u srednjem vijeku tako nazivalo pripovjedako djelo u sti2u,
napisano jednostavnim jezikom a zapoinje tuno a zavr,ava sretno
- &tribut %oanstvena dobila je u -4 st* kako bi se istaknuo njen uzvi,eni sadraj
- %isana je na !alijanskom jezikuB 8jelo se sastoji od tri djela, pakao, istili,te i rajB 'ma sto
pjevanja (svaki dio po )) pjevanja plus jedno uvodno#*
- 8anteovo djelo opisuje alegorijsko (zami,ljeno# putovanje kroz pakao, istili,te i raj
- Kroz pakao ga vodi :ergilije, on simbolizira razumB Kritinost 8antea prema crkvi
- '* pjevanje %akla -8ante je simbol gre,nog ovjeanstva, a Beatrice simbol boanske milosti
(eka ga na vratima u ;aj#B mrana ,uma je simbol gre,nog ivota, a ravna staza simbol kreposti
i vjere
- pantera simbolizira putenost kao ljudski porok, lav o2olost, a vuica simbol lakomosti
- u svakom krugu je odre0ena kazna koju uvaju demoni
- $inos okretanjem repa odre0uje u koji (e krug pakla ovjek i(i
- "!;CK!C;& %&K?& A krugovi od najlak,eg do najteeg (u Listili,tu suprotno# A -* Krug A
bludniciB 1* prodrljivciB )* ,krtice i rasipniciB 9* krivovjernici i du,evne lijenineB 3*
krivovjernici i srditiB 4* zloinci protiv sebe, slinjega, Boga i prirodeB .* simonisti (oni
sve(enici koji se koriste vjerom za materijalni probitak, licemjeri, laskavci, podmitljivci i sijai
razgora#B =* sve vrste izdajnika
- "imbolika brojeva (broj tri kao sveti broj, sedam kao broj savr,enstva i etiri kao zemaljski#
- ,AKA. A uas, psovke, jauci, odvratna udovi,ta, tama, krajolik je leden i movaranB
najdramatiniji dio spjevaB 0ISTILI:TE 2 sjetne i nostalgine du,eB opu,tena atmosera pod
nebeskim plavetnilomB u istili,tu su stroge kazne, ali ne kao u paklu (ima nade za prosvjetljenje
du,e#
- 7AJ 2 blje,tavilo, osje(aj sloge i sre(e u vjenom blaenstvu
- C raj! 8ante susre(e Beatrice (njegova ljubav iz mladi2 dana#* >na simbolizira dobrotu i Boju
ljubav*
IKor - 11 -
- pjesnik je sredi,nji lik (prorok i sudac#
- srednjovjekovne znaajke djela: simbolika brojeva, oblik djela kao alegorijskog putovanja
- ;enesansno je u djelu kritiziranje crkve i narodni jezik*
Francesko Petrarka
- rodio se -)/9 g* umro -).9 g*
- talijanski pjesnik i 2umanist
- pripada tl* nacionalnoj knji*, razdoblje predrenesanse A -9* st*
- nosio je lovorov vjenac A predstavljao je slavu njegovog pjesni,tva
- napisao je Kan)onijer, to je zbirka ljubavni2 pjesama, nji2 )44 posve(eni2 ?auri* Kanconijer je
podijeljen na dva dijela: prvi dio sadri pjesme nastale za ?aurina ivota a drugi dio pjesme
nastale nakon njezine smrti* :anost Kanconijera je da prvi puta u povijesti pjesni,tva zbirka
pjesama biljei unutarnji svijet ovjeka*
- %etrarkin (talijanski# sonet je sonet koji se sastoji od dvije katrene i dvije tercine*
- %etrarkist je stil koji je nastao opona,anjem %etrarke po osnovnim motivima i osje(ajima (ljubav
prema nedostinoj i uzvi,enoj eni koja je izvor patnje#
LCI. S.NET
- zove se Blaen nek dan je, mjesec, i ljeto
- poznati sonet kojeg je prepjevao i na, poznati petrarkist Ji,ko $eneti(
- u tom sonetu pjesnik slavi trenutak kad je ugledao svoju gospu
- ujedno slavi sve boli koje je pretrpio zbog nje
- u zadnjoj stroi slavi pjesme koje su nastale zbog te ljubavi i slavu koju je zbog nji2 stekao A za
razliku od srednjeg vijeka kad se pjesnici nisu dopisivali jer se smatralo da je grije2 traiti slavu
- jezina i stilska analiza A nizanje veznika A ritminostB rima A ritminost i melodijoznostB
ponavljanje rijei A ritminostB metaora
- napisan za ivota g0e ?aure A tema A neuzvra(ena ljubav
- motivi A oi (stavile ga u ljubavno ropstvo#B gorke suze
- pjesnik se osamljuje jer ne eli da netko (osim prirode# vidi njegovu patnju
- ljepota ?aure A zlatne vlasi, sjajne oi koje su prema njemu krute, doivljava je kao an0ela,
krepka, istie glas, an0elica, boginja
- ekanje A poinje mrziti svoje elje i nadanja
- &mor A stalno vlada njime
Giovanni Boccacio
-talijanski pripovijeda i 2umanist
-ro0en je u %arizu, ,kolovan u Napulju, a najve(i dio ivota provodi u Iirenzi gdje se bavi
knjievno,(u
-osim djela na latinskom jeziku, napisao je i niz djela na talijanskom
-@omer mu je bio uzor
-napisao je prvu 8anteovu biograiju, a glavno djelo mu je Dekameron
-mnogi kritiari su ga napadali, ali on je smatrao da su mu zavidni
-slavi ene jer 6one pruaju mnogo slatki2 doivljaja7, a o mu,karcima govori da su licemjeri jer ne
ele priznati da im ene pruaju mnogo toga (6Eene imaju veliku mo(*7#
-njega nisu nada2nle muze da pi,e o enama, ve( same ene
DEKAME7.N (gr* deka 2emeron A deset dana#
-zbirka od -// novela uokvireni2 priom o kugi koja je -)9=* godine 2arala Iirenzom i prisilila .
djevojaka i ) mladi(a da napuste grad i prikra(uju vrijeme pripovijedaju(i zanimljive prie* %rie su
raznolike po du2u i sadraju, no naje,(a im je tema ljubav, stjecanje bogatstva i izrugivanje
ljudskoj gluposti i licemjerstvu*
'kor - -1 -
-8ekameron sadrava galeriju realistiki vjerno i psi2olo,ki uvjerljivo opisani2 likova iz svi2
dru,tveni2 slojeva, od trgovaca i prostitutki do predstavnika eudalaca i sve(enstva*
-zanimljivost abule, jasan stil, osnovne su karakteristike Boccacciovi2 pria, koje su postale
uzorom svim kasnijim novelistima*
-teme Boccacciovi2 novela:
1. ?<CB&: (nesretna, sretna, strasna, ma2nita, neuzvra(ena ljubav*** #
1* 8;CJ!:EN& ";E8'N& ' >8N>"' 8;CJ!:ENE ";E8'NE (preljub A zakon#
)* K&;&K!E;NE >">B'NE (dosjetljivost, okrutnost, o2olost, snalaljivost***#
-novele su nastale -)9=* godine kad je Iirenzu stigla kuga
-kuga utjee na pona,anje ljudi (-* izoliraju seB 1* potpuno su razuzdaniB )* umjereni su#
-naru,avanje me0uljudski2 odnosa
-likovi su renesansni ljudi, a ne srednjovjekovni jer se ne prepu,taju ivotnim nevoljama
PRIPOVJEDAE NOVELA ini
-. djevojaka izme0u -= i 1= godina i ) mladi(a iznad 13 godina povukli su se iz Iirenze gdje 2ara
kugaB da bi prikratili vrijeme priaju prie, a me0u sobom svakoga dana odabiru kralja i kraljicu
koji (e kao dunost imati i zadatak da odaberu temu koja (e se tog dana obra0ivati*
-djevojke i mladi(i imaju svoja imena koja potpuno ili dijelom odgovaraju nji2ovim naravima
-djevojke:
,AM,INEA A bujnaB 6IAMMETTA A vatrenaB 6IL.MENA - ona koja voli pjevanjeB EMILIJA
A laskavica, zamamljivaB LA+7ETTA A aluzija na %etrarkinu ?auruB NEI6ILE A nanovo
zaljubljenaB ELISSA A zaljubljena#
-mladi(i:
,AN6IL. A sav u ljubavi, lik sretnog ljubavnikaB 6IL.ST7AT. A pobije0en u ljubaviB DI.NE.
A ljubavnik :enere, tip razbludna mladi(a#
-Boccacciove su novele zabavljale itatelje, nasmijavale i2 i pomagale im prevladati ivotne
te,ko(e
-@E8>N'D&$ A ilozoski smjer prema kojem su ugodnost i uivanje najve(e dobro i ideal*
-poruga i satira naje,(e su izraz ovjekove kritinosti i slobodoumlja karakteristinoga za
renesansu*
'kor - -) -
D. 7ENESANSA
- ponovno ra0anje, preporod
- novi knjievni preporod A -4* st* A '!&?'<& (za2va(a cijelu E*#
- preporod u knjievnosti A uzor postaje antika (rimska i grka knji*# A opona,anje antiki2 uzora
:ergilije (Eneida#, %laut, !erencije (komedija#, Biblija
- uspostava novi2 estetiki2 ideala ljepote, savr,enstva ujetnosti
- sloboda ovjekovog stvaralakog du2a
- pisanje pukim jezikom koji zamjenjuje latinski (po,tuju pravila pisanja po uzoru na antiku#
- stvaranje nacionalni2 knji* A ,iri se itateljski krug
- knji* je u doba renesanse doivjela procvat (i lik*, i ar2it* i glazb* doivljavaju procvat#
LI7IKA
- petrarkistika, ljubavna (ena, njezina ljepota#, pojavljuju se kanconjeri i zbirke posve(ene
jednoj eni
- religiozna A posve(eni $arijiB bukolika lirika A uivanje u prirodi
- zabavna A 2umoristika, satirikaB maskerate A pokladne pjesmeB pjesme namjenjene
prijateljimaB najvi,e se pi,u soneti A uzor u antici
E,IKA
- pi,u se epovi (uzor A :ergilijeva Eneida#
- biblijski epovi A tema iz Biblije
- vite,ki epovi A &;'>"!> A talijanski renesansni pjesnik Bijesni >rlando (djelo bez gl* junaka i
gl* radnje A opisuje ljubav, gospe, borbe i vitezove A nastavak Boiardovog djela Daljubljeni
>rlando#
7.MAN
- vite,ki, pastirski i pikarski romani
- vite,ki A jo, iz sred* vijeka A vitez lutalica (prikaz renesansnog ovjeka#, slobodna du2a
- pikarski A u renesansi A gl* lik je simpatian protu2a, lutalica i varalica koji luta svijetom A
kritizira vrijeme, kroz ivot se probija svojom voljom i inteligencijom
- pastirski A gl* likovi pastiri A idila, gl* tema ljubav A pastirski romani su uzor dana,nji2 ljubi(a A
popularna djela
D7AMSKE V7STE
- uzori iz antike A %laut, !erencije (komediograi#
- uena komedija slijedi dramaturgiju iz antike A petinova, simetrija likova, stalni likovi
- pastorale (pastirske igre# A svijet pastira, idilina priroda, pjesme i ples zaljubljenika
- komediograija A promie poruke aktivizma, pobjede novog mladog nara,taja, izrugiva ljudske
mane i poroke, kritizira postoje(e dru,tvene obi(aje, oslobaa od predrasuda
- div dramskog stvarala,tva A "2akespeare A koji je ovjeanstvu dao niz djela neprolazne
trajnosti
ESEJ A $ic2ael $ontaigne A nova knjievna vrsta (Eseji, -3=/# A kra(a prozna vrsta u kojoj se
obra0uje razliita tematika, ukljuuje razmi,ljanje i zakljuivanje, sadri osnovni stav pisca,
karakteristike njegovog osnovnog izlaganja i temelji se na istraivanju
EILLIAM S$AKES,EA7E
- engleski pjenik i dramatiar (najve(i dramski stvaralac svjetske knjievnosti#
- ro0en i umor u "tratord-on-&vonu
- stie u ?ondon A glumac, redatelj, pisac kazali,ni2 komada
- suvlasnik poznatog kazali,ta +lobe
- napisao )4 ili ). drama A tzv* kraljevske drame (2istorije#, komedije, tragedije, romantine igre i
poeme, te sonete (elizabetinski soneti A ) kvartine i - disti2#
IKor - 14 -
- teme uzima iz antike povijesti, srednjovjekovne kronike i legende, iz renesansne novelistike, iz
prianja suvremenika, te je ulio i da2 stvarnog ivota, stvorio galeriju nezaboravni2, vjeni2
likova (Fezar, @amlet i >elija, ;omeo i <ulija#
- u svojim djelima iskazuje veliko mno,tvo osje(aja koji se ra0aju u ovjeku
$AMLET
- -4//* A -4//-* godine
- !E$& A nesretna sudbina danskog kraljevi(a @amleta kojemu je za njegove odsutnosti stric
ubio oca, oenio se majkom i zasjeo na prijestolje
- jedna od najpotresniji2 trageija u cjelokupnoj knjievnosti A na zavr,etku svi stradaju
- pokreta radnje A @amletova elja za osvetom zbog smrti oca
- problematika A pitanja ljudske egzistencije A o pravdi i krivnji (dijalog @amlet O du2 oca A du2
eli izvr,enje pravde zbog ubojstva#B o ivotu i o smrtiB o vjernosti i izdajiB o ljubavi i mrnji
- @amlet raspravlja o osnovnim pitanjima ljudske egzistencije A o mogu(nostima spoznaje
apsolutne istine i djelovanja u skladu s njome te o odnosu prema ocu, majci, eni
- @&$?E! A renesansan ovjek
- slobodouman A individualist (slobodno odluuje i zakljuuje, nitko ga ne sputava#B divi se
prirodiB doivljaj ovjekaB kritian je prema majci i prema sebiB nema predrasuda prema staleu
(dobar je prema ni,em sloju#B kritizira nepo,tenje
- kritizira dvojranine koji nemaju svoje ja (ruga im se zato ,to potvr0uju sve ,to kau nji2ovi
gospodari A neinteligentni i nekritiki primaju sve ,to nji2ovi gosp* kau#
- melankolian i bolan doivljaj svijeta (svijet A bljutav, dosadan, prazan, neopljevljen vrt u
kojem je otrovno bilje# A suprotnost prema renes* doivljaju svijeta, gnjusan, nepodnosi
nepravdu i sramotu, prezire svijet, svijet kao tamnica (8anska#, razoaran svijetom P iznosi svoj
stav, toliko je optereen problemima da bi najradije da ga nema, nitko mu ne prua
zadovoljstvo, puno 2ulja, propalica, kritizira brak
- doivljaj ovjeka A remek-djelo, plemenitost uma, neizmjernost sposobnosti, skladan izgled
ljepota
- doivljaj ene A kritizira enu i ,minkanje (to nije ono lice koje ona nosi, stvara masku# o,tar
doivljaj ene (Kr2kosti A ime ti je enaQ#, enska ljubav je kratka A nestabilnost * ljubavi,
prolaznost enske ljepote
- iako tragedija ima mnogo doga0aja, u njoj nema prave dramske napetosti, jer nam je istina o
oevu ubojstvu i potrebi osvete iskazana ve( na samome poetku
- tei,te djela stavljeno je na prikaz psi2olo,kog stanja glavnog lika, koji se razapet sumnjama
stalno koleba i odga0a izvr,enje osvete
MI-+EL CE7VANTES
- najve(i ,pan* pripovjeda iz doba renesanse (tonije iz raszdoblja prijelaza iz renesanse u barok#
- zbog novani2 neprilika dospijeva u zatvor u kojem zapoinje svog don Ruijotea
- uz oko )/ drama i niz drugi2 danas zaboravljeni2 djela napisao je zbirku pripovjedaka Czorite
novele
- najpoznatije djelo je Bistri vitez 8on Ruijote od $anc2e A koji je napisan u dva dijela A
najprevo0enija poslije Biblije
- zami,ljen je kao satira na preivjele, ali u to doba jo, popularne vite,ke romane
- jednostavan, zdrav i topao 2umor kojim je proeto itavo djelo i koji nezadrivo nasmijava i
dana,njeg itaoca, optimizam i duboki 2umorizam koji izbijaju iz tragine igure viteza tunog
lika
'IST7I VITEZ D.N F+IJ.TE .D MANC$E
- !E$& A doivljaji osiroma,enog seoskog plemi(a &lonsa Ruijose koji eli biti vitez skitnica
- kao pravi vitez skitnica daje si ime (8on Ruijote od $anc2e#, pronalazi perjanika i ,titono,u
("anc2o %anza#, konja kojem daje ime ;ocinante (kljuse#, uzima opremu (bojnu pradjedovsku#
te pronalazi damu kojoj daje ime 8ulcinea od !obosa
'kor - -3 -
- 8>N RC'<>!E >8 $&NF@E A simbol ljudske tragike, utjelovljenje ljudskog sna i
bezumnosti, stradanja i uporne borbe za pravdu, istinu i nedostine ideale (on e(i uspostaviti
kraljevstvo pravde, ispravljati krivice, eli osveivati nepravdu, pomagati bespomo(nima, boriti
se protiv zla i nepravde te braniti nemo(ne
- ujedno simbolizira 2rabrost, upornost i po,tenje
- &lonso ita vite,ke romane koji su mu poremetili razum (krma A dvorac, vjetrenjae A divovi,
prostitutke A bajne djeve, ratri A izdajnika bagra#
- beskrajno je uporan u izvr,avanju svojeg cilja, eli pomo(i
- umro je kao plemi(, do,ao je k pameti
- 8>NK'@>!'D&$ A 8on Ruijoteov pogled na svijet, njegovo s2va(anje ivota koji znai
besmislen i smije,an pot2vat
- stavlja u odnos-sukob suprotnosti (dva razliita svijeta# - don Ruijote od $anc2e (ludost, ideal,
ma,ta, bezumna smionost, rtvovanje# O "anc2o %anza (razum, sebinost, stvarnost, oprez,
lukavost#
- idealn - svaki ovjek je slobodan zato ,to je tako stvoren od Boga i prirodeB ?ijepa rije otvara
mnoga vrata, a runa nijedna* A roman pun mudri2 izreka
- 2umor je bitno obiljeje romana
- Fervantes je narodni mudrac koji progovara preko lika "anc2a %anze
- "anc2o je seljak, estit ovjek, don Ruijoteov konju,ar, 8on Ruijoteov glas razuma koji mu
poku,ava pomo(i da se iz svijeta ma,te vrati u stvarnost
- preko njegovog lika Fervantes se obraa svijetu
'kor - -4 -
A. $+MANIZAM + $7VATSK.J KNJI1EVN.STI
-pod rijei 62umanizam7 inae se smatra osobina ljudskosti, no u knjiavnosti, ona oznaava
povijesni enomen koji je nastao u 'taliji, a traje oko 13/ godina (-)3/--4//#B pi,e se na latinski A
uzor antika
-na 2rvatski 2umanizam bitno je utjecala blizina 'talije i njeni2 najjai2 ari,ta
-ve( u -9*stolje(u u @rvatskoj su se pokazali znaci 2umanizma: na 2rvatski jug i sjever, stizali su
proesori, pravnici, lijenici koji su poticali drukiji odnos prema antikome materijalnom i
du2ovnom naslije0u
-velik dio doma(e mladei odlazio je na visoka inozemna uili,ta (pogotovo talijanska# gdje su
stjecali izravan uvid u ciljeve za koje su se zalagali 2umanisti*
-iako je 2umanizam op(eljudska odgojna pobuda, njegova obiljeja se ipak razlikuju od nacija do
nacija i od regija do regija*
-2rvatski 2umanizam je osobit zbog dvije injenice:
-* 2rvatski nacionalni prostor bio je podijeljen na vi,e drava
1* nezaustavljiv prodor !uraka
-zbog takvi2 okolnosti, 2umanizam na sjeveru i na jugu @rvatske veoma se razlikovalo:
-po,to je jug Hrvatske bio gospodarski jak, imao je organizirani gradski ivot, javno ,kolstvo,
2umanistike ideje su se tamo brzo udoma(ileB za2valjuju(i okolnostima u kojima se razvijao
tamo,nji 2umanizam, gotovo i nije bilo vanijeg obalnog ili otonog grada koji nije imao nekog
uenog i uglednog mje,tanina*
-zbog gospodarski2 i politiki2 razloga, du2ovna obnova na sjeveru Hrvatske bila je vezana uz
eudalne ustanove, pa su glavni zagovornici 2umanizma bili crkveni dostojanstvenici i vlastela iz
dravne uprave*
-<C+: $arko $aruli(, poznata obitelj Kipiko, <uraj Ji,gori(, $atija :lai( 'lirik***
-"<E:E;: 'van :itez, 'van Lesmiki (pisao je pod pseudonimom <anus %annonius A <an %anonije,
<an %anonac#***
ARKO AR!LI" #$%&'($&)%*
-ro0en je u "plitu gdje mu je uitelj bio ugledni 2umanist
-naga0a se da je ,kolovanje nastavio u 'taliji, a nakon ,kolovanja vratio se u "plit gdje je ivio do
kraja ivota*
-pisao je djela na latinskom jeziku (2umanist#, ali i jedan dio njegova rada pisan je na narodnom
jeziku, te je bio renesansnog tipa
-njegov bestseler je djelo su 6%ouke za estit ivot s primjerima7 koje je prevo0eno na razliite
jezike (talijanski, njemaki, rancuski, ,panjolski, e,ki***# B u djelu je savjetovao ljude kako treba
reagirati u pojedinim situacijama
-$aruli(ev najznaajniji latinski tekst je Davidijada, sastavljena od -9 knjiga, s malo manje od .
/// sti2ovaB
-68avidijada7 je ep koji je sve donedavno ostao u rukopisu u kojem je $aruli( pjesniki
preoblikovao biblijsku priu o kralju 8avidu, njegovim djelima i osobama koje ga okruuju*
IVAN E+IKI #$%,%($%-)*
-(<anus %annonius# ro0en je u plemi(koj obitelj
-. godina proveo je u 'taliji gdje je temeljito nauio oba klasina jezika, a me0u suuenicima stekao
je brojne prijatelje A budu(e ugledne 2umanistike pjesnike*
-zarana je do,ao na glas kao izvrstan latinski pjesnik, pa se u 'taliji poeo nazivati latiniziranim
imenom <anus %annonius
-nakon -- godina provedeni2 u 'taliji, 'van se vratio u Cgarsku i sa nenavr,eni2 14 godina postao je
biskupom
%<E"N'J!:> <&N& %&N>N'<&:
-razlikuju se ) ve(e cjeline:
IKor - 17 -
-* pjesme spjevane u daktilskom 2eksametru
1* elegije u elegijskom disti2u
)* epigrami u raznovrsnim metrima
-najpoznatije djelo 'vana Lesmikog je autobiograska tualjka (elegija#S 6C smrt majke Barbare7
u kojoj izraava tugu, patnju, alost zbog majine smrti
S!CE&?<K& (E?E+'<&# A 2umanistika tualjka vjerno opona,a strukturu antiki2 tualjki koje
se sastoje od 3 djelova: uvodB po2vala pokojnikaB pjesnikovo tugovanjeB opis bolesti, smrti, pogreba
i grobaB utje2a
J+7AJ :I:-.7I< oko 1;;?Boko1?@G"
-najslavnije ime ,ibenskog 2umanizma
-studirao je u %adovi
-bio je sve(enik i obna,ao je vane dunostiu ,ibenskom kaptolu
-osim onoga ,to se moe zakljuiti iz njegovi2 pjesama, drugi2 pouzdani2 podataka o njegovu
ivotu gotovo i nema
-za ivota mu je tiskano samo jedno cjelovito djelo (6!ri knjige elegija i lirski2 pjesama7#
-ta je knjiga prva 2rvatska zbirka pjesama uop(e koja je objavljena tiskom
-u rukopisu mu je ostala zbirka od -4 naboni2 pjesama koje su prvi put tiskane prije tek )/-ak
godina
-Ji,gori( je bio tijesno vezan uz svoj ui zaviaj, a osobito je bolno doivljavao prodiranje !uraka u
Jibenik
-6Elegija o pusto,enju ,ibenskog polja7
ANT!N VRANI" #$&'%($&-,*
-ro0en je u Jibeniku
-nakon ,kolovanja postaje tajnik 'vana Dapolje gdje je ostao gotovo 1/ godina
-godine -33)* postao je biskup, a stekao je i najvi,u crkvenu ast-poloaj nadbiskupa
-glavni dio :rani(eva opusa ini zbirka od oko -/// pisama
-6%utovanje iz Budima u 8rinopolje7: jo, od mladi2 dana :rani( je pokazivao osobitu sklonost
prema povijesnim i zemljopisnim istraivanjima
ILIJA .RIJEVI" #$%/,($&)'*
-ro0en je u 8ubrovniku, a ,kolovao u ;imu gdje se upoznao sa osnivaem tzv* ;imske akademije
-zarana je pokazao interes za klasine tekstove i dosegnuo je zavidnu vje,tinu u pisanju latinski2
sti2ova, pa je sveano ovjenan pjesnikim lovorovim vijencem*
-vratio se u 8ubrovnik, a nakon enine smrti, zaredio se za sve(enika*
-za njegova ivota bilo je objavljeno tek nekoliko njegovi2 kra(i2 pjesniki2 tekstova, od koji2 se
dva najvanija uvaju u :atikanskoj knjinici*
-uz 2imne, ode i epigrame, osobito se istiu elegije upu(ene nekoj ;imljanki Ilaviji
-6Elegija Ilaviji7: pjesnik istie Ilavijinu ljepotu, uspore0uje ju sa nedirnutim bijelim snijegom
-Ilavija je lijepa i strastvena ena koja dvojbenom vjerno,(u dovodi ljubavnika do zdravlja
'kor - -= -
H. $7VATSKA 7ENESANSNA KNJI1EVN.ST sre#ina 1;. st. 2 kraj 1D. st."
-razvijala se pod utjecajem renesansne umjetnosti i talijanske kulture
-nije se istovremeno pojavila i razvijala u 2rvatskim krajevima jer je @rvatska u to vrijeme bila
podijeljena, pa krajevi nisu imali iste uvjete za razvoj renesanse
-utjecaj talijanske renesanse stekao se samo na istonoj obali <adrana, a uske veze s $letcima,
dolazak brojni2 uitelja i odlazak 2rvatski2 mladi(a na studij u susjednu 'taliju omogu(ili su
snaan razvoj renesansne knjievne kulture i na podruju 8ubrovake ;epublike i mletake
8almacije
-2rvatska renesansna knjievnost usvojila je mnogobrojne koncepcije 2umanizma (one o vanosti
antike knjievne tradicije, ali i one o podizanju narodnoga, 2rvatskoga jezika na visoku razinu#
-2rvatska renesansna knjievnost (e se kao i ostale europske renesansne knjievnosti oslanjati na
antiko naslije0e, a isto tako i na pret2odnike, zaetnike i klasine pisce talijanske renesansne
knjievnosti (8ante, %etrarka, Boccaccio, <acobo "annazzaro, ?odovico &riosto#
-2rvatska renesansna kultura oslonit (e se i na doma(e usmene, olklorne knjievnosti preuzimaju(i
iz nji2 teme, motive, oblike i postupke
-N&LE?& >B?'K>:&N<&:
opona,anje uzora
2armonina i skladna kompozicija knjievnog djela
tradicionalno oblikovanje teksta Aoblikovanje istim i jasnim jezikom
-2rvatska knjievnost u razdoblju renesanse vi,e nije sluila samo za vjersku poduku, ve( se razvila
kao samostalna djelatnost
-2rvatska renesansna kultura je PRVO MODERNO RAZDOB!E HRVA"#$E $N%&EVNO#"%
-odlikuje se nizom knjievni2 oblika, te je osim lirike, epike i drame razvila niz novi2 knjievni2
vrsta
E,IKA
-najznaajniji epovi bili su oni koji su opjevavali re'igio(no)*i*'ijske teme ($arko $aruli(-<udita#
ili +ovijesne teme (Brna Krnaruti(-:azetje "igeta grada#
-2rvatski renesansni ep oblikovan je po uzoru na :ergilijevu Eneidu i druge antike epove, te je
iznosio sadraje vane za ivot zajednice
-u epu je pripovjeda izlagao abulu jasno, pregledno, s brojnim opisima junaka i junakinja,
vremena i prostora radnje, bitaka i vani2 doga0aja
-osim tradicionalni2 epski2 vrsta, 2rvatska renesansna knjievnost stvara i neke nove oblike (%etar
@ektorovi(-T;ibanje i ribarsko prigovaranjeT A putopisni spjev#
-posebno mjesto zauzima i pastoralno-idilini i alegorijski roman %etra Dorani(a T%lanineT u kojem
se u prozi i sti2ovima pripovijeda o putovanju pastira Dorana po zaviaju te usporedno s priom o
nesretnoj ljubavi pastira Dorana slavi ljepota domovine
LIRIKA
-razvijaju se ) vrste lirski2 pjesama:
PA#"%R#$O)%D%%,NA %R%$A
-velia ivot u prirodi
-san o sre(i i blaenom ivotu
ANA$REON"#$A %R%$A
-slavi ovozemaljske uitke i senzualnu ljubav
!-BAVNA PE"RAR$%#"%,$A %R%$A
-tuga i bol zbog neuzvra(ene ljubavi, divljenje enskoj ljepoti
-radi se o utjecaju petrarkistike lirike koja uzvisuje enu i divi joj se
-najvi,e du2ovne vrijednosti: ?<CB&: i ?<E%>!&
-jedno od glavni2 obiljeja: %?&!>N"K> 8':?<EN<E %;E$& EEN'
-prvi sauvani dokument je zbirka pjesama, dubrovaki kanconijer .Ranjinin (*ornik.
(pjesme o ljubavi (udvaranje, molba da se ljubav uzvrati, velianje tjelesne i du2ovne
IKor - 19 -
ljepote drage, vile, gospoje, bol zbog neuzvra(ene ljubavi***#
D7AMA
-naje,(e i najznaajnije dramske vrste 2rvatske renesansne knievnosti nastaju po uzoru na antike
dramske oblike, a to su K>$E8'<& i !;&+E8'<&
-2rvatska KOEDIJA, kao i talijanska preuzima od antike komedije strukturu komediograske
radnje, zaplete i rasplete, kao i tipove likova (mudar i lukav sluga, ,krti starac, 2valisavi i umi,ljeni
vojnik***#
-takva komedija naziva se CLEN>$ ili E;C8'!N>$ K>$E8'<>$ A njegovala se osobito u
8ubrovniku ($arin 8ri( A T8undo $arojeT, T"kupT, T!ripe de CtoleT, T&rkulinT#
-u TRAGEDIJI 2rvatska renesansna knjievnost ostvarila je brojne prijevode (8ri(eva T@ekubaT
prema Euripidu, Dlatari(eva TElektraT prema "ooklu***#
-razvila se i DRAA ! +!VREENOE +I+L! te rije/i (?uci( T;obinjaT A prva svjetovna
drama u 2rvatskoj knjievnosti#
-razvili su se i drugi, razliiti dramski oblici: PA+TIR+KE EKLOGE, PA+TORALNE DRAA0
PA+TIR+KE IGRE0 FAR+A (banalne pojave gra0anskog ivota na komian nain#, .RKVENA
PRIKA1IVANJA (religiozno-biblijska tematika#B BIBLIJ+KA DRAA, ITOLO2KA DRAAB
POKLADNA0 PIRNA KOEDIJI.A (TNovela od "tancaT-8ri(#
MA7K. MA7+LI<
-renesansni pjesnik koji je napisao brojna djela na 2rvatskom jeziku
-ro0en je u "plitu, a ,kolovao se u 'taliji
-nakon boravka u 'taliji, ivot je nastavio u "plitu
-iako je u 2rvatskoj knjievnost ponajprije poznat po svom vanom doprinosu knjievnosti na
narodnom jeziku, $aruli( je slavu stekao svojim latinskim djelima
-njegovo najznaajnije latinsko djelo jesu T%ouke za estit ivot s primjerimaT koje je prevedeno na
mnoge jezike i koje je najvi,e objavljivana 2rvatska knjiga u inozemstvu
-vrlo znaajno djelo na narodnom jeziku jest biblijsko-vergilijanski ep <C8'!& u ,est pjevanja
J!DITA
-ep koji je nastao -3/-*, a objavljen -31-* godine
-prvi 2rvatski umjetniki ep
-pisan je splitskom akav,tinom -4* st*, ,to je vrlo vano jer je 2rvatski jezik ormiran kao knjievni
jezik tek u -5* st*
-uzori: &N!'K& (:ergilije# i @;:&!"K& ";E8N<>:<EK>:N& KN<'EE:N>"!
