Pregled Stanja Ekološke Poljoprivrede I Proizvodnje Hrane U Dalmaciji

Izrada akcijskog plana za razvitak
ekoloke poljoprivrede u Dalmaciji

mr.sc. Ranko Tadi 1
PREGLED STANJA EKOLOKE POLJOPRIVREDE I
PROIZVODNJE HRANE U DALMACIJI

Pregled stanja dalmatinske ekoloke poljoprivrede i proizvodnje hrane bio bi
nepotpun bez kratkog prikaza stanja na nacionalnoj razini radi usporedbe s drugim
hrvatskim regijama.

1. STANJE HRVATSKE EKOLOKE POLJOPRIVREDE
1.1. Umjesto uvoda

Zagreb, 24.02.2004.
Govor predsjednika Mesia na
simpoziju "Poljoprivredno-okolini
program za Hrvatsku" u Ministarstvu
poljoprivrede, umarstva i vodnog
gospodarstva

Ured Predsjednika Republike Hrvatske
2003.

Dame i gospodo, potovani prijatelji okolia,
Postati ravnopravnim lanom europske zajednice naroda u formalno pravnom
procesu pristupanja Europskoj uniji je sudbinska strateka odluka Republike
Hrvatske. Kao i kod svih stratekih odluka i odluka o pristupanju EU postavlja pred
nas neke zadatke koje moramo rijeiti da bi zadovoljili visoke kriterije koje Europa
postavlja pred nas.
To ujedno znai i rijeiti se nekih predrasuda koji na tom putu mogu biti nepotreban
uteg. U nizu predrasuda, koje Hrvatska, naalost, jo ima je i predrasuda o Hrvatskoj
kao itnici Europe, o ogromnim potencijalima koje hrvatska poljoprivreda ima. To je
samo djelomino tono i to u dijelu koji govori o potencijalima nae poljoprivrede,
ali praksa i stanje nae poljoprivrede pogotovo kad govorimo o modernim
trendovima razvoja poljoprivrede zahtjeva nau samokritiku, smisao za realnost i
poziv na akciju.
A kakva je slika nae poljoprivrede?
Prema statistikim podacima od 3,2 milijuna hektara poljoprivrednih povrina svega
oko 1,1 milijun ha je u kategoriji obradivih povrina.
A to je sa kvalitetom obrade na tim podrujima?


mr.sc. Ranko Tadi 2
U klasinoj konvencionalnoj poljoprivredi je evidentno prekomjerno i neracionalno
troenje neobnovljivih prirodnih resursa, kao i razne mjere koje ostavljaju trajne
tetne posljedice na cjelokupnu prirodu i prirodne procese remetei tako
milijardama godina uspostavljanu ravnoteu u prirodi.
Moderna znanost utvrdila je da veliki broj bolesti ima direktnu uzronu vezu sa
kvalitetom hrane koju jedemo i pojavom raznih rezidua koje ostaju u biljkama nakon
primjene raznih kemijskih sredstva u agrotehnici.
Ponovo se shvaa da suradnja sa prirodom umjesto njezinog sustavnog unitavanja
daje puno bolje rezultate.
Ekoloka poljoprivreda uklapa se u koncept odrivog razvoja jer itavim nizom
mjera koje obuhvaaju ukupno gospodarenje, tee pri tom ekoloki istoj,
gospodarski isplativoj, etiki prihvatljivoj i socijalno pravednoj poljoprivrednoj
proizvodnji.
Dananja poljoprivreda pretvorila je polja u odreeni oblik industrijske proizvodnje,
iji je jedini cilj da iz zemlje izvue to vie.
Ovakav pristup temelji se na neracionalnoj upotrebi fosilne energije i kemikalija
to je dovelo do opasnih ekolokih posljedica i iscrpljivanja neobnovljivih prirodnih
izvora. Nestale su mnoge biljne i ivotinjske vrste, a drastino se smanjio i broj
seoskih gospodarstava.
Osim toga, konvencionalna poljoprivreda je danas najvei oneiiva okolia, pitke
vode i zraka.
Stoga je ekoloka proizvodnja nunost, elimo li Zemlju sauvati za budue
narataje.
Danas je ekoloka poljoprivreda u mnogim zemljama jasno definirana zakonima,
emu se je pridruila i Hrvatska donoenjem paketa zakona i propisa koji reguliraju
poljoprivrednu proizvodnju.
Prehrambeni proizvodi u ekolokoj poljoprivredi, kontrolirani su i nose posebni
znak, to potroaima daje sigurnost i ulijeva povjerenje u proizvod i sustav.
Donoenjem Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda potaknut je nastanak novog trita, porast povjerenja potroaa,
postizanje viih cijena, smanjenje intenziteta iskoritavanja resursa, zatita okolia,
postojanost poljoprivrednog tla, vea transparentnost proizvoda i preraevina,
ravnopravnost proizvoda u trinoj utakmici na domaem tritu, poticanje daljnjeg
irenja ekoloki orijentirane poljoprivredne proizvodnje usklaenje s prirodnim i
drugim uvjetima, a takoer je omogueno ravnopravnije ukljuivanje na svjetsko
trite, posebno iskoritavanjem prednosti i niskog stupnja oneienja okolia u nas.
Strategija izvoznog marketinga ak bi bila jednostavnija od tuzemnoga, jer stranome
tritu objektivno i vie nego naem nedostaje ekoloka (organska, bioloka) hrana,
samo da se ima to izvesti.
Republika Hrvatska, naalost danas ima oko 3.500 hektara poljoprivredne povrine
koja se obrauje po znanstvenim kriterijima ekoloke proizvodnje.


mr.sc. Ranko Tadi 3

To je svega oko 3,5 promila obradivih poljoprivrednih povrina, a prosjek za zemlje
Europske unije je 5 %, a primjerice, u nama bliskoj Austriji ak 11%.
Zato je pred nama mnogo posla i zato ovakve programe kao to je Program okoline
poljoprivrede mora imati nau punu podrku.
Poljoprivreda je daleko najvaniji imbenik koj utjee na prirodu i okoli, prirodu i
krajobraz Hrvatske.
Hrvatsku poljoprivredu karakteriziraju dva krajnje razliita naina proizvodnje:
visoki inputi u podrujima s intenzivnom ratarskom proizvodnjom i niski inputi u
podrujima s oteanim uvjetima gospodarenja.
Pritisak hrvatske poljoprivrede na prirodu i okoli puno je vei nego li se obino
vjeruje.
Cilj predloenog Poljoprivredno-okolinog programa, kako ga shvaamo, jest
odgovoriti na dva najvea izazova s kojima se Hrvatska suoava kada je rije o
poljoprivredi i zatiti prirode i okolia: gubitak bioloke raznolikosti zbog
zarastanja travnjaka te pritisak na okoli uzrokovan primjenom neodgovarajue
poljoprivredne prakse.
Na znanosti i struci je da stvori znanstveno-strune temelje za razvoj ekoloki iste
poljoprivrede, a na kreatorima politikih odluka je da daju tome punu podrku.
Jer ruralni prostori nisu samo proizvodni poligon, ve istinski uvari prirodne i
kulturne batine Republike Hrvatske.
Iako ne smijemo zanemariti nae obveze u procesu pristupanja Europskoj uniji ipak
nae opredjeljenje za dravu zdravog okolia i zdrave hrane trebaju biti nai glavni
razlozi podrke ovakvim projektima.
Svojim prisustvom ovdje elio sam i sam dati podrku. I budite sigurni da e te je
uvijek imati u ovom pravu koji proizlazi i iz naeg Ustava : pravu graana na zdravi
okoli.
elim vam puno sree u vaem radu i ovom prilikom proglaavam Simpozij o
poljoprivredno-okolinom programu za Hrvatsku otvorenim.

1.2. Agro-ekoloke regije Hrvatske
Sukladno nacionalnoj Strategiji i akcijskom planu zatite bioloke i krajobrazne
raznolikosti kopneno se podruje Hrvatske prema svojim prirodnim
karakteristikama moe podijeliti u tri regije:
nizinsku Hrvatsku (54,4% kopnene povrine),
gorsku Hrvatsku (14% kopnene povrine), i
priobalnu i otonu sredozemnu Hrvatsku (31,6% kopnene povrine).
Nizinsku Hrvatsku karakterizira panonska ravnica omeena rijekama Savom,
Dravom, Murom i Dunavom, a ukljuuje panonsko gorje na rubovima.


mr.sc. Ranko Tadi 4
Gorska Hrvatska dio je dinarske planinske regije, a predstavlja visoko podruje kra
s "otocima" nepropusnih stijena, krkih polja i rijenih dolina.
Priobalna i otona sredozemna Hrvatska uski je pojas dugakog priobalja s 1.200
otoka, otoia i hridi, odvojene od zaobalja visokim planinama.
Agroekoloka podjela Hrvatske, utvrena Strategijom razvitka hrvatske
poljoprivrede (1995) uglavnom se poklapa s njenom prirodnom podjelom. Prema
ovoj podjeli podruje Hrvatske se dijeli na:
1. Panonsku regiju (P) koja se dijeli na
etiri podregije:
- P1- Istonopanonsku,
- P2 Srednjepanonsku,
- P3 Zapadnopanonsku regiju i
- P4 Sjeverozapadnopanonsku
podregiju;
2. Gorsku regiju (G) koja se dijeli na dvije
podregije:
- G1 - Predgorsku i
- G2 Gorsku podregiju; te
3. Mediteransku regiju (M) koja se dijeli
na tri podregije:
- M1 Sjevernomediteransku,
- M2 Srednjomediteransku i
- M3 Junomediteransku podregiju.

