MEDITERANSKO

USMJERENJE KRETANJA
LJUDI
I
ROBA
IZ SREDNJOVJEKOVNE
BOSNE

Marko UNJI
I.
Moram odmah rei da se za Bosnu znalo u svim talijanskim i
mediteranskim srednjovjekovnim dravama: ponajvie u Veneciji, Napulju i
Rimu, ali i u Firenci, Milanu i Barceloni !ramati"nim rije"ima: #ardet ante
oculos opulentissimum re$num#, dud %hristophorus Moro je &' juna
&'()$ izvijestio Firencu o propasti *osansko$ kraljevstva
&
koju su, nakon
sedamdesetsedmo$odinje$ podrivanja, prouzrokovali +urci, tada
najmonija ratna mainerija na svijetu Vijesti o tome *ile su #nesrednje
vijesti# , in-elicia nova, koje ni$dje na .apadu nisu ravnoduno primane
/otom je Bosna punih '&0 $odina ostala podjarmljena, a kad su +urci
&121 ipak morali otii, Berlinski kon$res nije smatrao da moe ili tre*a
restaurirati suverenu i nezavisnu Bosnu, ne$o ju je stavio pod dru$u stranu
okupaciju +a je dru$a 3austrou$atska4 okupacija5 po ocjenama mno$ih,
zna"ila istinski pro$res, ali je i potrajala srazmjerno kratko, , sve$a '6
$odina
/oslije kataklizme izazvane Velikim ratom, Bosna je sa 7rvatskom i
8lovenijom 3&9&14 pridruena kraljevini 8r*iji i %rnoj :ori ;z to$ spoja
nastala (156) je svojevrsna vienacionalna, tj viereli$ijskadrava koja
nije imala sree sa svojim narodima, pa se dva puta u mukama
iraspadala: &9'&,'0 pod pritiskom izvana, a &99& pod ple*iscitarno, ali
olako, izraenom voljom vejie
%ijena o*novljene *osanske nezavisnosti poslije 0<1 $odina5 *ila je
previsoka !u$e "etiri $odine je cijela zemlja $orjela kao $olema loma"a5

Saopenje podneseno 18.IV.1997.g. na <9 studijskoj sjednici Medunarodnog instituta za

ekonomsku povijest u Pratu. (Itaija!
1
Macusciev V" Monumenta #istorica Savorum meridionaium vicinorum$ue popuorum" II"
%eograd" 188&." p.'(&)'(*.
iz$inulo je preko <66666 oso*a, oko dva i pol miliona ih je protjerano,
mno$i su osakaeni, a du$o stvarana materijalna do*ra, me=u kojima i
neka od nenadoknadive i neponovljive umjetni"ke i kulturne vrijednosti5
unitena su
Razumije se da najvei dio stanovita nije u*ijao, ni mrzio, ni ruio,
kao to se ni o se*i nije pretjerano starao >tovie, *rojni su, zahvaeni
-atalizmom i smireno o"ekujui jo $ore, pokuavali neto spaavati ili
neto vrijedno stvoriti ; ja sam, u opkoljenom 8arajevu, dovravao knji$u:
#Bosna i Venecija , odnosi u &' i &0 st#, koja je kod nas o*javljena prole,
a na$ovijeteno je i talijansko izdanje ove, $odine
II.
