Sociologija 3. godina Historijska sociologija (prof.

Vjeran Katunari)
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 1
O PROCESU CIVILIZACIJE
Norbert Elias

O SOCIOGENEZI POJMA CIVILIZACIJE I KULTURE (Njemaka)
- pojam civilizacije se odnosi na vrlo razl. injenice: na stanje tehnike, na naine vladanja razvoj znanstvene
spoznaje, religijske ideje i obiaje
- on se moe odnositi na nain stanovanja ili ivotne zajednice mukarca i ene, na oblik sudskog kanjavanja ili
pripreme jela
- ne postoji gotovo nita to se ne bi moglo uiniti civilizirano
- ako se meutim ispita koja je opa funkcija pojma civilizacija i radi koje se zajednitva i sva ta ljudska ponaanja i
aktivnosti oznaavaju kao civilizirana taj pojam iznosi na vidjelo samosvjest zapadnog svijeta
- moglo bi se takoer rei i nacionalnu svijest; njime zapadno drutvo nastoji karakterizirati ono to je njegova
specifinost i ono na to je ponosno stanje njegove tehnike, nain njegova ponaanja, razvoj znanstvene spoznaje
ili svjetonazora i jo mnogo toga
- civilizacija nema isto znaenje za razl. nacije zapadnog svijeta
- u Njem civilizacija znai neto sasvim korisno, ali ipak samo vrijednost drugog reda, neto to obuhvaa samo
ovjekovu izvanjskost, samo povrinu ovjekova postojanja
- rij koja u njem. jeziku interpretira sama sebe, kojom se u prvom redu izraava ponos na vlastita dostignua i na
vlastitu bit je kultura
- njem. pojam kultura se odnosi na duhovne, umjetnike, religijske injenice i pokazuje snanu tendenciju da
povue otru razliku izmeu tih injenica na jednoj i pol., gospodarskih i drutvenih injenica na drugoj strani
- rije kultiviran znai najvii oblik civiliziranog postojanja
- civilizacija oznaava samo jedan proces ili barem rezultat jednog procesa; taj pojam se odnosi na neto to je
stalno u kretanju, to stalno ide naprijed
- njem. pojam kultura se odnosi na proizvode ljudi, gdje do izraaja dolazi specifinost nekog naroda
- pojam kultura postavlja granice; naglaava nacionalne razlike
- civ. omoguava da razlike u narodima ostanu u pozadini on stavlja naglasak na ono to je zajedniko svim
ljudima
- njem. pojam kultura je oivio 1919.,a i godinama prije toga, izmeu ostalog i zato jer je rat protiv Nj voen u ime
civilizacije
- do 18.st je postojala razlika izmeu dvorskog plemstva koje uglavnom govori franc. i srednjostalekog sloja
inteligencije koji govori njem. sloj koji je poprilino istisnut iz pol. aktivnosti, koji jedva razmilja u pol. i
nacionalnim kategorijama, njihova legitimacija uglavnom proizlazi iz njegovih duhovnih, znanstvenih ili
umjetnikih dostignua
- poloaj Friedricha Velikog je povremeno izazivao unutarnje konflikte u njemu samom postao je svjesan da
interesi pruskog vladara ne mogu dovesti u sklad s oboavanjem Francuske i vezivanjem za dvorsku uglaenost
- i osjeaju njm. graanske inteligencije prema njemu se povremeno bili paradoksalni njegovi ratni i pol. uspjesi
su ga uinili narodnim herojem, meutim njegov stav o jeziku i ukusu je bi ono protiv ega se morala boriti njem
inteligencija
- graanstvo se poelo bogatiti u Njem; kralj Pruske to uvia i oekuje da e doi do buenja umjetnosti i znanosti
do sretne revolucije
- meutim, to graanstvo je govorilo drugim jezikom
- ideali graanstva su bile gotovo u suprotnosti s kraljevima
- u knjievnosti su glavne determinante bile misli i osjeaji, nita to bi u bilo kojem smislu moglo dovesti do neke
konkretne pol. struje
- struktura tog drutva obiljeena apsolutizmom u malim dravama nije za to pruala nikakve osnove
- u Fr je proizalo mnogo znaajnih ljudi kao i u Njem, ali u Fr su oni lako asimilirani u vie slojeve drutva; ta
zatvorenost u Njem je sprjeavala srednji sloj da se razvije u poduzetnitvo