Panonska regija nalazi se na jugu zakarpatskog dijela prostrane panonske nizine i u
njoj na 48% dravnog teritorija ivi 62% ukupnog stanovnitva. To je najnaseljeniji i, s
motrita potencijala poljoprivredne proizvodnje, najbogatiji dio Hrvatske. Podneblje
je kontinentalno s izraenim godinjim dobima. Znaajke podneblja mijenjaju se u
smjeru istoka prema zapadu: poveava se koliina oborina i smanjuje srednja
godinja temperatura. Nizinski dio ove regije, kojega odlikuju najplodnija tla, itnica
je Hrvatske i odlikuje se visokim i stabilnim prinosima svih vanijih ratarskih i
industrijskih usjeva. Na breuljkastim dijelovima regije razvijena su mjeovita
obiteljska gospodarstva te voarstvo i vinogradarstvo.
Gorska regija obuhvaa razmjerno heterogeno podruje koje zapoinje plitkim
(pokrivenim) krem karlovakog zalea, a nastavlja se planinskim masivima Male i
Velike Kapele, Gorskoga kotara i Velebita. Podneblje je tipino planinsko s velikom
koliinom oborina koje doseu i 2.500-3.500 mm godinje. Znatan dio oborina je u
obliku snijega, a karakteristino je razmjerno kratko vegetacijsko razdoblje, odnosno
pojava kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazova. Tla su heterogena, a razvijena su
na kiselim silikatnim stijenama ili na vapnencima i dolomitima. Poljoprivreda je


mr.sc. Ranko Tadi 5
prilagoena planinskim prilikama, a odlika joj je usitnjeni privatni posjed sa
stoarstvom kao temeljnom granom. Biljna proizvodnja podreena je krmnim
kulturama. Izbor biljnih kultura je skroman zbog klimatskih prilika, a prevladavaju
kukuruz (rano dozrijevanje), krumpir, ra i povre. Proizvodnja je tradicionalno
ekstenzivna, a tla meu najistijim u Europi zbog minimalnih ili nikakvih utroaka
kemijskih sredstava i mineralnih gnojiva.
Mediteranska regija obuhvaa priobalni i otoni prostor Hrvatske od Istre na
sjeverozapadu do Konavala na jugoistoku. Geomorfologija i sve prirodne znaajke
pokazuju posebnosti vezane uz kr. Podruje je graeno od mezozojskih vapnenaca i
dolomita. U smjeru od sjeverozapada do jugoistoka pravilno raste srednja godinja
temperatura, a smanjuje se koliina oborina. Klima je topla s obiljem sunca,
temperature vrlo rijetko padaju ispod nitice, to pogoduje uzgoju sredozemnih
kultura poput masline i smokve. Poljoprivredne povrine uglavnom su locirane na
reljefski ravnijim oblicima i depresijama, odnosno uz rijene doline, visoravni i krka
polja. Prema zastupljenosti prevladava privatni posjed s malenim proizvodnim
parcelama.
Prema ovoj agroekolokoj podjeli Dalmacija, odnosno COAST projektno podruje,
pokriva prostor Srednjomediteranske i Junomediteranske agroekoloke
podregije.
Prvi pokuaj agroekoloke regionalizacije hrvatskih prostora izvren je 1940. godine
za vrijeme Banovine Hrvatske, ali je Drugi svjetski rat sprijeio njenu praktinu
provedbu.
Pola stoljea nakon prvog pokuaja regionalizacije Strategija razvitka hrvatske
poljoprivrede ustvrdila je kako: "Hrvatska dosad nije ustanovila regionalizaciju
poljoprivrednog prostora. Oit je nedostatak regionalne usmjerenosti u
poljoprivrednoj politici, glavni je naglasak na plodnim podrujima u kontinentalnom
dijelu Hrvatske. Vie brige valja posvetiti obalnim i planinskim podrujima. MP
bi trebalo u kratkom roku izraditi nacrt poslova i potrebnih studija, te zapoeti
program regionalnog razvitka poljoprivrede i sela u skladu s usvojenom
strategijom."
Trinaest godina nakon prihvatanja Strategije u Hrvatskom saboru moe se
konstatirati da je uinjeno vrlo malo. Pojedinane mjere, poput donoenja posebnih
zakona o otocima (1999) i brdsko-planinskim podrujima (2002) ili neslavno kratko
postojanje posebnog Odjela za jadranske kulture unutar MP (poslije MPVG, a
danas MPRRR), nisu do sada znaajnije potaknuli poljoprivrednu proizvodnju na
marginalnim poljoprivrednim prostorima Hrvatske, kakvo je svojim najveim
dijelom COAST projektno podruje.

1.3. Pravni okvir hrvatske ekoloke poljoprivrede i proizvodnje hrane
U sijenju 2001. godine Hrvatski sabor je donio nacionalni Zakon o ekolokoj
proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN br. 12/01), a prve verzije
prateih pravilnika je resorno ministarstvo donijelo tijekom 2001-2002. godine.


mr.sc. Ranko Tadi 6
U poetku su nadzor i certifikaciju rijetkih ekolokih poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda u Hrvatskoj obavljala inozemna ovlatena tijela: ECOCERT, Demeter,
Naturland i Soil Association, a od konca 2002. godine za hrvatsko trite to ine
domae pravne osobe: pet nadzornih stanica i dvije pravne osobe za provedbu
postupka potvrivanja nad ekolokom proizvodnjom (certifikacija).
U meuvremenu, u sklopu procesa pristupanja Europskoj uniji, tijekom 2007-2008.
godine izvrena su usklaivanja hrvatskog Zakona i prateih propisa s propisima
EU. Trenutno pravni okvir hrvatske ekoloke poljoprivrede i proizvodnje hrane ine
slijedei propisi:

Zakon o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
(NN br. 12/01, 79/07)
Pravilnik o ekolokoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN
br. 91/01, 10/07)
Pravilnik o ekolokoj proizvodnji ivotinjskih proizvoda (NN br. 13/02, 10/07)
Pravilnik o preradi u ekolokoj proizvodnji (NN br. 13/02, 08/08)
Pravilnik o ekolokoj proizvodnji u preradi vlakana (NN 81/02)
Pravilnik o strunom nadzoru u ekolokoj proizvodnji (NN br. 13/02, 10/07, 62/08)
Pravilnik o uvjetima i nainu upisa u upisnike ekoloke proizvodnje poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda (NN br. 13/02, 112/07)
Pravilnik o sustavu ocjenjivanja sukladnosti u ekolokoj proizvodnji (NN br. 91/01,
25/08)
Pravilnik o deklaraciji i oznaavanju ekolokih proizvoda (NN br. 13/02, 10/07)
Pravilnik o visini naknade trokova za provedbu strunog nadzora nad ekolokom
proizvodnjom i trokova utvrivanja sukladnosti s temeljnim zahtjevima (NN br.
41/08)

1.4. Stanje hrvatske ekoloke poljoprivrede i proizvodnje hrane
Unato nesumnjivim prirodnim preduvjetima za razvitak ekoloke poljoprivrede, a
posebice jasno izraenoj agroekolokoj raznolikosti nacionalnog poljoprivrednog
prostora, mora se konstatirati kako Hrvatska ulazi u skupinu rijetkih europskih i
mediteranskih zemalja u kojima je ovaj vid poljoprivredne proizvodnje jo uvijek
nedopustivo slabo razvijen. Iako se o proizvodnji takozvane "zdrave hrane" gotovo
svakodnevo i pie i govori (s niim i nikad dokazanom i izuzetno tetnom
postavkom kako je sve hrvatsko zdravo), injenica je da u ovom trenutku beznaajno
mali broj hrvatskih proizvoda moe nositi meunarodno priznati zeleni znak
ekoloke kakvoe, to se moe vidjeti iz pregleda broja proizvoaa upisanih u
hrvatski Upisnik ekolokih proizvoaa koji se vodi pri MPRRR (grafik 1.1.).


mr.sc. Ranko Tadi 7

Grafik 1.1. Upisnik proizvoaa u ekolokoj proizvodnji u Hrvatskoj, 2002-2006

342

Izvor: Tomislav Petrovi, MPRRR, 2007

Ipak, neto vie optimizma budi podatak da je u kolovozu 2008. godine broj
proizvoaa u Upisniku preao brojku 620, pa se do konca ove godine moe
oekivati udvostruenje broja upisanih u odnosu na konac 2006. godine.