-tema: preuzeta iz Biblije A $aruli( pi,e o aktualnoj dru,tvenoj situaciji u "plitu i okolici (turska
vojska koja prijeti "plitu i okolici poistovje(ena je s asirskom vojskom koja prijeti Betuliji#
-idovska udovica <udita ubija ta,tog i po2lepnog asirskog vojskovo0u @oloerna i spa,ava svoj
grad Betuliju
BCILJ .V.-A E,AI
$aruli( je 2tio svom narodu uliti vjeru i nadu u otpor i spas od !uraka*
$aruli( istie vjeru u Boga (kako u njega ne treba sumnjati#
-na poetku epa $aruli( u kratkom pismu obja,njava za,to i kako je pisao T<udituT:
eli prouiti priu o udovici <uditi na svom jeziku za one koji ne razumiju latinski j*
istie kr,(ansku vrijednost A krepost, sveta isto(a, vjera
istie <uditine kvalitete, vanost i kako je treba slaviti
upu(uje Bogu poruku da joj dade snage da odrubi @oloernu glavu (vjera u Boga#
K>$%>D'F'<&:
T<uditaT je sastavljena od 4 libara
-* ?'B;>: Nabukodonosorova elja da vlada cijelim svijetom (@oloerno ga treba svojom
vojskom osvojiti
1* ?'B;>: @oloerno pusto,i i napada gradove za redom
)* ?'B;>: @oloernova opsada Betulije, a <udita kori narod koji se eli predati
4. ?'B;>: <udita u @oloernov taboru, a @oloerno je oaran njenom ljepotom
'kor - 1/ -
-petrarkistika obiljeja: $aruli( poput petrarkista opisuje <uditinu ljepotu
-petrarkistiki motiv: kosa, nakit
-<udita se vrlo bogato ukrasila (nakit# tako da se mogla uspore0ivati s kraljicama
-knjievna asocijacija <udite na @elenu koju su smatrali najljep,om enom
svijeta
-snana vjera u Boga
5. ?'B;>: <udita veera s @oloernom kojeg opija i na kraju ubija
6. ?'B;>: gra0ani Betulije napadaju &sirce koji bjee, slave <uditu do kraja njenog i-
vota*
MA7IN D71I<
-ro0en je u 8ubrovniku gdje je polazio i ,kolu
-neko vrijeme proveo je u 'taliji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediograiju
-kad se vratio u 8ubrovnik pisao je ljubavne pjesme u du2u petrarkizma, a ubrzo se posve posvetio
drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela
-oku,ao se u svim dramskim vrstama: komedija, pokladna igra, pastorala, tragedija***
-gotovo sva 8ri(eva djela izvodila su se na dubrovakim scenama u doba poklada i pirova te je
vi,e od desetlje(a bio najizvo0eniji dubrovaki dramatiar
-DJELA3 pastirske igre (T!irena, :enera i &donT* T+riulaT#, pokladna komedijica (TNovela od
"tancaT#, komedije (T8undo $arojeT, T&rkulinT, T"kupT, T!ripe de CtoleT#
D!NDO AROJE
-komedija koja je prvi put izvedena -33-* godine za vrijeme poklada
-%;>?>+ 8C+>+ N>"&: -najavljuje ,to (emo gledatiUitatiB -najavljuje komedijuB -dvosmisleno
je znaenje ljudi nazbilj (TpraviT, dobri ljudi# i ljudi na2vao (TlaniT ljudi koji predstavljaju zlo#B -u
ovom prologu 8ri( se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovake aristokracije, ironino laska
dubrovakoj gospodi i naziva i2 zlatnim i ludimaB -airmacija sposobni2, pametni2, vrli2 ljudi na
raun opaki2 i nesposobni2 ljudi
-8jesto ra#njeI ;im -radnja se doga0a - dan -vrije8e ra#njeI -4* st*
-te8aI sukob oca, dunda $aroja i njegova rastro,nog sina $ara koji u ;imu, umjesto da se bavi
trgovinom, sav kapital tro,i na kurtizanu ?auru
-+?&:NC C?>+C u zapletu 8ri( je povjerio ,o8et!, slugi Nijemca Cga !ude,aka A
samouvjerenom, inteligentnom, lukavom renesansnom ovjeku koji s2va(a da sukob oca i sina
moe iskoristiti za vlastitu sre(u
-%omet zaple(e radnju, vodi likove, upravlja nji2ovim postupcima A DR4I +VE KON.E !
R!KAA upravljaju(i sudbinama i ivotima oni2 kojima slui
-%omet je gos+odar smije0a u komediji, no za razliku od ostali2 likova u komediji, %omet nikada
nije izvrgnut ismijavanju, nikada se gledatelj ne smije %ometu, nego se uvijek smije zajedno s njim
BLIK.VII o#nos gospo#ar s(!ga
D-NDO MARO!E1
-tipian predstavnik dubrovakog bogatijeg
sloja
-,krt trgovac koji odlazi u ;im obraunati se
sa rastro,nim sinom $arom
BO$,%O1 2Marojev s'uga3
-vjeno gladan sluga
-tipian sluga ogranieni2 mogu(nosti

-nije odanB istie $arojevu ,krtost
-4O "-DE5A$6
-zaljubljen njemaki plemi(
-lud za ?aurom
-nesnalaljiv, neinteligentan, prepu,ta svoju
sudbinu %ometu
POME"1
-slu,a svog gospodara
-ini sve kako bi ?aura postala Cgova, ali samo
zato ,to bi mogao izvu(i koristi
MARO1
-rastro,an sin koji kupuje ljubav kurtizane
?aure
A-RA1
-izgubljena k(i njemakog plemi(a
-s $arom je samo radi njegova novca
'kor - 1- -
-tipian predstavnik dubrovake mladei-
rastro,an(est sukob stari2 i mladi2#
-oekuje od sluge %opiva da rje,ava sve
njegove probleme
POP%VA1
-lukav i pokvaren
-mnogo toga ini za svoju korist
-prijetvoran
-oekuje od %etrunjele ostvarenje svi2 njeni2
za2tjeva
PE"R-N!EA1
-slu,a gospodaricu
-odana, vjerna, poslu,na
-predstavnik mladei nieg dru,tvenog sloja
(naivna, poslu,na#
B spo5naja A ivot je prevrtljiv, as si sretan, as ne, kad si nesretan preivi je i kreni ka sre(i
,ET7A7KISTI0KA LI7IKA
:I:K. MEN0 ETI <
-dubrovaki pjesnik koji je tek nakon smrti prozvan Ji,ko, inae mu je pravo ime Ji,mundo
:la2ovi( $eneti(
-ivio je na prijelazu iz -3* u -4* st*
-u 8ubrovniku je obavljao razne poslove, a dva puta bio je i knez ;epublike
-umro je od kuge koja je -31.* god* 2arala 8ubrovnikom
PRVI POGLED
-tema: ljubav na prvi pogled
-pjesnik se na prvi pogled zaljubio i u cijeloj pjesmi detaljno opisuje izgled svoje drage, nain na
koji se e,lja i plete svoju kosu A naziva je enom ljep,om od vile
Tmeni bi viditi jo, lip,u ner viluT
-na kraju kada ona odlazi on ostaje tuan i sam
-pejzani motivi: TDovje,e zora dan, a slavno prolitje
travicu drobnu van, zelen list i cvitje*T
$ANI'AL L+CI <
-2rvatski pjesnik i dramatiar koji potjee iz jedne od najugledniji2 2varski2 obitelji
-osim u @varu, ,kolovao se u 'taliji
-napisao je jedan ljubavni kanconijer T"kladanja izvrsni2 pisam razlici2T
-u svojim pjesmama ljubav prema eni i njezinu ljepotu na petrarkistiki nain
J!R NI JEDNA NA +VIT VILA
-tema: ljepota drage, vile
-pjesnik slavi njenu ljepotu i divi se njenoj ljepoti
B!'%'LN' $>!':' %E!;&;K'"!'LKE ?';'KE: zlatna kosa, tanke crne obrve (osje(aj
radosti#,rumeno lice, rumene usne, zubi kao biseri - 'je+ota nje(inog govoraB is5re56i7e 8n8tarn98
i van9sk8 69e5ot8
-glatko(a i bjelina njenog vrata, bijela prsa, tanki, bijeli, obli, dugi, ravni prsti - !<E?E"N'
CE'!&K
-pjesnik povezuje 1 motiva: ljubav i vanjska ljepota
D1.7E D71I<
-rodio se u 8ubrovniku, a ivio je na prijelazu iz -3* u -4* st*
-,kolovao se u 8ubrovniku, a studij prava zavr,io je u 'taliji
-kasnije se zaredio
-njegove pjesme sauvane su u rukopisima i Kanconijeru Nik,e ;anjine
-njegova lirika je uglavnom ljubavne tematike, a u ve(ini pjesama obra(a se voljenoj osobi,
opjevavaju(i i slave(i njezinu ljepotu i du2ovne vrijednosti
-osim pjesama, napisao je i pastirsku eklogu T;admio i ?jubmirT
'kor - 11 -
D7A1A JE .D ZLATA
-tema: savr,enost pjesnikove TvileT
-pjesnik svoju dragu smatra savr,enom, ljep,om od svi2 vila, draom od zlata, ljep,om od prolje(a
-opjevava ljepotu svoje drage, njenu kosu, oi, obrve, an0eoski osmije2 i prekrasni stas
-petrarkistiki motivi: crna dva vlasa (obrve#B oi koje sjaje poput zvijezda, rumena usta, zlatna
kosa***
PETAR 1ORANI"
-vrlo malo zna se o njemu
-ro0en je u Dadru, a ne zna kada i gdje je umro
-bio je pravnik, notar, te je obavljao i neke druge slube
-od Dorani(eva knjievnoga rada sauvan je samo pastirski roman J,(anineJ, tiskan $&/:; kada je
pjesnik ve( bio mrtav
,LANINE 1?DG"
-nazivaju ga +rvim 0rvatskim romanom, iako i nije ba, roman u pravom smislu te rijei
-u djelu se u prozi, ali i u sti2ovima, pripovijeda o putu pastira Dorana po zaviaju, zadarskoj
okolici, te se slavi i velia ljepota rodnog kraja
-roman ne govori samo o ovozemaljskoj ljubavi ve( i o du2ovnoj ljubavi, ljubavi prema Bogu istini
-T%lanineT obra0uju i mnoga druga pitanja i teme: problem turske opasnosti, pitanje odnaro0ivanja,
knjievne kulture na 2rvatskom jeziku***
-te8aI put pastira Dorana po zadarskoj okolici koji kre(e u planine gdje trai utje2u da zaboravi
svoju nesretnu ljubav
-za vrijeme putovanja opisuje se pejza, krajolik iz ega se osje(a ljubav, divljenje i po,tovanje
-vlada i osje(aj domoljublja prema rodnom kraju zbog prisutnosti turske opasnosti
B8jesto ra#njeI perivoj u kojem se nalaze svi slavni
-alegorija A glavno izraajno sredstvo u ovom romanu (motiv jabuke A simbol kulture, znanja,
jezika#
-Latinka u svom krilu ima mnogo jabuka koje simboliziraju bogatstvo latinske kulture
--rkinja tako0er ima mnogo razliiti2 mirisni2 jabuka
-Ka(#ejka ima mirisne jabuke ($aruli( je upio miris jabuke-uzor :ergilije#
-vi(a $rvati)a ima malo, si(u,ni2 jabuka jer se 2rvatska knjievnost poela razvijati tek od
$aruli(a
-Dorani( spominje svoju TjabukuT A osje(aj radosti jer je nai,ao i na svoje ime u njenom krilu
-vila ga upozorava na nerazvijenost 2rvatske knjievnosti A osje(aj srama jer je jabuka nezrela
-vila ga tje,i jer se kod ostali2 vila vidi da su jabuke prije otrgnute, tj* da su ti narodi i kulture prije
postojaleB za2valjuje mu na trudu ,to je ipak ne,to napisao
-Dorani( kritizira sve one koji se srame svog jezika i koji pi,u na tu0em jeziku
,ETA7 $EKT.7.VI<
-2rvatski pjesnik koji je ivio na prijelazu iz -3* u -4* st*
-ro0en je na @varu
-u mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od toga nije ni,ta sauvano
-doivjev,i u mladosti bunu puana, kugu i provalu !uraka na otok u starosti je ivio mirnim
ivotom
-njegovo najvanije djelo je T;ibanje i ribarsko prigovaranjeT
RIBANJE I RIBAR+KO PRIGOVARANJE
-putopisni spjev u ) dijela koji je objavljen u :eneciji u kojem opisuje svoj trodnevni put od @vara
do Braa i Jolte
-T;ibanje i ribarsko prigovaranjeT je prvo sti2ovano djelo u 2rvatskoj knjievnosti u kojem je
opisano stvarno, a ne alegorino putovanjeB putovanje je opisano zbog ljepota prirode i zaviaja
-to je opis renesansnog ovjeka koji uiva u prirodi i svjestan je da je priroda mjesto u kojem se
moe posve opustiti i okrijepiti svoj du2
'kor - 1) -
-u spjevu pripovjeda opisuje svoje putovanje jadranskim otocima i pripovijeda o doga0ajima koji
su se doga0ali na putu njemu i njegovim suputnicima
-preko 1 ribara, @ektorovi( upoznaje nain razmi,ljanja 2rvatskog ovjeka kojem cijeli ivot
prolazi u ribarenju (nain egzistencije#
-%&;:' 8&N A divljenje prema krajoliku, ljubav prema domovini
-!;E!' 8&N A govori o prolaznosti ivota (T***smart sve skra(ujeT#
'kor - 19 -
:; BAROK
- -.* stolje(e
- ,panj* *arue77o, port* *aro77o biser nepravilna oblikaB barokni stil je krajnje kiast
- manirizam P gongorizam i marinizam A stilska oznaka baroka, poku,aj da se uspostavi nagla,eno
neprirodan nain izraavanja kao umjetnika konvencija
- obiljeen gustom upotrebom igura (metaora, koneto, antiteza,***#
- vi,e razliiti2 razvojni2 aza i tendencija
- raspinjanje svega onoga ,to je renesansa 2tjela
- barok P katolika obnova
- znaajke knjievnog baroka povezuju se s novim svjetonazorima
LI7IKA - prolaznost vremena
- rasko, izraza
- istinsko dr2tanje pjesnike du,e, 2ladno(a, nerazumljevanje
- +ongora A ,panj*, zaetnik gongorizma, nov pjesniki jezik, vlastita sintaksa, smiona metaorika
(puna mitolo,ke simbolike, nepristupana neobrazovanom itaocu# A poeme #amo8e9 Po'i:em i
4a'etea A "at na zvoniku, %je,ani sat A pesimistine, prolaznost vremena
- $arino- tal* pjes*, zaetnik marinizma, izraz pun neobini2 metaora i zvuni2 eekata, stilski
izgra0ena vrtuoznost, cilj poezije A zapanjiti itaoca ; Pjeva/ Akoristi koneto (utakmica slavuja i
jeke# A judski ivot ; spoznaja o prolaznosti, nemir i tjeskoba u svijetu u kojem se smrt pojavljuje
kao sigurna realnost u eng* i ran* pjesnike ti2 stilova nazivaju lokalnim imenima
- "red* Euro* A &ndreas +rHp2ius, @omann von @omannsValdau
E,IKA A ep A :ergilije A religiozno ispravan, instruktivan, jasne teze, tema A aktualna i nacionalna,
strukturno A vrst s izbjegavanjem odlaska u bezbrojne epizode
- povijesne teme A u(itan7i ?uisa de Fomoesa
- Os'o*o<eni !eru(a'em !* !assa A religiozno-2istorijska tematika, bogata epska radnja, isprepli(u
se antastika i realnost, ulnost i vjerska egzaltacija
- mitolo,ki spjev od 93/// A $arinov M&donisN
D7AMA A melodrama i opera
- Falderon de la Barca A &ivot je san9 Za'amejski suda7 - rasko,no dvorsko kazali,te, djela
naki(ena bogatom metaorikom, teme A moralne i univeerzalne, manje brine o zaple-
tima i raspletima radnje i ve(u pozornost posve(uje pojedincima (psi2olo,ki produbljeni
likovi#
- ?ope de :ega A puke karakteristike,gra0a za drame A iz ivota, pozornost pridaje dinamici
radnje i zanimljivim zapletima
-.N-.7A
- najve(i ,panjolski barokni pjesnik
- smatra se jednim od glavni2 predstavnika kulteranizma A pravca ,to je po njegovim epigonima
nazvaz i gongorizam
- jedan je od najve(i2 predstavnika 2ermetike lirike
- u poetku je pisao u du2u narodne poezije i usavr,avao izraz romanci
- kasnije trai nov pjesniki jezik, stvara vlastitu sintaksu i smionu metaoriku, punu mitolo,ke
simbolike, nepristupanu nedovoljno obrazovanome itaocu
- +>N+>;'D&$ A pjesni,tvo koje je puno izraza skrivenog znaenja, te,ki2 metaora i te,ko
dokuivog znaenja A jo, se naziva i 2ermetikom poezijom
SAT NA ZV.NIK+
- tema A pjesnikovo razmi,ljanje o prolaznosti vremena
- temeljni motiv A sat A simbol prolaznosti
- motivi A zubi, kotaa grubi2 (preko njega dalje razlaguje o mogu(nosti djelovanja#, utezi
(nastojanje da (e se vrijeme zaustaviti#
IKor - 25 -
- obiljeja baroka A metaora (nama korist nije ,to te tro,e o,tri zubi#B simbol (sat, vjetar# A radi se
o neu2vatljivosti vremena
,JE:<ANI SAT
- pje,(ani sat A simbol proticanja vremena
- pjesnik se ljuti na vrijeme A kae da je tiranin ojesni, ni stakleni zatvor ne moe ga zadrati, ov*
uvijek sanja o zaustavljanju vremena
- poredba A glu2o poput pijeska siva
- kontrast izmeu ovjekova 2tijenja da zaustavi vrijeme i prolaska vremena
MA7IN.
- pjesnik talijanskog baroka
- zaetnik i glavni predstavnik pravca koji je po njemu nazvan marinizmom
- napisao je nekoliko tisu(a lirski2 pjesama i mitolo,ki spjev &donis
- staviv,i svojoj poeziji zadatak da zapanji itaoca, $arino je kao stvaralac bogate antazije i
izvrstan versiikator uspio izgraditi vlastiti pjesniki izraz pun neobini2 metaora i zvuni2
eekata
- u pjesmama izraava nestalnost, prividnost svega u svijetu pa ak i vlastitog ivota koriste(i
metaore, kontraste, paradokse i 2iperbole
- $&;'N'D&$ A jaka stilska tendencija koja se esto smatra oznakom cijelog baroka - odlikuje
se neprirodno,(u i prenagla,enom stilizacijom - izraz pun neobini2 metaora i zvuni2 eekata,
stilski izgra0ena vrtuoznost, cilj poezije A zapanjiti itaoca
,JEVA0
- u prvoj stroi se javlja 2iperbola
- u drugoj dolazi do povezivanja slavuja i jeke, izgleda kao da se dva slavuja natjeu
- slavuj se zanio A 2tio je biti bolji od drugog i pao je u vodu
- javlja se motiv nima A slavuj se zastidio
- kontrast A uz svjetlosti dana u tamu grana
- koneto A upotreba 2iperbole, parabole, paradoksa (takmienje slavuja sa vlastitom jekom A
du2ovito#
LJ+DSKI 1IV.T
- tema A ljudski ivot
- karakteristika ljudskog ivota A bijeda, pla kada se rodi, zatim djetinjstvo pla i ljubavna bol,
kada doe u zrelu dob onda mu se ivot ispuni tugom i na kraju svega toga umre
- prikazuje ivot od ro0enja, putem djejeg nesta,luka do smrti
- govori o tome da je ljudski ivot prekratak samo jedan korak
- mladost A & kada stignuUozbiljna ljeta neka iz sre(eUu jad ljubavna bol odvodi*
- djetinjstvo A Kada poraste i mlijeko mu ve( ne godi,Ubolna pod bi(em uje mu se dreka*
'kor - 14 -
1@. $7VATSKI 'A7.K
- po* -.* st* do druge pol* -=* st*
- gotovo cijela @rvatska
- vrlo dugo i osobito razdoblje
- pozitivno reagiranje na one op(eeuro* tendencije koje danas obu2va(amo terminom baroka
- knjievni je jezik nejedinstven i prilago0en govorima regija
- knji* je nastajala i razvijala se u 9 manje ili vi,e samostalna regionalna knji* konteksta A glavni i
najplodonosniji njezin prostor bio je 8ubrovnik
E,IKA 2 tradiciju baroknog epa utemeljuje '* +unduli(
) <* %almoti( 8ionori( - Du*rovnik +onov'jen
) '* Kanaveli( A $ra'j $o'oman
- &* :italji( A Ostan Boje 'ju*avi
- najpoznatiji je +unduli(ev povijesni ep Osman ; po uzoru na !assov Os'= !eru(a'em
- nabono djelce Putni tovaru> K* Dr*
LI7IKA 2 barok uvodi dubrov* pjes* 8* Buni( :ui(2P'andovanja3 A lj* lirika s misaono-
religioznim motivima A povezuju se i s udvarakom retorikom
- ljubavni kanconjer '* Gur0evi(a - gusto(a igurai manirano poigravanje dvonanim lir* motivima
A u pjesmama ju*i7i sun7u s'i/noj #'i7i svojoj u ru7i gos+o<e9===
- anakreontska lirika A I* Krsto Irankopan A napisao zbirku petrar* i barokne lirike 4art'i7 (a /as
kratiti
- %avlinski zbornik kajkavski2 liturgijski2 i crkveni2 pjesama
D7AMA 2 commedia dellWarte A predstave koje se temelje na improvizaciji iz ljudskoga ivota
(putuju(e druine#
- tragikomedije A mladi +unduli( i <unije %almoti(
- religiozna poema 'vana +unduli(a #u(e sina ra(metnoga
- pastoralna drama A s alegorijskim likovima i zapletima A Du*ravka 'vana +unduli(a i Pav'imir
<unija %almoti(a
- komina poema '* Gur0evi(a #u(e Marunkove
(eksikograKijo8 se bavio <uraj @abdeli( A napisao 2rv*-lat* rijenik i nabone knjige Zer7a'o
Mariansko i Pervi o7a na>ega Adama gre0
- u usporedbi sa dubrovakim, pojava baroka u ostalim regijama @rv* djeluje siroma,no
- vano je spomenuti ep %etra Drin* O*7ida sigetska 9 te pripovjednu poemu &* Kanili(a #veta
Roa'ija ; utjecaj srednje euro* baroka
IVAN G!ND!LI"
--3=5--4)=*, ro0en u 8ubrovniku, plemi(, obavljao razne dravne unkcije
-knjievni rad zapoeo pisanjem pjesama
- poeo je pisati vrlo mlad imao je uspje2a, no me0utim u pjesmi %okornima kralja 8avida odrekao
se svi2 mladenaki2 djla nazvav,i i2 porodom od tmine, tako da neka od nji2 znamo damo po
imenu jer se smatra da i2 je sam spalio
-melodrame: &rijagna, %rozer %ina, &rmida
--41- g* izdaje djelo %jesni pokorne kralja 8avida (slobodan prepjev sedam 8avidovi2 psalama#
--411 g* izdaje religioznu poemu "uze sina razmetnoga (tema iz evan0elja po ?uki, o odmetnutom
sinu, sastoji se od tri pla(a, prvi pla(- sagre,enje, drugi pla(- spoznanje, tre(i pla(- skru,enje#
--41= g* 8ubravka- melodrama*
-ep koji nije tiskan idu(i2 1// godina >sman* +ovori o doga0ajima vezanim uz dolazak >smana ''
na vlast u !urskoj, o bitci !uraka s %oljacima kod @o(ima i porazu !uraka i svrgnu(u >smana s
vlasti* 'zgubljena dva pjevanja -9 i -3, nadopunio i2 je 'van $aurani( u -5 st* 8vije teorije:
IKor - 27 -
>sman se sastoji od dva odvojena epa koji nisu nikada spojeni* 8ruga da je 8ubrovaka vlast
cenzurirala ta dva pjevanja zbog preo,tre kritike !uraka*
D+'7AVKA
- pastorala, pastoralno-idilina drama, barokna melodrama, pastirska igra A renesansna tvorevina
- uvod A zazov zvijezdi 8anici da objavi srean, u0en dan A vjenanje najljep,eg pastira i
najljep,e pastirice (dan sv* :la2a#
- na samom poetku uvodi monolog ribara, a za ribara se pretpostavlja da je izbjeglica iz
8almacije
- alegorijski upozorava gra0ane 8ubrovnika da nemaju za,to dizati bunu jer je u 8ubrovniku
ljep,e i bolje nego drugdje
- temelji se na kontrastu (porobljena 8almacija A slobodan 8ubrovnik# A porobljena 8alm,
opljakana, zarobljena, a turci i mleani na vlasti
- mjesto radnje je 8ubrava A simbol 8ubrovnika A slobodna asna, slavna, rasko,na u svojoj
prirodnoj ljepoti A stvorena idilina slika 8ubrave
- starac ?jubdrag je nositelj +unduli(evi2 pogleda na dravu, dru,tvo i slobodu, jer se drava i
sloboda ne ugroavaju samo orujem nego i2 ugroavaju i sami dubrovani A preko njega
kritizira sada,nje 8ubrovane, u njegovo doba su ljudi stjecali bogatstvo po,tenjem i radom,
dok sada stiu prijevaromB renesansni motiv A sukob starost O mladost A mladi ne po,tuju stare,
istie snagu novca kojim 8ub* misle da se moe sve kupiti, kritizira ene koje brani !ratorko
- stavlja u odnos dva svijeta A satire (kominost# i pastire peko koji2 istie problem nii2 i vi,i2
dru,t* slojeva
- 8ivjak i +oro,tak pustolovi su iz drugi2 zemaljaB vile, nare,ene i rasipne, su plemkinje
8ubrovanke, a pastiri 8ubrovani raspravljaju o razrednoj jednakosti o jednakosti u brakuB
:uk satir i seljanka "tojna prikazuju vla2e i sluavke A godi,njice (one su uvijek zaljubljene#B
$iljenko je simbol dubrovakog plemstva, a +rdan je predstavnik bogatog izro0enog dubr* trg*
stan* koji prijeti slomom u tenji za lagodnim ivotom i uivanjem A preko ti2 simbola +unduli(
iznosi o,tro sve poroke suvremenog dru,tva
- 8ubravka nije vana kao like nego kao pojam A ona je simbol slobode A nagla,avaju(i njezinu
ljepotu, sve vi,e istie slobodu
- dvije je ideje spojio +unduli( u 8ubravci A da se slobodna drava osniva na zdravome i
istinitome braku na porodici koju ljubav spaja, da propada drava u kojoj srebro i zlato vi,e
vrijede od isto(e i po,tenja
S+ZE SINA 7AZMETN.-A
- gra0a i tema su na liniji katolike obnove A ostaviti zemaljska i prigrliti du2ovna dobra
- temeljni osje(aj je ispraznost svega ,to okruuje ovjeka, prolaznost, atalna nemo( pred
prirodom, taj osje(aj prolaznosti varira na biblijskom motivu o sagrje,enju, spoznanju i
skruenju A izlaz nalazi u molitvi, u pokajanju, jer smrt je sveprisutna
- sadraj okosnica A mladi ovjek eli se odvojiti od roditeljskog autoriteta i autoriteta uop(e
- alegorijsko znaenje jer dobri otac prrima odbjeglog sina (koji se pokajao# natrag na ognji,te A
isto kao i crkva prima odmetnika opet u svoju zajednicu (ako se pokaje#
- osnovna misao je isticanje prolaznosti zaemljskog ivota i poruka dub* sinovima da tro,e(i
vlastiti imetak ,kode ne samo obitelji nego i 8ubrovniku
- stil A sti2ovi su zvuni, retorini, katkad i pomalo sveano-patetiki s jako nagla,enim
releksivnim momentom, to su A metaora, ponavljanja, gradacija, nabrajanja, kontrast (grije2 A
pokajanje, pobonost A nevjernost, smrt A ivot, grije2 A isto(a, pakao A raj#
- sti2 A osmerake sestine
.SMAN
- sastoji se od 1/ pjevanja A karakterizirana su ,irenjem abule, ponavljanjima, digresijama
(opomena# i epizodama
- ideja slobode u >smanu je posebno naglaena, a ujedno je posebni motiv A ona je 2valospjev
pobjede kr,(anskog svijeta nad islamom A posebno do izraaja dolazi kr,(* moment
- pojam slobode (sveslavenska ideja# A sloboda slav* naroda
'kor - 1= -
- prikaz borbe islama i kr,(anstva A !uraka i zap* Euro* A predvide(i slabljenje turske sile
- povijesni povod bio je poraz tur* vojske kod @o(ima -41-*, a uzor spjev tal* !assa >slobo0eni
<eruzalem
- spominje i druge povijesne dogaaje A turski sultan >sman zatvorio je u tamnicu svog strica
$ustau, ali nakon poraza kod @o(ima dolazi do pobune janiara koji >smana svrgnu i zadave
A svoj ep +unduli( je posvetio poljskom kraljevi(u :ladislavu kome pripisuje svu slavu pobjede
i poziva ga da i ubudu(e vodi slavene u borbi protiv !uraka
- ne odgovara povjesnoj istini jer je bitka kod @o(ima zavr,ila bez pobjede, a :ladislav nije u