8 nekoliko rije"i osvrnuo *ih se i na nae stare veze s
Repu*likomVenecijom koje su po"ele &)<( kada je *osanski *an, dolazei
iz unutranjosti, za$ospodario dijelom morske o*ale izme=u rijeka %etine i
Neretve i postao susjed venecijanskom dijelu !almacije /rvih desetak
$odina trajalo je nepovjerenje me=u novim susjedima a potom se, u
o*ostranom interesu, prelo na suradnju Ve &)'0 odnosi su prijateljski i
puni povjerenja ? jednoj prilici, Venecijanci su 3&)'24 $ovorili da
*osanskom *anu vjeruju #plus @uamali@uo principe vel domino mundi#
<
?$roavana od Madara i od +uraka, a si$urna jedino s venecijanske
strane, Bosna je oslon na Veneciju pretvorila u trajan princip svoje vanjske
politike ? nekoliko kriznih momenata *osanski su vladari ili podravali
Repu*liku ili je s povjerenjem pozivali da preuzme upravu i nad njihovom
zemljom, to je ona iz*je$la, ne elei se uvla"iti u opasne *alkanske
neprilike /rijateljstvo, stalno unapre=ivano, trajalo je sve do kraja
*osanske dravne samostalnosti, pa je ina posljednji kralj, samo tri
mjeseca pred tra$i"nu pp$i*iju u ratu s +urcima, u svojoj posljednjoj poruci
Veneciji, mo$ao 3kao da se ispovijeda4 rei da: #caAa sua esser stada
sempre in$rande amicitia cum 8i$noria vestra et senza al$una
di--erentia#
)
Novi kralj *i redovito izvjeivao Veneciju o svom usponu i, me=u
ostalim, molio da odnos prema Bosancima koji dolaze u njezino podru"je
ostane do*ar kao i za nje$ovih prethodnika, a dud *i najzna"ajnijim
dunosnicima u !almaciji na to nare=ivao da prijateljski i *ez ikakve
diskriminacije primaju sve Bosance i da im pruaju punu zatitu kao da su i
podanici Repu*like
'
Bosanci su se time o*ilato koristili i, "esto u velikom
*roju, poslovno i privatno, *ez ustru"avanja prelazili prijateljsku $ranicu,
idui dalje "ak do metropole ili ostalih talijanskih $radova u kojima su
tr$ovali ili nalazili nekakvo zaposlenje (157) 8luili su na $alijama kao i po
kuama i imanjima mleta"kih $ra=ana i dostojanstvenika u !almaciji i
njihovih srodnika i prijatelja u Veneciji, "ak i u kui prokuratora %rkve 8v
Marka Bsim u Veneciju, njihove su $rupe ile na vie$odnji privremeni
rad u Cnconu, %ataniu, %lu$iu, Fermo, Montesanto, Napoli, Brtonu,
2
+ju,i -." Monumenta spectantia #istoriam Savorum meridionaium (+istine" II!" .agre,"
&1, p.*&9.
3
+ju,i -." Isto" D, <)2,<)1
4
+ju,i -." Isto" I/. 178)179.
/adovu, /orto$ruaro, Re$$io di %ala*riju, Rim, +rani, +remoli, itd Bjeei iz
zona u$roenih ratom ili $la=u, skupine od po 26, &66 ili vie #pauperum
*osniensium# su na la=ama iz 8plita iseljavale u Marche# Cpuliju, C*ruzze,
kao i u Veneciju
0
Mi, uostalom ne znamo da se u, tako velikom *roju, iz
Bosne odlazilo i iseljavalo jo ne$dje osim u ;taliju Ne znamo ni da su
proizvodi zemlje ili u znatnijim koli"inama u nekom dru$om pravcu
III.
