1.

Pojam, predmet i definicija ekonomije

Ekonomija je nauka koja prouava ljudske aktivnost koje upotrebljavaju oskudne resurse kako
bi proizvele odreena dobra ili usluge i raspodijelili ih meu ljudima, kako bi stanovnitvo imalo
najvie koristi. U fokusu interesa ekonomije je kako proizvoditi dobra ili usluge u uslovima
ogranienih resursa ( prirodnih bogatstava, vremena, novca) u cilju zadovoljavanja velikog i
rastueg broja ljudi uz definisana pravila ponaanja.
Ekonomija je podruje drutvene nauke koja izuava: a) Proizvodnju i ponudu ; b) Raspodjelu ;
c) Razmjenu i potronju materijalnih dobara i usluga ; d) U odreenom vremenu ; e) Prostoru ;
f) I drutvu.
2. Normativna i pozitivna ekonomija
Normativna ekonomija prouava uzrono-posljedine veze ekonomskih aktivnosti ali uz
definisanje da li je ishod primijenjenih mjera ekonomske politike dobar ili lo. Sadri sudove o
ekonomskoj stvarnosti ocjenjujui ih sa odreenih etikih pozicija. U skladu sa vrijednosnim
stavom normativna ekonomija daje preporuke ta bi kreatori ekonomske politike trebali preuzeti
da bi rezultat bio bolji ( ako je bio lo) ili unaprijeen (ako je bio dobar). Ona govori kakve bi
ekonomske pojave trebale biti, te daje vrijednosne sudove o ishodima ekonomskih aktivnosti.
Pozitivna ekonomija priuava uzrono- posljedine veze ekonomskih pojava bez davanja
vrijednosnih sudova. Pozitivna ekonomija otkriva meusobne zavisnosti analiziranih veliina, ali
ne prosuuje da li je rezultat koji je uslijedio nakon primijenjenih mjera ekonomske politike
dobar ili lo. Zasniva se na prouavanju i analizi meusobnog djelovanja ekonomskih varijabli,
koje imaju za posljedicu odreen ishod.
3.Podjela ekonomije
Ekonomska politika predstavlja niz praktinih mjera koje provode predstavnici izvrne vlasti
(vlade) u cilju ostvarivanja ciljeva ekonomske politike, koristei se dostignuima ekonomske
teorije. Ekonomsku politiku jedne zemlje sainjavaju njeni segmenti: monetarna politika (
odluivanje o koliini novca u opticaju visini kamatnih stopa i uticaj na promjene cijena u
jednoj zemlji), fiskalna politika ( odluivanje o visini poreskih stopa, stopa doprinosa za socijalnu
zatitu, nainu prikupljanja ovih prihoda i nainu njihove raspodjele). Politika deviznog kursa (
da li e cijena strane valute izraena u domaoj valuti biti nepromijenjena u duem vremenskom
periodu ili e se povremeno mijenjati, a moda i svakodnevno. Pozitivna ekonomija i normativna
ekonomija, te mikroekonomija i makroekonomija.



4. Makroekonomija
Makroekonomija je dio ekonomije koji prouava ponaanje privrede kao cjeline, bavi se
prouavanjem i analizom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, ope razine cijena i vanjske
trgovine. Prouava ponaanje jedne ekonomije kao cjeline i analizira agregatne ekonomske
naine.
Prouava ekonomske pojave na nivou jedne ekonomije ( drave), a posebno ekonomske pojave
kao to su promjene cijena u jednoj zemlji, promjene zaposlenosti odnosno nezaposlenosti i
promjene u brzini ekonomskog rasta.
Tri osnovna cilja makroekonomije:
Puna zaposlenost
Visoka zaposlenost / niska nezaposlenost( svi radno sposobni, koji ele nai posao, odnosno,
zaposleni su). Mjeri se stopom zaposlenosti, odnosno stopom nezaposlenosti, a obe stavljaju broj
zaposlenih/ nezaposlenih s radnom snagom
z=Z/RS z + n=1 (00%)
n=N/RS Z+ N = RS
Stabilne cijene
Cjenovna stabilnost i stabilizacija privrede. Stabilne cijene, odnosno niska stopa inflacije..
Stabilnost cijena podrazumijeva umjerene prosjene godinje promjene cijena u rasponu od 1%
do 5%. Pokazatelj je indeks potroakih cijena CPI ( Constumer price index) , koji mjeri troak
fiksne koare dobara tipinog gradskog potroaa.
Stopa inflacije= CPI ove godine CPI prole godine x 100
CPI prole godine
Cijene se mogu kretati i na nie (deflacija) ili rasti nekontrolirano (hiperinflacija)
Ekonomski rast
Visoka i rastua razina proizvodnje, ekonomski rast, koji podrazumijeva rast bruto domaeg
proizvoda, odnosno rast novoproizvedenih roba i usluga na domaem tritu koji omoguava
pribliavanje jedne ekonomije cilju pune zaposlenosti.
Mjera je BDP ili GDP. Razlikujemo nominalni BDP koji je izraen u tekuim cijenama i realni
BDP koji je izraen u stabilnim cijenama pa izaziva fiziku promjenu proizvodnje.

5. Mikroekonomija
Mikroekonomija prouava ponaanje pojedinanih privrednih subjekata kao to su domainstva,
preduzea. Ona prouava privredne subjekte sa stanovnitva trokova proizvodnje, formiranja i
raspodjele profita i akumulacija, formiranja cijena, proizvodnje i distribucije roba i usluga itd...
Mikroekonomija prouava svako trite za svaku robu. To je grana ekonomije koja prouava
odlike pojedinanih kuanstava i preduzea, funkcioniranje pojedinanih trita i utjecaj
regulacija i poreza na alokaciju rada, dobara i usluga. U fokusu prouavanja mikroekonomije je
ponaanje potroaa( domainstava) i proizvoaa ( preduzea i kompanija), kao i naina i
faktora koji utiu na odreivanje cijena roba i usluga. Budui da se cijene roba i usluga odreuju
na tritu mikroekonomija prouava odreivanje cijena roba i usluga u uslovima razliitih
trinih struktura. Takoer,mikroekonomija analizira i uticaj mjera ekonomske politike i
zakonskih rjeenja ( izvrne i zakonodavne) vlasti na cijene roba i usluga i iz njih izvedeni
poloaj potroaa i proizvoaa. Mikroekonomija prouava ekonomsko ponaanje domainstva
i preduzea u razliitim trinim strukturama, proces razmjene i nain formiranja cijena roba i
usluga na tritima.
6. Trina ekonomija
Ekonomske odluke koje donose pojedinci zasnovane su na razmjeni ili trgovini. Izbor koji
doprinose pojedinci determinira ta e se proizvoditi i kako, kao i ko su potroai proizvedenih
proizvoda i usluga. Trina privreda se takoer naziva slobodno trite. Trina ekonomija se
temelji na sistemu slobodnog poduzetnitva i slobodne konkurencije. Djeluje na trini
mehanizam interakcije ponude i potranje, to rezultira trinu cijenu. Slobodni trini
mehanizam obuhvaa: a)Podruje roba i usluga i proizvoda ; b)Rada zemljita i kapitala ;
c)Slobodu vanjske trgovine i neovisne sredinje burze
7.Trite
Trite predstavlja jasno definirana pravila i procedure i institucije koje reguliu proces razmjene
roba i usluga koji se odvija izmeu prodavaa i kupaca. Trite je osnovni mehanizam
koordinacije ekonomskih aktivnosti. Trite je mjesto gdje se susreu ponuda i potranja Trite
se definira kao stalan i organiziran oblik dovoenja u kontakt ponude s potranjom roba i usluga.
Trite je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u
kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju
u meusobne odnose. Postoje tri vrste trita: a) Trite dobara i usluga ; b) Trite inputa
proizvodnje( rada, kapitala i zemljita) ; c) Financijsko trite ( novca i vrijednosnih papira)
Podjela trita: a)Trite potpune ili savrene konkurencije- ne postoji u stvarnosti ; b)Monopol-
postojanje samo jednog ponuaa i velikog br. Kupaca ; c)Monopson- je trina struktura u kojoj
postoji vei broj ponuaa i samo jedan kupac. Kupac je taj koji diktira trine uslove ;
d)Oligopol- je trina struktura u kojoj postoji nekoliko ponuaa i veliki broj kupaca. Ponuai
se meusobno takmie kako bi osvojili vee trino uee diferencirajui svoj proizvod.
Osnovne funkcije trita: a) Selektivna funkcija trita-zakon ponude i potranje motivie i
nagrauje najefikasnije i najproduktivnije privredne subjekte ; b) Alokativna funkcija trita-
alokacija ogranienih resursa na razliite privredne grane ; c) Distributivna funkcija trita (
distribucija dohodaka) - odreivanjem cijene inputa proizvodnje utice na raspodjelu nacionalnog
dohodka.; d) Informativna funkcija ( prenos informacija)- uporeuju se informacije sa trita i
donosi odluka o kupovini dobara ili usluga.
8. Ponuda
Ponuda- koliina roba ili usluga koju proizvoai (prodavai) ele i mogu ponuditi na tritu, po
odgovarajuim cijenama, uz druge nepromijenjene uslove. Poveava se poveanjem, a smanjuje
sa smanjenjem cijena. Koliina ponude nastaje uslijed promjene cijene posmatrane robe i grafiki
se predstavlja du funkcije ponude.