O SOCIOGENEZI POJMA CIVILIZACIJE U FRANCUSKOJ
- u Fr su graanska inteligencija i skupina srednjeg stalea razmjerno rano primljene u krug dvorskog drutva
- dokazivanje plemenita porijekla unatrag nekoliko generacija moe se uoiti u Fr i D, no u Fr nakon uspostavljanja
apsolutne kraljevske vlasti nije vie imalo presudnu ulogu kao barijera meu slojevima
Sociologija 3. godina Historijska sociologija (prof. Vjeran Katunari)
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 2
- u Fr izmeu vodeih skupina, graanstva i dvorske aristokracije nije bilo neke znaajne razlike u uljuenosti;
pridruivanje vrhova srednjeg stalea aristokraciji je bilo kontinuirano
- kada je graanstvo postalo nacijom, mnogo je snaga to je bilo samo dvorsko postalo nacionalno obiljeje
- dok je u Njem uzlazea srednjostaleka inteligencija 18.st tek stvarala svoj izraz, specifinu kulturu, u Fr je
graanstvo bilo u sasvim drugoj mjeri razvijeno i imuno
- inteligencija je imala i iru publiku
- kraljeva politika je dugo istiskivala fr plemstvo s pol funkcija, graanski elementi su sudjelovali u vladi i upravi,
imali su pristup najviim funkcijama u vladi, to je kao posljedicu imalo trajan, blizak dru dodir predstavnika razl
strojeva drutava, a i mogunost za pol aktivnost predstavnika graanstva kada je dozrijela pol. situacija
- dru. struktura Fr omoguavala je da umjerena opozicija, koja raste potpuno od sredine 18.st, moe biti zastupljena
s odreenim uspjehom u samom najuem dvorskom krugu
- oni su na dvoru sloili kliku bez neke vrste organizacije, koja je meutim bila oslonjena na ljude i skupine u
irem dvorskom drutvu i u samoj zemlji
- fr pojam civilizacije se stvarao u tom opozicijskom pokretu
- prvi dokaz o preobrazbi glagola civiliser u imenicu civilization nalazi se u Misabeana; za njega uglaenost,
uljudnost, dobro ponaanje je samo maska vrline, a ne njezino lice, a civilizacija nee nita uiniti za drutvo ako joj
ne da osnovu i lik vrline
- zbog civilizacije su srednji slojevi u Eu stvarali front protiv dvorsko-aristokratsko gornjeg sloja i kojim su sebe
legitimirali u ime vrline
- inteligencija u Fr je nastojala poboljati, modificirati pojam civilizacije jer su smatrali da je Misabeanov pojam
civilizacije preblag, nije totalno radikalna kao Rousseauova
- nakon prve polovice 18.st dijelovi graanstva su vidjeli tradicionalni porezni i carinski sistem kao neto
besmisleno iako ih je taj sistem obogatio
- napredni seoski plemii i zemljoposjednici su vidjeli u merkantilistikim obvezama priozvodnje ita vie tete
nego koristi za poljoprivredu
- kreljevi u drugoj polovici 18.st nisu bili samovoljni, monarsi, bili su ovisni o drutvenim procesima i klikama te o
dvorskim frakcijama to su imale velik utjecaj u zemlji i srednjostalekim krugovima
- ranim reformama se opiralo plemstvo i odreen niz srednjostalekih skupina koje su bile egzistencijalno vezane u
nereformiran oblik drave
- pojam civilizacije se pojavljuje kao produkt reformskih ideja, ali kao izvor opozicije, kritizira dravu
- no, u Fr se pojavilo iskustvo bespomonosti i najapsolutnijih vladara naspram dinamizma razvoja drutva i nedaa
u njemu, o vidljivoj zbunjenosti, bijedi i nevolji to ih donose samovoljne vadine mjere
- po Misabeanu prava civilizacija stoji u krunom toku izmeu barbarske i iskrivljene dekadentne civilizacije koja
se proizvodi kroz hrpu novaca
- zadatak prosvijeene vlade je da tim automatizmom upravljatako da drutvo moe napredovati na rednjem putu
izmeu barbarstva i dekadencije

