ISPITNA PITANJA ZA 2.

MEUISPIT
1. Opisati montau brodsko !i"ka.
Prije montae brodskog vijka, konus vratila brodskog vijka i glavine brodskog
vijka se oistiti, te se provjeri i kontrolira konusni spoj zbog osiguranja
nalijeganja dodirnih povrina. Temperatura okoline mora biti ustaljena kako bi
se izbjegle razlike u dilatacijama vratila brodskog vijka i samog brodskog vijka.
Nakon ienja i usklaenosti temperatura, brodski vijak se oprezno podigne, te
se postavi na poziciju za montau. !rodski se vijak navlai na konus vratila
brodskog vijka koliko je mogue due bez hidraulikog prstena za navlaenje.
"idrauliki prsten za navlaenje slui da se brodski vijak navue na osovinu s
vrstim dosjedom. #lje u hidraulikom prstenu $gura% brodski vijak po konusu
vratila brodskog vijka, te na taj nain dolazi na zavrnu poziciju montae. Na
osovinu brodskog vijka postavlja se komparator koji mjeri aksijalni pomak
brodskog vijka. &amo udaljenost aksijalnog pomaka daje uvid u tonu poziciju
brodskog vijka.
2. Na!#sti akti!nosti kod monta# kormi$a i kormi$arsko stro"a.
' viziranje vertikalnog pravca vratila kormila,
' bareniranje odljevaka struka i roga statve
' ugradnja leajeva struka i tenca kormila,
' montaa lista kormila,
' osiguranje lista za porinue,
' montaa kormilarskog stroja,
' utemeljenje kormilarskog stroja,
' izrada cjevovoda za podmazivanje leajeva,
' montaa strojeva i ureaja u prostoru kormilarskog stroja,
' zavrni radovi montae sklopa kormila,
' priprema za pogon, ukrcaj ulja i podmazivanje leaja,
' kontrola stegnutosti struka i lista kormila, montiranje graninika.
%. Opisati na!$a&#n"# b$a'ini(a $#a"#!a struka i )t#n(a kormi$a
o*$a+i!an"#m u t#ku,#m du)iku.
"laenje se izvodi uranjanjem blazinica u posudu sa tekuim duikom od
temperature okoline t
(
) *+,-, do temperature vrelita t
*
) .(/+,-
0pis postupka1
(. Nakon obrade odljevka leaja struka i tenca kormila. uzeti mjere promjera
obraenih leajeva.
*. Prema tim dimenzijama, uveanim u ovisnosti o temperaturi, obradit e se
blazinice leaja.
2. Pretoiti tekui duik u posudu za uranjanje blazinica.
3. #roniti blazinicu tenca kormila u tekui duik i zatvoriti poklopac. 4uik e
poeti 5kljuati6 okolo blazinice. 7ada 5kljuanje6 prestane blazinicu lagano
podignuti izvan kade te mjerenjem vanjskog promjera provjeriti da je
zamrzavanjem postignutuzahtijevano suenje promjera. 8ko suenje promjera
nije postignuto, blazinicu ponovno uroniti (+.tak minuta. 9rijeme do vaenja
ohlaene blazinice do montae mora biti 2 min. do ma:. ; min. jer nakon tog
vremena poinje irenje blazinice
;. 4izalicom dignuti blazinicu iz posude te je spustiti kroz gornju palubu, gornji
leaj struka do pete kormila i montirati je u svoje sjedite.
<. 7ontrolirati nivo tekueg duika u posudi te ponoviti postupak sa blazinicom
struka kormila
=. >agrijavanjem blazinica na temperaturu okoline ostvarit e se vrsti spoj
izmeu blazinice i odljevka leaja.
?. 0bje blazinice nakon montae zatititi od mehanikih oteenja
-. Na!#st i opisati na&in# ukr(a"a $a!no pori!no stro"a.
Ukr(a" pori!no stro"a u "#dnom komadu
Transport porivnog stroja sastoji se od slijedeih @aza1
' priprema plat@orme za transport motora,
' montaa motora na plat@ormi,
' ukrcaj plat@orme i glavnog pogonskog stroja na transporter i transport do
mjesta za ukrcaj.