Koliina ponude izraava se u naturalnim jedinicama, putem raznih mjernih jedinica ( kilogram,
metar, tona itd..). Ponuda, kao i potranja vezana je za vremensku dimenziju pa se izraava u
danima, sedmicama, mjesecima i godini. Ponuda moe biti trenutna, kratkorona i dugorona.
Takoer moe biti individualna ( ponuda pojedinanog preduzea, odnosno prodavaa) i ukupna
trina ponuda ( zbir svih pojedinanih ponuda na tritu kao cjelini). Ponuda i potranja uvijek
su vezane za odreeno trite. To trite moe biti lokalno, regionalno, nacionalno i
meunarodno. Sa stanovnitva broja prodavaa na tritu, ponuda moe biti konkurentska,
monopolska, duopolska i oligopolska.


9.Potranja
Koliina roba ili usluga koju su potroai u odreenom vremenskom periodu i na odreenom
tritu, spremni kupiti. Promjena koliine tranje deava se uslijed promjene cijene (uz druge
nepromijenjene uslove) i predstavlja se kretanjem du date funkcije tranje.

Koliina potranje za nekim dobrom izraava se u naturalnim jedinicama kao to su : kilogrami,
metri itd. Koliina potranje se iskazuje kao iznos u jedinici vremena: dan, mjesec, godina, pa
kaemo dnevna potranja ili godinja potranja za nekim proizvodom. Potranja moe biti
individualna i ukupna potranja. Individualna potranja je potraivana koliina pojedinaca,
domainstava, preduzea ili nekog drugog trinog subjekta na odreenom tritu. Zbir svih
individualnih potranja za nekim proizvodom ili uslugom ini ukupnu trinu potranju. Prema
prostoru s kojeg potjee potranja moe biti domaa i inozemna. Inozemna potranja je izvoz.
Potranja je uvijek vezana za odreeno trite, a trite moe biti lokalno, regionalno, nacionalno
i meunarodno.
10.Ravnotea na tritu Ekvilibrij
Ravnotea na tritu postoji u taci u kojoj se presijecaju kriva tranje i kriva ponude. Ako je
potranja vea od ponude dolazi do nestaice to dovodi do poveanja cijena. Vee cijene znae
vecu koliinu ponude to u konanici dovodi do ravnotee. Viak na tritu postoji kad je ponuda
vea od potranje. Tada dolazi do pada cijena i rasta trine koliine to rezultira uspostavljanjem
ravnotee.
11.Elastinost ponude i potranje
Elastinost ponude predstavlja pojam kojim se izraava mogunost prilagoavanja ponude neke
robe s poveanjem cijena. Ona se mjeri sa koeficijentom koji predstavlja odnos izmeu postotnog
poveanja koliine ponude i postotnog poveanja cijene:
Es= % poveanja koliine ponude
% poveanja cijene
Koeficijent je po pravilu pozitivan, jer su odnosi promjena u koliini ponude u odnosu na
promjene cijena istosmjerni, a ne obrnuti kao kod potranje. Ako je ovaj koeficijent jednak
jedinci, radi se o jedininoj elastinosti ponude, gdje su promjene u koliini ponude upravo
srazmjerne promjeni cijene. Ako ponuda jae reagira na na promjene u cijeni, tada je koeficijent
vei od jedan. Rije je o elastinoj ponudi. Slabije reagiranje koliine ponude na poveavanje
cijena ukazuje na neelastinu ponudu. Pri tome postoje i dva ekstremna sluaja. Prvi je, ma kakvo
poveanje cijena ne izaziva nikakvu promjenu u koliini ponude. ( Es=0). Tada se radi o potpuno
neelastinoj ponudi. Drugi sluaj je kada i najmanje poveanje cijene izaziva beskonano veliku
ponudu; tada se radi o potpuno elastinoj ponudi ( Es= beskonano) . Elastinost potranje je
kategorija pomou koje saznajemo da li i u kojem stupnju reagira koliina potranje nekog dobra
na promjenu cijene tog dobra, cijena drugih dobara i dohotka. Elastinost potranje moe biti
cjenovna, dohodovna i ukrtena. Cjenovna elastinost potranje predstavlja promjene u koliini
tranje u odnosu na promjenu cijene tog proizvoda.
E dp= % promjene koliine potranje nekog proizvoda
% promjena visine cijene istog proizvoda
Cjenovna elastinost potranje moe se mjeriti u jednoj taki ili u intervalu.
Dohodovna elastinost potranje
Predstavlja odnos procentualne promjene tranje u odnosu na promjenu dohodka potroaa, pod
predpostavkom da su ukusi potroaa i cijene konstantni. Pozitivna je za normalnu, a negativna
za inferiornu robu. Luna dohdovna elastinost potranje mjeri prosjenu relativnu osjetljivost
potranje nekog dobra u odnosu na promjenu dohodka u intervalu os I1 do I2.
Ukrtena cjenovna elastinost
Izraava promjenu koliine tranje jedne na osnovu promjene koliine druge robe. Ako je
pozitiva radi se o komplementarnim proizvodima, a ako je jednaka nuli radi se o nezavisnim
robama.
12.Agregatna ponuda i potranja
Agregatna potranja AD odreena je zbirom 4 tipa potranje: a)Potroaa potranja- tranja
pojedinca, kuanstava za proizvodima kao to su npr: igrake, ianje i sl. C ; b)Potranja
poslovnih firmi- potranja za predmetima kao to su maine, dostavna vozila i sl. I ; c)Vladina
tranja-drave- ( bolnice, kole) G ; d)Izvoz-tranja stranaca za proizvodima koje izvozimo u
inozemstvo X
Ap= C+I+G+X Tranja je podijeljena na razliite kategorije jer npr: faktori koji determiniraju
nivo potroake potranje su razliiti na osnovu determinante investicione potranje. Nivo C je
pod utjecajem Dohodka. Ukoliko se povea dohodak poveava se i potroaka potranja.
Dohodak je u funkciji potronje nakon poreza, ( raspoloivi dohodak). Agregatna tranja utie na
determiniranje nivoa nacionalnog dohotka, nivo agregatne ponude domaih proizvoda i usluga.
Takoer ovisi o razini cijena ali i monetarnoj i fiskalnoj politici. Firme koje pruaju usluge mogu
odgovarati na tri naina: a) Kvantitativno prilagoavanje ; b) Cjenovno prilagoavanje ;
c)Prilagoavanje cijene i koliine.
Poveanjem agregatne potranje, vlada moe poveati nacionalni dohodak. Na ovaj nain se
poveava vladina potronja G, ali to e dovesti do nastanka poveanja dohotka to se naziva
proces multiplikator35
PRIMJER:
Model multiplikatora osigurava jednostavan nain shvatanja uticanja agregatne potranje na
razinu proizvodnje. U najjednostavnijem pristupu potronja kuanstva je funkcija raspoloivog
dohotka dok su investicije fiksne. elja stanovnitva da troi I spremnost preduzea da investiraju
dovode se u ravnoteu prilagodbama proizvodnje. Ako je proizvodnja privremeno iznad
ravnotene razine, preduzea e ustanoviti da je proizvodnja vea od prodaje. Pojavie se
nedragovoljno gomilanje zaliha i opadanje profita. Preduzea e zbog toga smanjivati
proizvodnju i zaposlenost prema ravnotenoj razini. Jedina se odriva razina proizvodnje
ostvaruje kod kuanstva, dragovoljno tede tano onoliko koliko preduzea dragovoljno
nastavljaju investirati. U pojednostavljenom Keynesijanskom modelu investicije daju ton i
potronja plee prema toj glazbi. Investicije odreuju proizvodnju, dok tednja pasivno reagira na
promjene dohotka. Investicije imaju uinak multiplikatora na proizvodnju. Kada se investicije
mijenjaju, proizvodnja e se u poetku poveavati za jednak iznos.
Agregatna ponuda AS
Ukupna koliina roba i usluga koje je narodna privreda voljna proizvesti i ponuditi pri danoj
razini cijena u odreenom vremenskom razdoblju. Ovisi od nivoa cijena i veliini potencijalnog
proizvoda. Smanjenjem nivoa cijena, poveanjem realne ekonomske ponude novca, pada cijena
kamatne stope, poveava se potronja(poto trokovi pozajmljivanja padaju).