njoj ni sudjelovao
- najpoznatija pjevanja su A >%'" "FEN& 'D %&K?&, BCN& %;>!': >"$&N&, >!$'F&
"CNL&N'FE i KC%&N<E ">K>?'FE ' N<EN'@ 8<E:><&K&
- >sman je pisan u stroama od etiri osmerca s rimama &B&B (unakrsna#
- uzorno djelo 2rv* baroka A u tekstu +unduli( izraava du2 katolike obnove
'kor - 15 -
11. KLASICIZAM I ,7.SVJETITELJSTV. + E+7.. KNJI1.
- od sredine -.* do druge pol* -=* st*
- ugledanje na grku i rimsku antiku kao na nedvojbeni uzor
- umjetnikova zada(a A opona,ati prir*, narav A prikaz ovjeka kao moralnog bi(a
- ideal A prikazati op(eljudsko i prosje(no u ovjeku, izbjegavati posebno, speciino
- kriterij dolinosti, promjerenosti Aranc* *iensean7e9 eng* de7orum
- vjera u razum A naela nisu izraz samo jednog vremena nego i2 diktira razum
- zasi(enost racionalizmom 2 pri2va(anje itatelja A prisutno u romanima A prag romanti*
E,IKA B najuglednija knji* vrsta A obrada tema iz antike - E%
- god* -.15* :oltaire objavljuje ep Henrijadu ;velik poku,aj nacionalne epopeje u -/ pjevanja
- u Engleskoj u -=* st* &leXander %ope i "amuel <o2nson pi,u satire po uzoru na antiku
- romani A 8eoe A ;>B'N">N F;C">E, "Vit A +C??':E;>:& %C!>:&N<&
- u Eng* ;ic2ardsonovi epistoralni romani - Pame'a i ?'arissa ; uzburkani osj* gl* junaka
D7AMA 2 obrada tema iz antike, pridravaju(i se i antiki2 teorijski2 naela (npr*
jedinstvo radnje, vremena i mjesta#
- %ierre Forneille A drame: @orace, Finna %olHeucte A tragedije koje se pridravaju aristotelovske
poetike, te prototip ranc* tragedije A tragikomedija F'8 A tema Ane
sretna ljubav sred*vjek* ,panj* junaka Fida i njegove zarunice @imene A racionalna,
didaktina i moralistika
- <ean ;acine A tragedije A jasno(a izraza sukob izme0u osje(aja dunosti i strasti, ino psi2olo,ki
razra0eni A Androma0a9 Britanik9 %:igenija, te obrada Euripidove trag* Hi+o'it pod nazivom
Fe<ra A mitol* tema stravstvene ljubavi i mrnje kralj* Ied*- pod starost: trag* s religioznom
tematikomEst0er9 At0a'ie
- $oliere A najve(i ranc* komediogra - glumac, reiser, kazali,ni pisac i direktor vlastite kazali,ne
druine A pi,e komedije intrige, karaktera i dru,tvenePpodjela djel* ispravna A mje,aju se elementi
razni2 tipova kom* A $a8i+erka A elementi arse kojima daje dru,tvenu satire A Don !uan9
Mi(antro+9 5krta79 "artu::e9 -mi>'jeni *o'esnik ; kom* karaktera koje predstavljaju ujedno i dru,t*-
5krta7 ; kom* u 3 inova, utjecaj %lauta i lik* ,rtaca iz ranc* arsi i talijanske commedie dellWarte
- 'tal* - Farlo +oldoni A niz melodrama, tragi-komedija i oko 1// komedija (Kavana, +rubijani,
+ostioniarka $irandolina, ;ibarske sva0e# A gra0anska drama 4ostioni/arka
Mirando'ina ; kom* u ) ina A zanimljiva
galerija vje,to ocrtani2 mu,ki2 likova kojima suprostavlja lik mlade samosvjesne puanke koja se s
lako(om poigrava nji2ovim osje(ajima i na koncu se, kao ena zdrava razuma, sretno udaje za
ovjeka iz svoga stalea
Prosv9etite69stvo 8 Evro5ski= kn9i>evnosti=a
-javlja se u -= st*, to je op(i kulturni pokret u kojem se istie znanstveni du2, uenost i potreba
prosvje(ivanja naroda*
-predstavnici-:oltaire, roman Fandide, 8iderot- on je pokreta( Irancuske Enciklopedije u kojoj su
obu2va(ena sva
dotada,nja znanja, ;ousseao U;usoU roman <ulia ili nova @eloiza
DIDE7.T A napisao je nekoliko romana u kojima, prije svega, dolaze do izraza njegova
razmi,ljanja o moralu i dru,tvenim odnosimaB pi,u(i naje,(e u ormi konverzacije, 8* nije
psi2olo,ki produbljivao svoje likove, ve( su mu vanije osnovne misli djela i razmatranja glavni2
junaka, zapravo dijalozi 8* sa samim sobom* C njima ra,i,(ava neka op(a pitanja i probleme* Cz
romane pisao je i pripovijetke, drame, pa i lanke i studije o kazali,nim problemima i umjetnosti
uop(e* >n je zaetnik najvanijed djela prosvjetiteljske epo2e A ENF'K?>%E8'<E
V.LTAI7E A je bio ilozo, publicist i knjievnik, koji se kao stvarni ideolog naprednoga
gra0anstva najvatrenije okomio na crkvu, na eudalno ureenje, istupaju(i protiv klasni2 povlastica,
a za potpunu slobodu govora* Cz pjesme pisao je romane i drame* C satirama i najboljem romanu
IKor - 30 -
F&N8'8E iznosi misao da ovjek u ivotu sam odre0uje svoje putove i da je upravo u sitnim
svakodnevnim stranama bit ljudske mudrosti* Lovjeka s2va(a kao potpuno emancipirano bi(e nad
kojim ne vlada nikakva sudbia ni providnost koja bi mu ve( unaprijed odredila ivotni put*
JEAN JACF+ES 7.+SSEA+ 2 tako0er je jedan od suradnika 8iderotove Enciklopedije*
Iilozo, romanopisac, politiko-dru,tveni teoretiar, unosi nove elemente koji (e ga predstaviti kao
neposrednog prete(u skorog romantizma u knjievnosti* C svojim djelima, teoretskog i
beletristikog karaktera, za2tijevao je da se ovjek odrekne iskvarene civilizacije, da se vrati
prirodnom ivotu, koje je i sam sastavni dio*
- MISLIM& DAKLE& ,.ST.JIM.
,IE77E C.7NEILLE
-rancuski dramski pisac
-po zanmanju je bio pravnik, no posve(uje se kazali,tu i zapoinje pisati komedije s kojima postie
zapaen uspje2
-njegovo najznaajnije djelo je tragikomedija TFidT u kojoj, u skladu s du2om vremena, postupcima
likova rukovodi osje(aj dunosti i razum
-djelo je nai,lo na izvrstan prijam kod publike
.ID
-tragikomedija u 3 inova: !;&+E8'<& A jer je ;odrigo (Fid# u odre0enim trenucima tragini
junakB K>$E8'<& A jer je na0eno kompromisno rje,enje
-tema: nesretna ljubav legendarnog ,panjolskog srednjovjekovnog junaka 8on ;odriga 8iaza,
zvanog Fid, i njegove zarunice @imene
-njima se na putu sre(e isprijeila zavada nji2ovi2 otaca, ,to ju je prema ,panjolskom kodeksu asti
mogla rije,iti samo smrt jednoga od nji2
- kralj je autoritet A odre0uje Fidovu sudbinu
-?'K>:':
7.D7I-. CID" A mora pristati na osvetu jer je gro uvrijedio njegovog oca
$IMENA A eli se osvetiti jer je ;odrigo ubio njenog oca
( ve>e i? 698@av0 a6i i ast i os9e7a9 <8>nosti
-!-BAV je na drugom mjestu A prvi je RAZ-M
TLast mu bje,e prva inajve(a vrednota*T
T>svetio sam oca, ime mi je isto, da moram ja bi2 opet uinio isto*T
-rancuska klasicistika drama je
u cjelini 7ACI.NALNA, jer trai jasno(u izloeni2 ideja,
DIDAKTI0NA, jer eli pouiti gledatelja, te
u nekoj mjeri M.7ALISTI0KA, jer osu0uje zlo i porok, a 2vali vrline i pobjedu dunosti
nad stra,(u*
M.LIE7E
(<E&N-B&%'"!E %>RCE?'N# (Ean-Batist %oklen#-pravo ime
-najve(i rancuski komediogra
-bio je pravnik po zanimanju, no posve(uje se kazali,tu u kojem (e raditi do smrti kao 4-MA?9
RE&%#ER9 $AZA%5N% P%#A? i D%RE$"OR VA#"%"E 4-MA,$E DR-&%NE
-napisao je ukupno )) komedije koje se obino dijele na:
K>$E8'<E 'N!;'+E
K>$E8'<E K&;&K!E;&
8;CJ!:ENE K>$E8'<E
-no, ve(ina njegovi2 komedija sadri elemente razni2 tipova komedijaB Jkrtac, !artue, Cmi,ljeni
bolesnik itd*
:K7TAC
-komedija u 3 inova
'kor - )- -
-ova komedija je istodobno komedija intrige, komedija karaktera i dru,tvena komedija
-$oliere je abulu preuzeo od %lauta, ali ju je razradio na sva tri plana:
K>$E8'<& 'N!;'+E A pro,iruje uobiajen zaplet s jednog na dva para mladi2 ijoj se
ljubavi protive roditelji i jo, sve komplicira namjerom glavnog junaka da se sam u 4/-toj
godini ponovno oeni i to $arianom, odabranicom svog sina
K>$E8'<& K&;&K!E;& A @arpagon nije obian ,krtac A on nije ovjek koji strepi nad
naje,(e prona0enim blagom, on je lik koji je to blago stekao li2varenjem i koji je ,krt od
ro0enja pa se ne(e promijeniti niti na kraju komedije
-ismijavanje ,krtosti glavnog lika
8;CJ!:EN& K>$E8'<& A iznosi pitanje li2varstva kao jedan od najaktualniji2 problema
tada,njeg dru,tva
-boga(enje na nepo,ten nain (13Y kamata#, enidba zbog miraza, osvajanje ovjeka
laskanjem, odnos sluga-gospodar (kanjavanje zbog iskrenosti#, odnos stari-mladi (mladi
moraju po,tivati i slu,ati roditelje unato svemu#
B$A7,A-.NI g(. (ik
5$R" (,tedi na 2rani i pi(u, ,tedi na djeci (Fleante i Elise# koja ispa,taju zbog oeve ,krtosti, vi,e
voli novac nego ast (novac oslovljava Tprijatelju mojT#
BEZO#!E@ A!AN (bolje bi bilo da se Elise utopila nego zaruila s :alerom#
A&!%V (nema novaca za miraz#
NEZADOVO!AN (stalno jadikuje#
NEPOV!ER!%V (opsjednut mi,ljenjem da (e ga svi pokrasti
BED "&:<E"!' ' ";F&
M.LIE7E + $7V. KNJI1. A najpoznatiji i najprevo0eniji ranc* autorB prijevod $oliera nastaje
jo, za njegova ivota A Iran Krsto Irankopan prevodi u zatvoru +eorgesa 8andila, -4./B u -. i
-=*st* nalazimo u 8ub* 1) prerade
'kor - )1 -
1/. $7VATSKA KNJI1EVN.ST 1H. ST.LJE<A
-razdoblje u kojem 2rvatska knjievna djela ne karakterizira odre0eno razdoblje i stil, pa se to
razdoblje naziva jednostavno knjievno,(u -=* st*
-u djelima se uoava utjecaj baroka, ali i klasicizma, a u 1* polovici -=* st* i uoava se i utjecaj
prosvjetiteljstva
-esto se u djelima preple(u obiljeja sva tri razdoblja
-D!%rovnik vi,e nije iskljuivo kulturno sredi,te jer vi,e nije slobodan A zato vi,e ne moe biti
center kulturni2 zbivanja
-sve ,to je nastalo u renesansi se zaboravlja
-Da(8a)ija A pod tu0om vla,(u, pa ne moe razvijati svoju kulturu
-Vojna krajna A nema uvjeta za razvoj knjievnosti jer je ona sluila jedino kao utvrda za obranu
od !uraka
-Sjeverna $rvatska A pod vla,(u @absburgovaca
-u jednom dije'u knjievnog stvarala,tva jo, uvijek dominira barokni stil bogat raznovrsnim
igurama
-baroknim stilom pisat (e i dubrovaki pjesnici ('gnjat Gur0evi(#, ali i kajkavski i slavonski (&ntun
Kanili(#
-s druge strane9 veliku popularnost doivljava djelo &ndrije Kai(a $io,i(a T;azgovor ugodni
naroda slovinskogaT koje je pisano u du2u prosvjetiteljstva
-veliku popularnost steklo je i djelo $atije &ntuna ;eljkovi(a T"atir iliti divji ovikT kojem
savjetuje slavonskom seljaku da poradi na svom napretku
-s tre8e strane, pi,u se djela koja slijede klasine antike knjievne vrste
-velik broj 2rvatski2 knjievni2 djela smatrat (e se klasinim antikim oblicima, a u njima (e se
pojavljivati mnogo mitolo,ki2 motiva, tema i likova
EP%$A
-najvaniji knjievni rod u ovom stolje(u i to ona u sti2u koja opjevava razne teme: povijesne,
religiozne, ,aljivo-komine***
-najznaajnije epske vrste su:
P-,$O PRO#V!E"%"E!#$% EP A (&ndrija Kai( $io,i( A T;azgovor ugodni naroda
slovinskogaTB $atija &ntun ;eljkovi( T"atir iliti divji ovikT#
POV%!E#N% EP (&ndrija Kai( $io,i( A T;azgovor ugodni naroda slovinskogaT#
RE%4%OZAN EP
5A!%VO)$OM%,N% EP
-vrlo je popularna i basna
LIRIKA
-nije imala veliko znaenje u ovom stolje(u
-u 8ubrovniku se razvijala prigodna, esto ,aljiva i zabavna lirika
-u sjevernim djelovima @rvatske pi,e se religiozna lirika
DRAA
-uglavnom prijevodi strani2 djela
-u velikom broju prevode se $olierova djela A poznati pod imenom I;&NL ED&;'<E
-najznaajniji dramski pisac na prijelazu iz -=* u -5* st* je "%"-5 BREZOVA,$%
ANDRIJA KA I " IO2I "
-,kolovao se u Budimu, no vratio se u domovinu gdje je radio kao proesor ilozoije
-napisao je dva knjievna djela: T;azgovor ugodni naroda slovinskogaT i TKorabljicuT gdje je
opisao ,iroku povijest: od poetka svijeta do svoji2 vremena
-no, pravu slavu i popularnost stekao je djelom T;azgovor ugodni naroda slovinskogaT u kojem
opisuje istinito, kao ovjek -=* st*, povijest juni2 "lavena i susjedni2 naroda
IKor - 33 -
RA1GOVOR !GODNI NARODA +LOVIN+KOGA
-jedno od najpopularniji2 djela 2rvatske knjievnosti -=* st*
-ve( u predgovoru Kai( $io,i( napominje da ne pi,e za obrazovane, za one koji znaju latinski i
talijanski, nego za one koji osim 2rvatskog ne poznaju niti jedan drugi jezik
-tako0er istie da eli na jednostavan nain opisati povijesne doga0aje
-u narodu je postao vrlo popularan, itao se i uio napamet
MATIJA ANT+N 7ELJK.VI<
-2rvatski pjesnik i prosvjetitelj
-kao ratni zarobljenik u inozemstvu itao je knjige na rancuskom i upoznao se i odu,evio
prosvjetiteljskim idejama
-u zarobljeni,tvu je napisao i svoje najznaajnije djelo T"atir iliti divji ovikT
+ATIR ILITI DIVJI OVIK
-prosvjetiteljski ep koji opjevava slavonsku zemlju i njezine prirodne ljepote i slavonske seljake kao
zapu,tene i gospodarski zaostale
-velik dio epa posve(en je ;eljkovi(evim savjetima i poukama slavenskom seljaku kako da poradi
na svom napretku
-T"atirT nudi "lavoncima niz savjeta za obnovu i razvoj zemlje
-u drugom izdanju kao sugovornik "atiru pojavljuje se "lavonac koji "atira uvjerava da je slavonski
seljak pri2vatio njegovu kritiku i pouku te da se sada obrazuje i prosvje(uje
TIT+: '7EZ.VA0KI
-ro0en je u Dagrebu, a studirao u %e,ti gdje je upoznao kazali,te
-u %e,ti je zare0en, no vra(a se u domovinu i radi kao proesor
-pisao je politiko-satirike pjesme, prigodnice na latinskom, njemakom i 2rvatskom jeziku
-no, poznat je najprije kao komediogra
-kroz smije2 Brezovaki podvrgava satiri i osu0uje sve mane i poroke sa stajali,ta ljudskosti,
razuma i prosvje(enosti
ATIJA2 GRABAN.IJA2 DIJAK
-komedija
-radnja se odvija u Dagrebu gdje se iznenada pojavljuje $atija, grabancija, dijak
-on je ovjek koji se bori protiv zla, a istodobno posjeduje sposobnosti da poga0a pro,losti i
budu(nosti, da priziva du2ove***
-lik koji (e ismijati mane i poroke naizgled po,tene sugra0ane
-mi se smijemo ljudskoj gluposti, praznovjerju, zaostalosti, $atija,evoj lukavosti i spretnosti da sve
skrivene grije2e i ljudske mane razotkrije i izvrgne ruglu i poruzi
-klasino djelo 2rvatske komediograije koje se esto uspore0ivalo sa 8ri(evim T8undom
$arojemT, a $atija, sa %ometom jer obojica sve konce dre u svojim rukama i smiju se drugim
likovima
'kor - )9 -
19. 7.MANTIZAM
-* po* -5*st* A po* -5*st
knji* epo2a izme0u klasicizma i realizma koja istovremeno obu2va(a sve euro* zemlje i
&meriku A rije se upotrebljava u obliku pridjeva romantisn (odnosio se na knji* romanski2
naroda od sredneg vjeka do -5* st* A mistinost, pustolovina, udesno#
pretea romantizma je <* <* ;ousseau svojim romanom <ulija ili ti nova @elena
.'ILJE1JA 2 7.MANTIZAM JE .,7EKA KLASICIZM+
- romanti* pjesnici oduprli su se klasicistikoj ideji kontinuiteta, reda u literaturi unose(i nered i
nemir
- umjesto klasic* razuma, romantiari nude du,u, umjesto naela opona,anja nude originalnost
- odbacuju normirane i visokostilizirane pjesnike oblike te pi,u u jednostavnijim ormama
(originalnost umjetnikog stvaranja kroz romane, lirike, pripovjetke za razliku od klasic*
opona,anja antike kroz tragedije i epove#
.'ILJE1JA E+7.,SK.- 7.M. A smisao i zanimanje za povijestB istraivanje narodne
predaje, mitologija i olklora (prouavanje srednjeg vijeka, primitivni2 naroda i egzotini2
mjesta#B politiki i socijalni angaman romantiaraB isticanje osje(aja nasuprot razumuB isticanje
osobnog pjesnikog doivljaja i pjesnike slobodeB novo poimanje ljepoteB sloboda umjetnikog
izraavanja i naelo originalnosti (nema uzora#
B djelimo ga na engl*, ranc*, njem* i ruski romantizam
EN-LESKI 7.MANTIZAM 2 Zilliam Blakeom i ;oberto Burnson A Mjezerski pjesniciN,
?';"KE B&?&8E A zajedniko djelo
- pjesnik posjeduje osje(ajnost, ma,tu i ukus
- +eorge +ordon BHron A sam ivi ivot romantiarskog likaB B&<;>N'D&$ A Msvjetska bolN,
pesimistino s2va(anje da zlu u svijetu nema lijekaB %C!>:&N<E F@'?8E& @&;>?8& A
preko tog junaka spoznaje ivotB demonski junak nemirne du,e koji vjeno luta i niime nije
zadovoljan A uzor ?jermontovu i %u,kinuB preko @aroldovog lika BHron govori o sebi
67ANC+SKI 7.MANTIZAM 2 pjesnici pi,u za itatelje ije emocije ele potaknutiB uiniti
ga sudioniokom svoje boli ili odu,evljenja
B &lp2onse de ?amantire A M$editacijaN A povjesna zbirka pjesama - to djelo je odgovorilo
za2tjevu nove publike i nagovjetilo prevagu drugaijeg kni* ukusa A uvodi pojam svjetske boli
NJEMA0KI 7.MANTIZAM 2 nagovjestio ga je predromantiki pokret "turm und 8rang
(sila i pokret# A antiklasicistiki pokret koji je u prvi plan stavljao osobnost pojedinca
B unutar tog pokreta se javljaju +oet2e i "c2iller (+oet2e A %atnje mladog Zert2era (roman u
pismima, prikazuje sudbinu mladi(a i njegove zanose# i "c2iller - ;azbojnici (psi2olo,ka i
politika drama, tema A moralna odgovornost i revolucionarna etika, tekst je pisan retoriki##
B zatim slijedi aza Zeimarske klasike (okretanje antikim temama# i tek onda dolazi nara,taj
isti2 romantiara
R!+KI ROANTI1A ; +redstavni7i ; Pu>kin EV4EN%! ON!E4%N i jermontov !-NA$
NA5E4 DOBA
AME7I0KI 7.MANTIZAM A Edgar &llan %oe A poezija, kratke prie, krimi proza
- %oe spaja osje(ajnost i strast s analitikim du2om
- poeziju kritizira simbol* struktura (+avran A tema A smrt#
- %oe spaja runo i lijepo, groteskno i uzvi,eno
J.$AN E.L6-AN- -.ET$E
njem* knji* iz doba romantizma (druga pol* -=*st*#
pisac koji tei drugaijim temama od pret2odnika iz doba klasicizma A u me0uljud* odnosima
tei iskrenosti
pripada grupi gra0* inteligencije A istie individualnost i subjektivan iskaz stvarnosti
IKor - 35 -
utemeljitelj drame u modernom smislu
najznaajnike djelo A dramska pjesma MIaustN
,ATNJE MLAD.- EE7T$E7A 1AA;. "
epistoralni roman A pisan u pismima upuenim Zil2elmu u kojima opisuje svoje osje(aje (od
9*3*-..-*-1/*-1*.1*#
iskazuje tenje mlade generacije A pobuna protiv svi2 dru,tveni2 normi, zalaganje za
individualnost
osje(aji A od zanosa ljubavi prema ?otti do tragine spoznaje o svojoj ljubavi
tenja generacije A ispunjen istim osje(ajem, ali se ne snalazi u ivotu, dru,tvu i ljubavi A zbog
rastrojenosti poinjava samoubojstvo
TEMA A tragina sudbina pojedinca, gra0anskog individualista
EE7T$E7 2 gl* junak A pripadnik gra0anskog dru,tva
o#nos s #r!=tvo8 A (dru,tvo je podjeljeno na aristokraciju i gra0anstvo# P A7IST.K7ACIJA
A omalovaava ga, ne pri2va(a, izolira, +oet2e kritizira nji2ovo licemjerje i pokvarenost
(problem klasni2 razlika#B P -7A*ANSTV. A administrativno-birokratski aparat A sve ,to bi
Zert2er uinio, ,e bi bio nezadovoljan (problem pokoravanja u odnosu na vi,i poloaj#,
problem karijerizma A istaknut kao negativna pojava
- ne snalazi se u dru,tvu birokrata jer nije mogao pri2vatiti nji2ov karijerizam i krutost A
?<C8"K' ;>8 <E <E8N>?'L&N*
pro%(e8 ne!5vra3ene (j!%avi ko# Eert4era 2 vode ga strast i osje(aji (vano mu je sao to da
(e vidjeti ?ottu, tvrdi da je ljubav sve u ovjekovom ivotu, nije se borio za svoju ljubav A nije
ju javno iskazivao#
L.TTA 2 portvovna (brine se za oca, bra(u i sestre#, odana &lbertu, lijepa, mlada, osoba koju
vole dva potpuno razliita mu,karca na razliite naine (u ZE;!@E;C vlada nemir, osje(aji,
senzibilnostB u &?BE;!C vlada smirenost, razum A pri2va(a Zert2era, iskreno voli ?ottu,
pouzdan je mu,karac#
priroda zauzima znaajnu ulogu u Zert2erovom ivotu A slijedi njegove osje(aje A ima razornu
mo( A Z* je nemo(an u odnosu na svoje osje(aje
priroda za umjetnika A izvor inspiracije koja mu daje neizmjerno bogatstvo
Z* ita @omera A to ga smiruje A +oet2e ne negira antiku i uzore iz antikeB ita tipinu
romantiarsku knjievnost
Zert2er sav doivljava umjetnost za razliku od &lberta koji sve gleda povr,no (objektivno#
EE7TE7IZAM A pretjerana sentimentalnost i romantinost
8isao A u ivotu treba uskla0ivati emocije i razum
67IED7IC$ SC$ILLE7
uz +oet2ea najznaajniji predstavnik romantizma A dramski pisac i pjesnik
posljednji veliki predstavnik "turm und 8ranga
ve( svojom prvom dramom ;azbojnici postie nezapam(en uspje2 te se najavljuje kao izrazit
dramski talent i kao pjesnik borbe za slobodu i ogoren protivnik svake tiranije
u prvom razdoblju stvaranja bori se prvenstveno za slobodu linosti, ostaje politiki aktualan i
napada dru,tvenu pokravenost i eudalni apsolutizam
7AZ'.JNICI
psi2olo,ka i politika drama, tema A moralna odgovornost i revolucionarna etika, tekst je pisan
retoriki
dramski sukob zasnovan je na suprotnosti du2ovin2, moralni2 pa ak i iziki2 karakteristika
bra(e Iranza i Karla
'kor - )4 -
izme0u dva brata izbija sukob A Kar( je neposredan, idealista, odvaan, 2rabar, izuzetan,
neobian pojedinac za razliku od 6ran5a koji je utjelovljenje negativni2 strana dru,tva A zavisti
i o2olosti
Iranz izmi,lja pismo A njime uklanja Karla sa puta do oevog nasljedstva
Iranz je zapravo razbojnik $oor A svoj svijet pravde eli ostvariti putem grabea i otimaine
KA7L A ;>$&N!'L&;"K' ?'K A buntovan (odluuje se osvetiti jer su ga otac i brat izdali,
buni se protiv odre0eni2 dru,tveni2 normi A pljaka bogate i daje siroma,nima#, nesrazmjer
izme0u razuma i osje(aja (prevladava osje(aj za pravdu#, idealista (cilj koji nema vrstu osnovu
u svijetu A razbojnikom druinom je mislio stvoriti svijet pravde#
- spoznaje svoja nedjela i nerazumne postupke A kaje se (odluuje se predati siroma2u A snosi
posljedice zbog svoji2 postupaka#
- nerazumno odbacuje ljubav &malije i oca, a da nije ni provjerio da li ga oni vole A nije siguran
u &malijinu, ali ni u svoju ljubav
AMALIJA A mu je vjerna, spoznaje da bi radije umrla nego ivjela bez njega, misli o njemu
kao o an0elu A stravstvena, vrsta ljubav A odluuje se za smrt radije nego za ivot bez Karla
Karl bira vjernost prema druini umjesto ljubavi prema &maliji
u djelu ljubav nije u prvom planu A dru,tveni odnosi su prije ljubavi
,7.'LEMATIKA 2 >B'!E?<"K& A odnos izme0u bra(eB 8;CJ!:EN& A odnos siroma,ni2
i bogati2 te ?<CB&:N& A odnos &malije i Karla
ALEKSANDA7 SE7-EJEVI0 ,+:KIN
lirski pjesnik, pripovjeda, dramatiar
zbog slobodarski2 sti2ova je prognanB na dvoru obavlja poniavaju(e poslove
u knjievnost ulazi klasicizmom a kasnije se upoznaje sa BHronomB osje(a se utjecar narodne
poezije
ogledava se u svim knji* vrstama A napisao je poemu ;uslan i ?judmila, Kavkaski zarobljenikB
povijesni roman Kapetanova k(i i pripovijest iz gradskog ivota %ikova dama
tvorac je ruskog sti2a i pjesnikog izraza A sti2 je muzikalan A neke dijelove >njegina je spalio
jer se bojao cenzure
EV-ENIJ .NJE-IN
roman o suvi,nom ovjeku pisan u sti2u
%u,kin je svoj roman pisao osam godina
to je socijalno-psi2olo,ki roman u sti2ovima
abula romana prikazuje ivot ruskog plemi(a Evgenija >njegina
;>$&N!'L&;"K' E?E$EN!' A roman u sti2u, romanti* junak, opis ruske prirode
;E&?'"!'LN' E?E$EN!' A prikaz ruski2 obiaja i naravi, oblik karaktera suvi,nog ovjeka A
likovi su oblikovani u nji2ovoj ivotnoj puno(i
romantiarski lik A EV-ENIJ .NJE-IN A mlad, lijep, otmjen, ugla0en
pripadnik visokog petrogradskog plemstva, vezan za skupe provode
dru,tvo u kojem je karakterizira neistinost i lani moral
licemjer, egoist, ljubomoran, glumi gordost i pokornost, u svemu vidi ispraznost, skeptik, ali zna
biti surov i okrutan, suvi,an ovjek i sebi i drugima
#oiv(jaj ivota A u njegovom ivotu vlada ispraznost, dosada, zasi(en je tim svijetom, ni,ta ne
nalazi u ivotu
(j!%av A doivljava povr,ne veze (!&!<&N& ?&;'N A grubo odbija njezinu ljubav, ali nakon
god* se zaljubljuje u nju#
MI$AIL J+7JEVI0 LJE7M.NT.V
ruski pjesnik, pripovjeda i dramatiarB uz %u,kina najve(i predstavnik ruskog romantizma
kao gardijski oicir bio je dvaput prognan na Kavkaz gdje je na dvoboju i poginuo
'kor - ). -
utjecaj BHrona i poezije svjetske boliB pi,e liriku i poeme u kojoj obra0uje likove tragini2
osamljenika i pobunjenika protiv dru,tva
pisao je i drame A $&"KE;&!&
vr2unac njegova stvaranja treba ipak traiti u poeziji i to u intimnim ispovijedima gdje u
jednostavnim ormalno savr0enim i melodioznim sti2ovima pjeva o osamljenosti
J+NAK NA:E- D.'A
roman o suvi,nom ovjeku napisan u 3 pria povezani2 glavnim likom %eorinom A Bela,
!aman, Kneginjica $arH, Iatalist i $aksim $aksimovi(
djelo je slika ovjeka sloenog od mana itavog nara,taja u nji2ovom potpunom razvitku
kroz %eorina ?j* opisuje realnu sliku onda0njeg vremena i dru,tva
;>$* E?E$EN!' A ragmentalnost abule, opis pejzaa, kavkaska egzotika
;E&?* E?E$* A izricanje gorke istine o ruskom dru,tvu i prikaz suvremenog mladog ovjeka
,E0.7IN A romanti* lik A +regorij &leksadrovi %eorin A lijep, vitak, bijel u licu, plemenito
elo, proinjena muevna ljepota
pripadnik plemstva, bogat, kre(e se u visokom dru,tvu, dosade mu provodi, tvrdida ga je
dru,tvo ormiralo i iskvarilo (postaje lukavac i varalica#
pametan, sposoban, lukav, 2ladan, djeluje ravnodu,no, egoist i samoiv, okruta2, o2ol, suvi,an
ovjek i moralni bogalj
#oiv(jaj ivota A privlai ga ono ,to nemoe dobiti, potreba za lutanjima, trai svoje mjesto u
ivotu ali ga ne pronalaziB preko %* ?jermontov prikazuje svoje osje(aje, mi,ljenja
(j!%av 2 2ladnokrvan i nemilosrdan
?jermontov opisuje destruktivni bunt, nesklad pojedinca i dru,tva, ovjekovu iznimnost, te
koristi elemente demonskog pod utjecajem BHrona
ED-A7 ALLAN ,.E
amer* pjesnik, pripovjeda i kritiar
napisao je oko ./ pripovijesti u kojima, nastavljajui na engleske gotske romane stvare i uasa i
antastine pripovijesti njem* romantiara daje ma2a svovoj bogatoj i bolesnoj ma,ti te stvara
raznovrsne novele pune tajanstveni2 i jezoviti2 zbivanja, smrti i stravine atmosere
u kritici je bio odluan pobornik iste umjetnosti te je razvijao i tezu da je poezija ritmiko
stvaranje ljepote
napisao je i lirske pjesme +avran i &nnabel ?eeB nakon smrti otkrio ga je BaudelaireB smatra se
ocem detektivske prieB umro je slavan ali siroma,an
on je pretea simbolizma A od odre0eni2 motiva
-AV7AN
pjesnik kroz cijelu pjesmu razmi,lja o smrti
tema A smrt (gubitak voljene ene#
pjesnikovi osje(aji A tuga, slab je, snuden, poti,ten, osje(aj boli zbog izgubljene ljubavi, stra2,
u0enje, uzbu0enje, radoznalost, osamljenost, nemiran
ugo0aj A mistian A no( (mrak, tama tmina#, drvene knjige, zima, sjene kao sablasti, tajanstveni
posjetilac, zastor od ljubiastog bar,una (svileni tuan ,um#, mrak, ti,ina (prekida je kucanje i
lepet krila#
+&:;&N A dostojanstven, ponosan, mrka lica, crn, arke, grobna, kobna, drvena ptica (dolazi
iz @ada#
pjesnikova pitanja A zanima ga gavranovo ime, zanima ga njegova sudbina, pita gavrana moe li
ga osloboditi tuge, boli i jada, zanima ga 2o(e li poslije smrti u ;aju sresti svoju voljenu
odgovor je uvijek N'K&8 :'JEQ
dolazi do spoznaje da je smrt neizbjena
'kor - )= -
u cijeloj pjesmi pjesnik razmi,lja o smrti
elementi romantizma u pjesmi su A patnja zbog gubitka voljene osobe A smrtB osje(aj
usamljenostiB egzotinost, mistinost, tajanstvenost te ritminost
'kor - )5 -
1;. $7VATSKI 7.MANTIZAM
B smr(u <osipa '' zavr,en je period germanizacije naroda koji su bili potpali pod austrijsku
carevinu
B nagli preokret A ideje o posebnim nacionalnostima
B poetak ma0arizacije u @rv*B -=1.* $a0arski obavezan u ,kolamaB ua @rv*, 8almacija i 'stra A
austrijska uprava, vojna krajna, dominacija &ustrije
B dru,tveni sustav ue @rv* A -* eudalci A bez osnovnog znanja 2rv* jezika (njem*,ma0*,ranc*#B 1*
nepismeni, neuki seljaciUkmetsko-eudalni odnosiB )* mlada gra0* klasa A ozbiljnije
organiziranje -=)/*
B %&:&> J!>>" A pjeva crnim i obojenim pesimistikim sti2ovima o odnaro0enoj i usnuloj
@rvatskoj
B jaanje svijesti @rvata A pritisak $a0arske
B $&K"'$'?'<&N :;@>:&F A zag* biskup A -=-)* uputio sve(eni,tvu bro,uru gdje za2tjeva