Grafik 1.2. Povrine pod ekolokom poljoprivredom u Hrvatskoj bez pelinjih ispaa,
2002-2006

6011 ha

0
50
100
150
200
250
300
350
2002. 2003. 2004. 2005. 2006
broj ekolokih
proizvoaa
130
189
269
0
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
2002 2003 2004 2005 2006
POVRINE POD
EKOLOKOM
PROIZVODNJOM
3506 ha
2654 ha
3184 ha


mr.sc. Ranko Tadi 8
Koncem 2006. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano ukupno 6.011 ha
poljoprivrednog zemljita pod ekolokim strunim nadzorom, ukljuujui i povrine
u prijelaznom razdoblju. U odnosu na 2005. godinu to je porast od blizu 90% te se
ova godina moe smatrati pozitivnom prekretnicom nakon dvogodinjeg trenda
smanjenja povrina u ekolokoj poljoprivredi (u odnosu na 2003. godinu).
U strukturi poljoprivrednog zemljita pod ekolokim strunim nadzorom u 2006.
godini prevladavale su oranice (49,2%) te livade i panjaci (43,6%) dok su povrine
pod trajnim nasadima vonjaka (3,3%), maslinika (0,6%) i vinograda (0,5%) najblae
reeno bile neznatne.

Grafik 1.3. Struktura povrina u ekolokoj poljoprivredi u Hrvatskoj, 2006


Po upanijama (grafik 1.4.) najvie registriranih povrina pod ekolokim strunim
nadzorom koncem 2007. godine zabiljeeno je u Osjeko-baranjskoj upaniji (2.000
ha), a slijedile su je Zagrebaka (550 ha) i Poeko-slavonska upanija (400 ha). Preko
ili blizu 200 ha pod ekolokom poljoprivredom zabiljeeno je i u upanijama Sisako-
moslavakoj, Brodsko-posavskoj i Liko-senjskoj te na podruju Grada Zagreba.
Dalmatinske upanije Zadarska, ibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska bile su u
zlatnoj sredini dok su dno tablice zauzimale Varadinska, Meimurska,
Krapinsko-zagorska i Istarska upanija.
Neslavno posljednje mjesto zauzela je Dubrovako-neretvanska upanija koja jedina
na dan 31. prosinca 2007. godine nije imala registriranog ekolokog proizvoaa.
Situacija se neznatno promijenila poetkom 2008. godine kada su prva etiri
proizvoaa upisana u Upisnik i sa ovog podruja.
ORANICE VONJACI
VINOGRADI MASLINICI
LIVADE UGAR
UME PELINJA PAA
2957,92 ha
31,93 ha
200,93 ha
36,98 ha
2620,10 ha 101,80 ha
58,58ha 4 ha


mr.sc. Ranko Tadi 9

Grafik 1.4. Povrine pod ekolokom poljoprivredom u Hrvatskoj po upanijama
(u hektarima), stanje 31.12.2007. godine

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20

1. BRODSKO-POSAVSKA
2. SISAKO-MOSLAVAKA
3. VIROVITIKO-PODRAVSKA
4. KARLOVAKA
5. BJELOVARSKO-BILOGORSKA
6. KOPRIVNIKO-KRIEVAKA
7. POEKO-SLAVONSKA
8. ZADARSKA
9. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
10. OSJEKO-BARANJSKA
11. MEIMURSKA
12. KRAPINSKO-ZAGORSKA
13. VARADINSKA
14. LIKO-SENJSKA
15. ISTARSKA
16. PRIMORSKO-GORANSKA
17. IBENSKO-KNINSKA
18. SPLITSKO-DALMATINSKA
19. ZAGREBAKA
20. GRAD ZAGREB

NAPOMENA: DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA
NIJE PRIKAZANA JER NIJE IMALA UPISANIH PROIZVOAA!

0
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
2000


mr.sc. Ranko Tadi 10
Ekoloka stoarska proizvodnja u Hrvatskoj je jo uvijek nerazvijena (tablica 1.1.). U
2006. godini zabiljeen je mali porast broja goveda i pelinjih konica te pad broja
kopitara, ovaca i koza u ekolokom uzgoju u odnosu na godinu prije.
Posebno je bio uoljiv pad broja peradi iz ekolokog uzgoja uzrokovan mjerama
dranja ivotinja propisanim od nadlenog ministarstva tijekom sveope panike od
izbijanja epidemije ptije gripe.
Tablica 1.1. Ekoloka stoarska proizvodnja u Hrvatskoj, 2005-2006
VRSTA STOKE 2005 2006
GOVEDA (grla) 315 345
KOPITARI (grla) 45 19
OVCE (grla) 4.520 3.952
KOZE (grla) 2.226 1.938
SVINJE (grla) 181 184
PERAD (kljunovi) 5.717 1.180
PELE (konice) 671 822


1.5. Novane potpore ekolokoj poljoprivredi i proizvodnji hrane u Hrvatskoj
Ekoloka poljoprivreda ula je prvi puta kao posebna stavka u dravni sustav
novanog poticanja donoenjem Zakona o dravnoj potpori u poljoprivedi, ribarstvu
i umarstvu 2002. godine (NN 87/02).
Tablica 1.2. Novani poticaji za ekoloku poljoprivredu isplaeni iz dravnog
prorauna RH, 2004-2006
Godina Kune ukupno Euri ukupno*
2004 3.710,392,27 495.004,09
2005 4.475,000,00 604.725,88
2006 6.788,331,00 927.006,82
* Obraunato prema godinjim prosjecima srednjih deviznih teajeva Hrvatske narodne banke
Prema podacima MPRRR-a novani poticaji u ekolokoj poljoprivredi vei su u
prosjeku za 30% u odnosu na poticaje u konvencionalnoj proizvodnji (tablica 1.3).
Osim dravnih poticaja pojedine upanije u Hrvatskoj stvorile su vlastiti sustav
potpore ekolokoj poljoprivredi putem: dodjele upanijskih novanih poticaja (5
upanija); potpunog ili djeliminog refundiranja trokova strunog nadzora i
certifikacije (15 upanija); te osiguranja prodaje eko-proizvoda na sajmovima (tablica
1.4.)

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

1
1

T
a
b
l
i
c
a

1
.
3
.

D
r
a
v
n
i

p
o
t
i
c
a
j
i

z
a

e
k
o
l
o
k
u

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
u

u

H
r
v
a
t
s
k
o
j

p
r
e
m
a

o
d
r
e
d
b
a
m
a

Z
a
k
o
n
a

o

d
r
a
v
n
o
j

p
o
t
p
o
r
i

u

p
o
l
j
o
p
r
i
v
e
d
i
,

r
i
b
a
r
s
t
v
u

i

u
m
a
r
s
t
v
u

i

n
j
e
g
o
v
i
m

i
z
m
j
e
n
a
m
a

i

d
o
p
u
n
a
m
a
,

2
0
0
2
-
2
0
0
6

(
u

k
u
n
a
m
a
)

N
N

8
7
/
0
2

N
N

1
1
7
/
0
3

N
N

8
2
/
0
4

N
N

1
4
1
/
0
6

O
p
i
s

J
e
d
i
n
i
c
a

O
s
n
o
v
n
o

P
S
T
U
G
*

O
s
n
o
v
n
o

P
S
T
U
G

O
s
n
o
v
n
o

P
S
T
U
G

O
s
n
o
v
n
o

P
S
T
U
G

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1
0

P
o
t
i
c
a
n
j
e

e
k
o
l
o
k
e

b
i
l
j
n
e

p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
e

R
a
t
a
r
s
k
e

k
u
l
t
u
r
e

h
a

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

-

P
o
v
r
e

z
a

i
n
d
u
s
t
r
i
j
s
k
u

p
r
e
r
a
d
u

h
a

-

-

-

-

-

-

3
.
9
0
0

-

L
j
e
k
o
v
i
t
o

b
i
l
j
e

h
a

-

-

-

-

-

-

1
.
6
2
5

-

S
a
d
n
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l
,

v
i
e
g
o
d
.

n
a
s
a
d
i

o
s
i
m

m
a
s
l
i
n
a

h
a

3
.
0
0
0

-

-

-

-

-

-

-

S
a
d
n
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l

k
o
m

-

-

1
,
3
0

-

5
,
0
0

-

5
,
0
0

V
i
e
g
o
d
.

