Seminarski rad iz predmeta

Informatika i informatike tehnologije

Naslov rada:
Programi za e-uenje
www.maturski.org
Sadraj:
1. UVOD...............................................................................................................3
1.1 to je e-uenje?...........................................................................................3
1.2 rednosti i nedosta!i e-uenja...................................................................."
1.3 #$ementi e-uenja.......................................................................................%
1.3.1 &'S (&earning 'anagement S)stem*................................................%
1.3.2 Sadraj (+ontent*.................................................................................%
1.3.3 Suradnja (+o$$a,oration*.....................................................................-
2. rogrami .a e-uenje......................................................................................../
2.1 0e,+1 ( 0e, +ourse 1oo$s*...................................................................../
2.2 +&23O&45#.............................................................................................6
2.3 'OOD&# ('odu$ar O,je!t-Oriented D)nami! &earning #n7ironment*18
2." 49' 0ork:$a!e +o$$a,orati7e Ser7i!es .................................................12
3. ;ak$juak........................................................................................................1"
&iteratura:..........................................................................................................1<
2
1. UVOD
1.1 to je e-uenje?
#-uenje je =iroki :ojam koji :odra.umije7a kori=tenje in>orma!ijski?
te?no$ogija u o,ra.o7anju.
#$ektroniko uenje (e-uenje i$i eng$. e-$earning* danas s7e e=@e susre@emo u
:raktinoj :rimjeni. Osim osno7ne u:otre,e mu$timedije i interneta u sk$o:u
s7akodne7nog >orma$nog o,ra.o7anjaA danas se :utem susta7a e-uenja
omogu@a7a i organi.a!ija kon>eren!ijaA kao i t.7. #-$earning akademijeA on$ine
o,ra.o7anja .a:os$enika u nekim t7rtkama te ra.$iiti komer!ija$ni teaje7i.
Dana=nje do,a moderni? te?no$ogija i g$o,a$i.a!ije donosi ,r.e :romjene u
s7im as:ektima $judskog i7ota. S7akim danom st7araju se no7e in>orma!ijeA a
o:@i ra.7oj kontinuirano .a?tije7a no7a .nanja i 7je=tine. Ba7$ja se :otre,a .a
=to ,rimA :ra7o7remenim o,ra.o7anjemA koje @e isto7remeno ,iti ot7orenoA
=iroko dostu:no.
Coetak o,ra.o7anja na da$jinu na s7eui$i=noj ra.ini dogodio se u S2D-u
krajem 16. sto$je@aA kad je :okrenuto 7i=e ini!ijati7a .a o,ra.o7anje :utem
do:isni? studija. Ve@ :oetkom 28. sto$je@a :o.ornost je usmjerena kreiranju
no7i? :edago=ki? mode$a .a do:isne studijeA kao i standardima k7a$itete .a
nji?o7o :ro7oDenje. 3auna$na te?no$ogija omogu@i$a je interakti7no
:oua7anje u o,ra.o7anju na da$jinu koje je 7oDeno :ose,no di.ajniranim
o,ra.o7nim so>t7erom (eng$. !ourseware*A a :r7i tak7i susta7i :oja7i$i su se
:ri,$ino 16-8. godine. ose,an na:redak u kori=tenju rauna$a .a o,ra.o7anje
omogu@i$a je te?no$ogija mu$timedija$nog +D-3O'-aA a s7oje7rsna te?no$o=ka
i :edago=ka re7o$u!ija u o,ra.o7anju na da$jinu nastu:i$a je s ra.7ojem 0or$d
0ide 0e,a.C
3
1.2 Prednosti i nedostaci e-uenja
rednosti
#-$earning omogu@uje korisni!ima k7a$itetno sudje$o7anje u nasta7i i kada je to
.,og uda$jenostiA ras:oreda i s$ini? oko$nosti nemogu@e. iroka dostu:nost
omogu@uje i isto7remeno sudje$o7anje 7e$ikog ,roja korisnika.
eduka!ija je e>ikasnaA dak$e u. minima$no utro=eno 7rijeme :ostie se
maksima$ni uinakA eduka!ija je e>ekti7na tro=ko7i se moraju smanjiti i do "8EA
a 7rijeme i.o,ra.,e i do -8E u donosu na k$asinu nasta7u ra.ina .nanja nakon
eduka!ije mora ,iti 7e@a i$i ,arem jednaka a$ternati7nom k$asinom uenju u
uioni!i.