prikupljanje narodnog blaga (narod* pjesama i pripovjetki# A govori o ilirskom jeziku
B &N!CN $'@&N>:'K A pi,e bro,uru ;e domovini od 2asnovitosti pisanja vu domorodnom
jeziku A -=-3* u Beu A misao vodilja svodi se na isticanje vrijednosti nar* govora
B preporodni pokret -=)/* u @rv* zapoeli $?&8' 'N!E?EK!C&?F' A po,to su ideje ranc*
revolucije jednakost, bratstvo i sloboda ostavile duboki trag kod svi2 naroda koji su sa njom bili
u dodiru
B predstavnici A ?judevit +aj, <anko 8ra,kovi(, 8ragutin ;akovac, ?judevit :ukotinovi(
B za vrijeme studija u +razu i %e,ti dolaze u dodir s predst* slav* naroda A ideja slavenstva
B cilj A osloba0anje i ujedinjenje @rvata, pa juni2 slav*, jedna od akcija na etapi do cilja
B ?<C8E:'! +&< A osnovna stvar A pri2va(anje jednog knji* jezika i pojednostavljanje
pravopisne graije A glavna oznaka nacionalnosti je jezik A -=)/* K;&!K& >"N>:&
@>;:&!"K>-"?&:EN"K>+ %;&:>%'"&N<& A 2rv* jezik jedan dijalekt op(e slav* jezika A
svaki glas odre0uje jedno slovo A uvodi dijalektine znakove ,,,,0,lj***
B +;>I <* 8;&JK>:'K A politiki spis A ,tokavica A 8'"E;!&F'<& '?'!' ;&D+>:>;
8&;>:&N +>"%>8' %>K?'"&;>$ (-=)1#
B u @rv* se pi,e i govori ,tok*, ak* i kajkavski A zapreka stvarnom ujedinjenju A pol* ujedinjenju
@rv*
B -=)9* A +aj dobiva dozvolu za izdavanje novina A >glas A poziv na suradnju A $'"&> A okup
svi2 ju* slavena
B -=)3* A izdaje Novine @orvatske A kajk* dijalekt A pol-gosp karaktera [ literat*-zabavni dio
8&N'F& @>;:&!"K&, "?&:>N"K&, 8&?$&!'N"K& A na ,tokavici
B preuzima ime umjesto @>;:&!"KE u '?';"KE A svi ju* slaveni potjeu od 'lira A ,tokav,tina
A '?';"KE N&;>8NE N>:'NE i 8&N'F& '?';"K&
B -=)4* A pod imenom ilirskog pokreta A nastavak djelovanja A 8anica ilirska A budnice i davorije
A du2 narodnosti i pozivi u borbu za nacionalno opredjeljenje
B -=9/* A razilaenje A razlog A +aj zastupa pol karakter pokreta, a :raz, ;akovac, Iarka, i
:ukotinovi( smatraju da pokret ima knji* kulturno znaenje
B -=9/* A :raz A K>?> A knji* karakter A potpuno odjeljenje od +aja
B -=9)* A najtei udarac (a*rana i'irskog je(ika A :raz pi,e o,tre epigrame protiv +aja A ;akovac
i :ukotinovi( ogra0uju se od ilirizma A +aj vra(a ime listu Narodne novine i 8anica 2orv* slav*
dalm* A novi pokret $7VATSKI NA7.DNI ,7E,.7.D A +aj na eluB njegova ideja
sveslavenstva propadaB ono ,to je ostalo od ilirizma kao pokreta neprocjenjive je vrijednosti za
daljnji razvoj knji* A ostvaren je <E8'N"!:EN' %;&:>%'" (za cijelu @rvatsku# i
KN''EE:N' <ED'K (,tokavski#
B 1 etape ilirskog pokreta A -* oko -=9/* A zavr,ava (knji* djelatnost A 8anicaB jedina tema A
rodoljublje#B 1* karak* pojava znaajni2 pisaca A "tanko :raz, 'van $aurani(, %etar %reradovi(
(uz rodoljublje :raz i %reradovi( A ljubavna intimna lirika, a $aurani( i %reradovi( A
releksivna poezija#
IKor - 40 -
B najdominantnija je lirika A ode, sonet, epigram, balada, romanca, epski spjev,***
B 'van Kukuljevi( "akcinski A najznaajniji dramatiar A pisao je o stanju u -5*st* A -=)5* prva
2istorijska tragedija <uran i "oijaB tema borba protiv !uraka kod "iska
B od dramatiara su znaajni A 8imitrije 8emeter (!euta#B &ntun Nemi( (komedija Kvas bez
kru2a ili tko (e biti veliki sudac#B ;akovac i :ukotinovi(
B zaetnici novela ;akovac i :ukotinovi(B $atija $aurani( A putopis %ogled u Bosnu
B sve knjievne vrste i8aj! preporo#ni karakter
,JESNI:TV. ,ET7A ,7E7AD.VI<A
- pjesnik, pisao je domoljubnu, zaviajnu i misaonu poeziju
- bio je poliglot A poznavao je njemaki, talijanski i rancuski jezik
- prevodio je na 2rvatski 8antea, $anzonija i BHrona
- u svojoj poeziji progovara o svojim intimnim, dru,tvenim, nacionalnim i ilozoskim
preokupacijama
- njegov lirski opus skupljen je u dvije knjige : %rvenci i Nove pjesme
- pjevao je o razliitim temama, od domoljubne do posve intimne i ljubavne
- u njegovoj poeziji prona,la se i koja misaona pjesma, pjesma u kojoj razmatra o ivotu
- u svoju najintimniji poeziji %reradovi( je unio sva svoja gorka ivotna iskustva (razoarenja i
ivotne tragedije, smrti prve ene, gubitka djece, nesporazuma s drugom enom#, u svoje pjesme
iznio je sva svoja du,evno-emocionalna stanja i razmi,ljanja
- cjelokupna %reradovi(eva poezija je nastala kao sukob emocionalnog i misaonog u njegovoj
linosti
M7TVA LJ+'AV
- je pjesma o mrtvoj ljubavi* A smrt voljene ene
- temeljni osje(aj A tuga, bol zbog gubitka voljene osobe
- pjesnik preko vizualni2 pjesniki2 slika razvija motiv mrtve ljubavi
- jedna od oni2 pjesama u kojima %reradovi( pjeva o svojim intimnim dijelovima svoga ivota
- pjesma odi,e tugom , patnjom i boli zbog smrti voljene ene
- pjesma odi,e tjeskobom i sjetno,(u pjesnika
- pjesnik istie motiv po2lepe me0u ljudima
- motiv zvijezde kao simbola nedostinosti je najjai motiv u pjesmi i pjesnik svoju ljubav die
daleko u zvijezde gdje je po2lepni ljudi ne(e mo(i dosegnuti
LJ+DSK. S7CE
B misaona pjesma
- pjesnik razmi,lja o sudbini pojedinca, o po2lepi ljudskog srca
- ljudsko srce nikad nije zadovoljno A uvijek trai vi,e
- po2lepan ovjek je prikazan kao gladan i okrutan jastreb
- razmi,lja o lo,im, negativnim eljama koje ovjek nosi u sebi
- razmi,lja i o prolaznosti
- zastupljen je osje(aj nezadovoljstva
- ljudsko srce je nezadovoljno
7.D+ . JEZIK+
- temeljni osje(aj A ljubav prema jeziku
- tema A pjesnik pjeva o svom materinom jezikuB osje(aj ponosa
- %reradovi(eve misli: jezik izgra0uje sada,njost i budu(nost, dok ima jezika bit (e i naroda, ponos,
to je jezik koji je Bogom dan i moramo se njemu kroz molitvu, obra(ati Bogu, jezik treba ostaviti za
naslje0e, bez jezika narod nema ni identiteta
IVAN MA1+7ANI<
- bio je pjesnik i politiar
- ro0en je u Novom :inodolskom
- bio je jedan od glavni2 +ajevi2 suradnika u preporodnom razdoblju
'kor - 9- -
- bio je i prvi ban puanin
- za vrijeme banovanja na moderan je nain sre0ena uprava, 2rvatsko ,kolstvo, a i na, jezik je
prozvan 2rvatskim
- snano ga je predstavila dopuna +undulieva Osmana koji je do kraja uspio saivjeti s
pjesnikovim tekstom usvojiv,i i njegov stil, jezik i izraz
- njegovo najbolje ostvarenje je #mrt #mai')age ,engi8a, u kojem pjesnik nagla,ava svoje
rodoljubne osje(aje
- u pisanju je bio originalan te kreira svoje vlastiti stil i jezik
- pisao je narodnu poeziju
SM7T SMAILBA-E 0EN-I<A
- sastoji se od 3 pjevanja: &+>:&N<E, N>KN'K, LE!&, @&;&L, K>B
- ,to odgovara i strukturi klasine dramske kompozicije (uvod, zaplet, kulminacija i rasplet#
- tema: pobuna naroda protiv tiranstvaB to je ep (-=93*#
- inspiracija je bila smrt povijesne linosti "mail-age
- od stvarnog age stvorio je najokrutnijeg silnika, kojemu priznaje juna,tvo, ali ne i ovjenost
- uzvisio je Frnogorce pretvoriv,i i2 u zatoenike slobode, pravde, istine
- u samom uvodu ili &+>:&N<C prikazana je stra,na slika kako se &ga osve(uje nad rajom, aga
eli pokazati svoju snagu i prijeti raji
- suprotstavljaju se dvije vjere K;JK&N"!:> i '"?&$
- &ga eli da narod moli njega za milost jer se on tek tada smatra junakom
- u N>KN'KC se prikazuje Novica kao no(ni putnik koji se eli osvetiti, LE!& se bori za pravdu i
slobodu, te za obranu vjere, vrlo je mala, ali 2rabra, javlja se sve(enik kao simbol isto(e i on ptie
etu na obranu i borbu, vjeru i moral
- @&;&L je porez, koji kupi &ga, &ga doivljava veliku sramotu jer je oslijepio svojeg vojnika
- raja nema dati od kuda 2ara
- u @&;&LC je $aurani( opisao !urke u jednoj vrlo jednostavnoj reenici: T?o,e sluge jo, goreg
gospodaraT
- eta napada !urke i pobje0uje, a na kraju zastupljena je sama simbolika K>B& jer je mrtvi aga
sada prikazan kao nemo(na lutka koja uvijek kad se lupi nogom o pod klanja kriu
- ovaj ep predstavlja pobjedu dobra nad zlim, pobjedu Kr,(ana nad 'slamom
STANK. V7AZ
- ro0en u "loveniji, umor u DagrebuB potie iz seljakog sloja
- zavr,io puku ,kolu i gimnaziju u $ariboru A nije zavr,io studij u +razu
- znao je sve slavenske jezike (2rvatski, e,ki, poljski***#, te rancuski, njemaki, engleski,
,panjolski A poliglot A prevodi stranu knji*
- postaje suradnik asopisa 8anica ilirska, postepeno se pribliavao ilirskim idejama i nji2ovim
zaetnicima, te se zbog toga -=)=* trajno preselio u Dagreb
- izdao je tri zbirke originalni2 i prevedeni2 pjesama A Gulabije, +las 8ubrave Eeravinske, +usle
i tamburaB zbirku soneta A "anak il istina i satire A Komari i 2obadi
- nije bio karakteristian pjesnik ilirizma A pisao je domoljubne, ljubavne, pejzane pjesme
*+LA'IJE VJENAC 7+1A"
- ciklus ljubavni2 pjesama A prvi ljubavni kanconjer u @rvatskoj
- 9 djela A -* ton pjesama je lepr,av, sretan zbog ljubavi, 1* enja za ljubavi, )* bol zbog gubitka
ljubavi, 9* ilirstvo i ljubav prema domovini
- -=).* prvi dio izlazi u 8aniciB oblik poljske narodne pjesme ,to se sastoji od = ,esteraca
rasporeeni2 u dvije katrene koje ine mislenu i ritmiku cjelinu (krakovjak#
- u pjesmi je dominantan motiv ljepote i rasko,i koja krasi pjesnikovu muzu
- vrijednost A drugaija od drugi2 pjesama ilirizma
- izraz sti2ova podsje(a na petrar2istiku poeziju, zato jer on velia ljepotom svoju ljubicu i
domovinu
'kor - 91 -
- prvi dio posve(en je eni ?jubici, a drugi domovini A pjesnik pokazuje motive ljepote A
ljubavne i domoljubne
- razlika izmeu budnica te ostali2 pjesama ilirizma i Gulabija je ta ,to se pjesnik ne bavi
iskljuivo pol* i nac* temama
1D7AL ,+T+JE K T.,L.M J+-+
- ga5e(a A lirska pjesma od =--) sti2ova A prevladava romantika
- jesen A godi,nje doba A simbol blagostanja, smisla ljudskog ivota, simbol tuge, boli
- pjesma pjeva o pjesnikovim tegobama, proma,enom ivotu, neuspje2u
- temelji se na kontrastu sre(a A tuga
- osje(aj tuge, alosti, propalosti, razoaranja
- motiv sre(e, zadovoljstva su berba, rumeno vo(e,gro0e, topli jug
- motivi gorine i boli ivota su brige, muke, gorko vo(e, suze boli
LJ+DEVIT -AJ
- glavni ideolog ilirskog pokretaB povjesniar i pjesnik
- imao je neprestano na umu politike ciljeve, na samom poetku s naivnom idejom o mogu(nosti
junoslavenskog politikog zajedni,tva ,to je bilo razlogom da sam pokret nazove ilirskim kako
bi njime obu2vatio i ostale junoslavenske narode
- objavljivao je budnice A domoljubne pjesme koje po uzoru na prvu +ajevu budnicu pjevaju o
slavnoj pro,losti, tunoj sada0njosti, ali izraavaju uvjerenje da je slabost @rvatske kratkotrajna
i da (e mladi ilirski nara,taj uiniti domovinu opet velikom i snanom
- obino nastaju kad narodu prijeti politika ili ratna opasnost
- dakle one su pjesme domoljubnog sadraja bez umjetnike vrijednosti
- na,a 2imna je ista budnica i davorija
- poetak silazne putanje +ajeve pol* i dru,tv* karijere upravo zbog njegove upornosti u obrani
junoslavenskog koncepta i podvrgavanja svega pa i literature
- djela A Kratka osnova 2orvatsko-slavenskoga pravopisanja, "lavoglasje iz Dagorja, +logovkinje
2rvatske, Kosijenke ilirske
$.7VAT.V SL.-A I ZJEDINJENJE
- budnica nastala s ciljem da podigne 2rv* narod u ustanak protiv tu0inske vlasti
- prepuna slika nada2nuti2 slavnom pro,lo,(u, problemima suvremenog ivota i optimistikom
vizijom budu(nosti
- pjesma o slozi proiza,la iz osje(aja razjedinjenosti @rvatske ,to je teak problem na putu do
du2ovnog i politikog oslobo0enja
- sloga je naje,(a tematska rije preporodne lirike
- +aj u pjesmi koristi i anakreontske motive
- tempo pjesme je brz, a ritam pjevan
'kor - 9) -
1?. 7EALIZAM + E+7.,SK.J KNJI1.
- metoda stvaranja koju su airmirali pisci razliiti2 razdoblja i knji* epo2a druge pol* -5*st
- zapoinje -=)/* i traje do -==/*g* (realis A stvaran lat*#
- reak)ija na ro8anti5a8 A romantizam zanima ljubav, istraivanje povijesti, mistine teme dok
su realisti preokupirani vremenom, mjestom tj* svakodnevicom, pi,u romane
- romant* junak je sklon putovanjima, izraavanju osje(aja, pustolovinama, izdvojen je iz
dru,tva za razliku od realistikog koji je povezan s dru,tvom u kojem ivi i vremenom u
kojem ivi A soc* je okarakteriziran, detaljno je opisan prostor u kojem ivi, u kojem je
sloju i portret, te etika karak*
- real* pripovjeda A objektivan, iskazan glasom u treem licu i nenazoan u radnni
- usmjeruje se prema svakodnevnoj ljudskoj stvarrnosti A predmet prikazivanja je ljudski ivot u
svim njegovim pojavnim oblicima A socijalni problemi postaju gl* zaokupljenost pisaca, te
ivotne pojave prikazuju bez uljep,avanja
- realizam airmira kao likove sve slojeve dru,tva od uliara, pijanaca, kurtizana do najotmjenijeg
svijetaB real* pisci prikazuju svoje likove u nji2ovim svakodnevnim ivotnim prostorima
- prostori nisu dekorativni detalji u strukturi djela A oni otkrivaju socijalnu pozadinu koja
odre0uje karakter i pona,anje likova
- junak* real* proze nastoji proniknuti u dru,tvene odnose koji ga odreuju, eli doivjeti
airmaciju u dru,tvu, promijeniti dru,tvene odnose i ovjekov poloaj u dru,tvu
- realizam se kritiki odnosi prema stvarnosti
- gl* knji* anr A roman A pro,iruje se publika (ele znati vi,e o svijetu u kojem ive#
- vode(u ulogu imaju rancuska, ruska i engleska knji* (romanopisci i novelisti
67ANC+SKI 7EALIZAM
$.N.7E DE 'ALZAC
- rancuski romanopisac, pripovjeda i dramatiarB jedan od najistaknutiji2 predstavnika
realistikog romana
- ivio je i stvarao u vrijeme burni2 dru,tveno-politiki2 prilika u Irancuskoj A u djetinjstvu je
doivio vr2unac i pad Napoleona ', u mladosti je bio oevidac restauracije, ne,to kasnije i julske
monar2ije, a pred kraj ivota doivio je i revoluciju
- stvorio je grandiozan knjievni opus od preko stotinu djela, u kojima je kreirao galeriju od oko
1/// likova iz svi2 dru,tveni2 stalea, ,to predstavlja jedan od najambiciozniji2 pot2vata u
povijesti knjievnosti
- slika sumorne i zaguljive prostorije tre(erazredni2 panciona u kojima se okuplja deklasirani
svijet, nasuprot rasko,nim salonima gra0anskog dru,tva A u svojoj Lj!#skoj ko8e#iji daje
najzna* realistiku povijest ranc* dru,t*
- najpoznatiji romani A 'zgubljene iluzije, >tac +oriot, ;o0aka Bette, ;o0ak %ons
.TAC -.7I.T
- !E$& A prikaz pari,kog ivota kroz sudbine likovaB tri abule -
-* sudbina oca +oriota (problem bolesne oinske ljubavi koja ga dovodi do propasti, intimne
nestabilnosti i smrti#
1* sudbina ;astignaca (problem dru,tvenog uspona, vodi ga ambicija, cilj eli posti(i po,tenim
radom koji je dug i mukotrpan u odnosu na postizanje cilja preko bogate ljubavnice (brz i
munjevit# A bira ovaj drugi (:otren mu otvara oi#B kroz roman ;* doivljava promjene,
snobizam ranc* dru,tva#
)* :otrenova sudbina (problem A zloin, neiskrenost kojom se slui za postizanje odre0enog
uspje2a, du2ovni otac;astignaca (upoznaje ga s nesmiljeno,(u dru,tvenog poretka i upu(uje
u tajne uspje2a unutar njega# A pojam romantiarskog titanizma
- dru,tveni roman A odnos dru,tva A s jedne strane siroma,ni pansion g0e* :oker A tjeskobno,
otrcano, staro, a s druge rasko,ni, bogati, aristokratski saloni
- galerija likova
IKor - 44 -
- svaki lik je predstavnik jedne klase
-+STAVE 6LA+'E7T
- rancuski pisac iz doba realizma
- prvi je upozorio na slinosti lijenika i pisaca A realizam
- on trai da pisac ukazuje na bolesno mjesto, otkriva uzroke i provodi nain lijeenja bolesnog
dru,tva
- tipini je predstavnik kritikog realizma i eli dati potpunu sliku ni,tavila i ljudske gluposti u
provinciji
- odlikuje se izvanrednim stilom, stil mu je zbijen i saet, veliku panju posve(uje rijei i
strukturi reenice
- nagla,avao je kako je protiv romantizma jer previ,e polae na ma,tu i protiv realizma jer
uni,tava ljepotu
- najznaajniji njegov roman je +ospo0a BovarH koji se temelji na istinitom doga0aju
-.S,.*A '.VA7L
- zabiljeio je moralne krize dru,tva svoga vremena, uzima istinit doga0aj za temu svog djela,
pisana je s nakanom da bude dokumentom o ivotu u provinciji s jednostavnom abulom
- !E$& A tragina sudbina Emme koja je stradala pod teinom svoji2 iluzija
- Emma je romantiarski lik (udnja za pustol, snovi, gospa koja eka svog viteza, sentimentalna,
trai zanos (u knji*##, ali i realistiki A sebina, 2ladna, traga za sre(om, doivljava ivot kao
razoaranje
- ?<CB&: A problem brane nevjere, Emma ima tipian romantiarski doivljaj lj* A eka da
do0e iznenada
- ?eon i ;udolp (trenutna sre(a# A predstavljaju problem neostvareni2 ljubavi i F2arles (mu,
bez uzbu0enja, on nije njezin princ#
- Emma eli prije(i iz jednog u drugi stale A tenja za bogatrstvom i slavom (problem novca A
stalno se zaduuje A dugoviB uz neuzvr* ljubav uzrok njezine smrti#
- problem majinske ljubavi A ne posve(uje panju i brigu svom djetetu (na tren je gruba, na tren
njena (proturjenost##
- Emma ivi izme0u neba (romantizam# i zemlje (realizam# ,to izaziva proturjenost u njoj
- lik Emme se pretvorio u simbol nemogu(e enje prema visinama, neostvarenim ambicijama,
zavisti i svakidanje dosade A pojam '.VA7IZAM
7+SKI 7EALIZAM
- zaetak A 9/-te god* -5*st*
- u sredi,tu knji* zanimanja A pripovjedna proza A gra0u uzima iz svakida0nji2 odnosaB dijeli se
na tri aze A
-* ;&N' A postupni razvoj pripov* oblika A ima ostataka romantizma A gl* predstavnik je
+ogolj
1* ;&D:'<EN' A gl* predstavnik !urgenjev
)* :'">K' A ./-te god* A predstavnici 8ostojevski i !olstoj A 8* pro,ao sve aze A tenja A
pisanje ve(i2 romana s unutarnjim monologom i psi2* analizom likova
NIK.LAJ V. -.-.LJ
- potomak je siroma,ne obitelji porijeklom iz CkrajineB zaetnik ruskog realizma
- zavr,io je studij A vrlo brzo se posve(uje knjievnosti
- pripovjeda i komediogra
- realistini elementi s mnogo ironije (+ogoljevski smje2 kroz suze#
- roman $rtve du,e A predstavlja temelj ruskog realizma i odigrao je vanu ulogu u dru,tvenom
ivotu ;usije, dao je realistiku sliku dru,tveni2 odnosa u eudalnoj ;usiji
KA'ANICA
- najpoznatija +ogoljeva pripovjetka (ima antastian zavr,etak#
'kor - 93 -
- !E$& A prikazuje traginu sudbinu mladog dravnog inovnika &kakija &kakijevia A
prepisuje spise, u odnosu sa poslom A vrlo pravedan
- ambijent je realno prikazan A siroma,an dio (zada2 alko2ola, plijesni# A problem siroma,tva
- &kakiju realan ivot predstavlja problem (ivi u svom svijetu# A problem komunikacije
- on eli novu kabanicu A nema dovoljno novaca A odrie se neki2 stvari A kabanica postaje cilj
njegova ivota A kada je obukao novu kabanicu taj je dan za njega najsve(aniji A sretan je i
ponosan
- ubrzo mu otimaju kabanicu te on umire (nitko nije ni primjetio da vi,e nije iv A njegova
beznaajnost#
- 2ladan odnos A nadre0eni O podre0eni
- antastian zavr,etak A prikazan je mrtvac koji %etrogradom no(u otima kabanice
- +ogolj se suprotstavlja romantiarskom stilu
6J.D.7 MI$AJL.VI0 D.ST.JEVSKI
- jedan je od najsnaniji2 predstavnika ruskog realizma
- uz to preta(a je moderne, u svoja realistika djela unosi elemente koje (e upotpuniti moderna A
junaci su netipini, bizarni i pomalo udaciB zaplet je kriminalistikiB junaci su simboli odre0ene
vrline ili ljudske slabostiB u jeziku i stilu unosi impresije i simboleB unosi psi2ologizam
- u njegovom s2va(aju ovjeka temeljni pokreta je strasna tenja dobru, mesijanskoj ulozi
- njegovi junaci kao da su no,eni boanskom tenjom za iskupljivanjemB taj religiozni moment
provlai se kroz sva njegova djela
- analitik je dru,tveni2 pojava svoga vremena, psi2olog koji otkriva najdublje raskole u
linostima, moralist i reormator (Dloin i kazna, 'diot, Bra(a Karamazovi#
ZL.0IN I KAZNA
- !E$& A tema grada (zlo i nasilje velikog grada, nepravda potie ovjeka na zloin# i tema
ovjeka (bezizglednost poloaja, neima,tina, nedostatak novca A tragina sudbina
;askoljnikova#
- roman ima karakteristike soc*,psi2, te ilozoskog i krimi romana
- romanopisac koristi pripovjedanje, opisivanje, ali nas naje,(e upoznaje s podsvje,(iu junaka,
unutarnjim monologom
-* K;'$'N&?'"!'LK' ;>$&N A ubojstvoOistraga, mladi student ;askoljnikov je poinio
ubojstvo A istrauje ga %oririj %etrovi A izvrstan poznavalas ljudske du,e, i konstantnim
razgovorima on pomalo stee obru oko raskoljnikova i ovaj naposljetku popu,ta A priznaje
1* 8;CJ!:EN' ;>$&N A opsean opis siroma,tva, zloini protiv sebe i drugi2B 8ostojevski
svoj roman smje,ta u okrujke puno soc* nepravdi, nemoral dru,tva potaknut siroma,tvom A
mnogo pijanaca ($armeladov#, "onja prodaje tijelo da bi priskrbila 2ranu obitelji,
;askoljnikov ubija li2varku da bi se njezinim novcem izvukao iz siroma,tva
)* %"'@>?>JK' ;>$&N A 8ostojevski prodire u psi2u gl* lika A preko monologa itatelj
dobiva potpunu sliku ;as* psi2olo,ke rastrojenosti (dvolinost mi,ljeja, stra2ovi#, psi2olo,ki
ocrtani i ostali likovi A $armeladov (slabost, nemo( da se odupre alko2olu#, ?uin
(prepotentnost, primitivan i umi,ljen malogra0anin#, ;azumi2in (po,ten, spreman pomo(i u
nevolji i uvijek daje sve od sebe A moralan#,***B sukob pojedinca sa sobom i okolinom
(;askoljnikov#
9* I'?>D>I"K' ;>$&N ideje A ;askoljnikova ideja da ubije li2varku radi spasenja svijeta
je ujedno i pokreta radnje, ta ideja mu ujedno zagorava ivot, razna moralna i etika
pitanja na koja ;askoljnikov trai odgovor u svojim monolozima
- problematika djela A kako ouvati moral u siroma,tvu (soc* prilike dovode do oaja A "onja A
odaje se prostituciji ali njena du,a ostaje ista#, zloin =zloin protiv sebe ("onja# i protiv drugi2
(;askoljnikov##, novac A zaduivanje (uzrok za,to su ubili li2varku#
- likovi poku,avaju prona(i svoj put, izlaz, pa se ivotne prie isprepliu sa sudbinom
;askoljnikova (te prie istiu, nagla,avaju i utjeu na njegovo psi2iko stanje#
- E?E$EN!' I&N!&"!'KE A snovi, 2alucinacije, bolesna savijest, predosje(aj
'kor - 94 -
LAV NIK.LAJEVI0 T.LST.J
- ruski pripovjeda i dramatiar
- u mladosti je poeo pokazivati interese za moralno-etike probleme te za analizu ljudski2
postupaka i odnosa
- najve(a !olstojska postignu(a su ;&! ' $'; i &N& K&;EN<'N&
- uvelike je utjecao na rusko dru,tvo i europsku misao
- u svojim romanima ;&! ' $'; i &N& K&;EN<'N& dao je viziju ;usije u doba rata i u doba
mira, prikazao je probleme ovjeka u raznim ivotnim situacijama, iznio je vjernu sliku ruskog
dru,tva
- obu2vatio je dru,tvene i moralne probleme svog vremena
ANA KA7ENJINA
- najve(e njegovo djelo pisano u doba te,ki2 njegovi2 moralni2 kriza i brani2 trzavica
- velik br* likova i zbivanja u duem vremenskom razdoblju A moderna romaneskna tragedija
- na temeljni problem braka i ljubavi ugra0uje, putem usporedne prie, teme iz ,ire stvarnosti
;usije
- !E$& A ljubavne prie koje su me0usobno neovisne osim ,to si jedna drugoj slie
- problem braka i obitelji A smiren i dobar brak ?evina i Kitti te nesredna veza :ronskog i &ne
kao model ! veze
- &nu gu,i 2ladan i ormalan brak, po,tuje mua i voli sina, svoumlje izme0u zakona i srca,
izme0u slubenog po,tenja i prave iskrenosti dramatino razara &nu, osu0ena je na vjenu
sumnju u ispravnost vlastitog rje,enja
- zbog iskrene ljubavi ostavila sina, a djevojici svoga ljubavnika je lo,a majka jer je gu,i bol i
krivica zbog sina
- kad nji2ova ljubav postane svakodnevna i obina, &nu to boli do oaja, otima od njega ono ,to
ne moe dobiti, te ga ucjenjuje i laeB sve te sva0e rezultiraju &ninom depresijom i
samoubojstvom, baca se pod vlak, a :ronski razoaran odlazi u srpsko-turski rat
- !olstoj u ovom romanu osu0uje pona,anje i razmi,ljanje aristokratskog dru,tva
NAT+7ALIZAM
- produetak realizma A -==/--5//*
- knjievni smjer koji se pojavio u Irancuskoj A eli ,to vjernije prikazati ivot i to njegove
najtamnije strane
- zada(a naturalistikog pisca sastoji se u preuzimanju eksperimentalni2 metoda iz prirodni2
znanosti
- naturalisti na jo, suroviji nain opisuju stvarnost
- istiu kako knjievnost ne moe prikazati potpunu istinu, ve( svaki pisac u djelu stvara vlastitu
sliku svijeta
- za naturalista ovjek je odre0en nasljednim osobinama i okolinom u kojoj ivi
- u djelima natur* pisaca razotkriva se moralna i socijalna izopaenost, zloin, du,evna bolest,
gruba seksualnost, nastranost i dru,tvena degeneriranostB teoriju natur* iznio je Emile Dola u
djelu Eksperimentalni roman
- u tal* knji* pojavio se smjer srodan naturalizmu :E;'D&$ (verus A istinit#
- uz Dolu predstavnici A @amptman, +uH de $oupassant, te kod nas Eugen Kumii( (vi,e kao
promicatelj
EMILE Z.LA
- najpoznatiji narutalist, ranc* knjievnik 2rvatskog podrijetla
- pisac je vrlo velikog knjievnog opusa
- odre0ivao je naturalistiku knjievnost kao zapisivanje rezultata prouavanja, dokument
- u njegovim je romanima obilje opisa ljudski2 mana, runi2 karaktera, nastranosti, nagona itd*
- djela A !erese ;a\uin, +erminal, Eksperimentalni roman, <azbina, Nana
- tri su odrednice ovjeka A rasa, sredina i trenutak
'kor - 9. -
TE7ESE 7AF+IN
- objavljen -=4.* Dolin roman utire put naturalizmu koji (e Dola teoretski razraditi -/ godina
poslije
- iako se pri pisanju pridrava realistike te2nike, Dola (e pod utjecajem iziolo,ki2 studija
Flaudea Bernarda sluiti znanstvenim metodama preuzeti2 iz prirodni2 znanosti te (e
prikazivati likove ijim postupcima upravljaju prvenstveno nji2ovi nagonski porivi
- djelo je bilo o,tro osu0eno od kritike
- abula romana relativno je jednostavna A mlada nezadovoljna ena susre(e ovjeka koji je
privlai i stravstveno mu se predaje, zatim zajedno sa svojim ljubavnikom snuje i ostvaruje
ubojstvo svog mua, no u braku koji potom ljubavnici sklapaju oboje se, mueni grizodu,jem,
udaljuju jedno od drugoga, gnu,aju se ak i iziki2 dodira te konano zajedno polaze u smrt
'kor - 9= -
1D. ,7.T.7EALIZAM 2 :EN.IN. D.'A
- razdoblje izme0u ilirizma i istog realizma
- -=4-* A dolazi do ukidanja Bac2ova apsolutizma i ormiraju se tri stranke A CN'>N'"!'LK& A
zalae se za uniju s $a0arima, N&;>8N<&LK& A vladaju(a, ujedinjenje s &ustrijom i
%;&:&JK& A ujedinjenje "lav*, @rv* i 8alm*
- utemeljena je <&DC -=4.*, dana,nji @&DC pod pokroviteljstvom "trossmaHera A zasluan za
razvoj kulture u @rvataB -=.9* @;:&!"K> ":ECL'?'J!E
- 4/-i2 A 2rv* knji* doivljava ozbiljnu krizu A vi,e ne pi,u A 8emeter, :raz, "akcinski***
- &dol Zeber !kalevi( A prvi je poeo pisati knjievnu kritiku
- u to je vrijeme ipak bio puno razvijeniji kazali,ni ivot, i za to su zasluna ) imena A
8'$'!;'<E 8E$E!E; A bio je prvi ravnatelj onda utemeljenog nacionalnog kazali,taB <>"'%
I;><8EN;E'F@ A on je bio glumac i autor drame +raniar, njegove predstave su bile
omiljene me0u pukom i &C+C"! JEN>& A prvi je poeo kao ravnatelj kazali,ta uvoditi njem*
i ran* gra0ansku dramu ("2akespeare, "2iller, $ollier#
- znaajni protorealisti A $';K> B>+>:'K A urednik asopisa Neven A najvaniji asopis u
vrijeme apsolutizma A napisao tri povijesne drame A Irankopan, "tjepan A posljednji kralj
bosanski i $atija +ubec A preko povijesni2 likova progovara o aktualnim pol* prilikama u @rv*B
?CK& B>!'K A romantine pripovjetke u stiju A %obratimstvo, :rijedna $araB &C+C"!
