Zvona 4 2014

Srtan Uskr!
GODINA: XX, BROJ: 4, travanj 2014., CIJENA: 10 kn, ISSN:1332-4640

LIST AKOVEKIH UPA
3
LIST AKOVEKIH UPA travanj 2014.
RIJE UREDNIKA
Dragi itatelji Zvona!
Nije lako nai primjereni oblik ri-
jei koji bi mogao opisati radost Uskrsa.
Crkva slavei ovaj dan sveano pjeva
u vazmenom hvalospjevu: Nek uskli-
kne... sad. I kao to ne postoji u sve-
miru nikakva analogija dogaaja kojega
slavimo, tolika bi trebala biti i koliina
naeg ushita zbog ovog natpovijesnog
dogaaja. Taj dogaaj toliko radikalan i
toliko nov da nije mogao biti samo utje-
ha tunih uenika koji su htjeli nastaviti
djelo svoga Uitelja. Naime, ne radi se
samo o povratku u ivot, nego o posve
novom ivotu. ivotu koji proizlazi iz
Boje stvaralake moi i njegova gos-
podstva nad svim to postoji.
Upravo zato, za nas krane, na-
kon Uskrsa svijet izgleda potpuno druk-
ije nego li prije njega. On nije samo
suzna dolina, mjesto borbe za opstanak,
nego u punom smislu postaje priprava
za Nebo. Sve ono to ovjek i svijet ne
mogu samom sebi dati, otvara se u snazi
i otajstvu uskrsnua Isusa Krista. Raspe-
ti je Uskrsnuli! Svojom rtvom prekinuo
je lanac nasilja i unitio je gospodstvo
smrti nad ovjekom.
Vjerovanje u injenicu i snagu
Uskrsa jest naa temeljna odrednica.
Bez vjere da je Isus uskrsnuo ne moe-
mo se zvati kranima. Prva propovijed
jest upravo navjetaj Uskrsa. Vjera u
uskrsnue potrebna je kako u deklarativ-
noj, tako i na praktinoj razini. Kranin
javno priznaje Krista Uskrsloga. Prak-
tino prihvaanje Uskrsa jest svijest da
se u svakom dobrom djelu, rtvovanoj
ljubavi, nalazi sjeme otajstva uskrsnua.
Svako ostvareno zajednitvo postaje na-
govjetajem onog vjenog zajednitva
koje postaje naa perspektiva upravo
nakon uskrsnua Isusa Krista.
Uskrslog Krista susreemo u nje-
govoj zajednici, a prepoznajemo Ga i u
brai i sestrama. Osobit je pak susret s
Uskrslim u Svetoj priesti. Naime, klica
vjenoga ivota, po kojoj smo suukopa-
ni i suuskrsnuli s Kristom, posaena je u
nae srce po sakramentu Krsta i razbuk-
tava se svaki put kad blagujemo Tijelo
Kristovo. Uskrsli tada biva u meni, on je
onaj koji osnauje moje srce duhom svo-
je ljubavi. Hrana Tijela i krvi ini otajstvo
uskrsnua djelatnim u nama. Bez te hrane
ne mogu ivjeti, a i sve ono to deklara-
tivno priznajem postaje samo bijedna
slika. Krist uskrsli jest onaj koji djeluje!
Novo stvaranje, kako su stari zvali Uskrs,
poinje u preoblikovanju koje se dogaa
u blagovanju. To je neto najljepe to si
moemo poeljeti estitajui Uskrs.
Sv. Pavao u poslanici Rimljanima
pie, da kao to je Krist za sve nas umro
i slavom Oevom uskrsnuo, tako i kra-
nin po krtenju postaje sudionikom Kri-
stova vazmenog otajstva te zajedno s nji-
me sudjeluje i u novosti ivota (Rim 6,4).
Na taj se nain i na Kristovim vjernicima
oituje djelovanje slave Oeve. Ova no-
vost ima i posljedice u svakodnevnom
ivotu. Na je stari ovjek zajedno s njim
raspet da onemoa ovo greno tijelo te
vie ne robujemo grijehu (Rim 6,6). Kr-
anin je tako postao slobodan ovjek:
slobodan od grijeha i slobodan od smrti.
U toj slobodi treba i ivjeti. Sjedinjeni
se Kristom u uskrsnuu, i kranin nad-
vladava smrt. O smrti sv. Pavao kae u
svojoj ispovijesti vjere da e biti obeskri-
jepljena kao posljednji neprijatelj (1 Kor
15,26). To je konana Kristova pobjeda u
svakom vjerniku, a podrazumijeva i po-
bjedu nad grijehom (Rim 6,9-11).
estitka Gradonaelnika
Drage akovanke, dragi akov-
anci, potovani itatelji Zvona!
Obasjani uskrsnom svjetlou i
osnaeni ljubavlju koja je pobijedila na
kriu, neka nam ovo vrijeme bude poticaj
da inimo dobro drugima, iskreno se pri-
dravajui temeljnih kranskih vrednota
koje oplemenjuju na ivot.
Moja Uskrnja estitka namije-
njena ponajvie vama koji u ovo Uskrsno
vrijeme trebate iznimnu snagu i hrabrost
kako bi vratili vjeru u bolje sutra. U sva-
kidanji ivot ispunjen potekoama,
bojaznima, nesigurnostima, nemirima
srca i unutarnjim ranama unesimo nadu
i darujmo oprost sebi i onima pored nas.
Krenimo putem bez odustajanja, putem
povratka i pouzdanja u svjetlo i istinu.
Postanimo dar i darujmo se radosno svo-
joj obitelji, svojim susjedima, prijatelji-
ma, poznanicima, a naroito potrebitima.
Dar nije samo ono materijalno ve osmi-
jeh, mir, zagrljaj, strpljenje, izgovorena i
sasluana rije ili tek dodir ruke na rame-
nu. Budimo novi - topliji, iskreniji i blagi.
Svim itateljima Zvona, kao i
svim graanima akovca od srca elim
da Uskrs i uskrsno vrijeme provedu u
miru, pratanju, zajednitvu, obiteljskom
druenju, blagoslovu i srei. Neka Uskrs,
kao blagdan mira i nade, ispuni naa srca
ljubavlju i podari nam snage da ustraje-
mo u dobru i nadvladamo sve potekoe
koje su pred nama.
Gradonaelnik Stjepan Kova
ZVONA
List akovekih upa
Godina XX. Broj 4 travanj 2014. g.
Nakladnik:
UPA SV. NIKOLE BISKUPA, AKOVEC
www.ofm.hr/zupa_cakovec/
Adresa Urednitva:
FRANJEVAKI SAMOSTAN
akovec, Franjevaki trg 1
Tel.040/312-806 Fax.040/310-315
Poslovni RN: 2340009-1116012145 PBZ
Ureivaki odbor:
uro Bel, Stjepan Dami, p. Drago Brglez,
Pavao Jurinec, s. Miljana Marui,
s. Vlatka Dujmovi
Glavni i odgovorni urednik:
p. Stanko Belobrajdi
Redaktura:
p. Anelko Rakhel i p. Marko Pustiek
Lektura: Nataa Kralj
Graki urednik: Matija Hranjec
Tisak i uvez: IPK - Letis
Naklada: 1100 primjeraka
franjevacki-samostan-cakovec@ck.t-com.hr
(andjelko.rakhel@ofm.hr)
p. Stanko
Ovim mislima svim itateljicama i itateljima Zvona, SRETAN USKRS I
OBILJE BLAGOSLOVA OD USKRSLOG SPASITELJA, ele svi franjevci
i asne sestre koji ive u djeluju u ovome gradu.
Klica vjenoga
ivota
4
U ARITU ZBIVANJA
Pismo biskupa Zagrebake
crkvene pokrajine roditeljima
krizmanika
Dragi roditelji
krizmanika!
I.
Obraamo vam se u radosti to
se vae dijete na lazi u pripremi za pri-
manje i za slavlje sakramenta svete po-
tvrde. Sveta potvrda je jedan od triju
te meljnih sakramenata kranske inici-
jacije, uvoe nja u kranstvo. Krtenje,
potvrda i euharistija su tri dara, tri sa-
kramenta koji ovjeka pritjelovljuju Cr-
kvi i oslobaaju ga od vlasti zla i smrti.
Vjeruje mo da ste i sami osjetili da im
vie prostora otvo rimo za Boje djelo-
vanje, tim vie nam je darovan vei mir
i zadovoljstvo.
Vae dijete, potovani roditelji,
po Bojemu daru ivota, trajno pripada
vama, ali i vi njemu. Zato vam se obra-
amo, mislei i na kumove i na prijatelje
te na sve koji su u odgojnom i obrazov-
nom hodu s vaom djecom. Pozivamo
vas da surauje te sa upnikom, upnim
vikarom i katehetama, s odgovornima u
upi u raznim vidicima pripreme. Zajed-
no ete lake pronai prikladne puteve i
rjeenja za mogue potekoe.
II
Dragi roditelji, ne zaboravite da
ste vi prvi kate hete i odgajatelji u vjeri
svojoj djeci. O vaoj odgo vornosti ovi-
si velikim dijelom uspjeh pripremanja
za svetu potvrdu. Da bismo to pojasni-
li, navodimo nekoliko konkretnih pita-
nja u kojima je vano da kao roditelji
ostvarite svoju ulogu i pomognete od-
govornima u upi.
1. Najprije vas molimo da svojoj
djeci oitujete ne samo pristanak, svo-
ju suglasnost da sudjeluju u programu
pripreme u upi, nego ih i sami potiite,
pratite, razgovarajte s njima, oitujte da
je to i vaa radost, a nadasve - molite
za njih i s njima. Ne do pustite da djeca
osjete da ste ravnoduni ili pak, ne daj
Boe, da im prijeite odlaske na svetu
misu, na kateheze, ili da vam nije stalo
do aktivnosti koje se nude u upi.
2. Vjerniki odgovorni roditelji
pazit e da dije te redovito pohaa vje-
ronauk u koli, koji je jedan od uvjeta
za primanje sakramenta svete potvrde.
Naime, ne moemo govoriti o ozbiljno-
sti, o svetosti, a da se s druge strane ta
ozbiljnost zanemaruje. Ako bi se dogo-
dilo da tko ispie dijete s vjeronau ka,
tada e se primanje sakramenta odgo-
diti do is punjenja uvjeta koje odreu-
je dijecezanski biskup. Ispisivanjem
djeteta s vjeronauka vi preuzimate i
odgovornost to e sveta potvrda biti
odgoena. Ujedno napominjemo da je
uz pohaanje kolsko ga vjeronauka za
primanje sakramenta obvezna priprava
u upi - upna kateheza.
Zato elimo jasno rei da u slu-
ajevima kad ne budu ispunjeni uvje-
ti za svetu potvrdu, iz odgovornosti
prema Crkvi i njezinu poslanju nee
biti dano doputenje za primanje toga
sakramen ta. Suprotni postupci bili bi
grubo nepotovanje obveza koje su
crkveni slubenici duni izvrava ti. U
sluaju odgode ne radi se ni o kakvoj
kazni, nego o ponudi i mogunosti za
dodatno vrijeme formacije kandidata.
3. Nadalje, dobro nam je poznato
da u toj dobi treba mudro uskladiti kol-
ske obveze i izvankol ske aktivnosti, ali
pritom treba paziti da vjera i vjerski od-
goj ne dou na zadnje mjesto. Primjeu-
jemo, naime, da ponekad dolazi do nes-
porazuma, osobito glede portskih vjeba
i drugih programa. Ako se gdje primijeti
stanovita kolizija, potrebno je o tome ve
na poetku kolske godine razgovara ti sa
upnikom, kako bi se s pribliavanjem
dana slavlja svete potvrde izbjegle neu-
godnosti zbog ne primjerenih zahtjeva,
koji ne mogu biti ispunjeni.
4. Roditelji su pozvani ve od
najranije dobi, a osobito u vremenu pri-
preme za sakramente, dje cu uiti pri-
padnosti upi, razvijati njihovu svijest
o vanosti upne zajednice i pomoi im
pri uklju ivanju u pojedine upne sku-
pine i djelovanja.
5. U pripremi za svetu potvrdu
vi roditelji ima te vanu ulogu u biranju
kume ili kuma za svetu potvrdu, vodei
rauna o crkvenim propisima. Bilo bi
najbolje kad bi kumovi na krizmi bili
krsni kumovi. Ako to nije mogue,
neka se kumovi iza biru prema kriteri-
jima koje odreuje Crkva.
Da bi tko bio kum ili kuma, po-
trebna je pri kladnost za praenje po-
tvrenika: a) kumovi na svetoj potvrdi
mogu biti samo pripadnici Kato like
Crkve koji su primili sakramente inicija-
cije: krsta, potvrde i euharistije; b) kum/
kuma ne moe biti netko tko je samo
civilno vjenan, nego mora biti i crkve-
no vjenan; c) kum/kuma ne moe biti
netko tko je rastavljen i ponovno civilno
vjenan ili ivi u izvanbranoj zajedni-
ci; d) kumovi trebaju ivjeti u skladu s
katolikom vjerom i crkvenim naukom.
6. Osobito je vaan odgoj za po-
naanje u liturgijskome prostoru - crkvi,
a taj odgoj posebno mogu i trebaju pro-
micati roditelji i kumovi. Crkva je pro-
stor poseban i uzvien, zbog svetosti do-
gaaja i stvarnosti s kojima je povezan.
U njemu se ne smi je ponaati kao u dru-
gim prostorima, nego uvijek s dunim
potovanjem pobonosti i poniznosti,
ra dosti i osjetljivosti.
7. Jedna od pojava s kojom se
susreu pastoralni djelatnici jest i nain
odijevanja krizmanika, ku mova, ali i
drugih vjernika za to slavlje.
Kao roditelje vas molimo da vo-
dite brigu o smislu slavlja, koji se treba
odraavati u svemu, pa tako i u odije-
vanju. Tomu slavlju ne prista ju ni skupa
odijela, niti rasko, a posebno su nedopu-
5
U ARITU ZBIVANJA
hvalnosti jaaju svoju povezanost, ali
opet napominjemo da je vano izbjei
bilo kakvo pretjerivanje.
10. Za trokove pripreme slavlja
upnik smije traiti iskljuivo doprinos
koji je odreen crkve nim taksovnikom.
A u skladu s praksom Crkve, oni ko-
jima to predstavlja nancijske tekoe
tre baju biti osloboeni toga doprinosa.
11. to se tie ostalih pitanja, o
njima se mogu dogovoriti roditelji me-
usobno, ali to nisu za htjevi Crkve. u-
pniku pripada mjerodavnost da, potujui
kriterije za snimanje liturgijskih slavlja,
meu predloenima ili ponuenima sni-
mateljima dopusti tko e biti zaduen za
tu slubu, tako da bude zaduena jedna
snimateljska tvrtka ili osoba. Glede same
stivi oni naini odijevanja koji vrijeaju
krjepost ednosti i dostojanstvo ljudsko-
ga tijela. Nain odijevanja je svakako
jedna od toaka za raspravu na susretima
sveenika i kateheta s ro diteljima.
8. Osim odijevanja postoji jo jed-
no podruje koje moe zavriti u protur-
jeju sa smislom sakramenta potvrde, a to
su darovi za krizmanike. Ovim svojim pi-
smom jasno dajemo na znanje da se proti-
vimo skupim darovima. Sve to naruava
skromnost i smislenost darova neka bude
otklo njeno iz ozraja svete potvrde.
9. Ta skromnost neka bude vidlji-
va i u pripre manju obiteljskih i rodbin-
skih slavlja i blagovanja nakon slavlja
svete potvrde. Lijepo je da se obitelj i
rodbina nau zajedno, da u veselju i za-
USKRSNA ESTITKA UPANA
MEIMURSKE UPANIJE
Uskrs je najvei kranski blagdan, blagdan koji
svim vjernicima, ali i onima koji to nisu, alje poruku
da je novi, drugaiji ivot mogu, te da naa svakodnev-
na djelovanja imaju neki vii smisao i svrhu. Uskrs je
blagdan kad, okupljajui se u obiteljima, njegujemo stare
obiaje, poput bojanja jaja, zajednikog blagovanja i e-
stitanja. I konano, on se poklapa i s poetkom proljea,
odnosno ponovnog buenja prirode.
Ta simbolika novog poetka i dubljeg smisla naeg i-
vota, navodi nas da iz iskustva uimo te da s nadom gledamo
u budunost. A to je ono to nam je u ovim vremenima, kad
gubimo povjerenje u druge i kad sa strepnjom gledamo u bu-
dunost, potrebno. Nama kranima Isusovo uskrsnue znai
da Boja ljubav moe promijeniti na ivot te da smo zahva-
ljujui Njemu spaeni, dok onima koji nisu vjernici, znaenje
Uskrsa omoguava da zajedno s nama krenu u smjeru ljepe-
organizacije, kasnijega nabavljanja sni-
maka i plaanja, neka se dogovore sami
roditelji. Napominjemo da obveza doli-
nog odije vanja vrijedi kako za krizmani-
ke i kumove, tako i za snimatelje.
III.
Brao i sestre, Gospodin nam je
rekao da o vjek ne ivi samo o kruhu, a
suvremenost poka zuje da se naa drutva
moraju boriti protiv razli itih ivotnih za-
stranjenja, koja su nastala zbog pogrjenih
usmjerenja, pokuaja samoostvarivanja
ovjeka bez Boga, nepotovanja prema
otajstvu ivota. I toliko puta osjeamo da
nam nedo staje oduevljenja, snage po-
mou koje moe rasti stablo s duhovnim
i moralnim plodovima. Ta je snaga Duh
Sveti. Pomozite svomu sinu, svojoj keri
podravati to svjetlo, koje nije osloboeno
prijetnja utrnua. To ete moi samo onda
ako se i sami pokuate svakoga dana otva-
rati Bojemu Duhu. Njegovo je djelovanje
udesno i ne prestaje obogaivati ljudska
srca i preobraavati zajednice.
Radujemo se vaoj spremnosti i
nesebinosti da obeanja koja ste na krte-
nju svoje djece dali Bogu i Crkvi sada is-
punjavate. Neka nam svima Gos podin pri-
tjee u pomo i neka vas svojim Duhom
prati! Zazivamo na sve vas i vae obitelji,
osobito na vau djecu koja se pripremaju
za svetu potvrdu, obilje blagoslova i mira.
Na prvu korizmenu nedjelju,
9. oujka 2014.
Svi biskupi Zagrebake metropolije
ga, ugodnijega i svrsishodnijeg ivota. Smatram da je upravo
u tome smisao i jedna od najveih vrijednosti ovog blagdana,
njegovog znaenja i poruke.
Za Uskrs emo se ponovno okupiti sa svojim obite-
ljima i to je prilika da se posvetimo jedni drugima. Tijekom
godine, zbog raznih obveza za to nemamo vremena, a blag-
dan je vrijeme kad moemo i trebamo razgovarati sa svojim
blinjima te ponovno podijeliti ono to je dobro te zajedno
rijeiti ono to nije. Zajedno s njima prisjetit emo se i nekih
starih obiaja koji su dio nae zajednike prolosti i koji ine
na identitet. Njihovo uvanje i prenoenja na nove narataje
jamstvo je nae opstojnosti, ali i zajednitva.
I na kraju, iako Uskrsom zavrava vrijeme odricanja,
Isusov nauk ui nas da su skromnost, umjerenost i radinost
vrline te da tako moramo ivjeti cijele godine. Stoga, pridra-
vajui se njih, zajedno ovaj svijet i na kratki ivot na njemu
inimo ljepim i boljim.
Svim itateljicama i itateljima Zvona elim Sretan i bla-
goslovljen Uskrs!
Matija Posvec,
upan Meimurske upanije
6
O TOME RAZMILJAMO
SVRHA RIJEI
Svrha rijei je da posreduju mi-
sli, a kad se misli shvate rijei se za-
boravljaju. Stoga me se dojmilo kad
je na gvardijan fra Stanko nedavno
na nedjeljnoj Sv. misi, proitavi
Evanelje prije propovijedi rekao
kako bi bilo najkorisnije dobro saslu-
ati Boju rije i ne govoriti nita, jer
izvorna Kristova rije najbolje govori
sama za sebe i nita joj ne bi trebalo
dodavati ni oduzimati. Zaista, Krist
je naa hrana, Kruh ivota, Dobro i
Ljubav sama. U Njemu je sve mudro,
a istovremeno sve jednostavno, u do-
broti je dua slobodna i ima iskustvo
radosti i pjesme i zato pjeva;
ivi u ljubavi jer ba svaki novi dan
u Boji dlan je ucrtan.
Uzmi kri i nosi ga, to je put ovjeka
do neba.
Uzmi kri i nosi ga, put u raj nije po-
sut ruama.
Ne lai, ne kradi, moli se i radi,
prii i pomogni, nikom ne odmogni.
Pjevaj o slobodi i neka Bog te vodi,
put je samo jedan, biti Njega vrijedan.
Rajska rije od zlata otvara nam
vrata.
MILOSNO VRIJEME KORIZME
Kroz ovu korizmu, itajui
Evanelje pokuavali smo biti blie
Isusu koji je na uzor, koji se Bogu
Ocu jedinome klanja i njemu jedi-
nome slui. On je na prvom mjestu i
vaniji od bilo ega zemaljskog i Nje-
ga se ne iskuava.
