Sveuilite u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Seminarski rad iz kolegija
Ergonomija raunalne i programske opreme



Uporaba dinamikog HTML-a
pri izradi web suelja















Zagreb, rujan 2004.

Autor: J osip Masla

Uvod
Od poetaka masovnijeg koritenja interneta za izradu internet stranica koristio se jezik za
oznaavanje HTML (Hypertext Markup Language). Njegova osnovna zadaa bila je da na
jednostavan i pregledan nain prikae tekst i slike. Kako je vrijeme prolazilo tako su i
zahtijevi za sadrajem sa vie mogunosti sve vie rasli. Sukladno tome pojavljivale su se
nove tehnologije, jezici i protokoli te razna razmiljanja o tome to sve internet stranice
mogu i trebaju sadravati. Pri tome se mnoge od tih tehnologija do danas nisu odrale. U
ovom seminaru govoriti u o onim tehnologijama/jezicima koji se danas preteno koriste
pri izradi preglednih i funkcionalnih internet stranica.
Dinamiki HTML
Veina dananjih internet stranica su izraene u veoj ili manjoj mjeri koritenjem
dinamikog HTML-a (u nastavku teksta - DHTML). Iako bi se po samom nazivu dalo
zakljuiti da je rije samo o novijoj tj. naprednijoj verziji jezika HTML, DHTML predstavlja
ipak neto drugo. DHTML je samo oznaka da se pri izradi internet stranica koristi nekoliko
tehnologija. To je zapravo ideja o tome koje (ve postojee) jezike i na koji nain ih se
treba/moe koristiti pri izradi stranica. Ti jezici su:
HTML
CSS
skriptni jezik: JavaScript,VBScript
Ovdje je vano napomenuti i Document object model (skraeno DOM). DOM ne predstavlja
neki konkretan jezik ve je to model po kojemu se u HTML-u stranica gradi od objekata. On
je bitan jer predstavlja poveznicu izmeu HTML-a koji sadri objekte i CSS-a i skriptnog
jezika koji tim objektima na neki nain upravljaju tj. dodjeljuju ili mijenjanju objektima u
HTML-u neka svojstva.
Mogunosti DHTML-a
Ispravnom uporabom i kombinacijom jezika koji sainjavaju DHTML pruaju se velike
mogunosti za manipuliranje stranicama. Spomenuti u par najvanijih (u zagradi je
navedeno koji od jezika omoguava pojedinu opciju):
interakcija s posjetiteljima stranice (JavaScript)
mogunost prilagodbe stranica ljudima s posebnim potrebama (CSS)
mijenjanje izgleda stranice nakon uitavanja - "ivi" elementi (JavaScript)
lake odravanje tj. izmjena izgleda stranica (CSS)
Sadraj ovog seminara
Kao to je ve ukratko objanjeno DHTML ne predstavlja konkretni jezik ve oznaava
uporabu vie jezika za izradu internet stranica. Za svaki od tih jezika bi se mogao napisati
poseban seminar (a neki su i napisani) pa u zato u ovom seminaru dati samo kratki osvrt
na mogunosti i ulogu tih jezika za kreiranje DHTML internet stranica. Ono to u u ovom
seminaru pokuati prezentirati su mogunosti koritenja DHTML-a te na koji nain
pravilno kombinirati gorespomenute jezike za dobijanje eljenog rezultata - kvalitetnih
internet stranica.
HTML i DOM
HTML
Povijest HTML-a zapoinje ve krajem prve polovice 20-og stoljea kada se razmiljalo na
koji nain skladititi tekstualne i grafike informacije te na koji nain iste logiki povezati.
Ta i sline ideje (a i rjeenja) su se desetljeima pojavljivali kao odgovor na razne probleme.
Jedan od eih problema koji je dosta povezan sa idejom HTML-a bio je: na koji nain
oznaiti tj. formatirati tekst i slike - rjeenje tog problema primjenu je najee nalo za
lanke u novinama i knjige.
S proirenjem interneta poetkom 90-ih i pojavom prvih interpretera internet stranica
(medju prvima Cello, Viola, MidasWWW) pojavio se i HTML. Od tada do danas HTML je
doivio dosta promjena i verzija. U trenutku pisanja ovog seminara aktualna verzija je
HTML 4.01 dok se polako proiruje i XHTML.
Glavna namjena HTML-a je odreivanje(oznaavanje) koje informacije i na koji nain e se
one prikazati na internet stranicama. Treba napomenuti da HTML nije programski jezik ve
jednostavan jezik za oznaavanje. Sastoji se od jednostavnih oznanih elemenata koji se
nazivaju tag-ovi i unutar kojih se smjetaju informacije. Nain na koji e se pojedina
infomacija, bilo tekstualna ili grafika, prikazati ovisi o tag-u unutar kojega je smjetena.
Sama sintaksa HTML-a je dosta jednostavna a detalji se mogu pogledati na jednoj od
stranica koja se nalazi meu linkovima. Takoer vano je napomenuti da je jedna od
iznimno bitnih karakteristika HTML dokumenata mogunost definiranja veze meu
stranicama.
Izgled pojednostavljenog HTML dokumenta dan je sljedeim primjerom:
<HTML>
<HEAD>
<TI TLE>Nasl ov dokument a</ TI TLE>
</ HEAD>
<BODY>
<H1>Nasl ov</ H1>
<H2>Podnasl ov</ H2>
<P>Text , t ext , t ext . . . </ P>
<a hr ef =" neka_st r ani ca. ht ml " >sl i j edeca</ a>
</ BODY>
</ HTML>
U poecima razvoja internet stranica HTML je sluio sa ciljem, kako je navedeno, da se
unutar njega smjetaju informacije a ujedno i odreuje na koji nain e se te informacije
prikazati. Danas se zbog razvoja ostalih (specifinih) jezika tei da HTML ima malo
drugaiju ulogu. Ideja je da HTML sadri informacije no da pomou raznih tag-ova pojedine
elemente tih informacija (samo) oznai, bez da se definira kako e se ti elementi prikazati.
Nain na koji e se ti elementi onda prikazati ili mijenjati pri interakciji sa posjetiteljem vre
se u drugim prije spomenutim jezicima: CSS-u i JavaScript-u. Ova ideja se pojavila kao
rezultat tenji raslojavanja samih podataka i naina njihovog prikaza, i to ne samo za
podruje internet stranica ve i klasinih tekstualnih dokumenta, dokumenata namijenjenih
za pregled mobilnim telefonima itd.
DOM (Document object model)
Kao to je reeno u uvodu DOM predstavlja iznimno bitan faktor u DHTML-u. Na
hrvatskom bi se DOM preveo kao objektni model dokumenta. Upravo se iz imena moe
vidjeti emu on slui. Kao prvo rije je o modelu tj. definiranju strukture HTML dokumenta.
Prilikom definiranja strukture HTML dokumenta postavljaju se sljedea pitanja:
Koji sve tag-ovi postoje na stranici?