n
a
s
a
d
i

o
s
i
m

m
a
s
l
i
n
a

h
a

-

-

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

-

-

-

V
i
n
o
g
r
a
d
i

(
g
o
d
i
n
j
a

p
l
a
a
n
j
a
)

h
a

-

-

-

-

-

-

3
.
2
5
0

4
.
4
2
0

V
o
n
j
a
c
i

(
g
o
d
i
n
j
a

p
l
a
a
n
j
a
)

h
a

-

-

-

-

-

-

3
.
2
5
0

J
a
g
o
d
e

i

h
m
e
l
j

(
g
o
d
i
n
j
a

p
l
a
a
n
j
a
)

h
a

-

-

-

-

-

-

1
.
6
2
5

M
a
s
l
i
n
e

s
t
a
b
l
o

2
0
,
8

-

2
0
,
8

-

-

-

-

-

P
r
e
r
a
d
a

p
l
o
d
a

m
a
s
l
i
n
e

k
g

-

-

-

-

1
,
3
0

-

1
,
3
0

-

M
a
s
l
i
n
o
v
o

u
l
j
e

l
i
t
r
a

5
,
2
0

-

5
,
2
0

-

-

-

-

-

M
a
s
l
i
n
o
v
o

u
l
j
e

e
k
s
t
r
a

d
j
e
v
.

l
i
t
r
a

-

-

-

-

1
3
,
0
0

-

1
3
,
0
0

-

L
a
v
a
n
d
a

i

b
u
h
a

(
g
o
d
i
n
j
a

p
l
a
a
n
j
a
)

h
a

-

-

-

-

-

-

1
.
6
2
5

P
a
n
j
a
c
i
,

l
i
v
a
d
e

h
a
/
g
r
l
u

1
3
0

-

1
3
0

-

1
3
0

-

1
3
0

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

1
2

P
o
t
i
c
a
n
j
e

r
a
t
a
r
s
k
i
h

k
u
l
t
u
r
a

(
k
o
n
t
r
o
l
a
)

K
r
u
n
a

i
t
a
,

p
i
v
.

j
e
a
m
,

s
o
j
a

h
a

1
.
6
5
0

-

1
.
6
5
0

-

1
.
6
5
0

-

-

-

K
r
u
n
a

i
t
a

(
p
e
n
i
c
a

i

r
a
)

h
a

-

-

-

-

-

-

2
.
2
5
0

P
i
v
a
r
s
k
i

j
e
a
m

i

s
o
j
a

h
a

-

-

-

-

-

-

1
.
6
5
0

O
s
t
a
l
a

i
t
a

h
a

-

-

-

-

-

-

1
.
2
5
0

S
t
o
n
a

i
t
a

h
a

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

-

-

-

U
l
j
a
r
i
c
e

h
a

2
.
2
5
0

-

2
.
2
5
0

-

2
.
2
5
0

-

2
.
5
5
0

-

U
l
j
a
n
a

r
e
p
i
c
a

z
a

p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
u

b
i
o
d
i
z
e
l
a

h
a

-

-

-

-

-

-

2
.
5
5
0

-

K
r
m
n
o

b
i
l
j
e

h
a

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

e
r
n
a

r
e
p
a

h
a

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

D
u
h
a
n

k
g

5
,
0
0

-

5
,
0
0

-

5
,
0
0

-

5
,
0
0

P
o
v
r
e

h
a

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

P
o
v
r
e

z
a

i
n
d
u
s
t
.

p
r
e
r
a
d
u

h
a

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

-

3
.
0
0
0

L
j
e
k
o
v
i
t
o

b
i
l
j
e

h
a

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

-

1
.
2
5
0

P
o
t
i
c
a
n
j
e

e
k
o
l
o
k
e

s
t
o
a
r
s
k
e

p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
e

M
l
i
j
e
k
o

(
k
r
a
v
l
j
e
)

l
i
t
r
a

0
,
8
5

1
,
3
5

0
,
8
5

1
,
3
5

0
,
8
5

1
,
3
5

0
,
8
5

1
,
3
7

M
l
i
j
e
k
o

(
o
v
j
e

i

k
o
z
j
e
)

l
i
t
r
a

1
,
3
0

1
,
7
5

1
,
3
0

1
,
7
5

1
,
6
0

2
,
1
5

1
,
5
6

2
,
0
3

T
e
l
a
d

z
a

t
o
v

g
r
l
o

-

-

-

-

7
8
0

-

-

U
t
o
v
l
j
e
n
a

t
e
l
a
d

z
a

p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
u

b
i
j
e
l
o
g

m
e
s
a

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

5
2
0

U
t
o
v
l
j
e
n
a

j
u
n
a
d

g
r
l
o

1
.
0
4
0

-

1
.
0
4
0

-

1
.
3
0
0

-

-

U
t
o
v
l
j
e
n
a

j
u
n
a
d

i
z

d
o
m
a
e
g

u
z
g
o
j
a

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

2
.
3
4
0

U
t
o
v
l
j
e
n
a

j
u
n
a
d

o
d

u
v
o
z
n
e

t
e
l
a
d
i

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
0
4
0

U
t
o
v
l
j
e
n
e

s
v
i
n
j
e

g
r
l
o

1
3
0

-

1
3
0

-

1
3
0

-

-

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

1
3

U
t
o
v
l
j
e
n
e

s
v
i
n
j
e

i
z

d
o
m
a
e
g

u
z
g
o
j
a

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
3
0

U
t
o
v
l
j
e
n
e

s
v
i
n
j
e

o
d

u
v
o
z
n
e

p
r
a
s
a
d
i

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

6
5

U
t
o
v
l
j
e
n
a

j
a
n
j
a
d

i

j
a
r
a
d

g
r
l
o

3
0

-

3
0

-

3
0

-

-

U
t
o
v
l
j
e
n
a

p
e
r
a
d

k
l
j
u
n

2
0

-

2
0

-

7
,
0
0

-

-

U
t
o
v
l
j
e
n
i

k
u
n
i
i

g
r
l
o

-

-

-

-

5
,
0
0

-

7
,
8
0

M
l
i
j
e
n
e

k
r
a
v
e

g
r
l
o

1
.
0
4
0

1
.
4
0
0

1
.
0
4
0

1
.
4
0
0

1
.
0
4
0

1
.
4
0
0

6
5
0

8
7
8

U
z
g
o
j
n
o

v
a
l
j
a
n
e

k
r
a
v
e

p
o
d

k
o
n
t
r
o
l
o
m

m
l
i
j
e
n
o
s
t
i

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
3
0
0

M
l
i
j
e
n
e

k
r
a
v
e

p
r
v
o
t
e
l
k
e

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
9
5
0

K
r
a
v
e

u

s
u
s
t
a
v
u

k
r
a
v
a

t
e
l
e

g
r
l
o

2
.
6
3
0

-

2
.
6
3
0

-

2
.
0
2
0

2
.
6
3
0

3
.
9
0
0

K
r
a
v
e

d
o
j
i
l
j
e

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
3
0
0

B
i
k
o
v
i

i
z

p
e
r
f
o
m
a
n
c
e

t
e
s
t
a

(
j
e
d
n
o
k
r
a
t
n
o
)

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

5
.
0
7
0

O
v
c
e
,
o
v
n
o
v
i
,

k
o
z
e

i

j
a
r
e
v
i

g
r
l
o

2
6
0

-

2
6
0

-

2
6
0

-

-

-

R
a
s
p
l
o
d
n
e

o
v
c
e

i

k
o
z
e

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
3
0

U
z
g
o
j
n
o

v
a
l
j
a
n
e

r
a
s
p
l
o
d
n
e

o
v
c
e
,

o
v
n
o
v
i
,

k
o
z
e

i

j
a
r
e
v
i

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

3
9
0

O
j
a
n
j
e
n
e

i
l
j
e
i
c
e

i

o
j
a
r
e
n
e

j
a
r
i
c
e

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

5
2
0

O
v
n
o
v
i

i

j
a
r
e
v
i

i
z

p
e
r
f
o
m
a
n
s
e

t
e
s
t
a

(
j
e
d
n
o
k
r
a
t
n
o
)

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
0
4
0

e
n
k
e

u
z
g
o
j
n
o

v
a
l
j
a
n
i
h

k
u
n
i
a

g
r
l
o

-

-

-

-

1
3

-

1
8
,
2
0

P
e
r
a
d

k
l
j
u
n

2
0

-

2
0

-

3
0

-

-

-

R
a
s
p
l
o
d
n
e

p
i
l
e
n
k
e

(
d
j
e
d
o
v
s
k
a

i

r
o
d
i
t
e
l
j
s
k
a

j
a
t
a

k
o
k
o
i

i

p
u
r
a
)

k
l
j
u
n

-

-

-

-

-

-

1
1
,
7
0

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

1
4

S
v
i
n
j
e

g
r
l
o

3
9
0

-

3
9
0

-

3
9
0

-

-

-

R
a
s
p
l
o
d
n
e

k
r
m
a
e

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

2
6
0

U
z
g
o
j
n
o

v
a
l
j
a
n
e

r
a
s
p
l
o
d
n
e

k
r
m
a
e

(
m
a
t
i
n
o

g
r
l
o
)

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

5
2
0

P
r
v
o
p
r
a
s
k
i
n
j
e

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

7
8
0

N
e
r
a
s
t
o
v
i

(
j
e
d
n
o
k
r
a
t
n
o
)

