Kontrolisanje selektivnosti liganada prema povezanim metama iz iste familije je najbitnija
informacija u ranim fazama otkrivanja leka. Zbog toga postoji sve vee interesovanje za poreenje svih meta iz iste familije, posebno onih za koje postoji dovoljno strukturnih podataka. Hemogenomiki pristupi zasnovani na metama mogu se podeliti u dve grupe, u zavisnosti od toga da li se porede sekvence aminokiselina ili 3-D strukture meta.
Poreenja sekvenci
Pristupi zasnovani na sekvencama koriste se za sve vrste ciljnih familija, pod uslovom da je mogue uraditi poravnanje viestrukih sekvenci svih meta. Ovakav pristup obino se koristi za one ciljne familije gde nedostatak visoke rezolucije strukturnih podataka oteava poreenje meta. Nakon poravnanja svih sekvenci, glavni ostaci koji bi trebalo da mapiraju vezno mesto veine nepeptidnih liganada mogu se ekstrahovati i povezati u neprekidnu sekvencu od nekoliko ostataka (Slika 1). Zanimljivo je to to samo nekoliko ostataka jeste znaajno prilikom poreenja meta unutar familije. Ovo pojednostavljenje omoguava mnogo jednostavniju analizu osobina koje su odgovorne za selektivno ili dopustivo vezivanje liganada jednostavnim posmatranjem ostataka.
Poreenja zasnovana na strukturi
Poreenja zasnovana na strukturi su mogua samo za ciljne familije gde postoji dovoljno dobrih strukturnih obrazaca da omogue homoloko modelovanje drugih povezanih meta. Obino se porede samo vezna mesta liganada, jer je osnovni cilj takvih poreenja razumevanje osobina selektivnosti i dopustljivosti povezanih meta poznatih liganada.
Slika 1. Poreenja meta zasnovana na sekvencama na primeru ljudskog adenozin receptora
(a) Selekcija kljunih ostataka i
(b) Klasterizacija prema ouvanju ostataka.
Hemogenomiki pristupi zasnovani na ligand-meti
Hemijsko oznaavanje veznih mesta meta
Mnogobrojne bioloki oznaene hemijske biblioteke mogu se pretraivati (Tabela 3) u cilju povezivanja hemijskih prostora za prostore mete i fokusiranje dizajna zasnovanog na ligandima na ciljne familije. Meutim, sve dok nedostaju informacije o mestu vezivanja, postoji potencijalni rizik da se porede jedinjenja koja imaju istu metu ali ne i isto mesto vezivanja.Stoga je vano rigorozno oznaiti proteinske sekvence i/ili mesto vezivanja hemotipom liganada koje mogu da prepoznaju.
2-D pretrage
Za pretraivanje i predvianje kompleksa protein-ligand, potrebno je postaviti jednostavne deskriptore i za ligande i za proteine iz baza podataka znanja (Tabela 3-tabela se spominje u Miljaninom delu) i povezati ih u jedinstveni opis protein-ligand. U bliskoj prolosti je predloen pristup za deorfanizaciju G protein-vezanih receptora u kojima je otisak prsta liganda spojen sa otiskom prsta mete baziranom na sekvenci ukoliko je kompleks visokog afiniteta prijavljen u bazi podataka PDSP (http://pdsp.med.unc.edu/).
3-D pretrage
Jednostavan nain predvianja pretpostavljenih metaliganada jeste spajanje svakog liganda iz biblioteke jedinjenja sa svakim aktivnim mestom biblioteke mete. Ova strategija je potvrena od strane nekoliko grupa i dokano je da moe da dobije poznate ligande poznatih meta i predvidi njihove pogrene mete i stoga neke potencijalne nus pojave.
Zakljuci
Hemogenomiki pristupi racionalnom otkrivanju lekova u ekspanziji su proteklih godina poto su podaci visoke propusnosti (struktura, afinitet vezivanja i funkcionalni efekti) postali dostupni i za mete i za ligande od farmaceutskog znaaja. Predloeni su mnogobrojni naini za povezivanje takvih podataka, a fokus im je ili na ligandima ili na metama. Jasna organizacija i uvanje podataka neophodni su za poboljanje takve primene i poinju da se pojavljuju za najinteresantnije ciljne familije (kinaze, G protein-vezane receptore i nuklearne hormonske receptore). U bliskoj budunosti, ranija i bolja kontrola selektivnosti liganda moe se predvideti korienjem hemogenomikih podataka. To ne znai da e biti dizajnirani selektivniji ligandi, ve jednostavno da e posmatrani profil selektivnosti jedinjenja biti kompatibilan sa terapeutskom upotrebom. Pored toga,moi e se bolje odgovoriti na nove genomske mete nakon to budu pronaene u prostoru mete i nakon to bude iskoriene srodne hemijske informacije.
Sukob interesa Autor tvrdi da nema sukoba interesa.