Prakticni Savjeti Za Instalatere

Praktini savjeti za instalatera
Danfoss A/S (AC-DSL/MWA), 10 - 2006 DKRCC.PF.000.G1.37. 1

Poglavlje 1 . . . . . . . . . . . . . . . . . Termostatski ekspanzijski ventili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 3
Poglavlje 2 . . . . . . . . . . . . . . . . . Elektromagnetski ventili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 13
Poglavlje 3 . . . . . . . . . . . . . . . . . Presostati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 19
Poglavlje 4 . . . . . . . . . . . . . . . . . Termostati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 27
Poglavlje 5 . . . . . . . . . . . . . . . . . Regulatori tlaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 35
Poglavlje 6 . . . . . . . . . . . . . . . . . Vodni ventili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 45
Poglavlje 7 . . . . . . . . . . . . . . . . . Filter suai i pokazna stakla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 51
Poglavlje 8 . . . . . . . . . . . . . . . . . Danfoss kompresori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 61
Poglavlje 9 . . . . . . . . . . . . . . . . . Praktini savjeti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 125
Poglavlje 10 . . . . . . . . . . . . . . . . Otklanjanje kvarova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . str. 145
T
e
r
m
o
s
t
a
t
s
k
i

e
k
s
p
a
n
z
i
j
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
E
l
e
k
t
r
o
m
a
g
n
e
t
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
P
r
e
s
o
s
t
a
t
i
T
e
r
m
o
s
t
a
t
i
R
e
g
u
l
a
t
o
r
i

t
l
a
k
a
V
o
d
n
i

v
e
n
t
i
l
i
F
i
l
t
e
r

s
u
i

i

p
o
k
a
z
n
a

s
t
a
k
l
a
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Praktini savjeti za instalatera Termostatski ekspanzijski ventili
T
e
r
m
o
s
t
a
t
s
k
i

e
k
s
p
a
n
z
i
j
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
Sadraj Stranica broj
Uvod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5
Pregrijanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5
Pothlaenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5
Vanjsko izjednaenje tlaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
Punjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
Univerzalno punjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
MOP punjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
MOP punjenje s balastom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
Izbor termostatskog ekspanzijskog ventila. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
Obiljeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
Ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .8
Podeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
Zamjena sapnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Danfoss program termostatskih ekspanzijskih ventila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
4 DKRCC.PF.000.G1.37. Danfoss A/S (AC-DSL/MWA), 10 - 2006
Zabiljeke
T
e
r
m
o
s
t
a
t
s
k
i

e
k
s
p
a
n
z
i
j
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
Termostatski ekspanzijski ventil posjeduje
termostatski element (1), koji je membranom
odvojen od kuita ventila.
Element je preko kapilarne cijevi spojen sa
osjetnikom (2), kuitem ventila sa sjeditem (3) i
oprugom (4).
Princip rada termostatskog ekspanzijskog
ventila:
Funkciju termostatskog ekspanzijskog ventila
odreuju tri osnovna tlaka:
P1: tlak u osjetniku, koji djeluje na gornju stranu
membrane i otvara ventil.
P2: tlak isparavanja, koji djeluje sa donje strane
membrane i zatvara ventil.
P3: tlak/sila opruge, koja takoer djeluje na
donju stranu membrane i zatvara ventil.
Kada termostatski ekspanzijski ventil vri
regulaciju, postoji ravnotea izmeu tlaka u
osjetniku na gornjoj strani membrane i tlaka
isparavanja plus tlak opruge na donjoj strani
membrane.
Pomou opruge podeava se pregrijanje.
Ad0-0001
Uvod
Pod pregrijanjem se podrazumijeva razlika
izmeu temperature, koja je izmjerena na
osjetniku termostatskog ekspanzijskog ventila
i temperature isparavanja. Temperatura
isparavanja odreuje se preko manometra na
usisnoj strani.
Pregrijanje se mjeri u stupnjevima Kelvina (K) i
koristi se kao signal za regulaciju ubrizgavanja
kapljevine kroz termostatski ekspanzijski ventil u
ispariva.
Ad0-0012
Ad0-0015
Pregrijanje
Pothlaenje Pothlaenje se denira kao razlika izmeu
temperature kapljevine i tlaka/temperature
kondenzacije na ulazu u ekspanzijski ventil.
Pothlaenje se mjeri u stupnjevima Kelvina (K).
Pothlaenje rashladnog sredstva je potrebno,
kako bi se izbjegli mjehurii pare ispred
termostatskog ekspanzijskog ventila.
Mjehurii pare smanjuju uinak termostatskog
ekspanzijskog ventila, odnosno, smanjuju dovod
kapljevine do isparivaa.
Pothlaenje od 4-5
o
K je u veini sluajeva
dovoljno.
Ad0-0016
Termostatski ekspanzijski ventili sa vanjskim
izjednaenjem tlaka, moraju se koristiti uvijek
kada se koristi distributor kapljevine.
Upotreba distributora obino dovodi do pada
tlaka od oko 1 bar kroz distributor i distributorsku
cijev.
Termostatski ekspanzijski ventil sa vanjskim
izjednaenjem tlaka trebalo bi uvijek koristiti u
rashladnim postrojenjima sa velikim ili ploastim
izmjenjivaima topline. Kod njih je pad tlaka
obino vei od tlaka koji odgovara 2 K.
Vanjsko izjednaenje tlaka
Ad0-0017
Ad0-0018
Punjenja Termostatski ekspanzijski ventili mogu imati tri
razliita punjenja:
1. Univerzalno punjenje
2. MOP punjenje
3. MOP punjenje sa balastom (standard za
Danfoss termostatske ekspanzijske ventile sa
MOP)
Termostatski ekspanzijski ventil sa univerzalnim
punjenjem upotrebljava se kod veine rashladnih
postrojenja.
Uvjeti za to su sljedei:
- Nije potrebno ograniavanje tlaka,
- Postrojenje sa visokim temperaturama
isparavanja,
- Element moe biti hladniji od osjetnika.
Univerzalno punjenje je punjenje osjetnika
kapljevinom. Koliina kapljevine je tolika da
jedan dio uvijek ostaje u osjetniku, bez obzira da
li je element topliji ili hladniji od osjetnika.
Termostatski ekspanzijski ventili sa MOP
punjenjem koriste se u postrojenjima, kod
kojih je potrebno ogranienje usisnog tlaka
tijekom starta, npr. u transportnim sustavima i
postrojenjima za klimatizaciju.
Svi termostatski ekspanzijski ventili sa MOP-om
imaju vrlo malo punjenja u osjetniku.
To znai da ventil ili termoelement moraju
biti topliji od osjetnika. U protivnom, moe
doi do migracije punjenja iz osjetnika ka
termoelementu, to dovodi do gubitka funkcije
termostatskog ekspanzijskog ventila.
MOP punjenje je ogranieno punjenje osjetnika
kapljevinom.
MOP je kratica za Maximum Operating Pressure
(maksimalan radni tlak), a to je najvei usisni tlak
odnosno tlak isparavanja na usisu kompresora.
Cjelokupno punjenje e ispariti kada temperatura
dostigne MOP toku. Postupnim rastom usisnog tlaka,
termostatski ekspanzijski ventil poinje se zatvarati
na 0,3-0,4 bara ispod MOP toke, da bi se potpuno
zatvorio kada usisni tlak dostigne MOP toku.
esto se MOP naziva i Motor Overload
Protection (zatita motora od preoptereenja).
Univerzalno punjenje
MOP punjenje
T
e
r
m
o
s
t
a
t
s
k
i

e
k
s
p
a
n
z
i
j
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
Ad0-0019
Ad0-0021
Termostatski ekspanzijski ventil sa MOP
balastnim punjenjem se prvenstveno koristi u
rashladnim postrojenjima sa visokodinaminim
isparivaima, npr. klimatizacijska postrojenja i
visokouinski ploasti izmjenjivai topline.
Sa ovom vrstom punjenja moe se postii 2 do 4 K
pregrijanja manje nego sa drugim vrstama punjenja.
Osjetnik u termostatskom ekspanzijskom ventilu
je opremljen poroznim materijalom koji ima
veliku povrinu u odnosu na teinu.
MOP punjenje sa balastom ima priguno
djelovanje na regulaciju termostatskog
ekspanzijskog ventila.
Ventil se polako otvara pri rastuoj temperaturi
osjetnika, a brzo zatvara pri opadanju
temperature osjetnika.
MOP punjenje sa balastom
Izbor termostatskog
ekspanzijskog ventila
Termostatski ekspanzijski ventil se moe odrediti
ako je poznato sljedee:
Obiljeavanje Na elementu termostatskog ekspanzijskog
ventila nalaze se laserski gravirani podaci
Ugraviran kod pokazuje vrstu radne tvari za koju
je konstruiran:
L = R410A
N = R134a
S = R404A/R507
X = R22
Z = R407C
Ova gravura oznaava tip ventila (s kodom),
temperaturno podruje isparavanja, MOP toku,
radnu tvar i maksimalan radni tlak (PS/MWP).
Na modelima TE 20 i TE 55 postoji privrena
etiketa na kojoj je oznaen nazivni uin.
Gornji ig na TE5 i TE12 pokazuje za koji tip
ventila se ta sapnica upotrebljava.
Donji ig pokazuje veliinu sapnice
Kod TE 20 i TE 55 donji ig (50/35 TR N/B)
pokazuje nazivni uin u podrujima isparavanja N
i B, te radnu tvar. (50/35 TR = 175 kW u podruju
N te 123 kW u podruju B).
Gornji ig (TEX 55) se odnosi na tip ventila kod
kojeg se moe upotrijebiti sapnica.
Ad0-0023
Ad0-0020
Sapnica za T2 i TE2 je oznaena brojkama njezine
veliine (npr. 06) uz tjedni ig + zadnji broj
godine (npr. 279)
Broj sapnice je takoer oznaena na poklopcu
njene plastine kutijice.
Radna tvar
Uin isparivaa
Tlak isparavanja
Tlak kondenzacije
Pothlaenje
Pad tlaka kroz ventil
Unutarnje ili vanjsko izjednaenje tlaka
Osjetnik se ugrauje na horizontalnom dijelu
cijevi usisnog voda, u poloaju koji u usporedbi sa
kazaljkama sata odgovara vremenu izmeu 1 i 4 sata.
Poloaj ugradnje ovisi o vanjskom promjeru
cijevi.
Napomena:
Osjetnik se nikada ne smije privrstiti na donju
stranu usisnog cjevovoda, jer tu prima pogrene
signale, budui da se na donjoj strani, unutar
cijevi, moe nalaziti sloj ulja.
Ad0-0002
Ad0-0003
Ugradnja Termostatski ekspanzijski ventil treba ugraditi
ispred isparivaa u kapljevinski cjevovod, a
njegov osjetnik treba privrstiti na usisnom vodu,
to blie isparivau.
Ako se radi o termostatski ekspanzijskim
ventilima sa vanjskim izjednaenjem tlaka, mora
se vod izjednaenja smjestiti neposredno iza
osjetnika na usisnom vodu.
Osjetnik se ne smije postaviti iza izmjenjivaa
topline, jer takva ugradnja dovodi do pogrenog
davanja signala termostatskom ekspanzijskom
ventilu.
Osjetnik se ne smije postaviti u blizini
komponenata sa velikom masom, jer to,
takoer, dovodi do pogrenog davanja signala
termostatskom ekspanzijskom ventilu.
Ad0-0004
Ad0-0005
Ad0-0006
Osjetnik mora mjeriti temperaturu pregrijane
pare i ne smije se postaviti tako da na njega moe
uticati vanjska promjena temperature.
Ukoliko je osjetnik izloen struji toplog zraka,
preporuujemo da se izolira.
Traka za uvrenje omoguuje vrstu i sigurnu
ugradnju osjetnika na cijev, tako omoguujui
maksimalan toplinski kontakt sa usisnim
cjevovodom. TORX vijak olakava instalateru
prijenos snage sa odvijaa na vijak, tako da se bez
tlaka alata na utor vijka on sam okree. Nadalje,
s TORX izgledom utora nema opasnosti od
njegovog oteenja.
T
e
r
m
o
s
t
a
t
s
k
i

e
k
s
p
a
n
z
i
j
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
Osjetnik treba, kao to je ve spomenuto,
privrstiti na horizontalnom dijelu usisnog
cjevovoda, neposredno iza isparivaa. Ne smije se
postaviti na sabirnu cijev, ili iza sifona za ulje.
Osjetnik ekspanzijskog ventila uvijek mora biti
postavljen ispred uljne klopke (sifona).
Ad0-0007
Ad0-0008
Ugradnja (nastavak)
Podeavanje Termostatski ekspanzijski ventil se isporuuje
tvorniki podeen, pa se u veini sluajeva ne
mora korigirati.
Ako je potrebno naknadno podeenje to se
obavlja pomou regulacijskog vretena na ventilu.
Okretanjem udesno (u smjeru kazaljke na satu),
pregrijanje se poveava, a okretanjem ulijevo (u
smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu)
smanjuje.
Kod T2/TE2 jedan okretaj vretena daje promjenu
pregrijavanja od 4
o
K (na temperaturi isparavanja
0
o
C).
Ad0-0009
Kod TE5 ventila i veih, jedan okretaj vretena daje
promjenu pregrijanja od 0,5
o
K (na temperaturi
isparavanja 0
o
C).
Kod TUA i TUB, jedan okretaj vretena daje
promjenu pregrijavanja od 3
o
K (na temperaturi
isparavanja 0
o
C).
Osciliranje temperature pregrijanja eliminira se
na sljedei nain:
Potrebno je prvo poveati pregrijanje okretanjem
vretena udesno, tako da oscilacije prestanu.
Zatim treba vreteno okretati ulijevo, dok
osciliranje ne pone ponovo.
Od ove toke, kod ventila T2, TE2, treba okrenuti
vreteno u udesno za 1/4 kruga, a kod ostalih za
jedan okretaj.
Na ovaj nain se postie stabilno pregrijanje.
Varijacije od 0,5
o
K se ne smatraju oscilacijama.
Ad0-0010
Ad0-0011
Podeavanje (nastavak)
Preveliko pregrijanje moe se pripisati
nedovoljnom dotoku kapljevite radne tvari u
ispariva.
Pregrijanje se smanjuje postupnim okretanjem
regulacijskog vretena ulijevo, dok se ne pojave
oscilacije temperature pregrijanja.
Nakon toga treba izvriti sljedee korekcije:
- Kod T2, TE2 ventila - 1/4 kruga udesno,
- Kod TE5 ventila i veih - 1 krug udesno.
Na ovaj nain se postie najbolja iskoritenost
isparivaa.
Varijacije od 0,5
o
K se ne smatraju oscilacijama.
Ako se gore navedenim postupkom, ne uspije
postii stabilno pregrijanje, tada je potrebno
promijeniti sapnicu i staviti manju.
Ako je pregrijanje preveliko iskoritenje ventila je
malo, i sapnica se mora zamijeniti veom.
Modeli TE, T2, TUA i TCAE se isporuuju sa
zamjenljivom sapnicom.
Ad0-0013
Ad0-0014
Zamjena sapnice
T
e
r
m
o
s
t
a
t
s
k
i

e
k
s
p
a
n
z
i
j
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
Danfoss program
termostatskih ekspanzijskih
ventila
Danfoss Vam nudi irok program
termostatskih ekspanzijskih ventila za uine
od 0,4 do 1083 kW (R134a).
T/TE 2 ventili imaju mjedeno kuite i prikljuke
navoj/navoj ili lem/navoj.
Uin: 0,4 10,5 kW (R134a)
TUA, TUB, TUC ventili imaju kuite od
nehrajueg elika te bimetalne lemne prikljuke
od nehrajueg elika/bakra.
Uin: 0,5 12 kW (R134a)
Ovi ventili se mogu isporuiti sa ili bez vanjskog
izjednaenja tlaka.
TUA ima zamjenjivu sapnicu i podesivo
pregrijanje
TUB ima nezamjenjivu sapnicu i podesivo
pregrijanje
TUC ima nezamjenjivu sapnicu i tvorniko
podeeno pregrijanje
TUB i TUC su namijenjeni primarno za OEM korisnike.
Svi TUB i TUC ventili se mogu zamijeniti sa TUA.
TCAE, TCBE, TCCE ventili imaju kuite od
nehrajueg elika te bimetalne lemne prikljuke
od nehrajueg elika/bakra.
Uin: 12 18 kW (R134a)
Ovi ventili imaju istu konstrukciju kao i TU ventili,
ali su za vee uine.
Ovi ventili se isporuuju sa vanjskim
izjednaenjem tlaka.
TRE ventili imaju mjedeno kuite te bimetalne
lemne prikljuke od nehrajueg elika/bakra.
Uin: 18 196 kW (R134a)
Ovi ventili se isporuuju sa nezamjenjivom
sapnicom i podesivim pregrijanjem.
TDE ventili imaju mjedeno kuite te bakrene
lemne prikljuke.
Uin: 10,5 140 kW (R134a)
Ovi ventili se isporuuju sa nezamjenjivom
sapnicom i podesivim pregrijanjem.
TE 5 TE 55 ventili imaju mjedeno kuite.
Ovi ventili se isporuuju kroz program dijelova
koji se sastoje od kuita ventila, sapnice i
termoelementa.
Kuite ventila je dostupno u kutnoj ili ravnoj
izvedbi sa lemnim, navojnim ili prirubnikim
prikljucima.
Uin: 12,9 220 kW (R134a)
Ovi ventili se isporuuju sa vanjskim
izjednaenjem tlaka.
PHT 85 300 ventili se isporuuju kroz program
dijelova koji se sastoje od kuita ventila,
prirubnica, sapnice i termoelementa.
Uin: 12,9 220 kW (R134a)
Za vie informacija pregledajte materijale na
internetu ili tehniku dokumentaciju.
Praktini savjeti za instalatera Elektromagnetski ventili
E
l
e
k
t
r
o
m
a
g
n
e
t
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
Ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
EVRA 32 i 40 mjere predostronosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Ispitivanje tlaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16
Svitak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Izbor pravog proizvoda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Zabiljeke
E
l
e
k
t
r
o
m
a
g
n
e
t
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
Svi elektromagnetski ventili tipa EVR\EVRA i tip
EVH rade samo ukoliko su ispravno ugraeni
u smjeru strujanja, tj. u smjeru oznaenom
strelicom.
Elektromagnetski ventili moraju biti smjeteni
neposredno ispred termostatskog ekspanzijskog
ventila.
Time se izbjegava pojava hidraulikog udara pri
otvaranju elektromagnetskog ventila.
Af0_0001
Af0_0003
Da bi se izbjegao lom cjevovoda, potrebno je
osigurati da cijevi oko ventila budu sigurno
privrene.
Ugradnja
Elektromagnetski ventili EVR/EVRA i EVH se
obino ne moraju rastavljati prilikom lemljenja/
zavarivanja, ako se poduzmu mjere za
spreavanje zagrijavanja ventila.
Upozorenje: Armaturna cijev se uvijek mora
zatititi od iskri.
Af0_0004
Nakon stavljanja ventila na cijev mora se skinuti
kuite ventila, kako bi se sprijeilo djelovanje
topline na osiguravajui prsten i brtve. U
instalacijama sa elinim cjevovodima, preporuuje
se ugradnja ltera neistoa tipa FA ispred
elektromagnetskog ventila (na novijoj instalaciji
preporuljivo je ispiranje prije pokretanja).
EVRA 32 i 40 mjere
predostronosti
Af0_0005
Svi elektromagnetski ventili u sustavu moraju
biti otvoreni, bilo dovoenjem napona, bilo
runim otvaranjem ventila (ako je prisutno runo
vreteno).
Vreteno se, prije putanja u rad mora ponovo
okrenuti nazad, jer se u protivnom ventil nee
moi zatvoriti.
Ispitivanje tlaka
Prilikom privrenja elektromagnetskog
ventila na cijev, isti se mora pridravati sa dva
kljua.
Af0_0006
E
l
e
k
t
r
o
m
a
g
n
e
t
s
k
i

v
e
n
t
i
l
i
Prilikom postavljanja svitka potrebno ga je
pritisnuti na armaturnu cijev,sve dok se ne uje
klik. To znai da je svitak ispravno postavljen.
Napomena: Ne zaboravite postaviti
osiguravajue prstene izmeu
svitka i kuita ventila.
Pregledajte da li je prsten gladak, da nije oteen
i da mu je povrina ista od boje i neistoa.
Napomena: Osiguravajui prsten se mora
promijeniti prilikom servisa.
Af0_0018
Svitak se skida umetanjem odvijaa izmeu
svitka i kuita ventila. Odvija se tako koristi kao
poluga za otputanje svitka.
Af0_0019
Potrebno je posebno obratiti panju na voenje
kabla. U prikljunu kutiju ne smije ui voda. Kabel
treba voditi tako da postoji mogunost kapanja.
Af0_0009
Svitak
Strujni kabel mora cijelim svojim opsegom biti
uvren u ulaznoj vodilici prikljune kutije.
Zato je neophodno koristiti okrugle kablove,
jer jedino sa njima mogue osigurati kvalitetno
brtvljenje.
Af0_0010
Neophodno je obratiti panju na obiljeavanje
kablova po boji.
uto/zelena ica je uzemljenje.
Jednobojni vodovi predstavljaju fazu ili nulu.
Af0_0011
Prilikom zamjene svitka, potrebno je upotrijebiti
alat, a najee su to dva odvijaa.
Af0_0012
Pobrinite se da se podaci na svitku (napon i
frekvencija), slau sa dovodnim naponom. Inae
se moe dogoditi da svitak pregori. Takoer je
neophodno da svitak i ventil odgovaraju jedno
drugome.
Pri zamjeni svitka na EVR 20 NC (NC = bezstrujno
zatvoren) treba obratiti panju na sljedee:
- Kuite ventila za svitak izmjenine struje ima
etvrtast oblik.
- Kuite ventila za svitak istosmjerne struje ima
okrugao oblik.
Stavljanje pogrenog svitka ima za posljedicu nii
MOPD.
Pogledajte podatke na poklopcu vijka. Ukoliko
je to mogue, uvijek je poeljno izabrati svitak za
jednostruku frekvenciju (50 ili 60 Hz). One odaju
manje topline od svitaka za dvostruku frekvenciju
50/60 Hz.
Za postrojenja, kod kojih ventil veim dijelom
vremena mora biti zatvoren (bez napona), treba
izabrati NC-ventile. Za postrojenja kod kojih ventil
vei dio vremena treba biti otvoren (bez napona)
treba izabrati elektromagnetske ventile NO. Nikada
ne zamjenjujte NO ventile sa NC ventilima i obrnuto.
Af0_0014
Sa svakim klik svitkom isporuuju se dvije
oznake (vidi sliku).
Ljepljiva oznaka se postavlja na svitak, dok se
oznaka s rupom postavlja na armaturnu cijev
prije nego to se svitak postavi u svoj poloaj.
Af0_0013
Af0_0015
Af0_0020
Svitak (nastavak)
Izbor pravog proizvoda
(stari tip svitka)
(novi klik tip svitka)
Praktini savjeti za instalatera Presostati
P
r
e
s
o
s
t
a
t
i
Ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Postavljanje vika kapilarne cijevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Podeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Kontrola niskog tlaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Kontrola visokog tlaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Primjer sa etiri paralelno vezana kompresora (R404A) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Podeavanje presostata niskog tlaka na vanjskoj lokaciji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Odgovarajui tlakovi isparavanja (p
e
) za razliite vrste sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Ispitivanje funkcije kontakta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Odgovarajui presostat za va rashladni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Zabiljeke
P
r
e
s
o
s
t
a
t
i
Postavite KP presostat na konzolu ili na ravnu
povrinu.
Presostat moe biti postavljen i na sam
kompresor.
U nekim sluajevima, kutna konzola moe
pojaati vibracije montanih povrina. Iz tog
razloga, uvijek koristite zidne konzole kada
postoji mogunost pojave jakih vibracija.
Al0_0001
Ukoliko postoji mogunost pojave vlage ili
prskanja vode, neophodno je upotrijebiti gornji
zatitni poklopac koja se nalazi u pakiranju.
Zatitni poklopac poveava stupanj zatite
do IP 44 i odgovara svim KP presostatima. Da
bi se dostigla IP 44 zatita, otvori na zadnjoj
plohi moraju biti zatvoreni privrivanjem na
kutne konzole (060-105666) ili vanjsku oplatu
(060-105566).
Gornji zatitni poklopac se isporuuje sa svim
presostatma koje posjeduju automatsko
resetiranje. Takoer se moe koristiti i na
presostatima sa runim resetiranjem, ali se, u tom
sluaju, mora posebno naruiti (kataloki broj: za
jednostruke presostate, 060-109766, za dvostruke
presostate, 060-109866).
Ukoliko presostat radi u uvjetima velike
neistoe, gdje je izloen prljavtini sa svih
strana, preporuujemo da se prekrije zatitnom
navlakom. Zatitna navlaka se moe koristiti sa
kutnim, kao i zidnim konzolama.
Al0_0007
Al0_0008
Ak0_0020
Ukoliko presostat radi u uvjetima gdje je jak
utjecaj vode, ugradnjom proizvoda sa IP 55
postie se bolji stupanj zatite.
Stupanj zatite IP 55 je dostupan za jednostruke
presostate (060-033066) i za dvostruke presostate
(060-035066).
Ugradnja
Povezivanje presostata sa cijevi, mora biti
izvedeno tako da se sprijei stvaranje kapljevine
u mijehu. Taj rizik je naroito prisutan kada je:
presostat postavljen u uvjetima niskih
temperatura, npr. na pravcu struje zraka,
povezivanje izvreno sa donje strane cijevi.
Kapljevina moe dovesti do poremeaja funkcije
presostata visokog tlaka.
To dovodi do toga da vibracije kompresora
nisu vie amortizirane to poveava vibracije
kontakata.
Al0_0009
Al0_0010
Viak kapilarne cijevi moe puknuti uslijed
vibracija, to dovodi do kompletnog gubitka
punjenja sustava. Zbog toga je vrlo vano
potivati sljedea pravila:
Prilikom ugradnje direktno na kompresor:
Osigurati kapilarnu cijev tako da kompresor i
presostat vibriraju kao cjelina. Viak kapilarne
cijevi mora biti savijen i uvezan.
Napomena:
Prema EN pravilima nije dozvoljeno koristiti
kapilaru za spajanje sigurnosnih upravljaa tlaka.
U tom sluaju preporua se koritenje cijevi
promjera .
Al0_0011
Ostali naini ugradnje: Namotati viak
kapilarne cijevi u petlju. Privrstiti dio
kapilarne cijevi izmeu petlje i kompresora
za kompresor, a dio cijevi izmeu presostata i
petlje, za postolje presostata.
Osigurajte dovoljnu duljinu za kapilaru
izmeu petlje i presostata, te prema postolju
na koje je presostat postavljen.
U sluaju vrlo velikih vibracija, preporuuju se
Danfoss kapilarne cijevi od nehrajueg elika:
kataloki broj za 0,5 m = 060-016666
Ugradnja (nastavak)
Postavljanje vika
kapilarne cijevi
Al0_0012
KP presostati mogu se podeavati koritenjem
boce sa komprimiranim zrakom. Prethodno je
neophodno provjeriti da su kontakti korektno
povezani za odgovarajuu funkciju.
Podeavanje
Kontrola niskog tlaka
Kontrola visokog tlaka
Podesite poetni tlak (ukljuenje) na skali (A).
Potom podesite diferencu na skali (B).
Tlak iskljuenja = ukljuenje minus diferenca.
Podesite tlak zaustavljanja (iskljuenje) na skali
(A). Potom podesite opseg na skali (B).
Tlak ukljuenja = iskljuenje minus diferenca.
Vano: Skale su samo indikativne.
P
r
e
s
o
s
t
a
t
i
Kada su kompresor, kondenzator i sakuplja
postavljeni vani, presostat niskog tlaka mora biti
podeen na ukljuenje nie od najnieg okolnog
tlaka (temperature oko kompresora) tijekom
zime. U tom sluaju, nakon dueg razdoblja
mirovanja, tlak u sakupljau denira usisni tlak.
Primjer:
najnia temperatura okoline (-20
o
C) znai,
za R404A, tlak od 1 bar. Ukljuenje mora biti
podeeno na -24
o
C (to odgovara tlaku od 1,6 bar).
Al0_0013
Kompresor Iskljuenje Ukljuenje
1 0,05 bar 0,35 bar
2 0,1 bar 0,5 bar
3 0,2 bar 0,6 bar
4 0,35 bar 0,75 bar
Napomena : Presostati moraju biti tako postavljeni
da ne doe do taloenja kapljevina u mijehu.
Medij: sladoled na -25
o
C
t
o
-37
o
C
p
o
-0,5 bar
p usisne grane odgovara 0,1 bar
Svaki presostat (npr. KP2) mora biti podeen
posebno prema priloenoj tablici.
Primjer sa etiri paralelno
vezana kompresora (R404A)
Podeavanje za vanjsku
montau
Odgovarajui tlakovi
isparavanja (p
e
) za razliite
vrste sustava
Al0_0015
Temp. prostorije (t
R
) Tip postrojenja Razlika
izmeu t
e
i
t
radne tvari
(zrak)
Tlak
isparavanja
(p
e
)
RH
[%]
Podeavanje KP2/KP1
(uklu-isklju)
D= radni tlak
S= sigurnosni tlak
+0.5/+2C Zrakom hlaena komora
za meso
10K 1,0 - 1,1 bar
(R134a)
85 0,9 - 2,1 bar (D)
+0.5/+2C Komora za meso sa pri-
rodnom cirkulacijom
12K 0,8 - 0,9 bar
(R134a)
85 0,7 - 2,1 bar (D)
1/0C Rashladna vitrina za
meso (otvorena)
14K 0,6 bar
(R134a)
85 0,5 - 1,8 bar (D)
+2/+6C Komora za mlijeko 14K 1,0 bar
(R134a)
85 0,7 - 2,1 bar (D)
0/+2C Komora za voe 6K 1,3 - 1,5 bar
(R134a)
90 1,2 - 2,1 bar (D)
24C Zamrziva 10K 1,6 bar
(R404A)
90 0,7 - 2,2 bar (S)
30C Komora za duboko
zamrzavanje
10K 1 bar
(R404A)
90 0,3 - 2,7 bar (S)
26C Komora za sladoled 10K 1,4 bar
(R404A)
90 0,5 - 2,0 bar (S)
Al0_0018
Kada su elektrini kontakti spojeni i sustav se
nalazi pod normalnim radnim tlakom, Ispitivanje
funkcije kontakta moe se izvriti runo.
Zavisno od tlaka u mijehu i podeavanja, ispitni
ureaj mora biti pritisnut gore ili dolje.
Nije mogue izvriti resetiranje tokom ispitivanja.
Na jednostrukim presostatima:
Koristite ispitni ureaj u gornjem lijevom uglu.
Na dvostrukim presostatima:
Koristite ispitni ureaj sa lijeve strane za
ispitivanje niskog tlaka, a onaj u donjem desnom
uglu za ispitivanje visokog tlaka.
Upozorenje:
Funkcija kontakta na KP presostatu
nikada se ne smije ispitivati
djelovanjem na kontaktni sustav
odozgo. Ukoliko se ovo upozorenje
ne potuje, presostat moe izai iz opsega. U
najgorem sluaju, moe mu biti poremeena
funkcija.
Al0_0019
Ispitivanje funkcije kontakta
Na KP 15 dvostrukom presostatu sa opcijskim
automatskim ili runim resetiranjem na strani
niskog ili visokog tlaka, automatsko resetiranje
mora biti podeeno prilikom servisiranja.
Presostat se moe potom automatski pokrenuti.
Treba upamtiti da se originalna reset funkcija
mora podesiti poslije servisiranja.
Presostat moe biti zatien od podeavanja
automatskog reseta: jednostavno uklonite
podmeta koji kontrolira reset funkciju!
Ukoliko elite zatitite presostat od neovlatenog
rukovanja, ploica se moe zaliti crvenim lakom.
Al0_0020
Nizak tlak runo resetiranje *) automatsko resetiranje automatsko resetiranje runo resetiranje
Visok tlak runo resetiranje *) runo resetiranje automatsko resetiranje automatsko resetiranje
*) Tvorniko podeenje
Al0_0021
P
r
e
s
o
s
t
a
t
i
KP presostati sa lemnim spojem mogu se koristiti
umjesto odgovarajuih sa navojnim spojem kod
hermetikih sustava.
Al0_0006
Al0_0002
Al0_0003
U amonijanim postrojenjima u kojima se koriste
KP presostati, oni moraju biti tipa KP-A.
Prikljuak sa M10x0,75 1/4 18 NPT (kataloki
broj: 060-014166) moe se koristiti umjesto
kapilarne cijevi.
Kod rashladnih sustava koji sadre veliku koliinu
rashladnog sredstva i gdje se zahtjeva vea
sigurnost u radu, preporuujemo upotrebu KP
7/17 sa duplim mijehom. Sustav e prestati sa
radom u sluaju pucanja jednog mijeha, ali nee
doi do istjecanja rashladne tvari.
Odgovarajui presostat za
va rashladni sustav
Kod sustava koji rade sa niskim tlakom sa strane
isparivaa i gdje presostat mora vriti funkciju
regulacije (ne samo nadgledanja) preporuujemo
upotrebu KP 2 sa malom diferencom.
Primjer serijskog povezivanja presostata i
termostata:
KP 61 regulira temperaturu pomou zaustavljanja
i pokretanja kompresora.
KP 2 zaustavlja kompresor kada usisni tlak
postane prenizak.
KP 61:
ukljuenje = 5C (2,6 bar)
iskljuenje = 1C (2,2 bar)
KP 2 niski tlak
ukljuenje = 2,3 bar
iskljuenje = 1,8 bar
Al0_0004
Al0_0005
Kod sustava gdje se KP aktivira povremeno
(alarm) i kod sustava gdje je KP izvor signala za
PLC i sl., preporuujemo upotrebu pozlaenih
kontakata koji ostvaruju bolji kontakt i pri niskim
naponima.
Odgovarajui presostat
za va rashladni sustav
(nastavak)
Praktini savjeti za instalatera Termostati
T
e
r
m
o
s
t
a
t
i
Ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
KP termostati sa osjetnikom zraka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Podeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Termostati sa automatskim resetom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Termostati sa maksimalnim resetom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Termostati sa minimalnim resetom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Primjer podeavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Ispitivanje funkcije kontakata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Dvostruki termostati KP 98 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Odgovarajui termostat za va rashladni sustav. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Parno punjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Apsorpcijsko punjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Nizak napon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Postavljanje vika kapilarne cijevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Termostati sa parnim punjenjem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Zabiljeke
T
e
r
m
o
s
t
a
t
i
Ukoliko postoji mogunost pojave vode u vidu
kapi ili mlaza, neophodno je upotrijebiti gornji
zatitni poklopac. Zatitni poklopac poveava
stupanj zatite do IP 44, i odgovara svim KP
termostatima. Zatitna ploa se mora naruiti
naknadno (kataloki broj: za pojedinane
jedinice, 060-109766, za duple jedinice,
060-109866).
Da bi se dostigla IP 44 zatita, otvori na zadnjoj
strani termostata moraju biti pokriveni.
Aj0_0001
Aj0_0002
Ak0_0020
Ukoliko jedinica radi u uvjetima gdje je jak utjecaj
vode, ugradnjom proizvoda sa IP 55 postie se
bolji stupanj zatite.
Stupanj zatite IP 55 je dostupan za pojedinane
jedinice (060-033066) i za duple jedinice
(060-035066).
Ukoliko jedinica radi u uvjetima velike
neistoe, gdje je izloena prljavtini sa
svih strana, preporuujemo da se prekrije
zatitnom navlakom. Zatitna navlaka se moe
koristiti sa kutnim(060-105666), kao i zidnim
konzolama(060-105566).
Ugradnja
Treba upamtiti da strujanje zraka oko osjetnika
moe utjecati na diferencu. Nedovoljno strujanje
zraka moe poveati diferencu 2-3
o
C.
Postavite termostat u prostoriju tako da zrak
nesmetano struji oko osjetnika. U isto vrijeme,
potrebno je osigurati da se osjetnik ne nae pod
utjecajem strujanja zraka kroz vrata (propuha) ili
zraenja sa povrine isparivaa.
Osjetnik se nikad ne postavlja direktno na
hladan zid jer se time poveava diferenca, ve na
izoliranu podlogu.
Aj0_0003
KP termostati sa osjetnikom
zraka
Ah0_0006
Prilikom postavljanja osjetnika, mora se voditi
rauna da zrak moe nesmetano strujati oko
njega.
Osjetnik nikada ne smije dodirivati povrinu
isparivaa.
KP termostati sa osjetnikom
zraka (nastavak)
KP termostat sa cilindrinim osjetnikom
Postoje tri naina da se osigura osjetnik:
1) Na cijev
2) Izmeu ploa isparivaa
3) U zatitnoj ahuri
Prilikom koritenja zatitne ahure: Neophodno
je koristiti termo-provodnu pastu (kataloki
broj 041E0110), da bi se osigurao dobar kontakt
izmeu osjetnika i radne tvari.
Aj0_0004
Uvijek podesite najviu temperaturu na skali
opsega (RANGE). Potom podesite diferencu na
skali DIFF.
Temperatura podeena na RANGE skali sada
odgovara temperaturi ukljuenja kompresora.
Kompresor e se iskljuiti kada temperatura
dostigne vrijednost podeenu na DIFF skali.
Za predpodeavanje termostata, mogu se koristiti
dijagrami priloeni u uputama za upotrebu.
Ukoliko se kompresor ne iskljui kada je podeen
na nisku temperaturu zaustavljanja, treba
provjeriti da li je diferenca podeena na preveliku
vrijednost.
Podesite najviu temperaturu koja predstavlja
temperaturu zaustavljanja na RANGE skali.
Podeena diferenca je konstantna. Kada
temperatura na osjetniku termostata odgovara
podeenoj diferenci, sustav moe biti ponovo
pokrenut pritiskom na Reset tipku.
Aj0_0006
Aj0_0005
Podesite najniu temperaturu koja predstavlja
temperaturu zaustavljanja na RANGE skali.
Podeena diferenca je konstantna.Kada
temperatura oko osjetnika termostata poraste do
podeene diference, kompresor se moe ponovo
pokrenuti pritiskom na Reset tipku.
Podeavanje
Termostati sa automatskim
resetom
Termostati sa maksimalnim
resetom
Termostati sa minimalnim
resetom
T
e
r
m
o
s
t
a
t
i
Potrebno je kontrolirati temperaturu u komori
za hlaenje pomou termostata koji zatvara
magnetski ventil. Presostat niskog tlaka slui za
zaustavljanje sustava regulacije hlaenja.
U ovom sluaju, presostat ne smije biti podeen
tako da iskljuuje na tlaku niem nego to
je to potrebno. U isto vrijeme, mora odraditi
ukljuenje na tlaku koji odgovara temperaturi
ukljuenja na termostatu.
Primjer:
Komora sa R404A
Temperatura prostorije: 20C
Temperatura iskljuenja termostata: 20C
Temperatura ukljuenja termostata: 18C
Tlak iskljuenja presostata: 0.9 bar (32C)
Tlak ukljuenja presostata: 2.2 bar (18C)
Ako su elektrini vodovi montirani, moe se
runo ispitati funkcija kontakata. U zavisnosti
od temperature na osjetniku i podeenosti
termostata, ureaj za ispitivanje mora se
stiskati ili prema dolje ili prema gore. Ako
postoji mehanizam za resetiranje mora tijekom
ispitivanja biti izvan funkcije.
Treba koristiti ureaj za ispitivanje koji se nalazi u
gornjem lijevom uglu termostata.
Aj0_0009
Aj0_0007
Primjer podeavanja
Ispitivanje funkcije
kontakata
Upozorenje:
Kontakt funkcija pojedinanog
KP termostata, ne smije se nikad
ispitivati djelovanjem na kontaktni
sustav na desnoj strani.
Na taj nain moe poremetiti podeenje
termostata. U najgorem sluaju moe se unititi i
njegova funkcija.
Koristiti ispitni mehanizam sa lijeve strane za
ispitivanje funkcije pri rastuoj temperaturi
ulja, a onaj sa donje desne strane za
ispitivanje funkcije pri rastuoj temperaturi
tlanog plina.
Aj0_0010
Dvostruki termostati KP 98:
Termostat mora imati odgovarajue punjenje:
P
a
r
n
o

p
u
n
j
e
n
j
e
60I8012
Ravna kapilarna cijev
60I8032
Namotana kapilarna
cijev
60I8013
Osjetnik za zrak
(ukljuen u termostat)
A
p
s
o
r
p
c
i
j
s
k
o