Koliko ih ima?
Na koji nain su poredani?
Koja su svojstva tih tag-ova?
Na koji se nain elementi tih tag-ova prikazuju na stranici?
DOM daje odgovor na ova pitanja. On izraava strukturu HTML dokumenta na univerzalan,
sadrajno neovisan nain.
Postoji vie razina (level-a) DOM-a koji se meusobno razlikuju po objektima koje sadre
kao i mogunostima mijenjanja svojstava i prikaza tih objekata. Primjer pojednostavljene
sheme elemenata DOM-a dan je sljedeom slikom:
Oznaavanje objekata u HTML-u
U zadnjem odsjeku reeno je da se HTML sastoji od objekata. Da bi ostala dva jezika
DHTML-a tj. CSS i JavaScript mogli identificirati objekte kojima ele manipulirati potrebno
je te objekte oznaiti. U HTML-u objekti se oznaavaju tako da se za HTML element koji se
eli oznaiti eksplicitno definira ID atribut na sljedei nain:
<P i d=" nasl ov" >
. . . . sadr aj par agr af a nasl ov. . .
</ P>
Ovako oznaenom HTML objektu se preko vrijednosti ID atributa lako pristupa u CSS-u i
JavaScript-u. Jedino ogranienje je da se ne smije dodijeliti ista vrijednost ID atributa
dvoma razliitim objektima.
CSS
Cascading style sheets - CSS se pojavio najkasnije u odnosu na ostala dva jezika koja se
koriste u DHTML-u. Prva verzija je nastala 1996 godine a razlog nastajanja bile su slabe
mogunosti formatiranja i pozicioniranja sadraja u HTML-u. CSS je donio puno dobrih
stvari koje su znaajno olakale izradu internet stranica. Prije nego to spomenem prednosti
CSS-a objasniti u to to CSS uope je. CSS je nita drugo nego skup pravila/stilova kojima
se definira kako e se pojedini elementi HTML-a prikazati. Prednosti koje CSS nudi su
sljedee:
znatno vee mogunosti odreivanja svojstava HTML-a objekata
mogunost odvajanja sadraja od prezentacije (donekle)
izgled kompletnog web site-a se moe promjeniti samo promjenom jedne CSS
datoteke
definiranje prezentacije ovisno o mediju (ekran, pisa, mobitel itd.)
Kako CSS funkcionira
Nain funkcioniranja CSS-a je taj da se za pojedine objekte HTML-a definiraju eljena
svojstva tj. pravila. Povezivanje HTML objekata i CSS stilova se vri preko CSS selektora.
Glavna uloga selektora je da izaberu(selektiraju) objekte iz HTML-a te za njih definiraju stil
tj. vizualna svojstva koja e izabrani objekt posjedovati. Ima vie vrsta selektora a ovdje u
navesti samo najee koritene:
Selektori tipa - izabiru sve objekte koji su odreenog tipa (tonije HTML tag-a)
ID selektori - izabiru objekte na osnovi vrijednosti ID atributa
Selektori klase - izabiru one objekte/tag-ove koji imaju atribut class jednak selektoru
Nakon to se pomou selektora odrede objekti kojima se eli manipulirati potrebno je
definirati eljena svojstva tih objekata. Ona se definiraju pomou deklaracijskog bloka koji
sastoji od jedne ili vie deklaracije. Svaka deklaracija sadri dva dijela: oznaku svojstva te
vrijednost tog svojstva. Shema jednog CSS pravila dana je slijedeom slikom:
Mjesto gdje se definiraju CSS pravila moe biti:
u samoj HTML datoteci koja koristi stilove
u zasebnoj CSS datoteci
Ova dva naina mogue je kombinirati te je mogue imati i vie CSS datoteka u kojima se
definiraju stilovi. Izbor ovisi o odabiru autora no preporuljivo je stilove definirati u
zasebnim CSS datotekama i to tako da je za svaki medij definirana jedan CSS datoteka.
Odabir medija
Jedna od iznimno korisnih svojstava CSS-a je mogunost definiranja izgleda na osnovi
medija na kojem e se sadraj stranice prikazivati. Primjeri medija su: zaslon ekrana, pisa,
zaslon mobitela itd. Za svaki medij mogu se definirati posebni stilovi koji se onda
primjenjuju samo ako se stranica pregledava s odreenim medijem.

