Poloaj Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih

Objavljeno 22. okt, 2012 autor rosa luxemburg u kategoriji 1955 - 1965, Da li ste znali
Poloaj Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih

Stvaranje politike novog kursa, u emu je aktivno sudjelovala Jugoslavija, jedan je od njenih najvedih
vanjskopolitikih uspjeha i put na kojem su trebale ustrajati i ostale sile.

Razdoblje pokreta nesvrstanosti znaajno je povijesno podruje u okviru poslijeratnih dogaaja u
svijetu. Zanimljivo je pratiti vanjskopolitiku situaciju izmeu blokovskih grupacija i kako se jedna
Jugoslavija, koja je iz 2. svjetskog rata izala sa ogromnim ljudskim gubicima i materijalnim tetama,
no ipak kao priznati lan antihilerovske koalicije ukljuila u aktivnu meunarodnu politiku u sjeni
stalno tinjajudeg sukoba dvaju suprotstavljenih blokova. Stvaranje politike novog kursa, u emu je
aktivno sudjelovala Jugoslavija, jedan je od njenih najvedih vanjskopolitikih uspjeha i put na kojem
su trebale ustrajati i ostale sile. alosno je to se od miroljubivog pravca, kao jednog od glavnih ciljeva
politike nesvrstanosti, odstupilo i to politika novog kursa nije urodila dugotrajnijim plodom, a
nesvrstanost je zaboravljena u dananjim tokovima globalizacije.

1948. bila je moda najtea godina u povijesti Jugoslavije; na unutarnjem planu situacija je bila jako
loa drava je jo uvijek velikim dijelom bila poruena od ratnih razaranja, opskrba hranom i
energentima na niskoj razini, gospodarski kapaciteti i infrastruktura u obnovi ili tek u nastajanju, a
demografski gubici ogromni. Vanjskopolitika situacija bila je jednako teka Jugoslavija je
rezolucijom Informbiroa izbaena iz zagrljaja bratskih socijalistikih drava, a odnosi sa Zapadom
bili su na rubu sukoba oko pitanja pripadnosti Slobodnog teritorija Trsta, koji je odlukom Trilateralne
komisije1 u potpunosti trebao biti predan Republici Italiji, a sa ime se Jugoslavija, naravno, nije
slagala. Jugoslavija se tada izolirala od vanjskih tokova, posvedujudi se obnovi i istkama
informbiroovaca.

Situacija u Europi do tada se ved iskristalizirala: na jednoj strani SSSR i njegovi sateliti (drave narodne
demokracije)2, a na drugoj kapitalistiko-imperijalistike sile na elu sa SAD-om te saveznicama
Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom, Italijom i zemljama Beneluxa, ujedinjene najprije u vojni
savez Bruxelleski pakt, a koji je 1949. prerastao u NATO. Samome Titu oduevljenje komunistikim
nainom gospodarstva i mjeovitim sovjetsko-jugoslavenskim poduzedima splanjava ved 1947. kada
optuuje SSSR za kolonizatorsko ponaanje u meusobnoj ekonomskoj suradnji: Jugoslavija nede
sluiti kao uzvratna moneta bilo kojim sferama3 Uznapredovala gospodarska kriza te podignut
Staljinov mali prst4, odvratili su Tita od daljnje izolacionistike politike.

Tito se preko neutralnih skandinavskih drava okrede Zapadu traedi ekonomsku i vojnu pomod koju
mu Truman i alje, no ne u traenom obimu. 1949. FNRJ je izabrana u Vijede sigurnosti OUN-a gdje se
diplomatski konfrontira s predstavnicima oba bloka. Stanje se polako normalizira poetkom 50-tih,
prekinuto je ratno stanje s Austrijom5, stabiliziraju se odnosi s Grkom6, uspostavljaju se diplomatski
odnosi sa SR Njemakom, a sa SAD-om je potpisan sporazum o vojnoj pomodi. Tito prvi put slubeno
posjeduje neku zapadnu zemlju 1953. godine ameriku saveznicu Veliku Britaniju, a iste godine
umire Staljin (5. oujka) pa poputa pritisak na granicama s komunistikim dravama. Jugoslavija se
tada pribliava Zapadnom paktu7 kao dio plana velikih sila da se ojaa Balkansko krilo NATO-a (Grka,
Turska + FNRJ), no ameriki State Department ocjenjuje da: Jugoslavija u postinformbiroovskom
razdoblju nastoji uspostaviti alternativu pribliavanja Zapadu, u povezivanju s tredim silama
Indijom, Burmom i Izraelom putem susreta na zasjedanjima Glavne skuptine te Vijeda sigurnosti UN-
a.8