p
u
n
j
e
n
j
e
60I8017
Osjetnik sa dvostrukim
kontaktom
60I8008
Cilindrini osjetnik
60I8013
Osjetnik za zrak
(ukljuen u termostat)
60I8018
Osjetnik za zrak za
ugradnju u kanalu
Odgovarajui termostat za
va rashladni sustav
Pri niskim temperaturama, hladniji mijeh,
neosjetljiv na vanjske utjecaje.
Termostat sa osjetnikom za zrak: Kod laganog
rasta odnosno pada temperature (manje
od 0,2K/min) u velikim inertnim rashladnim
postrojenjima, preporuuje se upotreba KP62 sa
parnim punjenjem.
Parno punjenje
Pri visokim temperaturama, osjetljivo na vanjske
utjecaje, mijeh hladniji ili topliji
Termostat sa osjetnikom za zrak: Kod brzog rasta,
odnosno pada temperature (vie od 0,2K/min),
u malim rashladnim postrojenjima, u kojima se
hlaeni materijal brzo mijenja, preporuuje se KP
62 sa apsorpcijskim punjenjem.
Apsorpcijsko punjenje
Za postrojenja kod kojih se KP aktivira samo
povremeno (alarm) i postrojenja kod kojih je
KP prijenosnik signala za PLC (niski napon),
treba koristiti KP sa pozlaenim kontaktima.
To omoguava dobar kontakt i pri niskim
naponima.
Aj0_0012
Niski napon
T
e
r
m
o
s
t
a
t
i
Aj0_0017
Dvostruki termostat KP 98:
Viak kapilarne cijevi moe puknuti uslijed
vibracija, to dovodi do kompletnog gubitka
punjenja sustava. Zbog toga je vrlo vano
potivati sljedea pravila:
Prilikom ugradnje direktno na kompresor:
Osigurati kapilarnu cijev tako da kompresor
i termostat vibriraju kao cjelina. Viak
kapilarne cijevi mora biti savijen i uvezan.
Ostali naini ugradnje: Namotati viak
kapilarne cijevi u petlju. Privrstiti dio
kapilarne cijevi izmeu petlje i kompresora
za kompresor, a dio cijevi izmeu presostata i
petlje, za postolje presostata.
Osigurajte dovoljnu duljinu za kapilaru
izmeu petlje i termostata, te prema postolju
na koje je termostat postavljen.
Postavljanje vika kapilarne
cijevi
Aj0_0014
KP termostat sa parnim punjenjem se nikad ne
smije postaviti u prostoriju u kojoj je temperatura
nia, ili bi mogla biti nia od one u hlaenom
prostoru.
Aj0_0015
Kapilarna cijev KP termostata sa parnim
punjenjem se nikada ne smije voditi direktno
pored usisnog voda u zidnom otvoru.
Termostati sa parnim
punjenjem
Praktini savjeti za instalatera Regulatori tlaka
Danfoss A/S (AC-DSL/MWA), 10 - 2006 DKRCC.PF.000.G1.37 35
R
e
g
u
l
a
t
o
r
i

t
l
a
k
a
Stranica broj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
KVP regulator tlaka isparavanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
KVR regulator tlaka kondenzacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
KVL regulator starta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
KVC regulator uina. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
KVD regulator tlaka u sakupljau tekuine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Obiljeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Lemljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
Tlano ispitivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Postupak vakumiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Podeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
KVP regulatori tlaka isparavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
KVL regulatori starta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
KVR + NRD regulatori tlaka kondenzacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
KVR + KVD regulatori tlaka kondenzacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Danfoss regulatori tlaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
36 DKRCC.PF.000.G1.37 Danfoss A/S (AC-DSL/MWA), 10 - 2006
Zabiljeke
R
e
g
u
l
a
t
o
r
i

t
l
a
k
a
KV regulatori tlaka koriste se, kako na strani
niskog, tako i na strani visokog tlaka rashladnog
sustava, kako bi se ostvarili konstantni tlakovi i pri
promjenama optereenja.
KVP se koristi kao regulator tlaka isparavanja.
KVR se koristi kao regulator tlaka kondenzacije.
KVL se koristi kao regulator starta.
KVC se koristi kao regulator uina.
NRD se koristi kao regulator diferencijalnog tlaka
i tlaka u sakupljau.
KVD se koristi kao podesivi regulator tlaka u
sakupljau.
CPCE se koristi kao regulator uina.
Ak0_0031
Ak0_0025
Ak0_0019
U rashladnim sustavima sa paralelno spojenim
isparivaima i zajednikim kompresorom, KVP
treba ugraditi u zajedniki usisni cjevovod, ako se
eli postii jednak tlak isparavanja.
KVP se koristi u usisnom cjevovodu za regulaciju
tlaka isparavanja u rashladnim sustavima sa
jednim ili vie isparivaa i jednim kompresorom
U sustavima koja rade sa razliitim tlakovima
isparavanja, KVP se ugrauje iza isparivaa, sa
najveim tlakom isparavanja.
Svaki ispariva se ukljuuje elektromagnetskim
ventilom na tekuinskom cjevovodu. Kompresor
je upravljan ventilom na tlanom sklopkom koja
je u pump down funkciji (odpumpavanje).
Maksimalan tlak na usisnoj strani odgovara
najnioj temperaturi prostora.
Primjena
Regulator tlaka
isparavanja KVP
Za olakavanje podeavanja regulatora, isti
je opremljen servisnim manometarskim
prikljukom, koji prilikom podeavanja
omoguava ugradnju i uklanjanje manometra,
bez prethodnog pranjenja usisnog cjevovoda
i isparivaa. KVP odrava konstantan tlak u
isparivau i otvara se pri rastuem ulaznom tlaku
(tlak u isparivau).
KVP se otvara pri rastuem ulaznom tlaku (tlak
isparavanja).
Ak0_0023
KVR se ugrauje izmeu zrakom hlaenog
kondenzatora i sakupljaa. On odrava
konstantnim tlak u zrakom hlaenom
kondenzatoru, tako to se otvara pri njegovom
porastu (tlak kondenzacije).
KVR zajedno sa KVD ili NRD odrava dovoljno
visokim tlak tekuine u sakupljau pri promjeni
radnih uvjeta.
Regulator tlaka kondenzacije posjeduje servisni
manometarski prikljuak, koji se koristi za
podeavanje tlaka kondenzacije.
Ak0_0026
U sluaju da su i kondenzator i kompresor
postavljeni na otvorenom, u uvjetima velike
hladnoe te nakon dueg razdoblja mirovanja
moe doi do potekoa prilikom pokretanja.
U takvim situacijama, KVR treba ugraditi ispred
zrakom hlaenog kondenzatora u zaobilaznom
cjevovodu oko kondenzatora.
NRV slui za spreavanje povratnog strujanja
prilikom pokretanja.
Ak0_0027
Regulator tlaka
kondenzacije KVR
KVR se koristi i kod rekuperacije topline. U tom
sluaju, KVR se ugrauje izmeu izmjenjivaa
topline i kondenzatora.
Neophodno je ugraditi nepovratni ventil NRV
izmeu kondenzatora i sakupljaa, kako bi se
sprijeio povratak tekuine u kondenzator.
Ak0_0028
KVR se moe upotrijebiti i kao rasteretni
ventil u rashladnim sustavima s automatskim
odleivanjem. KVR se u tom sluaju ugrauje
izmeu izlaza iz isparivaa i sakupljaa.
Upozorenje!
KVR se nikada ne smije koristiti kao sigurnosni
ventil.
Ak0_0029
Regulator starta KVL ima zadatak sprijeiti rad
kompresora i pokretanje pri visokim usisnim
tlakovima.
On se ugrauje neposredno ispred kompresora u
usisni cjevovod rashladnog sustava.
KVL se esto koristi u rashladnim sustavima sa
hermetikim i poluhermetikim kompresorima,
koji su predvieni za nie temperature
isparavanja.
KVL se otvara pri padajuem usisnom tlaku.
Ak0_0024
Regulator starta KVL
R
e
g
u
l
a
t
o
r
i

t
l
a
k
a
KVC regulatori se koriste u rashladnim sustavima,
kod kojih mogu nastati situacije sa minimalnim
optereenjem i gdje je potrebno izbjei preniski
usisni tlak. Prenizak usisni tlak, moe dovesti do
vakuuma i prodiranja vlage u rashladni sustav.
KVC se ugrauje u obilazni cjevovod izmeu
usisnog i tlanog cjevovoda i otvara se pri
padajuem usisnom tlaku.
Ak0_0030
Ukoliko se trai vea preciznost u regulaciji
nieg usisnog tlaka ili podeenje veeg pada
tlaka, kao zamjena KVC-u moe se koristiti
regulator uina CPCE.
Ak0_0002
KVC se takoer moe ugraditi u zaobilaznom
cjevovodu od tlane grane cjevovoda do mjesta
izmeu termostatskog ekspanzijskog ventila i
isparivaa.
Ovaj nain ugradnje se moe primijeniti na
rashladnik tekuine sa vie paralelno povezanih
kompresora te gdje se ne koristi razdjeljiva
tekuine.
Ak0_0003
Regulator uina KVC
KVD se koristi za odravanje dovoljno visokog
tlaka u sakupljau u rashladnim sustavima sa
rekuperacijom topline ili bez nje.
Koristi se zajedno sa regulatorom tlaka
kondenzacije KVR.
Regulator KVD ima servisni manometarski
prikljuak, koji se moe koristiti za
podeavanje tlaka u sakupljau.
KVD se otvara pri padajuem izlaznom tlaku
(tlak u sakupljau).
Ak0_0004
KVD regulator tlaka u
sakupljau
KV regulatori su opremljeni identikacijskom
ploicom, na kojoj su navedeni funkcija i model
ventila npr. CRANK-CASE PRESS REGULATOR
typ KVL.
Na ploici je navedeno radno podruje i
maksimalno doputeni radni tlak (PB/MWP).
Na dnu ploice nalazi se dvostruka strelica sa
oznakama + i -. Smjer + oznaava vii, a smjer - ,
nii tlak.
KV regulatori tlaka, mogu se koristiti za sva
rashladne tvari, osim amonijaka (NH
3
), ako se vodi
rauna o dozvoljenim tlakovima.
Ak0_0032
Kuite ventila ima ig s veliinom ventila, npr.
KVP 15 i strelicom, koja pokazuje smjer protoka
kroz ventil.
Ak0_0005
PS
Obiljeavanje
Potrebno je osigurati iste i dobro privrene
cijevi oko KV ventila. Na taj nain se ventili tite
od vibracija.
Svi KV regulatori tlaka, moraju biti ugraeni
uz potivanje smjera protoka koji je naznaen
strelicom.
KV regulatori, mogu se postaviti u bilo kojem
poloaju, ali se mora voditi rauna da se ne
dozvoli skupljanje ulja ili tekuine u njima.
Ak0_0006
Ugradnja
Kod lemljenja je vano, omotati vlanu krpu oko
ventila.
Plamen treba odmaknuti od ventila, tako da se
ovaj ne zagrijava direktno. Prilikom lemljenja,
treba biti paljiv, kako lem ne bi dospio u ventil i
utjecao na njegov rad.
Prije lemljenja, ukloniti umetak u
manometarskom prikljuku jer ga toplina moe
unititi. Prilikom lemljenja, koristiti zatitni inertni
plin, duik.
Ak0_0007
Upozorenje!
Legure u materijalu za lemljenje,
stvaraju dim koji moe biti tetan po
zdravlje. Potrebno je potivati
mjere zatite koje propisuje dobavlja. Tijekom
lemljenja, okrenuti glavu to dalje od dima.
Potrebno je koristiti jaku ventilaciju. Od
lemljenja se mora odustati ako se u sustavu
nalazi rashladna tvar, jer moe doi do pojave
agresivnih plinova koji dovode do oteenja
mijeha u KV regulatoru i drugih dijelova
rashladnog sustava.
Lemljenje
R
e
g
u
l
a
t
o
r
i

t
l
a
k
a
KV regulatori tlaka, mogu se, poslije ugradnje
tlano ispitati, ako ispitni tlak ne prelazi
maksimalni dozvoljeni tlak ventila.
Maksimalan dozvoljeni ispitni tlak za KV
ventile, prikazan je u tablici.
Tijekom vakumiranja rashladnog sustava, svi KV
ventili moraju biti otvoreni.
KV ventili, koji se tvorniki isporuuju, nalaze se u
sljedeim poloajima:
KVP - zatvoren
KVR - zatvoren
KVL - otvoren
KVC - otvoren
KVD otvoren
Zbog toga je neophodno regulacijska vretena
kod KVP i KVR ventila, okrenuti u smjeru
suprotnom od kretanja kazaljke na satu, do kraja,
tijekom vakumiranja instalacije.
U nekim situacijama, neophodno je vriti
vakumiranje instalacije sa obje strane (strane
visokog i niskog tlaka).
Vakumiranje nikada ne vriti kroz servisne
manometarske prikljuke KVP, KVR i KVD ventila, s
obzirom na malu veliinu otvora.
Ak0_0009
Model Ispitni tlak (bar)
KVP 12 - 15 - 22 28
KVP 28 - 35 25
KVL 12 - 15 - 22 28
KVL 28 - 35 25
KVR 12 - 15 - 22 31
KVR 28 - 35 31
KVD 12 - 15 31
KVC 12 - 15 - 22 31
Tlano ispitivanje
Postupak vakumiranja
Prilikom podeavanja KV regulatora u
rashladnim sustavima, preporuuje se uzeti
tvorniko podeavanje kao polaznu toku.
Tvorniko podeavanje pojedinih ventila,
moe se pronai, tako to se izmjeri udaljenost
od gornje strane ventila do gornje strane
regulacijskog vretena.
U tablici su podaci o tvornikom podeavanju
i udaljenost X, kao i promjena tlaka pri
okretanju regulacijskog vretena za sve
modele KV ventila.
KVP regulatori tlaka isparavanja se uvijek
isporuuju sa tvornikim podeenjem na 2 bara.
Okretanjem u smjeru kazaljke na satu, postiu se
vii tlakovi, dok okretanje u suprotnom smjeru,
daje nie tlakove.
Savjetujemo, da se poslije odreenog vremena
normalnog rada, izvri no podeavanje uz
pomo manometra.
Ako se KVP koristi za osiguravanje od smrzavanja,
no podeavanje treba izvriti kada rashladni
sustav radi sa minimalnim optereenjem.
Po zavrenom podeavanju, obavezno vratiti
poklopac iznad regulacijskog vretena.
Ak0_0011
Ak0_0010
Model
Tvorniko
podeavanje
X mm
bar/
okret
KVP 12 - 15 - 22 2 bar 13 0.45
KVP 28 - 35 2 bar 19 0.30
KVL 12 - 15 - 22 2 bar 22 0.45
KVL 28 - 35 2 bar 32 0.30
KVR 12 - 15 -22 10 bar 13 2.5
KVR 28 - 35 10 bar 15 1.5
KVD 12 - 15 10 bar 21 2.5
KVC 12 - 15 - 22 2 bar 13 0.45
Podeavanje
KVP regulator tlaka isparavanja
KVL regulatori starta se uvijek isporuuju sa
tvornikim podeenjem na 2 bara.
Okretanjem u smjeru kazaljke na satu, postiu se
vii tlakovi, dok okretanje u suprotnom smjeru,
daje nie tlakove.
Tvorniko podeavanje je toka u kojoj se KVL
poinje otvarati ili se upravo zatvara. Budui da je
kompresor taj koji se mora zatititi, maksimalni
dozvoljeni usisni tlak kompresora je onaj, na koji
se KVL mora podesiti.
Podeavanje se vri prema usisnom manometru
kompresora.
Ak0_0012
U rashladnim postrojenjima sa KVR + NRD
sustavom regulacije tlaka kondenzacije, KVR se
mora podesiti tako da se postigne odgovarajui
tlak u sakupljau.
Prihvatljivo je da tlak u kondenzatoru bude za
1,4 do 3 bara (pad tlaka kroz NRD) vii od tlaka
u sakupljau. U sluaju da ova varijanta ne
zadovolji, treba potraiti reenje sa KVR + KVD.
Najbolje je ova podeavanja izvriti tijekom zime.
Ak0_0013
KVL regulator starta
KVR + NRD regulator tlaka
kondenzacije
R
e
g
u
l
a
t
o
r
i

t
l
a
k
a
U rashladnim sustavima sa KVR i KVD, tlak
kondenzacije je potrebno, prvo podesiti sa
KVR, dok je KVD zatvoren (regulacijsko vreteno
okrenuto ulijevo do kraja).
Potom treba KVD podesiti na tlak u sakupljau,
koji je npr., za 1 bar nii od tlaka kondenzacije. Ovo
podeavanje treba izvriti uz pomo manometra, i
to najbolje, tijekom rada u zimskom periodu.
Ukoliko se regulacija tlaka kondenzacije vri
tijekom ljetnog razdoblja, moe se primijeniti
jedan od dva postupka:
1) U novoinstaliranom rashladnom postrojenju
sa tvorniki podeenim KVR odnosno KVD na
10 bara kao polaznom tokom, podeavanje
se moe izvriti brojanjem okretaja
2) U postojeem rashladnom sistemu u kojemu
nije poznato kako su podeeni KVR i KVD,
mora se prvo nai polazna toka, a potom
izvriti podeavanje brojanjem okretaja
Ak0_0014
KVR + KVD regulator tlaka
kondenzacije
Danfoss regulatori tlaka
Model Koritenje Otvaranje Podruje tlaka
KVP Regulator tlaka isparavanja povienjem tlaka na ulaznoj strani 0 - 5,5 bar
KVR Regulator tlaka kondenzacije povienjem tlaka na ulaznoj strani 5 - 17,5 bar
KVL Regulator starta smanjenjem tlaka na izlaznoj strani 0,2 - 6 bar
KVC Regulator uina smanjenjem tlaka na izlaznoj strani 0,2 - 6 bar
CPCE Regulator uina smanjenjem tlaka na izlaznoj strani 0 - 6 bar
NRD Regulator diferencijalnog tlaka poinje s otvaranjem kada je pad tlaka u ventilu
1,4 bar, a potpuno je otvoren kada je pad tlaka
3 bar
3 - 20 bar
KVD Regulator tlaka u sakupljau
tekuine
smanjenjem tlaka na izlaznoj strani 3 - 20 bar
Praktini savjeti za instalatera Ventili za vodu
V
e
n
t
i
l
i

z
a

v
o
d
u
Primjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Obiljeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Podeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
Odravanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Rezervni dijelovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Zabiljeke
V
e
n
t
i
l
i

z
a

v
o
d
u
Ventili za regulaciju tlaka rashladne vode WV
se koriste u rashladnim sustavima sa vodom
hlaenim kondenzatorima, kako bi se pri
promjenljivim optereenjima odrao konstantan
tlak kondenzacije.
Ventili za vodu mogu se koristiti za sva rashladne
tvari, osim za amonijak (R717), u okviru radnog
podruja ventila.
Ag0_0001
Ag0_0002
Ventil za vodu model WVFM se sastoji od kuita
ventila i kuita mijeha. Na kuitu mijeha se
nalazi identikacijska ploica, na kojoj je naveden
model ventila, podruje rada i maksimalni
dozvoljeni radni tlak na vodenoj strani,
naznaeno kao PN 10 u skladu sa IEC534-4.
Na dnu ventila, prikazano na slici, se nalazi
oznaka u kojem smjeru se mora okretati
regulacijsko vreteno, kako bi se dobio vei ili
manji protok vode..
Ventil za vodu model WVFX se sastoji od kuita
ventila sa regulacijskim elementom sa jedne
strane, i kuita mijeha sa druge strane.
Na kuitu mijeha se nalazi identikacijska
ploica, na kojoj je naveden model ventila,
podruje rada i maksimalni dozvoljeni radni tlak.
Svi podaci o tlaku, odnose se na kondenzatorsku
stranu. Na jednoj strani ventila se nalazi oznaka
nominalnog tlaka PN 16 i dimenzija prikljuka
npr. DN 15 kao i K
VS
1,9 (k
VS
-vrijednost oznaava
protok kroz ventil u m
3
/h pri padu tlaka od 1 bar).
Ag0_0003
Primjena
Obiljeavanje
Ag0_0004
Na suprotnoj strani ventila, su oznake RA i DA.
RA znai reserve action (obrnuta funkcija), a DA
znai direct action (direktna funkcija).
Ako se WVFX koristi kao regulator tlaka
kondenzacije, kuite mijeha uvijek mora biti
ugraeno prema oznaci DA.
Ag0_0005
WVFM i WVFX treba ugraditi u cjevovod za vodu,
obino prije kondenzatora i sa protokom u
pravcu strelice.
Savjetujemo, da se ispred ventila uvijek ugrauje
lter za sakupljanje neistoa kao npr. model FA,
kako bi se izbjeglo zaepljivanje u pokretnim
dijelovima ventila.
Nastavak kuita mijeha mora, pomou kapilare,
biti povezano sa tlanim cjevovodom iza
odvajaa ulja.
Kapilarnu cijev treba prikljuiti na gornju stranu
tlanog cjevovoda, kako bi se izbjegao dotok ulja
ili neistoa u nju.
Ag0_0006
Ventili za vodu WVFM i WVFX 32-40 se moraju
ugraditi sa kuitem mijeha, okrenutim prema
gore.
Ag0_0007
Ventili za vodu WVFX 10-25, mogu se ugraditi u
bilo kojem poloaju.
Ugradnja
Ventile za vodu WVFM i WVFX treba podesiti na
eljeni tlak kondenzacije. Okretanjem regulacijskog
vretena udesno, postiu se nii tlakovi, dok
okretanje ulijevo daje vie tlakove kondenzacije.
Za grubo podeavanje WVFX se mogu koristiti
oznake na skali 1-5. Oznaka 1 odgovara otprilike
2 bar, a oznaka 5 odgovara otprilike 17 bar.
Treba napomenuti, da vrijednosti za
regulacijsko podruje ventila znae podatak
za poetno otvaranje ventila. Za postizanje
potpune otvorenosti, neophodan porast tlaka
kondenzacije za 3 bara. Ag0_0008
Podeavanje
V
e
n
t
i
l
i

z
a

v
o
d
u
Ag0_0009
Preporuuje se, ventile za vodu uvrstiti u
preventivni servis, budui da se sa vremena na
vrijeme moe nakupiti neistoa oko pokretnih
dijelova ventila.
Moe se primijeniti ispiranje ventila, dijelom da bi
se otklonile neistoe, a dijelom radi provjere da
li je reakcija ventila postala sporija.
Ispiranje WVFM ventila, najlake se moe izvesti
pomou 2 odvijaa, koji se postave ispod
regulacijskog vijka i pritiu na gore.
Na taj nain se ventil moe otvoriti za vei protok
vode.
Ag0_0010
Odravanje
Ag0_0011
Ag0_0012
Ispiranje WVFX ventila, takoer se moe izvesti
pomou 2 odvijaa, koji se, u ovom sluaju,
stavljaju u raspor na svakoj strani regulacijskog
elementa (kuite opruge).
Odvijai se pritiu prema dolje i time se
ostvaruje vei protok vode.
Ako se na ventilu za vodu utvrde nepravilnosti ili
proputanje iznad sjedita ventila, potrebno je
ventil rastaviti i oistiti.
Prije rastavljanja, uvijek se mora ukloniti tlak iz
kuita mijeha, tj. mora se prekinuti spoj prema
kondenzatoru rashladnog sustava.
Prije rastavljanja regulacijsku oprugu treba
okrenuti udesno do kraja, prema najniem tlaku.
O-prsten i ostale brtve moraju se zamijeniti uvijek
nakon rastavljanja.
Ag0_0013
Danfoss uz svoje ventile WVFM i WVFX,
isporuuje i sve potrebne rezervne dijelove:
kuite mijeha
servisna garnitura (koja sadri rezervne
dijelove, brtve i mast za vodenu stranu ventila)
komplet brtvi se takoer isporuuje i kao
rezervni dijelovi za WVFM.
Kataloki brojevi rezervnih dijelova i
kompleta brtvi, nalaze se u katalogu
rezervnih dijelova*.
*) Program rezervnih dijelova moete pronai na
http://www.danfoss.hr
Rezervni dijelovi
Praktini savjeti za instalatera Filter suai i kontrolna stakla
F
i
l
t
e
r

s
u
i

i

p
o
k
a
z
n
a

s
t
a
k
l
a
Funkcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Izbor ltera suaa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Postavljanje u rashladnom sustavu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Lemljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Rad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
Filter sua treba zamijeniti ukoliko. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56
DCR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Koritenje brtvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Ugradnja brtvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Odlaganje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Zamjena ltera suaa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Specijalni lter suai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Kombinacija sakuplja-sua modeli DCC i DMC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Sua nakon pregaranja model 48-DA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Specijalna upotreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
DCL/DML lter suai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58
Dimenzioniranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
EPD (Equilibrium Point Dryness) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Uin suenja (kapacitet apsorpcije) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Tekuinski uin (ARI 710*) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
Preporuljiv uin postrojenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Danfoss lter suai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60
Zabiljeke
F
i
l
t
e
r

s
u
i

i

p
o
k
a
z
n
a

s
t
a
k
l
a
Na radni vijek rashladnog sustava, znatno mogu
utjecati neistoe bilo koje vrste.
Prije putanja sustava u rad, mora se
vakumiranjem (snienjem apsolutnog tlaka do
0,05 mbar), ukloniti vlaga.
Tijekom rada, mora se odstraniti sva vlaga i
neistoe iz sustava. To se postie pomou lter
suaa koji posjeduju vrstu jezgru. Jezgra se
sastoji od:
molekularnog sita,
aktivnog aluminij oksida i
poliesterskog sita koje je postavljeno na izlazu
ltera (A).
DML: 100% molekularnih sita
DCL: DCL: 80% molekularnih sita
20% aktivnog aluminij oksida
Ah0_0001
vrsta jezgra (blok umetak) se moe usporediti
sa spuvom, koja ima mogunost upijanja i
vezivanja vlage.
Molekularna sita apsorbiraju vlagu, a aktivni
aluminij oksid osim vlage, apsorbira i kiseline.
vrsta jezgra (B) zajedno sa poliesterskim sitom
(A) djeluje i kao lter neistoa.
vrsta jezgra zadrava velike estice neistoe,
dok se one manje, zadravaju na poliesterskoj
tkanini.
Filter sua ima sposobnost zadravanja svih
estica, veih od 15-20m. Ah0_0011
Funkcija
Filter sua se bira prema veliini prikljuka i
uinu rashladnog sustava.
U cilju bolje nepropusnosti sustava, preporuuju
se DCL/DML lteri sa lemnim prikljukom.
Posjeduju iznimno velik uin suenja koji
produljuje vrijeme izmeu zamjena jezgri.
Naglavak na prikljuku (A) pokazuje veliinu
prikljuka u mm, a ukoliko ga nema prikljuak je
inima. Model DCL je optimiziran za CFC i HCFC
radne tvari. Model DML je optimiziran za HFC
radne tvari.
Ah0_0018
Izbor ltera suaa
Ah0_0019
Filter sua se obino postavlja ispred
komponente sustava koju treba tititi.
Uobiajeno je da se on postavi u tekuinskom
cjevovodu, ispred termostatskog ekspanzijskog
ventila.
Brzina radne tvari u tekuinskom cjevovodu
je mala, pa je samim tim bolji i kontakt tvari
sa molekularnim sitima vrste jezgre. Manjom
brzinom se postie i manji pad tlaka u lteru.
Ah0_0020
Filter sua se moe ugraditi i u usisni cjevovod,
gdje titi kompresor od estica neistoe, te u isto
vrijeme apsorbira vlagu.
U sluaju pregaranja motora kompresora, u
usisni i tekuinski cjevovod se ugrauje sua za
uklanjanje kiselina (burn-out lter). Kako bi se
osigurao malen pad tlaka, lter na usisnoj strani
mora biti vei od onoga na tekuinskom strani.
Sua na usisnoj grani se mora zamijeniti, prije nego
pad tlaka kroz njega prijee odreene vrijednosti:
Klimatizacijski sustavi: 0,50 bar
Rashladni sustavi: 0,25 bar
Sustavi za zamrzavanje: 0,15 bar.
Postavljanje u rashladnom
sustavu
Kontrolno staklo sa indikatorom vlage treba
postaviti iza lter suaa. Indikator daje sljedee
parametre:
zeleno: nema opasne vlage u rashladnoj tvari
uto: previsok sadraj vlage u rashladnoj tvari
ispred ekspanzijskog ventila
Mjehurii u kontrolnom staklu mogu znaiti:
1) preveliki pad tlaka na lter suau
2) nema pothlaenja
3) premalo radne tvari u sustavu.
Ah0_0032
Ako je kontrolno staklo smjeteno ispred suaa,
ono pokazuje:
zeleno: nema opasne vlage u rashladnoj tvari
uto: previsok sadraj vlage u rashladnoj tvari
unutar cijelog sustava
Toka promjene boje indikatore vlage odreena
je topivou vode u radnoj tvari.
Napomena:
Toke promjene u Danfoss kontrolnim staklima su
vrlo uske. Tako se osigurava da se promjena boje
indikatora u zeleno pojavljuje samo onda kada je
radna tvar suha
Mjehurii u kontrolnom staklu mogu znaiti:
1) Nema pothlaenja
2) Premalo radne tvari u sustavu.
Ah0_0031
Panja!
Ukoliko doe do pojave mjehuria na
kontrolnom staklu potrebno je prije dopune
sustava rashladnom tvari pronai uzrok nastanka
mjehuria.
Ah0_0006
F
i
l
t
e
r

s
u
i

i

p
o
k
a
z
n
a

s
t
a
k
l
a
Filter sua treba ugraditi s protokom u smjeru
strelice na etiketi ltera.
Sua moe imati bilo koju orijentaciju, ali treba
obratiti panju na sljedee:
Kod vertikalne ugradnje, sa protokom prema
dolje, pranjenje rashladnog sustava obavlja se
brzo.
Kod iste ugradnje, ali sa suprotnim smjerom
protoka, pranjenje instalacije iziskuje vie
vremena, s obzirom da rashladna tvar mora
ispariti iz lter suaa.
Ah0_0022
Zahvaljujui svojoj konstrukciji, lter sua moe
izdrati vibracije do 10G *).
Preporuuje se provjeriti moe li cijevna
instalacija nositi lter i oduprijeti se eventualnim
vibracijama. Ukoliko to nije sluaj, kuite ltera
treba privrstiti steznom trakom za neki ksni
element rashladnog sustava.
*) 10G=10 x sila zemljine tee
Ah0_0028
Ugradnja
Sua DCR treba ugraditi sa ulaznim nastavcima
prema gore ili vodoravno.
Time se sprijeava, za vrijeme zamjene jezgra,
povratak neistoa iz kuita ltera u cjevovod.
Prilikom ugradnje kuita suaa DCR treba uvijek
ostaviti dovoljno prostora za zamjenu jezgra.
Ah0_0002
Ne otvarajte lter suae i jezgre iz limenki sve
do neposredno prije ugradnje, jer se na taj nain
izbjegava apsorbiranje vlage iz zraka.
U lterima ne dolazi do pojave vakuuma i
prevelikog tlaka.
Plastine matice, kapsule i hermetiko brtvljenje
jame potpuno suenje.
Ah0_0003
Prilikom lemljenja ltera, potrebno je koristiti
zatitni plin duik.
Zatitni plin (N
2
) treba strujati u smjeru strujanja
kroz lter. Time se sprijeava oteivanje
toplinom poliestersko sito.
Ah0_0004
Upozorenje!
Legure za lemljenje stvaraju
isparenja koja mogu biti tetna po
zdravlje. Potrebno je potovati mjere
zatite koje propisuje proizvoa
opreme. Prilikom lemljenja, glavu
okrenuti od isparenja i primijeniti jaku ventilaciju
u zoni lemljenja.
Takoer, preporuuje se i upotreba zatitnih naoala.
Kod lemljenja lter suaa s lemnim prikljucima
koristite mokru krpu (primjenjivo samo za ltere
bez bakrenih spojeva).
Lemljenje
Vlaga prodire u rashladni sustav:
1) pri ugradnji rashladnog sustava.
2) pri otvaranju rashladnog sustava za vrijeme
servisa.
3) kod proputanja na usisnom cjevovodu,
prilikom vakumiranja.
4) ako ulje ili rashladna tvar kojim se puni
instalacija sadri vlagu.
5) kod proputanja vodom hlaenih
kondenzatora.
Vlaga u rashladnom sustavu moe imati za
posljedicu sljedee:
a) blokiranje termostatskog ekspanzijskog
ventila zbog stvaranja leda.
b) koroziju metalnih dijelova.
c) kemijsko razaranje izolacije u hermetikim ili
poluhermetikim kompresorima.
d) razgradnju ulja (stvaranje kiselina)
Sua uklanja vlagu, koja ostane u sustavu nakon
vakumiranja ili kasnije dospjela u rashladno
postrojenje.
Ah0_0005
Upozorenje!
Nije dozvoljeno koristiti tekuinu
protiv smrzavanja (antifriz) kao na
primjer metil alkohol zajedno sa lter
suaima. Te tekuine mogu
1. je sadraj vlage u sustavu preveliki,
2. ako je pad tlaka kroz lter preveliki (mjehurii
na kontrolnom staklu),
3. ako se vri zamjena glavnih dijelova
rashladnog sustava,
4. uvijek kada se otvara rashladni sustav, npr.
zamjena sapnice na termoekspanzijskom
ventilu.
Nikada ne koristiti ve koriteni lter. On e
isputati vlagu ako se nae u sustavu sa niskim
sadrajem vlage ili ako se zagrije.
Ah0_0008
Rad
Filter sua treba zamijeniti
ukoliko
otetiti lter tako da on vie nije u mogunosti
apsorbirati vlagu i kiselinu.
F
i
l
t
e
r

s
u
i

i

p
o
k
a
z
n
a

s
t
a
k
l
a
Prilikom otvaranja ltera DCR, treba biti oprezan,
jer postoji mogunost da se on nalazi pod
tlakom.
Nikad nemojte ponovo koristiti brtvu prirubnice
u DCR lteru, ve montirajte novu, koja se prije
navlaenja treba namazati uljem za rashladne
sustave.
Ah0_0009
Koristite samo neoteene brtve
Povrine prirubnica koje su u brtvenom spoju
prije ugradnje moraju biti bez greke, iste i suhe
Prilikom ugradnje i rastavljanja ne koristite
ljepljive materijale, sredstva za uklanjanje hre
i sline kemikalije
Kod ugradnje koristite dovoljno ulja za
podmazivanje vijaka i matica
Ne koristite vijke koji su suhi, korodirani ili
sa bilo kakvom grekom (takvi vijci mogu
uzrokovati proputanje uslijed nedovoljnog
pritezanja).
1. Na brtvene povrine nakapajte ulje
2. Postavite brtvu na njeno mjesto
3. Namjestite vijke i lagano ih privrstite dok svi
vijci ne ostvare dobar kontakt
4. Dijagonalno privrujte vijke
Vijci se privruju u najmanje 3 do 4 koraka,
kako slijedi:
Korak 1: na oko 10% traenog momenta
Korak 4: na 100% traenog momenta
Na kraju, provjerite da je zatezni moment u redu
na isti nain kao privrivanje
DCR
Koritenje brtvi
Ugradnja brtvi
Iskoritene ltere treba uvijek zatvoriti. Oni sadre
ostatke radne tvari i ulja.
Pri odlaganju iskoritenih ltera, treba potovati
propise lokalnih vlasti.
Ah0_0023
Ah0_0014
Zatvorite ventil br. 1.
Ispraznite lter sua.
Zatvorite ventil br. 4.
Otvorite ventil br. 2.
Sustav sada radi uz zaobilaenje suaa.
Zamijenite lter ili umetak.
Izvakuumirajte lter sua pomou ventila br. 3.
Kod ponovnog pokretanja, ventile otvarajte /
zatvarajte obrnutim redoslijedom.
Eventualno uklonite ruke s ventila.
Odlaganje
Zamjena ltera suaa
Ah0_0012
Koristi se u manjim rashladnim instalacijama sa
ekspanzijskim ventilom, u kojima kondenzator ne
moe primiti itavu koliinu radne tvari.
Sakuplja poveava pothlaenje i omoguava
automatsko odleivanje prilikom postupka
odpumpavanja. Odpumpavanje podrazumijeva
regulaciju temperature ukljuivanjem/
iskljuivanjem elektromagnetskog ventila
i pranjenje tekuine iz isparivaa tijekom
zatvorenosti elektromagnetskog ventila.
Sakuplja mora, prilikom servisa ili intervencija,
prihvatiti itavu koliinu radne tvari.
Iz sigurnosnih razloga, volumen sabirnika mora
biti minimalno 15% vei od volumena radne tvari.
Specijalni lter suai
Kombinacija sakuplja-sua
model DCC i DMC
Ovi suai se koriste nakon pregaranja
hermetikih ili poluhermetikih kompresora.
Kvar kompresora, koji je prouzrokovao nastanak
kiseline moe se detektirati tako to ulje ima
neprijatan miris i eventualno mijenja boju. Kvar
moe nastati zbog:
vlage, neistoa ili zraka.
kvara startera
ako je zakazalo hlaenje, uslijed premalog
punjenja rashladnom tvari,
visokih temperatura izlaznog plina (iznad
175C).
Ah0_0013
Ah0_0010
Nakon zamjene kompresora i ienja sustava,
treba ugraditi sua za uklanjanje kiselina,
jedan u tekuinski cjevovod, a drugi u usisni
cjevovod.
Sadraj kiseline, mora se redovno kontrolirati,
a jezgra po potrebi mijenjati.
Ako kontrola ulja, pokae da sustav ne sadri
vie kiseline, lter u tekuinskom cjevovodu
se mora zamijeniti obinim lter suaem, a
sua u usisnom cjevovodu se moe ukloniti.
Ah0_0015
Prilikom popravka malih hladnjaka i zamrzivaa,
moe se stavljanjem Danfoss lter suaa tipa DCL/
DML u usisni cjevovod, utedjeti vrijeme i novac.
Prednost ovog postupka najbolje se moe
prikazati usporeivanjem uobiajene procedure
zamjene kompresora sa metodom u kojoj se
koristi DCL lter za odstranjivanje neistoa,
kiselina i vlage.
Napomena: Ova metoda se moe koristiti samo
ako ulje nije promijenilo boju i ako
sua (lter-patrona) nije zaepljen.
Sua nakon pregaranja
model 48-DA
Specijalna upotreba
DCL/DML lter suai
Modeli DCL/DML 032s, DCL/DML 032.5s i DCL/
DML 033s su proizvedeni posebno za sustave sa
kapilarnom cijevi te su posebno namijenjeni za
postrojena s takvom ekspanzijom.
Ah0_0017
F
i
l
t
e
r