O CIVILIZACIJI KAO SPECIFINOJ PROMJENI LJUDSKOG PONAANJA
- pojam civilit postao je znaajan za zapadno drutvo onda kada se raspalo i viteko drutvo i jedinstvo katolike
crkve
- taj pojam je izraz i simbol jedne dru formacije koja obuhvaa razl. nacionalnosti i gdje se, kao i u crkvi, govori
jedan jezik - prvo talijanski, potom sve vie francuski
- ti jezici preuzimaju funkciju koju je dotad imao latinski
- taj pojam nalazi svoj izraz u situaciji jedinstva eu, njene samosvjesti
- svoje oblikovanje taj je pojam dobio u jednom malom spisu Erazma Roterdamskog - De civitate morum
puerilum 1530.
- taj pojam se brzo proirio meu drugim narodima, to ukazuje na promjene u ivotu samih ljudi
- De civitate morum puerilum govori o ponaanje ljudi u drutvu, a pisana je za poduku kneevom sinu
- knjiga sadri jednostavne misli koje su iznesene s velikom ozbiljnou, istodobno s mnogo sarkazma i ironije u
jasnom jeziku
- knjiga govori kako se treba ponaati u odreenim situacijama, svojevrstan prvi Bourou
- trag samog procesa civilizacije je trag stvarne promjene ponaanja to se zbila u zapadnom svijetu
- iako je ovaj prvi bonton; i prije Erazma su mnogi pisali o pravilnom ponaanju, ali bez nekog uspjeha
- u svim djelima se radi o svjedoanstvima jednog odreenog standarda u odnosima ovjeka prema ovjeku, o
svjedoanstvima o strukturi srednjovjekovnog drutva i srednjovjekovnih dua
Sociologija 3. godina Historijska sociologija (prof. Vjeran Katunari)
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 3
- zbog sve ee upotrebe pojma civilit dolazi do pobuivanja munine i granice srama u Erazmovu vremenu
- osjealo se u tonu tog djela da je uza svu vezanost za srednji vijek, u nastojanju neto novo
- Erazmov spis nastje u doba kada dolazi do pregrupiranja, to je izraz prijelomnog razdoblja izmeu poputanja
srednjovjekovne i stabiliziranja druge, novovjekovne hijerarhije drutava
- u Njem takvi spisi su nastajali na dvoru, a budui da je dvor bio strogo odijeljen od ostatka drutva, takvi spisi su
bili promatrani kao neto strano
- Erazmo da bi netko mogao biti uljudan u smislu pojma civilit, on mora u stanovitoj mjeri promatrati oko sebe,
biti obziran prema ljudima i njihovim motivima
- i u tome se najavljuje novi oblik integracije
- injenica to Erazmo pravila ponaanja koja su ranije iznoena u malim pjesmama, sentencama ili pak ukljuiana u
rasprave o nekim drugim temama, saima u jednom proznom tekstu i po prvi put posveuje jedno samostalno djelo
itavom krugu pitanja o ponaanju u drutvu, a ne samo ponaanju za stolo; oit je mah, skupa s uspjehom tog djela,
rastueg znaenja toga pitanja
- ljudi prisiljeni da u zajednici ive u jednom novom obliku, postaju osjetljiviji na reakcije drugih
- kd ponaanja postupno postaje sve stroi, a mjere obzirnosti sve vee