Primjer koritenja
// HTML datoteka
. .
<P>par agr af </ P>
<A hr ef =" l i nk. ht ml " cl ass=" kl asa1" ; >l i nk</ A>
<DI V i d=" sl oj 1" ></ DI V>
. .

// CSS datoteka
. .
P{ /* selektira sve P tag-ove */
f ont - si ze: 12pt ;
}
. kl asa1{ /* selektira sve tag-ove klase 'klasa1' */
col or : #f f 0000;
}
#sl oj 1{ /* selektira objekt sa id-em 'sloj1' */
wi dt h: 350px;
}
. .

JavaScript
Iz imena DHTML esto se krivo tumai to u tom imenu oznaava atribut dinamiki. Zbog
tog atributa najee se oekuje da stranica napravljena uporabom DHTML-a ima neku
vrstu animacije, pokretnih objekata, promjenjivih elemenata, jednom rijeju oekuje se
interaktivna stranica. To najee nije sluaj. No uporabom DHTML-a mogu se napraviti
spomenute interaktivne stranice. Jezik koji to omoguava naziva se JavaScript. Osim
JavaScript-a za istu namjenu moe se koristiti i VBScript no on se u praksi iznimno rijetko
koristi.
to je JavaScript
JavaScript je skriptni jezik koji slui za upravljanje/izmjenu HTML dokumenta za vrijeme
pregledavanja tog dokumenta. Navest u par osnovnih karakteristika JavaScript-a:
JavaScript se izvrava u internet pregledniku posjetitelja
Sintaksa je slina programskom jeziku C
Sam programski kod moe se smjestiti u samom HTML dokumentu ili zasebnoj
datoteci
Jedan od bitnijih dijelova JavaScripta je podrka dogaajima (eng. events). Dogaaji na
stranici se deavaju kao rezultat neke akcije posjetitelja - klik miem, prelazak miem preko
nekog objekta, uitavanje dokumenta i sl. Iznimno su korisni jer se onda moe definirati to
e se dogoditi ukoliko posjetitelj vri odreene radnje. Na taj nain posjetitelj dobija osjeaj
interakcije tj. osjeaj da su stranice 'ive'.
Naini koritenja
Kao to je spomenuto JavaScript kod se moe smjestiti u samom HTML dokumentu ili u
jednoj ili vie zasebnih datoteka. Ukoliko se smjetava u datoteku ta datoteka bi trebala
imati ekstenziju '.js' i sam kod se bez posebnih dodatnih oznaka smjesti u datoteku. Ukoliko
se JavaScript kod smjetava u HTML to je mogue izvriti na dva naina:
Unutar HTML tag-a <script> </script>
Preko vrijednosti atributa dogaaja nekog HTML objekta
Objektima u HTML-u se u JavaScript-u pristupa preko ID atributa. Svim objektima u
HTML-u se takoer moe pristupiti preko globalnih polja koja se implicitno definiraju za
svaki HTML dokument. Shema tih polja dana je sljedeom slikom:
O detaljima JavaScript-a i njegovim mogunostima ovdje neu govoriti iz razloga to je to
malo vea tema tj. tema za poseban seminar. Vie informacija se moe pronai na
stranicama koje se nalaze meu linkovima.
Problemi
Problema u vezi koritenja JavaScripta ima vie. U praksi su oni najee vezani uz to da
razni internet preglednici ne podravaju sve mogunosti Javascipta, ili ih ne podravaju na
standardom definiran nain.
No vei problem od toga je mogunost da neki internet preglednici uope ne podravaju
JavaScript ili da je Javasript onesposobljen od strane posjetitelja. Ovaj problem se naalost
za sad nemoe rijeiti niti na jedan nain.