s
u
i

i

p
o
k
a
z
n
a

s
t
a
k
l
a
Uobiajene metode Metoda sa DCL suaem
Rashladna tvar se skuplja i
provjerava moe li se ponovo
upotrijebiti.
Rashladna tvar se skuplja i
provjerava moe li se ponovo
upotrijebiti.
Uklanjaju se kompresor i
lter-patrona.
Uklanja se kompresor
Uklanjaju se ostaci ulja u
sustavu
-
Postrojenje se isuuje
duikom.
-
Prikljuuje se novi kompresor
i ugrauje novi sua.
Prikljuuje se novi kompresor
i ugrauje DCL lter.
Vakumiranje instalacije i
punjenje rashladnom tvari.
Vakumiranje instalacije
i punjenje rashladnim
sredstvom.
Prednost ugradnje suaa DCL/DML u usisnom
cjevovodu:
1. krae vrijeme popravka
2. povean uin suenja
3. zatita kompresora od neistoa
4. bolja kvaliteta servisa
5. istiji uvjeti rada
Kiselinu i vlagu vezane u starom ulju, prihvaa
sua DCL/DML, stoga nije potrebno uklanjati
preostalo ulje iz rashladnog sustava.
Suai DCL/DML u usisnom cjevovodu zadrava
neistoe sa kondenzatora, isparivaa, cijevi i sl. Na
taj nain se postie dulji radni vijek kompresora.
DCL/DML lter suai mogu koristiti iste
prikljuke kao i kompresor.
Za Danfoss hermetike kompresore preporuuju se:
Ah0_0025
Prilikom izbora lter suaa u katalogu, potrebno
je poznavati slijedee pojmove, koji predstavljaju
osnovu za dimenzioniranje.
Denicija najnieg mogueg sadraja vlage
u tekuoj fazi radne tvari, nakon kontakta sa
suaem:
EPD za R22 = 60 ppm W *)
EPD za R410A = 50 ppm W *)
EPD za R134a = 50 ppm W *)
EPD za R404A / R507 / R407C = 50 ppm W *)
Kao to je denirano ARI 710 u ppm W
(mg
water
/kg
refrigerant
)
*) ARI: Air-conditioning and Refrigeration Institute, Virginia, USA
Primjer
Tip kompresora
Promjer usisne
cijevi u mm
Tip ltera
TL 6.2 DCL/DML 032s
NL 6-7 6.2 DCL/DML 032s
Specijalna upotreba
DCL/DML lter suai (nastavak)
Dimenzioniranje
EPD (Equilibrium Point Dryness)
Ah0_0016
Uin suenja je prema standardu ARI 710 koliina
vode/vlage, koju lter sua pri temperaturi
tekuine od 24C i 52C, moe prihvatiti.
Uin suenja se navodi u koliini grama vode po
kilogramu radne tvari.
R22: 1050 ppmW do 60 ppmW
R410A: 1050 ppmW do 50 ppmW
R134a: 1050 ppmW do 50 ppmW
R404A / R507 / R407C: 1020 ppmW do 50 ppmW
1000 ppmW = 1 g vode u 1 kg rashladnog sredstva
Ah0_0024
Navodi koliinu tekuine, koja moe proi kroz
lter pri padu tlaka od 0,07bar, pri t
k
= +30C,
t
o
= -15C.
Tekuinski uin se navodi u l/min ili kW.
Preraunavanje kW u litre/minuti:
R22 / R410A 1kW = 0.32 l/min
R134a 1kW = 0.35 l/min
R404A / R507 / R407C 1kW = 0.52 l/min
*) Air-conditioning and Refrigeration Institute, Virginia, USA
Uin suenja (kapacitet
apsorpcije)
Tekuinski uin (prema
standardu ARI 710*)
Sustavi za hlaenje i
zamrzavanje:
t
o
= -15C, t
k
= +30C
Rashladnici vode za klimatizaciju: t
o
= -5C, t
k
= +45C
Jedinice za klimatizaciju: t
o
= +5C, t
k
= +45C
t
o
= temperatura isparavanja
t
k
= temperatura kondenzacije
Operating conditions: Navodi se u kW za razliite modele rashladnih
ureaja na osnovu tekuinskog uina od p=
0,14 bar i tipinih pogonskih uvjeta.
Upozorenje:
Pri istom uinu u kW klimatizacijskih
sustava i sustava za hlaenje/
zamrzavanje, manji lteri se mogu
primijeniti kod klimatizacijskih
jedinica, iz razloga to su vie temperature
isparavanja (t
o
) i pretpostavke da se u tvorniki
proizvedenim ureajima nalazi manje vlage nego
u onima koje se slau na objektu.
Preporuljiv uin postrojenja
Model Funkcija Radna tvar Jezgra Tip ulja
DML Standardni lter sua HFC, kompatibilan
sa R22
100% molekularna sita Poliestersko (POE)
Polialkalno (PAG)
DCL Standardni lter sua CFC/HCFC 80% molekularna sita
20% aktivirani aluminij
oksid
Poliestersko (POE)
Polialkalno (PAG)
DMB Dvosmjerni lter
sua
HFC, kompatibilan
sa R22
100% molekularna sita Polyolester (POE)
Polyalkyl (PAG)
DCB Dvosmjerni lter
sua
CFC/HCFC 80% molekularna sita
oksid
Mineralna ulja (MO)
Alkalni benzeni (BE)
DMC Kombinirani lter
sua
HFC, kompatibilan
sa R22
Polialkalno (PAG)
DCC Kombinirani lter
sua
oksid
Mineralna ulja (MO)
DAS Filter sua nakon
pregaranja
R22, R134a,
R404A, R507
30% molekularna sita
oksid
DCR Filter sua sa zamjen-
jivom jezgrom
Vidi donji opis 48-DU/DM, 48-DN DC,
48-DA, 48-F
-
48-DU/DM
za DCR
Zamjenjiva jezgra za
DCR lter sua
HFC, kompatibilan
sa R22
Polialkalno (PAG)
48-DN/DC
za DCR
DCR lter sua
oksid
Mineralna ulja (MO)
48-DA
za DCR
DCR lter sua
R22, R134a,
R404A, R507
48-F
za DCR
Filter neistoa za
DCR lter sua
Sve radne tvari - Sva ulja
Danfoss lter suai
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Praktini savjeti za instalatera Danfoss kompresori
Stranica broj
Upute za ugradnju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63
Kondenzacijske jedinice- openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
Popravak hermetikih rashladnih postrojenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Praktina primjena R290 radne tvari u malim hermetikim postrojenjima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115
Ovo poglavlje je podijeljeno u etiri dijela:
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Praktini savjeti za instalatera Danfoss kompresori - Upute za ugradnju
1.0 Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
2.0 Kompresor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
2.1 Oznaavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
2.2 Nizak i visok startni moment . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
2.3 Zatita motora i temperatura namotaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
2.4 Gumeni dodaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
2.5 Minimalna temperatura okolia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
3.0 Traenje kvara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
3.1 Kvar zatite namotaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
3.2 Povezanost zatite i PTC-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
3.3 Provjera zatite namotaja i otpora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
4.0 Rastavljanje rashladnog sustava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
4.1 Zapaljive radne tvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
5.0 Ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
5.1 Prikljuci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
5.2 Obraivanje prikljuaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
5.3 Cijevni adapteri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
5.4 Lemovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
5.5 Lemljenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
5.6 Lokring prikljuci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
5.7 Suai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
5.8 Suai i radne tvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
5.9 Kapilarna cijev u suau . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
6.0 Elektrina oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
6.1 LST startni ureaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
6.2 HST startna oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
6.3 HST CST startna oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
6.4 Oprema za SC dvostupanjske kompresore. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
6.5 Elektroniki ureaj za kompresore s promjenjivim brojem okretaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
7.0 Vakumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78
7.1 Vakuum pumpe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
8.0 Punjenje radnom tvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
8.1 Maksimalno punjenje radnom tvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
8.2 Zatvaranje cijevi za punjenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
9.0 Ispitivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
9.1 Ispitivanje postrojenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Zabiljeke
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Kod instalacije kompresora u novo postrojenje
potrebno je izvjesno vrijeme za odabir
odgovarajueg kompresora iz tehnikih
specikacija, a zatim su nuna odreena ispitivanja.
Nasuprot tome, kada je nuno zamijeniti
pokvaren kompresor moe se doi u situaciju da
se postojei ne moe zamijeniti istim modelom.
U takvim sluajevima nuni su usporedbeni
kataloki podaci kompresora.
Ako se eli postii dug vijek trajanja kompresora
potreban je kvalitetan i redovit servis.Takoer,
nuno je odravati ostale komponente sustava, i
to kroz njihovu suhou i istou.
Serviser prilikom odabira kompresora mora
paziti na slijedee: vrstu radne tvari, napon i
frekvenciju, podruje primjene, rashladni uin,
startne i rashladne uvjete.
Mogue je koristiti istu vrstu radne tvari kao u
sustavu kod kojeg je dolo do kvara.
Program Danfoss kompresora sastoji se od
osnovnih modela P,T, N, F, SC i SC Twin.
Danfoss kompresori koji rade s naponom
220 V imaju utu oznaku sa svojim osnovnim
informacijama koje sadri: oznaku modela, napon
i frekvenciju, primjenu, startne uvjete, radnu tvar
i kodni broj.
Kompresori koji rade sa naponom 115 V imaju
zelenu oznaku.
LST/HST oznaka znai da su startne karakteristike
ovisne o postojeoj elektrinoj opremi.
Ukoliko se oznaka uniti, podaci o modelu
kompresora i njegovim kodnim brojem se mogu
pronai otisnuti na bonoj strani kompresora.
Pogledajte prve stranice tehnikih podataka za
kompresore.
2.1
Oznaavanje
2.0
Kompresor
1.0
Openito
Osnovna konstrukcija
(P, T, N, F, S)
L, R, C - unutarnja zatita motora
T, F - vanjska zatita motora
LV - promjenjiv broj okretaja
E - optimiziranje energije
Y - visoko optimiziranje energije
S - poludirektan usis
Nominalna zapremina u cm
3
A = LBP / (MBP) R12
AT = LBP (tropski) R12
B = LBP / MBP / HBP R12
BM = LBP (240 V) R22
C = LBP R502 / (R22)
CL = LBP R404A/ R507
CM = LBP R22 / R502
CN = LBP R290
D = HBP R22
DL = HBP R404A/ R507
F = LBP R134a
FT = LBP (tropski) R134a
G = LBP/MBP/HBP R134a
GH = Toplinske pumpe R134a
GHH = Toplinske pumpe (optimizirane) R134a
H = Heat pumps R12
HH = Toplinske pumpe (optimizirane) R12
K = LBP/(MBP) R600a
KT = LBP (tropski) R600a
MF = MBP R134a
ML = MBP R404A/R507
prazno = LST / HST
K = kapilarna cijev (LST)
X = ekspanzijski ventil (HST)
T L E S 4 F K
Primjer oznaavanja kompresora
Am0_0024
Am0_0025
Primjena
Crvena traka
Odobrenja
Barkod na bijeloj
podlozi
uta podloga
2.1
Oznaavanje (nastavak)
Prvo slovo na oznaci (P, T, N, F, S) pokazuje seriju
kompresora, dok drugo slovo pokazuje mjesto
zatite motora.
E, Y, X oznaavaju vrste energetske optimizacije
rada kompresora. S znai poludirektan usis. V
oznaava kompresore s promjenjivim brojem
okretaja. Ovi modeli moraju imati odgovarajui
usisni prikljuak. Ukoliko ga nemaju moe doi
do pojave smanjenog uina i uinkovitosti.
Broj na oznaci pokazuje radnu zapreminu u cm
3
, a
za modele PL oznaava nominalni uin.
Slovo nakon razmaka oznaava koritenu radnu tvar,
kao i podruje primjene kompresora. (Vidi primjer)
LBP (Low Back Pressure) oznaava podruje sa
niskim temperaturama isparavanja, od -10C do
-35, pa ak i do -45C, a odnosi se na zamrzivae i
hladnjake sa odijeljenim zamrzivaima.
MBP (Medium Back Pressure) oznaava podruje
srednjih temperatura isparavanja, i to od -20C
do 0C, a odnosi se na hladionice, ledomate i
hladnjake vode.
HPB (High Back Pressure) oznaava podruje
visokih temperatura isparavanja, od -5C do
15C, a odnosi se na odvlaivae i neke hladnjake
kapljevina.
Dodatno slovo T oznaava kompresor
namijenjen primjeni u tropskim uvjetima. Ono
podrazumijeva visoke temperature okolia i rad
sa nestabilnim napajanjem.
Posljednje slovo u oznaci kompresora prua
informaciju o startnom momentu. Kao glavno
pravilo se uzima da LST (Low Startig Torque)
i HST (High Starting Torque) kompresori
imaju upranjeno mjesto na oznaci. Startne
karakteristike ovise o odabranoj elektrinoj
opremi.
K oznaava LST (kapilarna cijev i izjednaenje
tlaka tijekom mirovanja) a X oznaava HST
(ekspanzijski ventil ili bez izjednaenja tlaka).
2.2
Nizak i visok startni moment
Opis razliite elektrine opreme se moe nai
u tehnikim podacima kompresora. Takoer
pogledajte poglavlje 6.0
Kompresori sa niskim startnim momentom (LST)
se koriste u rashladnim postrojenjima koja imaju
ureaj za priguenje u kapilarnoj cijevi. Taj ureaj
slui za izjednaenje tlaka izmeu usisne i tlane
strane tijekom perioda mirovanja sustava.
PTC startni ureaj (LST) zahtijeva mirovanje
sustava u trajanju od najmanje 5 minuta, budui
da mu upravo toliko vremena treba da se ohladi.
HST startni ureaj koji kompresoru omoguuje
visok zakretni moment uvijek mora biti
primijenjen u rashladnim sustavima sa
ekspanzijskim ventilima. Takoer, moe se
koristiti u sustavima sa kapilarnom cijevi koji
nemaju potpuno izjednaenje tlaka prije
pokretanja.
Kompresori sa visokim startnim momentom
(HST) kao startni ureaj koriste relej i
kondenzator.
Startni kondenzatori su konstruirani za kratka
vremena ukljuenja.
1.7% ED oznaka koja je otisnuta na
kondenzatoru znai maksimalno 10 ukljuenja po
satu, u trajanju od 6 sekundi.
2.3
Zatita motora i temperatura
namotaja
Veina Danfoss kompresora posjeduje unutarnju
zatitu motora (zatita namotaja) u namotajima
motora. Vidi poglavlje 2.1
Najvia toka do koje moe doi temperatura
namotaja je 135C i ne bi smjela biti prijeena, a
u stabilnim uvjetima ta temperatura iznosi 125C.
Dodatne informacije o nekim modelima se mogu
pronai u tehnikim specikacijama.
2.4
Gumeni pribor
3327- 2
9
Postolje kompresora Cijevica
Podloka
Matica M6
Postolje kuita Vijek M6 x 25 Gumeni prsten
Ostavite kompresor na ploi postolja dok se ona
potpuno ne ugradi.
Ovo smanjuje rizik od nakupljanja ulja u
prikljucima i problema sa njihovim lemljenjem.
Postavite kompresor tako da prikljuci budu
orijentirani prema gore, a zatim umetnite
gumene dodatke i njihove prstene na postolje
kompresora.
Ne preokreite kompresor.
Ugradite kompresor na postolje ureaja.
Am0_0026
Am0_0027
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
2.5
Minimalna temperatura okolia
Omoguite temperaturne uvjete iznad 10C
kod prvog starta kompresora kako bi se izbjegli
eventualni problemi.
3.0
Traenje kvara
Ukoliko doe do kvara kompresora, mora se imati
na umu da to moe biti iz vie razloga. Prije zamjene
kompresora bilo bi nuno ustanoviti uzrok kvara.
Za jednostavno pronalaenje kvara vidi poglavlje
Otklanjanje kvarova.
3.1
Kvar zatite namotaja
Ukoliko zatita namotaja izbaci dok je kompresor
hladan potrebno je oko 5 minuta da se opet
ukljui.
Ako se zatita namotaja iskljui dok je kompresor
topao (kuite kompresora iznad 80C) vrijeme za
reset zatite se produljuje. To moe potrajati i do
45 min.
3.2
Povezanost zatite i PTC-a
PTC startni ureaj treba oko 5 minuta vremena
za hlaenje kako bi mogao ponovo pokrenuti
kompresor pod punim poteznim momentom.
Kratkotrajna iskljuenja napajanja, nedovoljno
duga da se PTC ohladi, mogu uzrokovati
kanjenje starta i do jednog sata.
PTC tijekom prvog reseta nee moi raditi
pod punom snagom budui da ne doputa
izjednaenje tlaka. Uslijed toga se zatita ne
reagira sve dok ne postigne dovoljno dugo
vrijeme za reset.
Ovi uvjeti se mogu rijeiti potpunim iskljuenjem
postrojenja na 5 do 10 minuta.
3.3
Provjera zatite namotaja i
otpora
U sluaju zakazivanja kompresora radi se provjera
u vidu direktnog mjerenja otpora dovedene
struje. Tako se otkriva da li je dolo do kvara
uslijed oteenja motora ili je zatita motora
privremeno izbacila.
Ukoliko je mjerenje otpora otkrilo da je izmeu
toaka M i S namotaja motora spojena ulazna
struja, a da je izmeu toaka M i C, te S i C dolo
do prekida kruga, to znai da je zatita namotaja
izbacila. Stoga, priekajte resetiranje.
M S
C Startni namotaj
Zatita namotaja
Glavni namotaj
Am0_0028
4.0
Rastavljanje rashladnog
sustava
Nikada ne rastavljajte rashladni sustav prije
nego to imate dostupne sve komponente za
popravak.
Kompresor, sua i ostale komponente sustava
moraju biti zatvoreni dok se vre popravci.
Otvaranje sustava u kvaru se moe odraditi na
vie naina, ovisno o vrsti koritene radne tvari.
Ugradite servisni ventil i na taj nain pravilno
sakupite radnu tvar.
Ukoliko je radna tvar zapaljiva, moe se ispustiti
na zrak pomonim crijevom, no samo ako je
koliina vrlo ograniena.
Zatim isperite sustav pomou suhog duika.
4.1
Zapaljive radne tvari
R600a i R290 su ugljikovodici. Ove radne tvari
su zapaljive i doputene su u postrojenjima
koje ispunjavaju zahtjeve navedene u zadnjoj
reviziji norme EN/IEC 60335-2-24. (Pokrivaju
se potencijalni rizici koji proizlaze koritenjem
zapaljivih radnih tvari).
Prema tome, R600a i R290 su jedine radne
tvari doputene u kuanskoj primjeni, a takvi
sustavi moraju imati odgovarajuu opremu koja
zadovoljava navedeni standard. R600a i R290
su tei od zraka i njihova koncentracija e biti
najvea u blizini poda. Granice zapaljivosti su
prikazane u sljedeoj tablici:
Radna tvar R600a R290
Donja granica 1,5% vol. (38 g/m
3
) 2,1% vol. (39 g/m
3
)
Gornja granica 8,5% vol. (203 g/m
3
) 9,5% vol. (177 g/m
3
)
Temperatura zapaljenja 460C 470C
Kako bi servisni radovi i popravci sa R600a i R290
bili pravilno izvedeni osoblje koje ih izvodi mora
biti odgovarajue obueno, tj. moraju znati raditi
sa zapaljivim radnim tvarima.
To ukljuuje poznavanje alata, transport
kompresora i radne tvari te poznavanje regulativa
i sigurnosnih zahtjeva tokom servisnih radova.
Ne koristite otvoreni plamen prilikom rada sa
R600a i R290!
Danfoss kompresori koji rade sa R600a i R290
posjeduju odgovarajuu utu etiketu za
upozorenje, kako je prikazano na slici.
Manji R290 kompresori, modeli T i N, rade sa
malim startnim momentom (LST). esto trebaju
timer kako bi se osiguralo dovoljno vremena za
izjednaenje tlaka.
Za vie informacija pogledajte poglavlje
Praktina primjena radne tvari R290 (Propan) u
malim hermetikim sustavima.
5.0
Ugradnja
Problemi sa lemljenjem vezani uz pojavu ulja
u prikljucima mogu se izbjei postavljanjem
kompresora na njegovo postolje prije nego to se
ono lemi.
Kompresor se nikada ne smije postaviti naopako.
Sustav se mora zatvoriti unutar 15 minuta kako bi
se izbjegla pojava vlage i neistoa.
5.1
Prikljuci
Poloaji prikljuaka se nalaze na slici. C znai
usis i uvijek mora biti spojen na usisni cjevovod.
E znai tlak i uvijek mora biti spojen na tlani
cjevovod.
D znai obrada i koristi se za analizu sustava.
TL
E
C
or
D
D
or
C
PL
C
E
D
NL
C
E
D
FR
E
C D
SC
D C
E
C D
E
TLS
Am0_0029
Am0_0030
Am0_0031
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Veina Danfoss kompresora je opremljena sa
cijevnim prikljucima od tankostjene, bakrom
obloene eline cijevi. Ova cijev je lemljiva kao i
istovjetni bakreni prikljuci.
Prikljuci su zavareni u kuite kompresora, a
zavari se ne mogu otetiti pregrijavanjem tijekom
lemljenja.
Prikljuci imaju zabrtvljenu aluminijsku kapu koja
omoguuje potpuno brtvljenje prije ugradnje.
Takoer, ona osigurava da se kompresori ne
otvaraju nakon silaska sa transportne trake. Kao
dodatak, kapa osigurava brtvljenje zatitnog
punjenja duika.
Kape se jednostavno uklanjaju parom klijeta
ili pomou posebnog alata. Kapu je nemogue
nakon skidanja ponovno ugraditi. Kada se
kape skinu kompresor je nuno ugraditi unutar
15 minuta kako bi se izbjegla pojava vlage i
neistoa.
Brtva zatitne kape se nikada ne smije ostaviti
nakon ugradnje u sustav.
5.1
Prikljuci (nastavak)
Am0_0032
Ukoliko su ugraeni hladnjaci ulja izraeni od
bakrenih cijevi (kompresori zapremine od 7 cm
3
),
njihovi prikljuci se brtve gumenim epom.
Svitak za hlaenje ulja se mora spojiti u sredinu
kruga kondenzatora.
SC Twin kompresori moraju imati nepovratni
ventil na tlanom cjevovodu prema kompresoru
br. 2. Ukoliko se trai promjena u redoslijedu
starta izmeu kompresora br. 1 i 2, tada je nuno
nepovratni ventil ugraditi u oba tlana cjevovoda.
Am0_0033
U cilju osiguravanja optimalnih uvjeta za
lemljenje i minimalizacije utroka lemnog
materijala svi cijevni prikljuci na Danfoss
kompresorima imaju obraene rubove.
Am0_0034
5.2
Obraivanje prikljuaka
Obraivanje prikljuaka mogue je razvrtanjem
na unutarnji promjer od 6,2 do 6,5 mm, koji
odgovara cijevi promjera 1/4 (6,35 mm).
Savjetujemo da se obrada vri na iznad 0,3 mm.
Tijekom obrade nuno je primijeniti protusilu na
prikljuke kako ne bi pukli.
Drugo rjeenje je smanjiti promjer kraja
prikljune cijevi koritenjem posebnih klijeta.
Am0_0035
5.3
Cijevni adapteri
Umjesto obrade prikljuaka ili smanjenja
promjera prikljune cijevi mogu se koristiti
bakreni cijevni adapteri. Adapter 6/6,5 mm se
koristi za prikljuke kompresora od 6,2 mm koji
se spajaju na cijevi rashladnog sustava od 1/4
(6,35 mm).
Cijevni adapter 5/6,5 mm se moe koristiti u
sluaju kad je tlani prikljuak kompresora 5 mm,
a spaja se na cijev 1/4 (6,35 mm).
Am0_0036
5

1
.
0

3

1
.
0

5
.
6

9
0
.
0

19
Am0_0037
5.4
Lemovi
Kod lemljenja prikljuaka i bakrenih cijevi lemovi
moraju imati sadraj srebra od najmanje 2%.
Takoer, kada je rije o bakrenim cijevima mogu
se koristiti i fosforni lemovi.
Ako je prikljuna cijev izraena od elika,
potrebno je koristiti lem koji ne sadri fosfor, a
ima temperaturu taljenja ispod 740 C. Za ovu
upotrebu je nuan i praak za zavarivanje.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
5.5
Lemljenje
Slijede upute za lemljenje elinih prikljuaka
iji je postupak razliit od lemljenja bakrenih
prikljuaka.
Tijekom zagrijavanja temperatura bi trebala biti
to blia toki taljenja lema.
Am0_0038
Koristite mekan plamen prilikom zagrijavanja
spoja.
Rasporedite plamen tako da najmanje 90%
topline bude usmjereno na prikljuak, a oko 10%
na prikljunu cijev.
Am0_0039
Kada prikljuak poprimi crvenu boju (oko 600C)
pomaknite plamen na nekoliko sekundi prema
prikljunoj cijevi.
Am0_0040
Nastavite grijati spoj mekanim plamenom i
dodajte lem.
Am0_0041
Pregrijavanje moe dovesti do oteenja povrine
uz smanjenje ansi za izradu kvalitetnog lema.
Potegnite lem u lemnu rupu polaganim
micanjem plamena prema kompresoru, a zatim
potpuno uklonite plamen.
5.6
Lokring prikljuci
Sustavi koji su punjeni zapaljivim sredstvima
R600a i R290 ne smiju biti lemljeni. Kako je
prikazano, u takvim sluajevima koriste se
Lokring prikljuci (prikljuci za brzo povezivanje
bez lemljenja).
Najnoviji sustavi jo mogu biti lemljeni, ali samo
ukoliko jo nisu punjeni zapaljivom radnom tvari.
Napunjeni sustavi se nikada ne otvaraju
koritenjem plamena. Kompresori u sustavima sa
zapaljivom radnom tvari se moraju izvakumirati
kako bi se uklonilo ostatak radne tvari u ulju.
Klijeta za sklapanje
Vijak
Alat
Cijev LOKRING LOKRING Spoj
Cijev LOKRING LOKRING Cijev Spoj
Prije sklapanja Poslije
sklapanja
LOKRING spoj
5.7
Suai
Danfoss kompresore treba koristiti u dobro
dimenzioniranim rashladnim sustavima s
suaem koji sadri potrebnu koliinu i tip tvari za
isuivanje odgovarajue kvalitete.
Rashladni sustavi bi trebali imati suhou u iznosu
od 10 ppm. Gornja granica koja se moe oekivati
je 20 ppm.
Sua se mora postaviti na nain da smjer
strujanja radne tvari bude u smjeru gravitacije.
Tako se kod zrna od molekularnih sita spreava
meusobno pomicanje, a samim time sprijeeno
je i mogue zaepljenje ulaza kapilarne cijevi.
Takoer, kod sustava sa kapilarnom cijevi ova
izvedba omoguava minimalno vrijeme za
izjednaenje tlaka.
Hermetiki suai moraju naroito paljivo biti
odabrani kako bi se osigurala odgovarajua
kvaliteta. U transportnim sustavima se moraju
koristiti suai odobreni za mobilnu primjenu.
Novi sua mora biti ugraen u otvoren rashladni
sustav.
Am0_0043
Am0_0042
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
5.8
Suai i radne tvari
Voda ima veliinu molekule u iznosu od 2,8
ngstrm-a. Analogno, molekularna sita s
veliinom pora od 3 ngstrma e odgovarati za
standardno koritene radne tvari.
Molekularna sita s veliinom pora od 3
ngstrma se isporuuju prema slijedeem,
UOP Molecular Sieve Division (bivi Union Carbide)
25 East Algonquin Road, Des Plaines
Illinois 60017-5017, USA 4A-XH6 4A-XH7 4A-XH9
R12, R22, R502
R134a
HFC/HCFC smjese
R290, R600a
Grace Davison Chemical
W.R.Grace & Co, P.O.Box 2117, Baltimore
Maryland 212203 USA 574 594
R12, R22, R502
R134a
HFC/HCFC smjese
R290, R600a
CECA S.A
La Defense 2, Cedex 54, 92062 Paris-La Defense
France NL30R Siliporite H3R
R12, R22, R502
R134a
HFC/HCFC smjese
R290, R600a
Preporuuju se suai sa slijedeom koliinom
suenja
Kompresor Sua
PL i TL 6 grama ili vie
FR i NL 10 grama ili vie
SC 15 grama ili vie
U komercijalnoj primjeni najee se koriste
suai sa vrstom jezgrom. Koriste se za radne
tvari preporuene od strane proizvoaa. Ukoliko
je u sluaju popravka potreban lter nakon
pregaranja, molimo kontaktirajte dobavljaa za
detaljnije informacije.
5.9
Kapilarna cijev u suau
Prilikom lemljenja kapilarne cijevi treba se
obratiti posebna panja. Kod ugradnje kapilarna
cijev se ne smije preduboko postaviti u sua, jer
e u tom sluaju dodirnuti disk ltera i uzrokovati
njegovo oteenje i blokadu. S druge strane,
ukoliko je kapilarna cijev samo djelomino
umetnuta u sua, blokiranje se moe dogoditi
tijekom samog lemljenja.
Ovi problemi se izbjegavaju izradom ogranienja
na kapilarnoj cijevi, i to koritenjem specijalnih
klijeta, kako je prikazano.
Am0_0044
6.0
Elektrina oprema
Za pravilne podatke o startnim ureajima molimo
pregledajte tehnike upute kompresora. Nikada
ne koristite startni ureaj starog kompresora jer
moe uzrokovati kvar novog kompresora.
Pokretanje kompresora se ne smije vriti
bez potpune elektrine opreme za start. Iz
sigurnosnih razloga kompresor uvijek mora biti
uzemljen ili dodatno zatien. Zapaljive tvari
uvijek treba drati podalje od elektrine opreme.
Kompresor ne smije startati dok u njemu vlada
vakuum.
6.1
LST startni ureaj
Kompresori s unutarnjom zatitom motora
Na dolje prikazanim crteima vide se 3 modela
ureaja sa PTC starterima.
Ugradite startni ureaj na strujnu kutiju
kompresora.
Pritisak mora biti u sredini startnog ureaja kako
ne bi dolo do oteenja karike.
Ugradite sigurnosni vod na konzolu ispod
startnog ureaja.
Na nekim kompresorima sa optimiziranjem
energije du terminala N i S se ugrauje radni
kondenzator kako bi se smanjila potronja
energije.
Prilikom rastavljanje pritisak mora biti u sredini
startnog ureaja kako ne bi dolo do oteenja
nosive spojnice.
Postavite poklopac na startni ureaj i pritegnite
ga vijcima na postolje. Ne postoji sigurnosni vod
za ovu opremu.
N
N L
C
b
d
a1
a1
Zatita namotaja
Startni namotaj
Glavni namotaj
g
10
11
13 12
14
b
d
a2
c
c
Glavni namotaj
Startni namotaj
Zatita namotaja
N
N L
C
b
d
a1
a1
Zatita namotaja
Startni namotaj Glavni namotaj
Am0_0045 Am0_0046
Am0_0047 Am0_0048
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
6.1
LST startni ureaj (nastavak)
Kompresori s vanjskom zatitom motora
Donji crtei pokazuju opremu sa zatitom releja
i motora.
M
10
5
4
3
2
1
L
N
7
8
6
12
14
13
11
M
10
12
11
13
14
Am0_0049 Am0_0050
Ugradnja releja se takoer vri pritiskom na
sredinu samog releja.
Poklopac se privruje ukljetenjem.
Donji crtei pokazuju opremu sa PTC-om i
vanjskom zatitom.
Zatita se postavlja na donju iglu terminala, a PTC
na 2 pri vrhu.
Am0_0051
1
2
3
4
Poklopac se privruje ukljetenjem.
6.2
HST startni ureaj
Slijedei crtei pokazuju 5 modela ureaja sa
relejem i startnim kondenzatorom.
Startni relej ugradite u na strujnu kutiju
kompresora. Pritisnite na sredinu startnog
releja da se izbjegne deformacija karike. Startni
kondenzator ugradite na nosa na kompresoru.
Sigurnosni vod spojite na konzolu ispod startnog
releja. (Samo slike A i B)
Postavite poklopac iznad startnog releja i
privrstite ga vijkom na nosa. Takoer, moete
ga uvrstiti pomou klijeta ili ugraenih kuka.
Am0_0052 Am0_0053
Am0_0054 Am0_0055
Am0_0056 Am0_0057
10
11
13 12
14
10
11
13 12
14
M
10
5
4
3
2
1
L
N
7
8
6
12
14
13
11
10
12
11
13
14
M
10
12
11
13
14
M
M
1 1
2 2
N N
L L
5
4
2
1
6.2
HST startni ureaj (nastavak)
A B
C D
E F
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
6.3
HST CST startna oprema
Ugradite razvodnu kutiju na dolaz struje. Zapamtite
da vrh kabla mora biti okrenut prema gore.
Sigurnosni vod ugradite na nosa ispod razvodne
kutije. Zatim postavite poklopac (vidi sliku F)
6.4
Oprema za SC Twin kompresore
Za pokretanje drugog stupnja (Danfoss
117N0001) preporua se koritenje vremenske
odgode (vremenska odgoda od 15 sek).
Ukoliko se koristi vremenska odgoda, na
terminalnoj ploi mora se ukloniti spoj izmeu L i
1 prikljune kutije drugog kompresora.
Ako se koristi termostat za regulaciju uina, na
terminalnoj ploi se mora ukloniti spoj izmeu 1
i 2.
Am0_0058
M
12
10 11
13
14
12
14
10 11
13
1
2
N
L
1
2
N
L
1 1
2 2
N N
L L
2 1 3
B A
1 2
C
D
E
F
5 2
1 4
5 2
1 4
1 1
2 2
N N
L L
1 1
2 2
N N
L L
M
B
2 1 3
C
D
E
A
F
1
A: Sigurnosno upravljanje tlakom
B: Relej vremenske odgode
C: Plavo
D: Crno
E: Smee
F: Uklonite icu L-1 ako koristite
vremensku odgodu
Uklonite icu 1-2 ako koristite
termostat
Am0_0059
Am0_0060
6.5
Elektroniki ureaj za
kompresore s promjenjivim
brojem okretaja
Ovaj ureaj se isporuuje za TLV i NLV
kompresore sa visokim startnim momentom
(HST), to znai da nije potrebno izjednaenje
tlaka prije svakog starta.
Kompresor s promjenjivim brojem okretaja
se elektroniki upravlja. Elektroniki ureaj
ima ugraenu zatitu od preoptereenja kao i
toplinsku zatitu. U sluaju aktiviranja zatite
elektroniki ureaj titi motor kompresora a i sam
sebe. Nakon ukljuenja zatite ureaj automatski
ponovno starta kompresor nakon izvjesnog
vremena.
Kompresori su opremljeni sa rotorima od trajnog
magneta (PM motor) i 3 identina namotaja
statora. Elektroniki ureaj se ugrauje direktno
na motor i upravlja radom PM motora.
Spajanjem motora direktno na izmjeninu struju
moe uzrokovati oteenje magneta i drastino
smanjiti ekasnost, ak i potpuno otkazati rad
motora.
Utika
Napajanje
Ulaz signala
Spoj
ventilatora
Spoj
termostata
Spoj
rasvjete
Am0_0061
7.0
Vakumiranje
Nakon lemljenja moe poeti vakumiranje
sustava.
Sustav je postigao izjednaenje tlaka ako se
odri vakuum ispod 1 mbar, te je spreman za
posljednje vakumiranje i konano punjenje
radnom tvari.
Ako se tlana proba izvri direktno prije
vakumiranja, sam proces vakumiranja e proi
bez problema uz nizak volumen punjenja, te e
se izbjei gubitak ulja u kompresoru.
Ovisno o volumnim uvjetima na usisnoj i tlanoj
strani rashladnog sustava nuno je primijeniti
jednu od slijedei procedura za vakumiranje .
Jednostrano kontinuirano vakumiranje se vri dok
se ne postigne dovoljno nizak tlak u kondenzatoru.
Izmeu ciklusa nuno je jedno ili vie kratkih
ciklusa vakumiranja sa izjednaenjem tlaka.
Dvostrano kontinuirano vakumiranje se vri dok
se ne postigne dovoljno nizak tlak u cijelom
sustavu.
Ovi postupci zahtijevaju homogenu kvalitetu
(suhoa) koritenih komponenti.
Donji crte pokazuje tipian tijek jednostranog
vakumiranja sa cjevicom na kompresoru.
Takoer se prikazuje razlika tlaka mjerena na
kondenzatoru. Razlika tlaka se moe otkloniti
poveanjem broja izjednaenja tlaka u sustavu.
Tokasta linija pokazuje postupak paralelnog
vakumiranja sa obje strane.
Kada postoji vremensko ogranienje
procesa, posljednje vakumiranje je ovisno
samo kapacitetu vakuum pumpe i sadraju
nekondenzirajuih elemenata te ostatku radne
tvari u ulju.
Prednost dvostranog vakumiranja je mogunost
postizanja znatno niih tlakova u razumnom
vremenu trajanja procesa.
To pokazuje da je mogue napraviti provjeru
proputanja sustava te pronai propuste prije
samog punjenja radnom tvari.
T
l
a
k

u

m
b
a
r
Trajanje vakumiranja u min
tlana strana
usisna strana
dvostrano vakumiranje
Am0_0062
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Donji crte pokazuje primjer postupka
vakumiranja sa provjerom na proputanje. Razina
vakuuma ovisi o postupku koji je odabran.
Preporua se dvostruko vakumiranje .
7.0
vakumiranje (nastavak)
T
l
a
k