DRUTVENA PRISILA ZA NAMETANJEM SAMOPRISILE
- proces civilizacije je promjena ljudskog ponaanja iz osjeanja u jednom sasvim odreenom smjeru
- civilizacija nije produkt ljudskog rebra i rezultat nekog dugoronog plana; ona se odvija neplanirano, ali se ipak
ne odvija bez reda
- obavljanje ljudskih potreba potiskuje se iza kulisa dru. ivota i prekriva se osjeajem srama; regulacija
cjelokupnog nagonskog i afektivnog ivota stalnom kontrolom postaje sve stabilnija
- iz spleta pojedinanih ljudskih planova i postupaka mogu se izazvati promjene koje pojedinac nije prethodno
planirao ili stvorio; iz tog spleta, te meuovisnosti ljudi, remeti se red specifine vrste, red koji je nuniji i jai od
volje i razuma pojedinaca koji ga stvaraju; na tom redu se temelji civilizacija
- na podruju Zapada od najranijih vremena pa do danas sve se vie diferenciraju dru. funkcije pod snanim
pritiskom konkurencije
- zbog toga se ponaanje usklauje i organizira, na nesvjesnoj razini, polako, ali sigurno
- drutva bez stabilnog monopola su ujedno bile i drutvo gdje je slaba podjela funkcija
- to su gui spletovi meuovisnosti u koji je pojedinac upleten, to je on sve vie ugroen u svojoj socijalnoj
orijentaciji ako popusti i pone spontano izraavati svoju afektivnost
- priguavanje afekta, proirivanje prostora za razmiljanjepreko postojeeg trenutka do prolosti i budunosti, sve
su to razl. aspekti iste promjene ponaanja i to sve promjene to se nuno provode s monopolizacijom moi,
irenjem lanca postupaka i meuovisnosti u drutvu; to je promjena ponaanja u smislu civilizacije
- meuovisnou veih skupina ljudi i izdvajanjem fizikog nasilja unutar njih, stvara se dr. apatar u kojem se
meusobne prisile ljudi trajno pretvaraju u samoprisilu

IRENJE SAMOPRISILE I PRISILE NA PROMILJENOST
- ono to nazivamo tempom naeg doba pojava koja jasno pokazuje veliinu i unutarnji pritisak meusobne
povezanosti na psihiku konstelaciju individua
- promjena uvijek tjera na jednu slabiju ili jauomatsku stabilnost, na to da se kratkoroni porivi podreuju
propisima dalekosenih navika, tjera na stvaranje diferenciranja i vre aparature suprega
- u posebnosti dru. procesa eu Zapada spada i to da se sa irenjem same meuovisnosti istodobno iri i nunost
dugorone promiljenosti i aktivnog usklaivanja pojedinaca na vee prostorne i vremenske udaljenosti kao i na sve
ire slojeve drutva

SMANJIVANJE KONTRASTA, POVEANE SPECIFINOSTI
- proces civilizacije se odvija u dugim nizovima uzlaznih i silaznih kretanja
- uvijek neki nii sloj ili drutvo u usponu preuzima funkciju i dranje vieg sloja nasuprot drugim slojevima ili
drutvima koja zatim tee prodrijeti prema gore
- za njima slijedi jo jedan iri, mnogoljudniji sloj ili grupa
- prisile to djeluju na nove nie slojeve su tijekom duljeg razdoblja povijesti zapravo prisile neposredne tjelesne
prijetnje; takve situaci8je ne dovode do stabilnog preoblikovanja u samoprisile
- u specifinosti zapadnog drutva ubraja se i to da se tijekom njegovog razvoja znatno umanjuje kontrast izmeu
poloaja i kodeksa ponaanja viih i niih slojeva
Sociologija 3. godina Historijska sociologija (prof. Vjeran Katunari)
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com 4
- to je jedno do najznaajnijih obiljeja civiliziranja; taj proces nije pravilan, dolazi do kolebanja u ponaanju
pojedinaca i do izljeva afelata
- istovremeno ljudi Zapada pod pritiskom vlastite konkurentske borbe stvaraju i nameu udaljenijim dijelovima
svijeta procjenu meuljudskih odnosa i funkcija u skladu s vlastitim standardima