JEN>& A -=43* pi,e programski lanak Na,a knjievnost A objavljen je u asopisu +lasono,a
- !omi( A zavr,io Jenoinu Kletvu
ZNA0AJ :EN.E ZA $7VATSK+ KNJI1EV.N.ST
- glavna Jenoina zasluga je u tome ,to je uspio kajkavskom djelu @rv* svojim popularnim djelima
na ,tokavskom pribliiti novi knji* jezik
- tako0er je zasluan ,to je uspio ojaati gra0ansku svijest stanovnika Dagreba u brojnim djelima
gdje opisuje zagrebaku pro,lost
- njegovi najpoznatiji romani su A Dlatarevo zlato, "eljaka buna, Kletva (nedovr,ena#, Branka,
Luvaj se "enjske ruke, %rosjak ?uka
- pripovjetke A %rijan ?ovro, $ladi gospodin, Karanil s pjesnikova groba
- povjestice A Kugina ku(a, Kameni svatovi, %ostolar i vrag, %ropast :eneecije
- jedina drama mu je ?jubica i esej Na,a knjievnost
- u %rijanu ?ovri ustanovljava tzv* promjenjivi karakter (to je lik koji je na poetku dobar, a
kasnije postaje zao zbog ivotni2 okolnosti#
- s obzirom na taj kriterij njegova bismo djela mogli podjeliti na romantina i realistina A %rijan
?ovro, %rosjak ?uka, $ladi +ospodin i sva ostala imaju preteno romantiarske elemente
- jako mu je znaajan roman "eljaka buna
- na temelju njegovog vi0enja tog doga0aja izgra0ena je i na,a predodba o tomeB tek je danas
otkriveno da je on sve to vi,e-manje izmislio, a on je tvrdio da je dugo kopao po ar2ivi
- u Dlatarevom zlatu paralelno teku dvije radnje A sukob plemi(a i gra0ana Dagreba te ljubav
plemi(a %avla +regorijanca i gra0anke 8ore Krupi(eve
- iako je to preteno romantino djelo ono ima i realistini2 elemenata (za neke likove na poetku
opisa vidimo da su negativni, a onda vidimo da su krajnje pozitivni#, ljubavna pria ne zavr,ava
prema oekivanjima sretno
- u eseju Na,a knjievnost istie potrebu da pisci pi,u ,to popularnije romane koje (e ljudi 2tjeti
itati, a ne da poseu za stranom literaturom (to kae i u predgovoru %rijana ?ovre#
A+-+ST :EN.A
- @rvat e,kog podrijetla, ,kolovao se u %ragu, a nakon toga do kraja ivota ivio je u Dagrebu
- ure0ivao je listove (+lasono,a#, radio je kao dravni slubenik A gradski biljenik, postao je
gradski senator
- do smrti je ure0ivao sredi,nji 2rv* asopis knji* :ijenac u kojem je objavljivao i svoje pjesme,
novele, romane
IKor - 49 -
- bio je potpredsjednik $atice 2rvatske
- bavio se proesionalnim knji* radom, a jedno je vrijeme bio dramaturg @NK
- za2valjuju(i njemu 2rvatski knji* jezik ija je osnovica ,tokavski pro,ivrio se po vijelom 2rv*
territoriju
- naime on je pisao tako itljvu knjievnost koju su mogli pri2vatiti svi slojevi 2rv* dru,tva i tako
je ,tokavska knjiga u,la u 2rv* dom
- to je posebno vano za kajkavsku @rv* gdje su za2valjuju(i Jenoinim knjigama kajkavci brzo
nauili ,tokavski
,7IJAN L.V7.
- NE";E!N& "C8B'N& %rijana ?ovre A mladi(a koji se uzdigao od siroma,nog seljaka do
uenog ovjeka A
- ispriana je u ladanjskoj atmoseri zamornog ki,nog poslijepodneva A pripovjeda &ugust
pripovjeda lijepoj udovici A ona njegovu priu trai u stranim asopisima nesvjesna da je ona
mogu(a i u 2rv* podneblju
- gl* te8a A 1. rasprava o 2rv* knjievnosti A razgovor pripovjedaa i udovice A lo,a kvaliteta
knji* djela na 2rv* jeziku, preveliki broj romantino-sentim* epizoda, treba u prvi plan staviti
linost, teme moraju biti nove, svjee iz suvremeni2 dru,tava i ivotaB pi,(evi pogledi na knji*B
/. poloaj intelektualca u sredini A pria o prijanu ?ovri, njome J* potkrepljuje, dokumentira
svoje stavove
- pria je trebala posluiti kao dokaz inspirativnosti sudbina na,i2 ljudi i prostora za stvaranje
knjievnog djela
- Lovro je intelektualac, ambiciozan koji se nalazi u sukobu sa dru,tvom koje ga ne razumije,
potcjenjuje njegove sposobnostiB nestalne je i nemirne prirode, teio je du2ovnoj slobodi
- poku,ava se suprostaviti dru,tvu i okolini, ali zbog nerazumjevanja ne uspjeva ostvariti svoje
ciljeve
- nigdje ne nailazi na smirenje, crna odora ga ne privlai, te stoga napu,ta crkvu
- sve je to povezano s njegovom ljubavi A i tek na kraju s2va(a da ena koju je volio nije bila
vrijedna toga dok je ena koju je volio ipak uspjela na(i svoju sre(u i ivotni cilj
- ?ovro je nestalan, ne nalazi smirenje, stalno nailazi na zapreke te se osje(a nenalaljivim i
odbaenim od dru,tva
- on stalno silazi sa linije svojeg ivota, a tek u knjigama du2ovno se oboga(uje
- tek kada je na kraju progledao te ne na,av,i smisla u svojem ivotu prepunom uspona i padova,
odluuje skratiti svoje muke
- dru,tvena i socijalna komponenta - nesretna ljubav, osje(aj krivnje prema roditeljima,
nemogu(nost da se slobodno izrazi u malogra0anskoj srediniB pol* komponenta
- cijeni se materijalna strana, a ne du2ovna vrijednost pojedinca
- psi2olo,ka komponenta gl* junaka
'kor - 3/ -
1A. 7EALIZAM + $7VATSK.J KNJI1EVN.STI
- nije u @rvatskoj apstraktno ist
- smr(u Jenoe -==-* po &ntunu Barcu, po %ro2aski i <ei(u -==/, zbog pojave nove knjievne
generacije A Kumii(a, Kovai(a, +jalskog A poinje realizam u @rvatskoj
- politiki okvir A poloaj @rv* u okviru &-C teakB ekonomsko propadanje, politika
razjedinjenost, prodor kapitalistiki2 odnosa, u gradovima pojava modernog proletarijata,
iseljavanje u strane zemlje, strani kapitalisti u gradovima
- teoretske osnove postavljene su ve( ./-i2 g* -5*st* od strane &* Jenoe koji je iznio osnovna
naela realizma A socijalnu tematikuB objektivnu, neposrednu stvarnostB napu,tanje
sentimentalnosti i romantine senzacionalnosti u oblikovanju abule
- vrste A roman i pripovijetkaB vana pojava novele
- dvije orijentacije u pisanju romana A jedni slijede !urgenjeva i rusku realisti* ,kolu, a drugi
Dolu i ranc* knji*
- tematski krugovi A selo-grad (dru,tveno-ekonomski odnosi#B nacionalno-politiki i univerzalni
- u djelima se obra0uje dru,tvena problematika A prijelaz seljaka u grad (Kovai(, Kozarac,
Novak#, krize intelektualaca (+jalski, ?eskovar, 8raenovi(#, ivot na,i2 dru,tveni2 slojeva A
trgovaca i obrtnika (Kumii(, Novak#, proletarijat (:jenceslav Novak# te problem plemstva
(+jalski#
- H@Bi4 go#ina naje,(a tema je seoska stvarnost A raslojavanje sela, pojava zelena,a (li2vaa#,
ekonomsko propadanje sela, emigracija seljaka (Kovai(, Kozarac, !uri(#
- seoska problematika prikazana je s regionalnim obiljejima A Dagorje (Kovai(, +jalski#, ?ika
(!uri(, 8raenovi(#, "lavonija (Kozarac#, 'stra i %rimorje (Kumii(, Novak#
- pojavljuju se seoske novele te se to razdoblje jo, naziva i kritiki realizam
- G@Bi4 go#ina A psi2olo,ko-etika, ilozoska problematika A remeti se kronologija abule,
introspekcije i retrospekcije, naracija oboga(ena lirikom, simbolikom, esejistikomB male epske
vrste A roman je u pozadini
- pri2olo,ka novela, psi2olo,ki realizam
- asopisi znaajni za to vrijeme su :ijenac koji je airmirao Jenoa, preuzeo Iran Iolnegovi(,
@rvatska vila A izrazito prava,ki asopis A urednik @aramba,i( kasnije Kumii(, te Balkan,
"lovinac, 'skra, $lada @rvatska
SILVIJE ST7A$IMI7 K7ANJ0EVI<
- 2rvatski pjesnik iz razdoblja realizma
- njegova je poezija inspirirana nacionalno-rodoljubnim, intimnim, socijalnim i univerzalnim
motivima
- mnoge njegove pejsme inspirirane us i biblijskim motivima
- Kranjevi(evo stvarala0tvo pokaalo je da je 2rv* knji* dobila pjesnika koji se svojim talentom,
pjesnikim nada2nu(em, vidovito,(u i vizijama izdigao visoko iznad otada,nji2 tokova 2rv*
poezije
- opjevao je ovjeka neome0enog vremenom i prostorom, a iz klasine naobrazbe s jedne strane,
te religioznog optere(enja s druge izrasle su njegove pjesnike vizije, metaore i izraz uop(e
- Bugarkinje, 'zabrane pjesme, !rzaji, %jesme
M.JSIJE
- lirsko-epska, misaono-rodoljubna pjesma
- okosnicu radnje ini $ojsije kao predstavnik svojeg naroda
- podtema je izlazak iz ropstva
- obra(anje <e2ovi A $ojsijeva molba za izbavljenj
- <e2ova po rijeima prepoznaje svoj du2 u $ojsiju kojeg je dao ljudima po prvom ovjeku
- isticanje temeljnog zakona A "vaije je pravo***
- boansko-ljudska perspektivaB pitanja pravde, nepravde, jednakosti, pitanje slobodeB ovjek je
bespomo(an, ovjekov poloaj u svemiru
IKor - 51 -
- ovjeku je imanentno biti slobodan i ponosan
- gradacijom se razvija doga0aj, ovjek eli promjeniti svoj poloaj, eli do(i do Boga
- problem A ovjekova elja za ljep,im, smislenijim ivotom
- pitanje ovjekove prolaznosti, sudbinske predodre0enosti A lik $ojsija dobiva jednu snaniju i
jau crtu
- narod je zadivljen i zaboravlja pravi smisao izlaska A bespomo(an je, egoisti(an, preprilagodljiv
- releksivna pjesma s univerzalnim motivima
- lirski elementi A iskazivanje individualnosti ($ojsijeve#, razmi,ljanja o ovjekovim tenjama
- sti2 se istie epskom ,irinom, uzvi,en ton, sama duina pjesme, radnja, likovi, dijalog
(dramatski el*# A prerasta u lir*-ep* pjesmu0
-.S,.DSK.M KAST.7+
- satirika pjesma u epskom dvosti2u
- u ovom tekstu ime Kastor oznauje ime psa
- inae je Kastor jedan od dvojice 8ioskura, Deusovi2 sinova, a drugi je %oluks
- oni su bili blizanci i oznaavaju totalnu suprotnost i zato se me0usobno savr,eno nadopunjuju A
oni su jedna nerazdvojna cjelina
- Kranjevi( pi,e ovu pjesmu kao da se obra(a psu, ali on zapravo tu o,tro osu0uje ljude, tj*
dru,tvo u kojem ivi
- Kastor je pas bogate obitelji i pjesnik mu predbacuje kako je od samog ro0enja bio ulizica
- me0utim, pjesnik mu to uop(e ne zamjera jer kae da je to ustvari jedina metoda opstanka i da
samo ljudi tomu skloni uspjevaju u ivotu
- na kraju Kranjevi( zakljuuje A M'pak vam A ne2te( uditi daljem napretku va,em -UC u2o ne,to
,apnuti moram:U "ve mi se ini, da ste A uglavnom A svojom metodom,U Kastore, malko slijediti
ljudeQN
KSAVE7 :AND.7 -JALSKI
-bio je pripovjeda, romanopisac, politiar i kritiar
-bio je urednik knjievnog asopisa T:ienacT
-bio je lan <&DC, a na politikom planu bio je biran i za zastupnika u @rvatskom saboru
-pisao je o aktualnim temama koje su prikazivale dru,tvene, politike i kulturne probleme
-napisao je i psi2olo,ki roman u kojem prodire u psi2u lika
,E7ILL+ST7IS AC -ENE7.S+S CINTEK
-vrlo ugledan i plemenita roda
-pripovijetka
-tema: sudbina osiroma,enog 2rvatskog plemi(a
-Fintek je lik koji prikazuje stvarnu sliku dru,tva
-on je vlastelin koji nakon nekog vremena ubire porez, da na kraju umire kao bijednik (ivotna
ironija#
-do bijede je do,ao ne pla(aju porez
-njegov djed je kupio plemi(ku titulu A vlastelin
-osje(a se ugodno u dru,tvu, a udaje se bez miraza
-%;>B?E$':
-%;>B?E$ %;>%&8&N<& %?E$"!:& A G* <e i sam bio plemi( i o tom problemu on vrlo
potanko pi,e
-mnogi su plemi(i da bi pla(ali porez morali prodavati svoja imanja
-tako0er su mnogi na TkockiT izgubili sva ,to su imali i zbog nje propali
-Fintek se bori protiv pla(anja poreza jer uvi0a da zbog toga mnogi mogu propasti
->B'!E?<"K& %;>B?E$&!'K&:
-odnosi se na brak izme0u Finteka i &malije
-to je brak iz 'N!E;E"& (nitko ga nije elio pa se oenio bez miraza#
-pona,a se u braku kao autokrat, stalno trai za2valnost, ljubomoran je na enu jer je ona
obrazovanija i bio je vrlo grub prema njoj
'kor - 31 -
J.SI, K.ZA7AC
-bio je novelist i romanopisac
-bavio se ,umarstvom
-pisao je psi2olo,ka i moralno-dru,tvena djela
-nada2njivao se ljepotom prirode, zemlje i odnosa svoji2 likova prema njoj
-u svojim djelima iznosi putem svoji2 likova i analize slavonskog sela i ivota gospodarske
probleme onog doba
TENA
-pripovijetka, tema: sudbina enskog lika !ene
-u ovoj pripovijetci Kozarac zapravo kroz sam lik !ene razra0uje niz problema:
-">F'<&?N>-+>"%>8&;"KE %;>B?E$E:
-do,lo je do raspadanja zadruga i osamostaljena seljaka
-!ein otac <erko nije mogao na takva nain (samostalno# unkcionirati pa je propao
-motiv propasti je %>;ED
-%;>B?E$ B;&LNE NE:<E;E:
-!ena je ljubavnica mnogi2 mu,karaca
-svoju nesre(u je pronalazila u njima i TljubaviT
-%;>B?E$ 8>?&"K& "!;&N>+ K&%'!&?&:
-preko lika ?eona K* %rogovara o tom problemu
-oni su do,li da obogate i iskoriste slavonske ,ume
-?eon je iskori,tavao i ,ume i ljude (mu,karcima je vrlo malo pla(ao za nji2ov rad#
-%;>B?E$ NE'"K;ENE ?<CB&:'
-!ena je zbog novca moralno propala
-?eon je kupovao ljubav, iskori,tavao je ene
VJENCESLAV N.VAK
-bio je pripovjeda, romanopisac i glazbenik
-pisao je crtice, pripovijesti i romane
-djelovao je kao nastavnik, a kasnije i kao proesor glazbe
-u svojim djelima opisuje razliite dru,tvene slojeve i sredine u kojima se kretao
-otkriva probleme koje je pronalazio u rodnom mjestu, a zanimaju ga dru,tvene teme, urbana
problematika te op(i problemi
-oslikava lik intelektualca, a gotovo svi njegovi junaci tragino zavr,avaju
-prikazuje bijedu i neima,tinu i problem vlastite (ne#sre(e
,.SLJEDNJI STI,AN0I<I
-roman
-tema: propadanje senjske patricijske obitelji sredinom -5* st*
-to je socijalno-psi2olo,ki roman
-u sredi,tu romana su ota) Ante Stipan3iM (osoba koja upravlja ivotima svoje obitelji i lik koji
iziki i psi2iki propada jer ne uspijeva u ivotu ostvariti svoje ciljeve#, 8ajka Va(p!rga
(pravedna ena koja predstavlja lik ti2e patnice#, kMer L!)ija (lik zapostavljene ene i rtve oevi2
presuda# te sin J!raj (cinian i egoistian lik koji se pod utjecajem grada moralno izopauje#
-prikazuje realistiku sliku propadanja ugledne senjske obitelji, siroma,tvo i bijedu
-problemi koje prikazuje Novak su vezani za dru,tvo i obitelj
-8;CJ!:EN> EK>N>$"K& %;>B?E$&!'K& je vezana za politike prilike u @rvatskoj,
odnosno kako narod nema pobu0enu svijest i oni ne pristaju na promjene (&nte A odbija se
prilagoditi# i zbog toga propadaju
->B'!E?<"K& %;>B?E$&!'K& je vezana za odnose u obitelji*
-to je patrijar2alna obitelj u kojoj su svi li,eni ljubavi
-sin se stavlja na prvo mjesto, a obitelji vlada Tglava ku(eT &nte i njega svi trebaju slu,ati
-majka i k(er nemaju nikakva prava
'kor - 3) -
-jo, se javlja problem NE'"K;ENE ?<CB&:' kod ?ucije i &lreda, ?ucija je bila rtva &lredove
po2ote
ANTE K.VA0I<
- romanopisac, novelist i pjesnik
- muan i naporan ivot proivio kroz ,kole i kao advokatski pravnik
- prista,a je stranke prava
- u svojim djelima prikazuje zagorske plemenika,e i eudalce koji propadaju u svojoj neima,tini,
u bezobzirnoj i neljudskoj me0usobnoj borbi
- jedan od najznaajniji2 predstavnika 2rv* realizma
- romani i pripovijesti A Baruniina ljubav, Ii,kal, C registraturi, "abrane pripovijesti, 'zabrane
pjesme
- svojim plodnim novinarskim, eljtononistikim i knjievnim radom uzdravao je brojnu obitelj
+ 7E-IST7AT+7I
- roman A prvi puta objavljen -===* g* u asopisu :ijenac
- roman je podijeljen na ) dijela A 1. 'viino djetinjstvo i ,kolovanje, odlazak u grad, a zavr,ava
se njegovim protjerivanjem iz $ecenina domaB /. 'viin povratak na selo, prikaz seoske sredine
A do 'viina povratka u gradB 9. naglasak je na prikazu ?aure
- prvi dio A pisan je u prvom licu ('F@-orm#B drugi i tre(i A u tre(em licu (E;-orm#
- roman ima uokvirenu kompoziciu A zapoinje i zavr,ava u registraturi
- nema kronolo,kog nizanja doga0aja A razbijena kompozicija
- prikaz seoske i gradske sredine A suprostavlja selo i grad A kontrast A u vi5iji se(a prevladavaju
vedre boje, selo je za njega ljepota A premda ne idealizira selo, nego realistiki prikazuje
najzna* probl* vezaane uz selo (siroma,tvo, zaostalost, primitivizam, li2vrenje#B gra# je u
Kovai(evoj vi5iji prikazan mranim, sumornim bojama, dok se u odnosu prema selu osje(a
simpatija, ljubav A iz slike grada proizlazi i Kovai(eva mrnja i odbojnost prema gradu A
prvenstveno prikazuje pokvarenost izopaenost i moralnu trule
- motiv N>:F& je vezan za sve likove, ali na razliite naine
- kao likovi se javljaju lani dobrotvori ($ecena#, bludnici, izrabljivai, svodnici, isprazna
inteligencija i odnaro0eni likovi (Eor A poluseljak, polugospoda#
- ':'F& K'L$&N>:'K A kao seoski djeak bio je sretan, darovit, uspje,an, ambiciozan, a grad
mu donosi nesre(u, neuspje2, neuravnoteenost, dvojstvo linosti i potpuni psi2* slom A
pretvara se u traginu iguru
- ?&C;& A lik atalne ene u romanuB simbol zle sudbine, razara tue 0ivote, ona je ujendo i
simbol neeg uzvi,enog, nedokuivog, ali i traginogB uz taj lik vezani su romantiarski (njezino
djetinjstvo je bajkovito, tajanstveno, kasnije 2ajduica# i naturalistiki elementi (nasljedni
aktor A dijete grije2a#
- E>;E A realistiki najtipiniji lik u romanu, on je seljak koji postaje gospodski sluga A
zadovoljan je tom svojom ulogom, za razliku od 'viceB on u gradu pronalazi svoju sre(u jer su
njegove intelektualne mogu(nosti male i jedino emu tei je lagodan ivotB uz ovaj lik vezani su
komini elementi, satira i groteska (silno prstenje A na selu#
- rea(isti3ki e(e8enti A izbor tipini2 likova (Eor najtipiniji#, tema romana (,kolovanje i put
seoskog djeaka na putu do gospodina#, prikaz seoske i gradske sredine, oslikavanje odre0eni2
dru,t* problema, kritiki odnos prema dru,tvu (posebno prema gradu#, realistiki opisi (posebno
slike sela#, prikazivanje ivota gl* lika A od po* do kraja
'kor - 39 -
1H. M.DE7NIZAM + E+7.,SK.J KNJI1.