u

m
b
a
r
Proputanje
standardno
Povean sadraj vlage
Am0_0062
7.1
Vakuum pumpe
Za sustave sa zapaljivim radnim tvarima R600a i
R290 potrebno je koristiti vakuum pumpu koja je
osigurana protiv eksplozija.
Ista vakuum pumpa koristi se za sve radne tvari
koji rade sa esternim uljem.
8.0
Punjenje radnom tvari
Sustav treba puniti vrstom i koliinom radne
tvari prema preporuci proizvoaa. Najee je
koliina radne tvari pokazana na ploici ureaja.
Punjenje moe tei prema volumenu ili prema
teini. Kod punjenja prema volumenu nuno je
koristiti kontrolno staklo. Zapaljive radne tvari se
pune prema teini.
8.1
Maksimalno punjenje radnom
tvari
Ukoliko punjenje radnom tvari prijee
maksimalnu vrijednost ulje u kompresoru se
moe zapjeniti tokom hladnog starta i postoji
opasnost od oteenja sustava ventila.
Punjenje radnom tvari nikada ne smije biti
preveliko jer se ono onda skuplja u kondenzatoru.
Za pravilno funkcioniranje sustava nuna je tono
zahtijevana koliina punjenja radne tvari.
Kompresor Maksimalno punjenje sustava
R134a R600a R290 R404A
P 300 g 150 g
T 400 g* 150 g 150 g 400 g
N 400 g* 150 g 150 g 400 g
F 900 g 150 g 850 g
SC 1300 g 150 g 1300 g
SC-Twin 2200 g
*) Dostupne su pojedinane jedinice sa veim punjenjem, vidi tehnike specikacije
8.2
Zatvaranje cijevi za punjenje
Kod radnih tvari R600a i R290 zatvaranje cijevi za
punjenje se vri pomou Lokring spoja.
Lemljenje nije doputeno za sustave sa
zapaljivom radnom tvari.
9.0
Ispitivanje
Hermetiki rashladni sustavi moraju biti
nepropusni. Ukoliko ureaj s primjenom u
kuanstvu radi due od roka trajanja, dozvoljeno
je imati putanje manje od jednog grama po
godini. Stoga oprema za proputanje mora biti
visoke kvalitete.
Svi prikljuci obavezno moraju biti ispitani na
proputanje odgovarajuom opremom. To se moe
ostvariti elektronikom opremom za testiranje.
Tlana strana sustava (od tlanog prikljuka do
kondenzatora i suaa) mora biti ispitana uz
upaljen kompresor.
Ispariva, usisni vod i kompresor moraju biti
ispitani uz mirovanje sustava.
Kada se koristi radna tvar R600a, test na
proputanje se mora izvriti koritenjem nekog
drugog medija, npr. helija, jer je tlak izjednaenja
nizak, ak i ispod tlaka okolia. Tako proputanja
ne mogu biti otkrivena.
9.1
Ispitivanje postrojenja
Prije putanja sustava u normalan rad mora se
provjeriti da li je mogue da se ispariva potpuno
ohladi te da kompresor prema termostatu
pravilno radi.
Za sustave sa kapilarnom cijevi kao prigunim
ureajem nuno je provjeriti da li je sustav u
mogunosti izjednaiti tlak tijekom mirovanja
sustava. Takoer, nuno je ispitati da li je
kompresor s niskim startnim momentom u
stanju pokrenuti sustav bez izbacivanja zatite
kompresora.
Praktini savjeti za instalatera Danfoss kompresori - Kondenzacijske jedinice- openito
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Openiti podaci o radu Danfoss kondenzacijskih jedinica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Podeavanje opreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Napajanje i elektrina oprema. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Hermetiki kompresori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Kondenzatori i ventilatori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Zaporni ventili . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Sakuplja - Spremnik za odravanje tlaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Razvodna kutija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Sigurnosno praenje tlaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Postavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Zatitno kuite protiv vremenskih utjecaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Paljiva ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Oneienje i vanjske estice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Postavljanje cjevovoda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Prikaz cjevovoda kondenzacijskih agregata sa jednocilindarskim
kompresorima modeli TL, FR, NL, SC i SC-TWIN) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Prikaz cjevovoda kondenzacijskih jedinica sa hermetikim Manerurop
klipnim kompresorima, 1 - 2 - 4 cilindra . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Provjera na proputanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Lemljenje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Zatitni plin. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Vakumiranje i punjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Prelazak maksimalno dozvoljenog punjenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
Openite informacije: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91
Prelazak na odpumpavanje (pump-down) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93
Maksimalno doputene temperature . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
Zabiljeke
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Openiti podaci o radu
Danfoss kondenzacijskih
agregata
U slijedeem odlomku biti e dane ope
informacije i praktini savjeti o radu Danfoss
kondenzacijskih jedinica. Danfoss kondenzacijske
jedinice predstavljaju integrirano podruje
jedinica sa Danfoss klipnim kompresorima.
Modeli i konguracije ove serije odgovaraju
zahtjevima trita. Kako bi se dao kompletan
pregled ovog programa pojedine sekcije su
openito podijeljene prema hermetikim
kompresorima koji su ugraeni na
kondenzacijsku jedinicu.
Kondenzacijske jedinice sa jednocilindarskim
kompresorima (modeli TL, FR, NL, SC i SC-
TWIN)
Kondenzacijske jedinice sa hermetikim
Manerurop klipnim kompresorima, 1 - 2 - 4
cilindra (modeli MTZ, NTZ i MPZ)
Podeavanje opreme Danfoss Kondenzacijske jedinice isporuuju se sa
kompresorom i kondenzatorom ugraenim na
vodilice ili postolje. Razvodne kutije su tvorniki
oiene. Kao dodatak odnosno skup opreme
koja se jo ukljuuje tu su zaporni ventili, lemni
adapteri, sakupljai, tlani prekidai te kabeli za
napajanje uz utika sa uzemljene 3 igle. Za vie
detalja i kataloke brojeve opirnije pogledajte
Danfoss dokumentaciju i cjenik. Danfoss ured e
Vam pomoi pri odabiru odgovarajue opreme.
Napajanje i elektrina oprema Kondenzacijske jedinice sa jednocilindarskim
kompresorima (modeli TL, FR, NL, SC i SC-TWIN)
Ove kondenzacijske jedinice su opremljene
hermetikim kompresorima i ventilatorima za
napajanje sa 230V 1-50 Hz.
Kompresori imaju ugraen HST startni
ureaj koji se sastoji od startnog releja i
kondenzatora. Ove komponente se isporuuju
i u programu rezervnih dijelova.
Startni kondenzator je konstruiran za
kratke cikluse paljenja (1,7% ED). U praksi
to podrazumijeva da ovi kompresori mogu
obaviti 10 pokretanja u satu sa trajanjem
aktivacije od 6 sekundi.
Kondenzacijske jedinice sa hermetikim
Manerurop klipnim kompresorima, 1 - 2 - 4
cilindra (modeli MTZ, NTZ i MPZ)
Ovi Kondenzacijske jedinice su opremljene sa
hermetikim kompresorima i ventilatorima uz
razliita napajanja:
400V / 3 faze / 50 Hz za kompresor i
ventilatore
400V / 3 faze / 50 Hz za kompresor i 230V
/ 1 faza / 50 Hz za ventilator (kondenzatori
ventilatora su ukljueni u ventilatorsku
razvodnu kutiju)
230V / 3 faze / 50 Hz za kompresor i 230V
/ 1 faza / 50 Hz za ventilator (kondenzatori
ventilatora su ukljueni u ventilatorsku
razvodnu kutiju)
230V / 1 faza / 50 Hz za kompresor (startni
ureaj odnosno kondenzator i relej su
ukljueni u kompresorsku razvodnu kutiju) i
230V / 1 faza / 50 Hz za ventilator.
Struja pokretanja trofaznog Maneurop
kompresora se moe smanjiti koritenjem mekog
uputaa. Za ove kompresore preporua se
CI-tronic
TM
meki uputa model MCI-C. Potezna
struja se smanjuje za 40%, ovisno o modelu
kompresora i vrsti starta. Uslijed toga smanjuje
se i mehaniko optereenje kod starta ime se
produljuje vijek trajanja unutarnjih dijelova.
Za detaljnije informacije o CI-tronic
TM
MCI-C
starteru molimo kontaktirajte lokalni Danfoss
ured. Broj startova kompresora je ogranien na 12
na sat u standardnim radnim uvjetima. Prilikom
koritenja MCI-C startera preporua se postupak
izjednaenja tlaka.
Am0_0000
Am0_0001
Hermetiki kompresori Potpuno hermetiki zabrtvljeni modeli
kompresora TL, FR, NL, SC i SC-TWIN imaju
ugraenu zatitu namotaja. Ukoliko se zatita
aktivira, vrijeme iskljuenja traje do 45 min, i to
kao posljedica akumulacije topline u motoru.
Jednofazni Maneurop kompresori, modeli
MTZ i NTZ, imaju unutarnju zatitu praenjem
temperature / struje pomou bimetalnog
osiguraa, koji prati struju starta i normalnog rada
te temperaturu namotaja.
Trofazni Maneurop klipni kompresori, modeli
MTZ i NTZ su zatieni od previsoke struje
i temperature pomou unutarnje zatite
motora. Zatita se nalazi u zvjezdastom spoju
s namotajem i istovremeno otvara sve 3 faze
preko bimetalne ploice. Ako se kompresor preko
istog iskljui potrebno je do 3 sata da zapone
reaktivacija.
Ukoliko motor ne radi, mjerenjem otpora moe
se utvrditi da li je zastoj nastao uslijed izbacivanja
zatite namotaja ili prekinutog strujnog kruga, tj.
kvara na namotu.
Kondenzatori i ventilatori Visokoekasni kondenzatori omoguuju
primjenu na viim temperaturama okolia. Ovisno
o temperaturi kondenzacije u radu su jedan ili
dva ventilatora.
Dodatno, ventilatori se mogu opremiti
npr. Danfoss Saginomiya regulatorom za
promjenjivu brzinu okretaja, i to modelom
RGE. On omoguuje kvalitetnu regulaciju tlaka
kondenzacije i smanjuje buku. Ventilatori se
isporuuju sa samopodmazivim leajevima ime
se osigurava dugotrajan rad bez potrebe za
servisom.
Zaporni ventili Danfoss kondenzacijske jedinice se isporuuju
sa zapornim ventilima na usisnoj i kapljevinskoj
strani.
Zaporni ventili kondenzacijskih agregata sa
jednocilindarskim kompresorima (modeli TL,
FR, NL, SC i SC-TWIN) se zatvaraju okretanjem
vretena u smjeru kazaljke na satu prema
lemnom spoju. Tako se omoguuje protok
prema prikljuku za manometar i navojnom
prikljuku. Ukoliko okrenete vreteno suprotno
od kazaljke na satu do kraja, tada se zatvara
prikljuak na manometar. Protok se omoguuje
izmeu lemnog i navojnog prikljuka. U srednjem
poloaju omoguuje se protok kroz sva tri
prikljuka. Pratei lemni adapteri zamjenjuju
navojne i tako ine sustav hermetikim.
Zaporni ventili kondenzacijskih agregata
sa Manerurop klipnim kompresorima
(modeli MTZ i NTZ) su direktno ugraeni na
usisne i tlane rotolock prikljuke kompresora i
sakupljaa. Usisni ventil se isporuuje sa dugim i
ravnim cijevima tako da se lemno spajanje moe
obaviti bez rastavljanja Rotolock ventila.
Am0_0002
Am0_0003
Am0_0004
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Sakuplja
Spremnik za odravanje tlaka
Spremnik tekuine sa ekspanzijskim ventilom
se tvorniki ugrauje u Danfoss kondenzacijske
agregate.
Ekspanzijski ventil regulira razinu u sakupljau
reguliranjem protoka radne tvari.
Sakupljai volumena 3 l na vie opremljeni su
Rotolock ventilima.
Razvodna kutija Danfoss kondenzacijske jedinice su potpuno
tvorniki oiene i opremljene razvodnom
kutijom. Tako se jednostavno mogu spojiti
napajanje i dodatna elektrina oienja.
Razvodna kutija na kondenzacijskim jedinicama
sa Maneurop kompresorima je opremljena
sa utikaem kod kojeg se vijkom privruje
napajanje i upravljanje. Elektrini prikljuci za
svaku komponentu (kompresor, ventilatori,
PTC, tlani prekida) se nalaze u ovoj kutiji. Na
poklopcu kutije nalazi se shema spajanja. Ove
kutije imaju stupanj zatite IP 54.
Sigurnosno praenje tlaka Danfoss kondenzacijske jedinice se mogu
naruiti sa sigurnosnim tlanim prekidaima
KP 17 (W,B ...). Kondenzacijske jedinice koje se
ne isporuuju sa tvorniki ugraeni tlanim
prekidaima, u sustavima sa termostatskim
ekspanzijskim ventilima (EN 378) moraju
imati postavljenu tlanu sklopku barem na
visokotlanoj strani.
LP
HP
Stop
Razlika
Start
Start
Razlika
Stop
A B
A B
Preporuuju se slijedea podeenja:
Radna tvar Niskotlana strana Visokotlana strana
Ukljuenje (bar) Iskljuenje (bar) Ukljuenje (bar) Iskljuenje (bar)
R407 2 1 21 25
R404A/R507 MBP 1.2 0.5 24 28
R404A/R507 LBP 1 0.1 24 28
R134a 1.2 0.4 14 18
Postavljanje Danfoss Kondenzacijske jedinice moraju biti
postavljene u ventiliran prostor.
Mora se osigurati dovoljno svjeeg zraka na
ulaznom kraju kondenzatora.
Dodatno, potrebno je osigurati da nema poprenog
strujanja izmeu svjeeg i izlaznog zraka.
Am0_0005
Am0_0006
Am0_0007
Motor ventilatora mora biti spojen na taj nain
da smjer strujanja zraka bude od kondenzatora
prema kompresoru.
Za optimalan rad kondenzacijskog agregata
nuno je povremeno oistiti kondenzator.
Zatitno kuite protiv
vremenskih utjecaja
Danfoss kondenzacijske jedinice koje se
postavljaju na otvorenom moraju biti natkrivene i
imati kuite otporno na vremenske utjecaje. Kao
opcija moe se isporuiti visokokvalitetna kuita
otporna na vremenske utjecaje. Kataloke brojeve
moete pronai u cjeniku ili moete kontaktirati
Va lokalni Danfoss ured.
Paljiva ugradnja Sve vie sustava za komercijalno hlaenje i
klimatizaciju je opremljeno sa hermetikim
Oneienje i vanjske estice Razliita oneienja i vanjske estice imaju
najvei utjecaj na funkcionalnost i vijek trajanja
rashladnog postrojenja. Tijekom ugradnje moe
doi do slijedeih vrsta oneienja sustava:
Razliiti talozi tijekom lemljenja (oksidi)
Ostaci lema
Vlaga i vanjski plinovi
Strugotina i bakreni komadii od obrade cijevi
Iz tih razloga Danfoss preporua slijedee mjere:
Koristite samo iste i suhe bakrene cijevi te
komponente koje zadovoljavaju zahtjeve
DIN 8964
Danfoss Vam nudi sveobuhvatan i cjelovit
spektar proizvoda za rashladnu automatiku.
Za dodatne informacije molimo kontaktirajte
lokalni Danfoss ured.
Postavljanje cjevovoda Prilikom postavljanja cjevovoda potrebno
je sloiti najkrai i najkompaktniji cjevovod.
Podruja poput zamki za ulje gdje se ono moe
akumulirati u svakom sluaju treba izbjegavati.
Prikaz cjevovoda
kondenzacijskih agregata
sa jednocilindarskim
kompresorima
modeli TL, FR, NL,
SC i SC-TWIN)
1. Kondenzacijski agregat i ispariva su
postavljeni na istoj visini
Usisni vod mora biti poloen blago dolje
prema kompresoru. Maksimalno dozvoljena
udaljenost izmeu kondenzacijskog agregata i
isparivaa je 30 m.
Ispariva Kondenzator
Kompresor
Usisni vod Tekuinski vod
Promjer bakrene cijevi
TL 8 6
FR 10 6
NL 10 6
SC 10 8
SC-TWIN 16 10
kompresorima. Stoga se pred takve sustave
postavljaju visoki zahtjevi na kvalitetu ugradnje.
Am0_0008
Ac0_0010
Am0_0010
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Sa osiguranje povrata ulja preporuuju se
slijedea podruja za usisni i kapljevinski
cjevovod:
Prikaz cjevovoda
kondenzacijskih agregata
sa jednocilindarskim
kompresorima
modeli TL, FR, NL,
SC i SC-TWIN) (nastavak)
2. Kondenzacijski agregat je postavljen iznad
isparivaa.
Idealna visinska razlika izmeu isparivaa i
kondenzacijskog agregata je maksimalno 5 m.
Meu njima duljina cjevovoda ne bi trebala
prelaziti 30 m. Iznad i ispod razine agregata
treba postaviti zamke za ulje u vidu dvostrukih
cijevnih lukova. To se vri U-lukom u donjem
kraju i P lukom na gornjem kraju vertikale.
Udaljenost meu lukovima je maksimalno
1,5 m. Za osiguranje povrata ulja preporuaju
se slijedei promjeri usisnog i kapljevinskog
cjevovoda:
Ispariva
Kondenzator
Kompresor
TL 8 6
FR 10 6
NL 10 6
SC 12/15 10 8
All other SCs 12 8
SC TWIN 16 10
3. Kondenzacijski agregat je postavljen ispod
isparivaa.
Idealna visinska razlika izmeu isparivaa i
kondenzacijskog agregata je maksimalno 5 m.
Meu njima duljina cjevovoda ne bi trebala
prelaziti 30 m. Iznad i ispod razine agregata
treba postaviti ulje klopke u vidu dvostrukih
cijevnih lukova (sifona).. To se vri U-lukom
u donjem kraju i P lukom na gornjem kraju
vertikale. Udaljenost meu lukovima je
maksimalno 1,5 m. Za osiguranje povrata ulja
preporuaju se slijedei promjeri usisnog i
kapljevinskog cjevovoda:
Ispariva
Kondenzator
Kompresor
TL 8 6
FR 10 6
NL 10 6
SC 12 8
SC TWIN 16 10
Am0_0011
Am0_0012
Prikaz cjevovoda kondenzacijskih
agregata sa hermetikim
Manerurop klipnim
kompresorima, 1 - 2 - 4 cilindra
Cijevi bi trebale biti poloene tako da budu
eksibilne (rasprene u tri ravnine ili kao zmija).
Prilikom polaganja treba ii za tim da cjevovodni
sustav bude to krai i kompaktniji.
Ispariva
to krae
Kompresor
Prema
kondenzatoru
Nisko postavljene cijevi (koje bi se ponaale kao
zamke za ulje) treba izbjegavati. Horizontalni
cjevovodi bi trebali biti poloeni prema dolje u
smjeru kompresora. Kako bi se osigurao povrat
ulja brzina na usisu prije vertikala mora biti
najmanje 8-12 m/s.
Brzina u horizontalnim dijelovima usisne grane
ne smije padati ispod 4 m/s. Vertikalne usisne
cijevi moraju biti sa ugraenim uljnim klopkama
(kao na slici). Maksimalni razmak izmeu dvije
uljne klopke ne smije prelaziti 4 m.
0,5% pad,
4 m/s ili vie
Prema
kondenzatoru
U-luk
U-luk u to kraoj izvedbi
8 - 12 m/s
Ispariva
0,5% pad,
4 m/s ili vie
max. 4 m
max. 4 m
Ukoliko je ispariva ugraen iznad
kondenzacijskog agregata, mora se osigurati da
tijekom prekida rada ne doe do ulaza kapljevite
radne tvari u kompresor. Za spreavanje pojave
kondenziranih kapljica i preveliko pregrijanje
usisnog plina potrebno je izolirati usisni cjevovod.
Podeavanje pregrijanja usisnog plina se svaki
puta posebno podeava. Detaljnije informacije
moete vidjeti u odlomku Maksimalno
dozvoljene temperature.
Prema kompresoru
8-12 m/s kod
najmanjeg uina
Od isparivaa
8-12 m/s kod
najveeg uina
Provjera na proputanje Danfoss kondenzacijske jedinice su tvorniki
ispitane helijem na proputanje. Takoer,
punjene su zatitnim plinom kojeg treba
odstraniti prije putanja u pogon. Nadalje, cijeli
rashladni sustav mora biti provjeren duikom
na proputanje. Ventili na usisu i kapljevinskom
cjevovodu tijekom testiranja moraju biti
zatvoreni. Koritenje obojenih sredstava za
provjeru proputanja e ponititi jamstvo.
Ac0_0030
Am0_0013
Am0_0014
Am0_0015
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Lemljenje Najee koriteni lemni materijali su legure
od 15% srebra, zatim bakra, cinka i kositra, tj.
srebrnog lema. Toka taljenja je izmeu 655C
i 755C. Obloen srebrni lem sadri u sebi praak
potreban za lemljenje. Praak se nakon lemljenja
uklanja.
Srebrni lem se moe koristiti za spajanje razliitih
materijala, npr. elika i bakra.
15%-tni srebni lem je dovoljan za spajanje bakar/
bakar.
Zatitni plin
Ac0_0019
Ac0_0021
Pri visokim temperaturama lemljenja pod
utjecajem okolinog zraka moe doi do
stvaranja oksidacijskih produkata.
Stoga tijekom lemljenja kroz sustav mora strujati
zatitni plin. Kroz cijevi se puta slaba struja
suhog i inertnog plina.
Lemljenje poinjete samo onda kada u dotinoj
komponenti nema zaostalog zraka. Postupak
zaponite sa jakom strujom zatitnog plina
iju jainu na poetku lemljenja smanjite na
minimum.
Tijekom cijelog postupka lemljenja treba se
odravati slab protok zatitnog plina.
Lemljenje se obavlja duikom i plinom uz mali
plamen. Lem nanosite samo onda kada se
dostigne toka taljenja
Am0_0018
Ravasti plamenik
Ac0_0023
Vakumiranje i punjenje Vakuum pumpa bi trebala postii usisni tlak
od otprilike 0,67 bar, i to u dvije faze ukoliko je
mogue.
Vlanost, okolini zrak i zatitni plin se obavezno
moraju ukloniti. Ako je mogue koristite
dvostrano vakumiranje , i to na usisnoj strani i
kapljevinskoj strani kondenzacijskog agregata.
Koristite prikljuke na usisnoj i tlanoj strani
kondenzacijskog agregata.
Ac0_0028
Kod punjenja sustava koristite pokaziva nivoa,
cilindar za punjenje i/ili skalu za manje ureaje.
Radna tvar se moe napuniti u tekuinski
cjevovod u obliku kapljevine ukoliko se postavi
ventil za punjenje.
Inae, radna tvar se u sustav unosi u obliku plina
preko zapornog ventila na usisnoj strani dok je
kompresor u radu.
Imajte na umu da su radne tvari R404A, R507 i
R407 smjese.
Proizvoai radnih tvari preporuuju da se R507
puni kao kapljevina ili plin dok se R404A i R407C
trebaju puniti u kapljevitoj fazi. Stoga se ove
radne tvari moraju puniti koritenjem zapornih
ventila.
Ukoliko nije poznata koliina napunjene radne
tvari nastavite s punjenjem sve dok u kontrolnom
staklu ne nestanu mjehurii. Tijekom punjenja
morate obratiti panju na praenje temperatura
kondenzacije i usisnog plina, i to kako bi se
ouvali normalni temperaturni uvjeti.
Molimo pregledajte postupke za vakumiranje
i punjenje Danfoss kondenzacijskih jedinica sa
jednocilindarskim kompresorima, modeli TL,
FR, NL, SC i SC-TWIN
Kod vakumiranja obje vanjske cjevice su spojene
na servisno napajanje, a kondenzacijska jedinica
se vakumira pomou otvorenih zapornih ventila
1 i 2.
Nakon vakumiranja oba ventila (4 i 5) su spojeni
na servisnu bateriju. Samo tada je vakuum
pumpa iskljuena.
Boca s radnom tvari se spaja na srednji prikljuak
servisne baterije 3, punjenje se paljivo ventilira.
Odgovarajui ventil na servisnoj bateriji 4 se
otvara i sustav se puni preko manometarskog
prikljuka na zapornom ventilu usisa, i to uz
maksimalno radno punjenje kompresora.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
vakumiranje i punjenje
(nastavak)
Molimo pregledajte postupke za vakumiranje
i punjenje Danfoss kondenzacijskih jedinica
sa hermetikim Manerurop klipnim
kompresorima MTZ i NTZ.
Preporua se slijedei tijek vakumiranja:
1. Servisni ventil na kondenzacijskom agregatu
moraju biti zatvoreni.
2. Nakon provjere proputanja trebalo bi obaviti
dvostrano vakumiranje koritenjem vakuum
pumpe do 0,67 mbar (apsolutno)
Preporua se koritenje spojnih cijevi sa
velikim protokom, te njihovo spajanje na
servisne ventile.
3. Kada se dosegne vakuum od 0,67 mbar sustav
se odvaja od vakuum pumpe. U slijedeih
30 minuta tlak ne smije rasti. Ukoliko tlak
brzo raste, to znai da negdje dolazi do
proputanja.
Tada se mora obaviti nova provjera
proputanja i vakumiranje (nakon 1). Ukoliko
tada tlak lagano raste znai da postoji
prisutnost vlage. Ukoliko je to sluaj, ponovite
vakumiranje (nakon 3).
4. Otvorite servisne ventile na kondenzacijskom
agregatu i otpustite vakuum pomou duika.
Ponovite postupke 2 i 3.
T
l
a
k

u

b
a
r

x

1
0
-
3
Vrijeme u min
Am0_0019
Opi podaci:
Kompresor se smije ukljuiti samo ako nije
postignut vakuum.
Ukoliko kompresor radi u vakuumu, postoji
opasnost od pojave iskre na namotajima motora.
Prelazak maksimalno
dozvoljenog punjenja
Ukoliko je radna tvar u sustav napunjena u
prekomjernoj koliini moraju se poduzeti neke
preventivne mjere.
Maksimalni kapacitet punjenja se moe pronai
u tehnikim podacima i/ili uputama za ugradnju
Danfoss kompresora. Ukoliko postoje neke
nepoznanice, lokalni Danfoss ured Vam stoji na
raspolaganju.
Jednostavno i brzo rjeenje za spreavanje
istiskivanja radne tvari tijekom zastoja rada je
koritenje grijaa kartera.
Za Danfoss kondenzacijske jedinice sa
jednocilindarskim kompresorima, modeli TL,
FR, NL, SC i SC-TWIN treba koristiti slijedee
veliine grijaa kartera:
Grija kartera za TL/FR/NL 35 W, kataloki broj
192H2096
Grija kartera za SC/SC_TWIN 55 W, kataloki
broj 192H2095
Grijai kuita se moraju ugraditi direktno iznad
zavarenog spoja. ZA TWIN kompresore oba
moraju posjedovati grijae kuita. Elektrino
prikljuenje obavlja se prema slijedeem:
Za aktivirane glavne sklopke preklopni kontakt
termostata (npr. KP 61) preuzima sklopnu
funkciju, tj. kompresor iskljuen - grija ukljuen,
i obrnuto. Grija kuita se takoer mora ukljuiti
2-3 sata prije pokretanja sustava nakon dugog
trajanja prekida rada sustava.
Za podeenje vanjskih kondenzacijskih jedinica
preporuljivo je koristiti grijae kuita. Pritom
molimo obratite panju na upute za ugradnju
oienja.
Am0_0020
Prelazak maksimalno
dozvoljenog punjenja
(nastavak)
hermetikim 1, 2 i 4 cilindarskim Maneurop
klipnim kompresorima, modeli MTZ i NTZ,
dolazi standardno ugraen samoregulirajui
grija kartera PTC 35 W.
Samoregulirajui PTC grija titi radnu tvar
od istiskivanja tijekom razdoblja zastoja rada.
Meutim, najpouzdanija zatita je pruena kada
je temperatura ulja 10 K iznad temperature
zasienja radne tvari.
Poeljno je provjeriti da li je temperatura ulja
dovoljno visoka za najviu i najniu temperaturu
okolia.
Za kondenzacijske jedinice koje su smjetene u
okoliu i izloene niskim temperaturama, te za
rashladne aplikacije s velikom koliinom radne
tvari poeljno je ugraditi dodatan, pojasni grija.
Grija se ugrauje to blie sifonu ulja kako bi se
osigurao dovoljan prijelaz topline na ulje. Pojasni
grijai nisu samoregulirajui.
Pretpostavljamo da se regulacija vri tako da
se grija pali nakon iskljuenja kompresora i
obrnuto.
Ove mjere spreavaju kondenzaciju radne tvari
u kompresoru. Mora se imati na umu da se grija
kartera ukljuuje na najmanje 12 sati prije starta
kompresora, bez obzira da li je kondenzacijska
jedinica restartana nakon dugo vremena.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Prelazak na odpumpavanje
(pump-down)
Ukoliko nije mogue odrati temperaturu ulja
na 10 K iznad temperature zasienja radne tvari
koritenjem grijaa kartera, i to tijekom zastoja
kompresora ili uslijed povrata kapljevine, tada se
koristi odpumpavanje (pump-down postupak).
Postupak se obavlja pri niskim tlakovima i nuan
je kako ne bi dolo do rasprivanja radne tvari.
Elektromagnetski ventil na tekuinskom vodu
je upravljan termostatom. Ukoliko se zatvori,
kompresor ima usis pri niskom tlaku toliko dugo
dok sklopka niskog tlaka ne iskljui kompresor.
Pomou prebacivanja na odpumpavanje (pump-
down postupak) aktiviranje niskotlane sklopke
mora biti podeeno tako da tlak ukljuenja bude
nii od tlaka zasienja radne tvari pri najniim
temperaturama okolia na kondenzacijskoj
jedinici isparivau.
Termostat
Elektromagnetski
ventil
Ekspanzijski ventil
Ispariva
Kontrolno staklo
Filter sua
Am0_0021
Odvaja tekuine prua zatitu od rasprivanja
radne tvari tijekom pokretanja, samog rada ili
nakon procesa odleivanja vruim plinom.
Odvaja tekuine titi od rasprivanja radne
tvari tijekom razdoblja zastoja, kada je povean
unutarnji slobodni volumen na kraju usisa.
Odvaja tekuine mora biti ugraen u skladu sa
uputama proizvoaa.
Danfoss preporua da kapacitet zadravanja ne
bi trebao biti ispod 50% cjelokupnog punjenja
sustava.
Odvaja tekuine se ne bi smio koristiti u
sustavima koji su punjeni zeotropskim smjesama,
kao npr. R407C.
Am0_0022
Maksimalno doputene
temperature
jednocilindarskim kompresorima, (modeli TL,
FR, NL, SC i SC-TWIN), pregrijanje na isparivau
treba biti izmeu 5 i 12 K (mjereno osjetnikom
ekspanzijskog ventila, odnosno pripadajuom
temperaturom za mjereni tlak na manometru).
Maksimalna temperatura povratnog plina
mjerenog na ulazu u kompresor je 45C.
Nedvojbeno visoko pregrijanje ulaznog plina vodi
i do visoke temperature plina u tlanom vodu.
Temperatura plina u tlanom vodu ne smije prei
135C za SC kompresore i 130C za TL,NL i FR
kompresore.
Temperatura u cijevi se mjeri na 50 mm od
prikljuka na kompresor.
Za Danfoss kondenzacijske jedinice
sa hermetikim Maneurop klipnim
kompresorima (modeli MTZ i NTZ), pregrijanje
na isparivau treba biti izmeu 5 i 12 K (mjereno
osjetnikom ekspanzijskog ventila)
Maksimalna temperatura povratnog plina
mjerenog na ulazu u kompresor je 30C.
Visoka vrijednost pregrijanja ulaznog plina
nedvojbeno vodi do rapidnog poveanja
temperature izlaznog plina, ija vrijednost ne
smije prei 130C.
Za posebnu primjenu (sustavi sa vie isparivaa)
preporua se ugradnja odvajaa ulja u tlani
cjevovod.
Am0_0023
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Praktini savjeti za instalatera Danfoss kompresori - Popravak hermetikih rashladnih postrojenja
1.0 Openito ........................................................................................................................................................................... 97
1.1 Otkrivanje kvara ....................................................................................................................................................... 97
1.2 Zamjena termostata ................................................................................................................................................ 98
1.3 Zamjena elektrine opreme ................................................................................................................................. 99
1.4 Zamjena kompresora ............................................................................................................................................. 99
1.5 Zamjena radne tvari ............................................................................................................................................... 99
2.0 Pravila kod servisnih radova ..................................................................................................................................... 101
2.1 Otvaranje sustava ................................................................................................................................................... 101
2.2 Lemljenje sa zatitnim plinom ........................................................................................................................... 102
2.3 Filter sua ............................................................................................................................................................... 102
2.4 Nakupljanje vlage tijekom popravka ............................................................................................................. 103
2.5 Priprema kompresora i elektrine opreme .................................................................................................. 103
2.6 Lemljenje .................................................................................................................................................................. 104
2.7 Vakumiranje.............................................................................................................................................................. 105
2.8 Vakuum pumpa i vakuum-metar ..................................................................................................................... 105
3.0 Rukovanje radnim tvarima ........................................................................................................................................ 106
3.1 Punjenje radnom tvari .......................................................................................................................................... 106
3.2 Maksimalno punjenje sustava .......................................................................................................................... 106
3.3 Ispitivanje ................................................................................................................................................................. 107
3.4 Ispitivanje na proputanje .................................................................................................................................. 107
4.0 Zamjena neispravnog kompresora ....................................................................................................................... 108
4.1 Priprema komponenti ......................................................................................................................................... 108
4.2 Uklanjanje punjenja ............................................................................................................................................. 108
4.3 Uklanjanje neispravnog kompresora ............................................................................................................. 108
4.4 Uklanjanje ostatka radne tvari .......................................................................................................................... 108
4.5 Uklanjanje lter suaa ....................................................................................................................................... 108
4.6 ienje lemnih spojeva i ponovno sastavljanje ....................................................................................... 108
5.0 Prelazak sa R12 na druge radne tvari .................................................................................................................... 109
5.1 Zamjena R12 sa alternativnim radnim tvarima .......................................................................................... 109
5.2 Zamjena R12 sa 134a ............................................................................................................................................ 109
5.3 Zamjena R134a sa R12 ......................................................................................................................................... 109
5.4 Zamjena R502 sa R404A ..................................................................................................................................... 109
6.0 Sustavi kontaminirani vlagom ................................................................................................................................. 110
6.1 Mali stupanj kontaminacije ............................................................................................................................... 110
6.2 Velik stupanj kontaminacije ............................................................................................................................... 110
6.3 Suenje kompresora .............................................................................................................................................. 111
6.4 Punjenje ulja ........................................................................................................................................................... 111
7.0 Gubitak punjenja radne tvari ................................................................................................................................... 112
8.0 Pregaranje motora kompresora .............................................................................................................................. 113
8.1 Kiselost ulja .............................................................................................................................................................. 113
8.2 Pregoreni sustav .................................................................................................................................................... 113
Zabiljeke
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Popravak hladnjaka i zamrzivaa zahtijeva
kvaliciranog tehniara koji e uinkovito
popraviti sustav bez obzira na vrstu hladnjaka.
Prije servisni radovi i popravci nisu bili
obuhvaeni regulativama, no sada jesu zbog
uvoenja novih radnih tvari.
Slika 1 pokazuje hermetiki rashladni sustav
sa kapilarnim cijevima kao prigunim tijelom.
Ovaj sustav se koristi u kuanstvu i malim
komercijalnim hladnjacima, vitrinama za sladoled
i hladnjacima za boce.
Slika 2 pokazuje rashladni sustav sa termostatskim
ekspanzijskim ventilom. Ovaj sustav se koristi u
komercijalnim rashladnim postrojenjima.
Popravak i servis su zahtjevniji od ponovnog
sklapanja, i to zbog toga to su radni uvjeti na
terenu puno tei od onih u proizvodnom pogonu
ili radionici.
Prvi uvjet za uspjean servis je da serviseri imaju
potrebne kvalikacije, tj. kvalitetno znanje,
poznavanje proizvoda, preciznost i intuiciju.
Svrha ovog vodia je unapreenje znanja o
popravcima prolaskom kroz osnovna pravila.
Osnovna namjena je vezana na popravak
rashladnih sustava u kuanstvu, no mnoge
procedure se mogu primijeniti i na komercijalne
hermetike rashladne sustave.
1.0
Openito
1.1
Otkrivanje kvara
Fig. 3: Manometri, servisni ventil, multimetar i tester za proputanje
Prije poduzimanja bilo kakvih mjera na
rashladnom sustavu koji je fazi popravka
najprije sve treba pravilno isplanirati, tj. moraju
biti dostupne sve komponente i materijal za
popravak. Da se to planiranje pravilno izvri
potrebno je znati uzrok kvara u sustavu. Na
slici je prikazan sav potreban alat za otkrivanje
kvara: manometri za usis i tlak, servisni ventili,
multimetar (napon, struja i otpor) te tester za
proputanje. U mnogim sluajevima kvar se
moe otkriti prema iskazu korisnika ili se barem
moe dobiti neka dijagnoza koja bi dovela do
otkrivanja kvara. Uglavnom, serviser mora imati
potrebno predznanje o funkcioniranju sustava
te mora imati dostupan sav materijal i alat. Cijeli
postupak otkrivanja kvarova ovdje nee biti
detaljno opisan, meutim, u nastavku e biti
spomenuti najei kvarovi kada se kompresor ne
moe pokrenuti.
Izbaena glavna sklopka
Potencijalni kvar moe biti u neispravnoj fazi,
a to zna biti uslijed kvara u namotu motora ili
njegovoj zatiti. Takoer moe biti da je dolo
do kratkog spoja ili pak pregorenoj ici uvodnog
kabla u kompresor. Ove greke zahtijevaju
zamjenu kompresora.
Kompresor
Moe doi do pogrenog odabira motora i startnog
ureaja. Motor i zatita namotaja mogu biti u kvaru,
a kompresor moe biti u mehanikoj blokadi.
Najei razlozi za smanjen rashladni uin su
nakupine garea i bakra uslijed djelovanja vlage i
nekondenzirajuih plinova u sustavu.
Oteene brtve i sjedita ventila mogu se
obrazloiti previsokim vrnim tlakovima koji mogu
dovesti i do hidraulikog udara u kompresoru.
Ovi problemi mogu biti povezani sa prevelikim
punjenjem sustava ili blokadom kapilarne cijevi.
Fig. 1: Hermetiki rashladni sustav sa kapilarnim cijevima
Fig. 2: Hermetiki rashladni sustav sa ekspanzijskim
ventilom
Am0_0107
Am0_0108
Am0_0109 Am0_0110 Am0_0111 Am0_0112 Am0_0113
1.2
Zamjena termostata
Problemi u kompresoru mogu biti uslijed
previsokog tlaka ili preslabog napajanja.
Neizjednaen tlak izaziva izbacivanje zatite
namotaja nakon svakog starta, te e s vremenom
izazvati pregaranje namotaja motora. Ventilator
koji je u kvaru takoer moe utjecati na
optereenje kompresora i izazvati izbacivanje
zatite motora ili pak puknue brtvi.
U sluaju neuspjenog starta te pokretanja
hladnog kompresora moe proi 15 minuta da
zatita namotaja izbaci kompresor. Ukoliko zatita
izbaci a kompresor je topao moe proi i do 45
minuta da se opet pokrene.
Prije poetka sustavnog traenja kvara dobro je
iskljuiti kompresor barem na 5 minuta. U tom
vremenu se omoguuje da se PTC startni ureaj
dovoljno ohladi da moe ponovno pokrenuti
kompresor.
Ukoliko doe do kratkotrajnog prekida napajanja
u prvih par minuta rashladnog procesa moe biti
da je dolo do meudjelovanja izmeu PTC-a i
zatite. Kompresor sa PTC-om ne moe startati u
sustavu koji nije tlano izjednaen, a PTC se ne
moe tako brzo ohladiti. U nekim sluajevima
potrebno je i sat vremena da doe do ponovnog
starta.
Visokotlani i niskotlani prekidai
Izbacivanje visokotlanog prekidaa moe
biti uslijed previsokog tlaka kondenzacije, i to
vjerojatno zbog manjka hlaenja ventilatorom.
Izbacivanje niskotlanog prekidaa se dogaa
zbog manjka punjenja radne tvari, proputanja u
sustavu, hvatanja leda na isparivau ili djelomini
blokade ekspanzijskog ureaja.