Preobraeni Isus na Gori do-
biva potvrdu s Neba:Ovo je sin
moj ljubljeni, sluajte ga! Njega
koji je pravi Bog i pravi ovjek,
koji zahvaa svaki segment ljud-
skog ivljenja. Ta slika Krista kojeg
Nebo potvruje, jest slika svakog
ovjeka koji u svojim patnjama ima
snage vjerovati i u vlastitoj se slo-
bodi otvoriti svom Spasitelju.
Preko Samarijanke upoznaje
nas s izvorom vrela ive vode, a to je
sam Bog. Jeruzalemski slijepac koji
je progledao postao je glasnik koji
je Krista javno predstavio jer mu je
promijenio ivot i dao novi poetak.
Nasljedujui Isusa u njegovu etrde-
setodnevnom boravku u pustinji i ove
smo godine dobili novu priliku u to
milosno vrijeme da se obratimo, pre-
vladamo kunje i odriemo se grijeha.
S VJEROM I PJESMOM KROZ
IVOT, UMIRANJE I SMRT
Vjerujem da vrijeme kada Bog
pozove k sebi nekog iz nae zajednice
krana nije sluajno i da nosi puno
simbolike i znaaja. U korizmenom
vremenu, dominantne ljubiaste boje
koja nam poruuje da smrt nije kraj
nego uranjanje u neistraeno pro-
stranstvo Bojeg mira, preminula je
u Gospodinu lanica naeg enskog
zbora Terezija Bratinak. Njen spro-
vod jasno je izrazio vazmeni znaaj
kranske smrti i javno svjedoenje i
ispovijedanje zajednitva s Uskrslim.
Fra Venancije Mihaljevi nadahnuto
je kao predvoditelj sprovodnog bo-
gosluja naglasio kako je lako na-
vijetati Evanelje s onima i za one
koji to razumiju, koji su sjedinjeni u
vjeri, enji i nadi, u mislima i srcu.
Otpjevanim pjesmama; O daj mi sna-
ge Boe moj, Milost, Boe milostivi,
Kao kouta, Sv. Cecilija, koje je i po-
kojnica jako voljela i esto pjevala,
iskazale smo doivljavanje svoje vje-
re kao ono to ivot ini uistinu boljim
i kvalitetnijim. Terezija je nesebino
koristila svoj glas, kao Boji dar ko-
jim se rado sluila iz zahvalnosti to
ga je i sama primila. Uza sve ivotne
kunje nije prestala vjerovati Bogu i
njegovim nakanama. Znala je prepo-
znati vrijednost trpljenja i umiranja
sebi u velikim, ali i malim, svakod-
nevnim ivotnim situacijama. Za nju
je samoostvarenje bilo tek plod ljuba-
vi za druge. Vjerno je svjedoila da
onaj tko neto vrijedi, ne ivi za svoj
uitak, a da najbolji dio ivota ovje-
ka jesu ona bezimena, nezapamena
djela dobrote i ljubavi. Stoga to nije
bio samo gubitak osobe, nego i nada
da emo se skupa opet nai u Bojem
kraljevstvu, a da na svemu to jesmo
i imamo poiva i sjena smrti.
Marija Tuksar
7
KATEKIZAM KATOLIKE CRKVE
OPINSTVO
SVETIH
Ispovjedivi da vjerujemo u
svetu Crkvu katoliku, Apostolsko
vjerovanje dodaje opinstvo svetih.
Crkva je opinstvo svetih.
Budui da svi vjernici tvore
samo jedno tijelo, dobra se jednih
priopuju drugima. Treba doista vje-
rovati da u Crkvi postoji zajednitvo
dobara. A najvaniji je lan Krist,
jer je glava. Stoga Kristovo se dobro
priopuje svim lanovima; to biva
po sakramentima Crkve. (sv. Toma
Akvinski). Budui da Crkvom rav-
na jedan te isti Duh, sva dobra koja je
primila nuno su zajedniko dobro.
(Rimski katekizam).
Izriaj opinstvo svetih, ima
stoga dva, usko povezana znaenja:
zajednitvo u svetim stvarima i
zajednitvo izmeu svetih osoba.
I. Zajednitvo duhovnih dobara
U prvoj jeruzalemskoj zajedni-
ci, uenici bijahu postojani u nauku
apostolskom, u zajednitvu lomljenja
kruha i molitvama (Dj 2,42).
Zajednitvo vjere. Vjera vjer-
nika jest vjera Crkve primljena od
apostola, ivotno blago koje se dije-
ljenjem poveava.
Zajednitvo sakramenata.
Plod svih sakramenata pripada svim
vjernicima. Sakramenti, napose kr-
tenje koje je poput vrata kroz koja
se ulazi u Crkvu, jesu svete veze koje
ih sve ujedinjuju i povezuju s Isusom
Kristom. Opinstvo svetih oznaava
to zajednitvo sakramenata.
Zajednitvo karizmi. U opin-
stvu svetih Duh Sveti dijeli meu
vjernicima svakoga stalea posebne
milosti za izgradnju Crkve. Svakome
se daje objava Duha na opu korist.
Sve im bijae zajedniko.
(Dj 4,32). Sve to pravi kranin
posjeduje treba smatrati dobrom koje
je zajedniko sa svima: zato uvijek
mora biti spreman i brian da priskoi
u pomo onome koji nema i pomo-
gne blinjemu u potrebi. Kranin je
upravitelj Gospodinovih dobara.
Zajednitvo ljubavi. U opin-
stvu svetih nitko od nas sebi ne ivi,
nitko sebi ne umire (Rim 7,14). I ako
trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi:
ako li se slavi jedan ud, raduju se zajed-
no svi udovi. A Vi ste tijelo Kristovo i
pojedinano udovi (1 Kor 12,26-27).
Ljubav ne trai svoje (1 Kor 13,5). I
najmanji in koji vrimo u ljubavi do-
nosi korist svima, po toj solidarnosti sa
svim ljudima, ivima ili mrtvima, koja
se temelji na opinstvu svetih. Svaki
grijeh kodi tom opinstvu.
II. Opinstvo Crkve na
nebu i na zemlji
Tri stanja Crkve.
Sve dok ne doe Gospodin
u svome velianstvu i svi
aneli s njim i dok mu, kad
jednom bude unitena smrt,
ne budu podlone sve stva-
ri, neki od njegovih uenika
putnici su na zemlji, neki se
- ostavivi ovaj ivot - iste,
a neki uivaju slavu gle-
dajui jasnije trojedinoga
Boga kakav jest (II. vati-
kanski sabor).
Zagovor svetih.
Zbog toga to su s Kri-
stom tjenje sjedinjeni,
nebeski blaenici utvru-
ju cijelu Crkvu u svetosti.
Oni kod Oca ne prestaju
za nas posredovati, pri-
kazujui zasluge koje su stekli na
zemlji po Kristu Isusu, jedinom po-
sredniku izmeu Boga i ljudi. Stoga
njihova bratska briga mnogo poma-
e naoj slabosti.
Zajednitvo sa svetima. Uspo-
menu svetaca ne tujemo radi samoga
primjera, nego jo vie zato da se sjedi-
njenje Crkve u Duhu pojaa vrenjem
bratske ljubavi. Jer, kao to nas kran-
sko zajednitvo meu putnicima dovo-
di blie Kristu, tako nas zajednitvo sa
svetima zdruuje s Kristom od kojega,
kao Izvora i Glave, izlazi svaka milost i
ivot samoga Bojeg naroda.
Zajednitvo s pokojnicima.
Poznajui dobro zajednitvo cije-
loga otajstvenog Tijela Isusa Krista,
Crkva putnika ve od prvih vreme-
na kranstva s velikim je potova-
njem njegovala spomen mrtvih i jer
je sveta i spasonosna misao moliti
za mrtve da im se oproste grijesi (2
Mak 12,46), za njih je prinosila i mo-
litve. Naa molitva za njih moe im
ne samo pomoi, ve njihov zagovor
uiniti uspjenim u nau korist.
U jedinstvenoj Bojoj obitelji.
Svi koji smo djeca Boja i koji u Kristu
tvorimo jednu obitelj, dok u meusob-
noj ljubavi i u jednoj hvali Presvetog
Trojstva meu sobom opimo, odgo-
varamo bitnom pozivu Crkve (II. va-
tikanski sabor). (KKC 946 - 959).
8
IZAK - SIN
OBEANJA
Izak-jedini Abrahamov batinik
U biblijsku priu o neplodnosti
Abrahama i Sare vjeto je utkana i pri-
a o Sarinoj slukinji, Egipanki Ha-
gari, koju ona velikoduno daje Abra-
hamu za enu, ne bi li s njom imao
potomstvo, kad ve ne moe sa Sarom
imati sina (Post 16). Iako i na Hagarinu
sinu Jimaelu poiva obeanje brojnog
potomstva (16, 10; 21, 13), iako je i
on Abrahamov sin te praotac brojnih
arapskih naroda, Bog, ipak, usliava
Sarinu elju, da sin slukinje ne smije
biti batinik s mojim sinom - s Izakom
(21, 10) i objavljuje Abrahamu kako e
samo Izakovo potomstvo tebi ovjeko-
vjeiti ime (21, 12). To je istaknuto i
irokim pripovijedanjem o obeanju
Izakova roenja od strane tajanstvenih
posjetitelja koje je Abraham ugostio
kod hrasta Mamre (Post 18).
U tom pripovijedanju stopile su
se razliite predaje, pa se tako kae da
se Abrahamu ukazao Jahve kod hrasta
Mamre (18, 1), dok on vidi tri ovjeka
koji stoje pred njim (18, 2). Dok njih
trojica pitaju Abrahama za Saru, obea-
nje daje samo jedan: Vratit u se k tebi
kad istee vrijeme trudnoe, a tvoja
ena Sara imat e sina. (18, 9s) A sve
kulminira u retorikom pitanju kojim
se obeskrepljuje Sarina sumnja: Zar je
Jahvi ita nemogue? (18, 14)
Izakovo nesueno rtvovanje
Vrhunac biblijskoga kazivanja o
Abrahamu i Izaku zasigurno je pri a o
tome kako Bog od
Abrahama trai da
mu kao rtvu prinese
sina jedinca, Izaka,
kojega je na udesan
nain dobio u svojoj
starosti. Ta pria,
u kojoj Bog reira
sretan i iznenaujui
zavretak, moe se
itati na dva razliita
naina. Prvo, u njoj
je mogue gledati
snaan protest protiv
rtvovanja vlastite
djece u zemlji koju
je Abraham ostavio,
ali moda i u Kanaa-
nu, u kojem se sad nalazi. Drugo, u njoj
se prepoznaje motiv kunje Abrahamo-
ve vjere. Abraham naime po novno uje
Boji glas: ustani i poi. To je za
njega nov, nutarnji exodus, jo tei od
onoga prvog, jer se ovaj put ne mora
odrei samo zaviaja, ve najdraega,
sina Izaka. No njegova vjera se ponovno
pokazuje vrstom pa je Bog na kraju na-
grauje novim obeanjem (22, 15-18).
Dobro je podsjetiti da vjerovati u hebrej-
skome znai vrsto se osloniti na Jahvu.
Abraham se oslonio na Boje obeanje
velika potomstva (15, 5) i nije se poko-
lebao ni u trenutku kada je izgledalo kao
da Bog sam radi protiv svoga vlastitog
obeanja.
Izrael se u svojoj povijesti e-
sto suoavao sa slinim situacijama,
kad se inilo kao da je Bog zaboravio
svoja obeanja, da je sakrio svoje lice,
da je odsutan iz ivota svojeg naroda.
U takvim prigoda ma Abrahamov pri-
mjer bio je dragocjeno jamstvo Boje
vjernosti narodu, pa je to tema mnogih
Izraelovih proroka.
Izak i Rebeka
U biblijsko pripovijedanje o
Izakovoj enidbi utkane su mnoge te-
oloke niti Abrahamova poziva, posla-
nja i vjere. On koji se na Boju rije
odvojio od svojeg zaviaja, stranac je
u svojem novom zaviaju, u Kanaanu.
Nije primio njegovu religiju ni njegove
obiaje, pa ne eli da to uini ni njegov
sin Izak. Zato nareuje svojemu sluzi
da mu sinu dovede djevojku iz njegova
zaviaja, ali ne doputa da tamo vodi
Izaka (24, 2-6). Abrahamova vjernost
Bogu nagraena je tako to Jahve sam
njegova slugu vodi prema eljenom ci-
lju i usliava njegovu molitvu te on na
studencu sretno su sree Rebeku, budu-
u Izakovu enu (24, 12s.)
U prikazu enidbe i ivota Izaka
i Rebeke postoje vane zajednike toke
s prikazom odnosa Abrahama i Sare. I
u taj prikaz ugraene su neke karakte-
ristine crte iz ivota izabranog naroda
Izraela i njegova odnosa prema drugim
narodima. Ponajprije, i Rebeka je poput
Sare nerotkinja, a Izak podsjea na vje-
ru svojeg oca Abrahama: kad se obraa
Bogu za pomo (25, 21). I tu je ponovno
na djelu Boja svemogunost. Osjetiv-
i da nosi dvojke, Rebeka se uplaena
obraa Bogu, na to dobiva odgovor u
kojem je sadrano budue poslanje nje-
zine djece: Dva su svijeta u utrobi tvo-
joj; dva e se naroda iz tvog krila odije-
liti. Narod e nad narodom gospodovati,
stariji e sluiti mlaemu. (25, 23)
Izak - nositelj obeanja
Za razliku od Abrahama, koji
sam mora djelovati, Izak je u Knjizi Po-
stanka uglavnom samo predmet Bojeg
djelovanja. Na njemu se ispunja obe-
anje i on sam postaje nositelj novog
obeanja. Iako je Bog ve s Abraha-
mom i njegovim potomstvom sklopio
vjeni savez, Izak je, ipak, izrijekom
spomenut kao subjekt tog saveza: A
Bog ree: Ipak e ti tvoja ena Sara
roditi sina; nadjeni mu ime Izak. Savez
svoj s njime u sklopiti, Savez vjeni s
njime i s nje govim potomstvom posli-
je njega. (17, 19) Tako je jo jednom
Izraelu zajamen savez s Bogom. Osim
toga Bog trajno bdije nad Izakom. Kad
se ponovno pojavila glad, Bog Izaku
ne doputa da poput svojeg oca Abra-
hama ide u Egipat, ve mu zapovijeda
da ostane u Kanaanu, da bi na njemu
mogao ispuniti obeanje dano Abraha-
mu (26, 3-5).
Postavi poslije vrlo bogat, ni
Izak se ne spori oko prostora za svoja
stada, ve se u miru dijeli od gerarsko-
ga kralja Abimeleka (26, 12-16), nakon
ega ga Jahve ponovno blagoslivlja
zbog Abrahama, sluge svojega (26,
24). Tako se zatvara krug Bojih obe-
anja i ispunjenja, kao nagrada za Iza-
kovu vjernost.
Iz knjige p. Ivana Dugandia
Upoznajmo Bibliju
u nakladi GLASA KONCILA
UPOZNAJMO BIBLIJU
Caravaggio: Abraham rtvuje Izaka
9
SAKRAMENTI
EUHARISTIJA
- VRHUNAC
SVEGA
Prema rijeima i vjeri Crkve eu-
haristija je izvor i vrhunac cjelokupnoga
ivota vjer nika i cijele Crkve. Odatle sve
izvire i u euharistiji sve nalazi svoju pu-
ninu. To je najvea svetinja vjere i Crkva
poziva na redovito sudje lovanje sve svo-
je vjernike. Crkva nastoji omogu iti vjer-
nicima po svojim slubenicima da svake
nedjelje, a mnogi i ee, mogu sudjelo-
vati na euharistiji. Euharistija je i punina
kranske ini cijacije. ovjek vjernik kad
pristupa kranstvu postaje to u pravom
smislu rijei tek kad primi temeljna tri
sakramenta, tj. krst, potvrdu i euha ristiju.
Euharistija je na neki nain kruna toga
kranskog hoda za Isusom u zajednici
vjernika, tj. u Crkvi. Bez jednog od ta tri
sakramenta o vjek jo nije potpuni kra-
nin i valja se potruditi da to uini u vjer-
nosti temeljnim krsnim obea njima.
Naziv euharistija
Naziv euharistija koji se sve e-
e uje u vjerskoj upotrebi grkog je
podrijetla. Dolazi od grkoga glago-
la eucharistein, to znai zahva ljivati.
Vjernik je neprestano zahvaljivao Bogu
za sve. Zahvaljivao je za svoj ivot. To
je Boji dar. Katkada se u tijeku nevolja
ivota ovje ku ini kao da je kanjen i-
votom i ne prihva a sebe i svoj ivot. To
je znak nevjere prema Bogu Stvoritelju
i Ocu koji nas je obdario ivo tom. Sva-
ko zahvaljivanje za ivot, za zdravlje, za
udove tijela, za obitelj, roditelje, brau,
za radno mjesto, ljude koje susreemo,
za sunce i kiu, za plodove zemlje od
kojih se hranimo: svako takvo zahva-
ljivanje znak je vjere da je Bog Otac,
da je ovjeka u ljubavi stvorio i da ga
u ljubavi uzdra va. Zato i danas vjernik
zahvaljuje na osobit i ne posredan nain
Bogu Ocu za svako jelo to se do nosi na
stol jer u tome osjea takvu trajnu lju-
bav Boju. Geste i rijei zahvaljivanja,
odnosno blagoslivljanja Boga za stol i
jelo na njemu sauvane su u biblijskoj
tradiciji, Tako je i Isus zahvaljivao na
Posljednjoj veeri za jelo i pie, za kruh
i vino i zbog tih rijei uz takvu svetinju
vjere vezan je i danas sve vie uobiajen
naziv euharistija.
Sveta misa
U hrvatskoj tradiciji nalazi se naj-
ee naziv misa, odnosno sveta misa.
Pridjev svet dodaje se radi neizrecivog
potovanja koje vjernici imaju prema toj
tajni vjere. Naziv misa dolazi od la tinske
rijei koja znai otpust odnosno poslanje.
Obredno se ta rije nalazila na zavret-
ku svake mise i upozoravala vjernike da
je sveti in gotov, ali da sada zapoinje
vrijeme kad e svaki vjer nik u svom re-
dovitom ivotu pokazivati plodo ve tog
ina, kad e se oitovati da vjernici svo-
ju misu, svoje potovanje prema Bogu
Ocu pokazu ju iskrenom i djelotvornom
ljubavlju prema lju dima za koje su odgo-
vorni i s kojima ive. Tada misa postaje
doista poslanje. Ta je rije
kod za padnog kranstva
postala uobiajena i nala-
zimo jc kod svih naroda i
jezika koji su u zajedni-
tvu s Rimskom Crkvom.
Liturgija
U tradiciji Crkve,
a osobito istone Crkve,
nalazi se esto za svetu
misu naziv liturgija. I ta
je rije grkoga podrijetla
i znai zapravo djelo na-
roda Bojega. To je konstitutivni in ko-
jim se zajednica vjernika prepoznaje kao
Boja i na taj nain daje Bogu svoju ast i
hvalu. Liturgija na Zapadu u proirenom
smislu znai svaki vjerski in kojim se
Bog slavi i kojim se od Boga trai pomo
i milost, ali jer je sveta misa vrhunac ta-
kvoga bogotovlja, onda je taj izraz naj-
prikladniji upravo za taj in vjere. Moda
je kod nas najpri kladniji izraz koji odgo-
vara toj staroj rijei upra vo bogotovlje
odnosno bogosluje. Zato i danas katolici
esto kau da idu na slubu Boju. Kod
katolika istonoga obreda, tj. kod grkoka-
tolika, izraz liturgija je uobiajeni naziv
za svetu misu.
Spomen Posljednje veere
Naziv spomen Posljednje vee-
re podsjea vjernike da je svaka misa
poela s Isusovom posljednjom vee-
rom, da je tu sve krenulo i da je sam
Isus uenicima naredio da upravo to
ine njemu na spomen. Svaka misa u
svojim obredi ma u glavnom dijelu go-
tovo doslovce slijedi kroniku Isusove
posljednje veere, i to rijeima i gesta-
ma. eli biti to vjernija tomu prvom
inu, odnosno prvoj misi svijeta koja
se dogodila na toj veeri. A dogodilo
se neto to uenici nee nikada za-
boraviti, i zato e to ostati prisutno u
njihovu sjeanju. Nije stoga udo da
su ustraj no nastojali da ostanu vjerni
Isusovoj elji da sa uvaju spomen na
tu posljednju i oprotajnu veeru s Isu-
som. Njihova praksa e pokazati ve
iz izvjea novozavjetnih knjiga da su
oni to inili po kuama i sabirali se na
lomljenje kruha. Kod mnogih prote-
stantskih zajednica jo i danas domi-
nira taj naziv za njihovo okupljanje
subotom odnosno nedjeljom.
Iz knjige:
Da radost vaa bude potpuna
p. Zvjezdana Linia
10
USKRS PROMOCIJA
LJUDSKOGA RODA
Uskrs je povijesni blagdan do-
godio se u povijesti, pa se i povijesno
moe slijediti i pratiti. Ustanovljeno
je: da je kamen s groba dignut, a ni-
jedna ga ljudska ruka nije taknula; da
je grob naen prazan, a nitko od ljudi
nije odnio Isusovo tijelo; da su u grobu
ostali i bili vieni: povoji, gdje lee; i
ubrus, koji bijae na glavi Isusovoj, ali
nije bio uz povoje, nego napose svijen
na jednome mjestu, a ljudske ih ruke
nisu ni slagale, ni na odreeno mjesto
stavljale. Sve je to neizbrisivo i zapisa-
no za sva vremena!