Ukr(a" pori!no stro"a u !i)# komada
' #krcaj porivnog stroja u vie komada A* ili 2 sklopaB vri se tako da se porivni
stroj nakon
probnog rada demontira na slijedee sklopove1
&7C0P (1 ' (. Temeljna ploa sa strojem za okretanje ' *. koljenasta vratilo sa
zamanjakom
&7C0P *1 ' (. -ilindri ' *. &talci ' 2. 7omora zraka sa rashladnikom ' 3. Pumpe
goriva s pogonom ' ;. Turbopuhalo ' <. Dornje galerije i cjevovod ' =. Dlave
cilindra s ispunim ventilima Aosim cilindra ( i <B ' ?. 7otveni vijci
Podsklopovi koji se montiraju pojedinano1 ' (. poklopci cilindra sa ispunim
ventilima
.. Na!#di i opi)i dokum#nta(i"u potr#bna 'a i'!o+#n"# #$#ktri&arski*
rado!a.
/n"ia kab#$a0 al@anumeriki nacrt u kojem su speci@icirani kabeli po
razvoenju i spajanju na potroae sa de@iniranim dimenzijama, duinom i
vrstom kabela. &lue kao podloga za rezanje kablova u radionici.
E$#ktrour#+a"i i kab#$sk# sta'#1 smjetajni nacrt elektroureaja, rasvjetnih
tijela i kabelskih staza
P$an kab#$a0 smjetajni nacrt u kojem je de@iniran razvod kabela do Potroaa
Na!ia(i"ska sina$na s!"#t$a i r#2$#ktori1 smjetajni nacrt navigacione
signalne opreme
<. Nabro"i akti!nosti kod montaa #$#ktri&ni* insta$a(i"a.
(. trasiranje *. montaa kabelskih staza 2. polaganje kabela
3. montaa elektro.opreme ;. spajanje elektro.opreme
<. ispitivanje i predaja elektro.opreme
3. Opi)i t#*no$o)ki pro(#s po$aan"a kab#$a.
.Polaganja kabela
' 7olut s namotanim paketom kabela ukrcava se na brod.
' 7oluti sa namotanim kabelima postavljaju se na nosae za razmotavanje
na brodu
' 9ri se polaganje kabela po kabelskim stazama.
' Poloene kabele prema potrebi privremeno se uvrsti icom, kako bi se
olakalo provlaenje i grupiranje kabela.
' Nakon dovrenja polaganja svih kabela na stazu, postavljaju se eline
obujmice omotane gumom Atzv band.it trakaB, a privremene ice
uklanjaju.
4. Opi)i t#*no$o)ki postupak monta# ur#+a"a 'a sidr#n"#.
(. E8&TF>8NGF C8N-8
' dizalicom se nodovi rastegnu po duljini i poslau jedan uz drugoga na ravnu
povrinu u neposrednoj blizini broda
*. 0!HCGFI898NGF N04098
' Na preki karike postavlja se band.it trakom oznaka i to tako da se za prvi nod
oznaava prva karika do kenter karike, za drugi nod druga itd. do zadnjeg noda
2. !0GFNGF N04098
' !ijelom bojom se, prema planu bojenja, oboje karike od kenter karike do
oznaene karike bandit trakom. To znai da e kod prvog noda biti obojena po
jedna karika, kod drugog dvije itd. crvenom bojom se boje spojne kenter karike.
3. &8&T89CG8NGF &H4EFN0D C8N-8
' lanac se sastavlja na kopnu ili brodu, u toku smjetaja
' na kopnu se sastavi onoliko nodova lanca koliko ih dizalica moe odjednom
podignuti
;. #7E-8G C8N8-8 N8 !E04
' 4izalicom se postavi zadnji nod u spremnik lanca i spoji. 0stali nodovi se
poveu kenter karikama i sloe u spremnik lanca, tako da se prvi nod
prebaci preko vitla i topera, te spoji sa sidrom.
<. J0NT8I8 KT0PFE8
' 4izalicom se toper postaviti na poziciju montae, trasira, podree i privari Ato
nije de@initivan poloajB
=. P0&T89CG8NGF &H4E8
' Hspod broda na splavi se dovue sidro, spoji sa kenter karikom za lanac,
te se isproba @unkcionalnost ureLaja i nalijeganje sidra na oplatu broda
?. P04FK898NGF KT0PFE8
' Hzvodi se dizanjem i sputanjem sidra. Podeava se sve dotle dok struk sidra
ne ulazi lagano u sidreno drijelo, a krakovi sidra se ne priljube uz oplatu.
' 7ada se obavi podeavanje, toper se elektroluno zavari
' Na kraju slijedi kontrola
5. Opi)i na&in i'rad# !#nti$a(i"# u stro"arni(i broda.
. Nosai ventilacije se uvruju na ventilaciju vijcima i to u pravilu na
prirubnike spojeve,.