Prije zamjene kompresora bilo bi dobro provjeriti
termostat.
Jednostavan test se radi kratkim spajanjem
termostata, tako da kompresor direktno dobije
napajanje. Ukoliko kompresor u takvim uvjetima
moe raditi, potrebno je zamijeniti termostat.
Prilikom zamjene najvanije je pronai
odgovarajui termostat, to bi moglo predstavljati
problem za veinu modela na tritu. Kako bi
se ovaj odabir uinio to jednostavnijim neki
proizvoai, tj. Danfoss je konstruirao tzv.
servisne termostate. Oni se isporuuju u paketu
sa svom potrebnom opremom za rad termostata.
Sa osam paketa od kojih svaki pokriva jednu
1.1
Otkrivanje kvara (nastavak)
Ovo izbacivanje moe biti i zbog mehanikog
kvara, krivih postavki, krivog podeenja tlaka
izbacivanja ili nepravilnog toka tlaka u sustavu.
Termostat
Neispravan ili pogreno podeen termostat moe
uzrokovati izbacivanje kompresora. Ukoliko
termostat izgubi punjenje u osjetniku ili ako je
podeena temperatura previsoka, kompresor
se nee pokrenuti. Kvar moe biti prouzroen i
krivim elektrinim spojem.
Premalena diferenca (temperaturna razlika
ukljuenja i iskljuenja) e uzrokovati premalene
periode mirovanja kompresora, a u spoju sa
LST kompresorom e dovesti i do problema sa
startom.
Takoer vidite odlomak 1.2 Zamjena termostata.
Za vie detalja pogledajte poglavlje Otkrivanje
kvarova u rashladnim sustavima sa hermetikim
kompresorima
Prije otvaranja sustava nuno je precizno otkriti
uzrok kvara, posebno prije nego li uklonite
kompresor. Popravci unutar samog sustava su
relativno skupi. Prije otvaranja starog rashladnog
sustava moda bi bilo poeljno provjeriti da li je
kompresor blizu isteka trajanja.
Procjena kompresora vri se pregledom punjenja
ulja. Malo ulja se odlije u istu au i usporeuje
sa istim ali novim uljem. Ukoliko je staro ulje
tamno, mutno i sadri neistoe, kompresor bi
trebalo zamijeniti.
vrstu hladnjaka i primjene, mogu se pokriti svi
poznati rashladni ureaji. Vidi sliku 4. Podruje
primjene svakog termostata pokriva irok
program termostata. Nadalje, termostati imaju
temperaturnu razliku izmeu ukljuenja i
iskljuenja dovoljnu da osiguraju zadovoljavajue
izjednaenje tlaka tijekom perioda mirovanja.
S namjerom da se postigne traena
funkcionalnost osjetnika termostata (posljednjih
100 mm kapilarne cijevi), on mora u potpunosti
biti u kontaktu sa isparivaem.
Prilikom zamjene termostata vano je provjeriti
da li kompresor zadovoljavajue radi u toplom
i hladnom stanju. Takoer, kod LST kompresora
treba provjeriti da li je period mirovanja dovoljan
da bi u sustavu dolo do izjednaenja tlaka.
Kod veine termostata mogue je postizanje vee
temperaturne razlike djelovanjem na vijak za
podeavanje. Meutim, prije toga poeljno je u
tehnikim podacima termostata potraiti na koju
stranu vijak treba okrenuti. Drugi nain postizanja
vie diference je postavljanje komadia plastike
izmeu osjetnika i isparivaa, budui da 1 mm
plastinog materijala uzrokuje otprilike 1C viu
razliku.
Slika 4: Paket servisnog termostata
Am0_0114
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
1.3
Zamjena elektrine opreme
1.4
Zamjena kompresora
1.5
Zamjena radne tvari
Najbolje rjeenje za servis je odabrati istu radnu
tvar koja se i prije koristila u sustavu. Danfoss
kompresori se isporuuju ili su bili isporuivani
za rad sa R12, R22, R502, R134a, R404A / R507
/ R407C, te zapaljivim R600a i R290. Radne
tvari R12 i R502 su obuhvaene Montrealskim
protokolom i smiju se koristiti u vrlo malo
zemalja, te e postupno biti prekinute po pitanju
proizvodnje.
Za sustave sa toplinskim pumpama radna tvar
R407C zamjenjuje radne tvari R22 i R502.
Ekoloki prihvatljivija radna tvar R134a je
zamijenila R12, dok su R404A i R507 u mnogim
sustavima zamijenili R22 i R502.
Zapaljive radne tvari R290 i R600a
Maksimalno punjenje ovih radnih tvari u sustavu
je 150g prema danas vaeim standardima, te
se one primjenjuju samo u malim rashladnim
sustavima.
Zapaljive radne tvari mogu se primjenjivati
samo u sustavima koji zadovoljavaju zahtjeve
EN/IEC 60335-2-24 ili -2-89, ukljuujui zahtjeve
Nove radne tvari (smjesa drugih radnih tvari)
Radna tvar Trgovaki naziv Sastav Zamjena za Podruje primjene Primjenjivo ulje
R401A Suva MP39 R22, R152a, R124 R12 L - M Alkilbenzen
R401B Suva MP66 R22, R152a, R124 R12 L Alkilbenzen
R402A Suva HP80 R22, R125, R290 R502 L
Poliester
Alkilbenzen
R402B Suva HP81 R22, R125, R290 R502 L - M
Poliester
Alkilbenzen
Uzrok kvara moe se pronai i u elektrinoj
opremi kompresora, gdje postoji mogunost
zamjene startnog releja/PTC startnog ureaja,
zatite motora te startnog ili pogonskog
kondenzatora. Oteen startni kondenzator moe
biti u kvaru zbog premale podeene diference na
termostatu, budui da startni kondenzator moe
imati maksimalno 10 ukljuenja na sat.
Ukoliko je kvar uzrokovan zatitom namotaja koja
je ugraena u hermetike kompresore, tada je
nuno zamijeniti kompletan kompresor.
Prilikom zamjene kompresora nuno je zamijeniti
i pripadajuu elektrinu opremu, budui da
ona kasnije moe uzrokovati kvar na novom
kompresoru.
Ako je do kvara dolo uslijed neispravnog
kompresora, serviser mora paljivo odabrati
kompresor koji e posjedovati korektne
karakteristike za sustav. Ako je dostupan
kompresor koji odgovara prethodnom te ako
je namijenjen za istu radnu tvar, u tom sluaju
ne bi trebalo biti daljnjih problema. Meutim,
esto nije mogue nabaviti isti kompresor, te
u tom sluaju serviser mora obratiti panju na
neke pojedinosti. Ukoliko se postavlja kompresor
razliitog proizvoaa biti e teko odabrati
pravilan kompresor, jer se moraju uzeti u obzir
razliiti parametri.
Napajanje kompresora i frekvencija moraju
odgovarati prethodnom kompresoru. Takoer
se mora uzeti u obzir i podruje primjene (niske,
srednje ili visoke temperature isparavanja).
Rashladni uin takoer mora odgovarati
prethodnom kompresoru, a ako je uin nepoznat
prihvatljiva je i usporedba radnih zapremina
kompresora. Tada je preporuljivo odabrati
kompresor malo vee zapremine od prethodnog.
Kod sustava sa kapilarnom cijevi uz izjednaenje
tlaka prilikom mirovanja sustava moe se koristiti
LST kompresor (sa niskim startnim momentom).
Kod sustava sa ekspanzijskim ventilom bez
izjednaenja tlaka koriste se HST kompresori
(visok startni moment). Naravno, HST kompresori
se mogu koristiti i u sustavima sa kapilarnom
cijevi.
Naposljetku, rashladni uvjeti kompresora se
takoer moraju uzeti u obzir. Ukoliko sustav radi
sa hlaenjem ulja, mora se odabrati kompresor
koji ima tu opciju.
Tokom servisa kompresor sa hladnjakom ulja
moe bez problema zamijeniti kompresor
bez hladnjaka, budui da se zavojnica moe
zanemariti kada nije potrebna.
za zapaljive radne tvari. Servisno osoblje koje
namjerava rukovati s ovim radnim tvarima
mora imati potrebna znanja. To ukljuuje
poznavanje alata, transporta kompresora i same
radne tvari, te poznavanje svih vanijih pravila i
regulativa. Ukoliko se u blizini ovih radnih tvari
koriste otvoreni plamen i elektrini alat, oni
mogu biti koriteni samo u skladu sa dotinim
regulativama. Ovi rashladni sustavi otvaraju se
samo pomou rezaa cijevi.
Promjena sa R12 i R134a na R600a nije dozvoljena,
budui da ti hladnjaci nisu odobreni za rad sa
zapaljivim radnim tvarima. Takoer, njihova
elektrina sigurnost nije ispitana prema trenutnim
standardima. Isto se odnosi na promjenu R22, R502
i R134a u R290.
Smjese radnih tvari
U isto vrijeme kada su predstavljene nove i
ekoloki prihvatljive radne tvari (R134a i R404A), na
tritu su se pojavile i smjese radnih tvari s ciljem
rada za servisne namjene. Ekoloki su prihvatljivije
od CFC radnih tvari (R12 i R502). U mnogim
zemljama smjese radnih tvari su doputene ali za
krae razdoblje, to znai da nisu svjetski rairene u
hermetikim rashladnim sustavima.
Primjena ovih radnih tvari ne moe biti
preporuljiva za serijsku proizvodnju, no mogu
se koristiti za servisne radove. Vidi tablicu na
prethodnoj strani.
Add in
Ova oznaka se koristi kada se sustav puni nekom
drugaijom radnom tvari od prethodne. To je
posebice sluaj kada doe do problema pa se
dotini mora rijeiti u to manjem broju operacija.
Analogno, R22 sustavi su nadodani malom
koliinom R12 cilju poboljanja protoka ulja u
kompresor.
U nekim zemljama nije doputeno dodavanje u
CFC sustave (R12, R502...)
1.5
Zamjena radne tvari (nastavak)
Drop in
Ovaj termin oznaava da se tijekom servisa
kod postojeeg rashladnog sustava preko 90%
postojeeg mineralnog ulja izvadi i zamijeni
sintetikim. To podrazumijeva i zamjenu lter
suaa. Nadalje, sustav je napunjen s drugom i
kompatibilnom radnom tvari (tj. smjesom).
Retrot
Ovaj termin podrazumijeva zamjenu radne tvari
u sustavu, i to postojee CFC skupine sa ekoloki
prihvatljivijom HCFC.
Rashladni sustav je ispranjen i kompresor
je zamijenjen novim, HFC kompresorom.
Istovremeno, kompresorsko ulje je zamijenjeno
odgovarajuim esterskim.
Ulje se nakon kratkog perioda nekoliko puta
treba promijeniti, a u skladu s time i lter sua.
U sluaju zamjene ulja potrebno je posjedovati
izjavu proizvoaa o kompatibilnosti materijala.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
2.0
Pravila kod servisnih
radova
Kako bi rashladni sustav radio u skladu
s namjenom i kako bi postigao razuman
vijek trajanja nuno je sve neistoe, vlagu
i nekondenzirajue plinove drati u malim
koncentracijama. Kod sastavljanja novog
postrojenja ove zahtjeve lako je postii, no kod
servisa postojeeg postrojenja koje je jo i u
kvaru to je poprilino kompliciranije. Uz ostale
faktore, to je najvie zbog injenice da greke
2.1
Otvaranje sustava
u rashladnom sustavu esto pokrenu tetne
kemijske procese, te tako otvaraju mogunost za
zagaenje sustava.
Da bi servisni rad bio izveden korektno nune su
neke preventivne mjere. Prije davanja bilo kakvih
detalja biti e objanjena neka osnovna pravila i
uvjeti.
Slika 5: Hermetiki rashladni sustav sa kapilarnom cijevi
Ukoliko rashladni sustav sadri zapaljivu radnu
tvar poput R600a i R290, kompresor mora
sadravati odgovarajuu etiketu. Danfoss
kompresori se isporuuju sa etiketom prikazanoj
na slici 6.
Slika 6: Etiketa na kompresoru sa R600a
Servis i popravak takvih sustava zahtijevaju
posebno educirano osoblje. To podrazumijeva
poznavanje alata, transporta kompresora i radne
tvari kao i vane smjernice i sigurnosna pravila.
Slika 7 pokazuje igliasti ventil za ugradnju na
crijevo, koji omoguava otvaranje prema sustavu,
kako bi se isti mogao prazniti i sakupljati radnu
tvar, i to prema uputama.
Slika 8: Ureaj za sakupljanje radne tvari
Prije rezanja cijevi sustava preporuljivo ih je
obrisati krpom na mjestima gdje se ele rezati.
Tako se cijevi pripremaju za kasnije lemljenje, a
usput se izbjegava ulazak neistoa u sustav.
Za rezanje cijevi uvijek koristite reza cijevi,
a ne pilu za metal. Nerijetko mala strugotina
koja ostane u sustavu moe uzrokovati kvar
kompresora. Sve radne tvari se moraju sakupljati
prema uputama.
Kada se ree kapilarna cijev najbitnije je da ne
doe do deformacija cijevi. Kapilarna cijev mora
se rezati posebnim klijetima (vidi sliku 9) ili se
pomou turpije napravi trag na kojem se cijev
lomi.
Slika 9: Specijalna klijeta za kapilarne cijevi
Am0_0115
Am0_0117
Am0_0116
Am0_0118
Am0_0111
Slika 7: Igliasti ventil
2.3
Filter sua
Filter sua apsorbira male koliine vode
koja se nalazi u sustavu. Slui za ltriranje i
spreava blokiranje ulaza kapilarne cijevi, a
takoer izbjegava nakupljanje prljavtine u
ekspanzijskom ventilu.
Ukoliko se rashladni sustav otvara nuno je
pritom zamijeniti lter sua, kako bi se osigurala
dovoljna suhoa nakon popravka.
Zamjena lter suaa se nikada ne smije raditi
pomou plamenika. Naime, kada se lter sua
zagrijava, apsorbirana vlaga se moe otpustiti i
zavriti u sustavu. Osim toga, ukoliko sustav radi
sa zapaljivom radnom tvari, otvoreni plamen
moe predstavljati veliku opasnost.
Kod nezapaljivih radnih tvari se moe koristiti
cijev za ispuhivanje no meutim tada se mora
lomiti kapilarna cijev kako bi se potjerao duik
prema lter suau te dalje na otvoreni zrak.
U standardnim uvjetima lter sua moe
apsorbirati vlagu u iznosu od 10% od mase
tvari za isuivanje. Najee puni kapacitet nije
potpuno iskoriten, no treba imati na umu da je
kod odabira bolje koristiti predimenzioniran lter
sua nego onaj s premalim uinom suenja.
Novi lter sua mora biti potpuno suh. U praksi
to nije problem, no ipak se mora paziti da je
pakiranje lter suaa netaknuto, kako bi se
sprijeilo prodiranje vlage tijekom skladitenja ili
transporta. Filter sua se ugrauje tako da smjer
protoka i gravitacije budu isti.
Sustav koji je punjen radnom tvari nikada ne
smije biti grijan i lemljen, posebice kada je radna
tvar zapaljiva.
Lemljenje sustava koji sadri radnu tvar e
uzrokovati stvaranje produkata raspadanja.
Kada se sustav isprazni radnom tvari, ubacuje
se inertni zatitni plin. To se ini propuhivanjem
pomou duika. Prije samog propuhivanja sustav
se mora otvoriti na jo jednom mjestu.
2.2
Lemljenje sa zatitnim
plinom
UOP Molecular Sieve Division (bivi
Union Carbide)
25 East Algonquin Road, Des Plaines
Illinois 60017-5017, SAD
4A-XH6 4A-XH7 4A-XH9
R12 x x x
R22, R502 x x
R134a, R404A x x
HFC/HCFC smjese x
R290, R600a x x
Grace Davison Chemical
W.R Grace /Co, P.O. Box 2117,
Baltimore, Maryland 212203, SAD
574 594
R12, R22, R502 x x
R134a x
HFC/HCFC blends x
R290, R600a x
CECA S.A., France NL30R Siliporite H3R
R12, R22, R502 x x
R134a x
HFC/HCFC smjese x
R290, R600a x
Filter suai s veliinom pora od 3 ngstrma u
odnosu na radnu tvar:
U komercijalnim rashladnim sustavima
preporuaju se Danfoss DML lteri.
Kompresor Sua
PL i TL 6 grama ili vie
FR i NL 10 grama ili vie
SC 15 grama ili vie
Ukoliko je kvar na kompresoru najbolje je
rezati usisnu i tlanu cijev, i to prije prikljuaka
kompresora, bez rezanja servisne cijevi.
Ako je kompresor u redu preporua se rezanje
servisne cijevi. Propuhivanje se prvo vri prvo
kroz ispariva, a zatim kroz kondenzator. Za
ova postrojenja najpogodniji je tlak od 5 bar, a
propuhivanje bi trebalo trajati oko jedne do dvije
minute.
Tako se spreava da se molekularna sita (MS)
meusobno troe, a i da ne stvaraju prainu, jer
u tom sluaju moe doi do zaepljenja ulaza
kapilarne cijevi. Vertikalno postavljanje takoer
omoguuje i lake izjednaenje tlaka kod sustava
s kapilarnom cijevi. Vidi sliku 10.
Budui da voda ima veliinu molekule od 2,8
ngstrma, molekularna sita imaju veliinu
pora od 3 ngstrma, to je dovoljno za veinu
standardnih radnih tvari. Molekule vode se
apsorbiraju u porama dok radna tvar slobodno
struji kroz lter.
Slika 10: Pravilno postavljanje lter suaa
Ukoliko se trai lter bez aluminij oksida,
preporuuju se Danfoss DCC ili DAS lteri protiv
pregaranja, i to za radne tvari R134a i R404A. Za
R600a i R290 preporua se model DCLE032.
Am0_0119
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Popravak kvarova se uvijek mora odraditi brzo, te
sustav moe biti otvoren prema atmosferi do 15
minuta,, kako bi se izbjegao ulazak vlage. Stoga je
svaki puta prije servisa dobro imati sve potrebne
rezervne dijelove.
2.4
Nakupljanje vlage tijekom
popravka
Gumeni dodaci se moraju postaviti na postolje
kompresora prije nego se on postavi na postolje
agregata. Ako se kompresor okrene naopako
tada e se ulje nakupiti u prikljucima, to moe
predstavljati problem prilikom lemljenja. Gumene
dodatke sa starih kompresora nikako se ne smije
koristiti budui da su esto prestari i pretvrdi u
odnosu na nove.
Skinite kapu sa prikljuka za punjenje novog
kompresora i zalemite cijev na prikljuak.
Kompresor mora biti zatvoren dok se ne zalemi
prema sustavu.
Osim toga, preporuljivo je otvoriti sve prikljuke
na kompresoru, lter suau i sustavu ako se
odlui odgoditi popravak.
Aluminijske kape na prikljucima se ne smiju
ostaviti nakon zavretka radova na sustavu
Kape slue za zatitu kompresora tijekom
transporta i skladitenja, te ne osiguravaju
brtvljenje u sustavu pod tlakom. Kape slue da
se provjeri da li je kompresor nakon izlaska iz
proizvodnog pogona bio otvaran. Ukoliko su
kape oteene ili nedostaju, kompresor se ne
smije koristiti dok se ne osui i dok mu se ne
zamijeni ulje.
Elektrinu opremu nikada se ne smije vie puta
koristiti.
Preporua se koritenje nove elektrine opreme
kod novog kompresora, budui da bi koritenje
stare kod novih kompresora moglo uzrokovati
kvarove.
Kompresor se nikada ne smije pokrenuti bez
kompletnog startnog ureaja.
Budui da je dio otpora startnog kruga u
startnom ureaju, pokretanje bez potpunog
startnog ureaja uzrokuje nedovoljan potezni
moment a uslijed toga dolazi do prevelikog
zagrijavanja namotaja, a poslije i do njegovog
oteenja.
Kompresor se ne smije pokretati u vakuumu.
Pokretanje kompresora u vakuumu moe dovesti
do oteenja kontaktnih igli struje napajanja,
budui da su izolacijska svojstva zraka smanjena
uslijed manjeg tlaka.
Slika 11 pokazuje shemu spajanja sa PTC
startnim ureajem i zatitom namotaja. Radni
kondenzator spojen na igle N i S smanjuje
potronju energije na energetski optimiranim
kompresorima.
2.5
Priprema kompresora i
elektrine opreme
Ukoliko je nemogue odraditi servis u jednom
razdoblju, tada se sustav mora paljivo zabrtviti i
napuniti malim pretlakom suhog duika, kako ne
bi dolo do ulaska vlage.
Slika 11: Shema spajanja sa PTC-om i zatitom namotaja.
Slika 12 pokazuje shemu spajanja sa startnim
relejem i startnim kondenzatorom ako je zatita
motora smjetena van kompresora
Slika 12: Shema spajanja sa startnim relejem i startnim
kondenzatorom
Am0_0120
Am0_0121
2.5
Priprema kompresora
i elektrine opreme
(nastavak)
Slika 13 pokazuje shemu spajanja velikih SC
kompresora sa CSR motorom.
Slika 13: Shema spajanja za CSR motor
Am0_0122
2.6
Lemljenje
Najbitnije je izraditi odgovarajui lemni spoj.
Preporueni razmaci za lemne spojeve
Kod veine Danfoss kompresora prikljuci su
elini i obloeni bakrom, te takvi zavareni za
kuite. Zavareni spoj se ne moe otetiti od
pregrijavanja tijekom lemljenja.
Za vie informacija molimo pogledajte poglavlje
Upute za ugradnju.
Materijal Materijal
Lem sa srebrom Materijal eline cijevi
Easy-o 0,05 - 0,15 mm 0,04 - 0,15 mm
Argo-o 0,05 - 0,25 mm 0,04 - 0,2 mm
Sil-fos 0,04 - 0,2 mm Neprikladan
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
2.7
Vakumiranje
T
l
a
k

u

m
b
a
r
Tlana strana
Usisna strana
Dvostrano vakumiranje
Kada se rashladni sustav sklopi potrebno ga
je paljivo izvakumirati (ukloniti zrak) prije
nego to se napuni radnom tvari. To je nuno
ako se eli napraviti kvalitetan popravak.
Glavna svrha vakumiranja je smanjenje
koliine nekondenzirajuih plinova i postizanje
minimalne vlanosti u sustavu.
Vlaga u sustavu moe uzrokovati stvaranje leda,
reakciju sa radnom tvari, starenje ulja, ubrzanje
oksidacijskih procesa i hidroliza sa izolacijskim
materijalom.
Vakumiranje rashladnog sustava.
Nekondenzirajui plinovi (NCG) u rashladnom
sustavu mogu uzrokovati povean tlak
kondenzacije a tako poveati rizik od stvaranja
koksa i tako poveane potronje energije.
Sadraj nekondenzirajuih plinova mora se
drati ispod 1% volumno. Vakumiranje se moe
obavljati na razliite naine, ovisno o volumnim
uvjetima na usisnoj i tlanoj strani sustava.
Ako ispariva i kompresor imaju velik volumen,
preporua se jednostrano vakumiranje . U
drugom sluaju preporua se dvostrano
vakumiranje . Jednostrano vakumiranje se vri
pomou cijevi na kompresoru, a rezultati su neto
manji vakuum i vei sadraj nekondenzirajuih
plinova. Sa tlane strane rashladnog sustava zrak
se uklanja kroz kapilarnu cijev. Rezultat je vii tlak
na tlanoj strani od tlaka na usisnoj.
Glavni faktor koji utjee na sadraj
nekondenzirajuih plinova nakon vakumiranja
je izjednaen tlak u sustavu, jer je tlak odreen
razdiobom volumena.
Volumen na tlanoj strani je 10-20% ukupnog
volumena, pa visok krajnji tlak ima manje utjecaja
na izjednaenje tlaka od velikog volumena i
niskog tlaka na usisnoj strani.
Slika 14: Proces vakumiranja
Am0_0133
2.8
Vakuum pumpa i
vakummetar
Za stalno koritenje je dovoljna dvostupanjska
vakuum pumpa uina 20 l/h, a za servisne radove
je prigodnija dvostupanjska sa uinom od 10
l/h, i to zbog manje teine. Hermetiki rashladni
kompresor nije pogodan za ovu namjenu iz
razloga to ne moe postii dovoljno niske
tlakove, a osim toga kompresor koriten kao
vakuum pumpa se moe pregrijati i otetiti.
Uslijed smanjenja tlaka smanjuje se izolacijski
otpor zraka, pa e stoga u motoru kompresora
doi do kvara na ulaznom strujnom kablu.
Za uspjeno vakumiranje nuna je kvalitetna
vakuum pumpa. Vidi sliku 15
Slika 15: Vakuum pumpa
Ista vakuum pumpa se moe koristiti za sve vrste
radnih tvari ukoliko je punjena sa esterskim
uljem.
Vakuum pumpa otporna na plamen se koristi kod
sustava koji se pune zapaljivim radnim tvarima
R600a i R290.
Nema smisla posjedovati odgovarajuu vakuum
pumpu ukoliko se postignuti vakuum ne moe
izmjeriti. Stoga se preporuaju vrsti vakummetri
(slika 16) koji imaju mogunost mjeriti ispod 1 mbar.
Slika 16: Vakummetar Am0_0135
Am0_0136 Am0_0137
Da bi se osigurao oekivan vijek trajanja
rashladnog sustava, radna tvar mora sadravati
ispod 20 ppm-a vlage (20 mg/kg).
Ne punite radnu tvar iz velikog spremnika u mali
vie puta, budui da svako premjetanje radne
tvari znaajno poveava sadraj vode.
Zapaljive radne tvari R290 i R600a moraju biti
uskladitene i transportirane u odgovarajuim
spremnicima, te se s njima mora rukovati prema
postojeim pravilnicima.
U blizini R600a i R290 ne koristite otvoreni plamen.
3.0
Rukovanje radnim
tvarima
3.2
Maksimalno punjenje
sustava
Sustavi sa ekspanzijskim ventilom se moraju
puniti radnom tvari sve dok u kontrolnom staklu
ne nestane mjehuria. Kontrolno staklo se
postavlja im blie ekspanzijskom ventilu.
3.1
Ako se premai granica punjenja radne tvari (koja
je navedena u tehnikim podacima kompresora),
doi e do pjenjenja ulja prilikom pokretanja
kompresora, a moe rezultirati oteenjem
sustava ventila u kompresoru.
Punjenje radne tvari nikada ne smije
prei koliinu koja se moe zadrati na
kondenzatorskoj strani sustava.
Kompresor Maksimalno punjenje sustava
R134a R600a R290 R404A
P 300 g 120 g
T 400 g 150 g 150 g 600 g
TL.G 600 g 150 g 150 g
N 400 g 150 g 150 g
F 900 g 150 g 850 g
SC 1300 g 150 g 1300 g
SC-Twin 2200 g
Ovi rashladni sustavi otvaraju se pomou rezaa
cijevi.
Zamjena radnih tvari R12 i R134a sa R600a nije
dozvoljena, budui da ti ureaji nisu odobreni
za rad sa zapaljivim radnim tvarima. Takoer,
elektrina sigurnost nije im ispitana prema
vaeim standardima. Isto se odnosi na zamjenu
radnih tvari R22, R502 i R134a sa R290.
Punjenje radne tvari nije problem ukoliko se
koristi odgovarajua oprema i ako se zna kolika je
koliina radne tvari potrebna. Vidi sliku 17.
Slika 17: Ureaj za punjenje radne tvari
Uvijek punite koliinu i tip radne tvari
preporuene od strane proizvoaa. Opi
podaci se najee nalaze na ploici kompresora.
Kompresori razliitih proizvoaa sadre
razliite koliine ulja, pa stoga ako se zamjenjuje
kompresor poeljno je korigirati koliinu radne
tvari.
Punjenje radnom tvari vri se mjerenjem
volumena ili mjerenjem mase. Zapaljive
radne tvari poput R600a i R290 pune se uvijek
mjerenjem mase. Punjenje mjerenjem volumena
vri se pomou posebnog cilindra za punjenje
radnom tvari.
R404A i ostale radne tvari u seriji 400 se
uvijek moraju puniti u tekuem stanju.
Ukoliko je nepoznata koliina punjenja ono
se vri postupno dok se ne postigne korektna
temperaturna raspodjela na isparivau. Meutim,
najprikladnije je malo prepuniti sustav i zatim
pomalo isputati radnu tvar dok se ne postigne
ogovarajua koliina punjenja. Punjenje radne
tvari mora biti obavljeno uz ukljuen kompresor i
neoptereeni hladnjak te zatvorena vrata.
Ispravno punjenje karakterizira ista temperatura
na ulazu i izlazu isparivaa.
Na usisnom prikljuku isparivaa temperatura
mora biti otprilike ista kao i okolina. Tako se
izbjegava prolaz vlage kroz izolaciju hladnjaka.
Vidi sliku 18.
Slika 18: Temperature na isparivau.
Takoer, poeljno je detaljnije prouiti tehnike
podatke kompresora, budui da maksimalno
dozvoljene granice punjenja mogu varirati ovisno
o modelu kompresora.
Maksimalna koliina punjenja od 150 g za radne
tvari R600a i R290 je prema standardima gornja
sigurnosna granica za ova postrojenja, dok su
ostale koliine navedene radi izbjegavanja pojave
hidraulikog udara.
Am0_0138
Am0_0139
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Prije dovretka servisa potrebno je kompletno
ispitati hladnjak, kako bi se provjerilo da je
servis kompletno obavljen. Provjerava se da li se
ispariva ohladio i postigao eljenu temperaturu.
Za sustave s kapilarnom cijevi kao prigunim
elementom treba provjeriti da li kompresor
zadovoljavajue radi pomou termostata.
Nadalje, mora se provjeriti da li diferenca na
termostata omoguava dovoljno duga razdoblja
mirovanja. To je nuno zbog izjednaenja tlaka,
3.3
Ispitivanje
Hermetiki rashladni sustav mora biti potpuno
zabrtvljen, a ukoliko se eli postii dug vijek
trajanja hladnjaka putanje sustava mora biti
manje od jednog grama po godini.
Budui da mnogi sustavi koji su punjeni sa
zapaljivim radnim tvarima R600a i R290 imaju
koliinu punjenja manju od 50 g, kod njih je
dozvoljeno proputanje manje od 0,5 g po
godini. Da bi se postigle ove vrijednosti potrebno
je imati visokokvalitetnu elektroniku opremu za
ispitivanje sustava, koja moe mjeriti i najmanja
proputanja.
Vano je ispitati sve lemne spojeva sustava, ak i
tamo gdje se nije vrio popravak.
Spojevi na tlanoj strani sustava (od tlanog
prikljuka kompresora do kondenzatora i lter
suaa) se moraju ispitati kod ukljuenog
kompresora, jer tamo vladaju najvii tlakovi.
Ispariva, usisna cijev i kompresor se ispituju kod
iskljuenog kompresora i izjednaenog tlaka u
sustavu, budui da tu vladaju najvii tlakovi. Vidi
sliku 19.
3.4
Ispitivanje na proputanje
jer kompresor sa niskim startnim momentom
mora startati bez izbacivanja zatite motora.
U podrujima gdje zna doi do nepredvidivih
prekida napajanja bitno je ispitati radne uvjete
uz 85% nominalnog napona, jer se prilikom pada
napona startni i radni moment nee moi postii.
Slika 19: Ispitiva proputanja
Ukoliko nemate elektroniki ispitiva pri ruci
(slika 19), dostupni spojevi se mogu provjeriti
smjesom vode i sapuna te sprejem. Naravno,
mala proputanja se ovim metodama ne mogu
uoiti.
Am0_0113
U ovom poglavlju bit e objanjen postupak
zamjene pokvarenog kompresora u hermetikim
rashladnim sustavima.
Osnovni uvjet je da radna tvar u sustavu bude pod
pretlakom te da u sustavu nema neistoa. Radna
tvar mora odgovarati onoj koja se inae nalazi u
sustavu.
4.0
Zamjena neispravnog
kompresora
Pripremom za popravak ili zamjenu komponenti
izbjegavaju se daljnja kanjenja uz otvoren
sustav. Tako se takoer smanjuje rizik od ulaska
vlage i neistoa u sustav.
Na servisni prikljuak novog kompresora se
ugrauju servisni ventil i cjevica.
U nekim sluajevima prednost je na usisni
prikljuak kompresora ugraditi pomonu cijev za
servis.
4.1
Priprema komponenti
Ugradite igliasti ventil na servisnu cijev
kompresora. Prikljuite cijev na ureaj za
pranjenje i uklonite radnu tvar iz sustava prema
uputama.
4.2
Uklanjanje punjenja
Presijecite usisnu i tlanu cijev kompresora
pomou rezaa cijevi, i to na udaljenosti 25-30
mm od samih prikljuaka. Meutim, mjesta gdje
se predvia rezanje cijevi prvo je potrebno dobro
oistiti suhom krpom.
Ako se kasnije predvia testiranje kompresora,
sve dok se to ne uini potrebno je da se na
4.3
Uklanjanje neispravnog
kompresora
Propuhivanjem sustava suhim duikom izbjegava
se nakupljanje ostataka radne tvari.
4.4
Uklanjanje ostatka radne
tvari
Filter sua koji se nalazi nakon izlaza iz
kondenzatora se mora odvojiti iz sustava pomou
rezaa cijevi. Meutim, moe s koristiti i druga
metoda.
4.5
Uklanjanje lter suaa
Srebrni lem mora se ukloniti sa izlaza
kondenzatora. To se moe najuinkovitije uiniti
dok je lem jo u tekuem stanju. Ostali krajevi
cijevi moraju se dobro pripremiti za lemljenje.
Prilikom obrade zavara treba paziti da metalne
strugotine ne uu u sustav. Ako bude potrebno,
cijeli sustav se prilikom obrade moe propuhati
suhim duikom.
Novi lter sua se mora ugraditi na izlazu iz
kondenzatora, te se mora drati pokriven dok
se ponovno ne sklopi na sustav. Izbjegavajte
zagrijavanje krajeva ltera. Prije lemljenja
kapilarne cijevi na lter mora se napraviti mala
rupa (kako je ranije objanjeno) kako bi se
osiguralo da kraj cijevi bude pravilno ugraen te
da se izbjegnu blokiranja.
Prilikom lemljenja treba biti oprezan kako ne bi
dolo do pregaranja.
4.6
ienje lemnih spojeva i
ponovno sastavljanje
Tijekom traenja kvara na sustavu ispostavlja se
da je kompresor u kvaru. Ukoliko se pregledom
utvrdi da je dolo do pregaranja motora te da je
sustav kontaminiran neistoom i vlagom, tada
su nuni drugi postupci.
U sluaju prebliskog postavljanja servisne
cijevi, tj, ako su narueni uvjeti za ugradnju na
kompresor, ona se vrlo lako moe premjestiti
dalje.
Kada je kompresor spreman servisni ventil i
prikljuak moraju biti zatvoreni. Nadalje, morate
imati spreman lter sua no njegov poklopac
mora ostati netaknut.
njegove prikljuke postave gumeni poklopci.
Kako bi se omoguila analiza i kasniji popravak
kompresora, moraju se dostaviti i podaci o uzroku
kvara te godini proizvodnje ureaja. Kompresori
za radne tvari R600a i R290 prilikom vraanja
proizvoau i trgovcu moraju biti izvakumirani i
zabrtvljeni.
Ovaj postupak se obavlja spajanjem boce duika
na sustav, i to tako da se servisna cjevica prvo
primakne usisnoj strani.Zatim se sustav propue, i
cijeli se postupak ponovi na tlanoj strani sustava.
Primaknite servisnu cjevicu na odrezanu
usisnu cijev i pustite lagan mlaz duika, a pritom
koritenjem pile paljivo uklonite lter sua.
Izbjegavajte bilo kakva zagrijavanja ltera.
Prije ugradnje kompresora postavite gumene
anti-vibracijske epove.
Ugradite elektrinu opremu i spojite ice.
vakumiranje i punjenje se vri prema uputama u
odlomcima 2.7 i 3.1.
Ispitivanje se vri prema uputama u odlomcima
3.3 i 3.4.
Nakon pritiska i lemljenja servisne cijevi mora se
ukloniti servisni ventil.
Pratite ranije napomenute upute.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Dok je radna tvar R12 dostupna, moe se koristiti
za daljnje radove. Treba imati na umu da je danas
ta radna tvar teko dostupna i da nije doputena
za koritenje, pa se stoga prilikom servisa treba
utvrditi da li je uope isplativ.
5.0
Prelazak sa R12 na druge
radne tvari
Kao zamjene za R12 koriste se R401A (srednje
temperature isparavanja) i R401B (male
temperature isparavanja), meutim koritenje
takozvanih smjesa radnih tvari nije preporuljivo.
5.1
Zamjena R12 sa
alternativnim radnim
tvarima
Prilikom zamjene R12 radne tvari sa R134a postoji
odreeni rizik, jer u sustavu moe biti ostataka
stare radne tvari, posebice iona klora. U sustavu
se moe nalaziti ista radna tvar, ali i ostaci
mineralnog ulja i alkilbenzena. Stoga postupak
zamjene mora biti obavljen na nain da sadraj
spomenutih tvari bude takav da ne djeluje na
popravljeni sustav.
Prije same zamjene radnih tvari potrebno je
provjeriti da je kompresor ispravan. Ukoliko
je tako, nije ga potrebno mijenjati, budui da
postoji opasnost od kontaminacije sustava
neistoama.
Meutim, zamjena za R134a zahtijeva novi
kompresor, ak ukoliko je i postojei u redu.
Stoga je nuno primijeniti slijedee postupke.
Ukoliko doe do problema sve otvorene cijevi
i prikljuci moraju se zatvoriti. Pretpostavlja
se da je sam sustav ist i da je rashladni krug
jednostavan.
Ukoliko postoji proputanje radne tvari,
mjesto proputanja treba pronai
Ugradite servisni ventil na cijevi kompresora
Sakupite preostalu radnu tvar
Izjednaite tlak na atmosferski pomou suhog
duika
Uklonite kompresor i lter sua
Propuhujte sve komponente sustava suhim
duikom.
Izvrite sve potrebne popravke
Ugradite novi R134a kompresor sa
odgovarajuim rashladnim uinom
5.2
Zamjena R12 sa 134a
Koristi se ista procedura kao ona opisana u
odjeljku 5.2. Treba koristiti originalni kompresor,
radnu tvar te lter sua model 4A-XH6, 4A-
XH7, 4A-XH9.
5.3
Zamjena R134a sa R12
Pretpostavlja se da je kompresor neispravan
te da ga se mora zamijeniti originalnim R404A.
Novi kompresor mora biti punjen odobrenim
poliesternim uljem.
Filter sua mora biti zamijenjen novim, i to
modelom 4A-XH9.
Ostaci ulja iz starog kompresora, mineralno ulje ili
alkalij-benzen se moraju u potpunosti ukloniti iz
svih komponenti sustava.
5.4
Zamjena R502 sa R404A
Stari rashladni sustavi koji zahtijevaju zamjenu
kompresora nisu isplativi za servis.
Stoga se treba uzeti u obzir da je moda bolje
rjeenje zamijeniti radnu tvar.
Ukoliko Vam je R12 nedostupan ili je zabranjen,
preporua se koritenje R134a. Detaljnije vidi
odjeljak 1.5.
Ugradite novi lter sua sa 4AXH7, 4AXH9 ili
ekvivalentnom tvari za suenje
Izvakuumirajte sustav i napunite ga sa R134a
Za LBP sustave koliina punjenja R134a je neto
manja od R12. Za poetak je preporuljivo
punjenje od 75% prethodnog, a zatim daljnje
dopunjavanje dok se sustav ne izbalansira.
Zatvorite servisnu cijev
Provjerite da li postoji proputanje
Pokrenite sustav
Nakon zavrene zamjene sustav bi trebalo
oznaiti podacima o vrsti radne tvari i
kompresorskog ulja
Poslije ponovnog pokretanja sustava sve
bi trebalo pravilno funkcionirati, meutim
postoji mogunost da ostaci starog ulja
blokiraju ubrizgavanje u ispariva. Ovaj
problem se posebno moe pojaviti u
sustavima sa kapilarnom cijevi. Za praktinu
primjenu najvanije je da koliina starog ulja
ne bude prevelika
Imajte na umu da e punjenje R12 biti vee
od R134a te da koritenje R12 radne tvari nije
doputeno. U nekim sluajevima moe se
alternativno koristiti.
Ukoliko je u sustavu velik sadraj neistoa
potrebno ga je propuhati suhim duikom.
U iznimnim sluajevima moe se zamijeniti ulje u
kompresoru.
Daljnja procedura je opisana u odjeljku 5.2
Kod sustava sa ovim problemom podrazumijeva
se da obujam nunih radova paralelno ovisi o
stupnju kontaminacije vlagom.
Sustavi u kojima se nalazi vlaga se dijele na dvije
kategorije, i to na one sa malim sadrajem vlage i
one sa velikim sadrajem vlage.
6.0
Sustavi kontaminirani
vlagom
6.1
Mali stupanj kontaminacije
Ovaj problem se moe pojaviti u obliku prekida
hlaenja uslijed blokade kapilarne cijevi ili
ekspanzijskog ventila zbog nakupljanja leda.
Grijanjem ovih kritinih mjesta se postupno
uklanja led, no meutim ukoliko radna tvar i dalje
cirkulira moe doi do ponovnog nakupljanja
leda.
Ovi problemi nastaju iz slijedeih razloga.
Sustav kod ugradnje nije paljivo izveden.
Koritene komponente su sadravale vlagu.
Koristila se radna tvar sa velikim sadrajem vlage.
Najee radi se o novom sustavu ili sustavu na
kojem je upravo odraen servis. Uobiajeno je
da su koliine vlage vrlo male, te se ovi kvarovi
popravljaju zamjenom radne tvari ili lter suaa.
Procedura je slijedea:
a) Otvorite sustav na servisnoj cijevi te
sakupite radnu tvar. Korisno je najprije drati
kompresor upaljenim dok se ne zagrije. Tako
e vlaga i ostatak radne tvari u motoru i ulju
biti dobrim dijelom uklonjene. U sluaju da
je dolo do nakupljanja leda na kapilarnoj
cijevi ili ekspanzijskom ventilu mogue je
pokrenuti kompresor, no sustav tada nee
biti u radu. Ukoliko su ove dvije komponente
dostupne mjesto blokiranja se mora grijati
pomou lampe ili krpe sa vruom vodom. To
se radi kako bi se odrala cirkulacija radne
tvari. Temperatura isparavanja u sustavu se
povisuje grijanjem isparivaa. Za grijanje
nemojte koristiti otvoreni plamen.
Ukoliko postoji pukotina u sustavu doi e do
pada tlaka radne tvari i ulaska vlage. to je
vrijeme otvorenosti sustava prema atmosferi
vei, to e i stupanj kontaminacije biti vei.
Ako je jo i kompresor u pogonu, situacija se
jo drastinije pogorava. Ulazna vlaga e se
nakupljati u kompresoru, lter suau i ostalim
komponentama, ovisno o njihovim svojstvima
nakupljanja vlage. U kompresoru e sigurno doi
do nakupljanja vlage jer se voda apsorbira u ulju.
U isparivau, kondenzatoru i cijevnom razvodu
koliina vlage ovisit e o koliini ulja prisutnoj u
tim komponentama. Naravno, najvea koliina
vlage biti e sadrana u kompresoru i lter
suau. Takoer postoji rizik od oteenja ventila,
koje dalje utjee na stanje kompresora. Stoga je
potrebna zamjena kompresora i lter suaa kod
standardnih servisnih radova.
a) Odvojite kompresor od sustava pomou
rezaa cijevi.
6.2
Velik stupanj kontaminacije
Sustavi sa malim sadrajem vlage su isti i
odravaju pretlak radne tvari. Sustavi sa velikim
sadrajem vlage su karakterizirani otvorenom
vezom prema atmosferi ili direktnim dodavanjem
same vlage. Stoga e doi do dvije vrste kvarova,
koji e se zasebno promatrati i tretirati.
b) Nakon sakupljanja radne tvari sustav se
mora propuhati pomou suhog duika.
Propuhivanje mora biti obavljeno pomou
servisne cijevi na kompresoru. Prvo treba
propuhati usisnu stranu, a zatim tlanu.
Prvo propuhivanje se vri usmjeravanjem
struje duika od kompresora prema usisnoj
cijevi i isparivau, te van kroz kapilarnu cijev.
Drugo propuhivanje se vri od kompresora
i kondenzatora prema lter suau i izlazu
kondenzatora. Preporua se da propuhivanje
bude pod takvim tlakom da se ukloni i bilo
kakvo ulje u komponentama.
c) Zamijenite lter sua i servisnu cijev prema
prije opisanim postupcima. Preporua se
koritenje malo predimenzioniranog lter
suaa.
d) Kada se sustav ponovno spoji, nuno je
paljivo odraditi vakumiranje. Punjenje
i ispitivanje sustava vri se prema ranije
objanjenim postupcima.
b) U klonite kapilarnu cijev na izlazu
kondenzatora, te uz pomo suhog duika
propuhujte sam kondenzator. Uklonite
lter sua. Ponovite propuhivanje kroz
kondenzator, ali ovaj puta s veim tlakom,
kako bi se uklonilo i eventualno postojee
ulje. Zatvorite ulaz i izlaz iz kondenzatora.
c) Na isti nain odradite izmjenjiva na usisu
i ispariva. Propuhivanje je uspjenije ako
se kapilarna slomi kod ulaza isparivaa.
Propuhivanje pomou duika se vri u
dvije faze: prvo usis i ispariva, a zatim
kapilarne cijevi. Ukoliko je razlog popravka
slomljena kapilarna cijev ovi postupci se
moraju primijeniti uz kompletnu zamjenu
izmjenjivaa topline.
d) Ponovno spojite sustav uz novi kompresor i
lter sua pravilnih veliina.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
6.3
Suenje kompresora
Na nekim tritima obavezno je vlaan kompresor
popraviti u servisnoj radionici.
Postupak suenja koji e biti opisan moe
dati traene rezultate, ali uz tono potivanje
procedure.
Ispraznite ulje iz kompresora.
Isperite kompresor pomou do 1 litre
nezapaljive radne tvari ili otapala uz nizak tlak.
Zaepite kompresor i protresite ga u svim
smjerovima tako da radna tvar doe u kontakt sa
svim unutarnjim povrinama.
Sakupite unutarnju tekuinu.
Ponovite opisane postupke jednom do dvaput
kako bi se osiguralo da ne ostanu ostaci ulja u
kompresoru.
Propuhujte kompresor pomou suhog duika.
Spojite kompresor prema slici 20
Zaepite tlani prikljuak.
Prikljuci na usisnu stranu kompresora moraju
biti potpuno vakuumski nepropusni. To se
postie lemljenjem ili koritenjem odgovarajue
vakuumske cijevi.
U nekim sluajevima kompresor je potrebno
dodatno napuniti uljem.
Na nekim Danfoss kompresorima oznaena
je koliina punjenja ulja, no meutim na
nekima nije, pa je stoga potrebno u tehnikim
specikacijama pronai vrstu i koliinu koritenog
ulja.
6.4
Punjenje ulja
6.2
Velik stupanj kontaminacije
(nastavak)
Vakumiranje se mora paljivo izvriti, a
postupno punjenje i ispitivanje se vre prema
ranije navedenoj proceduri. Ovaj koncept
postupaka je najpogodniji za jednostavne
rashladne sustave. Ukoliko sustav ima
zahtjevan pristup ili je kompleksniji trebalo bi
pratiti slijedeu proceduru:
e) Uklonite kompresor od sustava i postupite
prema a)
f ) Prekinite kapilarnu cijev kod izlaza
kondenzatora.
Propuhujte sustav pomou duika, i to kroz
usisnu i tlanu cijev.
g) Ugradite novi i neto predimenzionirani
lter sua na izlazu kondenzatora. Spojite
kapilarnu cijev na lter sua.
h) Ukoliko je sustav (iskljuujui kompresor)
netaknut, ponovno odradite propuhivanje. To
se vri istovremenim spajanjem usisne i tlane
cijevi na vakuum pumpu te smanjivanjem
tlaka ispod 10 mbar. Izjednaite tlak suhim
duikom. Ponovite vakumiranje i izjednaenje
tlaka.
i) Ugradite novi kompresor. Zatim
izvakuumirajte, napunite i ispitajte sustav.
Podignite temperaturu kompresora na 115C do
130C prije nego to ponete sa vakumiranjem.
Tada pokrenite vakumiranje kojim e se smanjiti
tlak u kompresoru na 0,2 mbar ili nie.
Spojevi u vakumiranom sustavu moraju biti
nepropusni kako bi se odrao traeni vakuum.
Vrijeme postizanja vakuuma je najvie odreeno
sadrajem vlage u sustavu. Ukoliko je sadraj
vlage vrlo velik, poboljanje procesa suenja e
se izvriti pomou nekoliko izjednaenja tlaka
do atmosferskog, i to sa suhim duikom. Spojite
prikljuak na instrument za mjerenje vakuuma
tijekom postupka izjednaenja.
Temperatura i vakuum moraju biti
nepromijenjeni barem 4 sata.
Nakon dovretka procesa suenja tlak u
kompresoru mora se izjednaiti do atmosferskog,
i to pomou suhog duika te zatvaranja
prikljuaka.
Napunite kompresor sa traenim tipom i
koliinom ulja, te ga takvog ugradite u rashladni
sustav.
Slika 20: Suenje kompresora
Apsolutno je nuno koristiti ispitano i odobreno
kompresorsko ulje. Ukoliko se mora dopuniti
isputeno ulje, tada se mora uzeti u obzir da
e otprilike 50 cm
3
ulja ostati u kompresoru
ukoliko se on sam potpuno isprazni. Ova koliina
je posljedica nakupljanja ulja u prikljucima
kompresora.
Am0_0140
7.0
Gubitak punjenja radne
tvari
Pojam gubitak punjenja obuhvaa sluajeve
kada se traeni rashladni uin ne postie uslijed
nedovoljne koliine radne tvari u sustavu.
Postupak popravka podrazumijeva pretlak radne
tvari u sustavu. Tako se iskljuuju problemi
kontaminacije uzrokovani ulazom vlage.
Gubitak punjenja je karakteriziran injenicom
da nije postignut traeni rashladni uin.
Vrijeme ukljuenosti je predugako, te se ne
postie dovoljno kontinuiran rad kompresora.
Nakupljanje inja na isparivau je samo
djelomino ili vrlo vjerojatno samo na mjestu
ubrizgavanja. Kompresor radi na malim tlakovima
isparavanja, a to znai mala potronja energije.
Kompresor e imati neto viu temperaturu od
standardne uslijed manjeg protoka radne tvari.
Razlika izmeu gubitka punjenja i blokirane
kapilarne cijevi je u prevladavajuem tlaku
kondenzacije, meutim,nakon izvjesnog
vremena u oba sluaja doi e do istih tlakova.
Blokirana kapilarna cijev rezultira da radna tvar
bude pumpana u kondenzator, te e tlak postati
velik. Kako je ispariva ispranjen, tada e doi do
ohlaivanja kondenzatora.
Ukoliko je blokada potpuna, tijekom mirovanja
sustava nee doi do izjednaenja tlaka. Kod
gubitka punjenja tlak u kondenzatoru e biti
nii od uobiajenog.
Znaajni dio postupka popravka se sastoji u
uzroku kvara. Ukoliko taj dio nije korektno
obavljen, pitanje je vremena kada e opet doi
do kvara.
U sluaju blokiranja kapilarne cijevi u malim
sustavima problem se lako rjeava, no kod veih
sustava ponekad je nuno zamijeniti izmjenjiva
topline na usisnoj strani.
Postupak popravka treba biti obuhvaen ovim
koracima (samo za nezapaljive radne tvari):
a) Ugradite servisni ventil na servisnu cijev
kompresora.
Ugradite manometar i koristite ga za
otkrivanje kvara.
b) Poveajte tlak u sustavu na 5 bar
c) Pregledajte sve spojeve da vidite da li dolazi
do curenja ulja.
Detaljno pregledajte sustav i potraite mjesta
proputanja, i to pomou odgovarajue
opreme (ispitivaa)
d) Spustite pretlak u sustavu.
Prekinite kapilarnu cijev na izlazu
kondenzatora.
Propuhujte sustav pomou suhog duika
e) Zamijenite lter sua prema prije opisanom
postupku.
Zamijenite servisnu cijev i popravite mjesto
proputanja
f ) Izvakuumirajte sustav i napunite ga radnom
tvari.
Ponovite test na proputanje sustava.
Nakon tlane probe sustava sa visokim
tlakom pokrenite polagano vakumiranje
sustava pomou velike vakuum pumpe, jer
e u suprotnom doi do ispumpavanja ulja iz
sustava.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
8.0
Pregaranje motora
kompresora
Pregaranje motora uzrokuje unitenje izolacije
namotaja. Pregaranje podrazumijeva motore kod
kojih je dolo do raspadanja izolacije na namotu.
Pravo pregaranje je karakterizirano sluajem
kada je izolacija u motoru predugo vrijeme
izloena previsokim temperaturama. Ukoliko
se temperaturni uvjeti u kompresoru mijenjaju
na nain da temperatura izolacijskog materijala
prelazi kritine vrijednosti, moe se pretpostaviti
da e posljedica biti pregaranje.
Takvi kritini uvjeti se mogu pojaviti kod
smanjene ventilacije kompresora, odnosno
ventilatora u kvaru, kod zaprljana kondenzatora i
prevelikim vrijednostima napajanja.
Kvar gubitak punjenja moe imati istovjetne
efekte. Djelomino hlaenje motora je uslijed
cirkulacije radne tvari. Kada doe do pranjenja
sustava tlak isparavanja postaje ekstremno nizak,
pada protona koliina radne tvari te se smanjuje
rashladni uin.
U mnogim sluajevima zatita motora ugraena
u elektrinu opremu ne moe reagirati na ovakve
pojave. Zatita motora se ukljuuje uslijed struje
ili temperature. Ako je potronja napajanja niska
potrebna je visoka temperatura da zatita izbaci.
Nadalje, pri padajuoj temperaturi isparavanja
dolazi do poveanja temperaturne razlike izmeu
motora i kuita kompresora, i to uslijed slabije
izmjene topline.
8.1
Kiselost ulja
Budui da pregaranje motora moe uzrokovati
kontaminaciju odnosno oneienje sustava
kiselim tvarima, kiselost se moe uzeti kao kriterij
nunosti ienja sustava.
Najoneieniji dijelovi sustava u ovom sluaju
su kompresor i tlana strana do lter suaa.
Nakon to se sustav isprazni od radne tvari,
kompresorsko ulje koje ostaje u sustavu e
pokazati koliko je sam sustav oneien i kiseo.
8.2
Pregoreni sustav
Popravak sustava koji sadri produkte raspadanja
nije preporuljiv. Ukoliko se ipak odlui za
popravak ovakvog sustava apsolutno je
nuno ukloniti te produkte. Tako se izbjegava
oneienje kompletnog sustava i kvar novog
kompresora.
Koristi se slijedea procedura.
a) Uklonite pokvaren kompresor
Propuite cijevi kako bi se uklonilo staro ulje.
b) Ugradite novi kompresor, a zatim u usisni
cjevovod i Danfoss DAS lter nakon
pregaranja. Ovaj lter se ugrauje ispred
kompresora radi zatite od produkata
oneienja.
Zamijenite lter sua na kondenzatoru sa
DAS lterom.
Zatite namotaja koje su direktno ugraene
pruaju bolju zatitu u ovoj situaciji, budui da se
aktiviraju uslijed temperature namotaja motora.
Ukoliko je izolacija namotaja oteena u kratko
spojenim icama doi e do naglog povienja
temperature. To moe uzrokovati daljnje
raspadanje ulja i radne tvari. Dokle god je
kompresor u funkciji cirkulacija ovakve tvari
moe uzrokovati kvar komponenti i oneienje
sustava.
Kod odreenih radnih tvari moe doi i do
stvaranja kiselina. Ukoliko se sustav nakon
zamjene kompresora ne oisti moe doi do
ponovnog kvara na komponentama sustava.
Kvarovi na motoru u kompresorima kuanskih
hladnjaka su relativno rijetki. Kvarovi u startnom
namotu ne uzrokuju kontaminaciju sustava, no
kratki spoj u glavnom namotu ipak mogu dovesti
do odreene kontaminacije.
Jednostavna ocjena moe se dobiti uzorkom
ulja u istoj ai. Ukoliko je ulje tamno, muljevito
ili ako se u njemu nalaze estice koje su
nastale raspadanjem izolacije, te ako ulje odaje
neugodan miris, dokazi su da sa uljem neto nije
u redu.
c) Izvakuumirajte i napunite sustav.
Zatim, ostavite sustav da kontinuirano radi 6
sati.
d) Provjerite kiselost ulja.
Ukoliko je ulje u redu nije potrebno daljnje
ienje.
Uklonite lter na usisnoj strani.
Propuite kapilarnu cijev.
Ugradite novi lter kod kondenzatora, npr.
Danfoss DML.
Izvakuumirajte sustav i napunite ga radnom
tvari.
e) Ukoliko je ulje pod d) kiselo, zamijenite lter
na usisnoj strani i ostavite sustav da radi 48
sati pa zatim ponovno provjerite ulje. Ukoliko
je ulje u redu, nastavite proceduru pod d).
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
Praktini savjeti za instalatera Danfoss kompresori - Praktina primjena R290 radne tvari u malim hermetikim postrojenjima
1.0 Radna tvar. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
1.1 Tlak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 117
1.2 Uin. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
1.3 Punjenje radne tvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
1.4 istoa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118
2.0 Materijali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
2.1 Suai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
3.0 Zapaljivost i sigurnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119
3.1 Primjena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 120
3.2 Tvornika ugradnja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
4.0 Konstrukcija rashladnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121
4.1 Izmjenjivai topline. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
4.2 Kapilara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
4.3 Vakumiranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122
4.4 istoa komponenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
5.0 Servis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
Reference . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 123
Zabiljeke
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
1.0
Radna tvar
1.1
Tlak
Radna tvar R290 ili propan, moe zamijeniti
druge radne tvari koje imaju velik utjecaj na
okoli. Zamjena se moe obaviti na malim
hermetikim sustavima, npr. na tvorniki
izraenim hladnjacima i zamrzivaima. Faktor
utjecaja na razgradnju ozona (ODP) ove tvari je 0,
a faktor utjecaja na globalno zagrijavanje (GWP)
ima zanemarivu vrijednost. Nadalje, ova tvar je
dio plinova iz prirodnih izvora.
Radna tvar R290 se ve prije koristio u rashladnim
postrojenjima te se jo uvijek koristi u industriji.
Ve nekoliko godina R290 se koristi u toplinskim
pumpama i klimatizaciji, i to na njemakom
tritu. Uglavnom, koritenje ove tvari je vie ili
manje uspjeno. Zbog toga, R290 je u svijetu
bio predmet rasprave kao zamjena za CFC radne
tvari.
Za ovu namjenu R290 je mogua zamjena, koja
posjeduje kvalitetna svojstva. Posjeduje dobru
energetsku iskoristivost, no meutim velika
panja se mora obratiti na svojstvo zapaljivosti
Svojstva R290 se razlikuju od ostalih radnih tvari
koritenih u malim hermetikim sustavima,
kako je prikazano u tablici. To je razlog to je
konstrukcija takvih sustava neto drugaija.
Tablica 1: Usporedba svojstava radnih tvari
Radna tvar R290 R134a R404A R22 R600a
Naziv Propan 1,1,1,2 -
Tetraoretan
Smjesa
R125
R143a
R134a
Klorodiour
metan
Izobutan
Kemijska formula C
3
H
8
CF
3
-CH
2
F 44/ 52/4 CHF
2
CI (CH
3
)
3
CH
Kritina temperatura u C 96,7 101 72,5 96,1 135
Molekularna masa u kg/kmol 44,1 102 97,6 86,5 58,1
Temperatura isparavanja u C 42,1 26,5 45,8 40,8 11,6
Apsolutni tlak na -25C u bar 2,03 1,07 2,50 2,01 0,58
Gustoa kapljevine na -25C u kg/l 0,56 1,37 1,24 1,36 0,60
Gustoa pare na -25/+32C u kg/m
3
3,6 4,4 10,0 7,0 1,3
Volumetriki uin na -25/55/32C u kJ/m
3
1164 658 1334 1244 373
Entalpija isparavanja na -25 u kJ/kg 406 216 186 223 376
Apsolutni tlak na +20C 8,4 5,7 11,0 9,1 3,0
Razlika izmeu R290 i R134a je u stanju tlaka
u odnosu na temperaturu. Npr. pri -25C uz
isparavanje tlak je grubo 190% od R134a, 81%
od R404a, 350% od R600a te skoro isti kao kod
R22. Kada se gleda standardna temperatura
isparavanja R290 je takoer blizu R22. Stoga,
kada se gledaju svojstva, R290 je relativno blizu
R22, a i R404A. Zato isparivai koji rade s ovom
radnom tvari imaju slinu konstrukciju kao i oni
sa R22 i R404A.
Standardni tlakovi i kritine temperature su
takoer blizu R22. Meutim, temperature na
tlanoj strani su puno nie. To omoguuje
da R290 radi sa viim tlakovima odnosno
niim temperaturama isparavanja te viim
temperaturama plina na usisu.
Slika 1: Tlak pare ovisno o temperaturi za razliite
radne tvari
0
5
10
15
20
25
-50 -40 -30 -20 -10 0 10 20 30 40 50 60
Temperatura u C
T
l
a
k