13. Makroekonomski ciljevi drave
Makroekonomija dio ekonomije koji prouava ponaanje privrede kao cjeline, za razliku od
mikroekonomije koja prouava ponaanje pojedinaca, kuanstva, preduzea i privrednih grana.
Makroekonomija bavi se prouavanjem i analizom nacionalne proizvodnje, zaposlenosti, ope
razine cijena i vanjske trgovine.Makroekonomska analiza predstavlja veoma vanu osnovu za
voenje ekonomske Politike, a tri osnova cilja makroekonomske politike su: a) - Puna
zaposlenost- visoka zaposlenost/ niska nezaposlenost Svi radno sposobni koji ele da rade,
mogu nai posa, odnosno zaposleni su. Mjesi se stopom zaposlenosti, odnosno stopom
nezaposlenost, obje stavljaju u odnos broj zaposlenih/ nezaposlenih s radnom snagom; b)
Stabilne cijene i stabilizacija privrede - Stabilne cijene, odnosno, niska stopa inflacije.
Stabilnost cijena podrazumijeva umjerene prosjene godinje promjene cijena u rasponu 1% do
5% . Stabilnost cijena- pokazatelj je index potroakih cijena CP, koji mjeri troak fiskalne
koare dobara za tipinog gradskog potroaa.
Stopa inflacije= CPI ove godine CPI prole godine x 100
CPI prole godine
Cijene se mogu kretati i na nie (deflacija) ili rasti nekontrolirano (hiperinflacija)
c) Ekonomski rast - Visoka i rastua razina proizvodnje, ekonomski rast, koji podrazumjeva rast
bruto domaeg proizvoda, odnosno rast novoproizvedenih roba i usluga na domaem tritu koji
omoguava pribliavanje jedne ekonomije cilju pune zaposlenosti. Mjera je BDP ili GDP.
Razlikujemo nominalni BDP koji je izraen u tekuim cijenama i realni BDP koji je izraen u
stabilnim cijenama pa izaziva fiziku promjenu proizvodnje. Omjer GDPn/ GDPr daje nam tzv.
GDP deflator. Potencijalni GDP-pokazuje maksimalnu koliinu dobara koju privreda moe
proizvesti pri stabilnim cijenama odreen je proizvodnim kapacitetima privrede, raspoloivu
inputa i tehnolokom efikasnou.
14.Makroekonomski instrumenti drave
a) Fiskalna politika- ukljuuje poreznu politiku i politiku javnih rashoda -Kontrakcijska-
poveanje poreza i smanjenje javnih rashoda ; -Ekspanzivna- smanjenje poreza poveavanje
javnih rashoda ; b) Monetarna politika- predstavlja kontrolu novane ponude od strane centralne
banke - Restriktivna-ograniava ponudu novca u uvjetima inflacije - Ekspanzivna- poveava
novanu ponudu u razdoblju recesije ( ili depresije) ; c) Politika dohodaka- kontrola najamnina i
cijena faktora proizvodnje.
15.Monetarna politika
Politika se sastoji od kontrole novane ponude od strane centralne banke ovisno o fazi privrednog
ciklusa. -Restriktivna- u uvjetima inflacije primjenjuje se restriktivna monetarna politika koja
ograniava ponudu novca -Ekspanzivna- u razdoblju recesije, depresije primjenjuje se
exspanzivna monetarna politika koja poveava novanu ponudu Monetarna politika je
osnovna svrha donoenje odluka o emisiji novca, poveanju ili smanjenju njegove koliine,
cijeninovca ( kamatnoj stopi) i uticaju na cijene ostalih roba i usluga. Monetarna politika bavi se
odluivanjem: o koliini novca u opticaju , visini kamatnih stopa i uticaju na promjene cijena u
jednoj zemlji. Monetarna politika mijenja ponudu novca. Ponuda novca utie na kamatne stope.
Kamatne stope utiu na nivo investicija i potronju u priredi. Poveanjem ponude, padaju
kamatne stope. Kada je ponuda novca niska, kamatne stope su visoke i obrnuti. Pad kamatnih
stopa potie poveanje investicija od strane o preduzea. Razlog tome je to se firmini trokovi
pozajmljivanja smanjuje kao to se kamatne stope smanjuju.

16.Fiskalna politika
Sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda. U vrijeme inflacije primjenjivat e se
kontrakcijska fiskalna politika u vidu poveanih poreza i smanjenja javnih rashoda. U vrijeme
depresije primjenjivat e se ekspanzivna fiskalna politika u vidu smanjenja poreza i porasta
javnih rashoda.