. obzirom da je tankostjena ventilacija kompletno izvedena sa nevarenim
spojevima, nema potrebe za bruenjem niti bojanjem
. nema potrebe za inspekcionim otvorima.
. bojenje ventilacionih kanala vri se samo za varenudebelostjenu ventilaciju
. &a bukom ventilacije koritenjem tankostjene ventilacije nema nikakvih
problema
. 9ibracije stijenke kanala rijeavaju se ukrienim upreavanjem korugacija
16.7#2inira" i opi)i opr#mu p$uta"u,# doka.
0prema za balastiranje i debalastiranje jedan od najvanije opreme plutajueg
doka. &astoji se od balastnih pumpi, cjevovoda za balastiranje i debalastiranje,
ventila i opreme za daljinsko upravljanje ventilima. Pumpe su redovito
centri@ugalnog tipa s elektrinim pogonom. Pumpe su smjetene na najniem
dijelu doka, a elektrini motri iznad sigurnosne palube. Pumpe za usis balasta
spojene su sistemom cjevovoda s usisnim koarama plutajueg doka
# ostalu opremu plutajuega doka spadaju1' cjevovodi,'elektrina instalacija,
' oprema za sidrenje i vez,' oprema za uvlaenje, smjetaj i uvrivanje broda u
plutajuem doku.
11.7#2inira" i opi)i pripr#mn# radn"# kod u$aska broda u p$uta"u,i dok.
rukovoditelj doka mora pripremiti dok za prihvat broda1
' podesiti visinu sredinjih potklada,
' odrediti toan poloaj broda po duljini doka.
Pri tome mora paziti da sredinje potklade padnu po mogunosti to vie na
poprene pregrade pune rebrenice i u okvirna rebra. !rod pri ulasku u dok mora
biti bez tereta. Pri dokovanju poeljno je da brod bude na ravnoj kobilici.
>apovjednik broda e takoer nastojati da slobodne povrine tekuina u
tankovima budu svedene na minimum. Tako pripremljen brod lake i sigurnije je
dokovati i ne postoji opasnost od preoptereenja bonih potklada. 7ada su ove
radnje izvrene zapoinje navlaenje broda u dok pomou vitala koji se nalaze
na doku. 7ada po duini ue u dok, brod se centrira i zapoinje dizanje doka
ispumpavanjem vode iz tankova. # momentu kada brod svojom kobilicom legne
na centralne potklade, pod brod se uvlae bone potklade.
12.7#2inirati i opisati d"#$atnosti r#montno brodoradi$i)ta.
4GFC8TN0&TH1
(. Planirano odravanje broda . Predstavlja unaprijed pripremljen proces
odravanja broda koji se sastoji od planiranog pregleda i potrebnih popravaka
otkrivenih nakon pregleda, ili tijekom navigacije broda.
*. Popravci broda . 0buhvaaju potrebne popravke uvjetovane1
.neoekivanim kvarovima na opremi broda, . uslijed oteenja u oluji,
. zbog nasukavanja ili udara u podvodne hridi, . zbog poara ili eksplozije,
. zbog bilo koje situacije kada je sigurnost broda, posade ili tereta ugroena.
2. Eemont broda . Predstavlja specijalan veoma opsean i zahtjevan nain
planiranog odravanja broda. Namjera je produljuje vijek trajanja broda
renoviranjem brodskog trupa i opreme na nain da se brodu i brodskoj opremi
vrate svojstva to je blie mogue onima kakvi su vladali kod novogradnje.
3. Preinaka broda . 7ada se uvjeti na svjetskom tritu promjene i brod ne
zadovoljava svoju misiju te nije isplativ u eksploataciji, jedna od mogunosti je
njegova preinaka, koja ukljuuje neku od slijedeih aktivnosti1 . prenamjenu
broda . poveanje nosivosti, . poboljanje stabiliteta, . produljenje broda.
;. Jodernizacija broda . primjenjuje se kada je brod ili brodska oprema
zastarjela i time brod postaje nekonkurentan na svjetskom tritu. Jodernizacija
ukljuuje zamjenu postojeih elemenata brodske opreme ili trupa, sa novim i
modernijim.
1%.7#2inirati i opisati $a!n# karakt#ristik# r#montno brodoradi$i)ta.
Na!#sti ra'$ik# u odnosu na brodoradi$i)ta 'a no!oradn"#.
Opr#mna $uka. !rod koji dolazi u remontno brodogradilite tei je, i prema
tome ima vei gaz nego to to ima novogradnja, to zahtjeva dublju opremnu
luku u odnosu na brodogradilita za novogradnje
7i'a$i(#.7od remontnih brodogadilita dizalice trebaju zadovoljiti veu visinu
dizanja kako bi zadovoljile potrebe dizanja materijala na brod na doku. 7od
brodogradilita za novogradnje glavna karakteristika je nosivost.
