12.

TOPLINA I TEMPERATURA
- razliito shvaanje pojmova topline i temperature u
svakodnevnom ivotu
TOPLO
HLADNO
VRUE
MLAKO
- osjet topline ovisi o temperaturi tijela, a temperatura je
mjera kinetike energije gibanja molekula promatranog tijela
12.1. Termometrija
Temperatura je osnovna fizikalna veliina koja karakterizira
stupanj zagrijanosti nekog tijela; proporcionalna je srednjoj
kinetikoj energiji molekula.
Termiki kontakt dva tijela, A i B, su u termikom
kontaktu ako meu njima dolazi do izmjene energije
(topline)
Termika ravnotea situacija u kojoj je, izmeu ta
dva promatrana tijela, dolo do prestanka u izmjeni
energije (u obliku topline).
A B
toplije hladnije
Nulti zakon termodinamike (zakon ravnotee):
Ako su dva tijela A i B u zasebnoj termikoj ravnotei
s tijelom C, tada su tijela A i B takoer u meusobnoj
termikoj ravnotei.
Dva tijela u termikoj ravnotei imaju istu temperaturu
Temperatura = svojstvo koje opisuje da li je neko tijelo u
termikoj ravnotei s drugim tijelima!
12.1. Termometrija
12.1. Termometrija
Termometar = ureaj koji mjeri temperaturu.
svi termometri se temelje na principu promjene
nekog fizikalnog svojstva s promjenom
temperature.
a) Obujma tekuine
b) Duljine vrstog tijela
c) Tlaka plina pri konstantnom obujmu
d) Obujma plina pri konstantnom tlaku
e) Elektrine otpornosti vodia
f) Napona termolanka
g) Boji tijela (ovisnost zraenja o temperaturi)
12.1. Termometrija
12.1. Termometrija
to je potrebno za mjerenje temperature?
- fizikalna veliina ija nam je temperaturna promjena poznata
- definirati temperaturnu skalu i jedinicu temperature
- kalibrirati termometar fiksne toke (ledite i vrelite vode pri
normalnom tlaku p = 101 325 Pa, trojna toka vode, ...)
Celsiusova skala: t
l
= 0 C; t
v
= 100 C
Reaumurova (Reomirova) skala: t
l
= 0 R; t
v
= 80 R
Fahrenheitova skala: t
l
= 32 F; t
v
= 212 F
Kelvinova skala: t
1
= 0 K; t
2
= 273,16 K = 0,01 C (ttv)
Rankinova skala: t
1
= 0 R = 0 K; t
2
= 491,688 R = (ttv)
12.1. Termometrija
Temperaturne skale:
Temperaturni intervali: = 1 C = 1 K = 1,8 F = 1,8 R
T [K] = T [C] + 273,15
T [C] = (T [F] 32) x 5/9
12.1. Termometrija
Termometar se sastoji od posude, termometrijske tvari (iva,
alkohol, plin) i mjerne skale.
Otporni termometar, termolanak, plinski termometar, pirometar.
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
Termalno rastezanje posljedica je promjene (porasta) udaljenosti
izmeu atoma u kristalnoj reetci jer s porastom temperature
raste i amplituda titranja atoma pa se srednja udaljenost meu
njima poveava.
Tonije, posljedica je asimetrinosti krivulje potencijalne energije
atoma u vrstom tijelu!
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
Linearno rastezanje
koeficijent
linearnog rastezanja
0
0
L L T
L L T

=
( )
0 0 0 0
1 L L L L L T L T = + = + = +
1
0
1
K
L
L T

(
=

12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina

Volumno rastezanje
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
Volumno rastezanje
( ) ( ) ( )
( )
( )
3
2 3
3
0 0
0
1 1 3 3
1
V L T L T T T
V V T

= + = + + + (

+
koeficijent
toplinskog irenja
1
0
1
K
V
V T

(
=

Tekuine se, za nekoliko redova veliine, vie rasteu od vrstih

tijela zbog slabijih meumolekularnih sila !!
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
12.2. Toplinsko rastezanje vrstih tvari i tekuina
Anomalija vode
Voda je najgua
na 4 C vanost
za ivot na Zemlji.
12.3. Plinski zakoni
Idealni plin meumolekulerne sile su zanemarive
- molekule promatramo kao materijalne toke
- dobra aproksimacija za vie temperature i nii tlak
Boyle-Mariotteov zakon:
T
izoterme
(hiperbole)
( )
pV const T const = =
12.3. Plinski zakoni
Gay-Lussacov zakon:
( ) t 1 V V
1 0 t
+ =

1
volumni koeficijent
rastezanja plina

1
= 0,0036604 K
-1
= 1 / 273,15 K
(p = const)
V
const
T
=
Volumen plina pri stalnom tlaku
proporcionalan je njegovoj temperaturi.
12.3. Plinski zakoni
Charlesov zakon
(2. Gay-Lussacov zakon)
( )
0
1
t
p p t = +
koeficijent poveanja tlaka plina
= 0,0036604 K
-1
= 1 / 273,15 K
(V = const)
p
const
T
=
12.3. Plinski zakoni
0 0
0
pV p V
T T
=
Stanje idealnog plina potpuno je odreeno trima veliinama:
tlakom, volumenom i temperaturom.
-jednadba stanja
f(p,V,T)=0
12.3. Plinski zakoni
Avogadrov zakon
Jednaki volumeni svih plinova pri istoj temperaturi i tlaku
imaju isti volumen.
A
N n N =
broj estica
u sustavu
koliina tvari Avogadrova
konstanta
23 1
6, 022 10 mol
A
N