p
a
r
e

u

b
a
r
R290
R134a
R404A
R2 2
R600a
Am0_0141
1.2
Uin
R290 ima otprilike 90% volumetrikog uina u
odnosu na R22 i 150% u odnosu na R134a, i to
pri temperaturi kondenzacije od 45C. Prikaz na
slici 2
Uslijed toga radni obujam kompresora je
relativno blizu onog sa R22, a 10-20% vei od
onog koji radi sa R404A.
Volumetriki uin je otprilike 2,5 do 3 puta vei
od R600a. Stoga izbor izmeu R290 i R600a vodi
ka razlikama u konstrukciji sustava budui da se
radi o velikim razlikama u volumnom protoku.
Volumetriki rashladni uin je vrijednost
izraunata produktom gustoe na usisu i razlike
entalpija kod isparavanja.
Slika 2: Volumetriki uin radnih tvari R290, R134a,
R404A i R600a relativno na R22, u odnosu
na temperaturu isparavanja. Temperatura
kondenzacije je 45C, temperatura usisnog
plina je 32C, bez pothlaenja.
Am0_0142
0, 3
0, 4
0, 5
0, 6
0, 7
0, 8
0, 9
1, 0
1, 1
-40 -30 -20 -10 0
Ev aporation temperature in C
V
o
l
u
m
e
t
r
i
c

c
a
p
a
c
i
t
y

r
e
l
.
t
o

R
2
2
R290
R134a
R404A
R2 2
R600a
1.3
Punjenje radne tvari
Ako bi se R290 punio u nepromijenjen rashladni
sustav, gledano u gramima punjenje bi bilo puno
nie. Meutim, gledano u cm3 punjenje tekuine
bi bilo otprilike isto. Tako je punjenje u gramima
40% u odnosu na R22 ili R404A, gledajui tablicu
1 gdje se nalaze empirijske vrijednosti.
Prema sigurnosnim pravilima maksimalno
punjenje je 150 g za kuanske hladnjake i sline
namjene, to odgovara 360 g za R22 ili R404A.
1.4
istoa
Podaci o R290 nisu specicirani u meunarodnim
standardima. Neki podaci se nalaze u njemakim
standardima DIN 8960 iz 1998. g, koji je proirena
verzija standarda ISO 916. istoa radne tvari se
ocjenjuje sa kemijske strane i sa strane stabilnosti.
Daljnji kriteriji su vijek trajanja kompresora i cijelog
sustava, a sa termodinamikog aspekta gledaju se
ponaanje i upravljivost rashladnog sustava.
Podaci u DIN 8960 su specikacije o radnim
tvarima na bazi ugljikovodika, a preuzeti su od
ostalih prirunika o radnim tvarima. Pokrivaju se
propan, izobutan, standardni butan i drugi. Neki
podaci su manje prihvatljivi zbog udjela primjesa
te kombinacija primjesa nakon ireg izrauna.
Dugo vremena R290 prema vaeim standardima
nije bio promatran kao radna tvar u rashladnoj
tehnici. Specikacije o kvaliteti i prednostima
R290 se mogu pronai u katalozima proizvoaa.
LPG (ukapljeni plin) za naftnu primjenu ima 95%
istoe, no meutim to nije dovoljno gledajui
za hermetike rashladne sustave. Udjeli vode,
sumpora i reaktivnih tvari moraju biti nii nego
to su garantirani za LPG. Razred istoe 99,5%,
zvan i klasa 2.5, je ire koriten.
Iznos Jedinica mjere
Sadraj radne tvari
1
) 99,5 % maseno
Organske neistoe
2
) 99,5 % maseno
1.3-Butadem
3
) 5 ppm maseno
Standardni Henzan 50 ppm maseno
Benzen
4
) 1 ppm po supstanci
Sumpor 2 ppm maseno
Klizanje temperature kod isparavanja 0,5 K (od 5 do 97% destilata)
Nekondenzirajui plinovi 1,5 % vol. parne faze
Voda
5
) 25 ppm maseno
Sadraj kiselina 0,02 mg KOH/g neutralizacijom
Parni ostaci 50 ppm maseno
estice/vrste tvari nema vizualna provjera
Tablica 2: Podaci o R290 prema DIN 8960 iz 1998. g.
1) Ovaj podatak nije eksplicitno
naveden u DIN 8960. Navedena
su samo ogranienja za
neistoe. Ostali sadraj je
ostatak do 100%.
2) Gledajui kompresor prihvatljivo
je 1% za R290.
3) To je maksimalna vrijednost
za svaku pojedinu tvar u
nezasienim ugljikovodicima.
4) To je maksimalna vrijednost za
svaku aromatsku tvar
5) Ovo je preliminarna vrijednost
koja se daljnjim istraivanjima
treba revidirati.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
2.0
Materijali
U Danfoss kompresorima radna tvar R290
koristi se sa poliesterski uljem, tako da je
kompatibilnost materijala u pogledu ulja gotovo
identina kao i kod R134a i R404A. R290 je u
rashladnim sustavima kemijski nereaktivan, pa
tu ne bi trebalo biti nekih problema. Topivost
u esternim uljima je dobra. Kompatibilnost u
pogledu direktnog dodira sa ostalim materijalima
nije problematina. Meutim, kompatibilnost
sa nekim vrstama gume, plastike i posebno
klorirane plastike nije previe prouavana. Ipak,
ti materijali se ne koriste u malim hermetikim
rashladnim sustavima. Neki materijali sa kojima
je bilo problema prilikom testiranja su navedeni
u tablici 3. Ispitivanja kod kritinih materijala
moraju biti izvedena za pojedinu namjenu.
Materijal Kompatibilnost
Organska guma Nije kompatibilan
Prirodna guma Nije kompatibilan
Polietilen ovisno o uvjetima
PP Nije kompatibilan
PVC Nije kompatibilan
PVDF Nije kompatibilan
EPDM Nije kompatibilan
CSM Nije kompatibilan
Tablica 3: Kompatibilnost materijala
2.1
Suai
Za kuanske hladnjake najea tvar za suenje
je zeolitno molekularno sito. Za R290 preporua
se materijal veliine pora od 3, kao i za R134a.
Npr. tu su UOP XH7, XH9 i XH11, zatim Grace 594,
Ceca Siliporite H3R. Suai za R134a se u principu
mogu koristiti i za R290, ali samo ukoliko su
ispitani prema IEC / EN 60 335 zahtjevima.
Ukoliko se koriste suai sa vrstom jezgrom,
molimo pratite upute proizvoaa o
kompatibilnosti sa R290.
Mogu se koristiti Danfoss DCL suai.
3.0
Zapaljivost i sigurnost
Najvea mana kod koritenja R290 je zapaljivost.
Stoga postoje strogi zahtjevi u pogledu rukovanja
i sigurnosnih mjera.
Tablica 4: Svojstva zapaljivosti propana
Gornja granica eksplozivnosti (LEL) 2,1% otprilike. 39 g/m
Donja granica eksplozivnosti (UEL) 9,5% otprilike. 177 g/m
Minimalna temperatura zapaljenja 470 C
Zbog zapaljivosti propana nune su neke
sigurnosne mjere, kako na postrojenju, tako i u
proizvodnom postupku. Procjena rizika u ovim
sluajevima je razliita. Glavna pretpostavka je
da nezgode moe doi ako se ispune dva uvjeta.
Jedan je zapaljiva smjesa plina i zraka, a drugi je
izvor zapaljenja s nekom temperaturom.
Ova dva uvjeta moraju biti istodobno prisutna
da doe do izgaranja, pa ih je stoga nuno
meusobno odvojiti odnosno izbjegavati.
Danfoss kompresori koji rade sa R290 posjeduju
unutarnju zatitu ili PTC startere odnosno
posebne releje. Svi oni tite kompresor od
pojave iskrenja budui da se ne moe garantirati
da ukoliko doe do isputanja plina okolini
zrak bude ispod gornje granice eksplozivnosti.
Kompresori koji rade sa zapaljivom radnom tvari
posjeduju utu etiketu za upozorenje, kako je
prikazano na slici 3.
Am0_0030
Slika 3: uta etiketa za upozorenje
3.1
Primjena
Za sigurnosno praenje kuanskih hladnjaka i
slinih postrojenja koristi se europski standard
IEC Technical Sheet TS 95006. Takoer je
preveden kao dopuna na IEC / EN 60 335-2-24,
koji je standard za sigurnost elektrinih ureaja.
Odobrenja za hladnjake koji koriste ugljikovodike
kao radnu tvar u Europi se vre prema ovoj
proceduri od 1994. god.
Slijedi kratak opis metodologije TS-a i dopuna
koji slue kao osnovica standarda.
Ostale primjene moraju biti obuhvaene
nacionalnim standardima i regulativama, npr. EN
378, DIN 7003, BS 4344, SN 253 130, koji imaju
razliite zahtjeve.
Sva elektrina oprema koja tijekom normalnog
rada slui kao prekida mora se uzeti u obzir
kao izvor paljenja. To ukljuuje termostat,
kontakt vratiju za rasvjetu, on/o sklopke
kao pothlaenje, releji kompresora, vanjske
sklopke, timeri odleivanja itd.
Sve komponente kroz koje struji radna
tvar se uzimaju u obzir kao mogua mjesta
proputanja. To ukljuuje isparivae,
kondenzatore, cjevovodni sustav i
kompresore.
Maksimalno punjenje sustava je 150g.
Dranjem punjenja na maksimalno 25%
od donje granice eksplozivnosti (LEL), koja
odgovara 8g/m
3
, rizik od zapaljenja se znatno
sniava, ak i u sluaju nejednolike distribucije
radne tvari tijekom proputanja.
Glavna zadaa sigurnosnih mjera je odvajanje
podruja koje sadre radnu tvar od podruja gdje
se koriste prekidai.
Termostat /
sklopka vratiju
Ispariva
Slika 4: Varijante konstrukcije ureaja
Am0_0067
Na slici 4 prikazane su tri mogunosti.
Mogunost 1 obuhvaa istodobni smjetaj
isparivaa i termostata / sklopke vratiju unutar
istog volumena. Ova izvedba je nekorektna
za primjenu sa zapaljivim radnim tvarima.
Mogunost 2 pokazuje smjetaj isparivaa
unutra, a termostata / sklopke vratiju izvan
prostora, odnosno na njegovom gornjem dijelu.
Ovo je uglavnom sigurno rjeenje. Mogunost 3
pokazuje da je termostat / sklopka vratiju unutra,
dok je ispariva smjeten unutar podruja koje
je iza unutarnje granice prostora. To je mogua
solucija u mnogim sluajevima. Ova opcija
mora biti izvedena i ispitana prema zahtjevima
standarda TS 95006 i IEC / EN 60335.
U mnogim hladnjacima i zamrzivaima to je ve
izvedena situacija
Veliki stojei hladnjaci boca esto imaju sve
sklopke na gornjoj povrini ureaja.
Neki hladnjaci imaju ispariva smjeten iza
unutarnje granice prostora, u meuprostoru,
i to odvojen pjenom, to znai da su odvojeni
od unutarnjeg prostora gdje se nalaze
termostati i ostali prekidai.
Kritine situacije su kada nije mogue odvojiti
ispariva i termostat odnosno sklopke. U tom
sluaju mogua su dva rjeenja.
Termostati i sklopke se moraju biti izmijenjene
u IP nepropusnim varijantama tako da se
izbjegne dolazak plina u blizinu njihovih
kontakata. Danfoss nudi elektronike
termostate koji su pogodni za ovu primjenu.
Ventilatori unutar hladnjaka moraju biti
sigurni od bacanja iskri ak i u sluaju blokade.
Elektrini prikljuci i nosai rasvjete moraju biti
ispitani prema odgovarajuim zahtjevima
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
3.1
Primjena (nastavak)
Svaki tip ureaja koji radi sa R290 mora
biti ispitan i odobren prema TS / IEC / EN
procedurama, i to od strane nezavisnog instituta,
ak ukoliko su svi navedeni kriteriji upotrebljeni
na samoj konstrukciji. Za vie detalja pregledajte
standarde.
Upute za koritenje moraju sadravati informacije
i upozorenja o pravilnom rukovanju, osim za
odjeljke zamrzivaa, a za ugradnju u prostor gdje
ide najmanje 8 g punjenja na 1 m
3
volumena
treba istaknuti koliinu na oznaku modela.
Sustavi kod kojih se koriste releji i ostala
elektrina oprema u blizini kompresora moraju
biti u skladu sa specikacijama. To ukljuuje
Ventilatori na kondenzatoru ili kompresoru
u sluaju blokade ili preoptereenja moraju
biti osigurani od bacanja iskri. Moraju biti
konstruirani da ne trebaju imati temperaturnu
sklopku, ili ta sklopka mora zadovoljavati
standard IEC 60079-15.
Releji moraju zadovoljavati IEC 60079-15 ili
moraju biti smjeteni u prostor gdje ne postoji
opasnost od stvaranja smjese plina i zraka, tj u
zabrtvljena kuita. Startna oprema za Danfoss
kompresore se isporuuje sa dugakim kablom
za spajanje na posebnu razvodnu kutiju.
Sustav radne tvari i sigurnosni sustav mora
biti odobren i regularno kontroliran od strane
nadlenih tijela. Ispod su dani principi ugradnje
u Njemakoj. U mnogim detaljima su slini
regulativama sa ukapljenim plinom. Posebnosti
se odnose na stanice za punjenje gdje se esto
koriste prikljuci za plin te gdje se vri punjenje
sustava.
3.2
Tvornika ugradnja
Osnovni principi sigurnosti su:
Prisilna ventilacija kako bi se izbjeglo
nakupljanje plina
Standardna elektrina oprema osim one za
ventilatore i sigurnosne elemente
Postavljanje osjetnika plina koji kontinuirano
prate mogua mjesta proputanja kao
npr. mjesta za punjenje. Posjeduju alarm i
dvostruku ventilaciju na 15-20% LEL-a, a na
30-35% iskljuuju sve elektrine ureaje koji
nisu ispitani na sigurnost, dok su svi ventilatori
ukljueni.
U mnogim sluajevima sigurnosna konstrukcija
sustava se moe isporuiti od strane dobavljaa
stanica za punjenje ili opreme za proputanje.
Za rukovanje sa R290 u malim spremnicima, u
nekim zemljama regulative su neto blae.
4.0
Konstrukcija rashladnog
sustava
U mnogim sluajevima promjena nezapaljive
radne tvari na R290 zahtjeva modikaciju opreme
iz sigurnosnih razloga. Meutim, te promjene su
nune i iz drugih razloga.
Dijelovi koji sadre ove radne tvari prema IEC
/ EN 60335 moraju izdrati odreeni tlak bez
proputanja. Visokotlana strana mora izdrati
tlak koji odgovara temperaturi zasienja od 70C
puta 3,5, dok niskokotlana strana mora izdrati
tlak koji odgovara temperaturi zasienja od 20C
puta 5. Za R290 to je:
87 bar pretlaka za visokotlanu stranu
36,8 bar pretlaka za niskotlanu stranu
Nacionalni standardi mogu imati razliite
specikacije, a ovisni su i o primjeni.
4.1
Izmjenjivai topline
U pogledu ekasnosti sustava nema zahtjeva
za promjenom isparivaa ili kondenzatora, tj.
njihova vanjska povrina je otprilike ista kao i za
R22 ili R404A.
Unutarnja povrina isparivaa e moda
zahtijevati neke promjene uslijed razliitih
vrijednosti volumnih protoka, a prema radnom
obujmu kompresora. Takoer, moda e trebati
prilagoditi neke popreno nastrujane dijelove,
zbog ouvanja brzine strujanja u granicama od 3
do 5 m/s.
Kruno spojeni isparivai moda nee biti
koriteni zbog velikih zahtjeva u pogledu tlaka
puknua. Posebna panja se obraa prilikom
konstruiranja spremnika sustava. Kod koritenja
R22 ili R134a radna tvar je tea od koritenog ulja,
dok je obrnuto kod sustava sa R290, kao to se
moe vidjeti u tablici 1.
To moe voditi prema prevelikoj akumulaciji
ulja u spremniku, pogotovo ako je on prevelik
ili previsok, te ako ima smjer strujanja koji
ne garantira dovoljno pranjenje prilikom
pokretanja sustava.
4.2
Kapilara
Iskustvo sa R290 pokazuje da je protok kroz
kapilaru otprilike isti kao i kod R404A. To je dobra
podloga za optimizaciju sustava.
Kod R134a, R404A i R600a izmjenjiva na usisnoj
strani je vrlo bitan u pogledu utede energije, pa
je tako i kod R290. Kod R22 to nije sluaj, vidi sliku
5. Slika pokazuje povienje COP-a kod pregrijanja
od par K kod temperature povratnog plina +32C,
gdje se podruje od +20C do +32C koristi u
malim hermetikim sustavima.
Veliko poveanje COP-a kod R290 je uzrokovano
velikim toplinskim kapacitetom pare. Budui da
punjenje radne tvari mora biti blizu maksimalne
vrijednosti, nema pregrijanja na izlazu iz
isparivaa, pa stoga izmjenjiva na usisnoj strani
mora biti vrlo ekasan. Tako se mora sprijeiti
kondenzacija vlage iz zraka na usisnu cijev. U
mnogim sluajevima se to postie produljenjem
usisne cijevi i kapilare.
Kapilara sama po sebi mora imati visoku povrinu
izmjene topline sa usisnom cijevi, i to koliko je
god mogue u odnosu na kompletnu duinu.
Kod velikih pregrijanja uz dobru unutarnju
izmjenu topline, teoretski COP za R290, R600a
i R134a je vei od onog za R22. Kod malih
pregrijanja situacija je obrnuta, tj. COP je nii.
Ponaanje R290 je slino R134a u pogledu
unutarnje izmjene topline.
Slika 5: Teoretski rast COP razliitih radnih
tvari nasuprot temperaturi na usisu sa
adijabatskom kompresijom, unutranjom
razmjenom topline pri isparavanju -25C,
45C kondenzacije, bez podhlaenja prije
unutranjeg izmjenjivaa topline.
Am0_0143
2, 0
2, 2
2, 4
2, 6
2, 8
3, 0
-25 0 25
Temperatura plina na usisu u C
I
z
e
n
t
r
o
p
s
k
i

C
O
P

(
k
o
e
c
j
e
n
t

h
l
a
e
n
j
a
)
R290
R134a
R404A
R2 2
R600a
4.3
Vakumiranje
Generalno vrijede sva pravila kao i kod
vakumiranja R22, R134a ili R404A. Maksimalni
sadraj nekondenzirajuih plinova ne smije biti
iznad 1%.
Prevelik sadraj nekondenzirajuih plinova vodi
prema veoj potronji energije, i to iz razloga to
se poveava temperatura kondenzacije te zbog
toga to u tom sluaju dio plina biva neaktivan.
Dodatno se moe i poveati buka.
D
a
n
f
o
s
s