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
0
4
0

N
e
r
a
s
t
o
v
i

i
z

p
e
r
f
o
m
a
n
s
e

t
e
s
t
a

(
j
e
d
n
o
k
r
a
t
n
o
)

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
3
0
0

K
o
n
j
i

g
r
l
o

1
.
7
5
0

-

1
.
7
5
0

-

1
.
7
5
0

-

-

-

R
a
s
p
l
o
d
n
e

k
o
b
i
l
e

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
3
0
0

U
z
g
o
j
n
o

v
a
l
j
a
n
e

r
a
s
p
l
o
d
n
e

k
o
b
i
l
e

i

p
a
s
t
u
s
i

(
m
a
t
i
n
a

g
r
l
a
)

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

1
.
9
5
0

M
a
t
i
n
e

r
a
s
p
l
o
d
n
e

k
o
b
i
l
e

p
r
v
o
d
r
e
p
k
i
n
j
e

g
r
l
o

-

-

-

-

-

-

2
.
2
7
5

e
l
i
n
j
e

z
a
j
e
d
n
i
c
e

k
o
n
i
c
a

1
1
5

-

1
1
5

-

1
1
5

-

6
5

M
e
d

k
g

-

-

-

-

-

-

2
,
8
6

M
a
t
i
c
e

p
e
l
a

k
o
m
.

-

-

-

-

-

-

1
9
,
5
0

P
o
t
i
c
a
n
j
e

e
k
o
l
o
k
e

a
k
v
a
k
u
l
t
u
r
e

U
z
g
o
j

a
u
t
o
h
t
o
n
i
h

v
r
s
t
a

b
i
j
e
l
e

m
o
r
s
k
e

r
i
b
e

k
g

7
,
0
0

-

7
,
0
0

9
,
4
0

7
,
0
0

9
,
4
0

7
,
0
2

U
z
g
o
j

k
o
l
j
a
k
a

d
a
g
n
j
e

k
g

1
,
0
4

-

1
,
0
4

-

1
,
0
4

-

1
,
0
4

U
z
g
o
j

k
o
l
j
a
k
a

k
a
m
e
n
i
c
e

k
o
m

0
,
6
5

-

0
,
6
5

-

0
,
6
5

-

0
,
6
5

R
i
b
l
j
a

m
l
a

k
o
m

0
,
3
3

-

0
,
3
3

-

0
,
3
3

-

0
,
3
3

U
z
g
o
j

s
l
a
t
k
o
v
o
d
n
e

r
i
b
e

I
.
s
k
u
p
i
n
e

k
g

4
,
5
5

-

4
,
5
5

-

4
,
5
5

-

4
,
5
5

U
z
g
o
j

s
l
a
t
k
o
v
o
d
n
e

r
i
b
e

I
I
.
s
k
u
p
i
n
e

k
g

6
,
2
4

-

6
,
2
4

-

6
,
2
4

-

6
,
2
4

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

1
5

T
a
b
l
i
c
a

1
.
4
.

u
p
a
n
i
j
s
k
e

p
o
t
p
o
r
e

e
k
o
l
o
k
o
j

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
i

u

H
r
v
a
t
s
k
o
j
,

2
0
0
6

U
P
A
N
I
J
A

V
r
s
t
a

p
r
o
i
z
v
o
d
n
j
e

J
e
d
i
n
i
c
a

m
j
e
r
e

M
i
n
i
-
m
a
l
n
a

j
e
d
i
n
i
c
a

m
j
e
r
e

P
o
k
r
i
v
a
n
j
e

t
r
o
k
o
v
a

n
a
d
z
o
r
a

i

c
e
r
t
i
f
i
k
a
c
i
j
e

(
%
)

u
p
a
n
i
j
s
k
e

n
o
v
a
n
e

p
o
t
p
o
r
e

(
k
n
)

P
o
s
e
b
n
e

u
p
a
n
i
j
s
k
e

p
o
t
p
o
r
e

1

2

3

4

5

6

7

r
a
t
a
r
s
t
v
o

h
a

0
,
1

1
0
0

1
.
0
0
0
,
0
0

l
j
e
k
o
v
i
t
o

i

i
n
d
.

b
i
l
j
e
,

p
o
v
r
e

h
a

0
,
1

1
0
0

2
.
0
0
0
,
0
0

1

G
r
a
d

Z
a
g
r
e
b

v
o
n
j
a
c
i

i

v
i
n
o
g
r
a
d
i

h
a

0
,
1

1
0
0

4
.
0
0
0
,
0
0

O
s
i
g
u
r
a
n
j
e

p
r
o
d
a
j
e

e
k
o
-
p
r
o
i
z
v
o
d
a

n
a

s
a
j
m
o
v
i
m
a

r
a
t
a
r
s
t
v
o

h
a

0
,
1

1
0
0

1
.
0
0
0
,
0
0

l
j
e
k
o
v
i
t
o

i

i
n
d
.

b
i
l
j
e
,

p
o
v
r
e

h
a

0
,
1

1
0
0

2
.
0
0
0
,
0
0

v
o
n
j
a
c
i

h
a

0
,
1

1
0
0

4
.
0
0
0
,
0
0

2

Z
a
g
r
e
b
a
k
a

v
i
n
o
g
r
a
d
i

h
a

0
,
1

1
0
0

6
.
0
0
0
,
0
0

O
s
i
g
u
r
a
n
j
e

p
r
o
d
a
j
e

e
k
o
-
p
r
o
i
z
v
o
d
a

n
a

s
a
j
m
o
v
i
m
a

r
a
t
a
r
s
t
v
o

h
a

0
,
1

1
0
0

1
.
0
0
0
,
0
0

l
j
e
k
o
v
i
t
o

i

i
n
d
u
s
t
r
i
j
s
k
o

b
i
l
j
e

h
a

0
,
1

1
0
0

2
.
0
0
0
,
0
0

v
o
n
j
a
c
i
,

v
i
n
o
g
r
a
d
i
,

p
o
v
r
e

h
a

0
,
1

1
0
0

4
.
0
0
0
,
0
0

3

S
i
s
a
k
o
-
m
o
s
l
a
v
a
k
a

p
e
l
a
r
s
t
v
o

k
o
n
i
c
a

1

1
0
0

1
0
0
,
0
0

p
e
n
i
c
a

i

m
a
h
u
n
a
r
k
e

h
a

0
,
1

1
0
0

3
.
0
0
0
,
0
0

l
j
e
k
o
v
i
t
o

i

i
n
d
.

b
i
l
j
e
,

p
o
v
r
e

h
a

0
,
1

1
0
0

4
.
0
0
0
,
0
0

4

M
e
i
m
u
r
s
k
a

v
o
n
j
a
c
i

i

v
i
n
o
g
r
a
d
i

h
a

0
,
1

1
0
0

5
.
0
0
0
,
0
0

r
a
t
a
r
s
t
v
o

h
a

0
,
1

-

1
.
0
0
0
,
0
0

l
j
e
k
o
v
i
t
o

b
i
l
j
e

h
a

0
,
1

-

2
.
0
0
0
,
0
0

p
o
v
r
e

h
a

0
,
1

-

3
.
0
0
0
,
0
0

5

V
i
r
o
v
i
t
i
k
o
-
p
o
d
r
a
v
s
k
a

v
o
n
j
a
c
i

i

v
i
n
o
g
r
a
d
i

h
a

0
,
1

-

4
.
0
0
0
,
0
0

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

1
6

1

2

3

4

5

6

7

6

B
j
e
l
o
v
a
r
s
k
o
-
b
i
l
o
g
o
r
s
k
a

-

-

-

7
5

-
1
0
0

-

O
s
i
g
u
r
a
n
j
e

p
r
o
d
a
j
e

e
k
o
-
p
r
o
i
z
v
o
d
a

n
a

s
a
j
m
o
v
i
m
a

7

P
o
k
o
-
s
l
a
v
o
n
s
k
a

-

-

-

1
0
0

-

8

K
r
a
p
i
n
s
k
o
-
z
a
g
o
r
s
k
a

-

-

-

1
0
0

-

9

K
a
r
l
o
v
a
k
a

-

-

-

1
0
0

-

1
0

K
o
p
r
i
v
n
i
k
o
-
k
r
i
e
v
a
k
a

-

-

-

1
0
0

-

1
1

L
i
k
o
-
s
e
n
j
s
k
a

-

-

-

1
0
0

-

1
2

V
u
k
o
v
a
r
s
k
o
-
s
r
i
j
e
m
s
k
a

-

-

-

8
0

-

O
s
i
g
u
r
a
n
j
e

p
r
o
d
a
j
e

e
k
o
-
p
r
o
i
z
v
o
d
a

n
a

s
a
j
m
o
v
i
m
a

1
3

B
r
o
d
s
k
o
-
p
o
s
a
v
s
k
a

-

-

-

5
0

-

O
b
u
k
a

p
r
o
i
z
v
o
a

-

E
P

1
4

Z
a
d
a
r
s
k
a

-

-

-

5
0

-

1
5

O
s
j
e
k
o
-
b
a
r
a
n
j
s
k
a

-

-

-

5
0

-

1
6

P
r
i
m
o
r
s
k
o
-
g
o
r
a
n
s
k
a

-

-

-

5
0

(
p
r
v
i

n
a
d
z
o
r
)