5edosta!i
#-$earning .a?tije7a od korisnika odreDena .nanja i 7je=tine kako ,i se mog$i
njime koristiti. 9e. odreDene rauna$ne :ismenostiA gradi7o integrirano u
sk$o:u e$ektronikog susta7a uenja :ostaje :ot:uno ,eskorisno.
5i najk7a$itetnija o:rema na kojoj se i.7odi e-$earning nije sto:ostotno
:ou.dana. Fak ni kada mogu@i te?niki :ro,$emi ne do7edu do :rekida u
i.7oDenju e-nasta7eA s7akako @e do:rinijeti :adu kon!entra!ije korisnikaA a
samim time i :adu k7a$itete e-$earninga.
Omogu@a7anjem samosta$nijeg odreDi7anja naina i 7remena uenjaA e-$earning
s7ojim ueni!ima donosi i 7e@u odgo7ornost. U odreDenim o,$i!ima e-$earning
oni se tako sami moraju moti7iratiA indi7idua$no :ro!jenji7ati :otre,u .a
uenjemA =to moe do7esti do u:itni? re.u$tata i o,jekti7no s$a,og na:retka u
:ro!esu uenja.
Susta7 .a?tije7a odreDenu te?niku :odr=kuA koja je sku:aA i sta$an ra.7oj u
sk$adu s ra.7ojem te?no$ogije kojom se koristi.
"
1.3 Elementi e-uenja
#-uenje se sastoji od 3 osno7na dije$a:
1.3.1 LMS (Learning Management System)
&'S je kom:$et standardi.irani? kom:onenti .a uenjeA di.ajnirani? tako da
:o7eu uenje sa :ostoje@im in>ormatikim susta7om unutar organi.a!ije i$i
:utem we, :orta$a .a uenje.
So>t7er koji ini osno7u &'S-a u:ra7$ja s7im e$ementima nasta7e i e7identira
s7e :arametre :otre,ne .a :ra@enje :ro!esa. 5a teme$ju ti? :arametara mogu@e
je u s7akom trenutku :ratiti na:redak :ojedinog .a:os$enika i$i gru:eA te na
kraju eduka!ijskog :ro!esa :ou.dano mjeriti i ana$i.irati uinak.
o$a.nik susta7u :ristu:a sa s7ojeg rauna$a i uk$juuje se u :ro!es nasta7e u
7rijeme kada to njemu naj7i=e odgo7ara. rema :rogramu nasta7e oda,ire
modu$ .a uenje i :ristu:a nasta7i ($ek!iji*. ro!es je kontro$iran i :ra@en od
strane &'S-a. #7identira se 7rijeme :ristu:a modu$uA us:je=nost nasta7ni?
korakaA :ro7edeno 7rijemeA .a7r=ni re.u$tati. oda!i se :o?ranjuju u ,a.u
:odataka i dostu:ni su .a ana$i.u i :re.enta!iju ra.$iitim korisni!ima (7odite$j
:rojektaA mentor nasta7eA management...*. Susta7 :rati s7e :o$a.nike unutar
:red7iDenog 7remenaA omogu@a7a komunika!iju :o sistemima: one to oneA one
to a$$A a$$ to a$$A :rua u7id u :odatke :rija=nji? nasta7a i iskust7a :o$a.nika i.
drugi? sku:ina.