Uskrs je u isto vrijeme i nad-
povijestan, onostran. To je njegova
prava i puna dimenzija. Kao to je na
Blagovijest i Boi Sin Boji - Isus
Krist - uao u ovaj na svijet; tako je
na Uskrs iziao iz njega. I kao to su
aneli na Boi uputili pastire, gdje
e Novoroenoga nai (Lk 2,9s); tako
je na Uskrs aneo uputio ene: Nije
ovdje! Uskrsnu, kako ree (Mt 28,6).
Uskrsnuvi, Isus iz Nazareta prodrije
kroz nebesa (Heb 4,14), i postade pr-
vim stanovnikom uskrsnoga svijeta.
Uskrs je stoga apsolutna Boja no-
vost, koja nadilazi povijest!
Pavao nam danas pie o nama.
Uvjerava nas, da smo i mi suuskrsnu-
li, a ne samo da je Krist uskrsnuo. Po
krtenju smo uskrsnici. To podrava-
mo i uveavamo ostalim sakramen-
tima i krjeposnim ivotom. Zato nas
Pavao potie: Ako ste suuskrsnuli
s Kristom, traite, to je gore, gdje
Krist sjedi zdesna Bogu! Budite, to
jeste! Novi ljudi! Uskrsnici! Sveti!
Ivanovo uskrsno Evanelje naj-
ljepa je promocija ene i rehabilitacija
grjenik! Boi je bio najprije objav-
ljen pastirima, koje su smatrali grjeni-
cima, a Uskrs je najprije iskusila Marija
Magdalena - neko javna grjenica (i
druge ene). Pastiri su na Boi, a ene
na Uskrs, rehabilitirani. Vraena im je
oduzeta ast i dostojanstvo.
Uskrs je sveana promocija
ljud u brau i sestre. I to je Uskrsli ui-
nio po eni: Idi mojoj brai. Do tada su
bili uenici, apostoli, prijatelji! Od sada
su jo: i braa i sestre! Oni i mi!
VJERA JE USKRSNI DAR
Ako je prirodno slaviti roen-
dan, imendan, onda je isto tako pri-
rodno slaviti dan krtenja. Liturgijski
se taj dan slavi danas - na drugu vaz-
menu nedjelju. A to znai slaviti dan
krtenja, kazuje nam zborna molitva.
Na zbornu se molitvu nado-
vezuje ovogodinji odlomak Djel
apostolskih, koji je svojevrsna abe-
ceda kranskog ivota. Opisuje se,
kako su krani ivjeli u praskozorje
kranstva: Braa bijahu postojana
u nauku apostolskom, u zajednitvu,
lomljenju kruha i molitvama. Bez
toga naprosto nema ni kranstva ni
Crkve. Lomljenje kruha je najstariji
izraz za Euharistiju, Svetu misu. Tu
se udesno dogaa i slavi zajednitvo
ljud s Bogom i meu sobom. Jer, sla-
vei istu Kristovu rtvu, i blagujui
isto Tijelo Kristovo, i sami postaje-
mo Tijelo Kristovo, Crkva, opinstvo
svetih. A molitva je svojevrsni produ-
etak Euharistije, i znak nae ovisno-
sti o Bogu. Molitva je razgovor neba
sa zemljom, i ljud s Bogom u obi-
nom ivotu.
Evanelje se dogaa prvoga i
osmoga dana. Uskrsli donosi prestra-
enim uenicima najprije osloboe-
nje od straha: Mir vama! A onda im
se identicira: Pokae im ruke i bok
- ui ih da se ne moe ui u vjenu
radost, dok se sve to ne pretrpi (Lk
24,26). A tada im se boina velika
radost pretvorila u uskrsnu: Obrado-
vae se uenici, vidjevi Gospodina.
Osmog su se dana sreli Uskr-
sli i Toma. Uskrsli je danas i Tomi
stvorio vjeru, kao to ju je na Uskrs
bio stvorio ostalim uenicima. ak je
ispunio i sve njegove zahtjeve. Divna
li Isusa, koji slua i nevjernog ueni-
ka! Tomi vjeru nisu mogli stvoriti ni
apostoli, ni on sm, ni itko drugi na
svijetu. Vjera je uskrsni dar Uskrslo-
ga Gospodina!
STAZA IVOTA
Poimo i mi danas u Jeruzalem
na prvu Petrovu propovijed. itajmo
je i sluajmo pomno!, On, prvi papa,
poinje propovijedati Jeruzalemci-
ma i hodoasnicima iz Sredozemlja,
kako Bog Isusa Nazareanina potvrdi
silnim djelima, udesima i zname-
njima. A vrhunska je potvrda - ko-
joj nema ravne u povijesti - Bog ga
uskrisi, oslobodivi ga grozote smrti.
Kod krtenja i kod preobraenja
za nj je Bog bio rekao: Ovo je Sin moj,
Ljubljeni! a sada ga je, na Uskrs, uveo
u stanje konane proslavljenosti: Isus
iz Nazareta sjeo je s desne Oeve!
Petra smo sluali u Djelima,
sluajmo ga i u Poslanici! Prva mu je
rije Otac, a posljednja Bog. Izmeu
njih djelo je spasenja, koje je Bog Otac
izveo po svojemu Sinu Isusu Kristu.
U evanelju uoavamo kako
je uenike osobito zbunjivala svi-
jest, koja se probudila u narodu: Isus
LITURGIJSKI VODI
11
to, to meu uenicima ima i idova
i Grka; a domalo e ih biti iz svakoga
naroda (Otkr 7,9). I Grci stadoe
mrmljati protiv domaih idova.
Ovo mrmljanje je ipak urodilo
dijalogom! Bio je to jedan od prvih
dijaloga u Crkvi. Tim je dijalogom
pronaeno rjeenje prihvatljivo za
obje strane. Apostoli su sebi zadra-
li samo ono, ega se nisu htjeli, a ni
mogli, odrei - posvetiti se molitvi i
posluivanju Rijei.
Dijaloko rjeenje bijae pravo
proljee za Crkvu i kranstvo. Uro-
dilo je divnim plodom. Rije je Boja
rasla, uvelike se mnoio broj ueni-
k u Jeruzalemu, i veliko je mnotvo
sveenik prihvaalo vjeru.
Isus nije ostavio apostole u ne-
znanju. Rekao im je i prorekao da
odlazi; da e umrijeti; da e ga jedan
od njih izdati; Petar zatajiti; i da sotona
zaiska da ih proreeta kao penicu
Sve ih je to zbunilo i prestra-
ilo. Zato ih tjei: Neka se ne uzne-
miruje srce vae! i sokoli: Vjerujte
u Boga i u mene vjerujte! To je vie
zapovijed, nego savjet! On odlazi pri-
praviti im mjesto u kui svoga Oca. A
nakon toga e ponovno doi, da i njih
uzme k sebi. A to je domovina i nae
budunosti, ako ustrajemo u vjeri i
ivljenju po njoj.
Oni u ovom meuvremenu
moraju znati, da im je On Put, Isti-
na i ivot... da nitko ne moe doi
Ocu, osim po njemu. Tko je vidio
njega, vidio je i Oca, On je u Ocu i
Otac u njemu.
Na kraju im je jo nagovijestio:
Tko vjeruje u mene, init e djela,
koja ja inim, i vea e od njih ini-
ti. I dogodilo se tako. Na trgove su
iznosili bolesnike i postavljali ih na
lealjkama i posteljama, ne bi li, kad
Petar bude prolazio, bar sjena njego-
va osjenila kojega od njih i svi bi
ozdravljali (Dj 5,15-16).
Iz knjige od ovjeka do Boga
p. Zlatka Papca
Isus iz Nazareta iste naravi s Bogom
Ocem i Duhom Svetim; da je Gospo-
din i Gospodar i svemira i ovjean-
stva i neba i zemlje i svakoga od nas.
Evanelje je slikovit Isusov
govor, kakav je u ono doba bio uo-
biajen. U Starom zavjetu vladare su
nazivali pastirima, koji tite narod i
brinu se za njegove potrebe.
Ondanji bi pastiri uveer za-
tvarali svoja stada u zajedniki tor.
Jutrom bi svaki pastir zvao svoje sta-
do, da ga vodi na pau, a ovce bi pre-
poznavale glas svoga pastira i ile bi
za njim.
U toj se slici dade iitati po-
vijest i sudbina cijelog ovjeanstva,
koje je raspreno po krugu zemalj-
skom. Svi smo mi slini jedni dru-
gima, iako su nam razliiti jezici,
mentaliteti, kulture i civilizacije. I
svi mi stanujemo pod istim nebom.
K nama je Bog poslao svoga Sina, da
nam bude Spasitelj, Izvoditelj i Pred-
vodnik na putu u oinski dom na ne-
besima. Dovoljno se ugradio u nau
povijest i potvrdio - Rijeju i Djelom,
ivotom i Smru, Uskrsnuem i Izli-
jevanjem Duha Svetoga! Njegovo je
Evanelje glas, koji ovce prepoznaju,
i poziv svim ljudima, da ve na zemlji
ive na nebeski nain.
NOVI IZRAEL
Ovaj je svijet ljubavlju Stvo-
riteljevom sazdan i uzdravan (GS
2), kako bi se na njemu mogla udomi-
ti Kristova Crkva - roena u Jeruzale-
mu - i kako bi krenula na put sve do
kraja zemlje. Dananjim odlomkom
Djela apostolskih poinje nova epoha
Crkve i kranstva. Novost je ovdje i
je prorok, silan na djelu i rijei pred
Bogom i svim narodom; i drugo, ona
grozota smrti, koja je to stranija, to
su ga vlastiti njegovi predali na osu-
du i smrt.
S tim mislima su ona dvojica
putovali s Isusom, a da ga nisu pre-
poznali. A On im je tumaio Pisma.
Onda su razgovarali i raspravljali s
Isusom, kao i mi na misi, kad proi-
tamo Pisma, molimo i razgovaramo s
Bogom. Molitva je druga priprava za
susret s Isusom. Stoga molimo i kod
kue, svuda. Kad je bilo pri kraju, ova
su dvojica zavoljeli Isusa, i Isus njih.
Tko moli, Isus ga voli. Na kraju je
Isus sjeo s njima za stol. A oni su po-
stali izlijeeni od svojih sumnj, puni
vjere, radosti i sigurnosti. Stoga i nisu
mogli izdrati, a da se istoga trena ne
vrate brai u Jeruzalem.
DOBRI PASTIR
Evo nas opet u Jeruzalemu na
svretku prve Petrove propovijedi
na Duhove. Petar je glasnogovornik
apostolskoga zbora. On najprije ui,
to treba vjerovati - dogmatiku. A
onda, kako treba ivjeti - moralku.
Slino je postupio i sveti Pavao pred
Damaskom, kad ga je Uskrsli Gospo-
din obasjao novim svjetlom. Upitao
je: Tko si ti, Gospodine? (Dj 9,5); i
na to mu je odgovoreno: Ui u grad, i
rei e ti se, to ti je initi. A prije njih
dvojice - kae nam sveti Luka - i sm
je Isus tako inio i uio (Dj 1,1).
Ono. to je Petar davno pri-
je Uskrsa bio ispovjedio o Isusu iz
Nazareta: Ti si Krist-Pomazanik, Sin
Boga ivoga, to je na Uskrs potvrdio
Bog Otac: Bog ga je uinio Gospo-
dinom i Kristom. A to znai, da je
LITURGIJSKI VODI
12
Novo Selo Rok www.estra.hr
za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju
Centrala....................................040/373-700
Deurna sluba........................040/370-730
Prijava kvara (besplatni telefon)........0800/31-3111
Tajnica......................................040/373-770
Fax............................................040/373-771
Odnosi s korisnicima..............040/373-772
e-mail: medjimurske-vode.hr
www.medjimurske-vode.hr
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
DOBROINITELJI LISTA
13
Novo Selo Rok www.estra.hr
za javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju
Centrala....................................040/373-700
Deurna sluba........................040/370-730
Prijava kvara (besplatni telefon)........0800/31-3111
Tajnica......................................040/373-770
Fax............................................040/373-771
Odnosi s korisnicima..............040/373-772
e-mail: medjimurske-vode.hr
www.medjimurske-vode.hr
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Uskrsu prethodi kri i smrt koji
su povezani s trpljenjem. To je put koji
nam je pokazao Isus Krist rekavi: Ja
sam Put, Istina i ivot. Put kojim tre-
bamo ii Isusu. Istina koja nam poka-
zuje Put i ivot kojim trebamo ivjeti
da bismo stigli do konanog cilja.
Otajstvo Uskrsa na najbolji
nain doarava liturgija Vazmenog
Trodnevlja kroz koju proivljavamo
odluujue trenutke Isusovog Vazma
- od muke i smrti do pobjede kona-
nog Uskrsnua.... Sve to saeto je u
liturgiji Vazmenog trodnevlja, Veli-
kog etvrtka, Velikog petka i Velike
subote, tj. Vazma. U tim otajstvima
proivljavamo sredinje dogaaje
Isusova ivota, njegovu naputenost,
prezrenost i odbaenost, izdaju, ali i
intimne trenutke s apostolima na Po-
sljednjoj veeri na kojoj ustanovlju-
je Euharistiju i Sveeniki red. Tada
apostolima otkriva budue dogaaje i
daje obeanje Duha - koji e ih uve-
sti u svu istinu! Za vrijeme Velikog
petka uivljavamo se u Muku koju
Isus svjesno prihvaa iz ljubavi pre-
ma svim ljudima, dajui svoj ivot da
bi svi mogli imati ivot u punini..
Konano u liturgiji Vazmenog bdije-
nja, najprije kroz starozavjetna ita-
nja, prisjeamo se i itave povijesti
spasenja koja je zapoela Stvaranjem
te promatramo Boje djelovanje u po-
vijesti Izabranog naroda kojega Bog
vodi iz ropstva u slobodu prema
Obeanoj zemlji. U novozavjetnim
tekstovima rije je o Mesiji koji je
obean po prorocima, koji dolazi
ispuniti Pisma i izvriti sve to
je o njemu pisano. U Evanelju se
opisuju dogaaji Isusova uskrsnua i
njegove pobjede nad smru. Napokon
sudionici ove Vazmene liturgije, po-
put apostola i sami bivaju zahvaeni i
proeti Duhom Uskrslog Krista.
Vrijeme korizme nam je pomo-
glo (ili nam je trebalo pomoi), oslo-
boditi se onoga to nas navezuje na
materijalno i zemaljsko da bismo svoje
srce i nutrinu mogli osloboditi od svega
to nas odvlai od Boga te pripremiti
prostor za duhovne vrijednosti. Ovo
je Otajstvo umiranja svijetu ... da bi u
nama mogao uskrsnuti novi ivot pro-
et Bogom. Simboliki smo to uinili
kroz vanjske znakove rtve, kroz post,
odricanje i milostinju da bismo na svje-
stan nain mogli suraivati s Bogom u
ovom procesu obnove duha. inimo to
svake godine na poseban nain u vre-
menu priprave za Uskrs - iako bismo to
trebali initi neprestano. Trebali bismo
dopustiti Bogu da u nama djeluje i pre-
obraava na ivot, da bi se moglo oi-
tovati to otajstvo Bojeg ivota u nama.
Osim toga i sam ivot neprestano nam
donosi umiranje kroz razliite oblike
trpljenja neugode i boli. Ali u svjetlu
vjere vidimo da je to potrebno, da je to
kri koji ne smijemo odbaciti jer nas on
vodi prema uskrsnuu i ivotu u punini.
O tom otajstvu nam Isus govori i potvr-
uje ga primjerom svoga ivota.
Tako konano sve u naem i-
votu moe imati smisao. Nita nije
besmisleno i uzaludno. Sve su to po-
staje naeg krinog puta koji nas
vode prema uskrsnuu i jo potpuni-
jem i boljem ivotu. Bog moe sve, pa
i zlo okrenuti na dobro! Stoga nikada
ne smijemo oajavati ili misliti da smo
zaboravljeni, naputeni ili kanjeni -
ako doivljavamo neto to je teko
prihvatiti, to se protivi naim elja-
ma i ne odgovara naim zamislima.
Ovo otajstvo Uskrsa odraa-
va se u prirodi.... U proljee priroda
kao da oivljava nakon privremene
smrti i umiranja. U prirodi se oi-
tuje ova pobjeda ivota nad smru i
postaje sudionikom u tom otajstvu te
nam vidljivo pokazuje kako nakon
smrti dolazi ivot nepobjediv i neza-
ustavljiv.... Isus Krist nam je doao
to objaviti, doao nam je to rei da se
niega ne bojimo, pa ni smrti. On nas
hrabri i tjei da je smrt samo privre-
mena i da ivot koji Bog daje uvijek
nadvladava smrt.
Stoga, radujmo se ovom otaj-
stvu uskrsnua koji nam daje nadu da
emo i mi uskrsnuti zajedno s Kristom,
da e se i na krini put zavriti te da
emo zajedno s uskrslim Kristom ui
u ivot koji nikada ne prestaje. Ovo
svjetlo Kristova uskrsnua pomoi e
nam da lake nosimo svoje krieve, s
vjerom u konaan smisao i pobjedu.
USKRS
Uskrsno otajstvo
Ovih dana ivjet emo ponovno u ozraju Uskrsa i uskrsnog otajstva.
14
USKRS
Obiaji uz Cvjetnu nedjelju
GDJE JE NESTALA
DRIJENKOVA
GRANICA? (PUKA?)
Cvjetnica ili Nedjelja muke Gos-
podnje dan je kojim zapoinje Veliki ili
Sveti tjedan, tjedan u kojem slavimo
najvee tajne kranstva: Isusovu muku,
smrt i uskrsnue. Na Cvjetnu nedjelju
slavimo radost pobjednikoga ulaska
naega Gospodina Isusa Krista u Jeru-
zalem. Tu su ga doekali oni koji su ga
slavili i u znak dobrodolice, pred noge
mu bacali palmine grane. I mi se u naoj
upi svake godine na Cvjetnicu prisje-
amo sveana Isusova ulaska u Jeruza-
lem. Nakon to se blagoslove granice u
crkvi toga dana itamo izvjetaj o Muci
Gospodinovoj kako su ga napisali evan-
elisti: u godini A - Matej; u godini B -
Marko; u godini C - Luka.
Zanimljivo je primijetiti raznoli-
kost granica i bilja koje je u razliitim
krajevima nae domovine narod dono-
sio na Cvjetnicu. S jedne strane, ljudi su
u razliitim krajevima njegovali razli-
ite obiaje, no s druge strane raznoli-
kost granica uvjetovana je i prirodnim
raznolikostima naih krajeva pa su ljudi
uzimali ono to su mogli pronai u pri-
rodi podneblja u kojem ive.
Tako su se u sjevernoj Hrvat-
skoj na blagoslov nosile granice
od drijenka, cica maca i brljana sa
stapkom opletenom vrbovom utom
ibom u sveanj u Meimurju pozna-
ta imenom puka. Blagoslovljena
granica drijenka, vjerovali su nai
stari, moe potkrijepiti vjerovanje u
zdravlje. Zbog toga se i uvrijeila ona
stara izreka biti zdrav kao drijen,to u
svim prilikama elimo sebi i drugima.
U nekim drugim kontinentalnim
krajevima granice su se slagale od ra-
zliitog cvijea i zelenila koje se tamo
nalo. A maslinova granica koja se da-
nas uvrijeila u itavoj Hrvatskoj, bila je,
zapravo specina samo uz priobalje i
june krajeve nae domovine. S vreme-
nom se proirila na itavu Hrvatsku jer se
zbog pojednostavljenja postupno odusta-
jalo od slaganja granica prirodnim zele-
nilom. U naoj okolini sve je tee pronai
drijenak, brljan i cica mace. To je dakle
razlog zato su maslinove granice, ne-
kad karakteristine samo za Dalmaciju,
istisnule domae cvijee u naim konti-
nentalnim krajevima.
Nakon blagoslova, procesije i
mise, granice nosimo svojim kua-
ma. U svakom bi se domu uvale jer se
smatralo da tite dom i njive od zala, pa
tako od groma i drugih razliitih nepo-
goda. Blagoslovljena granica nije se
smjela baciti, ve se morala spaliti. Bla-
goslovljene granice maslina i ostalog
cvijea pale se na Pepelnicu i od toga
se dobiva pepeo za pepeljenje.
Jo uvijek ima upljana koji
se i u dananje vrijeme u pojedinim
upama malo vie potrude da bi pro-
nali granice drijenka i na taj nain
probali od zaborava spasiti nae sta-
re, naalost, ve zaboravljene obi-
aje. Svi bismo se trebali malo vie
potruditi da odrimo nau starinu i
prepoznatljivost drevnih obiaja, koji
su bez sumnje, veliko svjedoanstvo
kulture i bogatstva duha naega naro-
da i njegove tradicije.
Prema izvjetajima evanelista,
Isus je umro uoi idovske Pashe, koja
je padala 14. dana mjeseca nisana, a
uskrsnuo je u nedjelju nakon toga. Ni-
san je inae sedmi mjesec idovskoga
kalendara, a odgovara naem oujku i
travnju, s poetkom proljea, a 14. dana
toga mjeseca puni je mjesec, tj. utap.