8adioni(#97od remontnog brodogradilita opremni radovi ine glavninu posla,
te su radionice opremanja nositelji posla, u koje se ravnopravno uklapa i
radionica za izradu brodskog trupa. 7od brodogradilita za novogradnje jezgru
ine radionice vezane su za gradnju brodskog trupa, oko kojih organiziraju
radionice opremanja.
:"#)tin#9 Eadnici remontnih brodogradilita su @leksibilni i svestrani,
prilagoeni rjeavanju razliitih vrsta poslova i zanata, s radnim vjetinama
prilagoenim rjeavanju problema direktno na brodu. # brodogradilitima za
novogradnje vlada usko specijalizirana podjela rada prema kojoj radnici
obavljaju samo onu djelatnost za koju su usko specijalizirani.
Opr#ma i a$ati1 Eemontna brodogradilita zahtijevaju vie specijaliziranog,
prirunog i prijenosnog alata i opreme prilagoenih za direktan rad na brodu.
!rodogradilita za novogradnje uglavnom koristi @iksne specijalizirane alate i
opremu smjetene u radionicama opremanja.
;oka(i"a9 Eemontna brodogradilita nalaze se u blizini velikih morskih luka, ili
na plovidbenom putu izmeu njih, kako bi se umanjilo skretanje broda od
normalne plovidbene rute. !rodogradilita za novogradnje mogu se nalaziti u
bilo kojem podruju koje kon@iguracijom obale i dubine mora zadovoljava
gradnju broda.
1-.7#2inirati i opisati opr#mu r#montno brodoradi$i)ta
0PEFJ8 EFJ0NTNH" !E040DE84HCHKT8
Eemontna brodogradilita imaju1
. vie dokova za mogunost prihvata brodova razliitih veliina i nosivosti
. opremnu luku opremljenu s @leksibilnim dizalicama,
. dobra pokrivenost s doka s elektrinom energijom, komprimiranim zrakom,
plinom i kisikom, protupoarnim sistemima i hidrantima, tele@onskim vezama,
odvozom otpada,
. Eazliite prenosive i @iksne alate, naprave, sprave i opremu prilagoenih za brz
i pogodan rad izvan radionica i rad direktno na brodu
.Prikladne i osposobljene radionice
.7onstrukcijski ured
1..Na!#sti rado!# ko"i s# i'!od# na doku na pod!odnom di"#$u trupa
broda
Nakon izlaska broda na suho zapoinje pranje podvodnog dijela broda
mlazovima slatke vode pod visokim pritiskom od najmanje (++ bara. Time se s
povrine odstranjuju kloridi, alge, trave, koljke i sl. 8ko na oplati ima zauljenih
povrina, one se iste raznim otapalima.
Jjesta na kojima ima re iste se pjeskarenjem, ili mlazom vode pod visokim
pritiskom =++ do *+++ bara Asuha ili mokra priprema povrineB. 0rginalni sloj
boje na mjesima pjeskarenja se obnavlja. Naglasak je na pregledu kormila,
propelera, propelerne osovine, udubina, oteenja, stanja boje, re, lomova,
stanja zavara i oplatnih prikljuaka.
. Priprema brodskog trupa za bojenje
. Nanoenje zatitnih premaza
. 4e@ektacija brodskog trupa MPod tim de@ormacijama podrazumijevamo tri
osnovne skupine1aB ulupine,bB valovitosti,cB ulegnua.N
1<.Opisati pr#$#d konusa )t#n(a i kormi$a.
Pregled kormila, njegove osovine i leajeva izvodi se kako bi se ustanovila
zranost u leajevima i pad kormila.
Potrebno je kontrolirati sljedee1 'zranosti tenca kormila, ' pad kormila,
'zranost struka kormila.
>ranost tenca kormila kontrolira se zbog provjere veliine istroenja i
ovalnosti leajeva. Jjerenje zranosti tenaca kormila izvodi se obuhvatnim
mikrometrom i mikrometrom za provrte, nakon demontae kormila i tenca.
>a konus tenca i kormila takoer se izvode kontrolna mjerenja zranosti.
Eemont konusa vri se navarivanjem i obradom konusa lista kormila i tenca,
tako da tenacprilikom svoje montae normalno nasjeda na svoju prethodnu
poziciju. 8ko se na povrini konusa nalaze vee tokice, njih je potrebno
odstraniti bruenjem.