1.3.2 Sadraj (Content)
Sadraj je k$juni dio :ro!esa uenja. 'odu$i .a uenje nisu statiki 7e@ su
inte$igentno 7oDeni auditi7no i 7i.ua$no s :rimjenom interakti7ne :o7ratne 7e.e
koja :o$a.nika 7odi :rema !i$ju :o sistemu simu$irane st7arne situa!ije.
ogre=ke :o$a.nika odma? se signa$i.iraju i koriste se kao sredst7o
ne:osrednog uenja. o$a.nik do !i$ja moe do@i samo ako je s7e korake
is:ra7no na:ra7io. S7akom modu$u se :ristu:a ono$iko :uta ko$iko je :otre,no
da konaan re.u$tat ,ude .ado7o$ja7aju@i.
%
1.3.3 Suradnja (Collaboration)
Gomunika!ija unutar susta7a je 7i=edimen.iona$na. rimarni !i$j komunika!ije
jest suradnja (!o$$a,oration* :o$a.nika i mentora nasta7eA te :o$a.nika
meDuso,no. Gako su o7e d7ije metode usmjerene ka istom !i$juA :ostie se
sk$ad :ro!esa komunika!ije. Suradnja omogu@uje nad.or susta7a i :os:je=uje
uenjeA jer uda$jene stani!e .a uenje (rauna$o i :o$a.nik* :o7e.uje u .ajedni!u
oku:$jenu s istim !i$jem. 3a.mjena iskusta7a i sa7jeta je od ne:ro!jenji7e
7anosti. 2$ati suradnje jesu e-mai$A >orum (:itanjaHodgo7oriHkomentari*A !?at
(direktna diskusija*A w?ite ,oard (sredst7o 7irtua$ne uioni!e*.
-
2. Programi za e-uenje
2.1 WebCT ( Web Course Tools)
Slika 1 WebCt
(http://www.its2.uidaho.edu/webct/help_docs/INSTRUCTR/lo!i"/lo!i"_#i
les/webct.!i#$
0e,+1 je :rogramski a$at koji se koristi .a odra7anje e-$earninga (uko$iko su
nasta7nik i studenti :rostorno uda$jeni* i$i kao do:una k$asinim teaje7ima i
k$asinom nainu o,ra.o7anja.
0e,+1 je jedan od naj,o$ji? a$ata .a e-$earning na tri=tu. ri$ino je intuiti7an
.a rad i :osjeduje i.nimno 7e$iki ,roj >unk!iona$nosti. Sadri mnogo,rojne
:omo@ne a$ate .a :omo@ :ri uenju ($inko7iA audioA 7ideoA rjenikA trai$i!aA ..*
te takoDer i 7e$iki ,roj a$ata .a komunika!iju.
rogram omogu@uje nasta7niku :romjene na teaju u ,i$o koje 7rijeme.
romjene na:ra7$jene na teaju mogu i ne moraju odma? ,iti 7id$ji7e s7im
studentima. ristu: 0e,+1 teaje7ima je autori.iran. S7aki :o$a.nik i$i
nasta7nik imaju 7$astito korisniko ime i $o.inku .a :ristu: 0e,+1-u.
Bedan je od rijetki? a$ata koji osim 0IS40IS (0?at Iou See 4s 0?at Iou
Jet* editora :osjeduje i editor .a >ormu$e. odr=ka .a st7aranje i o!jenji7anje
:ro7jere .nanja je i.7rsnaA kao i statistiki :reg$ed :ostignuti? re.u$tata.
/
%o&i'est WebCT(a
0e,+1 (0e, +ourse 1oo$s* je ra.7ijen na Uni7ersit) o> 9ritis? +o$um,ia
166%. godine. ;a:os$eni!i rauna$nog odje$a tog s7eui$i=ta ('urra) 0.
Jo$d,erg i dr.* ra.7i$i su ga .a s7oje i :otre,e s7eui$i=ta nakon =to se
:rimjeti$o da autori tre,aju 7i=e 7remena .a :osta7$janje materija$a nego =to ga
tre,aju .a samo :reda7anje i radu sa studentima.