-modernizam je uz modernu naziv za umjetnike sti2ove u drugoj polovici -5 st* %ojam moderno
rabi se i ranije kao oznaka za sukob razliiti2 knjievni2 poetika*
-poetak- uzima se -=3. g* kada su se dogodila dva vana doga0aja* F2arles Baudelaire objavljuje
svoju zbirku pjesama Fvjetovi zla a +ustave Ilaubert svoj roman +ospo0a BovarH* Dbirka znai
prekretnicu u razvoju pjesni,tva a Ilaubert je zaetnik modernog romana*
-znaajke-
-javljaju se razliiti stilovi, zajedniko im je uzdizanje ljepote kao zada(e i svr2e umjetnikog
stvaranja*
-!eop2ile +autier je jo, -=)1 zagovarao ideju da umjetnost treba postojati radi same sebe, il]art jour
l]art- umjetnost radi umjetnosti*
Mo#ernisti3ki pjesni3ki pokreti
,arnasov)i
-osnovna razlika izme0u tradicionalnog pjesni,tva (prije parnasovaca# i parnasovskog pjesni,tva
navedena je u sljede(oj tablici
!radicionalno pjesni,tvo
-pjesni,tvo je subjektivno, pjesnik izraava
svoje osje(aje
-intimne i suvremene teme
-pazi se na ormu, sti2, strou
-eli se djelovati na dru,tvo ili se pjesmom
opjevaju neke dru,tvene pojave
%arnasovsko pjesni,tvo
-poezija i pjesnikova osoba moraju se
odvojiti, poezija je impersonalna, pjesnik
ne izraava svoje osje(aje i svoje ja u
pjesmi
-treba izbjegavati suvremenu tematiku i
pjevati o univerzalnim temama i temama iz
pro,losti
-pazi se na ormu, ona mora biti savr,ena
-umjetnost postoji radi umjetnosti i sama je
sebi svr2om* -=44 i -=.- izlaze pjesnike
zbirke "uvremeni %arnas
Si8%o(isti
-prete(a simbolizma je F2arles Baudelaire
-znaajke- upotreba simbola, u pjesni,tvu nema izravnog govora ve( samo nagovje,tajB <&:?<&<C
"E =/-'@ +>8* -5*"!* A predstavljaju pravi poetak euro* moderne
-predstavnici- %aul :erlaine, &rt2ur ;imbaud, "tep2ane $allarme
Beka =o<erna
-krajem -5 st* u Beu vrlo intenzivan kulturni ivot* Dnaajan je impresionizam (osnovna znaajka
je da pisac eli prikazati ljepotu trenutka i uiniti ga vjenim u svom djelu#
Dra=a
- predstavnici- @enrik 'bsen- kritian stav prema dru,tvu, prostor u kojem se radnja odvija je suen,
mali broj likova
-&ntun %avlovi( Le2ov- pi,e lirske drame bez glavnog junaka, radnje i dramskog sukoba* !ei,te
drame je na ugo0aju*
C$A7LES 'A+DELAI7E
- rancuski lirski pjesnik i kritiar
- jedna od najznaajniji2 pjesniki2 linosti u razvoju europske poezije
- pretjerano osje(ajan i osjetljiv, te,ko podnosi strogog ou2a te napu,ta roditeljsku ku(u i odaje
se nesre0enom bo2emskom ivotu i senzualnim uicima
IKor - 55 -
- kao pjesnik razapet je izme0u dviju krajnosti A cvjetova za kojima tei i zla koje vlada svijetom
i kojemu se i sam odaje
- pjesnik je bola, tjeskobe modernog ovjeka i njegovi2 uzaludni2 napora da se priblii idealu i
ljepoti
- unosi u poeziju svijet svi2 ulni2 uitaka, ulo okusa, opipa ili mirisa, scene pari,ki2 ulica, esto
brutalne prizore ljudske bijede, smrti i izikog raspadanja
- izdao je samo jednu zbirku pjesama Fvjetovi zla -=3.* zbog koje je sudski osuen, ali je ona po
mi,ljenju mnogi2 kritiara najzanajniji lirski doga0aj -5* st*
S+-LASJA
- !E$& A sklad boja, mirisa i zvukova, odn* simbola
- vrsta A pejzana lirska pjesma, pisana u obliku osneta
- osnovni motiv u pjesmi su simboli prirode koji su svuda oko nas i koji bude u nama osje(aj
divljenja, ljepote i bliskosti
- pjesnik govori i o skladnosti i rasprostranjenosti simbola, koji se me0usobno stapaju ine(i
prirodu jedinstvenom i neponovljivom
- govori o netaknutosti prirodene izvornosti mirisa
- poruka pjesme A priroda ivi u suglasju svoji2 simbola i da ljudi kroz te simbole mogu prona(i
mir, beskrajnost i ivot bez zla
- ova pjesma je simbolistika programatska pjesma
AL'AT7.S
- tema A pjesnici zatoeni u svijetu gdje i2 nitko ne razumije
- vrsta A misaona lirska pjesma jer su izraene misli o pjesnicima koji su metaoriki prikazani
kroz pticu &lbatrosa
- izraena simbolika ptica A puina oznaava slobodu i beskrajnost
- pjesnik prikazuje &lbatrosa koji poput pjesnika vlada i osje(a visine i ivi kroz male stvari koje
drugi ljudi ne primje(uju
- ismje2ivanje i poruga pjesnicima izraena je sti2ovima A ruan tko ljepotom sjao A taj sti2 je
ujedno i kontrast
- motiv divovski2 krila oznaava sprijeenost pjesnika da na zemlji ostvari svoju slobodu
- poredba &lbatros A pjesnik A %jesnik je ko i kralj oblaka ,to, uz smije2UNad svim strelicama i
kroz vi2or lije(e*
+IBOLI+TIKA POE1IJA
A7T$+7 7IM'A+LD
- ran* pjesnik, pretea simbolizma i nadrealizma
- sazrio je udesno nadaren A preranoB poinje pjevati u ,kolskim klupama
- u sedamanaestoj pi,e svoju najpoz* pjesmu %ijani brod
- u 1/-oj odlazi u &riku i Europu te se vra(a u Iran* -=5-* te,ko bolestan gdje ubrzo umire
- objavio je i pjesniku autobiograiju -=.)* "ezona u paklu
- 'luminacije A zbirka poetske ragme rata u prozi i slobodnom sti2u u kojima je poku,ao izre(i
neizrecivo
- poku,ava svoja ula dovesti u stanje rastrojenosti i tako doprijeti do dubina podsvijesti, iz koje
(e izvlaiti nove svjetove i nove vizije
- u nastojanju da i2 izrazi pronalazit (e nove mogu(nosti jezika i izraza, meu kojima i boju
samoglasnika
SAM.-LASNICI
- ideja A obojati samoglasnike
- svaki samoglasnik ima svoje znaenje
- & crno, ' rujno, > modro, E bijelo, C zeleno A evo postojanja vam tajni2
- lijepo i runo gusto su natiskani jedno uz drugo i tvore dinamine kontraste koji nas odvode u
svijet slutnji i snova
- njegove su slike nalik na ko,mar iz sna
'kor - 34 -
,A+L VE7LAINE
- jedan od najizrazitiji2 predstavnika rancuskog simbolizma uz $allarmea i ;imbaulda
- njegova se poezija odlikuje izrazitom poetskom te2nikom
- istrauje mistina, tajnovita te ljudskom umu nedostupna i tamna ovjekova osje(ajna stanja
- esto se slui motivima pejzaa A pomo(u odre0eni2 simbola tim pejzaima doarava i izraava
svoja du,evna stanja
- osnovni konlikt u njegovoj poeziji A sukob du2a i ljudske puti izraen neobino tei,nim
sti2om i s posebnim naglaskom na muzikalnoj vrijednosti pjesme
- melankolinost je gl* karakteristika njegovi2 kontroverzni2 osje(ajni2 stanja izraeni2 u toj
poeziji punoj muzikalni2 eekata A $uzika prije svega (%jesnika umjetnost#
- DB';KE A ;omance bez rijei, ;azboritost, Neko( i sad
JESENJA ,JESMA
- u pjesmi se osje(a puna pjesnikova suptilnost, muzikalnost i sugestivnost izraza
- sti2 je izvanredno muzikalan i svje
- cijela pjesma, posebice motiv lista asocira na izgubljenu i nesretnu pjesniku du,u koja se ne
moe prilagoditi obinom ivotu smrtnika
- pjesnik tei novim svjetovima, no,en je vjetrom svoje ma,te, ali ga u tome esto spreava zao
vjetar koji mu onemogu(ava otkrivanje ivotni2 ideala i tajnovite sere ljudske podsvijesti
- pjesnik pomo(u pejzaa doarava svoje du,evno stanje A upravo zbog svojeg skeptikog
pogleda na svijet, prepu,ten iluzijama iracionalnog i njegova pjesma je tajnovita, nedreena,
nagovje,ta imaginarnost
STE,$ANE MALLA7ME
- ranc* pjesnik i knji* teoretiar poeo se razvijati pod utjecajem %arnasa i Baudelairea od koji2
je pri2vatio kult ljepote i tenju za idealnom
- me0utim u toj tenji ide dalje i nastoji ostvariti istu poeziju koja bi pod prividom vanjske
stvarnosti doprla do biti stvari i pojava do iste ideje
- svojim teoretskim pogledima izvr,io je velik utjecaj na generacije mladi2 simbolista i na razvoj
2ermetine pa i konkretne poezije 1/* st*, ali kao pjesnik ostao je ogranien na vrlo uzak krug
itatelja
- u sugestivnom pjesni,tvu vi,e se ni,ta ne priop(uje i pjesma ostaje otvorena mnogoslojnom
razumijevanju
- u 1/*st* ista poezija oznauje naoko pjesni,tvo koje se temelji na Baudelaireu i $allarmeu
- istom poezijom on je smatrao pjesniko stvaranje koje odvra(a pogled od svakodnevnog
iskustva od pouni2 svr2oviti2 sadraja od praktini2 istina do mnogoznanosti poezije i
sugestivne snage sti2ova
ODERNI+TIKA DRAA
$EN7IK I'SEN
ANT+N ,AVL.VI0 0E$.V
'kor - 3. -
$:; ODERNA ! HRVAT+KOJ KNJI4EVNO+TI
traje od poetka posljednjeg desetlje(a -5*st* do polovice drugog desetlje(a 1/* st*
-=51 g* ($ato, objavio pripovijest $o savjesti#, traje do -5-9 kada umire &* +* $ato,
znaajke- suprotstavljanje tradicije dvije aze: prva -=51--5/), druga -5/)--5-9
prva Ka5a- dominira knjievna kritika* -=53 g* studenti spalili $a0arsku zastavu, odlaze na
studije u Be i %rag- Beka grupa okuplja se oko asopisa $ladost i %ra,ka grupa okuplja se
oko asopisa @rvatska misao
poku,aj spajanja tradicionalni2 i moderni2 s2va(anja umjetnosti
obraunavanje nobog nara,taja s tradicionalistikim s2va(anjima umjetnostiB poku,aj
oslobo,enja od svi2 ,kola i smjerovaB traenje i upoznavanje aktualni2 doga0anja na europskoj
literarnoj sceni
#r!ga Ka5a- nastanak vrijedni2 djela* -5/. :ladimir :idni(- %jesme* -5-- 'van Kozarac- roman
Guka Begovi(* %opularizam sti2ova, impresionizam (u kritici#, realizam, naturalizam,
simbolizam
pobuna protiv tradicije, opisuju se slike svijeta i ivota te psi2a ovjekove linostiB prodire se u
ljudsku intimu koja se doga0a na granici sna i jave, realnog i irealnog
najzastupljenija je knjievna kritika
najpoznatiji kritiari $ilivoj 8eman i Branimir ?ivadi( pri2vatili su tezu da umjetnost mora
biti izraz ljudskog du2aB nagla,avaju da je odnovna zada(a umjetnosti tenja za dostizanjem
neke vi,e ljepote
njievni asopisi A @;:&!"K& $'"&>, N&8& A svoje radove objavljuje Ne2ajev, :'EN&F A
sredi,nji asopis u kojem svoje prozne i poetske prvijence objavljuju Nazor, 8omjani(, Nikoli(,
a kasnije Begovi(, ?ivadi(, berti( i !uci(, E':>! A svoje sti2ove objavljuje :idri(
najvaniji motivi crti(ara iz prve aze moderne su ljubav kao ikcija i erotsko iivljavanje
sredina, ambijent i pejza okviri su u kojema je ovjek sa svojim psi2ikim i biolo,kim
podre0enjima u sredi,tu pi,(eve pozornosti
prouava se i analizira ljudska individualnost
najinteresantniji 8otivi A ?<CB&: ' "$;! A najjasnije se oituju ljudski osje(aji i E;>!'K&
A snaan motiv kroz cijelo razdoblje moderne
j!na)i 8o#erne A intelektualci (labilni, senzibilni, gube ivotnu orijentaciju#B slabi(i, ivano
rastrojeni, bez imalo snage da se pokrenu i stvore ne,to konstruktivno, stalno gledaju unatrag,
skloni ma,tanju i meditaciji
pro%(e8 2 sukob pojedinca sa dru,tvom
modernisti ele stvoriti modernog ovjeka koji bi bio svestrano obrazovan i emocionalno
oboga(en
razdoblje moderne je poetak uklapanja 2rv* literature u europsku knjievnost
predstavnici- <anko ?eskovar- novela $isaona vjenost (glavni lik Guro $arti( kojeg intezivan
unutarnji ivot i stra2 od vjenosti dovode do ludila#*
dijalektalno pjesni,tvo- Iran +alovi(, :ladimir Nazor, 8ragutin 8omjani(, 8inko Jimunovi(-
novela 8uga (obra0uje problem osobne slobode pojedinca#
IKor - 58 -
A.-. Mato=
- 1HA9B1G1;
pjesnik, pripovjeda(, kritiar i esejist
ivi u Beogradu, Eenevi i %arizu* "imbol 2rvatske moderne, sredi,nja knjievna linost* "vojim
djelom vezan za tradiciju i za smjela nova traenja, umjetnost s2va(a kao speciino,
autonomno izraavanje ljudskog du2a*
pripovjetke: 'verje- -=55, Novo iverje -5//, Cmorne prie -5/5
eljtoni, kritike, eseji: :idici i putovi -5/., Da Kranjevi(a -5/=, Na,i ljudi i krajevi -5-/,
pjesme su objavljene posmrtno -51)*
pjesme su mu objavljene posmrtnoB ivi ivot svim svojim osjetilima
unutar poezije izraava svoje misli, razmi,lja, sukobe sa konkurentnom sredinom (intimne i
dru,tvene#, izraava svoje intimne preokupacije (sve ono ,to ga zaokuplja A ljubav i smrt
naje,(i motivi#
njegove pouke su nenametljive, blage, on opominje ovjeka da je malenkost u velikom i uvijek
zagonetnom svijetu
oma2ne mu se i koja prete,ka rije, ali nikada ne ,tedi na isprikama
$ato,eve pjesme su toplina zanosa, turobni osje(aj izbaenosti i nezadovoljstva u sredini u
kojoj se mora ivjeti
$ato,eva lirika je lirika du,e
pjesme su mu A $'"&>NE A govori o kukobima s banalno,(u ivota i sa stvarno,(u, o
intenzivnom osje(aju i prolaznosti, a ljubav mu je kao bol (D:>N>#
?<CB&:NE A ljubav je doivljena kao idealna sinteza cvijeta, du,e i ene (";>8N>"!#, esta
pojava motiva smrti, sumornost, intezivno osje(anje prolaznosti, sivilo boja i zvukova, sumnje
te doivljaj ljubavi kao velike boliB u cijeloj ljubavnoj poeziji rije je o traginom doivljaju
ivota gdje je u sukobu izme0u sna i stvarnosti (C!<E@& K>"E#
8>$>?<CBNE A govori o porobljivanju i otimanju @rvatske od njenog naroda, on se bori sam
protiv otimaa koji njegovu dravu zarobljavaju (-5/5#B iskazuje veliku ljubav prema domovini
majci premda nije ivio u njoj A nagla,enu nacionalnost vee sa svojim osje(ajima
%E<D&ENC A koristi se muzikalno,(u sti2a A "'NE"!ED'<& A pomo(u toga nam na vrlo
domi,ljat, skladan i slikovit nain doarava pejza koji ga okruuje (<E"EN<E :ELE#
+TJE$A K.SE
!E$& A uzvi,enost boli i vedrina utje2e
vrsta A ljubavna lirska pjesma, pisana je u obliku soneta
isprepli(u se dva osnovna motiva A motiv smrti (gledao sam te sino(* C snu* !unu* $rtvu*# i
motiv ljubavi (+otov da ti predam ivot kao rtvu*# A rtva svoga ivota zbog ljubavi i jedinstva
smrti
motiv vjenog zaaranog kruga koji prolazi svatko od nas A ivot, nada, smrt
oaj i bezna0e
kosa je u pjesmi simbol ivota, ona ostaje jedini vizualni znak da je u nekome postojao ivot i
pjesniku daje poruku da ne tuguje, da njegova draga sada ivi ljepotu koja postoji samo u
snovima ($irujQC smrti se snivaQ#
$ato, ovom pjesmom izraava vrijednost ljepote A ljepota ostaje ljepota, a ak je niti smrt ne
moe uni,titi
1G@G.
- tema A @rvatska kao muenik
- vrsta A domoljubna lirska pjesma, pisana u obliku soneta
- $ato, osje(a prilike koje se doga0aju u @rv*
- pjesma ima malo proraunski karakter A zato ,to se boji sudbine koja prijeti @rvatskoj
- pejsnik prepoznaje @rv* kroz svoju majku, majku kao simbol najve(e povezanosti s njim, ime i
eli pokazati koliko mu je stalo do njegove domovine A <er takvo lice ima moja mama*
'kor - 35 -
- pjesnik izraava svoje domoljublje i spremnost da u svakom trenutku bude uz svoju domovinu i
pomogne joj
- kljuni sti2 u pjesmi je A<er @rvatsku mi moju objesi,e* A i ba, tim sti2om pjesnik eli rei
koliko njegova domovina pati i koliko on sam eli njoj pomo(i, koliko je tuan zbog situacije u
njoj
V6a<i=ir Vi<ri7
pjesnik omiljen me0u svojom generacijom, obrazovan, nadren, iziki privlaan i du2ovno
bogat
umro je u umobolniciB sudjelovao je u politikim doga0ajima kada car Iranjo <osip '' dolazi u
Dagreb i kada se pali $a0arsta zastava
velik dio pjesama mu je ispunjen osje(ajima kakve je mogao imati samo ovjek koji je u svoje
tijelo mogao primiti svu rasko, boje, svjetla, mirisa i slika
svoja raspoloenja i du,evna stanja izraava bojom
u njegovim pjesmama oituje se kontrast izme0u svijetla i tame
u primanju ivotni2 dojmova nije bio ni jednostavan ni uzak, nego je upijao razliite dojmove
iz :idri(eve poezije kao pozadine sveg doivljavanja izvire bol kao pokretna snaga i zagu,ljuje
sve ostalo
DVA LEVITA 2 prolaznost svegaB ar pritajene strastiB sladostrasna meko(a i zavodljivost
mjesene no(i A snani i cjeloviti osje(aj ivotaB sjetno raspoloenje (tuga#B misao o prolaznosti
M7TVAC 2 ideja A ljudska prolaznost u vjenostB osje(aj ivotne radosti i mir zbog
povezanosti s prirodomB oblak A simbol goleme sileB ivot je vjean, sva su njegova oitovanja
samo izraaj jedne sile koja se vjeno pokree stvaraju(i nova licaB smrt A nuna, prirodna, treba
je primiti radosno jer ona znai promjenu u egzistenciji A povratak u onaj izvor iz kojeg je ivot
poeo
DVA ,EJZA1A 2 I. sklad izme0u pjesnika i prirode tj* osje(aj sre(e i zanosa, te potpunog
unutra,njeg miraB II. pejza (no( puna mjese(ine#, zanos (nad svim ,to priroda daje#,
nesigurnost, uznemirenost i neizvjesnost (jer osje(a zid izme0u sebe i prirode# A odan joj je i ne
pomi,lja o nikakvoj opasnosti u onome ,to ne poznaje
ADIE+ 2 pjesnikov opro,taj od ivota i pjesni,tvaB tugaB vjetar, sunce, vino A pjesnikovo
ivotno veseljeB silazak stubama A simbol prestanka ivotaB epilog
Dinko 2i=8novi7
pripovjeda i romanopisac
nastavnik obrtnike ,kole u "plitu, nakon umirovljenja -5-5*god* do smrti ivi u Dagrebu
pripovjetke A $rkodol, !u0inac, Gerdan, &lkar, %orodica :ini(, "a Krke i Fetine
autobiograski zapisi A $ladi dani, $ladost
osnovna abula pripovjedaka govori o poku,aju objektivizacije konkretne sredine
naje,(e teme A ljubav i smrt
izraajni slikovni motivi, boje svjetli2 i tamni2 tonova slue za oznaavanje raspoloenja,
unutarnji2 stanja junaka
M+LJIKA
te8a 2 tragina sudbina mlade djevojkeB zaostalost sredine
pro%(e8atika A 8;CJ!:EN& A 5aosta(a& 5atvorena& pri8itivna seoska sre#ina 2 prerana
udaja: djeca ra0aju djecuB djevojke se udaju ve( sa -9 godina, a sa -= ve( ne mogu ne(i muaB
'kor - 4/ -
krivo s4vaManje 2 $uljika je zbog veliki2 razlika od drugi2 namastirana iskljuena iz dru,tva,
ona je sramota za nji2 A takvo primitivno s2va(anje speciino je za tu dr* sredinu zbog njene
izoliranosti od ostalog dijela 8almacije, oni smatraju da svi moraju biti isti A raliitosti se ne
tolerirajuB smatraju da ovjek treba biti izdrljiv, nema lijenost, ako si izvane te izdrljivosti
doivljava, sramotuB ljudi iz 8rage ne pri2va(aju stranceB boje se da netko ne razori nji2ov
domB po prirodi su zatvoreni i ako se ne dre zajedno, propast (eB ne#ostatak sa8opo!5#anja
ko# M!(jike 2 zbog tog velikog nedostatka ona na neki nain i sama stvara tragediju svoga
ivota A kada je prisiljavaju na udaju, ona se ne moe oduprijeti zbog kompleksa manje
vrijednost, smatra da je nitko ne(e 2tjeti zbog njezina izikog izgledaB k(evetanje A 'lijina
majka po selu pria da se Boja eli na silu udati (zle namjere#B pogospoNivanje A 'lija si daje
novo ime Elias, slui se njemakim izrazima koje je uo od oicira***B o%i3aji A za Boi( rade
nered (pale dra, grmlje#, cijeli krajolik izgleda uasno, no njima to nije bitno, jer kau da je taj
blagdan jednom u godiniB udaja, enidba iz koristoljublja ( brak bez ljubavi koji dobovaraju
roditelji#B okupljanje namastirana u jesen A vrijeme sre(e, vrijeme udaje i vrijeme kada se
najvi, drue
">F'<&?N& A alko2olizam A $uljikin otac je radio od jutra od mraka i mnogo zaradio, ali je
sve potro,io u krmi
>B'!E?<"K& A o#nos o)a i kMeri 2 >!&F $uljiku iziki zlostavlja zbog toga jer mu ena
nije podarila drugog potomstva osim njeB alosno je i primitivno ,to je otac ne moe pri2vatiti
kao pravu osobuB se%i3nost 2 otac ne eli svoj imetak prepustiti Bojinom budu(em muu i ako
bude vjenanjaB kajanje 2 nakon njezine smrtiB moli za oprost za sve ,to je uinioB ota) Me
t!iti I(ij! ako se ne oeni M!(jiko8 2 krajnost u po2lepi
?<CB&:N& A brak bez ljubavi A $uljiku vlastiti otac tjera u brak iz koristoljublja, iako ona to
nije eljela
krajo(ik i (j!#i A kroz krajolik pisac progovara o ljudima, likovimaB $anastir je u carstvu sjena,
nalikuje na pe(inu koja je odvojena od ostatka sviojeta, sve je mistino i tajanstveno A ljudi se
uklapaju u taj pejza jer takva je odvojenost od svijeta prouzroila primitivizam
- opis Boje u prirodi A kroz opis prolje(a, cvije(a, slikarskim postupcima doarana je njezina
ljepota i kr2kostB i 'lijicina nesretna ljubav prema Boji opisana je kroz krajolik (me0u tamnim
grmljem i potoi(ima gorko je plakao#
o%i(jeja pro5e 8o#erne A regiona(ni okviri 2 Jimunovi( je ivio u primorju, pa je karak* da o
njemu i pi,eB re(igio5ni 8otivi A pisac i2 koristi da bi nam doarao pejza (2rpa zgrada
($anastir# izdaleka je izgledala kao crkva :asilija Blaenoga u $oskviB pej5a A nositelj
mentaliteta ljudi i nji2ove emocionalnosti ($anastir koji je odvojen od svijeta djeluje na nji2ov
primitivizamB krajolik je samo okvir kroz koji pisac opisuje svoje likove, istie nji2ove osobine
(npr* iziki opis Bojine ljepote kroz prirodu koja je okruuje#B (j!%av i s8rt A naje,(e teme
('lijicina ljubav je Boju odvela u patnju i njezina tragika A smrt#B pro%(e8 s!ko%a poje#in)a s
#r!=tvo8 (to je upravo nepri2va(anje Boje zbog njena izikog izgleda, roda njezine majke#B
prev(a#avaj! opisi stanja& a Ka%!(a nije to(iko vana (opisi Bojini2, 'lijicini2 osje(aja***#B
8o#ernisti3ki (ik A Boja je utjelovljenje tog lika A ne moe se kao individua oduprijeti tom
dru,tvu, slaba je, razliita od njega, ne zna ,to eli od ivota (gubi orjentaciju# A ona je
"'$B>? %><E8'NF&
tragi3 nost M!(jikina (ika A proizlazi iz njene obitelji i zaostale sredine u kojoj iviB primitivna
s2va(anja te sredine donose joj tragediju i srozavanje u oima svijuB upravo zbog ti2 zaostali2
s2va(anja iz dr* sredine, doga0aju se i previranja u njezuinoj obitelji, otac je se poinje sramiti,
iziki je zlostavljati, a kasnije je i prisiljava na brak iz koristi
DIJALEKTALNA ,.EZIJA
u ovom razdoblju 2rv* knji* ponovno oivljava dijalektalnu poeziju
uz $ato,a (@rastovaki nokturno# koji se smatra njenim zaetnikom najizrazitiji su pjesnici
kajkavci 8ragutin 8omjani( i Iran +alovi( te akavski pjesnik :ladimir Nazor
'kor - 4- -
8ragutin 8omjani( A Kipci i popevke, C suncu i senci, %o dragom kraju A njegova je poezija
tragina i iskrena ispovijed ovjeka koji nije imao snage suprostaviti se realnom ivotu ve( je
radije pobjegao od ljudi u svijet vlastiti2 snova i ma,tanja u koje vjeruje kao u stvarnost
Iran +alovi( A D moji2 bregov A zbirka pisana podravsko kajkavskim dijalektom, s mnogo
svijetli2 boja i zvukova koji oznauju pjesnikov povratak prirodi i njenim bogatstvima
'kor - 41 -
/@. M.DE7NA KNJI1EVN.ST
%>!;E" C %>:'<E"!' KC?!C;E
- moderna knji* je pojava u povijesti knji* koja je uvelike promjenila uvrijeene oblike knji*
komunikacije i op(epri2* kulturne vrijednosti
- silina njezina nastupaB osobit odnos prema ranijim knji* razdobljimaB raznolikost uporavljeni2
postupakaB stvaralako istraivanje rubni2 mogunosti knjievnog izraavanja - >B'?<EE<&
- prijelomni doga0aji A potonuo !itanic, '* svj* rat, otkrivena radioaktivnost, izumljen zrakoplov***
'"@>8'J!& $>8E;NE KN<'E*
- neka knji* zbivanja krajem -5* st* nagovje,taju veliku moder** promjenu
- pjesni0tvo Baudelairea, ;imbauda, dramsko stvarala0tvo 'bsena A na razliite naine utemeljuju
neke knji* pretpostavke modernistikoga nastupa ili anticipiraju pojedine moderne postupke
- op(ekulturno is2odi,te A psi2oanaliza "igmunda Ireuda
AVAN-A7DA
- moderna knji* nije samonikli antitradicionalistiki odgovor prvi2 desetlj* 1/* st* ve( sloena,
vi,eznana kulturna pojava koja uspostavlja razliit odnos spram knji* tradicije i svakida,njeg
ivota
- neke smjerove i strujanja koja nisu vezana za iskljuivo jednu nac* knji* zajedniki oznaava
ova knjievnopovijesna odrednica
- svojstva A osporavanje postojei2 obl* knji* stvaranja, antiesteticizam, depersonalizacija
umjetnosti, de2ijerar2izacija anrovskog sustava, stapanje razl* knji* vrsta i uvo0enje novi2,
razbijanje sintakse pjesnikog izraza, proimanje razliiti2 umjetnosti*
- avangarda se dijeli na A
a) 6+T+7IZAM 2 javlja se u talijanskoj (Iilippo !ommaso $arinetti -5/5* MIuturistiki
$aniestN A korjenita obnova knji* i umjet*#
- i ruskoj knji* (:ladimir $ajakovski A umj* nove te2* civilizacije, barbarizacija umjetnosti:
uporaba vulgarizma nelogizma, napu,tanje smisla, novi tipovi sti2a, rime pjes* ritma#
b) EKS,7ESI.NIZAM A njemaka knji* A vode(i smjer -5-/* A -519* A lirika i drama
- motivi grada, rata, bolesti, raspadanja, stra2a, pobune
- nada2nu(e A od kozmikog, mistikog do dru,tvenog, politikog
- urbana knji* pojava usmjerena protiv knj* opona,anja stvarnosti
- predstavnici A +eorge @eHm, +eorg !rakl, +orrried Benn
c) DADAIZAM A -5-4* u Duric2u A ,irio se Europom A dada #igraka, drveni konji(#
- izazivanje ,oka i sablazni razaraju(i umjetnike oblike glasovnim pjesni,tvom, a onu stranu
razuma, glazbom ,umova, montaom otpadaka iz svakida,njeg ivota
- !ristan !zara, @ugo Ball, @ans &rp
d) NAD7EALIZAM 2 u posljeratnoj ran* knj* A nastavak dadistike pobune
- iznalaenje vi,e, skrivene stvarnosti di du2 unkci*bez razuma, stanje sna
- automatsko pisanje, slobodno nizanje asocijacija
- &ndre Breton i ?ouis &rgon
e) M.DE7N. ,JESNI:TV. 2 "lobodan stil, nema zadane pjes* vrste, sloboda u iznalaenju
postupaka, izraavanjaBgovor ulice ili jezika s onu stranu pameti
- nerazumljiv izraz sveden na zvuk
- lirska potraga za A neposrednim, istinskim ivotom uz motive grada i mune ratne stvarnostiB
melankolija, umor, troma raspoloenjaB sloeni simboli, skriveno znaenje
- individualni autorski opusi ili vane zbirke A mjerilo vrijednosti
- <esenjin, ;ilke, ?orca,Eliot, %essoa
SE7-EJ A. JESENJIN
- ruski liriar A svjeinom i snagom talenta osvaja knj* krugove
IKor - 63 -
- vo0a ruski2 imaginista
- enja za zaviajem O stranac u velikom graduB neprilagodba novom poretkuB nesretan u linom
ivotu A propali brakB odan alko2olu, bo2emstvuB samoubojstvo P organski vezan za seosku
;usiju
- -51/* 'spovjed mangupa A u pjesmama nostalgino opisuje slike i i krajolike svog djetinjstva A
tuguje zbog propasti jednostavnog patrija2alnog seoskog ivotaB - opisat (e uzaludne poku,aje
da u 2uliganskim poku,ajima i pijanstvu zaboravi i nadvlada osje(aj usamljenosti
- %<E"$E A jednostavne, melodiozne (kao u simbolista#, izraz bogat originalnim metaorama iz
seoskog ivota
- jesenjen,tina A djelovanje na sovj* mlade, dru,t* problem
- pesimistiko raspoloenje u lirici, tragini bo2emski ivot
O,is8o 8aj)iP
- misaona pjesma, tema A enja za domom
- majka A simbol utje2e, svjetla kojem se pjesnik uvijek vra(a
- on je stranac, usamljen i nesretna u gradu, odaje se alko2olu, tuama (bo2emski * A otpor
prema dru,tvu#, jadan je i ivi vtlo bjedan i odbjegli ivot, zamoren je ivotom, osje(a emer u
sebi ali smatra da je jo, njean i da ivi zbog sna, ezne za selom i svojim domom
- osje(a vrt A u prolje(e rascvjetan, kolibu nad kojom Mudna svjetlost sja i daljeN, osje(a i 2tio bi
jo, jednom osjetiti majku jer je ona njegovo Msvjetlo ,to mi sija istim aromN
- nada se povratku jer je to za njega bijeg u sigurnost - vra(a se zabrinutoj majci, vra(a se selu,
vra(a se domu
,A'L. NE7+DA
- 2ispanoameriki pjesnik rodom iz Lilea - kao diplomat vi,e odina provodi u $adridu, upoznaje
se sa ?orcom i dr* ,panj* pjesnicima
- pi,e senzualnu liriku, dru,t* i pol* angairanu poeziju
- nastupa protiv ratni2 stra2ota i ustaje u obranu potlaeni2
- pripada nadrealizmu A obilje slika i metaora
- objavio je -5 zbirki A Jpanjolska u srcu (stra2ote gra0* rata#, "veop(i spjev (grandiozne epoeje
ameriki2 naroda#
- najve(i latinoameriki pjesnik, -5.-* Nobelova nagrada
- svoju osamljenost, prazninu i nesigurnost slika pomo(u prostora i prirodni2 poajva
- Nerudin je poetski svijet u pokretu u kojem se sve gubi i nestaje, ni,ta nije sigurno i trajno, pa ni
ljubav A M?jubav je kratka, a zaborav tako dug*N