U Crkvi se u prvo vrijeme Uskrs
nije slavio u svim krajevima podjedna-
ko, iako su se svi ravnali prema idov-
skoj Pashi. Crkve u Maloj Aziji u starini
su slavile Uskrs uvijek 14. nisana, bez
obzira kojeg je dana u tjednu padao;
ostale Crkve slave Uskrs u nedjelju na-
kon 14. nisana. No, jo od apostolskih
vremena krani svake nedjelje slave
Isusovo uskrsno otajstvo poput tjednog
Uskrsa, a od drugog stoljea poinje se
slaviti godinji Uskrs, mada se moe
rei kako su ve sami prvi krani nedje-
lju poslije proljetnog punog mjeseca - u
kojoj su idovi slavili Pashu - naglae-
nije slavili od drugih nedjelja u godini.
Koncil u Niceji je - kako kae
i Katekizam Katolike Crkve u br.
1170 - 325. godine donio ope pra-
vilo za odreivanje datuma slavljenja
Uskrsa, kako bi svi u jedan glas i u
isti dan mogli uzdii svoje molitve
na sveti dan Uskrsa. Otada se Uskrs
slavi u nedjelju koja pada nakon pu-
nog mjeseca koji prati proljetnu rav-
nodnevnicu, tj. ekvinokcij.
Zato je Uskrs pomoni blag-
dan jer se zapravo pomie, izmeu
21. oujka i 25. travnja. Otkad je pak
papa Grgur XIII. reformirao kalendar,
dolo je do razlike u danu slavljenja
Uskrsa izmeu Istone i Zapadne Cr-
kve jer se neke istone Crkve do danas
ravnaju po julijanskom kalendaru. Tako
ovaj najvei blagdan, bez obzira kojoj
Crkvi pripadali, svi krani ne slave na
isti dan (osim ponekad kao to je to bilo
2004. godine). No postoji tenja da se
doe do to usklaenijega svjetskog
kalendara pa bi se time mogao postii i
zajedniki datum slavljenja Uskrsa.
KAKO SE ODREUJE
DATUM USKRSA
15
USKRS
Uskrsnimo i mi s
Isusom Kristom
Uskrsnue Isusovo najvea je
sveanost kranstva, nada da se iz
svih smrtnih stanja moe izai. To
je radost izlaska na slobodu. Isusovo
uskrsnue zadobiva svoj vrhunac kad
slavi Gozbu ljubavi i bratstva sa svo-
jim uenicima. Tada njih (i nas) uvodi
u misterij svoga ivota i priopava im
ga. Stoga je euharistija (misa) u cije-
lom svojem znaenju i ivosti nabi-
jena sjeanjem na kri i puna nade u
novo stvaranje. Tako je Uskrs, uskr-
snue raspetoga Isusa Krista iz ijeg
ponienja dolazi nae uzvienje. A
njegov kri ostaje znakom ljudima na
ovoj zemlji.
Do uskrsnua se dolazi preko
kria. Iza Uskrsa i uskrsne radosti stoji
Kristov kri koji daje zbiljnost i uskr-
snue nade osloboene od utopizma.
Vjera i nada u uskrsnue smjetaju
kranina unutar svijeta koji nadilazi
sadanji izgled. Uskrsnue i uskrsna
nada daju ovjeku i svijetu puno veu
vrijednost i smislenost ivota.
Ako gledamo svakodnevni
ljudski ivot u svjetlu uskrsnua, tada
vidimo da je uza sve ovjekove ne-
mogunosti da bude sretan i ostvaren,
u ovjeku ipak nada, realna nada, da
u zajednici s Bogom ivei za bra-
u i sestre to bude ostvareno. Bog i
Boja ljubav mogu izvesti stvari koje
nama izgledaju nemogue. Ono to je
ovjeku nemogue, to postaje Bogu
vrlo lagano.
esto nam se ini da je ne-
mogue biti potpuno sretan i to nam
smeta da se otvorimo boanskom
svjetlu, da ve sada ponemo doiv-
ljavati Kristovo uskrsnue, da ve
sada mi ponemo ovdje na zemlji
uskrsavati. Zlo, kri, ne smije o-
vjeka dotui - to je izriit navjetaj
uskrsnua. Isusovo uskrsnue ljudi-
ma garantira da su ljubljeni od Boga,
da nas njegova ljubav poziva na
vjeni ivot, da nas poziva na uskr-
snue. Zato i jest blagdan Uskrsa -
blagdan uskrsnua, blagdan vjene
ljubavi koja se nudi svim ljudima.
Vjera je optimistina
Zato je srce nae vjere da a-
lost svrava u radosti, smrt u uskr-
snuu, pa i svaka pogreka moe na
koncu imati sretan svretak. I u ovo-
me je naa vjera nadnaravna. Svat-
ko od nas ivi, pod teretom nekog
kamena, svatko se nalazi u nekom
grobu, svatko nosi neko ivotno
breme. Tko e biti jak da s nas di-
gne taj kamen? Evo, tu nam Uskrs
govori kroz bol da je kamen dignut
i da treba izai na sunce, na ivot.
Kranstvo bi trebalo biti svjetlost i
optimizam. A kranin je ovjek koji
vjeruje da je zahvaen i preporoen
osloboenjem i preobrazbom Dru-
goga. Uskrs nas poziva da izaemo
iz samih sebe, iz svojih rezignacija,
svojih nezgodnih uspomena. Poziva
nas da se povjerimo Vjenoj ljubavi,
da povjerujemo u radost, u neto to
nam izgleda ovoga momenta nemo-
gue. U tom paradoksu vjera oituje
svoju snagu i Isusovo uskrsnue se
vraa u nas. Jer vrlo esto smo ba
Boga istisnuli iz svojih kriznih zona
i ostali sami u sebi zatvoreni.
Crkveni Oci nam govore da je
jedino sredstvo da se oslobodimo a-
losti, da alost ne volimo. Zato vjero-
vati u Boga, da nas On moe uiniti
sretnima.
Postavlja nam se pitanje elimo
li uskrsnuti, elimo li istinski ivjeti
puninu svojeg darovanog ivota? Si-
gurno je da na mali egoistini ivot
ne moe uskrsnuti, nema se to ovje-
kovjeiti. Zato, istinska vjera u uskr-
snue moe se provjeriti iz istinske
ljubavi. Isus nas upoznaje s neprola-
znou ljubavi: vjera i nada prolaze,
ali ljubav ostaje! Naa vjera i naa
nada u uskrsnue nas samih i drugih,
jako puno ovisi o kapacitetu nae lju-
bavi. Imali u nama dovoljno ljubavi
koju bi trebalo uskrsnuti i ovjekovje-
iti? Ovo su pitanja koja nam Krist
postavlja kroz ovo uskrsno vrijeme,
ako ga hoemo uskrsno doivljavati,
a ne samo obredno i kroz obiaje sla-
viti. Vjerujemo li da je On uskrsnue
i ivot? Vjerujemo li da nas On moe
uskrisiti iz nae smrtnosti?
Uskrsnue ve sada poinje
Moda vjera u nama ne djelu-
je ivotno ako vjerujemo da emo u
neko budue vrijeme uskrsnuti. Uskr-
sna vjera nas poziva da ve sada mo-
emo uskrsnuti i ui u okus novoga
ivota. To bi bila iva vjera. To je Isu-
sova vjera. To znai ne samo vjero-
vati u Isusa, nego vjerovati Isusu. Mi
smo jo raspoloeni vjerovati u Isusa,
ali smo slabi da povjerujemo Isusu
pa tako cijeli ivot ivimo vjeru, a da
se uope ne preporodimo. Apostoli
su Isusu vjerovali i na njih se prelila
Isusova ljubav i mo. Uskrs i danas
znai da mi moemo uskrsnuti, da
postoji uskrsnue kojega moemo
djelomino doivjeti ve sada i to sa-
danje uskrsnue bit e nam garancija
vjenog uskrsnua.
Nema blagdana uskrsnua za
nas ako ne prihvaamo da umremo
svojem egoizmu. Iza te smrti, uskr-
snut emo u miru, u vjeri, u nadi, u
oprotenju, u ljubavi i radosti.
Sretan Uskrs!
16
Draga brao i sestre!
1. U Evanelju se kae da obi-
lazio je Isus sve gradove i sela...Vi-
djevi mnotvo saali mu se nad njim
jer bijahu izmueni i ophrvani kao ovce
bez pastira. Tada ree svojim uenici-
ma. etve je mnogo, a radnika malo
(Mt 9, 35-38). Te nas rijei iznenauju
jer svi znamo da najprije treba orati,
sijati, obraivati, da bi se poslije, kada
za to doe vrijeme, moglo ubrati bo-
gatu etvu. Isus naprotiv kae da e-
tve je mnogo. Ali tko je to radio da
je urod tako obilan? Odgovor je samo
jedan: Bog. Oito je da je njiva o kojoj
govori Isus ovjeanstvo, a njiva smo
mi. A plodonosni rad koji daje obilje
ploda je Boja milost, zajednitvo s
njim (usp, Iv 15,5). Molitva koju Isus
trai od Crkve je molitva da se povea
broj onih koji su u slubi njegova Kra-
ljevstva. Sveti Pavao koji je bio jedan
od tih Bojih suradnika, neumorno se
posveivao Evanelju i Crkvi. Sa svije-
u onoga koji je osobno iskusio koliko
je Boja spasenjska volja nedokui-
va i kako je u temelju svakog poziva
Boji milosni zahvat, Apostol podsjea
korintske krane Boja ste njiva (1
Kor 3,9). Zato se u naem srcu javlja
prije svega divljenje zbog obilne etve
koju jedino Bog u svojoj dareljivosti
moe dati; zatim zahvalnost zbog lju-
bavi koja nas uvijek pretjee, i, kona-
no, klanjanje zbog djela koje je on ui-
nio, koje trai na slobodni pristanak da
djelujemo s njim i za njega.
2. Toliko smo puta molili s ri-
jeima psalmiste: On nas stvori, i mi
smo njegovi, njegov smo narod i ovce
pae njegove (Ps 100,3) ili Jer Jahve
sebi odabra Jakova, Izraela za dragu
svojinu (Ps 135,4). Meutim, mi smo
Boja svojina, ne u smislu posje-
dovanja koje nas ini robovima, ve
vrste povezanosti izmeu Boga i nas
u skladu sa savezom koji je vjean jer
vjena je ljubav njegova (Ps 136). U
izvjeu o pozivu proroka Jeremije, na
primjer, Bog podsjea da on neprestano
bdije nad svakim od nas, da su u nama
ostvari njegova rije. U tekstu se kori-
sti slika grane badema, stabla koje prvo
procvate, najavljujui tako ponovno
raanje ivota na proljee (usp. Jr 1,11-
12). Sve dolazi od njega i njegov je dar,
svijet, ivot, smrt, sadanjost i budu-
nost ali - umiruje apostol - vi (ste) Kri-
stovi, Krist Boji (1 Kor 3,23). Time
je objanjen nain na koji pripadamo
Bogu kroz jedinstveni i osobni odnos
s Isusom, koji nam je dan krtenjem od
samoga poetka naeg preporoenja na
novi ivot. Krist je dakle taj, koji nas
stalno poziva svojom rijeju, da bismo
se pouzdali u Njega, ljubei ga iz sve-
ga srca, iz svega razuma i iz sve snage
(Mt 12,33). Zato svaki poziv, premda
su putovi razliiti, uvijek zahtijeva
izlazak iz sebe kako bismo u sredite
vlastitog ivota stavili Krista i njegovo
Evanelje. I u branom ivotu, i u razli-
itim oblicima redovnikog posveenja
kao i u sveenikom ivotu, treba pre-
vladati naine razmiljanja i ponaanja
koji nisu u skladu s Bojom voljom.
3. I danas Isus ivi i kroi kroz
stvarnost naeg svakodnevnog ivota da
se priblii svima, poevi od posljednjih,
da nas ozdravi od naih slabosti i bolesti.
Obraam se sada onima koji su spremni
uti Kristov glas koji odzvanja u Crkvi i
shvatiti koji je njihov poziv. Pozivam vas
da sluate i slijedite Isusa i da dopustite da
vas iznutra preobraze njegove rijei koje
su duh i ivot (Iv 6,63). Marija, Isusova
i naa majka, ponavlja takoer nama: to
god vam rekne, uinite! (Iv 2,5). Bit e
vam od velike koristi odluiti se s pouz-
danjem u zajedniki hod neke zajednice
koja je kadra osloboditi u vama i oko vas
najbolje energije
4. Draga brao i sestre, ivjeti to
visoko mjerilo redovitog kranskog
ivota znai pokatkad ii protiv stru-
je i nailaziti na svom putu na prepreke,
izvan nas i u nama samima. Sam Isus
nas opominje: dobro sjeme Boje rijei
esto otme Zli, zaprijee nevolje, ugu-
e brige i zavodljivosti svijeta (usp. Mt
13,19-22). Sve bi nas te tekoe mogle
obeshrabriti i navesti da se priklonimo
naizgled udobnijim putovima. Ali pra-
va radost pozvanih sastoji se u vjeri i
iskustvu da je on, Gospodin, vjeran. A s
njim moemo hodati putem ivota, biti
uenici i svjedoci Boje ljubavi, otvori-
ti srce za velike ideale, za velike stvari.
Gospodin nije izabrao nas krane za
male stvari: uvijek teite naprijed, stre-
mite velikim stvarima. Utroite svoj
ivot za velike ideale. Oraspoloimo
dakle svoje srce da bude dobro tlo,
da sluamo, prihvaamo i ivimo Boju
rije i tako donosimo rod. to se bude-
mo bolje znali sjediniti s Isusom kroz
molitvu, Sveto pismo, euharistiju i sa-
kramente slavljene i ivljene u Crkvi i
ivom bratstvu, to e vie u nama rasti
radost suradnje s Bogom u slubi Kra-
ljevstva milosra i istine, pravde i mira,
i etva e biti obilna, razmjerna milosti
koju budemo s pouljivou znali pri-
miti u sebe. U toj nadi i s molbom da
molite za mene, svima od srca podje-
ljujem svoj apostolski blagoslov.
Iz Vatikana, 15. sijenja 2014.
Papa Franjo
NEDJELJA DOBROG PASTIRA
Poruka pape Franje za Svjetski dan
duhovnih zvanja
17
SVETAC MJESECA
SVETA KATARINA
SIJENSKA
(29. travnja)
Sveta Katarina Sijenska rodila
se 25. oujka 1347. u Sieni - Italija.
Bila je sestra u redu Dominikanki.
Katarina je bila 23. od 25. djece. Ro-
ditelji su joj bili Giacomo de Benin-
casa, majka joj se zvala Lapa.
Katarinu je jo kao malo dije-
te, im je dola do uporabe razuma
i prvih spoznaja, privlaila crkva i
sve to se u njoj zbiva. Katarinu je
Bog ve od najranije mladosti vodio
izvanrednim putem pa je djevoji-
ca ve sa est godina ivota imala
svoj prvi zanos i neko vienje. Kad
je Katarini bilo 15 godina, zadesi-
la ju je vrlo velika bol. Umrla joj
je najdraa sestra Bonaventura. To
ju je toliko potreslo da je odluila
prekinuti sa svijetom te se pridru-
ila dominikanskim treoredicama,
kojih je u Sieni bilo stotinjak. Maj-
ka Lapa se tomu vrlo protivila jer
joj je ve bila nala zarunika. Ka-
tarina je bila vrlo odluna djevojka
pa je svoju odluku o izboru zvanja
provela u djelo. U devetnaestoj go-
dini ivota, Katarina je u mistinom
zanosu doivjela svoje zaruke s
Kristom postavi tako Njegova za-
runica. U jednom vienju Isus joj
je naloio da se posveti apostola-
tu. Deset posljednjih godina ivota
provest e na putovanjima. Borila
se za politiku pomirenja meu gra-
dovima, pokrajinama i dravama te
za obnovu u Crkvi. Godine 1374.
harala je po Italiji kuga i Katarina
se dade na dvorbu oboljelih. Mno-
gima je svojom molitvom vratila
natrag eljeno zdravlje, a njezin je
hrabri primjer potaknuo i druge da
pomau bolesnicima. Ona je svima
ulijevala pouzdanje.
Nalazei se prvog travnja
1375. godine u crkvi sv. Katarine u
Pisi, primivi svetu priest zadobi-
la je pet rana na rukama, nogama i
prsima - te stigme blistale su svje-
tlom, a ne krvlju. Dogodilo se to
dok se molila pred raspelom i osje-
tila kako iz Raspetoga izlaze sjajne
zrake, koje u njeno tijelo urezuju
rane vidljive samo njoj.
U mjesecu svibnju 1376. go-
dine putuje u Avignon s dvadese-
toricom sljedbenika i fra Rajmun-
dom, svojim duhovnikom k papi
Grguru XI. da ga privoli i moral-
no prisili na povratak u Rim. Prije
nego je pola na put, uputila mu
je nekoliko pisama u kojima vapi
za duhovnom obnovom Crkve i za
povratkom pape u sjedite njegove
biskupije, u Rim. S Papom u Avi-
gnonu sastala se tek u rujnu 1376.
godine. Odlinom diplomatskom
politikom uspijeva nagovoriti Papu
da se vrati u sredite svoje bisku-
pije (Rim) i trai reformu Crkve.
Papa Grgur XI. ju je posluao i vra-
tio se u Rim i tako se dokonalo 70
godinje avignonsko prebivalite
papa koje se jo naziva i babilon-
skim suanjstvom. Bila je savjet-
nica papama Grguru i Urbanu.
Godine 1378. poslana je od
Pape u Firencu da ugovori mir i na-
stavlja s pisanjem Dialoga della Di-
vina Providenza to je plod njezina
nauavanja u kojima opisuje svoje
mistine doivljaje.
U meuvremenu u Rimu umire
papa Grgur XI., a za papu je izabran
Urban VI. Dio nezadovoljnih kardi-
nala ponovno izabire za papu Kle-
menta VII. i tako nastaje u Crkvi za-
padni raskol. Papa Urban VI. poziva
Katarinu u Rim gdje ona ohrabruje
papu Urbana i kardinale koji su mu
ostali vjerni. U svom daljnjem djelo-
vanju bila je jako aktivna u pokaziva-
nju politiarima i vladarima zakoni-
tost izbora pape Urbana. Provodi sate
u molitvi za jedinstvo Crkve, a u boli
za podijeljenom Crkvom. Neke od tih
molitava su nam i sauvane.
Poetkom 1380. godine njezi-
no zdravlje se pogorava. Ne moe
vie piti ni jesti, ali neumorno svako
jutro odlazi u baziliku sv. Petra gdje
provodi cijele dane u molitvi za Cr-
kvu. Od kraja veljae je vezana za
krevet, trpi neopisive kunje i tjelesne
i moralne, ali pie pisma i svoj ivot
nudi za jedinstvo Crkve.
Umire 29. travnja 1380. godi-
ne s navrene 33 godine. Nakon to je
rekla Oe u ruke tvoje predajem duh
svoj, posljednje su joj rijei bile za-
zivi Krvi Kristovoj. Sahranjena je u
Rimu u crkvi sv. Marije.
Papa Pio II. 1461. proglasio ju
je svetom, Papa Pavao VI. proglasio
je 1970. godine nauiteljicom Crkve,
a papa Ivan Pavao II. 1999. godine
suzatitnicom Europe.
18
Franjevake
Puke misije:
Danas mi je boraviti u tvojoj
kui
Nae, dugo najavljivane Puke
misije, zaivjele su u subotu 8. ouj-
ka. Na veernjoj svetoj misi na biskup
mons. Josip Mrzljak, blagoslovio je i
podijelio krieve desetorici mladih fra-
njevaca koji e ovih osam dana boraviti
u naoj zajednici. U kratkoj propovijedi
osvrnuo se posebno na sv. Franju Asi-
koga i na naeg dragog papu Franju.
Jednostavnost, skromnost, poniznost i
poslunost odlike su koje krase oboji-
cu. Tako e i nai franjevci misiona-
ri ovih dana krenuti u svoje poslanje:
u kole, domove za stare i nemone,
pa i u obitelji koje e im otvoriti svo-
je domove. Suoit e se oni i susretati
s onima koji ive svoju vjeru radosni i
zauzeto, s onima koji svoju vjeru prak-
ticiraju tek povremeno za blagdane, a
i one koji nisu upoznali Isusa i naeg
dobrog i pravednog Boga. Mise e se
odravati i u naim lijalama, a u u-
pnoj crkvi bit e svaki dan krunica, a
petkom i nedjeljom Krini put.
Svako poslijepodne u 17 sati, fra
Ivan Mati iz Samobora, voditelj Kue
susreta Tabor, odrat e navjetaj Teme
dana, a teme se poune i svakodnevne.
Pokojni fra Zvjezdan Lini dobio je do-
stojnog zamjenika, koji e ljude voditi k
Bogu, tjeiti ih, hrabriti i za njih moliti.
Nedjelja je prva korizmena, vrije-
me odricanja, posta i molitve. Veernju
misu predvodio je fra Ivan Mati. Evan-
elje nas uvodi u Stari zavjet. Zmija je
zavela Evu, a time i Adama. Tu se ve
spominju kunje zloga. I mi smo izlo-
eni napastima i kunjama. Ne bojte se
jer Bog je s nama! Otvorimo svoja srca
Kristu, dopustimo da se radost i ljubav
nastane u srcima naim. Mi sami mora-
mo posjedovati tu radost, taj mir i ljubav
da bismo mogli prenijeti na druge.