166/. godineA .ajedno s :reda7aem Sasanom Sa$arijemA 'urra) st7ara t7rku
0e,+1A a 1666. se udruuju s t7rtkom Uni7ersa$ &earning 1e!?no$og). 'urra)
time :ostaje :redsjednik t7rke 0e,+1H+anada. U sijenju 2888. t7rtka :okre@e
we, sjedi=te na adresi 0e,+1.!om koji :redsta7$ja :odr=ku .a kori=tenje
0e,+1-aA a$i i eduka!iju o:@enito.
Danas je 0e,+1 sue$je ras:o$oi7o na ,rojnim je.i!imaA a koristi se u ,rojnim
institu!ijama u :reko <8 .ema$ja.
12. $isto:ada 288%. naja7$jeno je s:ajanje d7ije 7ode@e s7jetske kom:anije i.
:odruja a$ata .a e-$earning 9$a!k,oarda i 0e,+1-aA :od ,random 9$a!k,oard
4n!.
)to &a*a WebCT o*o!u+u'e:
o,oga@i7anje k$asinog teaja mu$timedija$nim e$ementima (.7ukA s$ikaA
internet $inko7iA dodatne in>orma!ije...*
o!jenji7anje .nanja :o$a.nika testo7ima i .ada!ima on-$ine (mogu@e je
:ristu:anje is:itu u ra.$iita 7remena*
samo:ro!jena .nanja .a studente
st7aranje indeksa i rjenika 7aniji? :ojmo7a koji se :oja7$juju u
$ek!ijama
integriranje :ostoje@i? we, resursa u teaj
komunika!iju :o$a.nika teaja meDuso,no i s nasta7nikom kro. >orume
(diskusije* i$i @askanje (!?at*.
<
2.2 C!"#$%E
Slika 2 Cla,oli"e (http://elea,"i"!.ke&i"de&i".co*/wp(co"te"t/uploads/2--./11/#i,e#o/--2.p"!$
5astao je na ,e$gijskom Uni7ersitK !at?o$iLue de &ou7ain (U+&* kao :odr=ka
uni7er.itetskom Virtua$nom kam:usu s :rimarnim !i$jem :odr=ke 7$astitim
nasta7ni!ima u e-$earningu. Vodite$j ra.7ojnog tima a$ata je 9e$gijana! 1?omas
de raetere.
+$aro$ine je .godan i intuiti7an a$at koji .ado7o$ja7a 7e$iki ,roj kriterija.
5jego7a 7e$ika :rednost je =to je O:en Sour!e :rogramA :a ga se moe koristiti
:ot:uno ,es:$atno.
rogram koristi doista :uno korisnikaA a osim toga u Mr7atskoj se koristi na
'edi!inskom >aku$tetu u ;agre,uA te na Gatedri .a mode$iranje i inte$igentne
rauna$ne susta7e Naku$teta e$ektrote?nikeA strojarst7a i ,rodogradnje
S7eui$i=ta u S:$itu.
2$at je 7i=e:$at>ormski (:isan je u je.iku M i koristi ,a.u ')SO&* te se
moe insta$irati na 0indowsA UniPA &inuPA Nree9SDA 'a!OS i druge :$at>orme.
U 7e$jai 288". :ostao je jo= atrakti7nijiA a k7a$iteta koja :rati njego7o
korisniko sue$je :ro=iri$a se i na mnoge druge segmente.
6
2.3 &##'E (&odular #bject-#riented '(namic earnin)
En*ironment)
Slika 0 1234 (http://*oodle.o,!/othe,/ha"sde5wa,t_#iles/i*a!e--6.'p!$
'ood$e je so>t7ersko rje=enje .a :roi.7odnju i odra7anje on$ine ko$egija
:utem 4nterneta. rojekt je u stanju kontinuiranog ra.7oja.
'ood$e je ras:o$oi7 kao so>t7er ot7orenog koda (:od J5U u,$i! &i!en!om*.
U osno7i to .nai da je 'ood$e .a=ti@en autorskim :ra7omA a$i imate neke
dodatne s$o,ode. Do.7o$jeno 7am je ko:iratiA koristiti i mijenjati 'ood$e :od
u7jetom da :ristanete na to da @ete omogu@iti drugima :ristu: ot7orenom koduA
da ne@ete mijenjati i$i uk$oniti origina$nu $i!en!u i$i o,a7ijest o autorskom
:ra7uA i da @ete :rimjeniti istu $i!en!u na ,i$o koje deri7irano rje=enje (:roi.7od
rada*.
