ULAZNI UREAJI

3
Tipkovnica
Ureaji za unos slike
A/D pretvornik
10
22
52
Pokazni ureaji
Ureaji za raspoznavanje
govora
55 system
speech
recognition
ULAZNI UREAJI
IV-3
PRO-MIL
4.1
4. ULAZNI UREAJI
Ulazni ureaji ili ulazne jedinice raunala su svi oni ureaji koji omogu-
uju unos podataka ili programa iz okoline u raunalo.
Podaci u okolini raunala, primjerice zvuk, slika, pokret, temperatura,
gotovo uvijek su u obliku nepogodnom za izravan unos u raunalo. Te
podatke treba prikladnim pretvornicima (senzorima) i njima prigrae-
nim sklopovima pretvoriti u elektrine signale prihvatljive raunalu.
Ulazni ureaji mogu se podijeliti na dvije glavne skupine: na ulazne
ureaje koji su suelje prema ovjeku, i one koji su suelje prema dru-
gim ureajima. Ureaji iz prve skupine, u koju se ubrajaju primjerice
tipkovnica, mi, grafika ploa, svojom su graom i nainom djelova-
nja prilagoeni jednostavnoj ljudskoj uporabi. ovjek svojim djelova-
njem na takve ureaje (pokretom ili glasom) predaje eljene podatke
raunalu. Ureaji iz druge skupine, meu koje se ubrajaju primjerice
A/D pretvornici, magnetski diskovi i vrpce, graeni su za djelotvor-
nu pretvorbu i predaju podataka iz okoline raunalu bez ovjekova
posredstva.
4.1. Tipkovnica
Tipkovnica (slovite, tastatura, engl. keyboard) jedan je od najstarijih
i najeih ulaznih ureaja. Tipkovnica stolnih raunala sastoji se od
oznaenih tipki koje su mehaniki vezane za pripadne preklopke. Sva-
koj tipki pripada po jedna preklopka. Pritiskom na neku od tipki ostva-
ruje se elektrini kontakt. Zatvaranjem kontakata zatvara se elektrini
krug koji dovodi napon na odgovarajue noice ugraenog mikropro-
cesora. Mikroprocesor na temelju primljenih napona stvara prikladne
elektrine impulse i prosljeuje ih raunalu. Na veini tipkovnica
stolnih raunala ima od 101 do 107 tipki. Postoje i tzv. multimedijske i
Internet tipkovnice koji osim uobiajenih 101-107 tipki imaju dodatne
tipke za upravljanje multimedijskim sadrajima ili za pokretanje razli-
itih programa za Internet. Istodobno se mogu koristiti i po dvije tipke
(npr. pritiskom na tipku SHIFT i tipku slova a generira se znak velikog
slova A), tako da ukupan broj znakova koje moe generirati tipkovnica
prelazi nekoliko stotina.
ULAZNI UREAJI
IV-4
PRO-MIL
4.1
S gledita tehnologije izrade rasprostranjene su tri vrsta tipkovnica:
membranske, kapacitivne i elektromehanike tipkovnice.
Membranske tipkovnice (engl. rubber membrane keyboard, dome
switch keyboard) sastoje se od nekoliko dijelova. Prvi dio su vodljive
staze na tiskanoj ploici koja je podloga tipkovnice. Te su vodljive
staze napravljene tako da na mjestu svake tipke postoji prekid. Drugi
dio je izolator s otvorima. Svaki je otvor tono na mjestu gdje su staze
prekinute i gdje se nalazi tipka (otvora ima koliko i tipki). Na izolatoru
s otvorima nalazi se elastina folija s vodljivim kontaktima na mjestu
gdje su otvori. Kad niti jedna tipka nije pritisnuta, folija s kontaktima je
odmaknuta od tiskane ploice i niti jedna prekinuta veza nije spojena.
Na to dolaze s gornje strane gumene elastine kupole (engl. dome), a
na njih oznaene tipke. Pritiskom tipke udubljuje se kupola, pritie
na foliju s kontaktima i kontakt kroz otvor izolatora zatvara strujni
krug vodljivih staza na tiskanoj ploici. Kad pritisak na tipku prestane,
gumena kupola se vraa u poetni poloaj i kontakt se prekida.
Kontakti na tiskanoj ploici spojeni su matrino - u retke i stupce.
Tipkovnica ima ugraen namjenski mikroprocesor koji se brine o oita-
Slika 4.1.
Tipkovnica
stolnog raunala
Slika 4.2. Naelo rada
membranske tipkovnice
Slika 4.3. Unutranjost membranske tipkovnice
ULAZNI UREAJI
IV-5
PRO-MIL
4.1
nju zatvorenih tipki i slanju podataka raunalu. Mikroprocesor upravlja
i sijalicama (LED diodama) na tipkovnici.
Membranske tipkovnice su zbog niske proizvodne cijene najjeftinija
vrsta tipkovnica pa su i najrasprostranjenije kod osobnih raunala. Ne-
dostatak im je relativno lo povratni osjeaj tipke u odnosu na elektro-
mehaniku tipkovnicu.