PREOBRAZBA RATNIKA U DVORJANE
- stvaranje monopola sile i porez, kao i velikih dvorova kao dio tih monopola nije nita do parcipalna pojava u dijelu
krupnih procesa koji sa sobom dovode civilizaciju
- kroz povijest ratno plemstvo je zamjenjivano postepeno sa dvorskim plemstvom
- na tom dvoru postoji vra regulacija ponaanja, uljuenosti
- u poetku vladanja rastueg plemstva postojao je veliki jaz izmeu njih i ostatka drutva, no drutvo mu ne
osporava presti i nema pritiska odozgo
- plemstvo je imalo svoju zemlju i svoj ma, stalnu opasnost se predstavljali drugi ratnici pa je u skladu s tim i
manja kontrola kretanja koja potie preobraaj ratnika u dvorjane
- ubrzava se podjela funkcija i integracija
- kralj ovisi o plemstvu zbog druenja (uglaenosti) i kao protutea graanstvu
- on je taj koji ih uzdrava i istovremeno tlai

OBUZDAVANJE NAGONA. PSIHOLOGIZIRANJE I RACIONALIZACIJA
- na apsolutistikom dvoru se stvara po prvi put neka vrsta drutva i meuljudskih odnosa sa strukturalnim
specifinostima, koje e od tad pa na dalje iriti du velikih poteza zapadne povijesti i tijekom svih promjena igrati
presudnu ulogu
- dobro drutvo - neka vrsta bune gdje se vrijednost zasniva na milosti to ju pojedinac uiva kod kralja, na
utjecaj to ga ima na ostale monike, na znaenje to ga ima po dvorskim klikama
- dvorjanik samo u odnosu na pripadnike svog stalea i dvorskih dama si mora nametnuti stroga pravila, a u odnosu
na pripadnike niih slojeva to je potrebno daleko manje
- individualne razlike izmeu ljudi ili grupa su diferencijacije unutar sasvim odreenih povijesnih modeliranja
- ono to postaje nacionalnije je nain ponaanja grupacije, a ne samo pojedini ovjekovi produkti niti misaoni
sistemi zapisani u knjigama (strukture socijalnih i psihikih funkcija)

SRAM I MUNINA
- jaki pomak racionalizacije kao transformacije psihe
- povrno promatrano, to je strah od socijalne degradacije
- neko ponaanje se u pojedinca od malih nogu potpuno okruuje strahom tako da socijalni karakter zabrane sasvim
nestaneiz njegove svijesti, tako da sram izgleda u potpunosti kao zapovijed nutrine
- munina se razvija kao suprotnost sramu
- sram se stvara kada se ovijek ogrijei o zabrane svoga ja i drutva, munina se raa kada neto izvan pojedinca
dodiruje zone opasnosti po njega ili se dotie njegovih oblika ponaanja

JAE VEZE VIEG SLOJA. JAI POTICAJ ODOZGO
- prikazivanje golotinje je bilo nedopustivo u gornjim slojevima jer je podsjealo na vulgarne nie slojeve
- sve to je graansko dira njihov osjeaj munine
- stalni uzgon odozdo i strah koji on gore proizvodi jedna je od najjaih sila specifine civilizacijske profinjenosti
to ljude gornjih slojeva odvaja od ostalih i koja im postaje drugom naravi
- glavna funkcija dvorske aristokracije, njena funkcija sredinjeg vladara, jest upravo to da se razlikuje, da se odri
kao drugaija formacija, kao socijalna protutea buroaziji
- stalno radi na distingniranom drutvenom ponaanju, bontonu i ukusu
- propadanjem aristokracije se u ovjeku sve vie i neposrednije razvijaju oni oblici ponaanja koji su potrebni u
svladavanju funkcije stjecanja, za provoenje jednog vie/manje tono reguliranog posla
- to je razlog da drutvo radnog graanstva u svemu to se tie ponaanja u drutvu, isprva preuzima ritual
poslunog drutva, ali ga ono ne razvija dalje jednakim intenzitetom
- svaki val irenja civilizacijskog standarda na neki novi sloj, kree paralelno s porastom drutvene snage, s
izjednaavanjem ivotnog standarda s najbliim viim slojem ili barem s podizanjem ivotnog standarda u tom
smjeru