k
o
m
p
r
e
s
o
r
i
4.4
istoa komponenti
Zahtjevi za istou komponenti se openito
mogu usporediti sa R22i R134a. Jedini slubeni
standard o istoi komponenti za primjenu u
rashladnoj tehnici je DIN 8964, koji se osim u
Njemakoj koristi u jo nekoliko zemalja.
Ovaj standard propisuje maksimalan sadraj
topivih, netopivih i ostalih taloga. Za radnu tvar
R290 metode odreivanja sadraja ovih tvari se
trebaju uskoro promijeniti, no njihove doputene
granice su upotrebljive.
5.0
Servis
Servis i popravak sustava sa R290 je mogu samo
za osposobljeno osoblje. Detaljnije vidi referencu
CN.73.C.
Lokalni zakoni i regulative se takoer moraju
uzeti u obzir. R290 zahtijeva pravilno i paljivo
rukovanje zbog svoje zapaljivosti, koja moe
predstavljati potencijalnu opasnost tijekom
servisa ovakvih sustava.
Nuna je i dobra ventilacija prostora te tlana
strana vakuum pumpe mora imati izlaz prema
otvorenom zraku.
Oprema servisera mora biti u skladu sa
zahtjevima za R290 u pogledu kvalitete
vakumiranja i preciznosti punjenja radnom tvari.
Za potrebnu preciznost punjenja treba koristiti
elektronike ureaje.
Promjena radne tvari sustava sa R22, R502 ili
R404a na R290 nije preporuljiva od strane
Danfossa. Tomu je razlog to takvi sustavi nisu
odobreni za rad sa zapaljivim radnim tvarima,
te nemaju potrebnu elektrinu sigurnost prema
potrebnim standardima.
Reference TS 95006 Hladnjaci, zamrzivai hrane i ledomati koji rade sa zapaljivim radnim tvarima,
Sigurnosni zahtjevi, Dopuna za IEC 60 335-2-24, CENELEC, srpanj 1995.
CN.86.A Tvari za suenje kod suaa i molekularnih sita
CN.82.A Isparivai i hladnjaci
CN.73.C Servisni radovi na kuanskim hladnjacima i zamrzivaima koji rade sa novim
radnim tvarima
CN.60.E Praktina primjena radne tvari R600a Izobutana u kuanskim rashladnim ureajima
EN 60335-2-24 Sigurnost kod kuanskih i slinih ureaja Dio 2: Pojedini zahtjevi za hladnjake,
zamrzivae hrane i ledomate
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Praktini savjeti za instalatera Praktini savjeti
Stranica broj
Zahtjevi vezani za montane radove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 127
Proces ugradnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133
Ovo poglavlje je podjeljeno u dva dijela:
Praktini savjeti za instalatera Praktini savjeti - Zahtjevi vezani za montane radove
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Zahtjevi vezani za montane radove. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Cijevni sustav se mora odravati istim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Posebno tetne neistoe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Problemi vezani uz vlagu u postrojenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 129
Problemi vezani uz atmosferski zrak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Problemi vezani uz razlaganje ulja i radne tvari. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Problemi vezani uz ostale neistoe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Zahtjevi vezani za sastavne dijelove i materijale. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Sastavni dijelovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 130
Neistoa i vlaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Bakrene cijevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Zahtjevi vezani za radnu tvar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131
Zahtjevi vezani za ulje kompresora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 132
Zabiljeke
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Sve se vie komercijalnih rashladnih postrojenja
i klimatizacijskih postrojenja u odgovarajuim
veliinama, izvodi sa hermetikim ili
poluhermetikim kompresorima. Ovi kompresori,
u usporedbi sa otvorenim, osjetljiviji su na pojavu
neistoa u rashladnom krugu.
Iz tog razloga, pred moderna rashladna
postrojenja, postavljaju se posebno visoki
zahtjevi u pogledu kvalitete montanih i
regulacijskih radova.
Ac0_0003
Ac0_0010
Temelj pouzdanog rashladnog postrojenja i
njegovog dugog radnog vijeka, predstavlja dobro
dimenzioniran, ispravno montiran i reguliran
rashladni sustav.
Neophodan uvjet je, da radna tvar ne smije doi u
dodir sa stranim esticama (neistoa).
Ugradnja se, dakle, mora izvoditi sa posebnim
osvrtom na odranje istoe, posebno u
sustavima sa novim rashladnim sredstvima.
Ac0_0037
Vlaga
Vanjski zrak
Sredstvo za lemljenje
Hra, bakreni oksid, gare
Metalna strugotina
Nestabilna ulja
Freoni za ienje cjevovoda (npr. R11 i karbon
tetraklorid)
Prljavtina i praina
Zahtjevi vezani za
montane radove
Cijevni sustav se mora
odravati istim
Posebno tetne neistoe
Izdvajanje vode i formiranje leda (blokiranje) u
termostatskom ekspanzijskom ventilu
Stvaranje kiselina
Starenje i raspadanje ulja
Korozija
Stvaranje naslaga bakra (osloboeni bakar iz
cjevovoda se taloi na sjajne eline dijelove u
kompresoru)
Razaranje izolacijskog laka na namotajima
motora
Ac0_0027
Problemi vezani uz vlagu u
postrojenju
Ac0_0038
Oksidacija ulja
Kemijske reakcije izmeu radne tvari i ulja
Povean tlak kondenzacije
Ac0_0046
Formiranje organskih i neorganskih kiselina
Korozija
Loe podmazivanje
Poveano troenje dijelova
Promjenu boje ulja
Stvaranje mulja
Proputanja kompresorskih tlanih ventila
uslijed taloenja uljnog garea
Poveana temperatura tlanog plina
Oteenje kompresora
Pregaranje motora
Ostale neistoe mogu prouzrokovati:
Ubrzanje kemijskih procesa (razlaganje)
Mehanike ili elektrine kvarove
Pri porastu temperature, ubrzavaju se procesi
razlaganja. Zbog toga se moraju izbjegavati
visoke temperature kondenzacije, a posebno
visoke temperature u tlanom cjevovodu.
U tom cilju, mora se postaviti niz zahtjeva, od
kojih e neki biti opisani u nastavku.
Ac0_0047
Problemi vezani uz
atmosferski zrak
Problemi vezani uz razlaganje
ulja i radne tvari
Problemi vezani uz ostale
neistoe
Ac0_0048
Kompresori za rashladna postrojenja i dizalice
topline podvrgnuti su detaljnom ienju od
strane proizvoaa, ime su, praktino, iz njih
odstranjeni svi tragovi neistoe i vlage.
Isti standard bi trebalo primijeniti i na ostale
dijelove sustava.
Sve komponente moraju zadovoljiti ove zahtjeve.
U sluaju nedoumice, komponentu bi trebalo
provjeriti.
Zahtjevi vezani za sastavne
dijelove i materijale
Sastavni dijelovi
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Ac0_0001
Neistoe koje mogu nastati u komponentama
koje nisu kvalitetno oiene mogu se podijeliti
na:
Hra i gare (slobodna i vezujua)
Staro ulje
Sredstva za topljenje
Metalna strugotina
Vlaga
Ac0_0005
Manje koliine vlage u komponentama sustava
mogu se odstraniti istovremenim zagrijavanjem i
proputanjem suhog duika (N
2
) kroz njih.
Odstranjivanje ostalih neistoa praktino je
nemogue. Komponente koje sadre takve
neistoe, ne bi se smjele ugraditi u rashladnim
sustavima sa halogenim rashladnim sredstvima.
Ac0_0049
U rashladnim postrojenjima, moraju se
upotrebljavati specijalne bakrene cijevi koje su
potpuno oiene i suhe. Osim toga, cijevi na
krajevima moraju biti hermetiki zatvorene.
Ostale cijevi se mogu koristiti, samo ako
zadovoljavaju potrebne zahtjeve.
Sve komponente moraju ostati potpuno
zatvorene, do trenutka ugradnje u rashladno
postrojenje.
Ac0_0006
Radna tvar se mora nabavljati samo od priznatih
distributera. Rashladna sredstva za hermetike
sustave smiju maksimalno sadravati sljedee:
10 ppm = 0,001% vode
100 ppm = 0,01% redne tvari sa visokom
tokom vrenja
0 ppm = 0% kiselina
15000 ppm = 1,5% nekondenzirajuih plinova
Mora se biti vrlo oprezan prilikom ponovne
upotrebe regenerirane radne tvari.
Neistoa i vlaga
Bakrene cijevi
Zahtjevi vezani za radnu tvar
Ac0_0007
Ulje mora biti odobreno od strane proizvoaa
kompresora i ne smije sadravati vie od 25 ppm
(0,0025%) vlage i 0% kiseline.
Zahtjevi vezani za ulje
kompresora
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Praktini savjeti za instalatera Praktini savjeti - Proces ugradnje
Proces ugradnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Planiranje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Poloaj glavnih komponenti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Ugradnja rashladnog postrojenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
Cijevni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
Poloaj ostalih komponenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136
Paralelno spojeni kompresori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Vani postupci pri ugradnji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Skladitenje komponenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137
Rezanje cijevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
ienje cijevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
Lemljenje sa srebrnim lemom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138
Lemljenje sa fosfornim lemom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
Upotreba zatitnog plina pri lemljenju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
Utede pri lemljenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
Oprezno sa temperaturom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Spajanje navojem (bakrene cijevi) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Vakumiranje i punjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Potrebna oprema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140
Vakuum pumpe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
Vakuum crijeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141
Prvo vakumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
Provjera vakuuma u sustavu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
Provjera proputanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
Drugo vakumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142
Privremeno podeavanje sigurnosne opreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Kontrola elektrine ugradnje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Punjenje radnom tvari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143
Previsok tlak kondenzacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Podeavanje i provjera sigurnosne opreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Uvjeti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Podeavanje i provjera regulacijske opreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Uvjeti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Podeavanje presostata visokog tlaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Podeavanje presostata niskog tlaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
Zabiljeke
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Proces ugradnje se sastoji od:
Planiranja poloaja komponenti i trase
cjevovoda
Postavljanja glavnih komponenti
Postavljanja cjevovoda i komponenti
Vakumiranja
Ispiranja
Tlane probe
Provjere proputanja
Punjenja
Podeavanja sigurnosne opreme
Provjere sigurnosne opreme
Podeavanja automatike
Provjere cijelog postrojenja i regulacije
automatike, itd.
Ac0_0061
Ac0_0008
Ugradnja postrojenja se mora isplanirati tako:
Da se dijelovi objekta ukljuujui izolaciju
rashladnog prostora, to manje oteuju
Da se komponente smjeste na to
funkcionalnije lokacije (npr. dovoljan dotok
zraka do kompresora, kondenzatora i
isparivaa)
Da cjevovod bude to krai
Proces ugradnje
Planiranje
Najvanije komponente (kompresor,
kondenzator, ispariva, itd.) se privruju
pomou isporuenih draa i u skladu sa
instrukcijama proizvoaa.
Kompresor uvijek mora biti privren na ravnoj
podlozi. Moraju se upotrijebiti i isporueni
priguivai vibracija.
Ac0_0009
Ugradnja glavnih komponenti
Ac0_0004
Ugradnja sustava, mora se obaviti po mogunosti
u to kraem roku, kako se u postrojenju ne bi
mogle skupljati nikakve koliine zraka, vlage ili
drugih neistoa.
Kompresor i lter trebali bi se otvoriti posljednji,
neposredno prije vakumiranja i punjenja
postrojenja.
Prilikom pauza u ugradnji, svi otvori bi trebali biti
nepropusno zatvoreni, kako kako ne bi dolo do
prodiranja zraka i vodene pare.
Ugradnja rashladnog
postrojenja
Ac0_0002
Cjevovod mora biti horizontalan ili vertikalan.
Izuzeci su:
Usisni cjevovod, koji ima blagi nagib prema
kompresoru.
Tlani cjevovod, koji ima blagi nagib od
kompresora.
Drai cijevi moraju se ugraditi na odgovarajuim
rastojanjima, prema promjeru cijevi i
komponentama koje optereuju cjevovod.
Ukoliko su priguivai vibracija ugraeni na
kompresor, onda je potrebno i ugraditi priguiva
vibracija u tlani i usisni cjevovod.
Uljni depovi moraju se postaviti u vertikalne
cijevi na svakih 1,2 do 1,5m. Kod postrojenja
sa velikim oscilacijama optereenja,
neophodno je ugraditi dvostruke usponske
cjevovode.
Prilikom postavljanja usisnog cjevovoda, mora
se voditi rauna o povratu ulja u kompresor.
U postrojenjima sa velikim oscilacijama
optereenja, posebno strogi zahtjevi
postavljaju se u sluaju niskih optereenja.
Ac0_0011
Sve komponente moraju se postaviti tako, da
im se moe lako pristupiti prilikom servisa ili
popravaka.
Automatika i sigurnosna oprema moraju biti
izvedene tako, da se mogu ispitati i podesiti
obinim alatom.
Ac0_0012
Cijevni sustav
Poloaj ostalih komponenti
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Ac0_0036
Paralelno spojeni kompresori moraju se
ugraditi sa izjednaenjem razine ulja u
kuitima, kako bi se osiguralo da kompresori
koji povremeno ne rade, ne ostanu bez
ulja. Ugradnjom cijevi za izjednaenje ulja
postie se ravnomjerna raspodjela meu
kompresorima.
U sustavima sa jednom cijevi za
izjednaavanje, mora se voditi rauna da njen
promjer bude dovoljno veliki kako bi kroz nju
moglo nesmetano prolaziti i ulje i para radne
tvari.
U sustavima sa dvije cijevi za izjednaavanje (sl.1)
Jedna cijev mora biti postavljena izmeu
donjih, a druga izmeu gornjih dijelova kuita
(kartera). Kod oba naina, kompresori moraju biti
postavljeni u istoj ravnini.
Regulacija razine ulja (sl.2)
Izjednaenje razine ulja, moe se postii i
koritenjem regulatora razine ulja.
U tom sluaju, kompresori se mogu postaviti na
razliitim razinama.Ova metoda je znatno skuplja
od one sa jednostavnim cjevovodom.
Za regulaciju razine ulja potrebni su sljedei
dijelovi:
odvaja ulja (1)
ventil za izjednaavanje tlaka (2)
rezervoar ulja (3)
uljni lter (4)
regulator razine ulja (5).
Treba upamtiti da svaki kompresor mora biti
zatien presostatom visokog tlaka npr. KP7.
Paralelno spojeni kompresori
Ac0_0013
Sve komponente ne smiju se otvarati u
prostorijama sa niom temperaturom od okoline,
kako bi se sprijeila kondenzacija.
Npr. komponente ne smiju, neposredno nakon
iznoenja iz hladnog servisnog vozila ugraditi u
prostoriji sa viom temperaturom.
Postupci koji posebno unose
neistoe u rashladni sustav su:
skladitenje komponenti
rezanje cijevi
ienje krajeva cijevi
lemljenje
navojni spojevi
Vani postupci pri ugradnji
Skladitenje komponenti
Ac0_0014
Cijevi treba skraivati alatom za rezanje
cijevi ili pilom. Nikada ne koristiti sredstva za
podmazivanje/hlaenje.
Ostatke sa vanjske i unutranje strane odstraniti
posebnim alatom.
Treba izbjei da strugotina dospije u cijev.
Kako bi se osigurao odgovarajui promjer i oblik,
treba koristiti alat za kalibriranje.
Cijevi proistiti proputanjem jake struje suhog
komprimiranog zraka ili suhog duika (N
2
).
Zbog prevelikog postotka vlage nikad ne koristiti
obini komprimirani zrak jer sadri previe vlage.
Nikad nemojte puhati u cijev.
Cijevi koje su pripremljene za kasniju upotrebu,
moraju se odloiti sa zatvorenim krajevima,
zajedno sa ostalim komponentama.
Ac0_0015
Ac0_0016
Najee koritena sredstva za lemljenje su legure
od 30% srebra, sa bakrom, cinkom i kositrom, a to
je tzv. srebrni lem. Podruje topljenja je od 655C
do 755C.
Srebrni lem se vee samo za iste, neoksidirane
metalne povrine.
Krajevi cijevi se moraju oistiti specijalnim
etkama, a sredstvo za topljenje se nanosi
neposredno prije lemljenja.
Sredstvo za topljenje za srebrnog lema treba
rastopiti u alkoholu, a ne u vodi.
Ac0_0017
Nakon to su dijelovi spojeni, sredstvo za
topljenje treba nanijeti u tankom sloju na mjesto
lemljenja.
Srebrni lem se moe upotrijebiti za spajanje
razliitih materijala, npr. bakar/bakar i elik/bakar.
Rezanje cijevi
ienje cijevi
Lemljenje sa srebrnim lemom
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Fosforni lem se sastoji od 2-15% srebra sa bakrom
i fosforom. Podruje topljenja je od 640C do
740C.
Kod lemljenja fosfornim lemom ne smije se
koristiti nikakvo sredstvo za topljenje.
Fosforni lem se smije koristiti samo za spajanje
bakra sa bakrom ili pobakrenim elinim
nastavcima.
Ac0_0018
Ac0_0019
Pri visokim temperaturama, koje se javljaju
tijekom lemljenja, a pod utjecajem zraka iz
atmosfere, dolazi do brzog stvaranja proizvoda
oksidacije (garea).
Zbog toga se kroz sustav, tijekom lemljenja,
proputa zatitni plin. Pustite struju suhog
inertnog plina kroz cijev.
Sa lemljenjem ponite tek kada u tom dijelu
cjevovoda nema vie zraka.
U poetku, poeljno je pustiti snanu struju
inertnog plina.
Paljivo promatrajte da u cjevovod uz plin ne ide
i struja zraka.
Smanjite jainu plina na minimum kada
zapoinjete s lemljenjem, te je odravajte tijekom
cijelog procesa lemljenja.
Lemljenje izvriti sa kisikom i plinom, sa neto
manjom koliinom kisika.
Lem se dovodi tek kada je postignuta
temperatura topljenja.
Ne koristite nikada vie lema nego to je to
potrebno, jer se cijev moe djelomino ili
potpuno blokirati.
Lemljenje izvriti to bre, kako se ne bi smanjilo
apsorbirajue djelovanje sredstva za topljenje na
kisik, ne due od 15 sekundi.
Ac0_0020
Lemljenje sa fosfornim lemom
Upotreba zatitnog plina pri
lemljenju
Utede pri lemljenju
Ac0_0021
Temperatura ne smije biti vea nego to je
neophodno.
Zato plamen lagano povlaite nazad kada je
postignuta temperatura topljenja.
Ostaci sredstva za topljenje uklanjaju se etkom i
toplom vodom.
Ne savjetuje se upotreba lemova na bazi kositra ili
olova u rashladnim postrojenjima.
Ac0_0022
Za rashladna postrojenja, koristiti samo specijalne
bakrene cijevi.
Cijev odsijecite pod pravim kutom.
Uklonite sve unutarnje i vanjske ostatke obrade.
Izradite navoj pravilne veliine, niti premalen, niti
prevelik.
Formirajte rub tako da postane tvrd, pritom ga ne
steui previe.
Posljednje pritezanje obavite neposredno pri
ugradnji.
Oprezno sa temperaturom
Navojni spojevi
(bakrene cijevi)
Ac0_0023
vakuum pumpa,
vakuum metar,
boca za punjenje (ili servisna boca sa radnom
tvari) (vakuum pumpa, vakuum metar i boca
za punjenje mogu biti u jednom sklopu kao
sklop za punjenje i vakuumiranje)
crijeva za punjenje,
detektor za provjeru proputanja
Prilikom vakuumiranja iz sustava se moraju
ukloniti vlaga, atmosferski zrak i inertni plinovi.
Sljedee mjere:
Nakon zavretka ugradnje, mora se pristupiti
sljedeem:
vakumiranje i punjenje radnom tvari
provjera proputanja
startanje i podeavanje
Greke nakon starta sustava mogu zahtijevati:
popravke na sustavu
Vakumiranje i punjenje
Potrebna oprema
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Ac0_0024
Vakuum pumpa bi trebala sniziti tlak u sustavu na
0,05 mbar.
Kapacitet pumpe bi trebao biti oko 20 l/min.
Uinkovito vakumiranje zahtjeva veliki promjer
cijevi.
Stoga se ne preporuuju servisni Schrader
ventili. Ako postoje, treba koristiti prikljuke na
servisnim kompresorskim ventilima (rotolock
ventili), usisni i tlani.
Tijekom vakumiranja servisne ventile treba
postaviti u srednju poziciju.
Crijeva za vakumiranje i cijevi moraju biti to
krai, a njihov promjer to vei.
Obino se mogu koristiti obina crijeva za
punjenje od 1/4, maksimalne duine od 1m.
Vakumirajte polako, sa dvostupanjskim vakuum
pumpama.
U daljem tekstu, opisan je postupak prilikom
vakumiranja i punjenja.
Ac0_0025
Kontrola vakuum pumpe i crijeva
a) Ugradite crijeva za punjenje izmeu podesta
za punjenje i kompresora. Zatvorite spoj
izmeu crijeva za punjenje i kompresora.
b) Ukljuite crpku tako da smanji tlak to vie
c) Zatvorite crpku od ostatka sustava
d) Iskljuite crpku
e) Oitajte tlak na vakuum metru i zabiljeite.
Tlak ne smije biti vei od 0,05 mbar
f ) Kontrolirajte da li se vakuum odrava. Ako ne,
potraite propusnost npr. crijeva za punjenje,
ventili i sl.
Ac0_0026
Vakuum pumpa
Crijeva za vakumiranje
Vakumiranje sa usisne strane. Po mogunosti,
treba predvidjeti vakumiranje sa dvije strane -
tlane i usisne strane kompresora.
Crijevo(a) za punjenje treba ugraditi izmeu
podesta za punjenje i kompresora.
Otvoriti sve ventile, ukljuujui i
elektromagnetske
Automatske regulacijske ventile, otvoriti
maksimalno.
Vakumirajte postrojenje po mogunosti
do vrijednosti koja je ranije oitana na
vakuum metru.
Ac0_0028
Izvesti kao to je opisano u Kontrola vakuum
pumpe i crijeva
Ako postoji curenje (istjecanje): priblino locirati
zatvaranjem sustava po sekcijama.
Po potrebi pritegnuti navojne/prirubnike i
prirubnike spojeve
Ponoviti vakumiranje
Ponavljati postupak sve dok se vakuum
ne odri, odnosno nastaviti sa sljedeom
operacijom.
Ac0_0030
Postrojenje dopuniti na 2 bara nadtlaka
Provjeriti sve spojeve
Ako se utvrdi isputanje:
Izvui radnu tvar iz sustava pomou ureaja za
regeneraciju radne tvari.
Popraviti propusnost
Ponavljati postupak dok sustav ne bude
potpuno nepropustan
Ako je postrojenje jo uvijek pod tlakom, treba
izvui radnu tvar iz sustava pomou ureaja za
regeneraciju radne tvari.
Zatim treba izvriti ponovno vakumiranje kao
to je opisano pod Prvo vakumiranje.
Ovaj postupak e ukloniti preostali zrak i vlagu iz
sustava.
Ac0_0029
Prvo vakumiranje
Provjera vakuuma u sustavu
Provjera proputanja
Drugo vakumiranje
P
r
a
k
t
i
n
i

s
a
v
j
e
t
i
Ac0_0031
Treba provjeriti i podesiti presostat visokog
tlaka, kao i ostalu sigurnosnu opremu,
ukljuujui i zatitu motora (podesiti prema
vrijednostima skale).
Ac0_0032
Provjeriti trasu el. vodova
Provjeriti upravljaki sustav, dok je motor
iskljuen
Provjeriti smjer okretanja motora, zamijeniti
faze po potrebi
Nakon zavrenog vakumiranja, treba izvriti
punjenje radnom tvari.
Za to se koristi podest za punjenje, odnosno
cilindar za punjenje i vaga, koja moe tono
dozirati odgovarajuu koliinu radne tvari. Kod
postrojenja bez sakupljaa, zahtjeva se velika
preciznost.
Ukoliko sustav ima servisni ventil, radna tvar se
moe napuniti u tekuinski vod u kapljevitom
stanju. Inae, radna tvar se u plinovitom stanju
puni u kompresor preko nepovratnog ventila dok
je on u pogonu.
Panja:
Tijekom procesa dopunjavanja treba paziti da
tekuina ne doe u kompresor jer to uzrokuje
hidraulike udare
Punjenje se mora vriti dok god postoje mjehurii
pare na kontrolnom staklu, osim ako se stvaranje
pare ne tumai nekim drugim uzrokom, vidi pod:
Savjeti za instalatere, Otkrivanje greaka.
Ukoliko je nepoznata potrebna koliina radne
tvari, primijeniti gore navedeni postupak.
Pri tome je neophodno stalno kontrolirati, da tlak
kondenzacije i usisni tlak ostanu u granicama
normale te da pregrijanje termostatskog
ekspanzijskog ventila nije premalo.
Ac0_0033
Ac0_0034
Privremeno podeavanje
sigurnosne opreme
Kontrola elektrine ugradnje
Ac0_0035
Previsok tlak kondenzacije tijekom procesa
punjenja, moe znaiti da je sustav prepunjen, i
da se dio radne tvari mora odstraniti.
Uvijek koristite ureaj za regeneraciju radne tvari
kada treba izvui radna tvar iz sustava.
Ac0_0039
Konano podeavanje i provjera sigurnosne
opreme mora se izvriti na svakoj mehanikoj i
elektrinoj komponenti, tijekom rada postrojenja.
Funkcije komponenti treba provjeriti preciznim
instrumentima, vidi pod: Savjeti za instalatere -
za dotinu komponentu.
Ukoliko postoji regulator tlaka isparavanja,
obaviti grubo podeavanje
Podesiti pregrijanje na termostatskom
ekspanzijskom ventilu
Koritenjem manometra podesite stalnu
vrijednost tlaka
Podesite regulator uina
Podesite termostate (provjera pomou
termometra)
Ac0_0062
Ac0_0045
Poveajte tlak kondenzacije na maksimalno
dozvoljeni tlak i podesite presostat visokog
tlaka pomou manometra.
Smanjite usisni tlak na min. dozvoljeni tlak
i podesite presostat niskog tlaka pomou
manometra.
Previsok tlak kondenzacije
Podeavanje i provjera
sigurnosne opreme
Uvjeti
Podeavanje i provjera
regulacijske opreme
Postupak
Podeavanje presostata
visokog tlaka
Podeavanje presostata
niskog tlaka
Upozorenje:
Tijekom gore spomenutih
podeavanja, treba stalno
kontrolirati da li postrojenje radi u
okviru dozvoljenih radnih uvjeta.
Na kraju - osigurajte da se naljepnica sa
identikacijom radne tvari uvijek nalazi na
vidnom mjestu, radi budueg servisa.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Praktini savjeti za instalatera Otklanjanje kvarova
Stranica broj
Mjerni instrumenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 147
Otkrivanje kvarova (Danfoss upravljai rashladnim sustavima) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155
Otkrivanje kvarova rashladnim sustavima sa hermetikim kompresorima. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185
Pregled otkrivanja kvarova (Danfoss kompresori) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197
Ovo poglavlje je podjeljeno u etiri dijela:
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Praktini savjeti za instalatera Otklanjanje kvarova mjerni instrumenti
Mjerni instrumenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Instrumenti za otkrivanje kvara. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
Klasikacija mjernih ureaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
a. nepouzdanost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
b. rezolucija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149
c. ponovljivost mjerenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
d. dugorona stabilnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
e. temperaturna stabilnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Elektroniki mjerni instrumenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Kontrola i podeavanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150
Podeavanje i kalibracija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Manometri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Servisni manometri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Vakuumetri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151
Termometar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Higrometar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Zabiljeke
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
CLASS N 1
Instrumenti koji se najvie koriste pri otkrivanju
kvarova su:
1. Manometar
2. Termometar
3. Higrometar (ureaj za mjerenje vlage)
4. Ureaj za otkrivanje isputanja radne tvari
5. Vakuum metar
6. Ampermetar
7. Ureaj za mjerenje otpora izolacije
8. Ispitiva el. polova
Ae0_0045
Mjerni ureaji za otkrivanje kvarova i servis
rashladnih sustava, trebali bi zadovoljiti odreene
zahtjeve u pogledu njihove pouzdanosti.
Neki od ovih zahtjeva, mogu se izraziti sljedeim
pojmovima:
a. nepouzdanost
b. rezolucija
c. ponovljivost mjerenja
d. dugorona stabilnost
e. temperaturna stabilnost
Najvanije su a, b i e.
Ae0_0046
90
Rezolucija mjernog instrumenta je najmanja
jedinica, koja se moe oitati na instrumentu.
Digitalni termometar, koji npr. kao posljednju
znamenku pokazuje 0,1C, ima rezoluciju od 0,1C.
Rezolucija ne govori nita o tonosti instrumenta.
Iako je rezolucija navedena sa 0,1C, tonost 2%
nije neuobiajena pojava.
Zato je neophodno praviti razliku izmeu ovih
dviju karakteristika.
Ah0_0006
Nepouzdanost mjernog ureaja je tonost
kojom instrument moe reproducirati vrijednost
izmjerene veliine.
Nepouzdanost se esto navodi u % (), ili
vrijednosti skale (FS) ili mjerne vrijednosti.
Podatak nesigurnosti, kao npr. 2% mjerne
vrijednosti, znai da mjerni instrument ima
manju nesigurnost (toniji je), nego u sluaju
nesigurnosti 2% FS (pune skale).
Ae0_0047
Mjerni instrumenti
Instrumenti za otkrivanje kvara
Klasikacija mjernih ureaja
a. Nepouzdanost
b. Rezolucija
Ae0_0003
Ponovljivost mjerenja je sposobnost mjernog
instrumenta da, pri konstantnoj vrijednosti
mjerene veliine, uvijek pokazuje isti rezultat.
Ponovljivost mjerenja se izraava u % ().
d. Dugorona stabilnost
Dugorona stabilnost mjernog instrumenta
odraava za koliko se promjeni apsolutna tonost
instrumenta npr. godinje.
Izraava se u % godinje.
Elektroniki mjerni instrumenti mogu biti
osjetljivi na vlagu.
Moe doi do oteenja instrumenta ukoliko
se ukljuuje neposredno nakon to se iznese iz
hladne prostorije.
Preporuka je ne ukljuivati instrument dok ne
dostigne vanjsku temperaturu.
Nikad ne koristiti elektroniki mjerni instrument
odmah nakon njegovog iznoenja iz hladnog
servisnog vozila u topliju okolinu.
Ae0_0005
Mjerni instrumenti vremenom mijenjaju svoja
oitanja, a ponekad i neke od navedenih
karakteristika.
Zbog toga je neophodno, skoro sve instrumente,
redovno kontrolirati i eventualno podesiti.
U sljedeem opisu prikazane su metode
jednostavne provjere mjernih instrumenata. Ove
provjere ne mogu zamijeniti navedenu kontrolu.
Ae0_0006
Ae0_0004
Temperaturna stabilnost instrumenta pokazuje
za koliko se mijenja apsolutna tonost za svaki
stupanj C promjene temperature, kojoj je izloen
sam instrument.
Temperaturna stabilnost se izraava u % po C.
Poznavanje ove vrijednosti vrlo je vano, ukoliko
se instrument mora primjenjivati u rashladnim
sustavima ili tunelima za duboko zamrzavanje.
c. Ponovljivost mjerenja
e. Temperaturna stabilnost
Elektroniki mjerni instrumenti
Kontrola i podeavanje
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Ureaji za otkrivanje kvarova i servis su uglavnom
Bourdonovi manometri, kao i manometri na
postrojenjima.
U praksi, tlak se skoro uvijek mjeri kao nadtlak.
Nulta toka ovih manometara se nalazi na
vrijednosti normalnog atmosferskog tlaka.
Skala manometra pokazuje vrijednosti od -1
bar (-100kPa), preko nule, do maksimalnog
tlaka. Skale za apsolutni tlak pokazuju pri
atmosferskom tlaku otprilike 1 bar.
Ae0_0008
Po pravilu, servisni manometri imaju jednu ili vie
temperaturnih skala za temperaturu zasiene
pare najeih radnih tvari.
Manometri bi trebali imati regulacijski vijak za
podeavanje nulte toke. Bourdonova cijev je
podeena ukoliko je instrument neko vrijeme
izloen visokom tlaku.
Takoer, poeljno je esto ih kontrolirati u
usporedbi sa tonim instrumentom, kao i
svakodnevno provjeravati da li pri atmosferskom
tlaku pokazuju 0 bar.
Ae0_0009
Odgovarajua kontrola i podeavanje mjernih
instrumenata, mogu se izvriti samo u
odgovarajuim registriranim ustanovama.
Ae0_0007
Vakuumetri se koriste za mjerenje tlaka u
cjevovodu rashladnog sustava tijekom njegovog
vakumiranja i nakon njega.
Vakuumetri uvijek pokazuju apsolutni tlak (nulta
toka odgovara apsolutnom vakuumu).
Vakuumetri ne smiju biti izloeni visokom
tlaku i zato bi se trebali ugraivati zajedno sa
sigurnosnim ventilom koji je podeen na njihov
maksimalni dozvoljeni tlak.
Ae0_0010
Podeavanje i umjeravanje
Manometri
Servisni manometri
Vakuumetri
Kontrola i podeavanje
(nastavak)
U servisiranju, najee se koriste elektroniki
termometri sa digitalnim oitavanjem i to oni sa
povrinskim, prostornim ili uronskim osjetnikom.
Nepouzdanosti termometra ne bi smjela biti vea
od 0,1K, a prihvatljiva rezolucija 0,1K.
Prilikom podeavanja termostatskih ekspanzijskih
ventila, najee se koriste termometri sa
kazaljkom osjetnikom s parnim punjenjem i
kapilarnom cijevi jer se na takav nain najlake
pratiti temperaturne oscilacije.
Ae0_0011
Tonost termometra se jednostavno moe
provjeriti na 0C, pri emu se osjetnik uranja 150
do 200 mm u termos bocu koja je napunjena
smjesom sitnog leda (od destilirane vode) i
destilirane vode.
Ukoliko to osjetnik doputa, termometar se moe
provjeriti i na 100C i to dranjem na povrini
kipue vode u posudi sa poklopcem. To su
usvojive provjere za 0C i 100C.
Pravo ispitivanje moe se izvesti samo u
priznatim institutima za testiranje.
Ae0_0013
Pri niskim temperaturama i visokoj vlanosti,
temperaturna razlika izmeu suhog i vlanog
termometra biti e mala.
Pri takvim uvjetima nesigurnost psihrometra je
velika, pa se preporuuje koritenje podeenih
higrometara sa dlakom ili elektronikih
higrometara.
Ae0_0015
Vlanost zraka u rashladnim i klimatiziranim
prostorijama ili kanalima, moe se mjeriti:
Higrometrom sa dlakom
Psihrometrom
Elektronikim higrometrom
Higrometar sa dlakom zahtjeva podeavanje
prije svake upotrebe. Psihrometar (vlaan i suh
termometar) ne zahtjeva podeavanje, ako su
njegovi termometri visoke tonosti.
Ae0_0014
Termometar
Higrometar
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Podeavanje higrometra sa dlakom se vri
tako da se isti omota istom vlanom krpom i
stavi u posudu koja ne proputa zrak sa dnom
prekrivenim vodom (voda ne smije doi u kontakt
sa higrometrom ili osjetnikom).
Nakon toga, higrometar se ostavlja da odstoji
najmanje dva sata na stalnoj temperaturi koja
odgovara onoj koja se mjeri.
Ako nakon toga higrometar ne pokazuje
100% vlage, mora se izvriti podeavanje na
regulacijskom vijku.
Ae0_0049
Higrometar (nastavak)
Praktini savjeti za instalatera Otklanjanje kvarova Otkrivanje kvarova (Danfoss regulacijske komponente)
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Kvarovi u rashladnim instalacijama - openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
Otkrivanje kvarova bez upotrebe instrumenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
Kategorizacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
Poznavanje rashladnog sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 157
Teorijsko znanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
Vidljivi kvarovi i njihov utjecaj na rad rashladnog sustava. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Vidljivi kvarovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Kondenzator hlaen zrakom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Kondenzator hlaen vodom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Sakuplja sa kontrolnim staklom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Zaporni ventil sakupljaa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Tekuinski cjevovod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Filter sua. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Kontrolno staklo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 159
Termostatski ekspanzijski ventil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
Hladnjak zraka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
Hladnjak kapljevine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160
Usisni vod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Regulator u usisnom cjevovodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Kompresor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Rashladni prostor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161
Kvarovi koji se mogu osjetiti, uti ili osjetiti mirisom i njihov utjecaj na rad rashladnog sustava . . . . . 162
Kvarovi koji se mogu osjetiti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Elektromagnetski ventil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Filter sua. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Kvarovi koji se mogu uti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Regulator u usisnom cjevovodu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Kompresor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Kvarovi koji se mogu osjetiti mirisom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162
Rashladni sustav s zranim isparivaem i zrakom hlaenim kondenzatorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163
Rashladni sustav s dva zrana isparivaa i vodom hlaenim kondenzatorom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164
Rashladni sustav s hladnjakom vode i vodom hlaenim kondenzatorom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165
Upute za otkrivanje kvarova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166
Upute za otkrivanje kvara sustava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167
Upute za otkrivanje kvarova na termostatskim ekspanzijskim ventilima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 175
Upute za otkrivanje kvarova na elektromagnetskim ventilima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 177
Upute za otkrivanje kvarova na presostatima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 179
Upute za otkrivanje kvarova na termostatima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 180
Upute za otkrivanje kvarova na ventilima za vodu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 181
Upute za otkrivanje kvarova na lter suaima i kontrolnim staklima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 182
Upute za otkrivanje kvarova na KV regulatorima tlaka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183
Zabiljeke
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Ae0_0001
U ovom priruniku, obraeni su kvarovi, koje se
mogu javiti u manjim, jednostavnijim rashladnim
postrojenjima.
Opisani kvarovi, njihovi uzroci i djelovanje
na rad sustava, mogu se primijeniti i za vea i
kompliciranija postrojenja.
Naravno, u ovakvim sustavima mogu nastati i
oteenja koja ovdje nisu opisana.
Kvarovi koji mogu nastati na elektronikim
upravljaima, ovdje nisu opisani.
Ae0_0012
Nakon upoznavanja sa procesima hlaenja i
stjecanjem iskustva, mnogi kvarovi u sustavima,
mogu se uoiti vizualno, koritenjem osjetila,
dok se drugi mogu otkriti samo uz pomo
instrumenata.
Ae0_0028
Otkrivanje kvarova podijeljeno je na dva
poglavlja. Prvo obuhvaa iskljuivo kvarove,
koje se mogu otkriti osjetilima (vidom, sluhom,
mirisom, dodirom). Ovdje su opisani simptomi,
mogui uzroci i njihov utjecaj na rad sustava.
Drugo poglavlje, bavi se grekama koje se mogu
otkriti osjetilima ali i onima koje se mogu otkriti
samo uz pomo instrumenata. U ovom poglavlju
opisani su simptomi, mogui uzroci, njihov
utjecaj na rad sustava, kao i upute za njihovo
otklanjanje.
Kvarovi u rashladnim
instalacijama - openito
Otkrivanje kvarova bez
upotrebe instrumenata
Kategorizacija
Ae0_0029
Veoma vaan element u procesu uoavanja
i otklanjanja kvarova u rashladnom sustavu
predstavlja dobar pregled konstrukcije, funkcije
i upravljanja sustava, kako mehaniki tako i
elektriki.
Kod nepoznatih sustava, trebalo bi najprije
pogledati shemu sustava i informirati se o
njegovoj strukturi (trasa cjevovoda, poloaj
dijelova, eventualni prikljueni sustavi, npr.
rashladni tornjevi i sustavi sa glikolom).
Poznavanje rashladnog sustava
Da bi se mogli uoiti i otkloniti kvarovi u
rashladnom sustavu, potrebno je i izvjesno
teorijsko znanje.
Ukoliko se eli postii samostalno otkrivanje
kvarova i na relativno jednostavnim sustavima,
preduvjet je potpuno poznavanje sljedeih
toaka:
konstrukcija, nain rada i karakteristike svih
komponenti sustava
potrebna mjerna oprema i mjerna tehnika
svi rashladno-tehniki procesi u sustavu
utjecaj okoline na rad sustava
funkcija i podeavanje automatike i
sigurnosne opreme
zakonski propisi o sigurnosti i inspekciji
rashladnih sustava
Prije pregleda kvarova u rashladnim sustavima.
ukratko e biti objanjeni najvaniji mjerni
instrumenti.
Ae0_0034
Ae0_0033
Teorijsko znanje
U opisima kvarova u rashladnim sustavima koji
slijede u poglavlju 1 i 2, poi e se od sustava
prikazanim na slikama 1, 2 i 3.
Mogui simptomi kvarova biti e opisani u smjeru
krunog procesa, poevi od tlanog cjevovoda
kompresora i dalje u smjeru strelice.
Ae0_0016
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Vidljivi kvarovi i njihov utjecaj na rad rashladnog sustava Tekst u { } oznaava uzrok kvara
Vidljivi kvarovi Utjecaj na rad sustava
Zrakom hlaeni kondenzatori
a) zaprljanost, npr. mau, piljevinom, liem Kvarovi pod a), b), c), d) i e) uzrokuju:
- Povien tlak kondenzacije
- Smanjenje rashladnog uina
- Poveanu potronju energije
Kod zrakom hlaenih kondenzatora, razlika izmeu ulazne
temperature zraka i temperature kondenzacije mora biti od 10 do
20C, po mogunosti to manja.
{loe odravanje}
b) Ventilator ne radi
{neispravan motor}
{iskljuen zatitni prekida}
c) Ventilator se vrti u pogrenom smjeru
{greka u montai}
d) Oteena lopatica ventilatora
e) Deformirane lamele kondenzatora
{grubo postupanje}
Vodom hlaeni kondenzator
sa kontrolnim staklom vidi pod: Sakuplja
Kod vodom hlaenih kondenzatora, razlika izmeu ulazne
temperature vode i temperature kondenzacije mora biti od 10 do
20C, po mogunosti to manja.
Sakuplja sa kontrolnim staklom
Preniska razina tekuine
{nedostatak radne tvari u sustavu} Para/mjehurii pare u tekuinskom cjevovodu.
{prepunjen ispariva} Nizak usisni tlak ili pulsiranje kompresora.
{prepunjen kondenzator} Nizak usisni tlak ili pulsiranje kompresora.
Previsoka razina tekuine
{sustav je prepunjen} Mogu previsok tlak kondenzacije.
Zaustavni ventil sakupljaa
a) Ventil zatvoren Postrojenje iskljueno preko presostata niskog tlaka
b) Ventil djelomino zatvoren Mjehurii pare u tekuinskom cjevovodu
Nizak usisni tlak ili pulsiranje kompresora.
Tekuinski cjevovod
a) Premalog promjera Kvarovi pod a), b) i c) uzrokuju:
Veliki pad tlaka u tekuinskom cjevovodu
Paru u tekuinskom cjevovodu
{greka u dimenzioniranju}
b) Predugaak
{greka u dimenzioniranju}
c) Sa otrim lukovima i/ili deformacijama
{greka prilikom ugradnje}
Filter sua
Stvaranje rose ili leda na povrini Para u tekuinskom cjevovodu
{lter djelomino blokiran neistoom na ulazu}
Kontrolno staklo Opasnost od:
a) Boja: uta stvaranja kiselina, korozije, pregaranja motora, zamrzavanja vode
u termostatskom ekspanzijskom ventilu
{vlaga u sustavu}
b) Boja: smea Opasnost od istroenosti dijelova i blokiranja ventila i ltera
{estice prljavtine u sustavu}
c) ista para na kontrolnom staklu Prekid na presostatu niskog tlaka, ili pulsiranje kompresora.
{nedostatak tekuine u sustavu}
{zatvoren ventil na tekuinskom cjevovodu} Prekid na presostatu niskog tlaka
{potpuno zaepljenje, npr. ltera} Prekid na presostatu niskog tlaka
d) Tekuina i mjehurii pare na kontrolnom staklu Svi kvarovi pod d):
Pulsiranje kompresora ili rad pri niskom usisnom tlaku
{nedovoljno tekuine u sustavu}
{ventil na tekuinskom cjevovodu djelomino zatvoren}
{djelomino zaepljenje, npr. ltera}
{nema pothlaenja}
Vidljivi kvarovi i njihov utjecaj na rad rashladnog sustava (nastavak)
Tekst u { } oznaava uzrok kvara
Termostatski ekspanzijski ventil
a) Termostatski ekspanzijski ventil pokriven ledom, ispariva
pokriven ledom samo u blizini ventila.
Svi kvarovi pod a) uzrokuju rad pri niskom usisnom tlaku ili prekid
rada kompresora
{lter za hvatanje neistoe je djelomino zaepljen}
{gubitak punjenja osjetnika}
{ranije navedeni kvarovi uzrokovali su mjehurii pare u
tekuinskom cjevovodu}
b) Termostatski ekspanzijski ventil bez vanjskog izjednaenja
tlaka, ispariva sa razdjelnikom tekuine.
{greka u dimenzioniranju i ugradnji}
Kvarovi pod b) i c) uzrokuju rad pri niskom tlaku ili prekid rada
kompresora
c) Termostatski ekspanzijski ventil sa vanjskim izjednaenjem
tlaka, nije ugraena kompenzacijska cijev
{greka pri ugradnji}
d) Osjetnik nije pravilno ugraen Kvarovi pod d), e) i f ) uzrokuju prepunjenje isparivaa, sa rizikom
prodiranja tekuine u kompresor, a time i njegovog kvara
e) Osjetnik ne nalijee cijelom povrinom
f ) Osjetnik smjeten u struju zraka
Hladnjak zraka
a) Povrina isparivaa pokrivena ledom samo na ulaznoj strani,
termostatski ekspanzijski ventil jako zamrznut
Kvarovi pod a) uzrokuju:
Veliko pregrijanje na izlazu iz isparivaa i rad pri niskom usisnom
tlaku
{greka na ekspanzijskom ventilu}
{sve prethodno spomenuti kvarovi koje izazivaju pojavu
pare u tekuinskom cjevovodu}
b) Prednja strana blokirana ledom Kvarovi pod a), b), c), d) i e) uzrokuju:
- Rad pri niskom usisnom tlaku
- Smanjen rashladni kapacitet
Za ispariva kojeg regulira termostatski ekspanzijski ventil:
Razlika izmeu ulazne temperature zraka i temperature
isparavanja trebala bi se kretati izmeu 6 i 15C, po mogunosti
to manja.
Za isparivae sa regulacijom razine tekuine:
Razlika izmeu ulazne temperature zraka i temperature isparavanja
trebala bi se kretati izmeu 2 i 8C, po mogunosti to manja.
{nedostaje ili pogreno reguliran postupak odleivanja}
c) Ventilator ne radi
{neispravan motor ili iskljuen zatitni prekida}
d) Neispravne lopatice ventilatora
e) Deformirane lamele
{grubo postupanje}
Pothlaiva tekuine
a) Osjetnik termostatskog ekspanzijskog ventila nije pravilno
privren
Uzrokuje prepunjenje kondenzatora, sa rizikom dotoka tekuine
do kompresora, a time i njegovog kvara.
b) Termostatski ekspanzijski ventil bez vanjskog izjednaavanja
tlaka na pothlaivau tekuine sa velikim padom tlaka.
Kvarovi pod b) i c) uzrokuju:
- Rad pri prosjeno niskom usisnom tlaku
- Smanjenje rashladnog uina
Za isparivae koji su regulirani termostatskim ekspanzijskim
ventilom:
Za isparivae sa regulacijom razine:
{greka pri dimenzioniranju ili ugradnji}
c) Termostatski ekspanzijski ventil sa vanjskim izjednaavanjem
tlaka, nije ugraena kompenzacijska cijev.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Vidljivi kvarovi i njihov utjecaj na rad rashladnog sustava (nastavak)
Usisni cjevovod
a) Pretjerano stvaranje leda Rizik od dotoka tekuine u kompresor i njegovog kvara
{premalo podeeno pregrijanje}
b) Sa otrim lukovima i/ili deformacijama Nizak usisni tlak ili prekid rada kompresora
{greka prilikom ugradnje}
Regulator u usisnom cjevovodu
Rosa ili led iza regulatora , ali ne i ispred njega Rizik od dotoka tekuine u kompresor i njegovog kvara
{premalo podeeno pregrijanje}
Kompresor
a) Rosa ili led na ulaznoj strani kompresora. Dotok tekuine u kompresor, sa rizikom njegovog kvara
{premalo pregrijanje}
b) Razina ulja u karteru preniska
{manjak ulja u sustavu} Sustav iskljuen pomou eventualnog uljnog presostata.
{skupljanje ulja u isparivau} Uzrokuje troenje pokretnih dijelova.
c) Previsoka razina ulja u karteru
{previe ulja u sustavu} Hidrauliki udar u kompresoru, rizik od kvara kompresora:
- lom radnih ventila
- lom ostalih pokretnih dijelova
- mehaniko preoptereenje
{mjeavina ulja i radne tvari u previe hladnom kompresoru}
{mjeavina ulja i radne tvari, zbog preniskog pregrijanja
na izlazu iz isparivaa}
d) Pjenjenje ulja u karteru prilikom starta
{mjeavina ulja i radne tvari u previe hladnom kompresoru} Hidrauliki udar, tete kao pod c)
e) Pjenjenje ulja u karteru tijekom rada
{mjeavina ulja i radne tvari, zbog preniskog pregrijanja
na izlazu iz isparivaa}
Hidrauliki udar, tete kao pod c)
Rashladni prostor
a) Isuene povrine mesa, uvelo povre
{vlanost zraka preniska, vjerojatno zbog premalog
isparivaa}
Dovodi do smanjenja kvalitete namirnica i/ili njihovog odbacivanja
b) Vrata ne brtve ili su neispravna Moe dovesti do ozljeda
c) Neispravan ili ne postojei alarmni signal Moe dovesti do ozljeda
d) Nedostaju ili su neispravne natpisne ploe za izlaz Moe dovesti do ozljeda
Za a), b) i c):
{manjak odravanja ili greka pri dimenzioniranju}
e) Nedostaje alarmni ureaj
{greka pri projektiranju} Moe dovesti do ozljeda
Ope
a) Kapi ulja ispod spojeva i/ili mrlje ulja na podu
{mogue proputanje spojeva} Isputanje ulja i radne tvari
b) Pregorjeli osigurai
{preoptereenje sustava ili kratak spoj} Iskljueno postrojenje
c) Prekinuta zatita motora
{preoptereenje sustava ili kratak spoj} Iskljueno postrojenje
d) Prekid presostata ili termostata
{greka pri podeavanju} Iskljueno postrojenje
{neispravan ureaj} Iskljueno postrojenje
Kvarovi koji se mogu osjetiti, uti ili osjetiti mirisom i njihov utjecaj na rad rashladnog sustava
Kvarovi koje se mogu osjetiti Utjecaj na rad sustava
Elektromagnetski ventil
Hladniji nego cijev ispred ventila
{ventil je zaglavljen, djelomino otvoren} Para u tekuinskom cjevovodu
Ista temperatura, kao i cijevi ispred ventila
{ventil zatvoren} Postrojenje iskljueno preko presostata niskog tlaka
Filter sua
Filter hladniji od cijevi ispred njega
{lter na ulaznoj strani djelomino zaepljen
neistoom}
Para u tekuinskom cjevovodu
Kvarovi koje se mogu uti Utjecaj na rad sustava
Regulator u usisnom cjevovodu
Regulator tlaka isparavanja ili drugi regulator daju umei ton
{preveliki regulator, greka pri dimenzioniranju} Nestabilan rad
Kompresor
a) Lupanje pri startu
{vrenje ulja} Hidrauliki udar
b) Lupanje pri radu Opasnost od kvara kompresora
{vrenje ulja} Hidrauliki udar
{istroenost pokretnih dijelova} Opasnost od kvara kompresora
Rashladni prostor
Alarmni ureaj neispravan
{loe odravanje} Moe dovesti do ozljeda
Kvarovi koji se mogu osjetiti mirisom Utjecaj na rad sustava
Rashladni prostor
Neugodan miris u rashladnoj prostoriji
{prevelika vlanost zraka, zbog prevelikog isparivaa ili
manjeg optereenja}
Uzrokuje lou kvalitetu namirnica i/ili njihovo bacanje.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Rashladni sustav s zranim isparivaem i zrakom hlaenim kondenzatorom
S
l
i
k
a