Kapacitivne tipkovnice (engl. capacitive keyboard) ne ostvaruju elektri-
ki kontakt, nego mijenjaju kapacitet kontakta. Podloga kapacitivne ti-
pkovnice je tiskana ploica sa stazama koje su prekinute na mjestu svake
tipke. Na tiskanoj ploici je izolacijska folija. Pritiskom na tipku dovede
se metalna ploica neposredno iznad mjesta gdje su kontakti prekinuti
i tako se promijeni kapacitet kondenzatora na mjestu prekida (prekid je
zapravo mali kondenzator). Zbog izolacijske folije metalna ploica ne
moe doi u kontakt s prekinutim vezama niti ostvariti elektriki kontakt.
Mikroprocesor pomou odgovarajuih sklopova registrira promjenu
kapaciteta i tako "zna" koja je tipka pritisnuta. Prednosti kapacitivne
tipkovnice su niska cijena te dobra otpornost na vlagu i prljavtinu.
Elektrini kontakt kod elektromehanike tipkovnice ostvaruje se jedno-
stavnom mehanikom sklopkom ugraenom u mehanizam svake tipke.
Tipka se vraa pomou metalne opruge pa je povratni osjeaj pod prstima
mnogo bolji nego kod tipkovnica s kupolom. Kontakti preklopke su metal-
ni i najee presvueni zlatom da bi se sprijeila oksidacija. Elektromeha-
nike tipkovnice su bolje, ali i skuplje od membranskih tipkovnica.
Osim spomenutih postoje jo kvalitetnije, ali i znatno skuplje tipko-
vnice koje se malokad rabe kod osobnih raunala. U njih se ubrajaju:
tipkovnice s vakuumskim relejima (engl. reed relay keyboard), tipkovni-
ce koje rabe Hall-ovu pojavu (engl. Hall effect keyboard).
Sila i hod tipke tipkovnice
Sila kojom je potrebno pritisnuti tipku da bi se aktivirala zavisi o vrsti i
izvedbi tipkovnice. Pri duoj neprekidnoj uporabi tipkovnice prevelika
sila pritiska zamara prste. Premala sila pritiska moe biti uzrokom nee-
ljenog aktiviranja susjednih tipki. Optimalna sila pritiska vaan je para-
metar tipkovnice i kod suvremenih tipkovnica je od 0,4 N do 1,25 N. Neki
proizvoai navode masu koja je dovoljna za zatvaranje kontakta tipke i
obino iznosi od 80 g do 100 g.
Hod tipke jest razmak izmeu dva krajnja poloaja tipke (pritisnuta ti-
pka - otputena tipka) i iznosi od 3 mm do 5 mm. Svaki bi korisnik prije
kupnje trebao isprobati tipkovnicu kako bi stekao osjeaj je li rad s tom
tipkovnicom ugodan i prikladan namjeni.
ULAZNI UREAJI
IV-6
PRO-MIL
4.1
Tipkovnica s raunalom razmjenjuje podatke serijskom vezom posred-
stvom spojnog kabela ili beino. Pri spajanju kabelom koriste se tri
vrste prikljunica (konektora). Kod starijih raunala to je DIN 41524
prikljunica s pet kontakata (naziva se AT prikljunica). Kod svih
novijih raunala to je DIN 45322 prikljunica sa est kontakata (naziva
se PS/2 prikljunica ili engl. 6-pin mini-DIN). Prikljunica tipkovnice
obino je ljubiaste boje. Trea vrsta prikljunica je USB prikljunica
kojim se tipkovnica spaja na USB sabirnicu ope namjene.
Beino se s raunalom tipkovnice povezuju radiovalovima. Beine se
tipkovnice sastoje od dvije cjeline. Prva cjelina je tipkovnica s ugrae-
nim radio primopredajnikom. Izvana se takva tipkovnica ne razlikuje
od one koja se povezuje kabelom, samo to, naravno, nema kabela. Kao
izvor energije tipkovnica ima bateriju. Drugi dio se prikljuuje obino
na USB ili PS/2 prikljunicu raunala i sadri radio primopredajnik i
sklopove koji komuniciraju s raunalom. Taj je dio obino mala kutija
veliine kutije ibica povezana kabelom s raunalom. Moe se smjesti
bilo gdje, npr. iza raunala. Postoje raunala koja rabe Bluetooth vezu.
Ako raunalo ima ugraenu mogunost komuniciranja Bluetooth ve-
zom ne treba nikakav dodatak ukljuivati u raunalo.