-

1
7

D
u
b
r
o
v
a
k
o
-
n
e
r
e
t
v
a
n
s
k
a

-

i
m
a
n
j
e

1

-

1
0
0
,
0
0

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

1
7

1

2

3

4

5

6

7

1
8

V
a
r
a
d
i
n
s
k
a

-

-

-

-

-

1
9

I
s
t
a
r
s
k
a

-

-

-

-

-

2
0

S
p
l
i
t
s
k
o
-
d
a
l
m
a
t
i
n
s
k
a

-

-

-

-

-

2
1

i
b
e
n
s
k
o
-
k
n
i
n
s
k
a

-

-

-

-

-

I
z
v
o
r
:

H
Z
P
S
S

2
0
0
7

I
z

p
r
i
l
o
e
n
e

t
a
b
l
i
c
e

j
e

v
i
d
l
j
i
v

i
z
u
z
e
t
n
i

n
e
s
r
a
z
m
j
e
r

u

r
e
g
i
o
n
a
l
n
o
m

p
r
i
s
t
u
p
u

p
o
t
p
o
r
a
m
a

e
k
o
l
o
k
o
j

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
i

u

H
r
v
a
t
s
k
o
j
.

U

2
0
0
6
.

g
o
d
i
n
i

u

e
t
i
r
i

p
r
v
o

n
a
v
e
d
e
n
e

u
p
a
n
i
j
e

(
G
r
a
d

Z
a
g
r
e
b
,

Z
a
g
r
e
b
a
k
a
,

S
i
s
a
k
o
-
m
o
s
l
a
v
a
k
a

i

M
e
i
m
u
r
s
k
a
)

e
k
o
l
o
k
i

p
r
o
i
z
v
o
i

s
u

d
o
b
i
j
a
l
i

p
o
s
e
b
n
e

u
p
a
n
i
j
s
k
e

n
o
v
a
n
e

p
o
t
i
c
a
j
e

i

u

c
j
e
l
o
s
t
i

s
u

i
m

s
e

n
a
d
o
k
n
a
i
v
a
l
i

t
r
o
k
o
v
i

s
t
r
u
n
o
g

n
a
d
z
o
r
a

i

c
e
r
t
i
f
i
k
a
c
i
j
e
.

U

V
i
r
o
v
i
t
i
k
o
-
p
o
d
r
a
v
s
k
o
j

u
p
a
n
i
j
i

d
o
b
i
j
a
l
i

s
u

u
p
a
n
i
j
s
k
e

p
o
t
i
c
a
j
e
,

a

u

B
j
e
l
o
v
a
r
s
k
o
-
b
i
l
o
g
o
r
s
k
o
j
,

P
o
k
o
-
s
l
a
v
o
n
s
k
o
j
,

K
r
a
p
i
n
s
k
o
-
z
a
g
o
r
s
k
o
j
,

K
a
r
l
o
v
a
k
o
j
,

K
o
p
r
i
v
n
i
k
o
-
k
r
i
e
v
a
k
o
j
,

L
i
k
o
-
s
e
n
j
s
k
o
j

i

V
u
k
o
v
a
r
s
k
o
-
s
r
i
j
e
m
s
k
o
j

t
r
o
k
o
v
i

s
t
r
u
n
o
g

n
a
d
z
o
r
a

i

c
e
r
t
i
f
i
k
a
c
i
j
e

s
u

i
m

b
i
l
i

n
a
d
o
k
n
a
i
v
a
n
i

u

c
j
e
l
o
s
t
i

i
l
i

u

v
e
e
m

d
i
j
e
l
u
.

T
r
e
u

s
k
u
p
i
n
u

i
n
i
l
e

s
u

u
p
a
n
i
j
e

k
o
j
e

s
u

e
k
o
-
p
r
o
i
z
v
o
i
m
a

p
o
k
r
i
v
a
l
e

p
o
l
o
v
i
c
u

t
r
o
k
o
v
a

s
t
r
u
n
o
g

n
a
d
z
o
r
a

i

c
e
r
t
i
f
i
k
a
c
i
j
e
:

B
r
o
d
s
k
o
-
p
o
s
a
v
s
k
a
,

Z
A
D
A
R
S
K
A
,

O
s
j
e
k
o
-
b
a
r
a
n
j
s
k
a

i

P
r
i
m
o
r
s
k
o
-
g
o
r
a
n
s
k
a

(
p
o
s
l
j
e
d
n
j
a

s
a
m
o

z
a

t
r
o
k
o
v
e

p
r
v
o
g

n
a
d
z
o
r
a

k
o
d

u
p
i
s
a

u

U
p
i
s
n
i
k
)
.

U

D
U
B
R
O
V
A
K
O
-
N
E
R
E
T
V
A
N
S
K
O
J

u
p
a
n
i
j
i

p
r
o
i
z
v
o
i

(
k
o
j
i
h

n
i
j
e

b
i
l
o
)

m
o
g
l
i

s
u

d
o
b
i
t
i

j
e
d
n
o
k
r
a
t
n
u

n
o
v
a
n
u

p
o
t
p
o
r
u

u

i
z
n
o
s
u

o
d

1
0
0
,
0
0

k
u
n
a

p
o

g
o
s
p
o
d
a
r
s
t
v
u

(
o
p
.
a
.
:

i
s
k
r
e
n
o

s
e

n
a
d
a
m

d
a

j
e

o
v
o

p
o
g
r
e
k
a

u

i
z
n
o
s
u
)
.

N
a
j
i
z
d
a
n
i
j
e

s
u

s
v
o
j
e

e
k
o
l
o
k
e

p
r
o
i
z
v
o
e

p
o
m
a
g
a
l
e

p
o
s
l
j
e
d
n
j
e

e
t
i
r
i

u
p
a
n
i
j
e
:

V
a
r
a
d
i
n
s
k
a
,

I
s
t
a
r
s
k
a
,

S
P
L
I
T
S
K
O
-
D
A
L
M
A
T
I
N
S
K
A

i

I
B
E
N
S
K
O
-
K
N
I
N
S
K
A
.

S
V
A
K
A

A
S
T
!

B
E
Z

K
O
M
E
N
T
A
R
A
!


2. STANJE EKOLOKE POLJOPRIVREDE I PROIZVODNJE HRANE U DALMACIJI

Prema autoru dostupnim podacima iz lipnja 2008. godine (tablica 1.5.) na podruju
etiri dalmatinske upanije u Upisniku hrvatskih ekolokih proizvoaa bilo je
upisano 43 proizvoaa na procijenjenoj povrini od oko 460 ha. U odnosu na
Hrvatsku to je predstavljalo priblino 8% registriranih proizvoaa koji su
proizvodili na oko 6% povrina pod nadzorom u ekolokoj proizvodnji.

Grafik 1.5. Struktura povrina u ekolokoj poljoprivredi u Dalmaciji, lipanj 2008
Struktura povrine u ekolokoj poljoprivredi u
Dalmaciji, 2008
7%
1%
5%
5%
75%
7%
Oranice i vrtovi Vonjaci Maslinici Vinogradi Livade i panjaci Ostalo

Izvor: Ranko Tadi prema podacima MPRRR i AgriBioCerta, 2008

U strukturi poljoprivrednog zemljita dominantno su prevladavale livade i panjaci
(365 ha), a ostalo su inile oranice i vrtovi (35 ha), ume (30,4 ha), vinogradi (25,6 ha),
maslinici (24,5 ha) i vonjaci (3 ha).

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

1
9

T
a
b
l
i
c
a

1
.
5
.

P
o
v
r
i
n
e

p
o
d

e
k
o
l
o
k
o
m

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
o
m

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

p
r
o
i
z
v
o
a

u
p
i
s
a
n
i
h

u

U
p
i
s
n
i
k

e
k
o
l
o
k
i
h

p
r
o
i
z
v
o
a

p
r
i

M
P
R
R
R
,

s
t
a
n
j
e

l
i
p
a
n
j

2
0
0
8
.

g
o
d
i
n
e

E
K
O
-
P
R
O
I
Z
V
O
U
P
A
N
I
J
A

U
K
U
P
N
E

P
O
V
R
I
N
E

O
R
A
N
I
C
E

I

V
R
T
O
V
I

V
O
N
J
A
C
I

M
A
S
L
I
N
I
C
I

V
I
N
O
G
R
A
D
I

L
I
V
A
D
E

I

P
A
N
J
A
C
I

O
S
T
A
L
O

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1
.