17. Makroekonomski agregati
U jednoj privredi u toku godine proizvede mnotvo najrazliitijih proizvoda, trguje se razliitim
vrstama robe i pruaju se najraznovrsnije usluge. Da bi se vrijednosno i koliinski obuhvatili svi
rezultati proizvodnje ekonomska nauka, odnosno makroekonomija kao njen dio, razvila je itav
sistem takozvanih makroekonomskih agregata- sistem odreenih globalnih i sintetikih
pokazatelja kojima se izraavaju osnovni sadraji, dinamika, struktura, kao i rezultati ekonomske
aktivnosti u nekoj dravi odnosno drutvenoj zajednici. Cilj makroekonomskih agregata je
kvantitativno izraavanje vrijednosti drutvene proizvodnje kako bi se ona dalje mogla
analizirati, planirati i porediti sa rezultatima drugih privreda. Makroekonomski agregati su: BDP,
Nacionalni dohodak, zaposlenost, nezaposlenost, ekonomski rast mjeren BDP-om, stope rasta i
nivoe cijena za cijelu ekonomiju.
18. Bruto domai proizvod BDP
Bruto domai proizvod je mjera kojom mjerimo ekonomski rast. Predstavlja ukupnu koliinu
finalnih roba i usluga u jednoj ekonomiji (zemlji) tokom jedne godine. Izraenu tekuim trinim
cijenama ( po cijenama stvorenim u toj god.). Ovako izraen zovemo nominalni BDP, jer je
izraen u tekuim trinim cijenama. Realni BDP dobijemo ako nominalni BDP podijelimo
indeksom promjene cijena i taj kolinik pomnoimo brojem 100 (BDP izraen u cijenama
prethodne, odnosno bazne god). BDP ukljuuje vrijednost stranih investicija u domau privredu,
ali iskljuuje vrijednost domaih investicija u inozemstvu.
BDP se moe izraziti na dva naina: ; a) Kao tok proizvodnje: potronja pojedinca i domainstva
C, potronja preduzea I, potronja drave G i potronja stranaca C+I+G+X ; b)Kao tok
prihoda, odnosno trokova : najamnine-w, kamate- i, rente-r, profit-pf, amortizacija- Dp i
indirektni porezi -T w+i+R+Pf+Dp+T
Neovisno koji se pristup primjeni dobije se uvijek isti BDP. Nacionalni dohodak
19.Pojam, predmet i ciljevi preduzea
Preduzee je samostalna ekonomska, tehnika, trino-financijska i drutvena cjelina u privatnom
ili javnom vlasnitvu, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe trita, uz koritenje ljudskih
resurs, snosei pritom poslovni rizik, a sve u cilju maksimizacije dobiti i drugih ekonomskih i
drutvenih ciljeva. Primarni ekonomski cilj preduzea je ostvarivanje dobiti, a sekundarni
osiguranje kontinuiteta i razvoja. Drutveni ciljevi : a) postizanje zadovoljstva zaposlenih
b)zadovoljstvo poslovnih partner, kupaca, potroaa, graana, drave i drutva.
20 .Osnivanje preduzea procedure-?
Ciljevi osnivanja preduzea su: ostvariti profit-dobit, zadovoljiti ljudske potrebe kao i interese
svih onih koji imaju bilo kakav dodir s preduzeem, ostvariti rast i razvoj preduzea. Motivi za
osnivanje preduzea su: 1. Posjedovanje vlastitih ideja, 2. Uklanjanje rizika, 3. anse za
zaposlenost, 4. Koritenje poreskih olakica, 5. Osjeaj posjedovanja preduzea, 6.iskoritavanje
trinih ansi i dr.Neophodni preduslovi za osnivanje preduzea su: lini, izbor predmeta
poslovanja, lokacioni, ekonomski, pravni. a) Lini preduslovi su: poslovnost, struno znanje i
sposobnost, umijeanost i fleksibilnost u ispunjavanju odreenih poslovnih zadataka., odlunost,
sposobnost rasuivanja, odvanost, spretnost, poznavanje ljudi i njihovih naravi.; b) Izbor
predmeta poslovanja : industrijska preduzea, trgovaka, bankarska, saobraajna i dr. ;
c)Lokacioni preduslovi: ekonomski kriteriji, prirodni i ekoloki kriteriji ; d) Ekonomski su:
trite ( domae i strano), sirovine, energija, radna snaga i saobraaj ; e) Ekonomski preduslovi
su: poreska politika drave, visina poetnog uloga, nabavka materijala i osnovnih sredstava,
jeftina radna snaga, organizacija, prodajna politika ; f) Pravni preduslovi za osnivanje preduzea:
izbor pravnog oblika preduzea, prijavljivanje preduzea kod nadlenih sudskih organa,
registracija preduzea.
21. Oblici organizovanja preduzea
Privatna preduzea javljaju se u oblicima: a) drutvo sa ogranienom odgovornou ; b) ortako
; c) porodino ; d) dioniko drutvo ; e) drutvo jednog lica (sopstveniko preduzee) ;
f)komanditno(osniva ga najmanje jedna osoba, osnovna glavnica najmanje 50000 KM) ;
g)drutvo sa neogranienom solidarnom odgovornou. Javna preduzea: a) Ova preduzea se
zasnivaju u optem interesu za stanovnitvo ; b) Dravna preduzea koja pripadaju optinama,
gradovima, kantonima, federaciji ili dravi ; c) Najpoznatija su komunalna preduzea- vodovod,
elektrodistribucije, gasovodi, telekomunikacijska preduzea, eljeznice, RTV i dr.
Mjeovita preduzea: a) Kombinovano vlasnitvo drava- privatno ; b) dioniko drutvo ;
c)drutvo sa ogranienom odgovornou.
22. Dioniko drutvo
Preduzee ija je glavnica podijeljena na jednake dijelove dionice ili akcije. Ovi dijelovi mogu
biti u novcu, stvarima ili pravima. Ovo drutvo osniva najmanje 5 osoba- fizikih ili pravnih lica.
Minimalna osnovna glavnica za osnivanje ovog preduzea je 20000 KM i ne moe se smanjivati.
Najmanje 25% mora biti u novcu. Dionikim drutvom upravljaju vlasnici preduzea srazmjerno
visini uloenog kapitala putem organa i tijela drutva, skuptine, nadzornog odbora i direktor.
Dioniko drutvo je obavezno angaovati eksterne revizijske kue kako bi se ustanovila valjanost
poslovanja preduzea- propisano zakonom.
23. Drutvo sa ogranienom i neogranienom odgovornou
D.O.O. osnivaju najmanje dva osnivaa, minimalna glavnica je 10000KM- podijeljeno na
udjele. Osnovna glavnica se izraava u novcu, dok ulozi mogu biti u novcu, stvarima i pravima.
Drutvo ima statut kojim se regulie nain upravljanja drutvom, organizacioni principi i druga
pitanja. Drutvom upravlja skuptina (saziva se jednom godinje i po potrebi), nadzorni odbor
(bira ga skuptina) i direktor (bira ga skuptina ili nadzorni odbor)
D.N.S.O. udruivanje dva ili vie ortaka koji preduzee vode pod zajednikim imenom. Ortaci
za poslovanje preduzea odgovaraju svom svojom imovinom. Povjerioci za izmirenje obaveza
drutva imaju pravo traiti od bilo kojeg ortaka. Obino postoji pravo pree kupnje ako doe do
podjele udjela. Poslovima drutva upravljaju svi lanovi drutva osim ako je drugaije regulisano.
Upravljati mogu samo oni koji su odabrani ili samo jedno lice koje se naziva prokurist.
24. Udruenja preduzea
Kartel predstavlja ugovorno udruenje preduzea koja zadravaju svoju pravnu i ekonomsku
samostalnost. Kartelski ugovori obuhvataju: jedinstvene prodajne cijene i poslovne uslove,
utvrivanje prodajnih cijena, odreivanje prodajnih kvota proizvodnje radi kontrole ponude na
triti, istraivanje i razvoj. Poslovna udruenja preduzea mogu biti: a) UDRUIVANJA
PREDUZEA struna udruenja, privredne komore, udruenje poslodavaca ;
b) POVEZIVANJE PREDUZEA holding, pul, trust ; c) FUZIJA SPAJANJE PREDUZEA
spajanje prihvatanjem, spajanje radi osnivanja novog, zajednika ulaganja (JOINT VENTURE)
d) KONCERNI horizontalni i vertikalni, ovisni i neovisni, organski i anorganski ; e) KARTELI
prijave, kondicije, doputanja 6.PRIGODNO DRUTVO zajednica rada, konzorcij.
25. Poslovne funkcije u preduzeu:
1) funkcije upravljanja plata, putni trokovi, trokovi sredstava za rad i trokovi predmeta rada,
trokovi tuih usluga ; 2) funkcije rukovoenja povjeravanje zadataka zaposlenima,
odreivanje rokova, odreivanje naina izvravanja zadataka, koordinacija radnih aktivnosti svih
zaposlenih, predvianje buduih rezultata, organiziranje akcija za realizaciju predvienih
rezultata, kontrola ostvarenih rezultata ; 3) funkcija zajednikih poslova komercijalni poslovi,
poslovi istraivanja trita, projektovanja, ininjeringa ; 4) funkcija proizvodnje trokovi rada,
sredstava za rad i predmeta rada, trokovi tuih usluga, trokovi pripreme proizvodnje i dr. ;
5)Funkcija prodaje dinamika trita, mogunosti preduzea da zadovolji potranju na tritu,
prodajne aktivnosti preduzea (istraivanje trita, izbor kanala prodaje, izbor prodajnih usluga,
cijena i dr. ; 6) Funkcija nabavke- ciljevi moraju biti jasno definisani i prihvaeni, sposobnost
ljudi u komniciranju s dobavljaima, nikada ne prihvatiti ponuenu cijenu ponude, iskljuivo
jedna osoba mora dogovarati i pregovarati za svaki dio nabavke.