U ponedjeljak je misu predvodio
i propovijedao fra Krunoslav Albert.
Dokazao je kako je napredovao i oja-
ao u svome poslanju. Kao svog uzora
spomenuo je papa Franju. Oslukujui
njegove rijei i djela bit emo na pra-
vom putu. to god ste uinili jednome
od moje najmanje brae, meni ste ui-
nili. Kako znakovito! Prepoznajemo li i
mi danas Isusa u naem svakodnevnom
ivotu, meu svojim najbliima.
Ve je utorak, tema je zajedni-
tvo. Govorio je fra Ivan Mati. Lijepo
je uti kako je nae srce hram Boje
ljubavi, a mi budi-
mo apostoli naeg
vremena. Misu je
slavio fra Robert
ibari u konce-
lebraciji s braom
franjevcima. Dje-
luje u Vukovaru i
njegovo poslanje
je izuzetno za-
htjevno. U propo-
vijedi je poseban
naglasak stavio na
molitvu u naim
ivotima. Istina je
da se molitve esto
samo nabrajaju bez
ikakvog reda. Navikli smo Boga moli-
ti za ovo, za ono, ali kao to ree fra
Robert, Bog zna to nam treba. Tiina
nam treba, tiina za na razgovor s Bo-
gom. Previe je buke oko nas. Znamo li
zahvaljivati? Znamo li oslukivati? Go-
vorio nam je on i o naim obiteljima na
temu zajednitva. Kao to ree, brak se
najee temelji na nekim naim ljuba-
vima, a ne na temeljima Boje ljubavi.
Takvi brakovi najee pucaju po avo-
vima i raspadaju se.
Srijeda je. Tema dana je svje-
doanstvo. Fra Ivan Mati je i danas
govorio o temi dana. Oduevila me
njegova reenica koja se esto moe
uti u njegovom navjetenju da smo mi
vjernici zamilovani od Boga. udesna
je ta rije i ima svoj znaaj u naim
ivotima. Ve na poetku navjetaja
pridruila nam se grupa buduih sve-
enika franjevaca. Bili su nai gosti te
veeri i svojom prisutnou, pjesmom
i svjedoanstvom uveliali nau sve-
anost. Misu je te veeri predvodio fra
Milan Krito iz Zagreba, koji veoma
zauzeto radi na pastoralu mladih. I on
se osvrnuo na temu svjedoanstva. Svi
oni imaju svoju priu o putu do svojeg
poslanja. No, veeras su o tome svje-
doili franjevaki bogoslovi. Eksplo-
zija oduevljenja i radosti meu nama.
Izuzetno iskreno, bez uvijanja i sakri-
vanja svjedoio je fra Mate o svom
mukotrpnom putu. Izmamio je i suze i
divljenje. Malo mi je teko prihvatiti da
neki roditelji ne prihvaaju i ne potuju
odluku sina da bude sveenik. Koliko
je to plemenito sluiti drugima.
Dan po dan i ve je etvrtak.
Okupljamo se i radosno s naim misi-
onarima slavimo otajstva svete vjere.
Tema dana je euharistija. U nju nas
uvodi fra Ivan Mati. Euharistija je
neto najuzvienije i najsvetije u naoj
vjeri. Danas nas u nju uvodi fra Marino
Kuzminski. Rekli su nam mnogi da ima
veliko srce puno ljubavi i radosti. Lije-
IZ IVOTA NAIH UPA
UPA SVETOG NIKOLE BISKUPA
19
ga ljubavlju odravamo. Oni su zapalili
plamen, a na nama je da ga odravamo.
Vjerujem da e i neki od njih s vreme-
nom doi u nau upu kao pastiri. Svi su
dobro doli. Misije se nastavljaju u Istri,
na nekom drugom mjestu, meu drugim
ljudima ve pod kraj ovog mjeseca.
Fra Ivan Mati kao koordina-
tor te fra Krunoslav Albert, fra Grgur
Blaevi, fra Ivan Crnkovi, fra Robert
ibari, fra Zdravko ukelj, fra Franjo
Glasnovi, fra Milan Krito, fra Mari-
no Kuziminski, fra Marko Pustiek i
fra SandroTomaevi veoma su uspje-
no odradili svoje prvo veliko poslanje.
Hvala im! Za sve ovo moemo zahva-
liti naem fra Tomislavu Faletaru koji
je sad na nastavku studiranja u Rimu,
a koji je idejni zaetnik ovoga projek-
ta. Bio je u naim mislima, molitvama
i u naim srcima cijelo vrijeme misija,
hvala mu. Sve to zduno su podrali i
pomogli u realizaciji na upnik i gvar-
dijan samostana p. Stanko Belobrajdi,
fra Anelko Rakhel te kolske sestre
franjevke koje djeluju u naoj upi.
Marija Sklepi
P. S. Hrvatski radio akovec, Radio 1,
akoveka televizija, Varadinska televiz-
ija (Vjera i nada), kao i tiskovni mediji
ukljuili su se i pratili odvijanje misija i
obilno o njima izvjetavali. Hvala im.
pjesmom obilazimo
sredinji dio grada
s upaljenim svijea-
ma. Nakon procesi-
je nastavljamo misu
koju predvodi fra
Ivan Mati u kon-
celebraciji s ostalim
misionarima. Pozi-
va nas da ljubimo
Boga i blinjega
svoga pogledom, sr-
cem i djelima. I ve-
eras zavravamo u Katolikom domu
uz prigodni program koji su nam pri-
premili nai Framai i lanovi Djejeg
zbora nae upe. Na fra Marko Pusti-
ek sve nas je oduevio ulogom dobrog
pape Franje. Dobro smo se nasmijali
i tako uljepali i ovu veer. Isto tako,
nai dragi gosti, franjevci misionari,
podijelili su s nama neka svjedoanstva
i iskustva koja su doivjeli ovih dana u
naoj sredini. Fra Ivan Mati svakod-
nevno je govorio o tim milosnim susre-
tima u obiteljima, kolama, udrugama,
domovima, sluajnim susretima u gra-
du neki susreti su izmamili i suze.
Fra Ivan Mati sve ih je redom pred-
stavljao i svi zajedno su nam na kraju
otpjevali pjesmu koju uvijek pjevaju na
svojim susretima i raznim proslavama.
Muki glasovi me uvijek nanovo odu-
evljavaju. Druenje je nastavljeno na
trgu ispred nae crkve do dugo u no.
Sve ih je obasjavao i pratio Mjesec, taj
vjeiti noni putnik, te dobri Bog i naa
nebeska majka Marija.
Nedjelja, dan zahvale, zajedni-
tva i poslanja. Misu je predvodio va-
radinski biskup mons. Josip Mrzljak
u koncelebraciji sa svim misionarima.
Iskazao je veliko zadovoljstvo i radost.
I tako smo proivjeli osam dana
u milosti Boga naega, uronjeni u Boje
milosre i ponovnom otkrivanju ljepote
ivljenja. Upijali smo rije Boju, zavo-
ljeli nae misionare. U potpunosti su se
unijeli u svoje poslanje i dali sami sebe.
Oni su posijali sjeme, a na nama je da
po je to uti. I on je otvorio svoje srce i
s nama podijelio dio svog ivota na putu
do ovog poziva. Nije to lako. I on je po-
put mnogih traio sebe na tom putu. I
kao to ree: Bogu je sve mogue, uli
smo to esto i ovih dana. Rjeenje za
svoje patnje, bolesti i probleme esto
traimo na krivim mjestima kod krivih
ljudi. Nakon mise fra Marino predvo-
dio je i klanjanje pred Presvetim oltar-
skim sakramentom. U tiini i sabranosti
oslukivali smo i molili. Prikazivali smo
svoje obitelji, prijatelje, susjede, svee-
nike Mnogi jo uvijek lutaju i trae
svoj put. Boje milosre neto je to
me ispunjava, nadahnjuje, obogauje.
To je Boji dar, milost od Boga.
I u petak, govori nam fra Ivan
Mati. Onako spontano uvodi nas u taj-
ne Bojeg milosra. Prolazimo i Krini
put prije mise koju danas predvodi fra
Sandro Tomaevi u koncelebraciji s
ostalim misionarima. On je prologodi-
nji mladomisnik i svoje e poslanje obo-
gaivati iz dana u dan. Onako simpati-
an i spontan, uvodi nas u tajne Bojeg
milosra i u istinsku zauzetost za Boga.
Nakon Mise preselili smo se u Katoliki
dom gdje smo gledali mjuzikl o svetom
Franji, to su nam izveli mladi entuzija-
sti iz Koprivnice uz potporu fra Kruno-
slava Alberta. Oduevili su nas, nasmi-
jali i obogatili nau radost. Hvala im!
to god nam rekne, uinite!
Subota je, dan posveen Mariji, majci
Isusovoj. Ona je naa odvjetnica, naa
zagovornica i naa majka na nebu. Na-
kon navjetaja fra Ivana Matia o temi
dana formiramo procesiju s kipom
Blaene Djevice Marije i molitvom i
IZ IVOTA NAIH UPA
20
KONCERT
ZAJEDNICE
CENACOLO
U nedjelju, 9. oujka, u Katoli-
kom domu u akovcu, svima ve dobro
znana zajednica Cenacolo, odrala je
svoj koncert popraen plesom. Koncert
je bio odran u sklopu aktualnih Franje-
vakih pukih misija, a glazbeni bend i
plesae inili su preteno enakolovci
iz Vrbovca te nekolicina iz oblinjeg nam
Varadina. U ispunjenoj dvorani Katoli-
kog doma, priutili su nam zaista jedan
kvalitetan glazbeno-molitveno-duhovni
program, ili bolje ga nazvati - predah.
Osim pjesama, od kojih su neke
svima nam opepoznate a neke su njiho-
ve autorske izvedbe, u stankama izmeu
njih uli smo i dva svjedoanstva. Dvi-
je djevojke, Martina i Nikolina (bive
narkomanke), ispriale su pred svima
svoja prijanja mrana ivotna iskustva
i lutanja koja su ih naposljetku (svaku
na njen nain - udesnim Bojim ka-
nalima) dovela do zajednice Cenacolo.
Nakon toga u njihovim se ivotima mi-
jenja apsolutno sve. Upoznaju dobrotu,
pratanje, mir, ljubav, smisao - upoznaju
Boga! To ih toliko preobraava da vie
MISIONARI
U CENTRU
ZA ODGOJ I
OBRAZOVANJE
U petak 14. oujka nau ko-
lu posjetili su posebni gosti, misio-
nari iz razliitih dijelova Hrvatske
koji su boravili u akovcu u sklopu
Franjevakih pukih misija. Izmeu
ostalih aktivnosti koje su imali odvo-
jili su vremena i posjetili nau kolu.
Nai uenici pripremili su prigodni
program i pokazali da oni puno toga
mogu i znaju. Za nae goste pripre-
mili smo dva igrokaza: Svaa ane-
la i igrokaz Izgubljeni sin, a osim
igrokaza nai uenici su im pokazali
kako oni znaju slaviti Boga pjesmom
pa su otpjevali pjesme: Isuse volim
te, Ima jedna duga cesta i Mi e-
limo uzdi Isusa. Na kraju programa
predstavili su nam se i nai misionari
i otpjevali s nama nekoliko pjesama
te poruili djeci da nikad ne zaborave
da ih Bog jako voli. Nakon prigod-
nog programa misionari su se susreli
s uenicima i nastavilo se druenje uz
pjesmu i razgovor. Na kraju susreta
osmijeh i na licu misionara i na licu
djece, ali i uitelja, pokazao je koliko
je ovaj susret bio blagoslovljen.
Sanja Bratinak
IZ IVOTA NAIH UPA
nikad ne ostaju iste,
a svoje iskustvo ne
mogu vie drati
same za sebe jer je
toliko snano da ga
jednostavno moraju
dijeliti sa drugima.
Ovo je mnogima,
vjerujem, bio naju-
peatljiviji dio cjelo-
kupnog programa.
Na samom
kraju koncerta, glav-
na pjevaica i glavni
svira benda (takoer bivi ovisnici o
drogi) posvjedoili su nam kako su se
upoznali u zajednici, zaljubili se, oe-
nili te dobili etvoro predivne djece. Jo
uvijek ive i djeluju u zajednici jer ele
svoja iskustva prenijeti na druge koji e
prolaziti kroz Cenacolo.
Ako ste ikada priali s nekim du-
gogodinjim (moemo rei izlijeenim)
lanom ove zajednice i pitali ga kad mi-
sli izai iz nje, onda ste esto dobili kao
odgovor sljedeu reenicu: Da, osjeam
se spremnim za ivot u svijetu, van za-
jednice, ali ne mogu jednostavno jo otii
dok svoje iskustvo, taj dar koji sam do-
bio, koji me preobrazio, ne prenesem i ne
podijelim s drugima koji su tek na poet-
ku svog hoda kroz zajednicu. Ovo jasno
govori o tome koliko je Cenacolo zajed-
nica - ne ustanova koja lijei one koji su
ovisni o drogi, alkoholu, kocki, seksu, in-
ternetu, one koji ne vide smisla u ivotu
itd., ve zajednica Duha Svetoga.
A to djelo pokrenula je i izmoli-
la omalena asna sestra Elvira iz Italije
(ima samo etiri razreda osnovne ko-
le) koja je osnivaica zajednice. Dakle,
gdje je poniznost, skromnost i veliko
srce za one koji pate, ondje je i Bog. I
tada On ini udesa, koja da vam ih net-
ko pria, udom biste se udili!
Marko Dami
FRANJEVAKE PUKE MISIJE
21
Izbor upnog
pastoralnog
vijea
Varadinski biskup mons. Jo-
sip Mrzljak svojim dopisom od 3.
oujka 2014. godine odredio je da se
u svim upama Varadinske biskupije
obavi izbor lanova Pastoralnog vi-
jea na treu korizmenu nedjelju 23.
oujka ove godine.
Na svojoj posljednjoj sjednici
odranoj 2. oujka lanovi Pastoral-
nog vijea izabrali su odbor za izbor
lanova novog PV u koji su izabrani
Katica Stojko, Stjepan Dami i Vladi-
mir otari.
Nakon provedenih potrebnih
priprema u nedjelju, 23. oujka, poslije
svetih misa u akovcu i Novom Selu
Roku vjernici su mogli izabrati svoje
predstavnike i to u akovcu 6 predstav-
nika od 12 kandidata i u Novom Selu
Roku 2 predstavnika od etiri kandidata.
U akovcu je izborima pri-
stupilo 452 vjernika od ega su 423
vaea glasaka listia, a 29 listia je
bilo nevaeih.
Izabrani su
1. Beria Benjamin 302 glasa
2. Hranjec Stjepan 278 glasova
3. Kapun Vladimir 228 glasova
4. anta Edita Lesjak 199 glasova
5. Matotek tefanija 177 glasova
6. Sklepi Marija 173. glasa
Nisu izabrani
7. Brali Josip 168. glasova
8. Dobrani Mio 161. glas
9. Vugrinec Boris 145 glasova
10. Majerak Branka 141. glas
11. Kolari Stjepan 133. glasa
12. Trstoglavec Dragutin 124. glasa
U Novom Selu Roku izborima
je pristupilo 108 vjernika od ega je 1
glas bio nevaei.
Izabrani su
1. Vukovi Franjo 78 glasova
2. Zorec Josip 62 glasa
Nisu izabrani
3. Kralji Mladen 47 glasova
4. Lidija Mlinari 19 glasova
Ostali lanovi PV su: upnik i
upni vikari te izabrani u svojim gru-
pama, udrugama i pokretima: Nina
Somoi, vjerouiteljica; Hrvoje iv-
kovi, vjerouitelj; Stjepan Dami,
predstavnik Ekonomskog vijea; Ana
Kolari, prestavnik OFS-a; Magdalena
Gyo, predstavnik Frame; Vesna Hor-
vat, predstavnik Karitasa; . s. Vlatka
Dujmovi, predstavnik redovnica;
Nataa Vrbanec, predstavnik udruga,
pokreta i molitvenih zajednica; Boi-
dar Bogdan, predstavnik Mjeovitog
zbora; Dragica imunkovi, predstav-
nica enskog zbora; Bruno Matotek,
te Milivoj Bedi i Senka Golub, dva
predstavnika Mihovljana.
Sluba lanova PV-a traje pet
godina i zapoinje potvrdom izbora
od strane varadinskog biskupa.
Svim dosadanjim lanovi
PV-a vijea zahvaljujem na suradnji
i svemu to su uinili za vrijeme kada
su bili lanovi PV-a.
upnik fra Stanko
IZ IVOTA NAIH UPA
22
IZ IVOTA NAIH UPA
Zapoela montaa
prvog dijela
obnovljenog oltara
Osamnaestoga oujka zapo-
ela je montaa oltara u naoj cr-
kvi. Nakon sedam godina rada vide
se prvi rezultati ove velike obnove.
Veliki dio oltara je obnovljen i nala-
zi se u dijelovima smjeten u naem
samostanu. Za ovaj dio oltara nisu
bile potrebne skele, a sama obnova
potrajat e jo neko vrijeme u crkvi,
a onda i u restauratorskoj radionici
gospodina Velimira Ivezia. Za pre-
ostali dio oltara, kad budu gotovi svi
dijelovi, bit e potrebno postaviti
skele. Oekuje se da bi se preostali
dio oltara mogao montirati krajem
ove ili poetkom sljedee godine.
Oltar e u cijelosti biti vraen ob-
novljen i vidjet emo ga onakvoga
kakav je bio oko 1740. godine kad
je postavljen. Do sada nije na njemu
vrena restauracija nego su samo sa-
nirana oteenja tijekom ovih vie
od 250 godina koliko se ovaj oltar
nalazi u naoj crkvi.
Povratak restauriranih anela
27. travnja Restauratorski
zavod u Zagrebu zavrio je restau-
raciju dva lebdea anela s oltara u
naoj crkvi te ih vratio samostanu.
Aneli su djelo, kao i svi kipovi na
glavnom oltaru, Josipa Strauba. An-
ele je u pratnji suradnika predala
Maja Postonjski, djelatnica u Resta-
uratorskom zavodu u Zagrebu. Vra-
anjem ova dva anela zavrena je
restauracija svih kipova s glavnog
oltara.
Vizitacija u naoj upi
Svake godine prema propisima
Crkvenog zakona, dekani pojedinih
dekanata duni su posjetiti upe svoga
dekanata i obaviti vizitaciju. Kako je
upnik p. Stanko Belobrajdi i dekan
akovekog dekanata onda pojedinim
dekanima dolazi na vizitaciju netko iz
Ordinarijata biskupije. Ove godine u
vizitaciju naoj upi doao je mons.
Antun Peri, kancelar biskupije 27.
oujka. U svojoj vizitaciji najprije je
proitao zapisnik o stanju u upi koji
mora sastaviti svaki upnik, a zatim
pregledao i potpisao sve knjige koje
se vode u upnom uredu kako to pro-
pisuje Crkveni zakonik.
Zahvala upljanima
U ime Udruge Pomo neizlje-
ivima srdano zahvaljujemo onim
upljanima koji su tijekom misija u
upi, na poticaj upnika fra Stanka Be-
lobrajdia, darovali svoje preostale li-
jekove. Naa Udruga pomae mnogim
obiteljima, osobito odmah po otpustu
tekog bolesnika iz bolnice. Za nau po-
sudionicu pomagala za bolesnike (koja
je smjetena u akovekoj bolnici) rado
emo primiti, osim lijekova, i pelene za
odrasle, tlakomjere, aparatie za mjere-
nje eera u krvi, igle i price za ee-
rae, take, hodalice, sobne WC stolice,
bolesnike krevete i antidekubitalne ma-
drace. Sve to vama vie nije potrebno,
proslijedit emo tekim bolesnicima. In-
formacije moete dobiti kod med. sestre
Spomenke Tomai 098 18 09 94 09 ili
mr. Renate Maretko 091 484 1048.
Verica Jamenica-Jazbec, dr. med.
23
NIKO HRABRI
MALI BORAC ZA
ZDRAVLJIE
Vjerujem da e vas ganuti, ali i
potaknuti ova pria o jednom malom
hrabrom borcu za svoje zdravlje koji
je svojoj majci, obitelji i bolnikom
osoblju donio svjetlo i radost u napo-
rima koje ine za njega.
U sreditu ove prie, ili bolje
rei svjedoanstva, je na mali su-
upljanin i prvai - 7 i polgodinji
Niko iz upe sv Antuna Padovanskog,
koji ve u svojim mladim godinama
razumije vanost zdravlja. Od svojih
najranijih dana zajedno s obitelji bori
se za svoje zdravlje naalost, kao i
mnoga druga djeca za koju esto do-
znamo tek putem nekog poziva za
pomo ili hvalevrijedne humanitarne
akcije ili pak ako se i sami naemo na
bolnikom odjelu ili ambulanti. Ovo je
i lijepi poticaj svim majkama koje pro-
laze kroz bol i razliite rtve za svoju
djecu tijekom bolnikih zahvata: koli-
ko je vano pripremiti dijete kroz to-
pao razgovor i neprestanu osobnu bli-
zinu i predanost. Mojoj mami treba
zdravljie da me moe paziti i brinuti
za mene! spremno kae Niko, lijepi
primjer koliko je vano da je dijete
osnaeno za sve to ga eka, ali tako-
er i spremno za neoekivani uzvrat u
zahvalnosti i radosti.