P
.
T
.
O
.

B
I
O
P
H
A
R
M
e
v
r
s
k
e

4
,
1
3
9
8

3
,
9
0
3
6

0
,
2
3
6
2

2
.

O
.
Z
.

S
I
R
A
N
A

H
U
M
A
C
,

P
r
a
n
i
c
e

2
0
,
4
2
4
6

2
0
,
4
2
4
6

3
.

O
P
G

M
A
T
E

K
L
A
R
I
,

P
r
o
v
i

0
,
8
2
0
0

0
,
8
2
0
0

4
.

O
P
G

S
L
A
V
E
N
K
O

M
A
T
I
,

R
u

0
,
6
1
2
7

0
,
6
1
2
7

5
.

O
P
G

M
I
R
K
O

T
R
B
O
N
J
A
A
,

S
k
r
a
d
i
n

0
,
5
1
6
1

0
,
5
1
6
1

6
.

O
P
G

M
I
R
K
O

G
N
J
I
D
I
,

K
r
n
j
e
u
v
e

0
,
1
1
2
6

0
,
1
1
2
6

7
.

O
P
G

V
A
S
I
L
J

B
O
J
A
N
I
a
g
r
o
v
i

0
,
3
5
3
2

0
,
3
5
3
2

8
.

I
V
A
N

K
R
P
I
N
A
,

B
e
n
k
o
v
a
c

0
,
5
0
0
0

0
,
5
0
0
0

9
.

O
P
G

T
E
R
E
Z
I
J
A

B
A
,

K
n
i
n

3
,
0
0
4
7

3
,
0
0
4
7

1
0
.

O
P
G

N
.

A
M
P
E
R
A
,

m
a
n
,

D
u
g
i

O
t
o
k

3
5
,
0
0
1
5

0
,
4
4
8
7

1
,
5
0
7
2

0
,
2
7
8
3

3
0
,
4
2
9
8

1
1
.

O
P
G

T
O
M
I
S
L
A
V

P
O
R
T
A
D
A
,

N
o
v
i
g
r
a
d

2
,
5
6
8
5

2
,
5
6
8
5

1
2
.

O
P
G

D
U
A
N
K
A

G
R
U
B
I
,

G
o
l
u
b
i

0
,
3
3
3
8

0
,
3
3
3
8

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

2
0

1

2

3

4

5

6

7

8

9

1
3
.

O
P
G

Z
D
R
A
V
K
O

M
A
M
I
,

L
i
a
n
e

O
s
t
r
o
v
.

1
,
0
1
8
8

1
,
0
1
8
8

1
4
.

O
P
G

S
L
A
V
K
O

V
R
K
I
,

T
i
n
j
,

B
e
n
k
o
v
a
c

3
,
8
3
8
3

3
,
8
3
8
3

1
5
.

P
Z

"
S
V
I
R
E
"
,

V
r
b
a
n
j
,

o
t
o
k

H
v
a
r

2
0
,
9
5
5
8

1
,
0
6
2
8

1
9
,
8
9
3

1
6
.

O
P
G

L
A
Z
O

D
R
O
N
J
A
K
,

K
n
i
n

1
,
8
0
7
7

1
,
5
4
6
9

0
,
2
6
0
8

1
7
.

I
G
L
U
N

K
O
M
E
R
C

d
.
o
.
o
.
,

P
o
s
e
d
a
r
j
e

0

X

1
8
.

S
M
S

d
.
o
.
o
.
,

S
p
l
i
t

0
,
6
5
0
5

0
,
6
5
0
5

1
9
.

R
O
K
I
S

d
.
o
.
o
.
,

V
i
s

3
,
5
8
9
2

3
,
4
1
4
4

0
,
1
7
4
8

2
0
.

O
P
G

N
I
K
O
L
A

A
L
A
V
A
N
J
A
,

B
e
n
k
o
v
a
c

2
,
4
2
2
6

2
,
4
2
2
6

2
1
.

Z
L
A
T
N
A

P
O
L
J
A

d
.
o
.
o
.
,

P
u
a

9
,
4
0
8
5

9
,
4
0
8
5

2
2
.

O
P
G

M
L
A
D
E
N

M
A
T
A
K
,

T
r
i
b
a
n
j

6
5
,
6
1
0
0

6
5
,
6
1
0
0

2
3
.

O
P
G

M
A
R
I
J
A
N
A

K
N
E
E
V
I
,

S
t
a
r
i
g
r
a
d
-
P
.

1
0
0
,
0
0
0
0

1
0
0
,
0
0
0
0

2
4
.

O
P
G

Z
L
A
T
K
O

B
U
R
I
,

M
a
s
l
i
n
i
c
a
,

o
l
t
a

1
,
1
7
1
0

0
,
1
2
0
0

1
,
0
5
1
0

2
5
.

O
P
G

M
I
R
K
O

V
A
L
I
D
,

O
k
l
a
j

1
1
3
,
7
7
2
1

1
,
1
7
1
8

1
1
2
,
6
0
0
3

2
6
.

O
P
G

M
A
R
I
J
A

M
A
T
A
K
,

T
r
i
b
a
n
j

6
5
,
0
0
0
0

6
5
,
0
0
0
0

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

2
1

1

2

3

4

5

6

7

8

9

2
7
.

O
P
G

I
V
O

B
I
O
I
N
A
,

P
o
s
t
i
r
a

(
o
.

B
r
a
)

1
0
,
4
9
3
5

1
0
,
4
9
3
5

2
8
.

O
P
G

M
I
L
I
V
O
J

I
M
P
R
A
G
A
,

R
a
d
u

8
,
1
8
8
0

8
,
1
8
8
0

2
9
.

O
P
G

J
O
S
I
P

B
A
L
D
I
,

K
a
t
e
l

S
t
a
r
i

3
,
4
6
1
1

2
,
6
1
7
7

0
,
8
4
3
4

3
0
.

O
P
G

M
I
R
A

S
E
S
T
R
I
,

S
t
a
r
i
g
r
a
d
-

P
a
k
l
e
n
i
c
a

0
,
4
9
2
0

0
,
4
9
2
0

3
1
.

O
P
G

M
A
R
I
N
O

M
I
J
A
T
,

B
i
o
g
r
a
d

n
/
m

N
P

3
2
.

O
P
G

S
A
N
D
R
A

B
A
B
A
C
,

V
r
s
i

2
,
3
7
4
8

2
,
3
7
4
8

3
3
.

O
P
G

V
I
N
K
O

G
U
L
I
N
,

V
o
d
i
c
e

N
P

3
4
.

V
I
N
.

O
B
R
T

A
N
T
E

T
U
D
O
R
,

M
i
l
n
a

(
o
.

H
v
a
r
)

1
,
3
7
5
7

1
,
3
7
5
7

3
5
.

O
P
G

B
O
O

B
A
,

B
e
n
k
o
v
a
c

N
P

3
6
.

"
K
N
E
Z

D
U
B
R
O
V
N
I
K
"

d
.
o
.
o
.
,

D
u
b
r
o
v
n
i
k

N
P

3
7
.
O
B
R
T

"
M
A
R
I
K
U
L
T
.

V
U
K
A
S
"
,

S
t
o
n

0

X

3
8
.

O
P
G

S
L
A
V
I
C
A

V
U
K
A
S
,

S
t
o
n

0
,
6
6
5
1

0
,
6
6
5
1

3
9
.

O
P
G

D
U
B
R
A
V
K
O

M
L
I
N
A
R
I
,

S
t
o
n

0
,
5
1
5
9

0
,
5
1
5
9

4
0
.

G
O
R
I
M
I
X

d
.
o
.
o
.
,

S
p
l
i
t

N
P
*

I
z
r
a
d
a

a
k
c
i
j
s
k
o
g

p
l
a
n
a

z
a

r
a
z
v
i
t
a
k

e
k
o
l
o
k
e

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
e

u

D
a
l
m
a
c
i
j
i

m
r
.
s
c
.

R
a
n
k
o

T
a
d
i

2
2

1

2

3

4

5

6

7

8

9

4
1
.

O
P
G

I
V
I
C
A

P
U
K
A
R
,

G
r
a
a
c

N
P

4
2
.

O
P
G

M
A
R
I
C
A

J
A
K
O
L
I
i
b
e
n
i
k

1
,
1
5
0
0

1
,
1
5
0
0

4
3
.

O
P
G

I
M
E

K
O
S
O
R
,

Z
a
d
a
r

0
,
7
5
3
4

0
,
7
5
3
4

U
K
U
P
N
O

4
5
9
,
1
8
8
1

3
5
,
1
2
8
0

2
,
8
7
1
8

2
4
,
5
6
2
4

2
5
,
6
1
1
9

3
6
4
,
9
7
0
3

3
1
,
6
5
5
6

u
m
e
;

m
a
r
i
k
u
l
t
u
r
a
;

u
g
a
r
;

*

N
P

n
e
m
a

p
o
d
a
t
a
k
a

I
z
v
o
r
i
:

1
.