? razne dijelove ;talije i Mediterana desetljeima je odlazilo mno$o
*osansko$ sre*ra i olova, voska i meda, sira i mesa, ive stoke sitno$ i
krupno$ zu*a, divlja"i i krzna , naro"ito vjeveri"je$ i da*rovo$, kao i
relativno mno$o crvca 3cremeAinum4 potre*ito$u procesu *ojenja tkanina
;stina, taj se promet du$o o*avljao isklju"ivo preko !u*rovnika
Nezadovoljni monopolisti"kim poloajem !u*rov"ana, *osanski kraljevi su
nastojali privui i venecijanske tr$ovce Eralj Bstoja im je &'6' nudio
izuzetne privile$ije, me=u kojima i luku na svojoj o*ali,
(
ali se Venecija
tada jo uvijek pridravala odreda*a .adarsko$ i +orinsko$ u$ovora i
iz*je$avala an$airanje na dalmatinskoj o*ali Ni njezini tr$ovci, vezani
unosnim poslovima zadru$a trita, nisu u veem *roju urili u Bosnu, $dje
je sve to je nosilo veliku do*it ionako *ilo u rukama !u*rov"ana /ravi
interes za *osansko trite javio se u Veneciji tek poslije zaposjedanja
8plita 3&'<64, kad se i u !almaciji, z*o$ 8i$ismundove ekonomske
*lokade 3&'&2,)04 jako osjetila oskudica proizvoda iz *alkanske
unutranjosti !a to otkloni, Venecija je 3&'<)4 u$ovarala vojni savez s
kraljem +vrtkom ;; i smjera&a da zajedni"kom ratnom akcijom uklone
cetinsko$ kneza ;vana Nelipia,
2
koji je, stro$o provodei mjere ekonomske
*lokade, onemo$uavao kretanje ro*a preko svo$a podru"ja, na dijelu
puta iz Bosne prema 8plitu Bvakve smetnje e potrajati jo $odinama, a
jedna sudska presuda, izre"ena &')0 u +ro$iru, donekle ilustrira teko
stanje u tom po$ledu +ro$irski knez je presudio da 8plianin /avao 8u"i
nikad u*udue ne smije doi u +ro$ir, a ukoliko za*ranu prekri pa ipak
do=e i *ude uhvaen, tre*alo $aje #cum la@ueo ad colum# dovesti pod
vjeala i o*jesiti da tako umre Eriv je jedino to je iziao u po$rani"no
hrvatsko mjesto Elis i otuda u 8plit odveo jedan *osanski karavan koji je
ina"e mo$ao otii i u +ro$ir ;ako nikad izvrena, a malo kasnije 3&')24 u
Veneciji i ponitena, presuda ipak pokazuje do kakvo$ je apsurda dovodila
oskudica *osanskih proizvoda u dalmatinskim $radovima
1
(15)
B$rani"avanje prometa, u*laeno od &')0, prestalo je sa
8i$ismundovom smru 3&')24, a neometano unosno poslovanje s Bosnom
je odmah, pored aktiviranja domaih, u 8plit privuklo i vie stranih
tr$ovaca iz Venecije, 8asso-erata, :u**ija, /lacentije, Firence i dru$ih
mjesta Neki od njih podi$li su kue i duane u Bosni, tamo su se due
5
-unji M." Priozi za #istoriju ,osansko)venecijanski# odnosa" 1*&0)1*1(." 2istorijski
z,ornik" /IV" .agre," 1911." p.1(7.
6
Fju*i >, Fistine V, <<, )(5)15 Gorovi Vl, 7istBosne, Beo$rad, &9'6, )21
7
Fju*i >, ;sto, V;;;, <&0,<&25 Gorovi Vl, ;sto, '<95 Girkovi 8, ;storija srednjovekovne
Bosne, Beo$rad, &9(',<02
8
3rc#ivio di stato di Venezia (3SV!" 3vogaria di comun" 4aspe (1*8" p.1*'" -unji M."
5amacija u /V st." Svjetost" Sarajevo" 1917." &('.
zadravali, pa i s kraljem sastajali i raz$ovarali o poslovima /o"etkom je
&''0 $, s udruenim kapitalom dvojice Venecijanaca, osnovana i prva
tr$ova"ka kompanija za poslovanje u zapadnoj Bosni
9
Eralju se i tada
"inilo kako velike mo$unosti nje$ove zemlje jo uvijek nisu dovoljno
iskoritene ; po"etkom je &''( $5 ponavljao kako i dalje samo !u*rov"ani
izvla"e sva *o$atstva iz Bosne /rieljkivao je konkurenciju, vei izvoz i
vie cijene Bile su mu potre*ne velike sume zlatne monete za plaanje
uvoza, i za plaanje danka i raznih otkupnina +urcima Halio se &'02$ da