Dakle, u veljai ove godine, u
Djejoj bolnici Srebrnjak u Zagrebu tre-
balo je obaviti Ph-metriju jednjaka i pro-
vokacijski test sa ciljem kontinuiranog
praenja stanja alergije. Trebalo je 24
sata pretrpjeti provuenu sondu iz nosa
u trbui; uz noenje ureaja prikopa-
nog na tijelo trebalo je pratiti i zapisivati
vrijeme unosa hrane i pia. Prvo mi je
bilo jako neugodno, plakao sam, bo-
ljelo me... prisjea se Niko, a njegova
mama Gordana nastavlja kako je s bolo-
vima otiao u bolniku kolu. Tamo ga
je vjerouitelj Josip pohvalio kako ga je
njegova uiteljica nauila lijepo pjevati.
Osim to je u bolnikoj koli marljivo
rjeavao svoje kolske zadae koje mu
je javljao prijatelj iz razreda, Niko s po-
nosom pria kako je tamo svirao bubnje-
ve, a najljepe je to to se iz kole vraao
u svoj bolniki krevet dobro raspoloen.
Radi sigurnosti provoenja pre-
vokacijskog testa trebalo je postaviti
branilu to ne bi bio problem da nisu
uzastopno pucale ile i krvarile. Mali
je Niko hrabro pruao jednu pa drugu
ruku, trpio u sebi, podnosio i samo pi-
tao da li je gotovo. Ovdje Nikina mama
naglaava i pohvaljuje izuzetno palji-
vo medicinsko osoblje i lijenike koji
s puno suosjeanja i panje obavljaju
svoj posao s djecom. Niko je i nakon
toga hrabro nastavio svoj bolniki ivot
- sa obje zamotane ruke pisao je zadae
u bolnikoj koli.
Treeg dana boravka u bolnici
Niko se iz kole vratio promukao i bez
glasa te je trebalo, uza sve prethodno, pri-
miti inhalaciju za grlo. Sve je to zajedno
s njim prolazila mama Gordana tjeei
ga i bodrei kao i mnogo puta prije toga.
Nakon svega pretrpljenog sli-
jedilo neoekivano iznenaenje. Na
zavrnom pregledu Niko je rekao
lijenici i medicinskoj sestri: Bilo
mi je lijepo u bolnici. Nikad vas ne
budem zaboravio. Vidimo se drugi
put! Dirnute, one su mu odgovorile:
Niko, nadamo se i elimo ti da vie
nee morati doi... No, on je dodao:
Kako ne bih doao ponovo? Pa vi se
brinete za moje zdravlje!
Usprkos svemu, Niko je s ve-
likim iskrenim osmijehom i veseljem
iao iz bolnice, zahvalan to mu poma-
u u njegovoj borbi za zdravlje. Tamo
mi daju lijekove koji e mi pomoi da
mogu normalno ii u kolu! Priajui o
svom iskustvu iz bolnice, Niko se prisje-
a i svojeg svakodnevnog zaziva nakon
molitve Anelu mili, uvaru moj:
Boe, daj meni, mojoj mami i
svim ljudima zdravljie!
Vlatka eleznjak
IZ IVOTA NAIH UPA
UPA SV. ANTUNA PADOVANSKOG
24
KORIZMA U NAOJ UPI
Korizma je novo doba u Crkvenoj godini, novi po-
etak, iekivanje. Korizma je vezana uz molitvu , ali i
odricanje te neeg novog u naim ivotima.
Tako je i u naoj upnoj crkvi dolo do promjena
gdje se, kao i inae moli krini put , ali sada malo drugai-
je. Svaki petak i nedjelju prije svete mise molitvu vezanu
uz krini put vodili su lanovi liturgijske grupe. Lijepo je
bilo vidjeti kako se skupljamo u sakristiji na dogovoru te
zajedno sa sveenikom i ministrantima idemo za kriem
te pratimo Isusa na njegovom gorkom putu. Susretati nje-
govu prealosnu majku, ene u plau te pomagati Isusu
nositi kri bio je poseban doivljaj. Uz pratnju i pjesmu od
postaje do postaje pratila je cijela crkva te pobono sudje-
lovala u molitvi. Isus je nosio kri ne samo za mene ve za
sve nas. Za itav svijet. Zato je to mala zahvala za sve ono
to je uinio za nas po kriu za nae spasenje..
I Gospodin, na Otac, proplakao je za svojim sinom,
ali i za svima nama jer smo grijeni, a eljni iskupljenja
koje je Isus za nas uinio. Zato se i slijedee Korizme pri-
kljuimo u molitvi krinog puta i pomognimo Isusu nositi
kri, kako u Crkvi tako i kroz upu od pila do pila, kako
to inimo svake godine na Cvjetnicu.
Korizme nas potie da svoje molitve, pokoru, razma-
tranja krinog puta i djela milosra protkamo i vremenom
provedenom u razmatranju Boje rijei. Kako bismo dali
znaaja tom pozivu, zapoeli smo itanjem Biblije - redom
poglavlja iz Matejeva evanelja - pola sata prije mise srije-
dom. Doivljaji sudionika su iskreni s obzirom da su dubina
i obuhvatnost Radosne vijesti uvijek neiscrpni, a zajedni-
tvo vjernika tomu dodaje jo svoju ljepotu i teinu.
Ivanka trok
Moja najdraa biljenica
Imam biljenicu iz hrvat-
skog, matematike, prirode, engle-
skog, glazbenog, solfeggia i klavira,
a najdraa mi je biljenica iz vjero-
nauka. Pazim ja na sve svoje stvari,
ali nju posebno pazim. U nju piem
najljepim slovima i crtam najljepe
crtee. Bitno mi je da lijepo napi-
em ime Isus i to paljivije nacrtam njegovu smeu kosu
i plave oi. Bitno mije da sve o emu uimo iz vjeronauka
bude uredno napisano. Zato sam i bila jako ponosna kad
me na pater pohvalio. To je Boji dar, kau moji mama i
tata, i ja sam sretna to sam ga dobila. A moja biljenica je
sigurno sretna to je dobila ba mene.
Mala uskrsna radionica
Tijekom tri korizmene srijede nakon svog upnog vjero-
nauka nekoliko etvrtaa i petaa nae upe okupilo se na maloj
uskrsnoj radionici i pripremilo male darove za pacijente nae
upanijske bolnice. Tijekom dva mjeseca drage nam suradnice
Gordana i Dijana izradile su dvjestotinjak gipsanih ovica koje
su djeca zamatala u celofan uz prigodnu uskrsnu estitku i citat
:,,Ja sam pastir dobri, govori Isus, ,,i poznajem svoje ovce i
mene poznaju moje. (Iv 10,14) Nakon treeg susreta i rada
zajedno smo ih odnijeli duobriniku Marku mucu u bolnicu.
U maloj lijepoj bolnikoj kapeli vl. Marko je toplim rijeima
zahvalio za pripremljene ovice i objasnio djeci da su mu time
pomogla u donoenju barem malog traka uskrsne radosti
mnogim bolesnicima koji u Velikom i Uskrsnom tjednu borave
u bolnici te, odvojeni od svojih obitelji, podnose neko trpljenje
ili bol. Nakon to im je objasnio to znai biti duobrinikom i
zato se vjernicima daje bolesniko pomazanje, slijedilo je za-
jedniko fotograranje za uspomenu na ovaj susret i suradnju
te mala slatka nagrada za sve!
Sretan i blagoslovljen Uskrs ele vam sudionici male
uskrsne radionice!
IZ IVOTA NAIH UPA
25
KRIJESNICE PRED
RASPETIM ISUSOM
Maliani iz vrtia ele puno toga saznati o Isusu i
njegovom Krinom putu pa su posjetili nau crkvu. Za-
jedno smo opisivali svaku postaju suosjeajui s Isusom i
veselei se njegovom slavnom uskrsnuu.
Isus nas potie da inimo dobra djela, pa su djeca kroz
ovu korizmu skupljala slatkie za Caritas, elei da svima, a
ponajvie svakom djetetu Uskrs bude sretan i blagoslovljen!
Odgajateljica u vjeri - H.Novak
IZBORI ZA UPNO
PASTORALNO VIJEE I
UPNO EKONOMSKO
VIJEE
UPE SV.ANTUNA PADOVANSKOG
AKOVEC JUG
U mjesecu oujku u cijeloj Varadinskoj biskupiji
odrali su se izbori za upna pastoralna vijea pa tako i u
naoj upi. Na prvu korizmenu nedjelju vjernicima se go-
vorilo o vanosti i ulozi PV-a kao savjetodavnom tijelu
u upi. Druge korizmene nedjelje upljanima se predoeni
predloeni lanovi nae upe a vjernici su pozvani da pred-
loe svoje kandidate tijekom slijedeeg tjedna. Izbori za
PV-e odrani su na treu korizmenu nedjelju. Na glasa-
kom listiu bilo je 43 kandidata, a svaki je upljanin mogao
zaokruiti svojih petnaest kandidata. Glasovanje za lano-
ve PV-a bilo je nakon svake svete mise u crkvi. Odbor za
izbore je pregledao glasake listie i prebrojao glasove, a
rezultati izbora objavljeni su na etvrtu korizmenu nedjelju.
Izabrani vijenici su:
uro Bel, Drago Sedlar, Ladislav Varga, Pavao Jurinec,
Vlatka eleznjak, Vinko Grgi, Mirjana Zvonarek, Valentin
Novak, Nada Gal, Katarina Bari, Ivica Blaekovi, Helga
Novak, Blaenka Baek, Vlasta Mezga i Nataa Kralj.
U PV-e po slubi ulaze vjerouitelji i nekoliko la-
nova koje e imenovati upnik i upni vikar, a predloene
lanove mora potvrditi na varadinski biskup.
Kako i samo ime sugerira, pastoralno vijee se bri-
ne za pastoralne potrebe svoje crkve svoje upe. upno
pastoralno vijee moralno je i pravno tijelo koje savjetuje
i pomae upniku u svim vjerskim problemima upe te
omoguuje svim vjernicima u izvravanju svojih vjerni-
kih i kranskih dunosti.
lanovi upnog ekonomskog vijea pomau upni-
ku, kao savjetodavno tijelo, u svim ekonomskim pitanjima
vezanim uz ivot i djelovanje upne zajednice.
PRIMANJE U SLUBU
LITURGIJSKIH ITAA
Bez prestanka zahvaljujemo Bogu to,
kad od nas primiste rije poruke Boje Boje,
primiste je ne kao ljudsku, nego, kakva uistinu jest
kao Rije Boju. (1 Sol 2,13)
Na misnim slavljima pete korizmene nedjelje po prvi
puta u naoj upi prireen je sveani obred primanja u slubu
liturgijskih itaa kojim su 24 vjernika nae upe postali i slu-
beni navjestitelji Boje rijei na naim liturgijskim slavljima.
Kroz due vrijeme na svojim susretima tokom tjedna
lanovi liturgijske zajednice pripremali su se za taj in, izme-
u ostaloga i kroz upute sabrane u knjiici itanamijenjene
upravo pripremi i to boljoj spremnosti itaa za ovu lijepu
slubu navjetaja. Izmeu ostalog, u njoj pie: ita ivi sa
Svetim pismom, gaji posebnu ljubav prema Bojoj rijei i
kroz nju bude s Bogom povezan u molitvi.
Sveanim obredom ujedno je i slubeno ustanovljena
zajednica liturgijskih itaa kao jedan od ivih vjernikih
krugova u naoj upi. No, to ne znai da u slubi misnih
itanja ne mogu sudjelovati i drugi vjernici koji za to iskau
elju i spremnost. Kroz neko vrijeme i takvi e biti primljeni
i dobrodoli meu slubene itae nae upe!
Biti ita znai biti glas Boji,
na radost i izgradnju zajednice vjernika
i na posveenje samog itaa (Dr Zvonko Pain)
Vlatka eleznjak
IZ IVOTA NAIH UPA
26
"... i svijetlo u tami svijetli i tama ga ne obuze" (Mt 5,16)
40000 akovec, rtava faizma 2
LAN HEP GRUPE
ELEKTRA AKOVEC
40311 LOPA PP TINEC AA
Plekovec bb
tel.: 040/855 851
40322 OREHOVICA
N. Tesle 23 TT
tel.: 040/635 277
40317 PODTUREN
kols
40317 PO 40317 PO
ka bb
tel./fax: 040/847 333
40311 LOPATINEC
Plekovec bb
tel.: 040/855 851
40322 OREHOVICA
N. Tesle 23
tel.: 040/635 277
40317 PODTUREN
kolska bb
tel./fax: 040/847 333
E-mail:
dominko. branko@ck.t-com.hr
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
DOBROINITELJI LISTA
27
Franjevake puke misije
U subotu, 15. oujka, u naoj
upi bio je susret vjerouenika
s misionarima. Mislile smo da
e tamo biti puno misionara
koji e nam priati o svojim
iskustvima, tj. misijama. No, sve
je bilo drugaije od oekivanog.
Doekao nas je fra Zdravko,
predstavio se i rekao da ga
moemo pitati sve to nas zani-
ma. Bila su postavljena mnoga
pitanja Koja je razlika izmeu
sveenika i asnog brata? Je
li mogue napustiti sveti red?
Kakav je osjeaj nositi habit?
Na sva naa pitanja rado je
odgovorio, ali na pomalo smijean
nain. Svima nam se najvie svid-
jelo kad su nam Vinka, Iva, Mar-
tina i Viktorija odluile otpjevati
neke crkvene pjesme. Susret s
misionarima bio je pouan i zani-
mljiv. Na kraju smo dobili domau
zadau da pronaemo odgovor
na pitanje Tko su danas najvei
proroci?. Nakon promiljanja
zakljuile smo da je to papa,
sveenici, sveci i blaenici, ali i
mi, vjernici laici.
Vinka Siladi i Pavla Ovar, 7.b
Zahvala
Boe, danas ti ja zahvalju-
jem. Zahvaljujem ti to si
pomogao mojoj mami. Zah-
valjujem ti to si me doveo
do sree. Vjerno te molim
da blagoslovi moju obitelj
i mene. Hvala ti za dobrotu,
ljubav i zdravlje. Volim te!
Amen!
Tvoja Iva
O, dobri Isuse, hvala ti na mom
ivotu, hvala to imam tako do-
bre roditelje koji se brinu za
mene i odgajaju me. Hvala ti za
baku koja me sprema u kolu. A
najvie ti zahvaljujem za sestru,
moje sestrine i svu rodbinu.
Hvala ti to me uva. Hvala i za
sve moje prijatelje.
Filip
Isuse, zahvaljujem ti
to si mi dao tako dobre
roditelje koji mi sve ob-
jasne, koji mi sve kupe i
koji mi u svemu pomau.
Zahvaljujem ti to si mi po-
mogao kada mi je bilo teko.
Zahvaljujem ti to si mi
dao tako dobre prijatelje
koji me tjee i koji mi puno
pomau. Zahvaljujem ti to
mogu ii na Prvu priest. Zah-
valjuje ti na svemu, tvoja Kiara.
Jako te volim! Amen!
Kiara
Isus je s nama zauvijek!
Evo nas i ove godine u koriz-
menom vremenu kada mislimo na
one kojima je potrebna pomo i
naa molitva. Veselimo se svakom
naem susretu kada sa osmije-
hom na licu doekamo prijatelje
s kojima pozorno sluamo priu,
razgovaramo, pjevamo, molimo,
izraujemo razne likovne ra-
dove (ovice, estitke, crtee...)
A onda, sklopimo svoje ruice u
molitvu zahvale naem dragom
Isusu, pa zahvaljujemo za sve
nae drage u obitelji, za one
koji se brinu za nas, za igrake
s kojima se moemo igrati i za
sva dobra to nam ih ovaj svijet
daje...
Posebno nam je drago sudjelo-
vati u malom Krinom putu ko-
jega sami pripremamo i tada
molimo i uimo koga je to sve
Isus sreo, tko mu je pomagao a
tko ga osudio. Na kraju svakako
naglasimo Isusovo uskrsnue.
Nakon to je tri dana poivao u
grobu Isus je uskrsnuo! Aleluja!
S Njim smo, u njegovu uskrsnuu
i mi... veseli i razdragani, ispun-
jeni Duhom, radosni!
Isus je s nama zauvijek! S Njim
pobjeujemo svijet... Aleluja!
Budimo uvijek radosni!
Vole vas vai mali ANELI
DJEJA STRANICA
28
Dana 30. oujka 2014. godine
prije podne u naoj upi sv. Antuna
Padovanskog odran je Izborni ka-
pitul Bratstva Franjevakog svjetov-
nog reda. Na Kapitulu su sudjelovali
lanovi Podrunog vijea iz Zagreba,
podruni duhovni asistent p. Milan,
tajnica sr. Hilda te br. Stjepan kao de-
legat Ministre koji je predsjedao po-
hodu i Izbornom kapitulu.
Na izborima su, kako to obino
biva, razrijeeni dosadanji lanovi vije-
a te izabrano novo vodstvo naega Brat-
stva. Nakon pregledanih knjiga vezanih
uz pastoralni pohod, uz uvodnu rije p.
Milana i zazivom Duha Svetoga zapoeli
smo s izborima. Izabrano je novo vod-
stvo koje e voditi Franjevaki svjetovni
red u naoj upi. Novi ministar je brat
Mladen trok, doministra je sestra Vera
Brali, tajnica Bratstva je sestra Ivanka
trok, rizniarka sestra Duanka Sanj-
kovi, uiteljica novaka sestra Snjeana
Cindri. U vijee su jo izabrani povjere-
nica sestra Rada Magi, sestra Katarina
Horvat i sestra Mirjana Olar.
Nakon izbora uslijedilo je malo
bratsko druenje te zajednika fotogra-
ja. Gospodin nam udijelio Duha Sve-
toga da moemo ponizno i strpljivo vo-
diti sadanje i s ljubavlju prihvatiti nove
lanove Franjevakog svjetovnog reda.
MIR I DOBRO!
sestra Ivanka trok
Izborni kapitul MB OFS-a sv.
Nikole biskupa akovec
Mjesno bratstvo Franjevakog
svjetovnog reda (OFS) sv. Nikole bi-
skupa akovec odralo je 30. ouj-
ka 2014. poslije podne u Katolikom
domu izborni kapitul. Sudjelovalo je
34 sestara i brae iz naeg bratstva, na
duhovni asistent fra Anelko Rakhel te
delegati Sjeverozapadnog Zagreba-
kog podrunog bratstva bl. Alojzija
Stepinca: b. Stjepan Keli, nacionalni
ministar OFS-a, fra Milan Krito, pred-
sjednik Konferencije podrunih du-
hovnih asistenata i s. Hilda varcmajer,
podruna tajnica OFS-a.
Sve nas je srdano pozdravila mi-
nistra naeg bratstva s. Martina Suboti i
na duhovni asistent fra Anelko Rakhel,
zatim su nas redom pozdravili delegati
na kapitulu biranim i poticajnim rijei-
ma oduevljavajui nas za nasljedovanje
Svetog oca Franje. Na kraju je s. Hilda
dodala da ve svi prepoznaju dobar rad i
trud naeg bratstva u pribliavanju nai-
nu ivota sv. Franje i irenju franjevatva
jer je iz njega izabrana s. Martina Suboti
za meunarodnu vijenicu OFS-a i do-
ministru podrunog Zagrebakog brat-
stva to nam je sigurno velika potvrda i
ast u bratstvu.
Potom je uslijedio izvjetaj o
radu naeg bratstva od travnja 2011. do
oujka 2014. koje je iznijela s. Martina
Suboti, ministra bratstva. Evidentno
je da smo gotovo svaki tjedan provodili
neku od aktivnosti ili susreta, kao to su
obavezne sjednice vijea bratstva prije
redovite skuptine i priprema za njeno
odravanje, nedjeljom ili ponedjeljkom
(zavisi o kojem dijelu godine je rije),
zatim susreti s aspirantima (srijedom)
i novacima (ponedjeljkom) jednom
mjeseno, trei etvrtak u mjesecu
pripremamo klanjanje pred Presvetim
Oltarskim Sakramentom, a ve treu
godinu svakog ponedjeljka predmo-
limo molitvu Veernje iz asoslova, s
pukom, pod veernjom svetom misom,
trei ponedjeljak u mjesecu imamo i ra-
zne radionice: komunikacijske, izrada
estitaka, priprema bilja za ajeve koje
smo ponudili na prodajnim akcijama
i tako u nau blagajnu priskrbili neto
novca koji smo poklanjali npr. za resta-
uriranje naeg oltara, za misije u Peruu,
za pomo bolesnoj obitelji i sl. S. Tere-
zija Pavi, mjesna rizniarka, detaljno
je iznijela kako smo novac prikupljali
i kako smo ga troili u ovom trogodi-
njem razdoblju.
Izborni dio kapitula zapoeli smo
pjevanjem himna O, doi stvore Due
Svet te molitvom iz Obrednika. Fra
Milan Krito nam se nakon navijetanja
IVI KRUGOVI
FRANJEVAKI SVJETOVNI RED
Pastoralni pohod i Izborni
Kapitul OFS-a MB Sv. Antuna
Padovanskog
29
U Krievcima
odran 8. kamp
za djeake
U samostanu sestara Bazili-
janki koji se nalazi pri grkokato-
likoj katedrali Presvete Trojice u
Krievcima, 21.- 23. veljae 2014.
odran je 8. kamp za djeake od
9- 14 godina. Na kampu je sudjelo-
valo 27 djeaka iz akovca, Koto-
ribe, Krievaca, Rasinje i Kopriv-
nice. S njima je bilo i 9 voditelja iz
zajednice Totus Tuus koji su sam
kamp i pripremili.