Tada se zapoinju nazirati i promjene u sovjetskoj vanjskoj politici (Hruovljeva politika
koegzistencije), pa Jugoslavija pronalazi novi jezik u odnosima sa SSSR-om, osobito nakon 1955.
kada N. Hruov posjeduje Jugoslaviju i s Titom potpisuje Beogradsku deklaraciju kojom se
normaliziraju odnosi izmeu dviju drava. Tito time dobiva mnogo vedu slobodu djelovanja od drugih
komunistikih voa pa se normaliziraju odnosi i sa drugim komunistikim dravama osim sa
staljinistikom Albanijom. Bandukom konferencijom (18. 24. aprila 1955.) 27 azijskih i afrikih
drava je osudilo kolonijalizam i rasizam te atomsko naoruavanje, a izraena je misao o tredem
putu (vanblokovskom) ime su postavljeni ideoloki temelji nesvrstanosti. U isto vrijeme, Turska,
Irak, Iran, Pakistan i Velika Britanija stvaraju Bagdadski pakt kao podrunicu NATO-a u Aziji9, ime
se odnosi u svijetu jo vie kompliciraju.

Stvaranje Pokreta nesvrstanosti

Poloaj Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih18. i 19. jula 1956. na Brijunima se sastaju elnici FNRJ,
Indije i Egipta Tito, Nehru i Naser koji donose zajedniku proklamaciju o suradnji oko borbe za
razoruanje i koritenje atomske energije u ratne svrhe. To se oznaava kao poetak politike novog
kursa i novog svjetskog poretka pojma za koji se smatralo da je nestao nakon 1945. kada su,
prema danovu10, oformljena dva antagonistika tabora socijalistiki tabor protiv kapitalistikog.
Sami korijeni politike nesvrstanih mogu se traiti u slobodarskim i nacionalnim tenjama naroda
kolonijalnog svijeta. Politika nesvrstavanja nastala je kao posljedica meunarodnih promjena i
drutvenih previranja u toku i nakon 2. svjetskog rata i kao izlaz iz zaotrenih suprotnosti blokovskih
grupacija modi. irenju politike novog kursa u svijetu osobito pridonosi stjecanje nezavisnosti kolonija
1960. 17 srednjoafrikih drava steklo je nezavisnost, a u razdoblju 1961.-1966. slijededih 13 na
istoku i jugu Afrike. Pritom se treba prisjetiti na ved ostvarenu dekolonizaciju Indijskog potkontinenta
1947. te nezavisnost Indonezije 1949. Te mlade drave, nazvane Tredi svijet ili zemlje u razvoju, u
strahu od pritisaka neprijateljskih tabora i potencijalnog novog svjetskog sukoba, poele su traiti
novi put vanblokovske suradnje, to se poklopilo sa stavovima iz Brijunske deklaracije i
jugoslavenskom vanjskom politikom.