'ood$e je >$eksi,i$an i ,r. o:en sour!e a$at. 4ma :odr=ku .a d7ije ,a.e:
')SO& i ostgreSO&. 4ma :odr=ku .a 7e$ik ,roj je.ikaA kojiA .a?7a$juju@i
:rije7odu Basmina G$indi@aA uk$juuje i ?r7atski. Ve$ika :o:u$arnost o7og
a$ata naj7i=e je teme$jena na 7r$o jednosta7na i ,r.a insta$a!ijaA ma$im
.a?tje7ima .a resursima rauna$a na kojem se i.7r=a7aA jednosta7na integra!ija
u :ostoje@e susta7e i $oginom sue$ju .a studente i nasta7nike.
O7aj a$at 7r$o ,r.o je stekao 7e$iku :o:u$arnost kod nasta7nika .,og s7oji?
:edago=ki? teme$ja i 7e$ike :ri$agoDenosti akademskom okruenju. 4ako manji?
mogu@nosti od komer!ija$ni? a$ata u mogu@nosti je .ado7o$jiti 7e$ik ,roj
korisnika koji se ,r.o u:o.naju s radom a$ata.
18
U o7om trenutkuA :reko 13.888 edukati7ni? ustano7aA u 1%% .ema$ja imaju
registrirane 'ood$e sajto7e. 'ood$e se koristi u dra7nim i :ri7atnim =ko$amaA
s7eui$i=tima te kor:ora!ijama koje edu!iraju s7oje u:os$enike. Gorisni!i
7ariraju od osno7a!a :reko srednjo=ko$a!a do studenata na >aku$tetima i
:ostdi:$omskim studijima.
Da ,iste koristi$i mood$e :otre,na 7am je akti7na instan!a M-a (7er.ija ".1.8.
i$i kasniju* sa omogu@enim oso,inama:
O,rada s$ika (B#JA J5 >ormat* :omo@u JD &i,rar)-a
ot:ora .a sesije
otr:ora .a u:$oadanje datoteka
2kti7an ')SO& ser7er
11
2.+ $,& Wor-.lace Collaborati*e /er*ices
Slika 7 I81 Wo,kplace Collabo,ati&e Se,&ices (http://www(
-0.ib*.co*/s9ste*s/i/so#twa,e/http/p,oduct/!,aphics/%ic(10.!i#$
49' 0ork:$a!e +o$$a,orati7e Ser7i!es je :ro>esiona$an :os$o7no orijentiran
&'S. Suk$adan je sa s7im aktua$nim normama .a ra.mjenu :odatakaA a
is:oruuje se s na:rednim :rogramom intuiti7nog sue$ja .a unos i ureDi7anje
sadraja teaje7a. 1eaje7e je mogu@e ureDi7ati i u drugim :rogramima koji su
suk$adni normama. Sam sadraj nije mogu@e i.ra7no ureDi7ati :utem we,
sue$ja.
ro=irena inai!a o7og :rograma koju je ra.7i$a =7edska t7rtka &e!ando (49'
9usiness :artner* u. na:redne mogu@nosti integra!ije s osta$im dije$o7ima
:os$o7nog okruenja o7a inai!a omogu@a7a ureDi7anje sadraja i.ra7no :utem
we, sue$ja.
&'S je :re7eden na ?r7atski je.ikA a :ostoji i $oka$na :odr=ka .a kori=tenje kao
i seminari o kori=tenju.
O7o je jedan od rijetki? &'S-o7a koji imaju ugraDenu :odr=ku .a ,$ended
$earning odnosno kom,ina!iju uenja u:otre,om a$ata .a e-$earning i uenja u
uioni!i. ri$ikom organi.a!ije teaja mogu@e je una:rijed umetnuti toke kada
@e se nasta7a od7ijati u uioni!i :ri emu se :rua i :una :odr=ka .a
12
organi.a!iju rada s uioni!ama (n:r. re.er7a!ija uioni!a* kao i :otre,nom
nasta7nom materija$u (n:r. :rojektorA :rijenosno rauna$oA ...*.