Tema je ovaj put bila sv. Franjo
Asiki, a osim upoznavanja sveca,
djeaci su se pripremili za korizmu
kroz temu odricanja i rtve te kroz is-
povijed koju im je srdano omoguio
protojerej stavrofor, o. Mihajlo Simu-
novi, katedralni upnik.
Bez obzira na kiu, djeaci su
uspjeli odigrati i jednu nogometnu
utakmicu u dvoritu samostana, a
radili su i runi rad tj. izraivali su
svoje drvene krieve. Uz mnogo igre
i pjevanja svakodnevno su pohodili i
Sv. misu i molili krunicu.
Zahvaljujemo Pokretu fokola-
ra i Grkokatolikoj biskupiji na pro-
storu, a roditeljima djeaka na ukaza-
nom povjerenju.
Vjerujemo da je Gospodin uz
zagovor svoje Majke Marije posijao
dobro sjeme u ova djeja srca koje e
u svoje vrijeme dati ploda. Molimo
za njih i njihove obitelji da posijano
sjeme njeguju u zajednitvu, ljubavi i
obiteljskoj molitvi.
Vidimo se na sljedeem kampu na
Veterenici!
Nenad i Nataa Karlovec
IVI KRUGOVI
TOTUS TUUS
evaneoskog ulomka Iv.13. u poticajnoj
homiliji obratio kako su izbori u brat-
stvu vani, ali je vrijeme nakon toga jo
vanije jer se u njemu oituje ivot brat-
stva. Izbornim kapitulom predsjedavao
je b. Stjepan Keli, nacionalni ministar,
s. Katica Stojko obnaala je dunost taj-
nice Izbornog kapitula dok su s. Ljubica
Murkovi i s. Petra Toplianec bile bro-
jaice glasova.
U narednom trogoditu kao vod-
stvo bratstva sluit e mu: s. Ana Kola-
ri kao ministra, s. Dragica Sklepi kao
doministra, s. Paula Zuzel kao tajnica,
s. Terezija Pavi kao rizniarka, s. Edi-
ta anta Lesjak kao uiteljica formacije
te s. Branka Majerak i s. Marina Zori-
i kao vijenice.
Svaki izborni kapitul je velik i
znaajan dogaaj u svakom bratstvu
pa tako i u naem, u kojem je 62 trajno
zavjetovanih, 3 s privremenim zavje-
tima, 5 u novicijatu i od Vendelinova
imamo 4 aspiranta. Novo vijee, da bi
moglo kvalitetno i plodonosno voditi
bratstvo, treba podrku, savjete i mo-
litvu svih lanova i kao Sveti Franjo
usrdno molimo njegovu molitvu kao
poticaj svima da kao nasljedovatelji
Isusa Krista po njegovom primjeru
budemo nositelji mira, ljubavi, prata-
nja, jedinstva, istine,vjere, nade, svje-
tla i radosti.
Bratstvo je zajedno sa svojim
gostima nastavilo druenje i slavlje u
zajednitvu kod stola koji su pripremili
u jednostavnosti lanovi naeg bratstva.
... jer tko se daruje prima;
tko prata,bit e mu oproteno;
i tko umire sebi, raa se za vjeni
ivot.
(iz molitve Svetog Franje Asikog)
s. Katica Stojko
30
UPRAVLJANJE
VREMENOM
Korizma ulazi u svoju zavrni-
cu. Zapoeli smo ju s Franjevakim
pukim misijama; iznimno intenziv-
no, svakodnevno duboko proivlja-
vajui otajstva vjere u meusobnom
zajednitvu i zajednitvu s naim mi-
sionarima.Oni su predano, srdano i s
puno ljubavi gradili mostove do sva-
koga od nas: djece, mladih, obitelji,
starijih, radosnih i alosnih, zdravih i
bolesnih, onih koji se esto osjeaju
zaboravljenima...
Bilo nam je kao na Taboru, na
brdu preobraenja Isusova. Nije nam
bilo teko svaki dan odvojiti vreme-
na, ta bili smo obasjani silinom Boje
ljubavi i poticaja. Ali zato nije bilo
nimalo lako sii, spustiti se u sva-
kodnevicu - sivu i tunu. Tako bismo
rado ostali gore i svakodnevno se
napajali Bojom rijei. A sada smo
opet utopljeni u vrtlogu neprekidnih
aktivnosti koje nam oduzimaju dah i
snagu, u dubokoj tenji za ostvariva-
njem onoga to se krije u dubinama
naeg srca, u stalnom nedostatku vre-
mena. Zaboravljamo da je ivot pri-
lika, svaki dan nam je dan ponuen i
darovan. A vrijeme je tako varljivo: s
jedne strane nam stalno ponestaje, a s
druge strane postoje stvari koje voli-
mo odgaati. Za njih, kao da vremena
uvijek bude, a zaboravljamo kako su
vane.
O tome govori i pria u kojoj
su avoli primijetili da se pakao slabo
puni, a u raj ulaze mnogi te su sazvali
sastanak. Na sastanku su se redali s
idejama kako napuniti pakao. Jedan
ree Bilo bi dobro povesti rat protiv
vjernika.- No, prijedlog nije bio ba
izvediv. Zato ree drugi Zapalimo
vjernicima sve knjige. I Bibliju.- Tre-
i ree Zapalimo im crkve!- No, ni
taj prijedlog nije proao. etvrti, za
kojega se znali da je pokazao dobre
rezultate u borbi protiv Crkve, ree
Napadnimo njihove sveenike, okle-
veimo ih, lano ih optuimo, dajmo
ih na sudove, prijavimo ih za razne
izmiljene krivice.- No nisu se ba
svi sloili oko toga. Jedan stari avao
sjedio je u mranom kutu i javio se
za rije:- Nemate pojma, evo vam rje-
enja: samo govorite ljudima IMA
VREMENA. Kad ih budu opomi-
njali i zvali da se ispovijede, vi im
govorite ima vremena. Kad ih budu
pozivali na misu, vi govorite ima
vremena. Kad ih budu zvali na obra-
enje, vi im apite ima vremena...i
pakao e biti pun.
Vjerujem da vam je korizma
do sad bila sadrajna i plodonosna,
ali evo, ostalo je jo malo vremena
do Uskrsa u kojem moemo ispra-
viti i nadoknaditi sve to jo moda
nismo stigli jer nismo imali vremena
ili jer smo mislili da ga imamo jo
na pretek. Upravljanje vremenom je
vrijedna vjetina, a jo vrjednija je
znati prepoznati to nam je vano i za
osobni rast. ovjek se moe smatra-
ti gospodarom trenutaka, ali Krist je
gospodar vremena kazao je Sveti
Otac u propovijedi na svetoj misi,
slavljenoj u kapeli doma Sveta Mar-
ta. Krani su mukarac ili ena koji
znaju ivjeti u trenutku i u vremenu.
Trenutak je ono to sada imamo u
rukama: ali to nije vrijeme jer je ono
prolazno. Moda se moemo osjeati
gospodarom trenutka, ali je zabluda
smatrati se gospodarima vremena:
vrijeme nije nae, vrijeme je Boje.
Trenutak je u naim rukama; ovisi o
naoj slobodi. Moemo dakle postati
gospodari trenutka, ali ima samo je-
dan Gospodar vremena, a to je Bog
Isus Krist objasnio je papa Franjo.
Zato vam elimo da postane-
te dobri gospodari svakog trenutka i
da ga uistinu koristite onako kako je
Gospodin to za vas predvidio. Sretan
Vam Uskrs!
De colores!
IVI KRUGOVI
KURSILJO
31
Kako se postaje
svetac?
Ovogodinji Mali Vuzem,
kako ovdanji narod zove Bijelu
nedjelju, bit e obiljeen jednim ri-
jetkim i ve due vrijeme oekivanim
dogaajem: papa Franjo kanonizira-
ti e, tj. svetima proglasiti dva svo-
ja prethodnika na papinskoj stolici.
To su Ivan XXIII. (Angelo Giuse-
ppe Roncalli, 1881.-1963., papa od
1958.) i Ivan Pavao II. (Karol Wojti-
la, 1920.-2005., papa od 1978.).
Zbog strogih uvjeta koji mo-
raju biti ispunjeni prije bilo ije ka-
nonizacije to se vrlo rijetko dogaa
pa je zanimanje za takvu sveanost
u svjetskim razmjerima i inae veli-
ko, u ovome pak sluaju jo ga po-
veavaju barem dvije okolnosti. Po-
najprije, oba skoranja sveca nai su
suvremenici: Ivan Pavao II. umro je
prije devet godina, 2. travnja 2005.
jo se sjeamo njegovih dolazaka k
nama a ni pedeset godina od smr-
ti Ivana XXIII. nije tako dugo da ga
barem dio nas ne bi jo pamtio. No
vanije su njihove djelatnosti: prvi je
smislio i zapoeo Drugi vatikanski
sabor, a drugi je saborske zakljuke
proveo u ivot, nemjerljivo pak je to
su obojica, svaki u svoje vrijeme, ui-
nili za meunarodne odnose i poseb-
no za mir u svijetu.
Stoga je razumljivo zanimanje
za ono to e se tada dogaati na Trgu
sv. Petra pa se ve unaprijed rauna
s ogromnim brojem posjetitelja; po-
sebno e, kau, pola Poljske toga
dana biti u Rimu. U tolikoj guvi i
stisci mnogi ne e ni misliti na to da
je u svemu najvanije to su se oba ta
velika ovjeka odazvala Onomu koji
ih je pozvao Budite sveti jer sam ja
svet! te da je njihov odaziv, njihova
osobna svetost dokazana u strogom
postupku zvanom kauza, kakvoga
nekad nije bilo.
U najranijim kranskim vre-
menima, naime. svetost u smislu da-
nanje kanonizacije bila je pripisivana
samo Blaenoj Djevici Mariji kojoj ju
je priznao sam Bog izborom sebi za
Majku. Uz nju nije se mogla uskratiti
ni Isusovim neposrednim uenicima
koji su ga posluali i po svem svi-
jetu propovijedali Evanelje. Malo
kasnije, u doba progona prvih kra-
na, priznavanje svetosti obuhvatilo
je i one koji su muenikom smru
posvjedoili svoju vjeru u Sina Bo-
jega, a kad je u IV. stoljeu kran-
stvu bila priznata sloboda, tovanje
zbog svetosti iskazivalo se i javnim
pokornicima svih vrsta, posebno pu-
stinjacima koji nisu uvijek morali, a
niti mogli, biti ba u pravoj pustinji.
Tako je tijekom vremena i malo-po-
malo mogunost da bude proglaena
i tovana kao sveta bila proirena na
svaku krtenu osobu koja se za ivota
pribliila onomu Budite sveti !
Za razumijevanje svega nije
nevano tko i kako utvruje pa onda i
proglauje i doputa javno tovati ne-
iju svetost. Dugo, itavo prvo tisu-
ljee kranstva, svece je, u smislu
ovoga raspravljanja, stvaralo ope
vjerniko miljenje. Puk je neiju
svetost zapazio, glas se o njoj proi-
rio, poslije smrti dotine osobe njeno
tovanje nije prestajalo i Crkva ga
je prihvatila i priznala. Pape se dugo
nisu u to mijeali, osim to su neki od
njih i sami upravo tako postali sveci-
ma. Ipak su bili svjesni da pri takvoj
demokraciji moe biti i pogreaka
i zloporabe, pa su ve od VI. stoljea
pojedinanim propisima pokuavali
stvari srediti, no, tek je 973. go-
dine prvi put jedan papa, Benedikt
VI. (973.-974.), slubeno proglasio
jednoga sveca bio je to sv. Ulrik
Augsburki ali jo ne kao pravilo.
I dalje su, naime, slijedile samo po-
jedinane papinske odredbe, a tek je
Aleksandar III. (1159.-1183.) pravo
kanonizacije pridrao Svetoj stolici.
Praksa Crkve oito je bila vrlo spo-
ra jer je tek Benedikta XIV. (1740.-
1758.) dvije godine prije nego e
biti izabran! potaknula da poznatim
spisom O beatikaciji slugu Bojih
i kanonizaciji beaticiranih podrob-
no utvrdi mjerila i uvjete za voenje
kauze, ali su i oni morali ekati do
1917. godine da ih tek Benedikt XV.
(1914.-1922.) unese u opi crkveni
zakonik. Ve zastarjele, Ivan Pavao
II. osuvremenio ih je i 1983. godine
objavio kao Nove propise o kauza-
ma svetaca koji se sada primjenjuju..
Prema njima, prvi uvjet za pro-
glaenje nekoga svetim jest beatika-
cija ili proglaenje blaenim. Njom se
za preminulu osobu posebno uzorna
i krjeposna ivota doputa tovanje u
njenoj domovini, biskupiji, redu i sl.
kao blaenika. Beatikacija ima,
dakle, samo mjesno i privremeno
znaenje. U srednjem vijeku bila je
u biskupovoj ovlasti, ali je 1634. go-
dine Urban VIII. (1623.-1644.) i nju
pridrao papi. Danas je obavlja papa,
u pravilu, u domovini i biskupiji bla-
enika, kao to je na primjer Ivan Pa-
vao II. uinio s Alojzijem Stepincem
proglasivi ga blaenim u Mariji Bi-
strici i druge drugdje.
Vrlo strog daljnji postupak za
kanonizaciju blaenika zapoinje i
vodi postulator pred Kongregacijom
za obrede kod Svete stolice. Njemu
se vjeto, ponekad i uspjeno, suprot-
stavlja tzv. vraji odvjetnik: on po
dunosti trai dlaku u jajetu i nasto-
ji osporiti kandidatovu svetost, a dok
god ima neto rei a da to nije dokazi-
ma pobijeno, kauza ne moe pozitivno
zavriti. Osim toga, za konanu odlu-
ku trai se i istinsko udo po zagovoru
dotinoga blaenika. Razumije se, to
je teko dokazivo zato obino i traje
dugo ali kad se dokae, papa odre-
uje kanonizaciju. To se obavlja obi-
no vrlo sveano u bazilici sv. Petra u
Rimu, a tim se inom tovanje doti-
noga proiruje na cijelu Crkvu.
Napomena: U ovom tekstu izra-
zi (asni) sluga Boji, blaeni(k) i
svetac obuhvaaju i odnose se jed-
nako na muke i enske osobe.
Vladimir Kapun
LISTAJUI POVJESNICU
32
IZ UPNOG UREDA
DOGAANJA
13. travnja. Cvjetnica. Kod misa blagoslov granica. Krini
put po upi sv. Antuna od 15 sati.
14. travnja. Veliki ponedjeljak
Svete mise u 7 i 18,30 sati. Ispovijed prije svetih misa.
15. travnja. Veliki utorak
Svete mise u 7 i 18,30. Ispovijed prije svetih misa.
16. travnja. Velika srijeda
Svete mise u 7 i 18,30 sati.
USKRSNA - VELIKA ISPOVIJED od 7 - 12 i od 15,30 - 19 sati.
17. travnja. VELIKI ETVRTAK. u 7 sati molitva asoslova i
ispovijed do 9 sati. Misa Veere Gospodnje u 18, 30 sati
18. travnja. VELIKI PETAK. U 7 sati molitva asoslova i is-
povijed do 9. sati. KRINI PUT U 9 SATI. OBREDI MUKE I
SMRTI GOSPODINOVE U 18,30 SATI.
19. travnja. VELIKA SUBOTA. U 7 sati molitva asoslova
i ispovijed do 9 sati. OBREDI VAZMENOG BDIJENJA
ZAPOINJU U 21 SAT. Poslije obreda bit e blagoslov jela.
20. travnja. NEDJELJA USKRSNUA GOSPODINOVA -
USKRS. Svete mise u 7, 9, 11 i 18,30 sati. Misa u Mihovljanu i
Novom Selu Rok u 8 sati. Blagoslov jela kod misa.
21. travnja. USKRSNI PONEDJELJAK. Svete mise u 7, 9, 11
i 18, 30. U Mihovljanu u 8 sati. U Novom Selu Rok u 9,30. U
Domu Novinak u 11 sati. U Domu umirovljenika u 16 sati.
26. travnja. Dani Meimurske upanije. Sveta misa u 10 sati
koju predvodi mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij. Na misi
sudjeluju povijesne postrojbe iz Hrvatske i Maarske.
26. i 27. travnja. Susret Hrvatske katolike mladei u
Dubrovniku na kojem sudjeluju i mladi iz nae upe.
27. travnja. Druga uskrsna nedjelja. Svete mise po nedjeljnom
rasporedu.
1. svibnja. U 18 sati poetak svibanjskih pobonosti.
2. svibnja. Prvi petak. Svete mise u 7, 8 i 18,30 sati. Misa u
Karitasovom domu u 10,30 sati.
3. svibnja. Prva subota. U 9 sati ispovijed krizmanika, njihovih
roditelja i kumova. U 16 sati misa u Domu umirovljenika.
4. svibnja. Trea uskrsna nedjelja. Slavlje sakramenta Potvrde.
Svete mise u 7, 9, 10,30 i 18,30. Nema misa na flijalama.
5. - 8. svibnja. Priprava za brak u Katolikom domu.
Poetak u 18 sati.
10. svibnja. U 9 sati ispovijed prvopriesnika i njihovih
roditelja.
11. svibnja. etvrta uskrsna. Nedjelja Dobrog pastira - Dan
molitve za duhovna zvanja. Prva priest u naoj upi. Svete
mise u 7, 9, 10, 30 i 18, 30. Kod mise u 9 sati izvlaenja kupona
nagradne krialjke Zvona. Nema misa na flijalama.
13. svibnja. Dan molitve i klanjanja pred Presvetim Oltarskim
Sakramentom - kleanje.
18. svibnja. Peta uskrsna nedjelja. Mise po nedjeljnom
rasporedu. Protenje sv. Ivana Nepomuka u Novom Selu Rok u
11 sati. Izlazi novi broj Zvona.
Obredi Velikog tjedna
Veliki etvrtak u 18,30 sati
Veliki Petak u 18,30 sati
Velika subota - Vazmeno bdijenje u 21 sat.
Proslava Uskrsa
Mise na Uskrs
akovec 7, 9, 11 i 18, 30
Mihovljan u 8 sati
Novo Selo Rok u 8 sati.
Mise na Uskrsni ponedjeljak
akovec u 7, 9, 11 i 18, 30
Mihovljan u 8 sati
Novo Selo Rok u 9, 30
Dom Novinak u 11 sati
Dom umirovljenika u 16 sati.
Vjeronauk
1. razred: subota, 1. oujka u 11. sati
subota, 29. oujka u 11 sati
2. razred: subota, 8. oujka u 11 sati
subota, 5. travnja u 11 sati
3. razred: svake srijede
etvrtak, 3. travnja u 9 ili 15 sati
etvrtak, 3. travnja u 9 ili 15 sati.
UREDOVNO VRIJEME UPNOG UREDA
utorak, srijeda, etvrtak
8:30 - 10:00 i 17:00 - 18:00
petak i subota
8:30 - 10:00
nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanima ne uredujemo,
osim za hitne sluajeve
RASPORED SVETIH MISA
Nedjeljom i blagdanom:
akovec 7, 9, 11 i 18,30
Mihovljan 8,00
Novo Selo Rok 9,30
Nezapovjedanim blagdanima: akovec 7, 9 i 18,30
Radnim danom: akovec 7 i 18,30
KRSNA POUKA
Krsna pouka je petkom prije druge i etvrte nedje lje u
mjesecu s poetkom u 17,30 sati u samostanskoj dvorani.
Krtenje je pot rebno prijaviti u upnom uredu s rodnim
listom dje teta i obiteljskom knjiicom roditelja. Krtenje
prijav ljuju roditelji!
ZARUNIKI TEAJ U AKOVCU 2014.
5., 6., 7. i 8. svibnja
1., 2., 3. i 4. rujna
OBITELJSKA KNJIICA I OBITELJSKI KARTON
Svaka katolika obitelj koja pripada naoj upi treba ima-
ti OBITELJSKU KNJIICU u kojoj su podatci o lanovima
obitelji, a u upnom uredu OBITELJSKI KARTON.
Prigodom prijave krtenja, vjenanja, sprovoda, upnog
vjeronauka ili kad traite potvrdu za kumstvo ili neki drugi
dokument ponesite svoju Obiteljsku knjiicu.
Ukoliko vaa obitelj nema Obiteljsku knjiicu i Obiteljski kar-
ton doite u upni ured u uredovno vrijeme.
FRANJEVAKI SAMOSTAN,
UPA SV. NIKOLE BISKUPA
Franjevaki trg 1, 40000 AKOVEC
Tel: 040/312-806
Fax: 040/310-315
e-mail: franjevacki-samostan-cakovec@ck.t-com.hr
www.ofm.hr/zupa_cakovec/
Poslovni raun: 2340009-1116012145
kod Privredne Banke Zagreb
33
KRTENI OD 1. OUJKA DO 6. TRAVNJA 2014.
- Noa Jurinec, roen 10. 9. 2011., krten 1. 3. 2014.
- Eva Jurinec, roena 10. 9. 2011., krtena 1. 3. 2014.
- Dina Jane, roena 26. 11. 2013., krtena 2. 3. 2014.
