ZAGANOST TLA

Pojam zemljita
Zemljite je jedan od glavnih dijelova svakog kopnenog ekosistema.
Njegova osnovna osobina je plodnost. Plodnost je sposobnost zemljita
da snabdjeva biljke vodom, mineralnim supstancama i kisikom. U
zemljitu se odvija i najvaniji dio razlaganja organske materije. Osim
toga, zemljite je i stanite za mnogobrojne vrste organizama.
Zagaivanje zemljita
Pod zagaivanjem zemljita podrazumjevaju se promjene fizikih,
hemijskih i biolokih svojstava zemljita, koje dovode do smanjenja
njegove plodnosti i sposobnosti za normalno odvijanje procesa
razlaganja, a samim tim i kruenja materije u prirodi.
Znamo da je zemljite za ovjeka jedan od osnovnih uslova ivota,
odnosno jedan od najvanijih prirodnih resursa. ovjek na zemljitu
proizvodi hranu i bez zemljita ne moe opstati. Da bi doao do
obradivog zemljita, ovjek uklanja prirodni i stvara vjetaki ekosistem -
agroekosistem.
Zemljite se, kao i voda, zagauje na razne naine - fiziki, hemijski,
bioloki i radioaktivno.
Zagaivai zemljita su: poljoprivreda, povrinski kopovi, kamenolomi,
deponije, industrija, saobraaj, kisele kie itd.
Deponije kao zagaivai zemljita
Deponije su najdirektniji oblici zagaivanja zemljita. Sa njih se spiraju
otrovi, koji se jednim dijelom zadravaju u zemlji, a drugim odlaze u
podzemne vode. Na ovim mjestima se intenzivno raspadaju i organske
materije, pri emu se oslobaaju one koje zagauju zemlju.
Kisele kie kao zagaivai
Kisele kie predstavljaju indirektan izvor zagaenja zemljita. Ovaj
globalni problem, je pored suenja mnogih uma, doveo do zagaivanja
zemljita na ogromnim prostorima.
Industrija kao zagaiva
Osim kiselih kia, iz vazduha dolaze i druge materije koje tete zemljitu.
Na primjer: praina, a i druge estice koje se izbacuju kroz dimnjake
raznih fabrika ili automobila. Od tipa industrije zavisi koje e se
zagaujue materije nai u zemlji. Oko cementara su zemljita zagaena
prainom, oko topionica olovom, bakrom, arsenom, sumporom, a oko
industrije ubriva nitratima i fosfatima.
Posljedice zagaivanja zemljita
Smanjenje plodnosti,
gubitak zemljita,
smanjenje procesa kruenja materije,
smanjenje proizvodnje hrane,
bolest i smrt.