13
3. a!"jua!
o,o$j=anja u ras:o$oi7osti :ristu:a i ,r.ini :ristu:a 4nternetu :o7e@a$a je
mogu@nosti okruenja suradnikog rada kao i osta$e te?no$ogije .a
ras:odije$jeno uenje. Gao :os$jedi!a o7ak7og stanja je nastajanja ni.a no7i?
t7rtki i aso!ija!ija koje inten.i7no
u$a.e u :rodajni :rostor te?no$ogija .a uenje. 5o7i :rodukti ne:restano i.$a.e
na tri=te te u kom,ina!iji s :ostoje@im ost7aruju no7e >unk!iona$nosti. S7e to
:ostaje no7i i.a.o7 .a st7aranje :ot:uno no7og okruenja e-uenja. oja7a
:aradigme e-uenja ne .nai da
:ostoje@u a:$ika!ijsku :rogramsku :odr=ku 7a$ja sta7iti 7an u:otre,e. 5a:roti7A
:ostoje@e :rimjene kao =to su :rimjeri!e administriranje uenikaA $judski resursi
kao i :os$o7anje knjini!ama :redsta7$jaju kritine kom:onente okruenja e-
uenja. a je .a:ra7o :ra7i i.a.o7 s7e te :ostoje@e :rimjene integrirati u susta7
e-uenja kao njego7e us$uge.
5a:redak u in>orma!ijskoj i komunika!ijskoj te?no$ogiji kao i najno7iji ra.7oj
u .nanosti o uenju osigurao je :o7o$jne :ri$ike .a o,$iko7anje no7og okruenja
:aradigme e-uenja sa s$jede@im atri,utima: ueniku je orijentiranaA
interakti7na jeA $agana .a :ristu:A >$eksi,i$na i mogu@e je ost7ariti na
ras:odije$jenim rauna$nim :$at>ormama. U 7e.i s i.nesenim e Quenje
:redsta7$ja :resjek d7aju s7jeto7a i to: s7ijeta Rin>orma!ijske i komunika!ijske
te?no$ogijeS i s7ijeta Ro,ra.o7anjaS. O7o je drago!jeno i to :ogoto7o onda
kada se koristi kao dio do,ro :$aniranog i organi.iranog okruenja o,ra.o7anjaA
meDutim .asigurno e-uenje nije Rmagina kug$aS koja @e .amijeniti i sta7iti
7an u:otre,e :ostoje@e :edago=ke teorijeA :rin!i:e i norme. U tom smis$u e-
uenje ne@e e$iminirati :ostoje@e o,ra.o7ne metode i te?no$ogijeA nego tim 7i=e
ono mora ,iti njima :rimjerena i :rik$adna nado:una.
3a.7oj :rograma .a :odr=ku uenje je ,io re.u$tat indi7idua$ni? ideja i
ini!ijati7eA :a je ma$o uinjeno u :og$edu ra.7ijanja standardni? :$at>ormi .a
uenje koje su u stanju :ratiti te?no$ogijske :romjene. U tom :og$edu :ose,no
se osje@a nedostatak mogu@nost .ajednikog rada d7aju ra.$iiti? susta7a i$i
ureDaja u rauna$noj mrei.
1"
Pedagogija je dimen.ija e-uenja u 7e.i s :ro!esom uenja i :oua7anja. U tom
smis$u usmjerena je :rema ana$i.i sadrajaA ana$i.i !i$jaA ana$i.i medija koji @e
se :rimijenitiA :ristu: o,$iko7anja nasta7ni? sadrajaA te medijima okruenja e-
uenja. 3a.$iite metode i strategije uk$juuju: :re.enta!ijeA demonstra!ijeA
7je,anja i :ona7$janjaA tutorske susta7eA igreA simu$a!ijeA diskusijske gru:eA
ra.$iite naine interak!ijeA mode$iranjaA suradniki rad ...