26. Proizvodnja reprodukcija
Osigurava neophodna materijalna dobra na nain da ljudi organizirano i svjesno, koristei se
potrebnim sredstvima, steenim znanjima, iskustvima i vjetinama prerauju materiju iz prirode
prilagoavajui je vlastitim potrebama. Kako bi se postigao cilj i zadovoljile potrebe potrebno je
da se izvre 4 kljune faze ekonomskog procesa: a) Proizvodnja materijalnih dobara i usluga
b)Raspodjela stvorenih dobara i usluga na pojedince i grupe ; c) Razmjena koja omoguuje
potroaima da dou do eljenih dobara i usluga ; d) Potronja, upotreba dobara i usluga.
Proizvodnja predstavlja proces pretvaranja proizvodnih inputa u outpute rezultate proizvodnje.
Proizvodni inputi se dijele u 3 grupe: zemljite, rad i kapital. Obnavljanje procesa proizvodnje s
ciljem ouvanja kontinuiteta potronje predstavlja proces reprodukcije. Proces reprodukcije
poinje odreenim ulaganjima- elementi inputa, a rezultira odreenim uincima- elementi
outputa. Sam proces poinje postojanjem odreene koliine novanih sredstava a zavrava
ostvarivanjem uveane koliine novca koja je rezultat plasmana proizvedenih proizvoda ili usluga
na tritu.
27. Rad kao faktor proizvodnje
Rad je ljudski proizvodni input, osmiljena ovjekova aktivnost prema prirodi u kojoj nastoji
koristei se odgovarajuim sredstvima rada da je prilagodi svojim potrebama proizvodei
odgovarajua materijalna dobra. U radnom procesu pokreu se fiziki i umni potencijali ljudi.
Raspoloive kvalitativne osobine ljudskog proizvodnog inputa jednim dijelom su rezultat prirode,
a drugim veim dijelom izraz procesa sticanja znanja, vjetina. Navika, radne etike i sl. Prirodne:
zdravlje, snaga, izdrljivost, motorike sposobnosti, inteligencija, posebni talenti idr. Steene:
rezultat savladavanja programa odgoja, kolovanja i dugih usavravanja.
28. Osnovna-trajna sredstva preduzea
Osnovna sredstva su dobila naziv po tome to ine trajnu osnovu za rad preduzea i to od trena
pribavljanja pa sve do potpune neupotrebljivosti. Za osnovna sredstva nije bitan njihov pojavni
oblik, ve zahtjev da se ona angairaju u procesu reprodukcije da bi se tako osigurala njihova
funkcija u procesu reprodukcije. Osnovna sredstva su ona sredstva koja ostaju dulje u preduzeu i
traju due od jedne godine. U vremenu upotrebe osnovna sredstva se troe i umanjuje se njihova
vrijednost a ta se vrijednost direktno ili indirektno unosi u vrijednost uinka proizvodnje. Sva
sredstva preduzea koja ine osnovna sredstva mogu se podijeliti u 4 kategorije: a) Stvari koje
ve funkcioniraju kao osnovna sredstva ; b) Stvari koje jo ne funkcioniraju kao osnovna sredstva
ali su namijenjena kao osnovna sredstva ; c) Prava i potranja nastale na bazi osnovnih sredstava
d) Novana sredstva namijenjena za pribavljanje osnovnih sredstava.
Osnovna sredstva slue za vie proizvodnih procesa, vrlo esto i dugi niz godina. To znai da se
ona troe postupno te da e neka ranije a neka kasnije postati neupotrebljiva. Osnovna
kvalifikacija osnovnih sredstava je po njihovoj ekonomskoj ulozi koju imaju u procesu
proizvodnje. Tako se osnovna sredstva u preduzeu razvrstavaju u: zemljite, zgrade, ureaje,
maine, transportna sredstva, alate i inventar.
29. Amortizacija (pojam, sistemi i metode obrauna)
Amortizacija je novani izraz troenja materijalnih sredstava. Preduzee je obavezno u obliku
amortizacije nadoknaivati utroenu vrijednost osnovnih sredstava jer je to uvjet opstanka
preduzea. Tokom poslovanja preduzea stvari koje mu slue u procesu rada postepeno se troe.
Taj utroeni dio osnovnih sredstava se prenosi na nove proizvode i usluge. Kada se novi proizvod
ili usluga naplati onda se utroeni dio osnovnih sredstava, prenesen na nove proizvode i usluge,
izdvaja u obliku amortizacije u sredstva iz kojih e se obnavljanjem izvriti zamjena istroenih
osnovnih sredstava. Sistem obrauna amortizacije svodi se na dva temeljna sistema: 1) Sistem
vremenske amortizacije temelji se na pretpostavci da troenje sredstava ovisi o vijeku trajanja,
pa se sredstva moraju amortizirati kroz pretpostavljeni broj godina trajanja. Radi realizacije ovog
sistema koriste se tri metode: linearna (polazi od pretpostavke da se sredstva ravnomjerno troe
kroz cijelo vrijeme trajanja), progresivna (polazi od pretpostavke da je vijek trajanja unaprijed
predvien a i da se sredstvo troi progresivno (sve vie) prema kraju vijeka trajanja pa se u
poetku amortizacija obraunava u manjem a kasnije u sve veem iznosu) i degresivna metoda
(polazi od obrnute pretpostavke nego kod progresivne amortizacije, u poetku troenja sredstava
se amortizacija obraunava u veem a prema kraju troenja sredstava u sve manjem iznosu).
2) Sistem funkcionalne amortizacije zasniva se na kriteriju da se obraun amortizacije obavlja
prema stepenu koritenja osnovnih sredstava, odnosno da iznos amortizacijske stope ovisi o
uinku ostvarenom upotrebom osnovnog sredstva. Funkcionalni sistem predvia obraun
amortizacije po dvije osnove: ovnovi koliine ostvarenih uinaka i osnovi sati rada sredstava.
Godinji iznos amortizacije naziva se amortizacijska kvota.
30. Odravanje i rashodovanje osnovnih sredstava
Tokom koritenja sredstva se troe. Da bi sredstva do potpune amortizacije sluila svojoj namjeni
potrebno ih je odravati. Odravanje osnovnih sredstava provodi se investicijskim i tekuim
odravanjem. Investicijskim odravanjem osigurava se normalno funkcioniranje cjelokupnog
poslovnog procesa. Moe se podijeliti u dvije grupe: ono koje prouava vrijednost osnovnih
sredstava i ono koje poveava vrijednost osnovnih sredstava ali je neophodno za njihovo
odravanje i radnu sposobnost. Tekue odravanje ine manji popravci na osnovnim sredstvima.
Odravanje bilo koje od navedenih za preduzee predstavlja troak, te svi ovi trokovi moraju
planirati i vremenski ravnomjerno rasporeivati.est je sluaj da preduzee raspolae osnovnim
sredstvima koje ne koristi iz razliitih razloga. Da bi se smanjili trokovi takva sredstva nastoje se
rashodovati ili prodati. Rashodovanje osnovnih sredstava podrazumijeva njihovo brisanje iz
knjigovodstvene evidencije. Kada osnovna sredstva fiziki dotraju ili tehnoloki zastare tada se
pristupa rashodovanju. Poeljno je da se osnovna sredstva rashoduju upravo kade se i
amortiziraju.
31. Revalorizacija osnovnih sredstava
Nabavna vrijednost osnovnih sredstava moe se tokom vremena promijeniti zbog djelovanja
ekonomskih ili drugih faktora. U sluaju znaajnije promjene cijena vri se revalorizacija
osnovnih sredstava, odnosno ponovna procjena vrijednosti osnovnih sredstava. Utvrena
revalorizirana vrijednost ini sadanju vrijednost osnovnih sredstava. Cilj revalorizacije osnovnih
sredstava je usklaivanje njihove vrijednosti s trinim cijenama radi realnog prikazivanja
njihove vrijednosti.
32. Obrtna sredstva
Kratkotrajnu imovinu preduzea ine obrtna sredstva preduzea. Poslovna sredstva koja se
jednokratnim upotrebama troe u poslovnim procesima preduzea i ija se vrijednost mijenja
najmanje jednom godinje. Njihov vijek trajanje je krai od jedne godine. U obrtna sredstva se
ubrajaju: predmeti rada, novana sredstva, gotovi proizvodi, potraivanja, dio osnovnih sredstava
male vrijednosti (do 250 KM) i roka trajanje do jedne godine. Prema ulozi koju imaju u procesu
proizvodnje dijele se na : a) Sredstva u materijalnom obliku(zalihe) ; b) Sredstva u novanom
obliku (gotov novac u blagajni i na iro raunima) ; c) Sredstva u prelaznom obliku (potraivanja
i razgranienja).
Tekua sredstva stalno krue u procesu proizvodnje. Sa stanovita ekonomije i finansiranja
preduzea potrebno je da se proces poslovanja odvija kontinuirano i to bre. Zbog toga se prati
brzina obrtanja obrtnih sredstava i u tu svrhu izraunava se koeficijent obrta. Odnos izmeu
utroenih i koritenih obrtnih sredstava predstavlja brzinu obrtanja tih sredstava u odreenom
periodu. Koeficijent obrta ukupnih obrtnih sredstava predstavlja mjeru za ocjenu uspjenosti
upravljanja ukupnim tekuim sredstvima. Kob=ukupan prihod po cijeni kotanja/prosjeno
koritena tekua sredstva. Koeficijent obrta pokazuje koliko se puta obrtna sredstva obrnu u toku
nekog vremenskog perioda (najee 1 god.).
33. Likvidnost i solventnost
Likvidnost u irem smislu predstavlja sposobnost pretvaranja dijelova imovine iz jednog oblika u
drugi, odnosno sposobnost cirkulisanja imovine. U uem smisli likvidnost oznaava sposobnost
nenovane imovine da se pretvori u novac odnosno sposobnost unoviti imovinu. Najlikvidnija je
kratkorona imovina- obrtna sredstva. Novac je uvijek likvidan jer je ve u gotovinskom stanju.
Solventnost predstavlja sposobnost plaanja svih obaveza u roku njihovog dospijea. Za
odreivanje solventnosti slui sljedei koeficijent solventnosti:
Ks=raspoloivi novac/dospjele obaveze, Ks>1 preduzee je solventno
Ks<1 preduzee je insolventno
Likvidnost i solventnost su meusobno uslovljeni. Nelikvidnost moe da prouzrokuje
insolventnost.
34. Fiksni i varijabilni trokovi
Fiksni trokovi su takvi da ostanu nepromijenjeni bez obzira na to kako se mijenja obim
proizvodnje. - apsolutno fiksni trokovi- nastaju zbog poslovanja preduzea. Postoje bez obzira
da li preduzee radi ili ne. ine ih: amortizacije (po vremenskom sistemu), trokovi
investicijskog odravanja, najamnine i zakupnine, premije osiguranja...Fiksni trokovi nastaju i
tada kada nema aktivnosti u poslovnom sistemu (amortizacija, komunalna naknada, lanarina,
osnovna plata stalno zaposlenih). Fiksni trokovi po jedinici uinka relativno se smanjuju s
porastom stepena koritenja kapaciteta. Varijabilni trokovi koji se u ukupnom iznosu mijenjaju u
proporciji s promjenom stepena koritenja kapaciteta (materijal izrade, pogonska energija, plate
sezonaca, stimulacije) V.T. ostaju nepromijenjeni po jedinici uinka. Pojavljuju se s
otpoinjanjem proizvodnje a iezavaju s prestankom proizvodnje. Pri svakoj promjeni obima
proizvodnje (stepena koritenja kapaciteta) mijenjaju se ukupni varijabilni trokovi dok jedinini
varijabilni trokovi ostaju isti. Tipini varijabilni trokovi su: materijal za izradu proizvoda, lini
dohodci izrade, amortizacija obraunata po funkcionalnom sistemu, pomoni materijal i energija
vezani neposredno za proizvodnju.
35. Marginalni i oportunitetni trokovi
Oportunitetni trokovi rtvovani poslovni rezultat koji se mogao ostvariti drugaijom odlukom.
Opotrunitetni trokovi predstavljaju usporednu mjeru pokria fiksnih trokova i ostvarenja
eventualne dobiti (nakon pokria varijabilnih trokova) u sluaju alternativne mogunosti zarade.
Ako nema alternativne mogunosti za angairanje kapaciteta, ve se oni mogu koristit samo za
jednu funkciju ili proizvodnju tada nema ni oportunitetnih trokova. Najvrjednija proputena
prilika, zarada, koju su istim sredstvima mogli ostvariti ali nismo jer smo donijeli odluku da
raspoloiva sredstva iskoristimo za drugu upotrebu predstavlja oportunitetni troak. Marginalni ili
granini trokovi su trokovi posljednje proizvedene jedinice proizvoda. Nastaju pri promjeni
opsega proizvodnje a utvruju se kao razlika dodatnih trokova po jedinici uinka.
36. Ponaanje trokova u procesu proizvodnje
Ukupni trokovi su zbir svih trokova nastalih u obraunskom periodu u preduzeu. UT=Ft
plusVT
Prosjeni trokovi predstavljaju cijenu kotanja proizvoda. t=UT(ukupni trokovi)/Q(odg. obim
proizvodnje). Pri promjeni obima proizvodnje ukupni trokovi se mijenjaju ali intenzitet tih
promjena zavisi od kvantitativnog uea pojedinih vrsta trokova u ukupnim trokovima. S
obzirom da fiksni trokovi postoje i u sluaju kad se kapaciteti uopte ne koriste zakljuujemo da
ukupni trokovi nikad nisu=0, ak i kada je Q=0. Sa svakom novom jedinicom proizvoda UT e
rasti ali sporije od porasta proizvodnje jer taj porast izaziva samo VT, dok FT ostaju na istom
nivou. Degresivno ponaanje UT nastaje na nivou optimalnog koritenja kapaciteta. Meutim na
odreenom nivou proizvodnje dolazi do sasvim suprotne pojave koja se ispoljava u brem
porastu UT od Q. Ovu pojavu nazivamo progresijom UT.
37. Taka pokria trokova
T.P.T. izraena u koliini uinaka izraava jednakost izmeu trokova i prihoda. Ako se proda
manja koliina od take pokria trokova preduzee e zavriti poslovnu godinu u gubitku. Ako
se proda jednaka koliina taki pokria trokova preduzee posluje na granici rentabilnosti
poz.nula. ukoliko se proda vea koliina od take pokria trokova preduzee ostvaruje dobit.
Prag rentabilnosti L u kojem se prihodi i rashodi izjednaavaju a koja dijeli zonu gubitka od zone
dobitka. Taka pokria trokova izraena u visini prihoda izraunava se za ona preduzea koja
proizvode vie vrsta uinaka ili proizvoda.
38. Kalkulacije
Kalkulacija je raunski postupak kojim se izraunavaju prodajna cijena, cijena kotanja i cijena
nabavke. Kalkulacijom se obuhvataju trokovi prema odreenim stajalitima i raspodjeljuju
obuhvaeni trokovi na pojedine nosioce trokova. Slui za: utvrivanje fiksnih trokova,
kontrolu svih trokova i ekonominosti poslovanja, izraunavanje nabavne cijene, cijene kotanja
i prodajne cijene, poveanje proizvodnje i racionalnosti poslovanja, istraivanje odnosa izmeu
ostvarenih i planiranih trokova. Vrste kalkulacije s obzirom na vrijeme izrade: a) Prethodna
(predkalkulacija) prije poetka izrade uinaka. Temelj- normativi utroaka predmeta rada,
sredstava za rad, radne norme ; b) Naknadna (obraunska) nakon zavretka proizvodnje uinaka
Podjela kalkulacija: a) Djelidbena jedna vrsta uinaka, poznat nosioc troka, jednostavna,
kalkulacija ekvivalentnih brojeva, sloena i kalkulacija vezanih proizvoda. Jednostavna sloena
diviziona kalkulacija ukupni trokovi TC se dobiju zbrajanjem primarnih trokova faza, a
prosjeni troak ATC zbrajanjem prosjenih trokova svih faza ; b) Dodatna ; c) Kalkulacija
vezanih proizvoda ( sporedni proizvod, trokovi sirovina, glavni proizvod)
39. Postupak izraunavanja prodajne cijene, cijene kotanja, nabavne cijene
Cijena kotanja 1. Trokovi materijala, sredstva za rad, radna snaga, opti trokovi izrade, opti
trokovi uprave i prodaje, ostali opti trokovi ; 2.trina nabavka cijena proizvoda u
trgovinskom prometu, trokovi trgovakog prometa. Cijena prodaje 1.trokovi materijala
izrade, 2.amortizacija izrade, 3.bruto plata izrade, 4.opti trokovi uprave i podaje, 5.ostali opti
trokovi uprave i prodaje. Cijena prodaje formia se na tritu pod djelovanjem zakona ponude i
potranje. Predstavlja cijenu kotanja uveanu za dobit koju oekujemo. Ako je cijena prodaje
manja od cijene kotanja preduzee ne ostvaruje dobit ve gubitak. Cijena nabavke utvruje se
na temelju fakture dobavljaa koja predstavlja prodajnu cijenu proizvoda. Strukturu cijene
nabavke ine: iznos iz fakture, trokovi prevoza i osiguranja, trokovi carine, trokovi montae,
ostali trokovi (ptt, dnevnice, putni trokovi).