=
Jedan mol bilo kojeg plina pri istim uvjetima ima jednak volumen molarni
volumen plina V
m
= 22,410
-3
mol
-1
.
12.3. Plinski zakoni
Jednadba stanja idealnog plina
pV nRT =
R = 8,314 J / mol K univerzalna plinska konstanta
Formalna definicija idealnog plina:
Idealan plin je onaj za koji je pV / nT konstantno pri bilo
kojem tlaku.
A
N
n
N
=
pV NkT =
k = 1,3810
-23
J/K Boltzmannova konstanta
12.4. Koliina topline. Specifini toplinski kapacitet
Toplina je energija koja prelazi s jednog tijela na drugo (s toplijeg
na hladnije) zbog njihove temperaturne razlike.
Toplinski kapacitet nekog tijela definira se kao omjer topline Q,
koju je potrebno dovesti tijelu da bi mu se povisila temperatura za
T, i temperaturne razlike T:
1 1
t
t
Q C Q dQ
C c
T m m T m dT
= = = =

specifini toplinski kapacitet
(ne ovisi o masi tijela)
1 dQ
C
n dT
=
molarni toplinski
kapacitet
Koliina topline potreban da se tijelu povisi temperatura za T ovisi o nainu
kako grijemo tijelo:
1 1
p V
p const V const
dQ dQ
c c
m dT m dT
= =
| | | |
= =
| |
\ \
12.4. Koliina topline. Specifini toplinski kapacitet
Razlika izmeu c
p
i c
v
:
Kalorimetrija postupak odreivanja specifinog
toplinskog kapaciteta pomou zakona o sauvanju energije.
12.4. Koliina topline. Specifini toplinski kapacitet
Primjer:
Pri odreivanju specifinog toplinskog kapaciteta mjedi ugrijemo mjedeni uteg
mase 500 g na 100 C. Uteg zatim stavimo u aluminijski kalorimetar mase 60
g koji sadri 400 g vode od 15 C. Konana temperatura vode je 23,4 C.
Odredi specifini toplinski kapacitet mjedi.
voda
m
1
=0,4 kg
c
1
=4,1910
3
J/kg K
t
1
=15 C
kalorimetar
m
2
=0,06 kg
c
2
=0,9210
3
J/kg K
t
2
=15 C
mjed
m
3
=0,5 kg
t
3
=100 C
c
3
=?
( ) ( ) ( )
1 2 3
1 1 1 2 2 2 3 3 3
3
3
0, 38 10 J/kg K
k k k
Q Q Q
mc t t m c t t m c t t
c
+ =
+ =
=
konana temperatura
t
k
=23,4 C
12.5. Promjena agregatnog stanja. Latentna toplina
- agregatno stanje
- faza
12.5. Promjena agregatnog stanja. Latentna toplina
12.5. Promjena agregatnog stanja. Latentna toplina
Ovisnost potencijalne energije E
p
i sile F o udaljenosti
izmeu atoma u kristalnoj reetki
12.5. Promjena agregatnog stanja. Latentna toplina
Prilikom prijenosa energije izmeu tijela i okoline esto
dolazi do promjene temperature samog tijela.
Postoje i situacije kada se to ne dogaa !!
Fazni prijelazi Prijelaz iz vrstog u tekue stanje
(taljenje) kao i prijelaz iz tekueg u plinovito stanje
(isparavanje); promjena kristalne strukture vrstog tijela.
U svim ovim procesima dolazi do promjene unutranje
energije sustava iako ne dolazi do promjene temperature
samog sustava.
Energija potrebna za faznu promjenu neke mase m iste
tvari iznosi:
L = latentna toplina
12.5. Promjena agregatnog stanja. Latentna toplina
12.5. Promjena agregatnog stanja. Latentna toplina
12.6. Fazni dijagrami. Kritina i trojna toka
- pokazuju kako se mijenjaju svojstva sustava pri promjeni temperature,
tlaka i volumena; prijelaze iz jednog agregatnog stanja u drugo te iz
jedne faze u drugu
12.7. Prijenos topline
k termalna vodljivost
a) voenjem (kondukcijom)
Konvekcija je prijenos topline gibanjem
nekog fluida.
Prirodna (gibanje fluida samo zbog
temperaturne razlike) i prisilna
konvekcija (pumpa tjera fluid na
gibanje).
b) strujanjem (konvekcijom)
c) zraenjem (radijacijom)
=
Stefan Boltzmannov
zakon zraenja
Radijacija (zraenje) je prijenos topline elektromagnetskim
valovima.
Brzina toplinskog zraenja s neke plohe srazmjerna je njenoj
povrini, svojstvima te temperaturi povrine
e emisivnost (omjer zraenja s promatrane povrine
i brzine zraenja s idealne povrine jednake plotine i
temperature; 0<e<1)
Crno tijelo idealno tijelo ija je emisivnost, e=1; ono
i apsorbira svo zraenje koje upadne na njega
3
2,898 10 Km
m
T

=
Wienov zakon valna duljina kod koje
spektralna gustoa postie maksimum