M
P
R
R
R
,

O
d
j
e
l

z
a

e
k
o
l
o
k
u

p
o
l
j
o
p
r
i
v
r
e
d
u

(
1
-
3
0
)
,

2
.

A
g
r
i
B
i
o
C
e
r
t

O
m
i
a
l
j

(
3
1
-
4
3
)


Po upanijama najvie je povrina registrirano u Zadarskoj upaniji, najvie zbog 230
ha panjaka, to je direktna posljedica provedbe dugoronog projekta "Ouvanje
krkih ekolokih sustava (KEC)" financiranog od Svjetske banke, a koji se temeljio na
odrednicama Nacionalne strategije i akcijskog plana zatite bioloke raznolikosti.
KEC projekt je dijelio darovnice proizvoaima smjetenim u neposrednoj blizini
Nacionalnog parka Paklenica pod uvjetom da svoju proizvodnju stave pod struni
nadzor i certifikaciju to je troje proizvoaa uinilo 2005. godine. Naalost, u 2007.
godini samo je OPG Marije Matak ishodilo potvrdnicu za ekoloku stoku: 35
rasplodnih koza, 150 rasplodnih ovaca, 15 janjaca i 10 jaria.
Osim stoara na tom je podruju locirana i jedina certificirana dalmatinska pelarska
proizvodnja OPG Mira Sestri koja je u 2008. godini proizvela 100 kg ekolokog
cvjetnog meda s 30 registriranih konica.
Prvoborac dalmatinske ekoloke proizvodnje s ovog podruja je OPG Nikica
ampera iz mana na Dugom otoku koje je u 2007. godini proizvelo 16.000 litara
ekolokog kozjeg mlijeka preraenog u 900 kg tvrdog sira GOLIJA i 500 kg
polutvrdog sira u vlastitom maslinovu ulju; 9.000 kg sijena za prehranu vlastitog
stada (5 jaraca, 110 koza i 160 jaria te jedan konj); 200 kg mjeavine suenog
ljekovitog bilja i 220 litri ekolokog maslinova ulja. ampera je bio i jedini
dalmatinski proizvoa koji je u 2008. godini sa svojim uljem sudjelovao na najveoj
svjetskoj smotri ekolokih maslinovih ulja BIOL 2008 u Monopoliju, Italija.
Osim njega jo je nekoliko starih registriranih ekolokih proizvoaa na podruju
Zadarske upanije koji proizvode na oranicama i vrtovima na povrini od oko 11 ha.
Iglunkomerc iz Posedarja prva je hrvatska marikultura koji je svoju proizvodnju
koljaka podvrgla redovitom strunom nadzoru, ali do sada nikada nije ishodovala
potvrdnicu za svoje proizvode.
Konano, u svibnju i lipnju 2008. godine u Nadinu kod Benkovca izvren je prvi
struni nadzor nad 20 vinogradara, lanova lokalne udruge, pa je za oekivati bitni
porast ekolokih vinogradarskih povrina u Dalmaciji (izmeu 40-60 ha).
Vrijedi ponovno istaknuti da Zadarska upanija pokriva 50% trokova strunog
nadzora i certifikacije ekolokih proizvoaa s ovog podruja.
U ibensko-kninskoj upaniji pod nadzorom je oko 112 ha panjaka (OPG Mirko
Validi iz Oklaja) te oko 19,7 ha oranica i vrtova. Proizvoai s najvie registriranih
ratarskih povrina su: OPG Milivoj impraga iz Raduia (8,2 ha oranica) i OPG
Terezija Bai iz Knina (3 ha). Registrirani proizvoai najveim su se dijelom u
ekoloku poljoprivredu ukljuili tijekom provedbe UNDP/UNOPS projekta u ovoj
upaniji putem udruge Eko Dalmacija. Ako se u obzir uzmu znaajna sredstva koja
su u ovaj projekt uloena, rezultati i nisu ba zadovoljavajui.
U Splitsko-dalmatinskoj upaniji nije bilo ovakvih projekata, a nije bilo ni
upanijskih potpora. U ovoj upaniji prvoborci su: Obiteljska zadruga Sirana
Humac iz Pranica (20,4 ha panjaka), Poljoprivredna zadruga Svire s otoka


Hvara (20 ha vinograda i 1 ha maslinika) i tvrtka ROKIS d.o.o. iz Visa (3,6 ha
vinograda).
U 2007. godini P.Z. Svire je proizvela 50.000 litri ekolokog plavca "IVAN
DOLAC" (berba 2005. godine), prvog hrvatskog ekolokog crnog vina. ROKIS je
iste godine proizveo 8.100 litri vina od ekoloki proizvedenog groa.
Osim njih vinograde pod ekolokim nadzorom imaju i SMS d.o.o. iz Splita (0,65 ha) i
Vinogradarski obrt Ante Tudor iz Milne na Hvaru (1,4 ha).
Od maslinara trenutno najvei dalmatinski proizvoa certificiranog ekolokog
maslinova ulja je OPG Ivo Bioina iz Postira na Brau (10,5 ha maslinika), a vrlo brzo
e mu se pridruiti i tvrtka ZLATNA POLJA d.o.o., podrunica Braki vrtli iz
Puia (9,4 ha maslinika) koja e u 2008. godini po prvi puta certificirati svoju
proizvodnju ulja.
Osim njih znaajne povrine pod ekolokim nadzorom u Splitsko-dalmatinskoj
upaniji ima OPG Josip Baldi iz Katela Starog (2,6 ha oranica i 0,8 ha panjaka).
Konano, u Dubrovako-neretvanskoj upaniji je pred sam Boi 2007. godine
obavljen prvi struni nadzor nad 1,2 ha maslinika kod dva proizvoaa pored Stona
te nad prvim uzgajalitem koljaka.
U 2008. godini Obrt "Marikultura Vukas" iz Ponikava kod Stona ishodio je prvu
potvrnicu za ekoloku proizvodnju koljaka u Hrvatskoj: 4.000 komada kamenica i 5
tona dagnji.


3. UMJESTO ZAKLJUKA
Prilog za SWOT analizu razvoja ekoloke poljoprivrede u Dalmaciji
SNAGE (Strengths) [+] SLABOSTI (Weaknesses) [-]
Neprocjenjivo bogatstvo kulturno-
povijesne i prirodne batine
Veliki broj zatienih prirodnih
podruja i visok stupanj ouvanosti
okolia
Povoljan geografski poloaj unutar
Europe (dobra prometna povezanost)
Potencijal za razvitak ekoloki
prihvatljivog obrtnitva, poduzetnitva i
zadrugarstva s naglaskom na ruralni
turizam, ekoloku proizvodnju hrane,
tradicijske obrte i suvremene uslune
djelatnosti
Dugogodinji trend depopulacije i
senilizacije ruralnog prostora i
nepovoljna obrazovna struktura
seoskog stanovnitva
Usitnjenost posjeda i nedostatak volje
i sposobnosti da se ovaj problem to
prije legalno i financijski rijei
Centraliziranost odluivanja i
financijske moi uz esta mijenjanja
vlada, zakona i razvojnih strategija
Slaba ili nikakva potpora ekolokoj
poljoprivredi od strane lokalne
samouprave
Slaba razvijenost i organiziranost
civilnog drutva (NVO), openito, a
posebice u ruralnim podrujima
Nepromijenjena svijest u odnosu
prema turizmu (sezonska djelatnost)
MOGUNOSTI (Opportunities) [++] OPASNOSTI (Threats) [--]
Odabir koncepta odrivog razvoja uz
ravnopravno sudjelovanje svih devet
bitnih skupina drutva
Razvoj ekoloke poljoprivrede (cilj
10% povrina do 2020. godine)
Razvoj ekoloki prihvatljivog
ruralnog turizma koji nee ugroziti
prihvatni kapacitet ekosustava (zabrana
megalomanskih projekata i betonizacije)
Odrivi razvoj odrivog obrtnitva,
malog i srednjeg poduzetnitva i
zadrugarstva
Jedinstveni europski model odrivog
turizma koji uva okoli uz poveanje
zatienih prirodnih povrina
Nepostojanje nacionalne koordinacije
odrivog razvoja Hrvatske i poslovini
rivalitet izmeu resornih ministarstava
Nastavak stanja i trendova slabosti
Neprepoznavanje i ignoriranje snaga i
mogunosti
Nekontrolirana izgradnja koja e
snage pretvoriti u neizljeivu slabost
Pogrene odluke kod privatizacije
javnih poduzea
Izoliranost, odnosno iskljuenost iz
prvih valova proirenja Europske unije

Pregled Stanja Ekološke Poljoprivrede I Proizvodnje Hrane U Dalmaciji

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pregled Stanja Ekološke Poljoprivrede I Proizvodnje Hrane U Dalmaciji

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Izrada akcijskog plana za razvitak

ekoloke poljoprivrede u Dalmaciji

You might also like