40. Ekonomski principi u poslovanju preduzea
Da bi preduzee ostvarilo to vei uspjeh u svom poslovanju treba poslovati u skladu sa
privrednim principima a da bi ocijenilo taj uspjeh treba primijeniti prikladne metode mjerenja.
Ekonomski principi poslovanja predstavljaju odreene norme ili pravila koja se primjenjuju u
poslovanju i radu preduzea i drugih ekonomski subjekata u svrhu racionalnog ostvarivanja
njegovih ekonomskih ciljeva. Stepen uspjenosti u ostvarivanju postavljenih ciljeva preduzea
izraava efikasnost njegovog poslovanja. Najznaajniji principi su: produktivnost, ekonominost
i rentabilnost.
41. Produktivnost
Se definie kao odnos koliine uinaka i bilo kojeg elementa koji uestvuje u procesu
proizvodnje. Produktivnost predstavlja rezultate sposobnosti radnika da uz odreeni utroak
radne snage proizvedu odreenu koliinu upotrebne vrijednosti pri datim uslovima proizvodnje.
Produktivnost rada moe se definisati kao jedno od mjerila uspjenosti koje predstavlja efikasnost
rada izraenu odnosom izmeu koliine ostvarenih uinaka i koliine ljudskog rada
upotrjebljenog za njeno ostvarenje.
42. Ekonominost
Podrazumijeva stepen tedljivosti u ostvarivanju rezultata a izraava se kroz odnos izmeu
outputa i inputa. Ekonominost predstavlja princip koji obezbjeuje preduzeu maksimalan
proizvodni uinak uz minimalno koritenje elemenata proizvodnje(rada, predmeta rada, sredstava
za rad, tuih usluga). Znaaj ekonominosti ogleda se u smanjenju trokova preduzea a time se
smanjuje i cijena kotanja proizvoda i usluga. Pad cijena = poveanje konkurentnosti preduzea
na tritu i stvaranje mogunosti za obaranje prodajnih cijena proizvoda. Pad prodajnih cijena
proizvoda = poveana potranja i bolje podmirivanje potreba potroaa na tritu.
Ekonominost = koliina uinaka/trokovi.
43.Rentabilnost
Ekonomsko mjerilo uspjenosti koje predstavlja efekt uloenog kapitala u nekom vremenskom
razdoblju a iskazuje se kroz odnos poslovnog rezultata odnosno profita i uloenog kapitala.
Primjenom rentabilnosti sa manjom masom uloenog kapitala ostvaruje se vea dobit. R.
Pokazuje isplativost poslovanja preduzea. R=rezultat poslovanja/uloeni kapital x100. Vlastiti
kapital kapital poslovnog fonda preduzea, dioniarski kapital, trajni ulog pravnih i fizikih
lica, privatni kapital i rezervni kapital. Rentabilnost je razliita od preduzea do preduzea u
okviru iste grane, razliita izmeu grana i djelatnosti a i meu nacionalnim privredama. Naelo
rentabilnosti predstavlja zahtjev po kojem treba raspoloivim kapitalom postii maksimalan
poslovni rezultat.