- motivi samo(e i ivotne praznine
QLj!%avna pjes8aR
- vrsta pjesme A ljubavna pjesma
- tema A ljubav prema izgubljenoj djevojciB rastanak
- raspoloenje A tuga, osamljenost, izgubljenost, nespokostvo
- trai zaborav zbog neprisutnosti njegove ljubavi
- sje(anje A 6u no(ima, kao ova, drao sam je u svom naruju7
- bezna0e A 6ljubio sam je, koliko puta, pod beskrajnim nebom7
- slikovitost A 6ista no( odijeva bjelinom ista stabla7
- gorina i ljubav A 6vi,e je ne volim, ali koliko sam je volioUmoj glas je iskao vjerat da joj
dodirne u2o7
- sumnja A 6vi,e je ne volim, zaista, a moda je ipak volimUtako je kratka ljubav, a tako pust
zaborav7
- izgubljenost A 6iako je ovo posljednja bol koju mu ona zadajeUi ovi sti2ovi posljednji koje za
nju pi,em7
'kor - 49 -
6EDE7IC. -A7CIA L.7CA
- najve(i lirski talent novije ,panj* knji*, kao istaknutog pjesnika napredni2 pogleda ubijaju ga
rankisti na poetku gra0* rata
- osnovna tema ?orkine poezije jest smrt, koja je prisutna kao krvava tragedija ili kaod
predosje(aj u svim sti2ovima (i opisima pejsaa, ljudi, strasti Jpanjolske# A Knjiga pjesama,
%jesme, Figanski romancero - ili su tematski vezani za njegova putovanja po "j* i <unoj
&merici A %jesnik u NeV ^orku
- pisao je i drame
- sav ivot krvno vezan za &ndaluziju i njezin olklor, koji (e se u njegovoj poeziji stopiti s
modernim pjesnikim strujama (nadrealizmom# i ,panj* knj* trad*
- "$;! A krvava tragedija ili tjeskobna mrana slutnja A tjeskoban, nestvaran ugo0aj, mistinost
i tajnovitost karakteristike su ?* poezije
- detalji andaluz* krajolika samo su odraz i simbol unutarnji2 proivljavanja A balkonPivot
- nakon prve stvaralake aze, mladenaki raspjevane i djelomino impresionistike, na ?orku
snano utjee andaluz* pjesma cante jondo i nadrealizam
- pod utjecajem usmene pjesme saima svoj izraz na ,to je mogu(e manji broj rijei i slika
M.DE7NA ,7.ZA
- napu,tanje tradicionalnog pripovijedanja s vrstim zapletom u sredi,tu
- moderni romanopisci izbjegavaju kronolo,ko zbivanje zgoda
- zaokupljeni su prikazivanjem unutarnjeg stanja svjesti
- naje,(e te2nike A unutarnji monolog, pripovijedani monoglog, struja svijesti
- zgode su premje,tene u svijest lika, junaci se prepu,taju mislima A sje(anja, snovi, uspomene,
pitanja o egzistenciji, boja i okus povode i2 na razmi,ljanje
- prostorni i vremenski slijed je razlomljen
- u junaku vlada osobni nered
- vrijeme radnje je kratko, od nekoliko sati do nekoliko dana
- junaci su naje,(e umjetnici
- :irginia Zool i <ames <oHce (eng* knj*#, Zilliam Iaulkner i <o2n dos %assos (amer* knj*#,
$arcel %roust i &ndre +ide (ranc* knj*#, !2omas $ann i Iranz Kaka (njem* knj*#, &ndrej Beli
i $i2ail Bulgakov (ruska knj*#
67ANZ KA6KA
- austrijski pripovjeda ro0en u %ragu u ortodoksnoj idovskoj obitelji
- nesretno djetinjstvo pod autoritetom oca kao peat na njegovoj osjetljivoj psi2i i slabom
tjelesnom ustroju, - ivot osamljenika
- objavio je nekoliko pripovjedaka, a ostale dao spaliti oporuno A %reobraaj, %roces, 8vorac,
&merika
- E?E$EN!' EK"%;E"'>N'D$& A osje(aj stra2a i osamljenosti, pobuna protiv dru,t*
me2anizma koji ugroava slobodu pojedinca i za2tjeva slijepo pokoravanje, uporaba groteske
- E?E$* N&8;E&?'D$& A 2alucinantne vizije
- E+D'"!ENF'<&?N& >"&$?<EN>"! A aktualna dru,t* kritika (protiv austrougarske
birokracije#B - nemo( u pronalasku mjesta u dru,tvu, nemo( odre0enja stava prema religiji i
svijetu, stra2 i ko,manske vizije kojima je bio podloan A kritizira razliitost
- "!'? A jasan i jednostavan realizam, opisuje gra0* stvarnost
- paradoks je obiljeje K* proze A junak koji pati zbog odsutnosti reakcije, a njegova logika je
prirodna
O,reo%raajP
- tema A preobraaj +regora u kukca
- glavni lik tom preobrazbom dovodi u pometnju cijelu ku(u-majku, oca, sestru i samoga sebe
- taj doga0aj predstavlja paradoks na kojem K* gradi priu
- preobrazba je bila bijeg od problema A obiteljski2, dru,tveni2, socijalni2
'kor - 43 -
- +regor iz perspektive kukca doivljava svijet, mui se posti(i ne,to ,to je unaprijed nemogu(e A
svaki njegov poku,aj bilo kakvog rje,enja uzaludan je poku,aj osu0en na neuspje2B na kraju
+regor gubi sva obiljeja ljudske linosti, polako se smanjuje i ugiba
- njegovi roditelji i sestra zateeni novom situacijom kada se 2tanitelj obitelji pretvara u
beskorisnu ivotinju, pate ali prema +regoru-kukcu oitavanju karakteristike ne2umani2 i
bespomo(ni2 ljudi
- -7E-.7 SAMSA A trgovaki putnik, nezadovoljan poslomB toga kobno jutra reagira kao
ovjek A boji se ka,njenja na posao, razmi,lja o tome da mora raditi jo, pet godina da bi otplatio
dugove roditelja, bolove od preobrazbe pripisuje proesionalnoj bolesti
- +regor eli 8<E?>:&!', eli ustati iz kreveta i po(i na posao ali ne moe
- prokurist mu govori da njegovi poslovni rezult* nisu zadovoljavaju(i i +* eli odma2 po(i na
posao A reakcija-stra2
- reakcija na +* pojavu A prokurist bjei natra,ke kao da vidi sablastB majka po0e prema njemu ali
pada u nesvjestB otac ga gleda vrlo neprijateljski A boje ga seB otac ga divljaki tjera u sobu
- +* u okusu reagira poput ivotinje A ne prijaju mu svjea jela
- osje(aj "!;&@& kad sestra ulazi u sobu jer se ona jedina brine za njega
- izoliran je u zatoeni,tvu i osje(a ";&$ jer se ne moe vi,e brinuti za obitelj (otac je star, trom
A majka bolesna, astma A sestra ima -. god*, lijepo se odijeva, dugo spava, svira violinu#
- +regor djeluje poput kukca A penje se po zidovima, rado visi sa stropa
- na sestrino i majino djelovanje izno,enja namje,taja iz sobe odluuje 8<E?>:&!', braniti svoj
teritorij uporno,(u ivotinje
- otac prema njemu izraava ga0enje (ga0a ga jabukama i nanosi mu ozljede#B obitelj je dovedena
u situaciju djelovanja (otac postaje bankovni podvornik, majka ,ije ino rublje, a sestra radi kao
prodavaica#
- vi,e se sestra ne brine za njega, on prestaje jesti, postaje ;&:N>8CJ&N prema svemu, sav je
pra,njav, na le0ima i bokovima nosio je koni(e, dlake i ostatke jela
- slu,a sestrino sviranje i pita se A je li on ivotinja kad ga glazba toliko uzbu0uje
- obitelj donosi odluku da ga se oslobodi
- on o njima razmi,lja s ganuto,(u, ljubavlju A uginuo je sasvim mr,av, slab
- otac njegovu smrt doivljava kao oslobo0enje, olak,anje A obitelj odlazi u ,etnju A nova nada
nji2ove budu(nosti je greta koju treba dobro udati
MA7CEL ,7.+ST
- rancuski romanopisac, kr2ka zdravlja, njean i pretjerano senzibilan provodi djetinjstvo
okruen ljubavlju svoje obitelji, a kasnije se predaje mondenom ivotu u aristokratskim,
bogata,kim krugovima sve dok, svladan bole,(u (astma, srce, pretjerana osjetljivost ula#, nije
bio prisiljen povu(i se u osamu svoje bolesnike sobe u kojoj provodi posljednji2 desetak
godina ivota u borbi s bole,(u i grozniavoj utrci s vremenom
- njegovo ivotno djelo je ciklus romana pod naslovom + traganj! 5a i5g!%(jeni8 vre8eno8
koji obu2va(a osam dijelova A FombraH, %ut k "Vannu, C sjeni procvali2 djevojaka,
:ojvotkinja de +uermantes, "odoma i +omora, Datoenica, Bjegunac i %rona0eno vrijeme
- djelo predstavlja vr2unsko umjetniko ostvarenje
- pisac se koristi izvanrednim zapaanjima i produbljenom psi2olo,kom analizom slikaju(i
rancusko dru,tvo u doba 8rugog carstva (aristokracija, visoka i vi,a buroazija#
- daje nepo,tednu kritiku njegove moralne praznine, blaziranosti
- pisano je kao autobiograija
- prikazuje novo s2va(anje vremena A u traganju za izgubljenim vremenom %* pomo(u osjetilni2
doivljaja okusa, mirisa izvlai iz podsvijesti svog junaka pojedine doga0aje iz njegove
pro,losti, on i2 ponovo proivljava u sada,njosti, intenzivnije jer i2 oboga(uje novim iskustvom
i moe upravljatgi traganjem
- okus aja u koji je namo en kola i( madeleine oivljava uspomene na FombraH, mjesto koje je
povezano s %* djetinjstvom (osje(a u sebi umor od prevaljeni2 daljina A odjednom mu pred
'kor - 44 -
oima iskrsne uspomena na nedeljno jutro u FombraHu kad ga tetka ?eonie nudi ajem i
kolai(em A ta uspomena ga usre(uje i u sje(anju pojavi se ku(a, grad cvije(e iz vrta, crkva,
cijeli FombraH sa svojom okolinom A sve ima oblik i vrsto(u A sve je to iza,lo iz ,alice ajaB
predstavlja pam(enje tijela A ne2oti(no sje(anje koje potiu osjetilni dojmovi iz stvarnostiB
predstavlja nedostinje elje ljudskog bi(aB primjer za trajnost potonulog sje(anja koje moe, ali
i ne mora, izroniti iz zaborava ako ga, uz malo sre(e, neki doga0aj iz stvarnosti prizove
- %* je zaokupljen :;E$EN>$ A trai izgubljeno vrijeme A smatra da proivljeno vrijeme nije
mrtvo, eli posjedovati vrijeme, eli ivjeti u pro,losti, sada,njosti istovremeno
- taj susret pro,losti i sada,njosti jedna je od karakteristika njegova slikanja svijeta, bitan
proustovski postupak
- %* impresionistika te2nika A impres* oblikuje prostor i likoveB upotrebljava boje impres* A rijei
imaju svoju boju (*** sivi dan tkao svoje ipke od sedea*** ,parge natopljene ultramarinom i
ruiastom bojom*** naranasti kesteni*** crvenozlatni zalaz sunca***#
- %* ne eli dokinuti >8N>" 'D$EGC KN<'E* ' E':>!&, nego ga eli obrnutiB ne daje stvarni
ivot, ono ,to zovemo zbiljskim postojanjem, smisao umjetnosti A nego umjetnost mora dati
smisao stvarnom ivotu
- %* poku,ava obrnuti tradicionalni odnos romana i zbilje tvrdnjom da je pravi ivot dostojan
ovjeka mogu( jedino u romanu A ivot treba mjeriti romanom, a ne roman ivotom
- za %* je knji* stvarala,tvo spas od stra2a pred ni,tavilom i zaboravom
- C$<E!N>"! je jedina mogu(nost autentine komunikacije s drugim A M*** samo s pomo(u
umjetnosti moemo iza(i iz sebe, znati ,to netko drugi ne vidi od tog svemira koji nije isti kao
na,, iji bi nam pejzai ostali isto tako nepoznati da su na $jesecu*N
'kor - 4. -
/1. $7V. KNJI1. .D 1;. D. /G.
- smr(u &*+* $ato,a -5-9* zapoeo je kraj moderne
- jo, (e sve do kraja -5-4* $to,evi sljedbenici (Ziesner, $ilovi( i jo, neki# nastaviti
modernistiku, zapravo pastistiku i pejzanu poeziju, no to (e biti i posljednji odbljesci
impresionistiko-simbolistikog poetskog izraza
- M@rv* mlada lirikaN je autologija (knjiga u kojoj su objavljenje pjesme vi,e autora#
- pjesme su izabrane po kriteriju da pjesme pjevaju o pejzau ili ljubavi koju je -5-9* izdalo
8ru,tvo 2rvatski2 knjievnika
- u toj je zbirci zastupljeno 1/ pjesnika ro0eni2 oko -=5/* A &ndri(, Lerina, +alovi(, +abari(,
Cjevi(,***
- svi ti pjesnici imaju jednu zajedniku crtu * ostvaruju kult ormeB u zbirci prevladava lirski
pejza
- uzori su im $ato, i :idri(
- s vremenom se pojavljuje novi knjievni nara,taj koji (e se kritiki postaviti tradicionalnom
stvarala,tvu A posebno prema moderniB najznaajniji predstavnici su &*B* Jimi(, $iroslav
Krlea te Clderik 8onadini
- prvi radikalni potez do,ao je iz pera 8onaldinija A on se o,tro suprostavlja gra0anskom
umalom (udore0u koje je zapravo licemjerno, istodobno ispoljuju(i i vlastite psi2i(ke
devijacije (opu ljudsku deormaciju, ugra0enu u pol* nemoral i dru,t* la prikazuju(i je (Kroz
,ibe# kao ivotni put svoga glavnog junaka poluintelektualca
ANT+N '7ANK. :IMI<
- pjesnik ekspresionistiki2 obiljeja
- napisao je samo jednu zbirku pjesama A %reobraenja -51/*
- preuzeo je ekspresionizam iz njem* i austrijske knji*
- negira tradiciju, ukljuuje estetske kriterije u knji*
- osnovni motivi A smrt, siroma,tvoB esto uspore0uje tijlo sa smrti
- vi,e misaon nego emocionalan pjesnik J* se spustio u mukotrpno i bolno traenje smisla
ljudskog postojanja i na relaciji krajnji2 ovjekovi2 poslova ivot-smrt
- saetim izrazom on je u temama ljubavi i smrti pobunio se protiv svega sputanog i nedoreenog
u ovjeku (!rai od ovjeka slobodu izraavanja#
- bit sti2a nije u tome da ima rimu, ve( sti2 moe biti dobar i bez interpunkcjia i rime
- zalae se za slobodu sti2a
- smatra da ritam treba biti ekspresivan, a ne me2aniki, a slobodan stil vaan je za ekspresivni
ritam
,JESNICI
- programatska pjesma pisana u ormi lirske minijature (4 sti2ova#
- govori o ulozi pjesnika i njegovu stvarala,tvu
- pjesnik preobraava svijet u poeziju odnosno u novu stvarnost jer svijet izaziva pjesniku
u0enje
- u0enje je osnovni poticaj u kojem se otvara bitak svijeta
- svijet prirode i stvari bez u0enja je neljudski i nijem svijet
- zastupljen je slobodan sti2 bez znakova interpunkcije
.,.MENA
- simbolina pjesma o ovjeku i ivotu
- ovjekova uznemirenost nad vlastitom sudbinom
- naglasak da se u ivotu ne,to postigne A ostvari zapamen trag
- teja zvijezdama A idealu tj* cilju, eljama
- potreba za stvaranjem
- postojanje ivota nakon ivota
IKor - 68 -
- pjesnik upozorava ovjeka da ne ide malen ispod zvijezda A da pazi na svoje dostojanstvo, da se
ne spu,ta ispod svoje vrste
M.JA ,7E.'7A1ENJA
- vjena ljudska tenja za stalno,(u i odgovorom na pitanje o itotu i smrti
- preobraavanje u stvaranju nije bijeg od ivota ve( povratak ovjeku u naj2umanijem smislu
- pjesniki poziv A pjeva -//puta o svojoj smrti, boli, patnji jer on to moe jer je on pjesnik
,.V7ATAK
- poetske vizije i slutnje
- usporedba mjeseine sa lutanjem pjesnika u vrt
- krik udne ptice A krik njegova srca
- crna sjenka A on sretan i uspravan koraa pored nje
SM7T
- smrt A ljudska i obina stvar tj* zavr,en posao
- tijelo je ma,ina koja mora jednom stati A ima svoj rok trajanja
- kako druge osobe reagiraju na smrt A mati (e ivinski kriknuti (majke (e uvijek osje(ati kako
izvana tako i iznutra#B otac (e umuknuti i nijemo buljiti cijelog dana (oevi ne ele pokazati
suze jer to nisu mu,ki soje(aji nego (e cijelog dana zbunjeno moda i netreptaju(i buljiti u
prazninu#
SM7T I JA
- misaona pjesma o smrki kao neem sasvim prirodnimi ljudskim ,to prati svakoga ovjeka ne
samo od trenutka ro0enja ve( od trenutka zae(a
- jedinstvo ivota i smrti A one su zajedno u njemu, ali ipak smrt prevladava i dok ivot zaspe
smrt (e ga pregaziti
- kraljuje dolje sama A bez interpunkcije jer vjena smrrt kraljuje bez prekida
- kao bolesnik !BF-a tada neizljeive bolesti Jimi( je bio svjestan svoje skore smrti i zato je
motiv smrti vrlo est u njegovoj poeziji
7+0AK SI7.MA$A
- ti,ina, teina, ga0enje
- osje(aj kanibalstva da jedni druge jedu
- sram otpoinanja ruka
- proces ruanja A stra2 da jedno drugom nebi ivot pojeli
$E7CE-.VINA
- inspiracija A pjesnikov zaviaj
- motivi A livada, mlin, breuljak A seoski predio A pejzani motivi
- vizualna stvarnost A ku(a parnog mlina
- ljepotu zaviaja doivljava iz no(ne perspektive
- opisuje svijet stvari (naglo izviru iz mraka pa se gube(, ljudsku stvarnosti (svijetli trenuci, crni
ivot ljudi A $E!&I>;E#
- opisuje svoj subjektivni dojam zaviaja
- lirski subjekt ja-plav od sutona
MI7.SLAV K7LE1A
najznaajniji 2rv* pjesnik i pisac 1/*st*
svestran A poezija (Balade %etrice Kerempu2a#, novele (@rvatski bog $ars#, (+ospoda
+lembajevi#, romani (%ovratak Iilipa ?atinovicza#, te putopisi, polemike, eseji
-53/*g* imenovan je direktorom ?eksikograskog zavoda u Dagrebu na ijem elu ostaje do
smrti
smatrao je da se knji* mora iskazivati primarno knji* sredstvima, snanom umjetnikom
obradom koja (e po,tivati zakonitosti estetike
K* je bio u vojno-inovnikoj slubi ,to se odrazilo ne njegovo stvarala,tvo
N.VELIST
@;:&!"K' B>+ $&;" jedna je od najsnaniji2 antiratni2 knjiga u europskoj knjievnosti
'kor - 45 -
samo sebi svojstvenom snagom zapaanja Krlea u tim novelama stavlja pod povealo svoga
analitikog za2vata 2rvatskog seljaka i intelektualca u uniormi austrougarskog vojnika
prodite duboko u psi2ologiju svoji2 likova
otkrivaju(i tragedije pojedinaca i cijeli2 skupina koje ginu, a da zapravo ne znaju za,to, ni za
koga, Krlea pokazuje i apsurdnost ljudskog i me0usobnog klanja uop(e
'A7AKA ,ET 'E
!E$& A rat, -511*
novela u kojoj Krlea r\azmi,lja o pravom licu rata koji deormira ljudskost
Krlea preko studenta :idovi(a progovara o krvavom i besmiselenom ratu, vidi apsurd
ratovanja, ali je nemo(an i bespomo(an
:idovi( osje(a da je njegova smrt duboko sramotna jer nema smisla te se pita A Koja raza
kugle zemaljske moe da otkrije smisao ovog ,pitala_ A protestira - simbolika A blatna mrlja na
bijelom stoljnjaku A s jedne strane smrt, a s druge veselje A eli zaurlati u zanosu posljednjeg
napora
za razliku od :idovi(a gro $aksimilijan &Xelrode s2va(a rat kao vite,ki in A eli povu(i ma,
zaogrnuti se crnom pelerinom, surnuti u smrt vedra i smiona elaB ,e je malte,kog ,pitala,
odnosno malte,kog cirkusa
Krlein stil je ekspresionistiki (motivi smrti, rata, bolesti, raspadanja, stra2a, pobune# i
naturalistiki (opis ranjenika, kupaonice#
ranjenici koji se nalaze u ratnoj bolnici ele da se rat ,to prije zavr,i, oajni su i ogoreni te je
sve nji2 ivot izmrcvario i raskrvario
me0utim, iako su mnogi od nji2 polomljeni2 kostiju (koje str,e kao iver#, amputirani (i rane im
se su,e kao su2omesnata roba#, a mnogi cuvakus, tj* kandidati smrti, ipak su sretni ,to su ivi A
Nemam ruke, kosti su mi polomljene, ali jo, uvijek ivim*
borave u Baraci %et Be koju nazivaju utrobom velikog ,lepa i perverznom la0om krcatom
ljudskim mesom u kojoj vlada kaos i nasilje te se njome protee neizreciva bol
Krlea opisuje i bolniku kupaonicu koja je blatni i krvavi pakao, prektivena sivozelenom
sapunicom, u njoj plivaju krvavi zavoji i vata, to je betonirani bazen sa smrdljivom i utom
vodom te gustom parom
Krlea stvara jednu tjeskobnu i neizdrljivu atmoseru, prikazuje kaos i apsurd rata te oaj
ranjenika koji su razni2 nacionalnosti i vjera te jedino ,to i2 dri na ivotu je nji2ova vjera, svi
imaju svoga Boga kojemu se mole za spasenje, za nadu i ivot
jedino :idovi( kae da je A @rvatski bog drven, gol, bijedan, ali mu desna noga, na glavi mu
soldaka kapa A @rvatski Kristu, sa polomljenim rebrima, krvari iz bezbroj rana****Q, u @rvatskoj
vlada bog rata - $&;"
'kor - ./ -
//. $7V. KNJI1. .D /G. D. ?/.
- za 2rv* knji* u razd* od -515--53/* znaajno je smirivanja tzv* avangardistiki2 sti2ova tj*
ekspresionizma, uturizma, nadrealizma i dadaizma
- povratak realistikom konceptu knjievnosti nije bio uvjetovan iskljuivo smirivanjem
avangardistiki2 stilova jer je tom povratku pogodovao i dru,t* kontekst vremena kao doba
brojni2 i veliki2 pol* i gosp* kriza
- model utilitarnog realizma proiza,ao je iz pokreta socijalne literature, znaajnog za )/-e godine,
a koji su vodili lijevo orijentirani intelektualci propagiraju(i naelo primarne dru,tvene uloge
knji* A soc* tematika i problemi
- propagirali su ga asopisi Kritika, Knji[evnik, ?iteratura, Kultura i 'zraz A nema znaajniji2
ostvarenja
- otpor modelu ulititarnog realizma pru0ao je i izraziti ljeviar $iroslav Krlea po ijem
s2va(anju soc* literaturu mogu pisati samo daroviti pisci A poetak njegova otpora poinje
%redgovorom podravskim motivima Krste @egedu,i(a (-5))# te se nastavlja brojnim
polemikama i lancima u asopisima 8anas i %eat
MI7.SLAV K7LE1A
-.S,.DA -LEM'AJEVI
prva drama iz trilogije o +lembajevima (1* C agoniji, )* ?eda# koja govori o inancijskoj i
moralnoj propasti obitelji +lembaH od po* -* svj* rata do potkraj dvadeseti2 godina A -51=*
slika donjogradske patricijske obitelji A uzdizanje iz blata, lai i zloina do svjetlosti, bogatstva
P %;>%&"!
tema A tragina sudbina ?eona +lembaHa koji se bori protiv glembajev,tine u sebi
vrijeme radnje A po* -* svj* rataB radnja se odvija u jednoj no(i ("'$B>?'K& A preko no(i su
se obogatili i preko no(i propali
-* in A crveni salon A salon sa portretima (vaga A varalice, uvijek krivo vauB crkva A krvavi
no, opljakao sve(enika i izgradio crkvuB eljeznica A muitelj, sagradio ju je, ali na tu0oj
muci#B 1* in A gostinjska soba A ?eonova u kojoj se odvija sukob izme0u ?eona i ocaB )* in A
spava(a soba u kojoj je smje,ten mrtvi +lembaH
drama je prije svega psi2olo,ka
sukobi se ne javljaju samo izme0u likova ,to se na prvi pogled svakom itatelju ini nego i u
likovima (?eone A bori se protiv glembajev,tine u sebi koja na kraju pobje0uje A postaje
ubojicaB barunica Fastelli A boji se siroma,tvaB "ilberbrandt A eli zadrati svoju poziciju
(karijeru#B +lembaH A enja za ljubavi, biti voljen i od ene i od sinaB &ngelika A borba izme0u
realnog i vjerskog A tjelesnog i du2ovnog#
+?* ?'K A ?E>N A umjetnik intelektualac
- odnos s ocem A nerazumjevanje, nedostatak oinske ljubavi, sukob materijalnog (+*# i
du2ovnog (?*# s2va(anja, otu0enost A otac i sin su potpuni stranci
- odnos s barunicom A preljubnica, zauzela majino mjesto (u,la u brak s interesom# A mrzi je,
ali ga je smotala me0u noge (nagla,avanje tjelesnosti u njenom liku#
- odnos s dru,tvom A kritian, ironian ("* skida masku i srozava ga do ni,tavila# i cinian,
dru,tvo koje kritizira A licemjeri, povr,ni, dvolini i ine sve da bi uspjeli, nemaju pojma o
umjetnosti
,.V7ATAK 6ILI,A LATIN.VICZA
prvi 2rv* moderni roman A po strukturi vrlo sloen, bez klasine, standardne kompozicije i
razgranate abule, vi,eslojevit u svojoj sadrajnoj i misaonoj strukturi
roman o jednom povratku, o vra(anju u zaviaj glavnog junaka Iilipa nakon dugogodi,njeg
izbivanja, ali istodobno i povratak u vlastito djetinjstvo, poku,aj da se dobije odgovor na cijeli
niz intimni2, egzistencijalni2 pitanja koja mue glavnoga junaka A %;>C"!>:"K& !E$&
(sam njegov povratak je potraga za istinom, vlastitim identitetom i pripadno,(u#
IKor - 71 -
vrijeme A nekoliko mjeseci, a obu2va(a cijeli I* ivot od najraniji2 sje(anja
I'?'% A je senzibilna linost zaokupljena pitanjem vlastitog identiteta
- psi2iki je rastrojen i melankolian lik (ne zna tko mu je otac, gdje pripada niti tko je on sam#
- srami se ,to je dio snobovskog dru,tva te osje(a osamljenost i otu0enost jer se ne uklapa u
takav svijet lopova, sumnji i nepovjerenja
- dijete je bluda i grije2a
- glasine i tajne o ocu zatrovale su cijelo njegovo djetinjstvo
- &?BC$ se javlja kao simbol A odgovor na pitanje tko mu je otac
- rije >+EN< vra(a ga u pro,lost i daje mu osje(aj pripadnosti Bkada uje rije Irajle vrijeme
staje tj* pro,lost, sada,njost i budu(nost postaju jednoB dodir kvake A djetinjstvo -
&">F'<&!':N& !E@N'K&
Iilip je umjetnik A temeljna boja mu je siva A pomanjkanje slikanja Aglu2onijemo dijete pred
bijelim zidom (Iilip razmi,lja o svojoj inspiraciji vezanoj uz slikarstvo A D'8 A nemo( vlastite
inspiracije, preko te slike progovara o vlastitom talentuB prikazuje majku kao dvolinu osobu
preko ,arenila A papiga (slika njenu du,u i njen unutarnji svijet#B umjetnika spoznaja je istina
;E+'N& A 2ladna prema IilipuB dobro se oblai i ,minka (nosi masku# kako bi se uzdigla od
ostali2 i na neki nain zata,kala svoju bludnostB koristi Iilipa da se uzdigne u dru,tvu (istie da
je inteligentan i pametan umjetnik#B odnos izme0u ;egine i Iilipa je 2ladan, otu0en, bez
uzajamni2 osje(aja i povezanosti
B>B>LK& A mje,avina $a0ara, Jvaba, $e0imuraca***, plemkinja (soc* status#B nagla,ena
njena erotska privlanost, a njezin utjecaj u Iilipu budi potrebu za slikarstvomB odu,evljava ga
njena tjelesnostB lo, odnos prema muevima (2ladna#B ima povjerenja u IilipaB pomanjkanje
naobrazbeB bludnica
razbijanje vremena i prostora
prodiranje u psi2ologiju likova
monolog kojim se prikazuje I* unutarnji svijet te njegovo djelovanje u dru,tvenoj okolini -
Iilipov doivljaj svijeta, ljudi A kritizira postoje(u vlastB svijetom vladaju lopovi, sumnja i
nepovjerenjeB ovjek ivi u svojem svijetuB pesimistian stav prema svijetu i ljudimaB istie
osamljenost, ne uklapa se u taj svijetB Krlea povezuje ovjeka sa ivotinjomB Iilip je otu0en A
problem odnosa sa okolinom
K^;'&?E" A antiteza IilipuB on tei realnom svijetu i smatra da se realnost nemoe na(i u
umjetnostiB Bobokin ljubavnikB smatra da se u -// godina umjetnosti pojavi - pravi umjetnik
koji doista vrijedi, a nitko ga ne primje(uje
B&?>L&N"K' A Bobokin ljubavnikB ostavlja cijeli svoj ivot da bi bio s Bobokom, a ona ga
ostavljaB on oboli, a ona mu se smili i poinje se brinuti za njegaB pri2otian A ne podnosi
Bobokine nevjere i u napadu bijesa pregrizao joj je grkljanB predstavlja rtvu Bobokine
atalnosti
'kor - .1 -
/9. $7V. ,JES. 9@BI$ I ;@BI$ -.DINA
- znaajno je razdoblje 2rv* pjesni,tva ije razdoblje pro,iruju predstavnici pret2odin2 nara,taja A
:* Nazor, !* Cjevi(, +* Krklec, $* Krlea
- Fesari(, Jop i !adijanovi( A znaajni )/-i2 god*
- <* Ka,telan, :* %arun A znaajni 9/-i2 god* A u poeziju unose odre0enu senzibilnost
- Fesari(, Jop i $ajer u tom raz* dokazuju punu pjes* zrelost
- karakteristike pjesni,tva tog razdoblja su elementi impresionistike i simbolistike poezije te
ekspresionistikog u varijanti slobodnoga sti2a i ritma, dok se potkraj trideseti2 pojavljuju
izrazitije modernistike tendencije iz nadrealizma prepoznatljive po slojevitoj metaorici
- motivi su naje,(e intimistike, pejsaistiki, zaviajni, 2umanistike i rodoljubni kroz koje se
javljaju i du2ovno-metaiziki motivi i socijalna tematika
TIN +JEVI<
znaajan 2rvatski pjesnik 1/* st*
ro0en u :rgorcu, s umro u DagrebuB dolazi u sukob s na,om politikom emigracijom
pjesnik je pobratimstva lica u svemiru, bola, ljepote, ljubavi i pratnje
njegova pjesnika rije i ma,ta uzdiu se do zvjezdani2 prostora, no inspiraciju crpi iz
djetinjstva, ueg i ,ireg zaviaja, pejzaa i zbilje
samo(a, stradanja, patnja A unato tome njegova poezija tei zvijezdama kao simbolu vjenosti i
svijetu u iju budu(nost vjeruje
dva su izvora Cjevi(eve poezije A unutra,nja neizmjernost i vanjska ljepota
boem A posljedica nezadovoljstva, poaza, nespretnosti, ne2aj za dru,tvena pravila igre, ne2aj za
dru,tvene norme, razoaran ovjek
zbirke A ?E?EK "EB;& A u zbirci ?elek sebra B>? ' :&%&< postaju temeljna obiljeja
pjesama koje nastaju u vrijeme tei2 pjesnikovi2 razoaranja
K>?&<N& A u zbirci Kolajna pi,e svoje najbolje ljubavne sti2ove posve(ene imaginarnoj eni
&C!> N& K>;DC A u toj zbirci pjesnik doivljava korjenite promjene u doivljavanju
pojedinca u svijetu
><&GEN> D:>N> A ova zbirka ispunjena je releksivno-ilozoskim preokupacijama
SVAKIDA:NJA JADIK.VKA 2 Le(ek se%ra
tema A jadanje otu0enog ovjeka
misaona pjesma jer pjesnik razmi,lja o smislu svog postojanja
preladavaju osje(aji samo(e, nemira, oaja, razoarenja zbog otu0enosti, munine zbog
pjesnikovi2 intimni2 ivotni2 razoaranja u svijetu u kojem ga nitko ne razumije A temeljni
osje(aj osamljenost
preko Biblijske asocijacije Bojeg sina doivljava pesimistinu spoznaju svijetaB kada se obraa
Bogu izrie sumnju u ono ,to ivot donosi
u pjesmi je izraeno neprilago0avanje pojedinca u dru,tvu, njegova otu0enost iz dru,tva jer ne
zadovoljava odre0ene uvjete
pjesnik tei ljubavi i zajedni,tvu
VIS.KI JA'LANI 2 A!to na kor5!