U januaru 1961. novi ameriki predsjednik J.F. Kennedy najavljuje politiku poboljanja odnosa sa
SSSR-om i zemljama tredeg svijeta. Uloga Jugoslavije u formiranju Pokreta nesvrstanosti istaknuta je
kada je za mjesto 1. konferencije nesvrstanih drava odabran glavni grad FNRJ. U Beograd se od 1. do
6. rujna 1961. sjatilo 25 delegacija iz nesvrstanih drava. Jugoslavija tada zadobiva poseban status
kao jedina europska drava11 koja aktivno sudjeluje u problematici multilateralnih odnosa unutar i
van pokreta nesvrstanosti. Na beogradskoj konferenciji definirani su glavni ciljevi nesvrstanih:

oslobaanje zavisnih i podjarmljenih drava te pruanje podrke oslobodilakim pokretima u tim
dravama
politika detante, mira te konsenzusnog rjeavanja sporova i pitanja
osuivanje politike naoruavanja i stvaranja nuklearnog oruja
osuda svake vrste imperijalizma, kolonijalizma, rasizma i mijeanja u unutarnje poslove drugih
drava.

Jugoslavija ved tada poinje sa izvozom svog najvrjednijeg artikla socijalistike ideologije, u
novonastale drave (npr. Burma) i kroz privid nesvrstanosti potie ponovno priklanjanje politici
Internacionale i socijalizma. U prvo vrijeme to ne izaziva zabrinutost Zapadnog bloka, to im se poslije
obija o glavu jer kroz kratko vrijeme bive kolonije (kojih se nekad i sam Staljin odrekao kao
potencijalnih saveznica u antikapitalistikom ratu, smatrajudi da su pod prevelikim utjecajem bivih
imperijalistikih metropola s kojima su povijesno vezane), prihvadaju i uvode socijalistiki model
upravljanja (Burma, Tanganjika i Zair), no naravno, ne samo iskljuivo zaslugom Tita i Jugoslavije. To
zemlje tredeg svijeta, gledajudi amerikim oima, stavlja u neprijateljski kontekst. SAD su smatrale da
je suprotstavljanje komunizmu nespojivo sa stavom neutralnosti u borbi dobra protiv zla, odnosno
da nesvrstanost predstavlja negativnu politiku koncepciju bez bududnosti.


277 puta proitano
Sline teme koje bi vas mogle zanimati:
Edvard Kardelj, Sperans, ...Edvard Kardelj, Sperans, ...
Deklaracija Drugog ...Deklaracija Drugog ...
Dan Republike u Jajcu: ...Dan Republike u Jajcu: ...
Jugoslavija izmeu Istoka ...Jugoslavija izmeu Istoka ...
Ko je bio pravi Valter?Ko je bio pravi Valter?
strana 1 od 41234
[dopada mi se] 0
[ne dopada mi se] 0


Post to Facebook
1
1
1
1
1
1
1
1
1
Post to Twitter
Add to LinkedIn
Post to Google+
Add to Google Bookmarks
Send via Shareaholic Mail
Post to BlogEngage
Post to Blogger
Post to Digg
Send via Gmail
Add to MySpace
Add to Tumblr
Send via Yahoo Mail

Teme: 1948, 1949, 1963, istorija, republike, SFRJ, SKJ, Staljin, Tito, vremeplov
Ostavi komentar

Morate biti prijavljeni za postavljanje komentara.

Login
Registruj se

Korisnicko ime:

Lozinka:

Zaboravili ste lozinku?
13
Simbol mira, Titov brod Galeb.
Fotoreport
Izdvojili smo za vas

Spinoza, Kant, Bergson i Koa Popovid
Dobrica osid, balkanska provincija ili civilizacija
Vladimir Bakarid Svileni i Mrtvac
Privredna reforma 1964. Zaokret prema trinoj ekonomiji.
Sinonim velikosrpskih aspiracija ili puka sluajnost. Memorandum SANU.

"to si manje vjerovao u ivot, to si manje mogao izgubiti." Charles Bukowski

Slijededi citat

Najitanije
Komentari
Teme
Arhiv

Tito zaprijetio Staljinu atentatom
1331 puta proitano
Lik i delo: Alija Sirotanovic
812 puta proitano
Beogradski jun 1968
746 puta proitano
Brisani prostor istinski dogaaj
567 puta proitano
Tito je uspio preivjeti 18 urota i 57 atentata
557 puta proitano

YuTimes TV

Posjetite kanal YuTimes TV