Primjeri
U ovom poglavlju navesti u par primjera kojima u probati ilustrirati razliite mogunosti
koje DHTML prua.
Prilagodba izgleda stranica pristupnom mediju
Kao to je u poglavlju o CSS-u objanjeno glavna uloga CSS-a je definiranje vizualnih
svojstava stranica. Jedna od iznimno korisnih opcija DHTML-a je mogunost definiranja
izgleda stranice ovisno o mediju preko kojega se stranica pregledava. Primjeri medija su:
zaslon monitora, izlaz na pisa, zaslon mobitela itd. Nain na koji se ova mogunost
ostvaruje je da se jednostavno u HTML dokumentu definira koje stilove treba koristiti za
eljene medije:
<HEAD>
. .
<LI NK r el =" st yl esheet " hr ef =" st i l . css" t ype=" t ext / css" medi a=" al l " >
<LI NK r el =" st yl esheet " hr ef =" pr i nt . css" t ype=" t ext / css" medi a=" pr i nt " >
. .
</ HEAD>
Gore je naveden konkretni primjer koji se koristi na ovim stranicama - ova stranica je
posebno prilagoena za ispis na pisa. Uinci se mogu vidjeti ispisom ovih stranica na pisa
(ili koristei print preview opciju u File izborniku).
Kontrola unosa web forme
Jedan od najeih naina koritenja DHTML-a (preciznije JavaScript-a) a ujedno i
najkorisniji je kontrola ispunjavanja web formi. Naime prilikom ispunjavanja web formi
esto valja provjeriti ispravnost uneenih podataka. To se moe napraviti na nain da
korisnik ispuni formu, poalje je i ukoliko je korisnik neto krivo ispunio na sljedeoj
stranici se ispie poruka o pogrenom unosu. Nedostatak ovog pristupa je vrijeme - korisnik
mora poslati podatke te onda priekati odreeno vrijeme da se uita nova stranica. Ovim
pristupom ukoliko je posjetitelj sve ispravno unio ne gubi se na vremenu (jer se u svakom
sluaju podaci forme moraju poslati te se uitati nova stranica). No ukoliko je posjetitelj
neto krivo ispunio uinkovitiji nain je da se odmah po prihvaanju forme obavijesti
posjetitelja na krivo ispunjena polja te bez uitavanja nove stranice omogui mu se
ispravak. Primjer ove mogunosti ilustrirati u skriptom za validaciju email-a.
Izrada dinamikih menija
Meniji su jedan od najbitnijih dijelova svih stranica jer omoguavaju jednostavan pristup
sadrajima koje stranice nude. Koristei CSS i JavaScript mogue je izraditi iznimno
efikasne i oku ugodne menije. U nastavku u prikazati primjer jednostavnog menija koji je
izraen uporabom svih DHTML jezika:
Za izradu vizualno atraktivnih i funkcionalnih menija preporuio bih program Sothink
DHTML Menu koji se nalazi meu linkovima.
Definiranje vie stilova za jednu stranicu
Meni 1
Meni 2
Kao to je vie puta naglaeno ideja DHTML-a (zapravo samog HTML-a) je da se u HTML-u
samo oznae elementi koje e stranica sadravati a potom se u CSS moe definirati na koji
nain e se vizualno ti elementi prikazati. Iz toga proizlaze dvije korisne mogunosti:
Mogunost mijenjanja kompletnog izgleda site-a mijenjanjem samo stilova tj. CSS
datoteka. Odlian primjer je stranica CSS Zen Garden.
Mogunost definiranja vie stilova te omoguavanje korisniku da odabere stil koji mu
najvie odgovara. Dobar primjer ove mogunosti se moe pogledati u seminaru
Borisa Kuzmia.

