KATOLIKA KLASINNA GIMNAZIJA S PRAVOM JAVNOSTI U

VIROVITICI

SEMINARSKI RAD IZ MATEMATIKE

''MATEMATIKA I MUZIKA'',Zvonimir iki, Zoran eki

Uenik: Matej Brli

U Virovitici, 11.01.2014.

Matematika i muzika, im sam vidio naslov knjige odmah me zainteresiralo u kakvoj

su povezanosti, budui da se i sam bavim glazbom, tonije sviram gitaru. Kakve su zasluge
Pitagore u razvitku glazbe, kako je matematika utjecala na razvoj glazbe.
''Pozornica u 6. st. pr. Kr. prikazuje scenu orkestra koji se ugaa. Svaki svira
zadubljen je u svoj instrument, gluh za nezgrapane zvuke ostalih. Slijedi dramatina tiina.
Maestro dolazi na scenu, triput lupne dirigentskim i iz kaosa izranja harmonija. Maestro je
Pitagora sa Samosa, iji utjecaj na ideje pa dakle i na sudbinu ovjeanstva, vjerojatno vei
od utjecaja bilo kojeg pojedinca prije ili poslije njega.'' Dakle jo od samih poetaka
matematike imala je utjecaj na glazbu, naime Pitagora je otiao korak dalje od prijanjih
matematiara i shvatio kako istinska stvarnost nije u neogranienom i neureenom naelu
materije, nego je u stalnoj ograniavajuem i zato ureujuem naelu matematike forme.
Izvor ove izrazito matematike filozofije otkriven je u muzici. Njezin sustav reda i ljepote
izgraen je na suglasjima oktave, kvinte i kvarte. (interval oktave se ostvaruje titranjem ica
kojima duljine stoje u omjeru 2:1, interval kvinte 3:2 i interval kvarte 4:3)
Inae brojevi 1, 2, 3 i 4 ine tetrakis, najvaniji Pitagorin simbol, koji izmeu ostalog
utjelovljuje ''sveti'' broj 10

Sam Pitagora je razlikovao tri vrste muzike. To su musica instrumentalis (uobiajena muzika
glasovira, trube, itd.), musica harmonia ( stalna iako neujna muzika svakog pojedinca, u
kojoj su posebno znaajna suglasja ili pak nesuglasja duha i tijela) te musica mundana
(muzika univerzuma koja nastaje okretanjem nebeskih sfera pa je zato poznata i kao muzika
sfera). Iako se nama te vrste muzike ine razliite za Pitagoru su bile jednake jer je tvrdio da
truba i nebeska tijela mogu odsvirati doslovno istu ljestvicu.

Te odreena vrsta muzike ima sebi svojstveno djelovanje na ovjekovo ponaanje ega sam i
sam svjedok jer pri sluanju agresivne muzike i sami postajemo agresivni dok pri sluanju
klasike smo umireni.
Pitagora je i formulirao zakon malih brojeva, ali ga nije objasnio. Dva su tona
konsonantna ako im frekvencije stoje u omjeru malih prirodnih brojeva.

Helmholtzovi rezonatori

Helmholtzova rezonancija je fenomen titranja zraka u komorama (upljinama). Prilikom

titranja u komori zrak naizmjence ulazi i izlazi iz komore mijenjajui pri tome pritisak u
komori- as slabije, a as jae. Efekt se koristi u akustici (zvune kutije) i u glazbi (akustina
gitara).
Helmholtz je naime prije vie od sto godina ponudio objanjenje konsonantnosti koje se
zasniva na fenomenu rezonantnih udara. Kada dva tona imaju gotovo iste frekvencije, njihovo
simultano izvoenje dovodi do (rezonantne) interferencije koja ritmiki pojaava i smanjuje
intenzitet sloenog zvuka. Pojaanja doivljavamo kao zvune udare. Kako se frekvencije
tona pribliavaju udari postaju sve sporiji i potpuno ieznu kada se kada se frekvencije
izjednae (primjer je kada odsviramo jedan akord na gitari, ton postupno nestaje).

Iako je svim ljudima ivot proet glazbom jer je nemogue proivjeti dan, a da ne
ujemo barem jednu pjesmu ili ne pjevamo sebi, malo tko pomisli kolika je zapravo veza i
koliko utjecaj matematika ima na glazbu. U ovom seminarskom radu sam obradio podruja
koju su mi zaokupila najveu panju i koja su meni osobno najzanimljivija, knjiga me
obogatila i smatram da svatko tko se bavi glazbom na bilo koji nain i tko voli glazbu bi je
trebao proitati.