misaona lirska pjesma
u pjesmi pjesnik iznosi misli o ljudima koji imaju neke svoje ciljeve u ivotu, koji su
samouvjereni, plemeniti i istinoljubivi
koristi simbol visoki2 jablana A ljudi sa ciljem
progovara o ivotu takvi2 ljudi A motivi A patnja, bijeda, glad, suanjstvo, crnina A oni su
patnici, ive u bijedi, kao robovi u crnini
stvara sliku ti2 ljudi, oni su svjetlost u raku, snaga, u borbi za pravdom
simbol %rometeida A bore se za visoke ciljeve, prkose svemu onome ,to ga sputava, nesavladivi
su
IKor - 73 -
takvi ljudi doivljavaju nerazumjevanje okoline u kojoj ive (okolina A glupani i 2ulje#
progovara o svom odnosu prema dru,tvu
,.'7ATIMSTV. LICA + SVEMI7+ 2 .jaNeno 5vono
tema A zajedni,tvo me0u ljudima A jednakost i snaga
vrta A misaona A misli pobune protiv ovjekove sebinosti koja je uzrok zla i dovodi do krvi,
nesre(a koje ine povijestB u svakom ovjeku postoji vrlina vrijedna divljenjaB svi prolazimo
jednake puteveB misao o zajedni,tvu A ovjek nije sam i nakon rata svi se spajaju u zajednicuB
misao o sukobljavanju A ovjek stoji nasuprot ovjeku
pjesnik tei zajedni,tvu A ideja A nitko nije sam, ako po,tujemo jedni druge bit (emo zajedno A
eli da po,tujemo jedni druge, budemo zajedno i idemo prema zvijezdama A simbol zajednice
,iljak rtvovan u masi A odnos pojedinca i dru,tva
-* stroe A individua A prolazi u misli o kolektivu A na kraju se vra(a na misli o individui, o sebi
A izdvaja se iz mase, on nije dio mase, njegova ideja o zajedni,tvu se ne moe ostvariti
D.'7I:A CESA7I<
2rv* pjesnik, prevoditelj, esejist i urednik iz 1/* st*
prvu njegovu zbirku ?irika nagradila je tada,nja <&DC kao najbolju pjesniku knjigu godine
prevodio je najvi,e djela ruski2 i njemaki2 pjesnikaB napisao je nekoliko autobiograski2 eseja
zbirke pjesama A ?irika, "pa,ena svjetla, "lap, "vjetla za daljinom, $oj prijatelju, :o(ka poslije
ki,e
> ?';'F' 8* F* A lirski izraz 8* F* potekao je iz najbolji2 sokova mato,evsko-vidri(evske
tradicije
njegov iskaz utemeljen je na odabiru neistro,eni2 rijei, na muzici njegova sti2a i ritma, na
gradnji klasini2 stroa te pi,e jednostavnim izrazom koji je rezultat lirske spontanosti
kroz ivot je prolazio otkrivaju(i njegove mali i nezamjetne radosti i ljepote, poput skromne
voke u vrtu, rose na nekoj stabljici, zama2a leptirova krila
pjesnik grada, njegovi2 urbani2 pejzaa i ozraja, pjesnik ljubavi i odanosti ivotu, pjesnik
vedrine A pisao je tako0er i o socijalnoj bijedi koju je iznio najivljim slikama i dubokim
osobnim suosje(anjem
.'LAK
tema A pjesnikovo razmi,ljanje o umjetnosti
temeljni motiv A oblak A simbolika A prolaznost
vrsta A misaona A misli A pjesnik jedini vidi oblak koji se u predveer iznenada javlja iznad
grada
nitko sa zemlje ne vidi oblak A kao simbol vi,e inspiracije A samo ga pjesnik vidi, svi gledaju u
zemne stvari, nitko ne gleda u du2ovnu bit A esenciju ivota
oblak predstavlja pjesnika koji se iznenada pojavio ni od koga gledan ponad grada A pjesnik je
ti2, samotan i poku,ava osvijestiti narod
svaki ovjek kroi svojim putem A taj put je po2lepan A vlast, zlato, 2ljeb A simbolika
egzistencijalni problem A trbu2om za kru2om
oblak A krvari ljepotom A ljepota, mladost je prolazna
vlast odvaja ovjeka od obini2 stvari
u naponu snage vjetar visine ga je raspu2ao
da bi ljepota imala smisla ljudi ne smiju gledati samo u zemne stvari (za vla,(u, zlatom il za
2ljebom# ve( se treba osvrnuti na vi,e du2ovne potrebe A ovjek je postao robot materijalizma
,.V7ATAK
tema A ljubav, smisao ljudske egzistencije, pro,lost A tri isprepletene teme
vrsta A misaona A razmi,lja o relativnosti ljudske spoznaje A ivot, znanje (kr2ko je znanjeQ#,
ljubav
ivot A neprekidno vjeno kretanje, krug u kojem se sve ponavlja
'kor - .9 -
nepredvidiv i iznena0uju( te se davno proivljenje i izgubljene ljubavi mogu ponovno na(i i
spojiti (oivljavanje i proivljavanje pro,li2 doga0aja#
zaokupljen povratkom ene A mogu(nost povratka pro,losti u sada,njost
vizija povratka voljene ene (plava boja A neu2vatljivo privi0enje ene#
bri,u se granice pro,losti i sada,njosti (-* i zadnja stroa zatvaraju krug# A kruni tjek u ormi
pjesme A ponavljanje je cesari(evo omiljeno stilsko sredstvo
osje(aji A nada u ljubavi, nesigurnost A nezna dal eli ili neeli ljubav, ljubav, enja
D7A-+TIN TADIJAN.VI<
2rv* pjesnik, prevoditelj, autologiar, urednik
jedan od osnivaa 'nstituta za knjievnost <&DC, iji je upravitelj bio do -5.)*
redoviti je lan @&DC, a bio je i predsjednik 8ru,tva 2rv* knjievnika
njegove su pjesme i zbirke pjesama prevedene na vi,e strani2 jezika
zbirke pjesama A "unce nad oranicama, !uga zemlje, "rebrne svirale, %rijateljstvo rijei, %epeo
srca, "an
> N<E+>:>< %>ED'<' A unio je u poeziju naivitet, koje je ona bila izgubila
uspio je suvremenim lirskim govorom iznjeti obine stvari i emocije tako kao ,to su kadra samo
djeca a istodobno tako rainirano, kako to nitko nije izrazio
napisao je originalni ciklus 8ani djetinjstva
najprirodnijim tonom progovara o osje(ajima ve( puno puta spjevanim u poeziji, a da ni pri
tome nemamo dojam ponavljanja ve( otkrivanja
to je poezija velikog djeteta, toliko zrelog, mudrog, duperiornog, koji se ne stidi svoji2 osje(aja i
zapaanja, nego i2 izraava bez okoli,anja i uljep,avanja
pejzane, misaone i ljubavne pjesme A naje,(e kod !adijanovi(a
VE0E7 NAD -7AD.M
tema A razmi,ljanje o umjetnosti A razmi,lja o $ic2elangelu, o Iirenzi A gradu svoji2 snova
misaona A pjesnik razmi,lja o svom zaviaju, majci, sestrama, te o svojoj ku(i A osje(a brigu za
nji2
motiv Iirentinski2 svjetiljaka podsje(a ga na djetinjstvo, osje(a tugu, sjetu ,to je ve( pro,lo
pjesnik izraava misao o svojim snovima u djetinjstvu - grad Iirenza je grad njegovi2 snova
misao povezanosti svog mjesta ro0enja i djetinjstva s gradom
misao o ouvanju ognja koji je ostavljen od mu,ke ruke
istie misao o svom polju, rukama, srcu A nostalgija (rijeka &rno A ostvarenje snova, potok u
;astu,ju A nostalgija#
osje(aji A sputanost, tuga
temeljni motiv A ruke A simbolika A NEDN&NF' (seljaci, majka, sestre, djedovi A osje(a
toplinu, pripadnost# i C$<E!N>"! ($ic2elangelo (kip#B umjetnost traje u :<ELN>"!'#
D+-. + N.<& + ZIMSK+ 'IJEL+ N.<
misaona A razmi,lja o odnosu s majkom
!adijanovi( ima viziju majina bdijenja A slika u svetom ozraju, ozraju ti,ine, spokojstva i
svjetlosti
osnovni osje(aj A ljubav prema majci
osje(aj spokoja, tuge, njenosti, topline
postie sklad preko majke koja bdijke dugo u no( naspram pejzaa
koristi motiv zvijezda A motiv smrzuti2 zvijezdica su u stvari snjene pa2ulje koje padaju s neba
misli A zabrinutost za majku (njen pognut lik i prosjeda kosa, o majko alosna, kai ,to je u
tvojim oima#
misli o an0elima i ljubavi prema majci (an0eli s neba paze da mu ne probude majku#
no(ni ugo0aj djeluje na pjesnika
ugo0aj bjeline ostvaruje pomo(u rijei zimske, snijeg, an0eli, bijela
ugo0aji u pjesmi su u rasponu od sjetnog, eleginog do djetinje radosnog i bajkovitog
'kor - .3 -
/;. SVJETSKA KNJI1EVN.ST .D 1G/G. D. 1G?/.
E-ZISTENCIJALNI 7.MAN
AL'E7T CAM+S
- rancuski pripovjeda, romanopisac i esejist A predstavnik egzistencijalizma u knjievnosti
- dobitnik je Nobelove nagrade -53.*g*
- sudjelovao je u pokretu otpora i radio je kao novinar, ali se poslije rata posve(uje samo
knji* radu
- bio je du2ovni vo0a poslijeratne generacije europski2 intelektualaca
- dvije aze stvarala,tva A
-* I&D& &%"C;8& A izraava doivljaj ivota kao niza apsurdni2 situacija i bespomo(nost
ovjeka u svijetu apsurdaB u tu azu ulaze roman "tranac i esej $it o "iziu A komentar
romana "tranac i obja,njava svoju teoriju apsurda
1* I&D& %>BCNE '?' ;E:>?!& A Famus nadvlada apsurd i izlaz nalazi u pobuni protiv
apsurda (besmislenosti ivota# i u solidarnostiB djela A roman Kuga i esej %obunjeni ovjek A
gdje obja,njava pobunu
- zbirke pripovjedaka A %rognanstvo i kraljevstvo, romani A "retna smrt, "tranac, Kuga, %ad,
drame A Kaligula, %ravednici, eseji A ilozoski, knjievni i politiki
ST7ANAC
- napisan -591* A u vrijeme rata A neki Famusovu ilozoiju obja,njavaju dru,t-pov* okvirom, jer
rat nije ni,ta drugo nego apsurd, besmislenost (ivot u ratu gubi svaki smisao#
- "tranac je verzija Famusovog prvog romana "retna smrt, koji nije za ivota objavljen, nego tek
posmrtno, a na njemu je otvoren problem apsurda
- radnju je Famus smjestio u &lir
- roman je pisan u -* licu i ima elemenata romana toka svijesti
- pocijeljen je u dva dijela A
-* zapoinje majinom smr(u, a zavr,ava ubojstvom
1* pratimo ivot gl* junaka u zatvoru, su0enje, presudu i roman zavr,ava njegovom smr(u A
zaokruenost kompozicje
- ME7SA+LT A gl* junak, lik otu0enog ovjekaB inovnik kji ivi jednolinim ispraznim
ivotom, ivotom u kojem nema znaajni2 doga0aja
- pre8a sve8! se o#nosi ravno#!=no
- odnos prema majci A bezosje(ajan, ravnodu,an, neprimjereno se pona,ana njezinom sprovodu
- odnos prema ljubavnici A bez emocija, vee ga samo tjelesna ljubav
- odnos prema poslu A nema ambicija, ne eli napredovati iako ima ,ansu
- pres!#an #ogaNaj A ubojstvo koje ini bez razloga
- njegove emocije su uvijek u drugom planuB u prvom planu su njegove tjelesne potrebeB osje(aj
tjelesne nelagode neprestano ga prati i njime on obrazlae svoje postupke
- u zatvoru se ne osje(a krivim, ne kaje se i ne vjeruje u Boga, prieljkuje svoju smrt A jer je ona
spas od apsurda i besmislenosti ivota
- sretan odlazi u smrt A svjestan da ivot nema smisla i da je svejedo da li umre sad ili za 1/
godina
- D&J!> <E $E;"&C?! "!;&N&F_ A sam Famus objasnio je to u svojim tumaenjima A
N'<E %;'@:&!'> %;&:'?& '+;E A znai A nije pri2vatio dru,tvene norme
- na kraju je osu0en A jer je bio stranac, a ne zbog ubojstvaB osudili su ga kao bezosje(ajno
ljudsko udovi,te, jer nije plakao na sprovodu majke, jer je pu,io, pio kavuB vikend proveo s
ljubavnicom gledaju(i komediju
TEATA7 A,S+7DA
SAM+EL 'ECKETT
- dramatiar i romanopisac irskog podrijetla
- od -5)=* ivi u %arizu te nakon rata poinje pisati na rancuskom
IKor - 76 -
- zaokupljen problemom ljudske egzistencije i otuenosti modernog ivota, Beckett u svim
svojim djelima daje krajnje pesimistinu viziju svijeta
- da bi prikazao apsurdnost ivota i ovjekovu bespomo(nost, Beckett napu,ta tradicionalnu
romanesknu abulu i uobiajeni dramski zaplet te i2 zamjenjuje nizom scena koje se ponavljaju
s malim varijantama, a likove svodi na groteskne i stravine marionete (kljasti, nijemi, slijepi,
glu2i itd*# koje se pomiu po nekom besmislenom ritmu unutar svojeg ogranienog ivotnog
kruga (ulica, raskrije, soba# ili su ak i u tom kretanju onemogu(eni (smje,tene u kante za
sme(e ili zatrpane u pijesku#
- iuzraz je prilagoen tim apsurdnim situacijama i sugerira i2 besmislenim ponavljanjem vi,e-
manje isti2 dijaloga ili dugim unutarnjim monolozima, u kojima je jezik oslobo0en uobiajene
gramatike strukture
- romani A $urp2H, $olloH, $alone umire te drame A C oekivanju +odota, "vr,etak igre
- dobitnik je Nobelove nagrade za knjievnost -545*
+ .0EKIVANJ+ -.D.TA
- iako prividno djeluje kao lakrdija, komad je zapravosvojevrsna parodija ljudskog ivota, koji
ovjek provodi u stalnom i,ekivanju spasa i odgovora na 6vjena pitanja7 ,to ne dolaze kao ,to
ne dolazi ni oekivani +odot
- drama ili tonije antidrama, podijeljena je na dva ina u kojima se zapravo ni,ta ne doga0a
- na skuenome prostoru pustoga raskrija sa stablom u sredini kre(u se dva para likova A skitnice
:ladimir i Estragon (nerazdruivi prijatelji# koji su neprestano prisutni na sceni, i klaunovi
%ozzo i ?uckH (gospodar i sluga koji dolaze i odlaze#
- u drugom je inu dodu,e golo stablo prolistalo (simbol ivota A +odot je stigao#, %ozzo i ?uckH
zamijenili su svoju ulogu, prvi je i zanijemio, a drugi oslijepio, ali zapravo se ipak ni,ta bitno
nije dogodilo, te se i dalje ponavljaju iste kretnje, vode istu uglavnom besmisleni razgovori i
i,(ekuje se +odot
- kritika ljudske egzistencije i otu0enosti modernog ivota
- pesimistina vizija ivota
- drvo je simbol ivota, a raskr,(e simbol ivotni2 puteva
- +>8>! <E 8>J&>Q
'kor - .. -
/?. D7+-A M.DE7NA 1G?/.B1GDG."
KR!GOVA2I (-531--54/#
- u kratkom vremenu su doveli do pravog preporoda u 2rv* knji*
- nara,taj mladi2 oko svog literarnog glasila, asopisa OKr!goviP koji je pokrenut -531*, pa su
odma2 po njmu i prozvani kr!gova=ko8 genera)ijo8
- Krugovi su bili na polju knji* prvi vidljiv rezultat dru,t* promjena i znak pol* otvaranja, dok
generacija krugova,a zastupa prvi osvje,ten literarni progr* u poslijeratnoj 2rv* knji*
- Krugova,i airmiraju du2 tolerancije, prava na razliku i na vlastiti izrazB knji* postaje
prostroom traenja, kreacije, eksperimenataB mijenja se odnos knjievnosti prema dnevnoj pol*
- pisci izraavaju otvoreno nezadovoljstvo prema svakoj ideolo,koj prisili, uniormnom mi,ljenju
i pol* narudbi
- zaokret prama svijetu i razbijanje kulturne izolacije bitne su sastavnice krugova,kog progr*
- asopis je svojom razgranatom prevoditeljskom praksom ponovno uspostavio prekinutu
komunikaciju sa stranim knji* A prevode se ?orca, Eliot, Zool i dr*
- pjesni=tvo ini gl* dio knji* produkcije u ovom raz*
- poezija krugova,a karakterizira ,irenje tematski2 prostora, obnova artizma te eksperimentiranja
na ormalnom planu
- K&;&K!E;'"!'KE %<E"N'J!:& A pjesniki se govor otvara svakodnevici, obinim
problemima, prividno beznaajnim zbivanjimaB u poeziji prodire kolokvijalni jezik, govor ulice,
slangB glavnina pjesnika izraava se idiomom svoga kraja, urbanim argonom i govorom dru,t*
grupaB metaorika i simbolika se intelektualiziraju, dok je emocionalnost kontrolirana
- sve vi,e dolazi do izraaja svijest o jeziku kao gradivnom materijalu pjesme
- dva znaajna pjesnika ovog raz* su "lavko $i2ali( i 'van "laming
- tematski prostor 2rv* pro5e pedeseti2 god* uvijek dobrim dijelom ispunjava ratna problematika
- drugi, mnogo vaniji tematski sklop ine sadraji povezani sa suvremenom urbanom
problematikomB sredi,te interesa pomie se na osamljenog pojedinca, naje,(e intelektualca, na
njegove etike dileme, sumnje, komplekse i misaone preokupacije
- zastupljena je i proza s moralnom tematikom, ali i ona je inovirana i oboga(ena izrazito
modernim literarnim postupcima
RA1LOGOV.I #$:/$($:/:*
- -54-* u Dgb* je pokrenut novi knji0* aspois O7a5(ogP oko kojeg su se okupljali drugi
poslijeratni nara,taj 2rv* pisacaB oni su po imenu svog glasnika nazvani ra5(ogov)i8a
- u nji2ovom pjesni=tv! osjetno pretee pjesnika proizvodnja, a ona se kretala u smjeru
nagla,ene intelektualizacije pjesni,tva te podre0ivanja pjesnike rijei ilozoskim, teorijskim i
idejnim koncepcijamaB razlogovci se gotovo sasvim okre(u tzv* pojmovnom pjesni,tvu
stavljajuu(i esto znak jednakosti izme0u knji* i ilozoije
- K&;&K!E;'"!'KE %<E"N'J!:& A nagla,ena intelektualna spoznaja i njoj se podre0uju svi
el* strukture (metaora, ritam, glasovne igure#B sti2ovi su u unk* iskaza, nemelodiozno i
neritmiko nizanje izjavni2 ormulacija
- raspon tematski2 interesa je velik A od problematizacije egzistencijalni2 i etiki2 situacija,
paradoksalnosti svijeta, rasapa stvarnosti, iskustva bezna0a i praznine pa do okrenutosti
vanjskim ivotnim maniestacijama, predmetnosti, povijesnoj zbilji i urbanom ivotu
- pro5a u knji* produkciji razlogovaca skromno je zastupljenaB ipak biljei izrazito visoke
estetske domete
- prozu ovog vremena karakterizira raznovrsnost tematski2 i stilski2 oznakaB moe se zamijeniti
sve ve(a zaokupljenost psi2ologijom suvremenog ovjeka (naje,(e intelektualca# njegovim
etikim problemima te problemima suvremene civilizacije (npr* ivot u gradu, osamljenost,
otu0enost#
- poinje se oblikovati i poseban prozni model tzv jeans pro5a A poticaj je do,ao iz am* knji*B
pripovjedanje u jeans prozi je komunikativno, neusiljeno, li,eno svakog intelektualizma, ali ipak
se uspjeva progovoriti o ozbiljnim problemima gradske mladei
IKor - 78 -
- #ra8ska knji. A u znaku je kritike kulta linosti, propitivanja, problema vlasti, prisilne mjere
sustava, te odnosa izme0u pojedinaca i dogme
- dio dramatiara i dalje je zakupljeno etikom problem* i pitanjima osobnog angamana u
ratnom vremenu
VESNA ,A7+N
pjesnikinja, esejistica, dramska autorica i djeja pjesnikinja
> N<ED'NC %<E"N'J!:C A vi,e tradicionalna nego moderna
mnoge njezine pjesme su bile proete emocionalnim i ispovjednim tonovima
u svojim pjesmama ronila je u ljepote i sloenosti vanjskog svijeta, u bogatstvo prirode, u tamne
predjele svoje unutra,njosti
bacila se pred vjenim zagonetkama ivljanja i umiranja nastoje(i dosegnuti bit konanog
smisla postojanja
nije samo pjesnikinja ljubavi nego je pjesnikinja cijele sloenosti ljudskog ivljenja
TI K.JA IMA: NEVINIJE 7+KE
tema A prepu,tanje voljenog bi(a drugoj eni
vrsta A ljubavna pjesma
motivi A nji2 koristi da doara svoju ljubav i rtvu A motivi iz prirode A al, pliskavice, ,uma,
gu,teri, edne zmije, ptice, o,tri mrazovi, cvije(e A ti motivi govore o njezinim patnjama koje je
proivjelaB govore da je ona uklonila sve prepreke za drugu enu koja je sada na njezinu mjestu
osje(aji A patnja, bol, osamljenost, aljenje, nada i povezanost (da ga ponovno vidi#B osje(aj
uskosti
pjesnikinja koristi motiv medvjeda koji je simbol nje same A ubogi medvjed ostavljen u crnoj
,umi
motiv rtve A ona se odrie voljenog mu,karca i prepu,ta ga drugoj iako ga iskreno i duboko
voli
misao A ona ali za tim ,to nije s njim vi,eB tuguje zato ,to ne(e imati njegovo dijete
RANKO ARINKOVI"
ro0en u mjestu :is, gimnaziju polazio u "plitu i DagrebuB studirao je na Iilozovskom akultetu
za vrijeme rata bio je u2ap,en u "plitu i neko vrijeme proveo je u logoru u 'taliji
nakon rata, radio je u ministarstvu prosvjete i nakladnom zavodu
neko vrijeme bio je direktor drame u @NK-u, a kasnije postaje proesor na kazali,noj akademiji
u knjievnost ulazi prije rata, ali (e svoju pravu airmaciju doivjeti tek poslije rata, kao
novelist, romanopisac, dramatiar i esejist
najpoz* zbirke novela: %;>DE, ;CKE, %>N'EEN<& ">K;&!&, %>8 B&?K>N'$&B romani:
K'K?>%, D&<E8N'LK& KC%K&, drame: +?>;'<E, &?B&!;>", %>?'!E& ili
'N"%EK!>;>:E "%?E!KEB knjiga eseja i kritika: +E"!E ' +;'$&"E
KIKL.,
najve(i $arinkovi(ev roman i najve(e djelo na,e suvremene proze
vrijeme i prostor A vrijeme neposredno pred drugi svjetski rat u Dagrebu
u romanu razlikujemo A -* stvarne (konkretne# prostore A zagrebake ulice i kavaneB 1*
zami,ljene prostore A ive u ma,ti gl* junaka A ar2ipelag !onga, Doopolis
dru,tveni okviri romana A boemska intelektualna zagreb* sredina A $arinkovi( eli prikazati
sudbinu intelektualna u svom vremenu
roman ulazi u krug romana koji obra0uje problem intelektualca (?atinovi(, +lembaH,
Kimanovi(,***#
'kor - .5 -
atmosera A izgubljenost, nesigurnost, stra2, tjeskoba, ugroenost ovjeka, besperspektivnost,
izobliavanje i uni,tavanje svega ljudskog
vrsta romana A psi2*-socijalni, ali roman ima i jaku ilozosku dimenzijuB ima elemenata
meditativno-esejistikog
si8%o(istika A Kiklopi su mitolo,ki jednooki divovi, koji simboliziraju ne,to zlo, grubo,
okrutno, neku elementarnu snagu koja ugroava i uni,tava ovjeka
(ikovi (intelektualci boemi# A $E?K'>; !;E"'K, $&E"!;>, C+>, 8>N IE;N&N8>
posebno se izdvajaju A likovi vezani uz kasarnu (Krele, narednik Lia, pukovnik $ajor#, likovi
vezani uz bolnicu te enski likovi (Enka, :ivijana A trebala biti idealna ena, prostitutke#
te8e(jni pro%(e8i ro8ana A dezorijentiranost, besperspektivnost ovjeka u jednom
speciinom vremenu, ali i uop(e egzistencijalni problemi ovjeka u stvarnom svijetu A u toj
urbanoj te2niziranoj civilizaciji koja uni,tava ov*
problem egzistencije i smisla ovjekova postojanja uop(e, razapetost ovjeka i snova,***
djelo govori o oneovjeenju ovjeka, svo0enju ovjeka na ivotinju, na MovjetinuN u
de2umaniziranom svijetu u 2istorijskim i dru,tvenim uvjetima koji negiraju svaku 2umanost
J.SI, ,+,A0I<
ro0en u "limenu, pokraj >mi,aB gimnaziju polazio u "plituB studirao na Iilozoskom akultetu u
Dagrebu
ivot zavr,ava u avionskoj nesre(i sa itavom obitelji
bio je pjesnik, knjievni kritiar, knjievni povjesniar i urednik razni2 asopisa
u knjievnost ulazi 3/- i2 godina kao pripadnik Krugova,a
pjesni,tvo A poetske zbirke K'JE %<E:&<C N& <&B?&N'$& (prva poetska zbirka u kojoj
dominiraju motivi zaviajnog pejzaa#, $?&8'K' (druga zbirka u kojoj dominiraju morivi
obiteljske tragedije#, F:'<E! 'D:&N "EBE (tre(a zbirka A prisutni su ragmentarni motivi
(prelazna aza u njegovu stvarala,tvu##, C"!>'LEN<E (etvrta poetska zbirkaB u ovoj zbirci
pratimo nekoliko ciklusa koji su me0usobno povezaniB posebno se izdvaja ciklus ljubavni2
pjesama !:><& 8CJ& JC!' ' +>:>;' A speciian doivljaj ljubavi: ljubavi on pridaje
du2ovnu dimenziju, uzdie je iznad stvarnog, tjelesnog i konkretnog A na razinu metaizikog i
boanskog#B $>< K;'E ":E<E8N> +>;' (posljednja zbirka u kojoj dominiraju motivi smrti#
obiljeja pjesni,tva A traume i tragedije gubitka trojice bra(e utjecala je i na stvarala,tvoB
poetske doivljaje zapoinje od emocionalnog rekonstruiranja ratnog djetinjstva i mladostiB
kasnije je zaokupljen urbanom tematikom, a emocije podre0uje intelektualnoj
kontemplativnostiB nada2nut i elementima pejzaa svog zaviaja
M.J K7I1 SVEJEDN. -.7I
misaona lirska pjesma sa egzistencijalnom problematikom A postojanje
jedna od %upai(evi2 posljednji2 pjesama u kojoj on izraava slutnju smrti, stradanja
to je pjesma tuge, boli i opro,taja sa ivotom
pjesnik se obraunava sa samim sobom, sa ivotom i sa svijetom A ogledava svoj ivot kao niz
razoarenja, pratnje i izgubljeni2 snova
izraava i svoj odnos prema povijesti
u pjesmi su suprostavljene dvije slike kria A jedna je slika slomljenog kria koji simbolizira
njegov ivot, a druga je slika simbolika vizija uzdignutog i sve(anog kria koji simbolizira
njegovu poeziju, njegovo umjetniko djelo, koje svjetli i nakon njegova ivota
raskr,(e simbolizira ivotne puteve
ovo je suvremena pjesma jer pjesnik govori o razoaranosti ivotom, sti2 je slobodan, postie
ritminost A ponavljanje, nabrajanje, cijela kompozicija pjesme
SLAVK. MI$ALI<
'kor - =/ -
/D. ,.STM.DE7NIZAM + $7VATSK.J KNJI1EVN.STI
- -5./* A -55/*
- borba za samostalnost, suverenitet i ravnopravnost @rvatske
- -5.-* @rvatsko prolje(e A progoni 2rv* intelektualaca
- zabrana izraavanja osje(aja
- -55/* @rv* postaje slobodna
- obnova 2rv* knjievnosti
- originalna avangarda zapada u 6krizu7
- na tradiciji se gradi i pronalazi novi smisao, obnavljaju se stari literarni projekti
%oezija
- problematiziranje jezika kao predmeta pjesme A osnovno obiljeje
- reciklaa tu0i2 misli i osje(aja, te se sve doima ve( vi0enim i napisanim
- u ./-ima pjesnici okupljeni oko asopisa 6>II7 zastupaju poetiku semantikog
konkretizma, a zanima i2 optiko i akustino djelovanje jezika
- -5=-* A pjesnici okupljeni oko antologije 'nsuale doivljavaju jezik kao nosioca du2ovnosti,
kulture i iskustva svijeta
- postmodernistiki pjesnici tee jednostavnosti, komunikativnosti i jasno(i izriaja
- karakterizira je jednostavan vokabular i govorni ritam
;oman
- procvat 6anrovske proze7, tj* kriminalistikog, avanturistikog ili 2oror romana, krajem
./-i2 se javlja zaokret prema stvarnoj i iskustvenoj problematici
- tematiziranje dramatini2 iskustava novije povijesti (zaokupljeni egzistencijalnom
problematikom#
- tendencija uno,enja enske vizure u literaturuB predoavanje svijeta oima ene i njenog
iskustvaB sam in pisanja dobiva vanu ulogu
8rama
- -5.-*, 6%redstava @amleta u selu $rdu,a 8onja7 've Bre,ana je prekretnica novog tipa
dramskog govoraB 6posu0ivanje7 tu0i2 zapleta
- velik dio dramskog stvarala,tva zasnovan je na ivotopisima
Kn9i>evnost 8 <o=ovinsko= rat8 A rat je kao neposredno traumatino iskustvo postao vana
literarna temaB opsesivna i bolna inspiracija umjetnikom stvarala,tvu
Hrv; kn9i>; 8 5roBonstv8 A stvarala,tvo brojni2 2rv* pisaca koji su nakon ''* svj* rata zbog politiki2
razloga bili prisiljeno napustiti domovinu te potraiti spas u inozemstvu je nejednake umjetnike
vrijednosti, tj* ne slijedi one stilske pravce koji su se razvijali u 2rv* knji*
CHrvatska revi9aD ( ari,te literarne aktivnosti @rvata je u tom asopisu osnovanom -53-* u Buenos
&iresu A izlazio puni2 9/ g* sve do ponovne uspostave samostalne @rv* (-55/*#
Je<instvena ?rvatska kn9i>evnost A nakon uspostave suverene @* drave brojni su se pisci vratili u
svoju domovinu, ,to je oznailo kraj podjele knjievnosti na domovinske i iseljene @rvate* >d
-55/* postoji samo jedna @rv* knji*
IKor - 81 -
%VO BRE5AN
ro0* -5)4* u :odicama, suvremeni je 2rv* dramatiar i romanopisac, diplomirao je 2rv* jezik i knji*
na Iilozoskom akultetu u Dagrebu
CPre<stava Ha=6eta 8 se68 r<8Ea Don9aD - 6groteskna tragedija7 napisana -543* %ostavljena je
na scenu, nakon mnogi2 odbijanja -5.-* u zagrebakom teatru '!8:
!o je originalno djelo koje svjedoi o primitivizmu i gluposti jednog sustava i vremena*
Komponirano je u 1 dijela i 3 slika, a radnja se zbiva pedeseti2 god* 1/* st* , smje,tena u 8alm*
Dagori, u izmi,ljenom selu $rdu,i 8onjoj* "lui se "2akespearovim predlo,kom*
'kor - =1 -

Knjizevnost Kroz Razdoblja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Knjizevnost Kroz Razdoblja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Knjievnost kroz razdoblja

1. TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA

You might also like