Slika 4.5. Beina
tipkovnica
Slika 4.4. AT, PS/2 i USB prikljunice
tipkovnice (odozgo prema dolje)
ULAZNI UREAJI
IV-7
PRO-MIL
4.1
Zdravstveni rizici pri radu s tipkovnicom
Pri dugotrajnom radu s tipkovnicom moe doi do oboljenja koja nastaju
zbog mnogo pokreta prstiju i njihovog optereenja. Tipina su oboljenja
RSI (engl. repetitive strain injuries) do kojeg dolazi zbog opetovanih po-
kreta, CTD (engl. cumulative trauma disorder) uzrokovanog zbirnim du-
gotrajnim naprezanjem i podvrstom CTD-a poznatog pod nazivom CTS
(engl. carpal tunnel syndrome) do kojeg moe doi zbog dugotrajnog
dranja ruke u istom poloaju pri tipkanju. Tipini simptomi ovih obolje-
nja su svrbe i trnci u poetnoj fazi bolesti te trajna napetost i degene-
rativne promjene u uznapredovaloj fazi bolesti. Ergonomski oblikovane
tipkovnice, kod kojih je mogue podeavati nagib tipkovnice i poloaj
tipki u odnosu na ruke, mogu znatno smanjiti opasnost od oboljenja.
Raspored znakova na tipkovnici
Rasprostranjenost IBM PC-ja i njima sukladnih raunala navikla je
mnoge korisnike na tipkovnice kakve su se isporuivale s tim rau-
nalima. Prvotno IBM PC raunalo isporuivalo se s tipkovnicom sa
83 tipke. Zbog nedostataka ubrzo je ta tipkovnica zamijenjena s tzv.
101/102 tipkovnicom (engl. enhanced keyboard, advanced keybo-
ard). Tipkovnica 101/102 ima 101 ili 102 tipke (zavisno o izvedbi), 12
funkcijskih tipki (F1 F12), etiri strelice za pomak kazala itd. Tu su
tipkovnicu prihvatili skoro svi proizvoai osobnih raunala pa je u
raznim inaicama to danas najrasprostranjenija tipkovnica.
Raspored znakova na tipkovnici (engl. keyboard layout) neobino je va-
an jer utjee na brzinu unosa podataka. Raspored na veini tipkovnica
zasnovan je na tzv. QWERTY tipkovnici. Naziv QWERTY potjee od
slova upisanih na prvih est tipki u drugom redu odozgo. U Njemakoj
Slika 4.6. Ergonomski
oblikovana tipkovnica
ULAZNI UREAJI
IV-8
PRO-MIL
4.1
se koriste inaica tipkovnice koja ima zamijenjena slova Z i Y pa se na-
ziva QWERTZ. U Francuskoj su zamijenjeni znakovi Z i Y, te znakovi
Q i W pa je takva tipkovnica poznata pod nazivom AZERTY.
QWERTY I DVORAK
QWERTY tipkovnicu je patentirao Amerikanac C. L. Sholes 1868 i pro-
dao tvrtki Remington 1873. godine za primjenu kod mehanikih pisaih
strojeva. Pojavom suvremenih pisaih strojeva i elektronikih raunala
ustanovljeno je da QWERTY raspored nije najpraktiniji za daktilografe.
Usprkos tome, navika uporabe QWERTY tipkovnice i postojea oprema
bili su prevelika zapreka unoenju izmjena na tipkovnici pa je ta tipko-
vnica i danas u irokoj uporabi.
1936. godine ameriki profesor statistike A. Dvorak patentira tipkovnicu
s drukijim rasporedom znakova, koja dobiva po njemu ime. Dvorakova
je zamisao bila to je mogue vie ubrzati rad daktilografa jer su u to
vrijeme pisai strojevi bili dovoljno usavreni da se moglo pisati znatno
veom brzinom. Slova kod Dvorak tipkovnice rasporeena su tako da
je 70 % rijei mogue otkucati na srednjem redu tipkovnice (podatak
se odnosi na engleski jezik). Kod QWERTY tipkovnice taj postotak iznosi
svega 32 %. Daktilografi obueni na Dvorak tipkovnici postiu i do 50 %
veu brzinu od onih koji piu na QWERTY tipkovnici. Smatra se da su iru
upotrebu DVORAK tipkovnice osujetila tri glavna razloga: navika, ameri-
ka norma koja je u tijeku Drugoga svjetskog rata propisivala iskljuivu
upotrebu QWERTY tipkovnice te izvjetaj amerike vlade iz 1956. godi-
ne koji daje prednost QWERTY tipkovnici. Danas neki od proizvoaa
osobnih raunala nude kupcima mogunost izbora izmeu tipkovnica
QWERTY i DVORAK.
Slika 4.7. Naelni
raspored
QWERTY
tipkovnice
ULAZNI UREAJI
IV-9
PRO-MIL
4.1
U Hrvatskoj ne postoji slubena norma za raspored tipki na tipkovnici.
Postoji preporuka Hrvatske informatike zajednice (skraeno HIZ) u
skladu koje je veina tipkovnica sa hrvatskim znakovima.
Slika 4.8.
Naelni
raspored
DVORAK
tipkovnice
Slika 4.9. Smjetaj
hrvatskih slova na
tipkovnici prema
preporuci HIZ-a