- Patrik Martinjak, roen 27. 1. 2014., krten 16. 3. 2014.
- Ariela Bujani, roena 3.8.2012., krtena 29. 3. 2014.
- Vili Lukovnjak, roen 22.8.2008., krten 30. 3. 2014.
- Lidija Kuevi, roena 11. 1. 1974., krtena 5. 4. 2014.
- Ema Slaviek, roena 14. 11. 2004., krtena 5. 4. 2014.
- Maja Slaviek, roena 21. 7. 2008., krtena 5. 4. 2014.
- Lara Novak, roena 16. 6. 2004., krtena 5. 4. 2014.
- Karla Novak, roena 15. 5. 2005., krtena 5. 4. 2014.
- Dino Novak, roen 17. 3. 2007., krten 5. 4. 2014.
- Noa Varga, roen 24. 8. 2012., krten 5. 4. 2014.
- Laura Smilovi, roena 16. 9. 2013., krtena 6. 4. 2014.
IZ UPNOG UREDA
DUOBRINITVO UPANIJSKE
BOLNICE AKOVEC
Duobrinitvo upanijske bolnice akovec
Nepokretnim bolesnici ma postoji mogunost pri manja priesti,
nedjeljom po sobama molim prijaviti se u subotu kod medicinske
sestre na odjelu.
Sv. misa u kapeli je sva ki dan u 16 sati dobro doli bolesnici, djelat-
nici bolnice i posjetitelji bolesnika.
Za primanje sakrame nata kroz tjedan upiite se u biljenicu koja
se nalazi na stoliu ispred kapele.
RAZGOVORI PO DO GOVORU:
091/1990191 ili 098/1990 990
vl. Marko muc, dipl. bolniki duobrinik
VJENANI 5. TRAVNJA 2014.
- Renato Slaviek, sin Antuna i Jelene Mutvar i Lidija
Kuevi, ki Safeta i Drage Kelkedi, vjenani su 5. 4. 2014.
UMRLI OD 4. DO 31. OUJKA 2014.
- Terezija Kipke r. Buday, roena 14. 10. 1930., umrla 4. 3. 2014.
- Franjo rep, roen 24. 3. 1937., umro 7. 3. 2014.
- Rudolf Trstenjak, roen 11. 1. 1939., umro 8. 3. 2014.
- Katarina Srpak r. Lonari, roena 6. 7. 1933., umrla 11. 3. 2014.
- Ladislav Hladki, roen 25. 4. 1952., umro 20 3. 2014.
- Tihomir imuni, roen 7. 8. 1970., umro 21. 3. 2014.
- Ivan Reetar, roen 20. 8. 1954., umro 21. 3. 2014.
- Josip Sabol, roen 4. 3. 1926., umro 21. 3. 2014.
- tefanija Sabol r. Korent, roena 19. 8. 1926., umrla 24. 3. 2014.
- Terezija Bratinak r. Kozar, roena 27. 9. 1939.,
umrla 29. 3. 2014.
- Antun antl, roen 27. 9. 1936., umro 29. 3. 2014.
- Justina Katarina Radikovi r. Kostel, roena 28. 9. 1929.,
umrla 31. 3. 2014.
34
RADNO VRIJEME UPNOG UREDA:
UTORAK-SRIJEDA-ETVRTAK: 9,00 10,00 sati
16,30 17,30 sati
PETAK I SUBOTA: 9,00 10,00 sati
RASPORED BOGOSLUJA:
MISE NEDJELJOM I BLAGDANIMA:
7,00 - Rana misa
9,00 - Obiteljska misa
11,00 - upna misa
19,00 - Veernja misa
MISE RADNIM DANOM: 7,00 i 19,00 sati
Zajednika molitva krunice u 18.30 sati
UPSKI SUSRETI ZA NAE VJEROUENIKE:
1.razred: Svake druge nedjelje (nakon Obiteljske mise)
2.razred: Svaki drugi utorak u 9,00 ili 15,00 sati
3.razreda: Svaki utorak u 10,00 ili 16,00/16:45 sati
4.razred: Svake druge srijede u 9,00 ili 15,00 sati
5.razred: Svake druge srijede u 10,00 ili 16,00 sati
6.razred: Svaki drugi petak u 9,00 ili 15,00 sati
7.razred: Svake druge srijede u 9,00 ili u 14,30 sati
8.razred: etvrtak u 9,00 ili 15,00/15,45 sati
SUSRETI KROZ TJEDAN:
UTORAK u 18,45: Pobonost sv.Antunu
19,30: Biblijsko-liturgijska zajednica
SRIJEDA u 19,30: Susret Obiteljske zajednice
ETVRTAK u 19,30: Klanjanje pred Presvetim
20,00: Susret mladih vjernika
PETAK u 19,30: upski mjeoviti zbor
SUBOTA u 9,00: Susret ministranata
OBITELJSKA MISA (za roditelje i djecu) -
NEDJELJOM U 9,00 SATI!!!
LITURGIJSKA DOGAANJA I BOGOSLUJA:
CVJETNICA - NEDJELJA MUKE GOSPODNJE (13.travnja):
7,00: Jutarnja misa i blagoslov cvijea
9,00 sati: Blagoslov cvijea ispred crkve, procesija i misa
11,00 sati: Sveana upna misa i pjevana Muka
15,00: Krini put na otvorenom: upom sv.Antuna
19,00: Veernja misa i blagoslov cvijea
KRINI PUT NA OTVORENOM: upom sv.Antuna
Zapoinje u 15,00 sati ispred crkve kod sv.Antuna
VELIKI PONEDJELJAK (14.04.):
Pohod starijih i bolesnih osoba od 9,00 sati
VELIKA USKRSNA ISPOVIJED
17,00 sati: Vjerouenici (4.-8.r) i mlade
17,30 sati: Odrasli vjernici
VELIKI TJEDAN - SVETO TRODNEVLJE:
VELIKI ETVRTAK:
Sveana Misa Veere Gospodnje u 19,00 sati
VELIKI PETAK:
Krini put i molitva u 7,00 sati
19,00 sati: Obredi - Sluba rijei
- Klanjanje Kriu
- Sveta Priest
VELIKA SUBOTA:
Boji grob je otvoren za klanjanje cijeli dan
20,00 sati: Obredi Vazmenog bdijenja - Sluba svjetla
- Sluba Rijei
- Krsna sluba
- Euharistijska sluba
Blagoslov uskrsnog jela.
Najljepa duhovna priprava za Uskrs -
sudjelovanje u obredima Svetog Trodnevlja!
USKRS - SVETKOVINA GOSPODINOVOG
USKRSNUA
7,00: Jutarnja uskrsna misa i blagoslov jela
9,00: Obiteljska uskrsna misa i blagoslov jela
11,00: upna uskrsna misa
19,00: Veernja uskrsna misa
Sretan i blagoslovljen Uskrs
svim upljanima ele p.Drago i p.Vjekoslav
IZ UPNOG UREDA
35
KRTENI
LANA HOBLAJ, ki Igora i Kristine r. unek,
roena: 12.08.2013.; krtena: 05.04.2014.
UMRLI
DRAGUTIN JAMBROVI, roen: 19.09.1935.;
umro: 28.03.2014.
IZ UPNOG UREDA
OBITELJSKA KNJIICA
I OBITELJSKI KARTON
Svaka katolika obitelj koja pripada naoj upi
treba imati OBITELJSKU KNJIICU u kojoj su
podaci o lanovima obitelji, a u upnom uredu
OBITELJSKI KARTON.
Prigodom prijave krtenja, vjenanja, sprovoda,
upnog vjeronauka ili kad traite potvrdu za
kumstvo ili neki drugi dokumenat ponesite svoju
Obiteljsku knjiicu.
Ukoliko Vaa obitelj nema Obiteljsku knjiicu i Obiteljski
karton doite u upni ured u uredovno vrijeme.
Trg sv. Antuna Padovanskog 1
40000 AKOVEC
Tel: 040/363-599
Fax: 040/363-588
e-mail: fra.cakovec.jug@ofm.hr
www.ofm.hr/zupa_cakovec_jug
Poslovni raun: 2340009-1116010168
kod Privredne Banke Zagreb
MISLI SVETOG ANTUNA
*** Marija je Zvijezda mora. Ako nad tobom ne svijetli ta zvijezda, slije-
pac si koji jedva napreduje, tvoju lau razbija oluja i ti brodolomom zavrava
usred valova.
*** Na anelov navjetaj Marija se prepala. Prepala se jer se nije osje-
ala dostojnom da joj se pripisuju vrline za koje je smatrala da ih ni najmanje
ne posjeduje. Rijetka krepost da oita svetost ostaje skrivenom u onom tko je
posjeduje!
*** Dua, u kojoj se nastanjuje Marija, sva je ispunjena svakim mirisom
kreposti. Iz nje se iri miris poniznosti i istoe. Od Marije je, naime, roen Isus
Krist, koji sav svijet ispunja ugodnim miomirisom.
*** Velik je znak predodreenja kad se rado slua Boja rije. Kao to
prognanik, koji trai i radosno osjea novosti to dolaze iz njegove zemlje, po-
kazuje da ljubi svoju domovinu, tako i kranin, koji sa zanimanjem slua onoga
koji mu govori o nebeskoj domovini, svoje srce ve ima usmjereno prema nebu.
(Preuzeto iz knjige:
Misli Svetog Antuna Padovanskog za svaki dan u godini)
USKRSNI PONEDJELJAK
- svete mise: 7,00; 9,00 i 19,00 sati
BIJELA NEDJELJA (27.04.): Nakon veernje mise uskrs-
ni koncert - GOSPODIN SLAVNO USKRSNU (Prireuju:
crkveni zborovi akovekih upa)
24.travnja: UPNO GODINJE KLANJANJE
7,00: Sveta misa i klanjanje
9,00: Sveta misa i klanjanje
17,00: Klanjanje i zavrni blagoslov
19,00: Veernja misa
36
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
DOBROINITELJI LISTA
37
Svjetski dan autizma - 2.
travnja 2014.
AUTIZAM
Autizam je poremeaj u ra-
nom razvoju djetetove drutvenosti
i osjeajnosti. Kao to sljepoa one-
moguava gledanje, tako kod autiz-
ma sljepoa uma onemoguava
shvaanje. Danas u Hrvatskoj ivi
8000 osoba s autizmom. Djeaci su
zahvaeni 2 do 4 puta ee. Na sva-
kih 5-10.000 novoroenadi rodi se 1
dijete s autizmom.
Odstupanja nastaju ve u prvoj
godini ivota, a do tree godine su ve
prisutni jasni znakovi poremeaja.
Vrste poremeaja
Prvi znak je nemogunost dje-
teta da pogledom prati svoju majku.
Ono je ravnoduno na majine zna-
kove privrenosti, ne uiva kad ga se
privija k sebi ili mazi. Ne moe od-
gonetnuti izraz lica druge osobe. Ne
umije pokazati na igraku koju eli.
Ne zna pristupiti drugom djetetu. Vri-
jeme na igralitu ili u vrtiu provodi
samo i otueno. Pri tome satima po-
navlja jednu te istu radnju - slaganje
kockica, povlaenje autia, jednoliko
prebacivanje sitnih predmeta. Rodite-
lji i njegovatelji moraju najee po
govoru djetetova tijela ili izrazu lica
prepoznati njegove potrebe (e, glad,
hladnou, mokru pelenu) ili raspolo-
enje (tugu, umor, uznemirenost, ve-
selje). Poetak govora moe kasniti, a
nekad dijete moe biti i nijemo. Kad
i izgovori pojedinu rije, ne moe ju
povezati s drugom rijei u reenicu,
t.j. u smislenu cjelinu. Intelektualne
sposobnosti su veoma neujednaene.
Neka djeca imaju zaostatak u intelek-
tualnom razvoju. Ta pak imaju ee
tzv. modane greve (konvulzije).
Druga imaju nevjerojatne sposobno-
sti: npr. crtanja, raunanja, pamenja
brojeva ili detalja. Autistina djeca su
sklona k samoozljeivanju.
Uzrok poremeaja
Ima dokaza da je poremeaj
vezan uz gene, to znai nasljedan.
Ima i drugih dokaza da poremeaj
nastaje zbog majine zaraze virusom
bolesti rubeole ili citomegalije u ranoj
trudnoi. Iako znanstveno nije doka-
zano, sve vei broj roditelja misli da
bi cijepljenje protiv djejih zaraznih
bolesti moglo uzrokovati autizam.
Utvrivanje dijagnoze
To je kompleksan proces.
Dugo i paljivo se promatraju svi
aspekti djetetova ponaanja. Potreb-
no je ustvrditi da nema razvijenog
drutvenog meudjelovanja izmeu
djeteta i majke. Stanje se testira psi-
holokim i defektolokim upitnicima.
Lijeenje tj. habilitacija
Habilitaciju (= navikavanje na
uobiajeno ponaanje) provodi vie
strunjaka: psiholog i defektolog
pomau kod uenja, ue ponaanju i
funkcioniranju, logoped lijei govor-
ne smetnje, zioterapeut i radni te-
rapeut potiu i ispravljaju motorike
vjetine, neuropedijatar daje lijekove
(za smirivanje impulsa koji vode k
samoozljeivanju, za regulaciju ras-
poloenja, za prorjeivanje upornih i
nesvrsishodnih kretnji koje mogu di-
jete veoma ziki iscrpljivati).
Prognoza
Dijete s tekim autizmom je
doivotno osoba s posebnim potre-
bama. Takvo dijete dobiva pomo u
specijalnom vrtiu, centru za odgoj i
obrazovanje i specijaliziranom domu.
Smjetaj u specijaliziranu ustanovu
provodi se tek onda kada roditelji ma-
laku i posustanu.
Autistino je dijete uvijek ve-
lika tajna. Nitko ne moe predvidjeti
dosege njegovih mogunosti u ivotu.
Preostale, tj. zdrave i uredne aspekte
djetetove osobnosti treba intenzivno
poticati i razvijati.
Autistino dijete ili njegovi
roditelji ne zasluuju alopojke. Oni
od svakoga od nas oekuju empatiju
(=suivljavanje), kvalitetnu i djelo-
tvornu pomo i - zauzimanje.
Verica Jamenica-Jazbec, dr. med.
verica.jacmenica@ck.t-com. hr
VAA PISMA I PRILOZI
Opsesivno slaganje predmeta moe ukazivati na autizam.
38
Gospodarska
vozila
Sretan
Uskrs!
Sretan
Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Demokracija v
cirkvi!!!?
Mesec marcjo, leta Boeko-
voga 2014. bode zapisani z debelaj
slovaj v dugo povjest cirkve. Najme
kaj, vu tem meseco so bili zbavlje-
ni prvi demokracki izbori v cirkvi.
Znom da me bodete mam lovili za
re, kak more dojti demokracija v cir-
kve gda znamo da je vu cirkvi samo
jeden Boek i nega drugih boekov.
To je istina, ali je tak! Zakaj? Pak smo
mi ne zbirali Boeka nek venike v
upno vee, teri bodo pomagali u-
pniko da jiv on bode nucal. Vsi zna-
mo gda ga ne bilo demokracije dok
si je Isusek zbiral apostole, a posle
so si i upniki zbirali venike nekak
slino, oem rei, kak to i vsaki si je
upnik zebral onoga to mo je nejbo-
le pasal za ono kaj je nucal. Veniki
so bile zebrani, a demokracija je ne
nikomo falila. Ali ve je dola Evropa
k nam i vse mora biti onak kak oni
velijo i tak reda delajo. Kak bilo da
bilo, bikup je zel stvar vu svoje bla-
goslovlene roke i vse upe so morale
zbirati venike onak kak je on rekel.
A to znate kak je bilo. Vsi teri hoda-
jo v cirkvo so mogli predloiti svoje
kandidate, a posle so oni teri so tu v
predizbornoj kampanji dobili nejve
glasov, doli na listo za izbore. Ljudi
so svoje glase davali onak kak je na
bikop naredil: jeden vjernik jeden
glas. Morem vam rei da je lista bila
hajdig duga, kaj bi rekli, uda je bilo
zvanih, a sam nejboli so bili zebrani.
Kak bilo da bilo, demokracija je na
mala vrata i onak stiha dola i v cir-
kve, kaj god to znailo. Vsi zebrani
so poslani bikupu kaj on da svojega
blagoslova i unda bodo demokracki
zebrani veniki mogli poeti delati
svojega posla. Ipak na dragi Boek,
prek bikupa, ima i tu zadjo re. Pak
ipak je cirkva jegova. Gda ga nej bilo
jega ne bi bilo niti cirkve!!!
Ovoletoja Korizma je dola do
svojega kraja. to je kanil ega se odre-
i mogel je to naprajti v minulih 40 dni
jerbo vu Velikomo tjedno, teri je pred
nami, bodemo vsi onaki kake od nas
dragi Boek ie: bogobojei, poboni,
na spoved pemo i vse bomo posluhnuli.
Pak tjeden dni moremo zdrati. Morem
vam rei da smo se i mi, teri se shaja-
mo vsako nedelo posle devete mee vu
upnoj pelnici, isto tak neega odrekli.
Prvo nedelo v Korizmi smo se nikak ne
mogli dospomenuti ega bi se odrekli,
je li bi to bila kava, frklec ganike ili
pak kropec, a unda nam je pomogel
na upnik, tak da smo mam donesli
jednoglasno odluku da ne bodemo ni-
kaj pili z tamprlini ili pak kupici nek
samo ono v alicaj. to zna kak bi dugo
mi jeden drugoga spituvali kaj pravza-
prav oemo da nam je pater ne pomo-
gel. Ve vidite kak ovek etno zazvedi
kaj oe dok ima pravoga mentora. Tak
da smo vsi zadovolni i mi i upnik.
Pred nami je denes, na Cvet-
no nedelo, Krini pot od pileka do
pileka po celoj naoj upi, tera je,
to vam moram rei, ne tak mala kak
malo ljudi hoda k mei. Ovo leto bo-
demo meli i novo postajo, oem rei,
novo krino drevo v Martanaj, prek
pota dejega vrteca. Pozivlem vse
teri morejo nek dojdejo kaj nas bode
vej. Dojdite vsi, pak kuliko zdrite
zdrite, a na dragi Boek vam bode
priznal celoga pota kak i teakima
vu vinogrado. Srenoga Vuzma vam
elem i uda bojega blagoslova! Z
unkom i jecima pomalem, mislite
na kolesterol. Ali kaki bi to, itak, bil
Vuzem brez unke?
Va Tonek!
NEKAJ ZA AS KRATITI
LIST AKOVEKIH UPA
kupon br. 04/14
Ime:
Prezime:
Adresa:
Odgovor:
Nagraeni iz prolog broja:
1. Dino Mianovi, akovec;
2. Antonija afari, Strahoninec,
3. Lea amarija, akovec,
4. Lorena i Veronika Martinevi, Savska Ves,
5. Dominik i Nikola Vugrinec, akovec,
6. Borna i Matija Sakal, akovec
TONO RJEENJE IZ PROLOG
BROJA: PEPELNICA - ISTA SRIJEDA
i/li POST I NEMRS
AUTOR:
p. Anelko
Rakhel
USKORO
PROGLAEN
SVETIM
USKORO
PROGLAEN
SVETIM
VABE
IVOTINJE
MJERA
ZA PAPIR
STAROZA-
VJETNI
PROROK
DARKO
TEPERT
ENSKO
IME
BRINE SE
ZA KUU
PRVI
SAMOGLA-
SNIK
EMANACIJA UMAK
OBMANJI-
VATI
OPAT
NI U KOJE
VRIJEME
PLATINA
ZRAK,
ENGL.
VOLJA, BEZ
SAMOGLA-
SNIKA
PONAVLJAI
LOIH
DJELA
SKUPOCJENA
TKANINA
DAME
JUNIVJETAR,
GR.
ARENA
GODINJI
PAPIN
PRIHOD
RADIKAL
AD NOTAM
DIZALA
NUMERO
POLUMJER
PLUENJE
KISELINA
ITALIJA
ZLATO
DARUVAR
TEMPO
NITICA
AUSTRIJA
SV. FRANJO
IZ
DVA SAMO-
GLASNIKA
PTIICA
DJED
REPRIZA
POLJE
OVITAK
ANNO
ANDRIJEVI
IGOR
JA, TI,
OKRUGLO
SLOVO
MRAAN
39
Gospodarska
vozila
Sretan
Uskrs!
Sretan
Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
DOBROINITELJI LISTA
V00E6| 8VJET8K| PR0|ZV00A6 0PRUZN|h Z|6AN|h
JEZCR| ZA HA0RA6E | NAHJE8TAJ
Leggett & P|att, |nc., 6arthage, 8A0, rajvec| je svjels|| pro|zvodac |roval|vr|r
|orporerl| | pro|zvodre oprere za |rduslr|ju radraca | rarjeslaja | ponosn|
v|asn|k svoje hrvatske tvorn|ce u Pre|ogu, LPT d.o.o.
LPT d.o.o. j lrup|re 1 j 10 323 Pre|og j Croal|a j +385 40 50 500
akoveka 9, 40 305 Nedelie
tel: 040/312-019, fax: 040/312-015
e-mail: info@dominam.hr
www.dominam.hr
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!
Sretan Uskrs!

Zvona 4 2014

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zvona 4 2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Srtan Uskr!

GODINA: XX, BROJ: 4, travanj 2014., CIJENA: 10 kn, ISSN:1332-4640

You might also like