T Tehnologija se odnosi na te?no$ogijsku in>rastrukturu okruenja e-uenja. Ona
uk$juuje :$aniranje in>rastrukture kao i :rogramsku i te?niku :odr=ku
T Oblikovanje suelja :redsta7$ja Uosjet i i.g$edV (eng. $ook and >ee$* na
:rogram e-uenja te uk$juuje: o,$iko7anje strani!a sa nasta7nim sadrajima na
rauna$u :os$uite$juA o,$iko7anje sadrajaA na7iga!iju Q :uto7anje korisnika :o
:onuDenim nasta7nim sadrajima kao i test u:otre,$ji7osti.
T Evaluacija uk$juuje kako us:je=nost onog tko ui i :oua7a se tako i
e7a$ua!iju nasta7e i okruenja uenja.
T Upravljanje se odnosi se na odra7anje okruenja uenja i ras:odje$u
in>orma!ija od
.naenja .a uenje.
T On-line podrka uk$juuje kako interakti7nu tako i :odr=ku koja :otie i
nag$a=a7a .naaj su7is$og okruenja uenja.
T Etika ra.matra e-uenje u odnosu na so!ija$ni i :o$itiki utje!ajA nak$onostA
ku$tura$ne
ra.$iitostiA .em$jo:isne ra.$iitostiA ra.$iitosti onoga koji se :oua7ajuA
ras:o$oi7ost in>orma!ijama i :ra7i$ima :ristojnosti.
T Dimenzija institucije uk$juuje administrati7ne :os$o7eA akademske :os$o7e i
ser7is onoga tko se :oua7a i to nara7no s7e u odnosu na e-uenje.
U ras:ra7i o susta7ima .a e-uenje 7ano je ra.umjeti smisao i su=tinu rijei
o,jekti uenja.
O,jekti uenja su de>inirani u ,rojnim ras:ra7amaA .nanst7enim $an!imaA
i.7je=tajima istrai7anja i tome s$ino. U7aa7aju@i t.7. o:era!iona$nu
:ers:ekti7u o,jekte uenja de>iniramo kao grumene :odataka (eng. !?unks o>
data* :odrunog .nanja koji se koriste u susta7u .a e-uenje. O,jekt uenja se
mora st7oriti i autori.irati.
1%
lika !"#" Prostor e $ uenja
ri.emniji :ristu: sag$eda7a o,jekt uenja kao digita$ni dio nekog teaja koji :o
7e$iini i s$oenosti moe 7arirati :rimjeri!e od jednosta7nog gra>ikog .a:isa
do kursa u !je$ini. O,jektima uenja st7aramo strukturu nasta7ni? sadraja koje
uenik mora u :ro!esu uenja i :oua7anja us7ojiti kod stje!anja .nanja i
7je=tina o i.a,ranom :odrunom .nanju.
U .ak$juku os7r@emo se na jo= neko$iko ,itni? .naajki :aradigme e Q uenja.
Bedna od nji? je u 7e.i sa dinaminim :orastom tri=ta (7idi s$iku 2.2. %our
&uide to E-'earning -?tt::HHwww.,randon-?a$$.!om* .a susta7e e Quenja.
Ono doista doi7$ja7a istinsku eks:$o.iju i to od jed7a .amjet$ji7og u 166-. do
oko B#D5U mi$ijardu do$ara u 1666. te sa :red7idi7o oko 18 do 12 mi$ijardi
do$ara u 2883. godini :a s7e do ak 7i=e od 288 mi$ijardi do$ara =to se :red7iDa
u 2818. godini.
1-
1/
Literatura#
www.:orta$a$>a.!omHmam,oHindeP.:?:
www.:ujanke.?rHe$earningH
www.nar-u!i$iste.?rHMome.as:P
www.!arnet.?rHe$a
www.e!.euro:a.euHedu!ationH:rogrammesHelea,"i"!HindePWen.?tm$
www.elea,"i"!euro:a.in>o
www.maturski.org
1<