Problemi
Prilikom izrade DHTML internet stranica pojavljuje se naalost puno (previe) problema.
Glavni uzrok tih problema nenalazi se u jezicima koji se koriste pri izradi ve su u pitanju
internet preglednici. Iako su svi jezici standardizirani i nain njihovog koritenja je jasno
definiran, internet preglednici to zbog jednostavno loe izvedbe a to zbog namjernog
nepridravanja navedenih standarda esto ne prikazuju ispravno razne internet stranice.
Glavni razlog nepridravanja slubenih standarda je elja za vlastitim standardiziranjem
protokola. U prolosti a u velikoj mjeri jo i danas najveu zastupljenost u koritenju meu
korisnicima ima Microsoftov internet preglednik Internet Explorer. On ujedno i prednjai u
nepridravanju slubenih protokola. To je zapravo uzrok veine problema. No polako se
pojavljuju drugi preglednici koji zbog inovativnih mogunosti koje nude, privlae znatan
broj korisnika. Iznimno bitno je to to se veina njih pridrava slubenih standarda te time
polako prisiljavaju da to ini i Internet Explorer.
Konkretni problemi
Problemi koji su vezani uz razvoj DHTML stranica vezani su uglavnom za CSS i JavaScript.
HTML kao jezik postoji ve dosta dugo i tijekom vremena nije se znaajno mijenjao tako da
njega preglednici (veinom) ispravno prikazuju.
JavaScript kao drugi najstariji jezik iako se tijekom godinama javljao u raznim verzijama (s
tim da se u novijim verzijama radilo samo o nadogradnji) nije mijenjao svoj osnovni
koncept i funkcionalnost pa tako da iako je on nailazio na najvie 'prepreka' kod razliitih
preglednika u prolosti, danas je uglavnom dobro podran od svih poznatijih internet
preglednika. Problemi koji se javljaju kod JavaScript-a i raznih preglednika su uglavnom u
razlikama pristupa HTML objektima te pristupu/izmjeni svojstava HTML objekata. Ti
problemi esto se rijeavaju na nain da se prvo provjeri sa kojim preglednikom se stranica
pregledava i onda ovisno o rezultatu se izvodi kod koji je ispravan za dobijeni preglednik.
Primjer jednog od najese koritenih pristupa je sljedei:
f unct i on get Obj ect ( obj ect I d) {
i f ( document . al l && ! document . get El ement ByI d) {// Netscape
r et ur n document . al l ( obj ect I d) ;
} el se{ // ostali preglednici
r et ur n document . get El ement ByI d( obj ect I d) ;
}
}
Zadatak navedenog primjera tj. funkcije getObject() je da vrati pokazivac na eljeni objekt.
Ovisno o internet pregleniku to se izvodi na jedan od dva gorenavedena naina.
Najmlai od jezika koji se koriste u DHTML-u CSS sa sobom donosi i najvie problema.
Najvei problemi su u razliitom shvaanju raznih preglednika na koji nain treba tumaiti
CSS pravila. Ovo je donekle paradoks jer je u slubenom definiranju CSS-a dosta jasno
prikazano to pojedina pravila znae i na koji nain ih treba vizualno primjeniti. Rjeavanje
ovog problema u potpunosti je ostavljeno autoru stranica a najee se svodi na to da autor
pregledava svoje stranice u najpopularnijim preglednicima (Internet explorer, Mozilla
Firefox, Opera) te pokua raznim 'trikovima' postii eljeni izgled.