Pad kormila i propelerne osovine kontrolira se pomou mjernih listia AsondiB ili
pominim mjerilom.
>ranosti struka kormila
Prilikom demontae i remonta kormila, takoer se vri provjera struka kormila i
istroenost leaja.
13.Opisati postupak i'rad# i monta# no!i* $#a"#!a struka kormi$a.
Ceaj se izrauje s nadmjerom tako da u spoju s gnijezdom ini vrsti dosjed.
>ato se prije obrade leaja izmjeri provrt gnijezda leaja, kako bi se u radionici
leaj obradio na OnadmjeruO koja e kod navlaenja novoga leaja u gnijezdo
osigurati preklop za vrsti dosjed. Jjerenja zranosti se izvode za leaj i
gnijezdo struka i tenca. Dnijezdo leaja i sam leaj obino se izvodi u
stepenastom obliku
9iziranje se izvodi icom koja se provue kroz provrt u sreditu gornjega leaja
kormila i kroz oba gnijezda tenca leaja, te se s mikrometrom kontrolira centar
ice u odnosu na provrt. Nakon postavljanja ice u centar gnijezda, na gnijezdu
leaja se trasiraju krugovi za mjerenje i kontrolu mjere na koju je gnijezdo
potrebno obraditi tokarenjem s barenom.
Nakon obrade gnijezda, ponovno se nategne ica i vri kontrola centracije.
14.7#2inirati ra'$o# d#monta# prop#$#ra. Tako+#r d#2inirati )to s# s!#
pr#$#da!a.
4emontaa propelera izvodi se1
' zbog propisa klasi@ikacijskog drutva koje trai pregled nalijeganja konusa
glavine propelera.
' propisa klasi@ikacijskog drutva glede demontae i pregleda propelerne
osovine,
'oteenja propelera,
' slabe radne per@ormanse propelera.
7od pregleda oteenja kontrolira se stanje lopatica propelera, kao i pojava
pukotina ili korozije propelera. Pojava pukotina ili korozije propelera utjee na
smanjenje njegova stupnja uinkovitosti.
# radionici se na propeleru izvode slijedei radovi1 ' poliranje za potrebna
ispitivanja i mjerenja, ' provjeravanje i korekcija manjih istroenja, 'izglaivanje
manjih postotaka istroenja, ' bruenje i poliranje, ' kontrola izvedenih radova
od strane klasi@ikacijskog drutva, ' odobrenje za montau propelernog sustava.
15.Opisati postupak m"#r#n"a pada prop#$#rn# odso!in#.
Pregled i mjerenje pada propelerne osovine daju in@ormacije o stanju leajeva i
brtvenica statvene cijevi, istroenosti i ovalnosti u vie pozicija Agore.dolje,
lijevo.desno. B
Jjerenje istroenosti bijelog metala leaja i pada osovine vri se posebnom
mjernom napravom AmikrometromB koja se nalazi na brodu. Pozicije i rezultati
kontrole upisuju se u poseban obrazac, koji se dostavlja predstavniku
brodovlasnika. 0itane vrijednosti usporeuje s vrijednostima iz instrukcione
knjige proizvoaa osovine propelera. 8ko oitane vrijednosti nisu u
doputenim granicama, mora se izvriti zamjena leaja na osovini.
26./ako s# i'!odi pr#$#d sidara i sidr#ni* $ana(a=
Pregled, kontrola i odravanje opreme za sidrenje mora se izvriti najmanje
svakih pet godina.
Pregled sidra i sidrenih lanaca zapoinje njihovim izvlaenjem s dizalicom i
rastezanjem du poda doka. &idreni lanci i sidro peru se s mlazom vode pod
visokim pritiskom, ime se s njih odstranjuju obrasline i neistoe. Eastavljanje
sidrenog lanca vri se odspajanjem svih skidljivih AkenterB karika sidrenog lanca.
Jjerenjem debljine karika sidrenog lanca provjerava se njihova istroenost zbog
korozije i habanja. 4ozvoljeno istroenje promjera karike sidrenog lanca iznosi
do (*P od izvornog promjera. &vaka uza sidrenog lanca gdje se utvrdi
istroenje vee od dozvoljenog mora se zamijeniti. >a kontrolu istroenosti
karika sidrenih lanaca. koriste se pomina mjerila. Hzvodi se i mjerenje teine
sidra. &manjenje teine sidra ne smije biti vie od (+P od izvorne teine sidra.
&idra za koje se utvrdi manja teina od dozvoljene moraju se zamijeniti.