44. Bilans stanja
Financijski izvjetaj o stanju imovine kapitala i obaveza na dan sastavljanja obrauna odnosno na
dan bilansiranja. Predstavlja dvostran pregled koji prikazuje bilansiranu imovinu i kapital
(pasiva) i nain investiranja (aktiva). Aktiva predstavlja konkterne oblike sredstava sa kojima
raspolae preduzee- imovina preduzea. Pasiva trenutno stanje obaveza (dugoronih i
kratkoronih), kapitala (vlastitog ili dioniarskog kao trajna obaveza i zadrane ili nerasporeene
dobiti).
45. Bilans uspjeha
Sastavlja se za odreeni vremenski period(izvjetajni) u kome su iskazani svi prihodi i rashodi i
na osnovu njih utvren dobitak ili gubitak. Karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu
prihodi, rashodi i rezultat poslovanja iskazuju u vidu vie podbilansa i to : a) Poslovni prihodi,
rashodi i rezultati ; b) Financijski prihodi, rashodi i rezultati ; c) Neposlovni i vanredni prihodi,
rashodi i rezultati.
Meusobnim sumiranjem rezultata podbilansa dobiva se ukupni bruto rezultat preduzea kao
bruto dobitak ili bruto gubitak u obraunskom periodu. Pozitivan financijski rezultat iskazuje se
na strani rashoda a negativan se iskazuje na strani prihoda ime se ostvaruje bilansna ravnotea.
46.Vanjskotrgovinska politika
Vanjskotrgovinska politika predstavlja odluke o nainu i modalitetima jedne zemlje sa
inostranstvom, odnosno o tome da li e jedna zemlja poveati, smanjiti ili ukinuti carine na uvoz
roba iz inostranstva. Meunarodna ekonomija ini mreu trgovinskih i financijskih veza izmeu
zemalja. Svaka drava nastoji postii i odrati vanjskotrgovinsku ravnoteu, a to politikom koja
se sastoji od carina i kvota, te utjecajem na uvoz i izvoz.
47. Inflacija
Inflacija je poveanje agregatnog nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca ili jo jednostavnije
to je pad vrijednosti novca, a time i pad kupovne moi.Inflacija predstavlja porast opeg nivoa
cijena. Inflacija je prisutna u cijeloj privredi odnosi se na vrijednost koju ima sredstvo razmjene u
ekonomiji.Stopa inflacije je stopa promjene opeg nivoa cijena i mjeri se na sljedei nain:

nivo cijena (godina t) nivo cijena (godina t-1)
Inflaciona stopa = nivo cijena (godina t-1)

Za mjerenje inflacije jo se koristi i Indeks potroakih cijena (CPI) koji mjeritrokove trine
koare dobara i usluga potrebnih za svakodnevni ivot. Osim toga koristi se i GDP deflator i
rjee indeks proizvoakih cijena.



48. MEUNARODNA EKONOMIJA

Meunarodna ekonomija ini mreu trgovinskih i finansijskih veza izmeu zemalja. Kada
meunarodni ekonomski sistem funkcionie bez prepreka, on doprinosi brzom ekonomskom
rastu. Kada se trgovinski sistem suoava s preprekama, to osjeaju proizvodnja i dohoci irom
svijeta. Zato je utjecaj trgovinske politike kao i meunarodnih finansija na domae
makroekonomske ciljeve veoma vaan.

49. CJENOVNA STABILNOST

Ona je u trinoj ekonomiji nuna za mjerenje ekonomske vrijednosti te za racionalno
alociranje proizvodnih resursa.
Cjenovna stabilnost se mjeri indeksima cijena koji izraavaju opu razinu cijena. Najvaniji
pokazatelji su indeksi potroakih cijena (CPI) i stopa inflacije
CPI mjeri troak fiksne koare dobara koju kupuje tipini gradski potroa.
Stopa inflacije jednaka je odnosu promjene CPI i i CPI bazne godine pomnoene sa 100.

50. POTENCIJALNI GDP

Potencijalni GDP pokazuje maksimalnu koliinu dobara koju privreda moe proizvesti pri
stabilnim cijenama. On je odreen proizvodnim kapacitetima privrede, raspoloivou inputa i
tehnolokom efikasnou. Uslijed postojanja poslovnih ciklusa potencijalni GDP se razlikuje od
nominalnog i realnog GDP-a. Ta se razlika naziva GDP jaz.

51. VISOKA STOPA ZAPOSLENOSTI

Veliina zaposlenosti mjeri se stopom zaposlenosti koja je jednaka odnosu broja zaposlenih (Z)
i veliine radne snage (RS). Veliina nezaposlenosti mjeri se stopom nezaposlenosti koja je
jednaka odnosu broja nezaposlenih (N) i veliine radne snage (RS).
z = Z / RS
n = N / RS
z + n = 1

52. RADNA SNAGA

Radna snaga je jednaka zbroju statistiki evidentiranih zaposlenih i nezaposlenih lica. Trebaju
razlikovati od aktivnog i radno-sposobnog stanovnitva. Aktivno stanovnitvo je ono koje
ostvaruje dohodak po bilo kojem osnovu neovisno da li ih statistika obuhvata ili ne. Radno
sposobno stanovnitvo obuhvata sve one u dobnom rasponu od 15 do 65 godina koji su fiziki i
mentalno sposobni za rad.




53.TRINA POTRANJA

Ravnotene cijene su odreene relativnim odnosima ponude i potranje. Promjene u ponudi i/ili
potranji mijenjat e i ravnotenu cijenu i ravnotenu koliinu na slobodnom tritu. Kada se
ponuda i potranja mijenjaju istovremeno, utjecaj na ravnotenu cijenu i koliinu je odreen: a)
Relativnom veliinom i smjerom promjene ; b )Nagibom krivulja ponude i potranje.

54. OBJASNITE RAZLIKU IZMEU NOMINALNOG I REALNOG GNP-A

Nominalni GNP je onaj koji je izraen u tekuim cijenama i mijenja se kako pod utjecajem cijena
tako i fizikog obima proizvodnje. Realni GNP je onaj izraen u stalnim cijenama i mijenja se
iskljuivo pod utjecajem fizikog obima proizvodnje.
Odnos izmeu nominalnog i realnog GNP naziva se GDP deflator i slui za pretvaranje
nominalnog GDP u realni.
Q = GDP real = GDP nom / GDP def = QP/P

55. NAVEDITE FAKTORE KOJI UTIU NA POTRANJU ROBA I USLUGA NA
TRITU

a) Prosjeni dohodak ; b ) Veliina trita (stanovnitvo) ; c ) Cijene srodnih dobara (dobra koja
ostvaruju istu funkciju) i cijene povezanih dobara ; d ) Ukusi ili preferencije ; e ) Posebni utjecaji
56. CILJEVI DRAVE SU

a ) Osigurati visok nivo proizvodnje u zemlji ; b ) stabilnost cijena ; c ) niska stopa
nezaposlenosti ; d ) privredni put ; e ) pozitivni vanjsko trgovinski bilans.

57. POJASNITE ULOGU TRITA U MODERNOJ PRIVREDI

Trite svojim funkcioniranjem rjeava tri osnovna ekonomska problema: 1. TO? 2. KAKO? 3.
ZA KOGA? Proizvoditi. TO se proizvodi diktiraju i proizvoai i potroai. Trokovi
proizvodnje takoer utjeu na to to e se proizvoditi. KAKO proizvoditi? Naravno, trokovi
moraju biti najminimalniji to se postie modernom tehnologijom i usavravanjem proizvodnih
procesa. ZA KOGA proizvoditi odluuje se na tritima proizvodnih faktora gdje se odreuje
cijena nadnicama, rantama i kamatnjaku. Dohodak puanstva nije samo odreen tritem ve
ovisi i o posjedovanju vlasnitva nad neim (npr.dionicama), o sposobnosti, srei, stupnju spolne
i rasne diskriminacije.