mu je sultan poslije zaposjedanja %ari$rada 3za ' $odine4 izvukao ve
&(6666 dukata ; herce$ 8tjepan Eosa"a je, samo &'(&$, uplatio +urcima
'6666 dukata
&6
Mno$o zlatno$ novca je ilo i na uravnoteenje platne
*ilance s Venecijom, odakle se uvozilo $otovo sve: od soli, vina, ulja i
skupocjenih tkanina do oruja, vojne opreme i ratnih la=a 8to$a su nai
kraljevi i najistaknutiji velikai sudjelovali u izvoznoj tr$ovini i starali se o
njezinom unapredivanju ?porno su traili da venecijanski tr$ovci dolaze u
sve veem *roju i o*eavali im razne olakice !ud je napokon
3&2;;;&''(4 uvjeravao kralja da e tako i *iti, da e svojim tr$ovcima
savjetovati, "ak ih inavoditi 3suadere et induci -acere4 da u Bosnu krenu
jo odvanije
&&
Na to je i razmjena postajala opsenija i unosnija, pa ne
samo da je &''9 produila rad ranije osnovana prva tr$ova"ka kompanija
ne$o je stvorena i dru$a, "iji je udrueni kapital iznosio &<,666 dukata
Njezini vlasnici , *osanski kralj i Nikola +ro$iranin otvorili su po jedan
#stazun# u 8plitu, na venecijanskoj, kao i u Iajcu i Fojnici, na *osanskoj
teritoriji
&<
;z dijela sre*ra koji mu je pripadao kralj je povremeno slao u
Veneciju poiljke vrijedne i po )6666 dukata ? dalmatinske su $radove
stizale i *osanske izra=evine od sre*ra 8pominju se npr #anelli darzento
lavor de Bosina cum pedredentro#, #coclearia de ar$ento ad morem
*osnensem#, #taze de Bosina idnorade $rande e picole# Notar je opisao:
#unam taciam ma$nam cum uno -lore in medio, cum literis circa
dicenti*us :aspar 8lik, la*oratam opere Bosne#, a 8lik je *io kancelar cara
Fridriha ;;; u "ije je ime 3&''<4 dolazio i u Veneciju na povjerljiv raz$ovor
? prodaju su stizali i skupocjeni *osanski sre*reni pojasevi 3cori$ia de
ar$ento ad morem *osnensem5 centura ar$enti ad modum *osnensem
la*orata4, nekad teki po ) i vie k$ i procjenjivani <6, )6 ili '0 dukata ?
splitskoj zala$aonici je &')1 na=ena #una zenutra $rande, $uarnida de
arzento la @ual tene per lo si$no de conte Restoe#, "ija je procijenjena
vrijednost "ak <)6 zlatnih dukata Na Restoje, do*ro poznat /apskoj kuriji,
Budimu i Veneciji, *io je kancelar dvojice *osanskih kraljeva ? !almaciji je
spominjan i pose*an model *osansko$ tita 3scutum *osniensis4, a tr$ovci
su (15!) povremeno davali lijepe sume #pro emendo arcus de nasso in
Bosna# Radi isticanja diversi-ikovanosti *osanskih proizvoda dospjelih u
!almaciju, isti"em jo jedino da se spominju: tella *os$nese ili tella
*osnizia, lenzuoli de tella *osneAe, chamisa da dona a la *osneAe, vestis a
dona -acta ad modum Bossine,
&)
itd
9
2istorijski ar#iv .adar (23.!" 3r#iv Spita" VIII" &(68"(90)(917 -unji M. %osna i Venecija"
8apredak" Sarajevo" 1991. ((()(('.
10
+ju,i -." +istine" /" 19&" 9irkovi S." Isto" (1&" (&&7 9orovi" Isto" '&'" '**.
11
+ju,i -." +istine" I/" &(')&(1.
12
-unji M."%osna i Venecija" ((')((7.
13
-unji M.7 Isto"(&*)(&8.
Eona"no, stalno unapre=ivan tr$ova"ki je promet doveo do to$a da
je na mleta"koj teritoriji s povjerenjem priman *osanski 3$rossi *osnisi
de valor soldi dui uno4, kao to je i u Bosni priman venecijanski novac ;
sve je *ilo na naj*oljem putu kad je osmanski zavojeva" nasilno unitio
*osansku dravu i lo$iku tr$ova"ke razmjene jedno vrijeme nadomjestio
lo$ikom ratne plja"ke, to je i Venecija teko podnosila
, >unji, Marko: JJMediteransko usmjerenje kretanja ljudi i ro*a iz srednjovjekovne BosneJJ,
2rvatska misao ()*, 8arajevo, &992, &00,&09