Savjeti
Prilikom izrade stranica da bi iste bile kvalitetne i uinkovite valja se drati par osnovnih
pravila/savjeta:
Pridravanje slubenih standarda
Osim to je ovo naravno imperativ sam po sebi, dovodi do toga da je velika
vjerojatnost da e se stranice (uglavnom) ispravno prikazivati u veini internet
preglednika. Nakon izrade stranica pridravanje standardima u sluaju HTML-a i
CSS-a moe se provjeriti validatorima dotinih jezika. Adrese na neke od njih se
nalaze meu linkovima. Za JavaScript nema nekog slubenog rjeenja ve se najee
ispravnost koda provjerava samim pregledom stranice u internet pregledniku. Stanje
u vezi toga se malo popravlja jer se u nekim preglednici novijeg datuma nude dodaci
kojima se izvravanje JavaScript-a moe malo detaljnije nadgledati - pa tako
preglednici Mozilla Firefox i Opera nude JavaScript Debug Console dodatak koji
prua malo vie detalja o eventualnim grekama u JavaScript kodu.

Preglednost i funkcionalnost
Prilikom izrade stranice ovo su jedni od najvanijih pravila na koja treba misliti.
Razlog zbog kojega se stranice rade i zbog ega privlae korisnike je njihov sadraj.
Zato je bitno prije same izrade samih stranica dobro razmisliti o nainu na koji e se
sadraj organizirati i prezentirati kako stranice unato kvalitetnom sadraju ne bi
zbog loe izvedbe postale neupotrebljive.

Doziranje efekata
Mogunosti koje se nude uporabom DHTML-a su velike no iste ne treba krivo niti
previe koristiti. Naime esto (najee neiskusni) autori koriste neke efekte i
mogunosti DHTML-a bez da su promislili uklapaju li se oni u samu stranicu i koja je
njihova svrha na stranici. Savjet s tim u vezi je da treba koristiti samo one
mogunosti koji su u funkciji stranice a nikako dodavati efekte koji su sami sebi
svrha. Primjeri toga su: (animirana) slova koja prate kursor mia, ispis vremena
provedenog na stranici, koritenje vie od jednog dijela teksta koji se pomie (eng.
scroll text), ispis trenutnog datuma i sl.

Provjera izgleda u drugim preglednicima
Unato injenici da je jo uvijek Microsoftov preglednik Internet Explorer daleko
najkoriteniji internet preglednik svakako je preporuljivo provjeriti kako se stranice
prikazuju i u drugim (koritenim) internet preglednicima te naravno pokuati
ispraviti stranice ukoliko se iste ne pokazuju ispravno u tim preglednicima.

Obavijest o onesposobljavanju JavaScript-a
Kao to je reeno u poglavlju o JavaScript-u korisnicima je u preglednicima
dozvoljena mogunost onesposobljavanja JavaScript-a. Ukoliko na stranicama
JavaScript predstavlja bitan faktor za pregled stranica (npr. preko njega se obavlja
navigacija), valja korisnike koje imaju onesposobljen JavaScript o tome obavijestiti.
To se moe napraviti koritenjem <noscript> tag-a npr.:
<NOSCRI PT>
Zbog onemoguavanj a J avaScr i pt - a u Vaempr egl edni ku
neet e moi pr i st upi t i svi mdi j el ovi ma ovi h st r ani ca!
</ NOSCRI PT>
Tekst koji se nalazi u <noscript> tag-u biti e prikazan samo u preglednicima u
kojima je JavaScript onemoguen.

Linkovi
HTML
http://www.w3.org/TR/html401
Slubena specifikacija HTML 4.01

http://www.htmlref.com
Specifikacije HTML-a, XHTML-a i neto CSS-a

http://validator.w3.org/
HTML validator
CSS
http://www.w3.org/TR/css21
Slubena specifikacija CSS 2.1

http://www.csszengarden.com
Odlian primjer pravilnog koritenja/kombiniranja CSS-a i HTML-a

http://css.maxdesign.com.au/index.htm
Kvalitetni primjeri koritenja CSS-a pri izradi lista i menija

JavaScript
http://www.javascript.com
Stranica sa puno sadraja vezanih uz JavaScript

http://www.w3schools.com/js/default.asp
Tutorial o JavaScript-u

Ostalo
http://www.sothink.com/product.htm
Odlini programi za kreiranje DHTML stranica.

http://www.westciv.com/style_master/index.html
Iznimno koristan program za kreiranje CSS stilova


O autoru
Moje ime je Josip Masla i student sam na Fakultetu elekrotehnike i raunarstva.
Bavim se izradom uglavnom dinamikih internet stranica pri emu se osim jezika
navedenih u ovom seminaru koristim Php-om i MySql-om.
Email putem kojega me moete kontaktirati je: josip.maslac@fer.hr