1
A
e
0
_
0
0
1
9
_
0
2
B
l
o
k
i
r
a
n
j
e

l
e
d
o
m
N
e
p
o
t
p
u
n
o

o
d
l
e
i
v
a
n
j
e
L
e
d

s
a
m
o

n
a

t
e
r
m
o
s
t
a
t
s
k
o
m

e
k
s
p
a
n
z
i
j
s
k
o
m

v
e
n
t
i
l
u

i

u
l
a
z
u

u

i
s
p
a
r
i
v
a
V
i
s
o
k

u
s
i
s
n
i

t
l
a
k
N
i
z
a
k

u
s
i
s
n
i

t
l
a
k
O
s
c
i
l
i
r
a
j
u
i

u
s
i
s
n
i

t
l
a
k
V
i
s
o
k
a

t
e
m
p
.

u
s
i
s
n
o
g

p
l
i
n
a
N
i
s
k
a

t
e
m
p
.

u
s
i
s
n
o
g

p
l
i
n
a
V
i
s
o
k

t
l
a
k

k
o
n
d
e
n
z
a
c
i
j
e
N
i
z
a
k

t
l
a
k

k
o
n
d
e
n
z
a
c
i
j
e
V
i
s
o
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

t
l
a
n
e

c
i
j
e
v
i
V
i
s
o
k
o

p
r
e
g
r
i
j
a
n
j
e
N
i
s
k
o

p
r
e
g
r
i
j
a
n
j
e
O
s
c
i
l
i
r
a
n
j
e
P
e
r
i
o
d
i
k
o

u
k
l
j
u
i
v
a
n
j
e

i

i
s
k
l
j
u
i
v
a
n
j
e
S
t
a
l
n
o

z
a
t
v
o
r
e
n
o
T
e
k
u
i
n
a
P
a
r
a
/
t
e
k
u
i
n
a
P
a
r
a

Z
e
l
e
n
a
B
o
j
a

u
t
a

C
r
n
o
/
s
m
e
a
P
r
e
n
i
s
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

p
r
o
s
t
o
r
i
j
e
P
r
e
v
i
s
o
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

p
r
o
s
t
o
r
i
j
e
P
r
e
v
i
s
o
k
a

v
l
a
n
o
s
t

p
r
o
s
t
o
r
i
j
e
P
r
e
n
i
s
k
a

v
l
a
n
o
s
t

p
r
o
s
t
o
r
i
j
e
e
s
t
o

u
k
l
j
u
i
v
a
n
j
e

k
o
m
p
r
e
s
o
r
a
V
i
s
o
k
a

r
a
z
i
n
a

u
l
j
a
N
i
s
k
a

r
a
z
i
n
a

u
l
j
a
P
j
e
n
j
e
n
j
e

u
l
j
a
P
r
o
m
j
e
n
a

b
o
j
e

u
l
j
a
K
o
m
p
r
e
s
o
r

h
l
a
d
a
n
K
o
m
p
r
e
s
o
r

v
r
u
N
i
s
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a
V
i
s
o
k
a

r
a
z
i
n
a

t
e
k
u
i
n
e
N
i
s
k
a

r
a
z
i
n
a

t
e
k
u
i
n
e
T
E
K
P

6
2
S
G
I
/
S
G
N
E
V
R
S
G
I
/
S
G
N
D
C
L
/
D
M
L
K
P

1
5
/
1
7
Rashladni sustav s dva zrana isparivaa i zrakom hlaenim kondenzatorom
S
l
i
k
a

2
A
e
0
_
0
0
3
0
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
A
e
0
_
0
0
3
5
_
0
2
Rashladni sustav s hladnjakom vode i vodom hlaenim kondenzatorom
K
P

1
7
F

=

P
r
e
k
i
d
a

p
r
o
t
o
k
a
V
i
s
o
k
a

t
e
m
p
.
u
s
i
s
n
o
g

p
l
i
n
a
N
i
s
k
a

t
e
m
p
.
u
s
i
s
n
o
g

p
l
i
n
a
V
i
s
o
k

u
s
i
s
n
i

t
l
a
k
N
i
z
a
k

u
s
i
s
n
i

t
l
a
k
O
s
c
i
l
i
r
a
j
u
i

u
s
i
s
n
i

t
l
a
k
V
i
s
o
k

t
l
a
k

k
o
n
d
e
n
z
a
c
i
j
e
N
i
z
a
k

t
l
a
k

k
o
n
d
e
n
z
a
c
i
j
e
V
i
s
o
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

t
l
a
n
e

c
i
j
e
v
i
V
i
s
o
k
o

p
r
e
g
r
i
j
a
n
j
e
N
i
s
k
o

p
r
e
g
r
i
j
a
n
j
e
O
s
c
i
l
i
r
a
n
j
e
P
e
r
i
o
d
i
k
o

u
k
l
j
.
/
i
s
k
l
j
.
S
t
a
l
n
o

z
a
t
v
o
r
e
n
o
P
r
e
v
i
s
o
k
a

r
a
z
i
n
a

t
e
k
u
i
n
e
P
r
e
n
i
s
k
a

r
a
z
i
n
a

t
e
k
u
i
n
e
P
r
e
v
i
s
o
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

t
e
k
u
i
n
e
P
r
e
n
i
s
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a

t
e
k
u
i
n
e
Z
e
l
e
n
a
u
t
a
C
r
n
o
/
s
m
e
a
Z
e
l
e
n
a
u
t
a
C
r
n
o
/
s
m
e
a
N
i
s
k
a

t
e
m
p
e
r
a
t
u
r
a
T
e
k
u
i
n
a
P
a
r
a
/
t
e
k
u
i
n
a
P
a
r
a
T
e
k
u
i
n
a
P
a
r
a
/
t
e
k
u
i
n
a
P
a
r
a
B
o
j
a
B
o
j
a
e
s
t
o

u
k
l
j
u
i
v
a
n
j
e

k
o
m
p
r
e
s
o
r
a
H
i
d
r
a
u
l
i
k
i

u
d
a
r
i
V
i
s
o
k
a

r
a
z
i
n
a

u
l
j
a
N
i
s
k
a

r
a
z
i
n
a

u
l
j
a
P
j
e
n
j
e
n
j
e

u
l
j
a
P
r
o
m
j
e
n
a

b
o
j
e

u
l
j
a
K
o
m
p
r
e
s
o
r

h
l
a
d
a
n
K
o
m
p
r
e
s
o
r

v
r
u
S
l
i
k
a
.

3
Pratite strelice na shemama 1 i 3.
Ponite nakon kompresora
Stranica broj
Previsok tlak kondenzacije ............................................................................................................................................... 167
Prenizak tlak kondenzacije .............................................................................................................................................. 167
Tlak kondenzacije oscilira ................................................................................................................................................. 167
Temperatura u tlanom cjevovodu previsoka .......................................................................................................... 168
Temperatura u tlanom cjevovodu preniska ............................................................................................................ 168
Preniska razina tekuine u sakupljau ......................................................................................................................... 168
Previsoka razina tekuine u sakupljau ....................................................................................................................... 168
Rashladni kapacitet premali ............................................................................................................................................ 168
Filter sua hladan ............................................................................................................................................................... 168
Indikator vlage na kontrolnom staklu bez boje, obojen uto ............................................................................. 168
Indikator vlage na kontrolnom staklu obojen smee ili crno ............................................................................. 168
Mjehurii pare na kontrolnom staklu ispred termostatskog ekspanzijskog ventila ................................... 169
Ispariva blokiran ledom ................................................................................................................................................. 169
Ispariva pokriven ledom samo u blizini termostatskog ekspanzijskog ventila .......................................... 169
Vlanost zraka u rashladnom prostoru previsoka ................................................................................................... 170
Vlanost zraka u rashladnom prostoru preniska ...................................................................................................... 170
Temperatura zraka u rashladnom prostoru previsoka ........................................................................................... 170
Temperatura zraka u rashladnom prostoru preniska ............................................................................................. 170
Previsok usisni tlak .............................................................................................................................................................. 170
Prenizak usisni tlak .............................................................................................................................................................. 171
Usisni tlak oscilira ................................................................................................................................................................ 171
Previsoka temperatura usisnog plina .......................................................................................................................... 171
Temperatura usisnog plina preniska ............................................................................................................................ 171
Pulsiranje kompresora ................................................................................................................................................... 171
Temperatura u tlanom cjevovodu previsoka .......................................................................................................... 172
Kompresor previe hladan ............................................................................................................................................... 172
Kompresor previe topao ................................................................................................................................................. 172
Buka u kompresoru ............................................................................................................................................................ 172
Razina ulja u kuitu previsoka ..................................................................................................................................... 172
Razina ulja u kuitu preniska ......................................................................................................................................... 172
Pjenjenje ulja ....................................................................................................................................................................... 173
Ulje mijenja boju ................................................................................................................................................................. 173
Kompresor se ne pokree ................................................................................................................................................. 173
Kompresor radi neprekidno ............................................................................................................................................ 174
Upute za otkrivanje
kvarova
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Upute za otkrivanje kvara sustava
Simptomi Mogui uzroci Nain otklanjanja
Kondenzator hlaen
zrakom i kondenzator
hlaen vodom.
a) Zrak ili neki drugi ne kondenzirajui plin u
rashladnom sredstvu
Kondenzator oistiti koritenjem sustava za
regeneraciju radne tvari. Ako je potrebno,
ponoviti postupak.
b) Premala povrina kondenzatora Zamijeniti kondenzator veim
c) Preveliko punjenje rashladnog sustava
(nagomilavanje tekuine u kondenzatoru)
Ukloniti viak radne tvari, dok se tlak ne
normalizira. Paziti da ne doe do pojave
mjehuria na kontrolnom staklu.
d) Regulacija tlaka kondenzacije, podeena na
preveliku vrijednost
Podesiti odgovarajui tlak
Kondenzator hlaen
zrakom.
a) Neistoa na vanjskoj strani kondenzatora Oistiti kondenzator
b) Neispravan ili premali motor/lopatica Zamijeniti motor/lopaticu ventilatora
c) Loa ventilacija kondenzatora Ukloniti prepreke za ventilaciju ili premjestiti
kondenzator
d) Previsoka temperatura okoline Omoguiti dotok zraka za ventilaciju ili
premjestiti kondenzator
e) Pogrean smjer strujanja zraka kroz kondenzator Zamijeniti smjer strujanja, tako da zrak struji kroz
kondenzator, a zatim preko kompresora
f ) Kratak spoj izmeu tlane i usisne strane
ventilatora
Ugraditi odgovarajui kanal.
Kondenzator hlaen
vodom.
a) Temperatura rashladne vode previsoka Osigurati niu temperaturu vode.
b) Premala koliina rashladne vode Poveati koliinu vode, po mogunosti
upotrebom automatskog ventila za vodu.
c) Naslage na unutranjoj strani cijevi za vodu Oistiti cijevi za vodu
d) Crpka za rashladnu vodu neispravna ili iskljuena Ispitati uzrok i eventualno zamijeniti ili popraviti
crpku.
Prenizak tlak kondenzacije
Kondenzator hlaen
zrakom i kondenzator
hlaen vodom.
a) Prevelika povrina kondenzatora Ugraditi regulaciju tlaka kondenzacije ili
zamijeniti kondenzator
b) Malo optereenje isparivaa. Ugraditi regulaciju tlaka kondenzacije
c) Prenizak usisni tlak npr. zbog nedostatka
tekuine u isparivau
Potraiti greku na dionici izmeu kondenzatora
i termostatskog ekspanzijskog ventila (v. pod
Prenizak usisni tlak).
d) Usisni ili tlani ventil kompresora proputa Zamijeniti ventilsku plou kompresora.
e) Regulator tlaka kondenzacije podeen na
premalu vrijednost.
Regulator tlaka kondenzacije podesiti na
odgovarajuu vrijednost.
f ) Neizolirani sakuplja ugraen na hladnije mjestu
u odnosu na kondenzator (sakuplja djeluje kao
kondenzator)
Premjestiti sakuplja ili ga izolirati.
Kondenzator hlaen
zrakom.
a) Temperatura rashladnog zraka preniska Osigurati regulaciju tlaka kondenzacije.
b) Prevelika koliina zraka za kondenzator Ventilator zamijeniti manjim, ili promijeniti broj
okretaja motora.
Kondenzator hlaen
vodom.
a) Prevelika koliina vode Ugraditi automatski ventil za vodu WVFX ili
podesiti postojei.
b) Preniska temperatura vode Smanjiti koliinu vode, eventualno upotrebom
automatskog ventila za vodu WVFX
Tlak kondenzacije oscilira a) Prevelika razlika na presostatu za uklj/isklj ventilatora,
moe prouzrokovati stvaranje pare u tekuinskom
cjevovodu neko vrijeme nakon starta ventilatora,
zbog nagomilavanja radne tvari u kondenzatoru.
Razliku podesiti na niu vrijednost ili koristiti
regulaciju pomou ventila (KVD+KVR) ili koristiti
regulaciju broja okretaja motora ventilatora.
b) Oscilacije term. ekspanzijskog ventila. Podesiti pregrijanje na ekspanzijskom ventilu, ili
staviti manju sapnicu.
c) Greka u regulatorima tlaka kondenzacije KVR/
KVD (prevelika sapnica)
Zamijeniti ventil manjim.
d) Posljedice oscilacija usisnog tlaka. Vidi pod Oscilacije usisnog tlaka.
e) Pogreno dimenzioniran ili postavljen
nepovratni ventil u kondenzacijski vod
Provjerite dimenzioniranje. Ugradite nepovratni
ventil ispred kondenzatora, u blizini ulaza
sakupljaa.
Upute za otkrivanje kvara sustava (nastavak)
Temperatura u tlanom
cjevovodu previsoka
a) Usisni tlak prenizak zbog:
1) Nedovoljno tekuine u isparivau Greku traiti na dionici od sakupljaa do usisnog
cjevovoda (vidi pod prenizak usisni tlak).
2) Malog optereenja isparivaa Isto.
3) Proputanja usisnog ili tlanog ventila Zamijeniti ventilsku plou kompresora.
4) Prevelikog pregrijanja u izmjenjivau topline ili
sakupljau pare u usisnom cjevovodu
Ne koristiti izmjenjiva topline ili eventualno
staviti manji.
b) Previsok tlak kondenzacije Vidi pod: Previsok tlak kondenzacije.
cjevovodu preniska
a) Dotok tekuine u kompresor (termostatski
ekspanzijski ventil podeen na premalo
pregrijanje ili loa ugradnja osjetnika).
Vidi stranice 175 i 176.
b) Prenizak tlak kondenzacije Vidi pod:Prenizak tlak kondenzacije
Preniska razina tekuine u
sakupljau
a) Manjak radne tvari u sustavu. Ispitati uzrok (curenje, prepunjen ispariva),
otkloniti greku i eventualno dopuniti
postrojenje.
b) Prepunjen ispariva.
1) Malo optereenje, dovodi do nagomilavanja
radne tvari u isparivau
2) Greka na termostatskom ekspanzijskom
ventilu (npr. podeeno premalo pregrijanje,
loa ugradnja osjetnika)
c) Nagomilavanje radne tvari u kondenzatoru, jer je
tlak kondenzacije nii od onoga u sakupljau
(sakuplja postavljen na toplije mjesto od
kondenzatora)
Smjestiti sakuplja zajedno s kondenzatorom.
Zrakom hlaeni kondenzator: Osigurati
regulaciju tlaka kondenzacije pomou promjene
broja okretaja motora ventilatora.
Previsoka razina tekuine u
sakupljau
Rashladni kapacitet
normalan.
Preveliko punjenje sustava radnom tvari. Ispustiti odgovarajuu koliinu radne tvari, tako
da tlak kondenzacije dostigne normalnu
vrijednost, a da na kontrolnom staklu ne doe
do pojave mjehuria.
Previsoka razina tekuine u
sakupljau
Rashladni kapacitet premali
(moda zbog osciliranja
kompresora).
a) Djelomino zaepljenje jedne komponente
tekuinskog cjevovoda.
Pronai zaepljeni dio i po mogunosti ga oistiti
ili zamijeniti.
b) Greka na termostatskom ekspanzijskom ventilu
(npr. podeeno preveliko pregrijanje, premala
sapnica, gubitak punjenja, djelomino
zaepljenje)
Filter sua hladan,
eventualno oroen ili
pokriven ledom
a) Djelomino zaepljenje ltera za neistou u
lter suau.
Ispitati, ima li neistoa u sustavu, ako je
potrebno, oistiti, i zamijeniti lter sua.
b) Filter sua potpuno ili djelomino zasien
vodom ili kiselinom
Ispitati, ima li vlage ili kiseline u sustavu, ako je
potrebno oistiti, i zamijeniti lter sua (burn-
out lter), eventualno vie puta. U sluaju velike
koncentracije kiselina, zamijenite rashladno
sredstvo i ulje i ugraditi lter sua tip DCR sa
zamjenljivim burn-out umetkom u usisni
cjevovod.
Indikator vlage na
kontrolnom staklu obojen
uto
Vlaga u sustavu Pregledati postrojenje zbog curenja i eventualno
popraviti. Ispitati ima li kiseline u sustavu.
Zamijeniti lter sua, eventualno vie puta. U
ekstremnim sluajevima, moe biti neophodno
zamijeniti rashladno sredstvo i ulje.
Smee ili crno Neistoe u obliku malih estica, prisutne u sustavu. Ako je potrebno, oistiti postrojenje od
neistoa, zamijeniti kontrolno staklo i lter
sua.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Mjehurii pare na
kontrolnom staklu ispred
termostatskog
ekspanzijskog ventila
a) Nedostaje pothlaenje tekuine zbog velikog
pada tlaka u tekuinskom cjevovodu, a to se
moe pripisati:
1) Tekuinski cjevovod predugaak u odnosu na
promjer.
Zamijeniti tekuinski cjevovod cjevovodom
odgovarajueg promjera.
2) Promjer tekuinskog cjevovoda premali Zamijeniti tekuinski cjevovod cjevovodom
odgovarajueg promjera.
3) Otre krivine i sl. u tekuinskom cjevovodu. Zamijeniti otre krivine i sve dijelove koji
uzrokuju preveliki pad tlaka.
4) Djelomino zaepljenje ltera suaa. Ispitati, ima li neistoa u sustavu, po potrebi
oistiti i zamijeniti lter.
5) Neispravan elektromagnetski ventil. Vidi pod: Elektromagnetski ventili
b) Nedostaje pothlaenje tekuine zbog prodora
topline u tekuinski cjevovod, najee zbog
visoke temperature okoline.
Pokuati postii niu temperaturu okoline ili
ugraditi izmjenjiva topline izmeu tekuinskog
cjevovoda i usisnog voda ili izolirati tekuinski
cjevovod, eventualno sa usisnim vodom.
c) Vodom hlaeni kondenzator: Nedovoljno
pothlaenje zbog pogrenog smjera strujanja
rashladne vode
Zamijeniti ulaz i izlaz rashladne vode (smjerovi
strujanja vode i radne tvari moraju biti suprotni).
d) Prenizak tlak kondenzacije. Vidi pod: Prenizak tlak kondenzacije.
e) Premali zaporni ventil sakupljaa ili nije potpuno
otvoren.
Zamijeniti ili potpuno otvoriti ventil.
f ) Preveliki hidrostatski pad tlaka u tekuinskom
cjevovodu (visinska razlika izmeu
ekspanzijskog ventila i sakupljaa je prevelika)
Ugraditi izmjenjiva topline HE izmeu
tekuinskog i usisnog cjevovoda prije uspona
tekuinskog cjevovoda.
g) Neispravna ili pogreno podeena regulacija
tlaka kondenzacije, to dovodi do nagomilavanja
tekuine u kondenzatoru.
Zamijeniti KVR regulator ili ga podesiti na
odgovarajuu vrijednost.
h) Pri regulaciji tlaka kondenzacije pomou uklj/
isklj ventilatora, moe doi do pojave pare u
tekuinskom cjevovodu, odreeno vrijeme
nakon pokretanja ventilatora.
Ako je potrebno, postaviti regulaciju KVD+KVR
regulatorima, ili regulaciju broja okretaja motora
pomou VLT.
i) Nedostatak tekuine u sustavu. Dopuniti postrojenje, ali prethodno provjeriti da
ni jedan od kvarova pod a), b), c), d), e), f ), g) i h)
nije prisutan, u protivnom moe doi do
prepunjenja sustava.
Hladnjak zraka
Ispariva blokiran ledom.
a) Nedostaje ili neekasan sustav odleivanja. Ugraditi sustav za odleivanje ili podesiti proces
odleivanja
b) Prevelika vlanost zraka u rashladnom prostoru,
zbog vlage iz:
1) nezapakirane robe Preporuiti pakiranje proizvoda i podesiti proces
odleivanja
2) prodiranja vanjskog zraka kroz otvore ili vrata Ukloniti otvore i preporuiti zatvaranje vrata.
Hladnjak zraka
Ispariva pokriven ledom
samo na dionici u blizini
termostatskog
ekspanzijskog ventila, i/ili je
sam ventil jako pokriven
ledom
Dovod radne tvari do isparivaa, premali zbog:
a) kvarova na termostatskom ekspanzijskom
ventilu, npr.:
1) premala sapnica
2) preveliko pregrijanje
3) djelomini gubitak punjenja osjetnika
4) lter za neistou djelomino zaepljen
5) sapnica djelomino blokirana ledom
b) Kvarovi koji su navedene pod: Mjehurii pare na
kontrolnom staklu.
Vidi pod: Mjehurii pare na kontrolnom staklu.
Hladnjak zraka
Oteen ispariva
Deformirane lamele Ispraviti lamele pomou elja.
Simptomi Mogui uzroci Naini otklanjanja
Vlanost zraka u
rashladnom prostoru
previsoka, temperatura
prostora normalna
a) Prevelika povrina isparivaa, to uzrokuje rad pri
visokim temperaturama isparavanja sa kratkim
trajanjem
Ispariva zamijeniti manjim.
Optereenje u rashladnom prostoru premalo,
npr. rad u zimskim uvjetima (premalo
odvlaivanje uslijed kratkog perioda rada
tijekom 24 sata)
Osigurati regulaciju vlanosti higrostatom,
ogrjevnim elementima i KP62 sigurnosnim
termostatom
Vlanost zraka u
rashladnom prostoru
preniska
a) Rashladni prostor loe izoliran Preporuiti bolju izolaciju.
b) Velika interna potronja energije, npr. svjetlo ili
ventilatori
Preporuiti manju potronju energije
c) Premala povrina isparivaa, to prouzrokuje
dug period rada pri niskim temperaturama
isparavanja
Ispariva zamijeniti veim
Temperatura zraka u
rashladnom prostoru
previsoka
a) Kvar na sobnom termostatu. Vidi pod: Termostati
b) Kapacitet kompresora nedovoljan Vidi pod: Kompresor
c) Preveliko optereenje u prostoriji zbog:
1) ubacivanja nerashlaene robe Preporuiti smjetaj manjih koliina ili poveanje
uina.
2) velike interne potronje energije, npr. svjetlo i
ventilatori
Preporuiti smanjenje potronje ili poveanje
uina.
3) loe izoliranog rashladnog prostora Preporuiti bolju izolaciju.
4) velikog prodora zraka Preporuiti bolje brtvljenje.
d) Premali ispariva Zamijeniti ispariva veim.
e) Nema dotoka radne tvari u ispariva, ili je dotok
premali
Vidi pod: Mjehurii pare na kontrolnom staklu i
stranice 175 i 176.
f ) Regulator tlaka isparavanja podeen na previsok
tlak
Podesiti regulator na odgovarajuu vrijednost.,
koristei manometar
g) Presostat niskog tlaka podeen na previsok tlak
iskljuivanja
Podesiti presostat na odgovarajui tlak, koristei
manometar.
h) Ventil za regulaciju uina se otvara pri
previsokom tlaku isparavanja
Podesiti regulator uina na nii tlak otvaranja.
i) Regulator starta podeen na prenizak tlak
otvaranja
Podesiti regulator na vii tlak otvaranja, ako se ne
premauje ogranienje kompresora.
Temperatura zraka u
rashladnom prostoru
preniska
a) Kvar na sobnom termostatu
1) podeena preniska temperatura iskljuivanja
2) pogrena lokacija osjetnika
Vidi stranicu 180.
b) Preniska temperatura okoline Ako je neophodno, osigurati elektrino grijanje
sa termostatskim upravljanjem
Previsok usisni tlak a) Premali kompresor Zamijeniti kompresor veim.
b) Jedan ili vie ventila kompresora proputa Zamijeniti ventilske ploice.
c) Neispravna ili loe podeena regulacija uina Zamijeniti, popraviti ili podesiti regulaciju uina.
d) Preveliko optereenje sustava Preporuiti manje optereenje ili zamijeniti
kompresor veim ili ugraditi regulator starta KVL.
e) Ventil za odleivanje vruim plinom proputa Zamijeniti ventil
Previsok usisni tlak, a
temperatura usisnog plina
preniska
a) Podeeno premalo pregrijanje na ekspanzijskom
ventilu, ili je osjetnik pogreno postavljen.
b) Prevelika sapnica na ekspanzijskom ventilu Zamijeniti sapnicu manjom.
c) Proputa izmjenjiva topline HE izmeu
tekuinskog i usisnog cjevovoda.
Zamijeniti izmjenjiva topline.
Prenizak usisni tlak,
konstantan rad
Presostat niskog tlaka pogreno podeen ili
neispravan
Podesiti ili zamijeniti presostat niskog tlaka KP1
ili kombinirani presostat KP15.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Prenizak usisni tlak,
normalan rad ili
pulsiranje kompresora.
a) Malo optereenje sustava. Uspostaviti regulaciju uina ili poveati diferencu
presostata niskog tlaka.
b) Nedostatak radne tvari u isparivau zbog:
1) nedostatak radne tvari u sakupljau Vidi pod: Preniska razina tekuine u sakupljau.
2) predugaak tekuinski cjevovod Vidi pod: Mjehurii pare na kontrolnom staklu.
3) premali tekuinski cjevovod Vidi gore.
4) otre krivine i sl. u tekuinskom cjevovodu Vidi gore.
5) lter sua djelomino zaepljen Vidi pod: Mjehurii pare na kontrolnom staklu.
6) zaglavljen magnetni ventil Vidi gore.
7) nedovoljno pothlaenje tekuine Vidi gore.
8) greka na termostatskom ekspanzijskom
ventilu
c) Premali ispariva Zamijeniti ispariva veim.
d) Neispravan ventilator isparivaa Zamijeniti ili popraviti ventilator.
e) Pad tlaka na isparivau i/ili usisnoj grani preveliki Ako je neophodno, zamijeniti ispariva i/ili usisni
cjevovod.
f ) Nedostatak ili nedovoljno odleivanje hladnjaka
zraka
Osigurati sustav odleivanja ili podesiti
postupak odleivanja.
g) Zamrzavanje u hladnjaku rasoline. Poveati koncentraciju rasoline i provjeriti
opremu za zatitu od smrzavanja.
h) Premala koliina zraka ili rasoline kroz hladnjak. Ispitati uzrok i otkloniti kvar. Vidi pod: Hladnjak
zraka i Hladnjak vode.
i) Taloenje ulja u isparivau. Vidi pod: Preniska razina ulja u karteru.
Usisni tlak oscilira
Rad sa termostatskim
ekspanzijskim ventilom.
a) Pregrijanje termostatskog ekspanzijskog ventila
premalo
b) Prevelika sapnica termostatskog ekspanzijskog
ventila
c) Greka pri regulaciji uina:
1) Regulacijski ventil uina prevelik Regulator uina KVC zamijeniti manjim
2) Presostat za regulaciju uina pogreno
podeen
Podesiti veu diferencu izmeu tlaka ukljuenja i
iskljuenja
Usisni tlak oscilira
Rad sa elektronskim
termostatskim ventilom.
Oscilacije su uobiajene Nema
Previsoka temperatura
usisnog plina.
Premali dovod radne tvari do kompresora zbog:
a) Premalo punjenje sustava radnom tvari Dopuniti rashladno sredstvo.
b) Defekt u tekuinskom cjevovodu ili u njegovim
komponentama
Vidi pod: Razina tekuine u sakupljau, Hladan
lter sua, Mjehurii pare na kontrolnom staklu,
Vidi pod: Prenizak usisni tlak
c) Podeeno preveliko pregrijanje na
termostatskom ekspanzijskom ventilu, ili
djelomini gubitak punjenja osjetnika
Temperatura usisnog plina
preniska.
Dotok radne tvari do kompresora prevelik zbog:
a) Termostatski ekspanzijski ventil podeen na
premalo pregrijanje
b) Osjetnik termostatskog ekspanzijskog ventila
pogreno postavljen (pretoplo mjesto ili slab
kontakt sa cijevi)
Kompresor
Pulsiranje kompresora
(iskljuenje putem
presostata niskog tlaka)
a) Uin kompresora preveliki u odnosu na trenutno
optereenje
Uspostaviti regulaciju uina pomou KVC
regulatora ili paralelno povezanih kompresora.
b) Preveliki kompresor Kompresor zamijeniti manjim.
c) Regulator tlaka isparavanja podeen na previsoki
tlak otvaranja
Podesiti KVP regulator, uz pomo manometra,
na odgovarajuu vrijednost
Kompresor
Pulsiranje kompresora
(iskljuenje putem
presostata visokog tlaka)
a) Tlak kondenzacije previsok Vidi pod: Previsok tlak u kondenzatoru.
b) Kvar na presostatu visokog tlaka Zamijeniti presostat visokog tlaka KP5 ili
kombinirani presostat KP15.
c) Presostat visokog tlaka podeen na prenizak tlak
ukljuivanja
Podesiti presostat, uz pomo manometra, na
odgovarajuu vrijednost. Pulsiranje izbjei
koritenjem presostata visokog tlaka sa runim
resetiranjem.
cjevovodu previsoka
Usisni i/ili tlani ventili ne brtve. Zamijeniti ventilske ploice kompresora.
Kompresor
Kompresor previe hladan
Dotok tekuine iz isparivaa do usisnog cjevovoda i
eventualno kompresora, zbog pogreno podeenog
termostatskog ekspanzijskog ventila
Termostatski ekspanzijski ventil podesiti na
manje pregrijanje, Vidi pod: Termostatski
ekspanzijski ventil ili stranice 175 i 176..
Kompresor
Kompresor previe topao
a) Kompresor i eventualno motor preoptereen
zbog prevelikog optereenja isparivaa a time i
previsokog usisnog tlaka
Osigurati manje optereenje isparivaa ili
zamijeniti kompresor veim.
b) Loe hlaenje motora i cilindra zbog: Greku potraiti na dionici izmeu kondenzatora
i termostatskog ekspanzijskog ventila. Vidi pod
Prenizak usisni tlak
1) nedostatka tekuine u isparivau
2) niskog optereenja isparivaa Vidi gore.
3) proputanja usisnih i tlanih ventila Zamijeniti ventilske ploice kompresora.
4) prevelikog pregrijavanja u izmjenjivau
topline i usisnom cjevovodu
Ukloniti izmjenjiva topline ili staviti manji.
c) Previsok tlak kondenzacije Vidi pod: Previsok tlak kondenzacije.
Lupkanje u kompresoru
a) Stalno
b) Pri pokretanju
a) Hidrauliki udar u cilindru zbog dotoka tekuine
u kompresor
Termostatski ekspanzijski ventil podesiti na
manje pregrijanje.
b) Vrenje ulja zbog nagomilavanja radne tvari u
karteru
Postaviti grija u karter i/ili ispod (okolo) kuita
kompresora.
c) Istroenost pokretnih dijelova kompresora,
naroito leajeva
Popraviti ili zamijeniti kompresor.
Kompresor
Razina ulja u kuitu
previsoka
Pri velikom optereenju,
inae ne.
Prevelika koliina ulja. Ulje isprazniti do odgovarajue razine, ali
prethodno provjeriti da li visoka razina ulja nije
posljedica apsorpcije radne tvari u njemu.
Kod zaustavljanja i
pokretanja.
Apsorpcija radne tvari u ulju uslijed nie temperature
okoline.
Ugraditi grija u ili ispod kartera kompresora
Kompresor
Razina ulja u kuitu
preniska.
a) Premala koliina ulja Ulje dopuniti do odgovarajue razine, ali
prethodno provjeriti da li razina ulja nije
posljedica apsorpcije radne tvari u njemu.
Postaviti uljne depove na svakih 1,2 - 1,5 m
vertikalne usisne cijevi. Ako se ulazna cijev
u ispariva nalazi sa donje strane, moe biti
neophodno zamijeniti ulaznu i izlaznu cijev (ulaz
tekuine gore).
b) Slab povrat ulja iz isparivaa zbog:
1) prevelikog promjera vertikalnih usisnih cijevi
2) nema odvajaa ulja
3) nedovoljnog nagiba horizontalnih usisnih
cijevi
c) Istroenost klipova, karika i cilindara Zamijeniti istroene dijelove
d) Kod paralelno povezanih kompresora: U svim sluajevima: kompresor koji posljednji
starta, najpodloniji je nedostatku ulja.
1) Sa cijevi za izjednaavanje razine ulja
kompresori ne stoje u istoj ravnini
cijev za izjednaavanje ulja malog promjera
Centrirati kompresore, tako da stoje u istoj
ravnini. Ugraditi veu cijev za izjednaavanje
ulja. Punite parom u vod za izjednaenje.
2) Sa regulacijom razine ulja
ventil sa plovkom potpuno ili djelomino
blokiran, ventil sa plovkom zaglavljen
Oistiti ili zamijeniti posude sa ventilom s
plovkom.
e) Povrat ulja iz odvajaa ulja potpuno ili
djelomino blokiran, ili zaglavljen plovak
Cijev za povrat ulja zamijeniti ili oistiti, ili
zamijeniti ventil sa plovkom i itav odvaja ulja.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Kompresor
Pjenjenje ulja pri
pokretanju
a) Velika apsorpcija radne tvari u ulju, uslijed niskih
vanjskih temperatura
Ugraditi grija u ili ispod kartera kompresora.
b) Postrojenje sa odvajaem ulja: prevelika
apsorpcija radne tvari u ulju u odvajau tijekom
prestanka rada
Previe hladan odvaja ulja tijekom prestanka
rada. Ugraditi grija sa termostatskim
upravljanjem ili ugraditi elektromagnetski ventil sa
vremenskom zadrkom u cjevovod za povrat ulja.
Kompresor
Pjenjenje ulja tijekom rada
a) Dotok tekuine iz isparivaa u kompresor Termostatski ekspanzijski ventil podesiti na vee
pregrijanje.
b) Sustav sa odvajaem ulja: Ventil sa plovkom ne
zatvara potpuno.
Zamijeniti ventil sa plovkom ili cijeli odvaja ulja.
Kompresor
Ulje mijenja boju
Zaprljanost sustava zbog: U svim sluajevima: Zamijeniti ulje i lter sua.
a) Nedovoljnog odravanja istoe tijekom
ugradnje
Ako je potrebno, oistiti rashladni sustav.
b) Rastvaranja ulja zbog vlage u sustavu Ako je potrebno, oistiti rashladni sustav.
c) Rastvaranja ulja zbog previsoke temperature u
tlanom cjevovodu.
Potraiti uzrok previsoke temperature u tlanom
cjevovodu i otkloniti ga. Vidi pod: Previsoka
temperatura u tlanom cjevovodu. Ako je
potrebno, oistiti sustav.
d) estica nastalih zbog istroenosti pokretnih
dijelova.
Ako je potrebno, oistiti rashladni sustav.
Zamijeniti istroene dijelove ili zamijeniti
kompresor.
e) Nedovoljnog ienja nakon pregaranja motora. Oistiti rashladni sustav. Ugraditi Burn-out lter.
Ako je potrebno, zamijeniti lter vie puta.
Kompresor
Kompresor se ne pokree
a) Nedostaje ili nedovoljan napon. Kontaktirati lokalnu elektrodistribuciju.
b) Pregorjela grupa osiguraa. Potraiti uzrok, otkloniti kvar i zamijeniti
osigurae.
c) Pregorio osigura u upravljakom krugu. Potraiti uzrok, otkloniti kvar i zamijeniti
osigurae.
d) Nije ukljuen glavni prekida. Ukljuiti prekida.
e) Termo osigura u pokretau motora prekinut ili
neispravan, npr. uslijed:
Potraiti uzrok, otkloniti kvar ili zamijeniti zatitu
1) previsokog usisnog tlaka Vidi pod: Previsok usisni tlak.
2) previsokog tlaka u kondenzatoru Vidi pod: Previsok tlak u kondenzatoru.
3) neistoa ili naslaga bakra u leajevima
kompresora
Oistiti sustav, zamijeniti kompresor i lter.
4) preniskog napona Kontaktirati lokalnu elektrodistribuciju.
5) prekida faze Potraiti i otkloniti kvar (esto pregorio osigura)
6) kratkog spoja u namotajima motora
(pregaranje motora)
Ako je potrebno, oistiti sustav i zamijeniti
kompresor i lter.
f ) Prekid zatitnog prekidaa namotaja motora
zbog prevelike potronje struje.
Potraiti uzrok prevelike potronje struje,
otkloniti kvar i ukljuiti postrojenje im se
namotaji ohlade (moe potrajati due vrijeme).
g) Pregorjeli kontakti u motoru zbog:
1) Prevelike polazne struje Ukloniti uzrok preoptereenja motora, zamijeniti
sklopnik.
2) Premalog sklopnika Zamijeniti sklopnik veim.
h) Iskljuena ostala sigurnosna oprema, pogreno
podeena ili neispravna:
U svim sluajevima, pronai i otkloniti kvar, prije
putanja sustava u rad.
Regulator razine ulja, Vidi pod: Kompresor, preniska razina ulja i
Kompresor, Pjenjenje ulja.
presostat visokog tlaka, Vidi pod: Previsok tlak kondenzacije.
presostat niskog tlaka, Vidi pod: Prenizak usisni tlak.
prekida protoka (preniska koncentracija
rasoline, kvar crpke, zaepljen lter, preniska
temperatura isparavanja)
Pronai i otkloniti uzrok smanjenog protoka
rasoline. Vidi pod: Hladnjaci za vodu.
termostat za zatitu od smrzavanja(preniska
koncentracija rasoline, kvar crpke, zaepljen
lter, preniska temperatura isparivaa)
Pronai i otkloniti uzrok izuzetno niske
temperature rasoline. Vidi pod: Hladnjaci za
vodu.
Kompresor
Kompresor se ne pokree
i) Prekid u regulacijskoj opremi, pogreno
podeena ili neispravna: Presostat niskog tlaka
Sobni termostat
Potraiti i otkloniti kvar. Pokrenuti sustav. Vidi
pod: Usisni tlak prenizak. Vidi stranicu 179.
j) Pregorjeli namotaji motora
1) Otvoren kompresor:
Preoptereenje kompresora Ukloniti uzrok, zamijeniti motor.
Premali motor kompresora Zamijeniti motor veim.
2) Hermetiki i poluhermetiki kompresor:
Preoptereenje kompresora Ukloniti uzrok, zamijeniti kompresor.
Stvaranje kiseline u sustavu Otkloniti uzrok stvaranja kiseline, demontirati
kompresor, oistiti sustav, ugraditi novi Burn-
out lter, staviti novo ulje, rashladno sredstvo i
kompresor.
k) Istroenost leajeva cilindra zbog:
1) estica neistoa u sustavu Oistiti sustav, ugraditi novi lter i kompresor.
2) Stvaranja naslaga bakra na pokretnim
dijelovima zbog pojave kiseline u sustavu
Oistiti sustav, ugraditi novi lter i kompresor.
3) Nedovoljnog podmazivanja uslijed: U svim sluajevima: otkloniti kvar, zamijeniti
neispravne dijelove i ugraditi novi kompresor.
Neispravne uljne crpke,
Pjenjenje ulja u karteru, Vidi pod: Kompresor, Pjenjenje ulja u karteru.
Nedovoljno ulja Vidi pod: Kompresor, Preniska razina ulja u
karteru.
Skupljanja ulja u isparivau Vidi pod: Kompresor, Preniska razina ulja u
karteru.
Loe raspodjele ulja u paralelno povezanim
kompresorima (nedostatak ulja u kompresoru
koji se posljednji pokree)
Vidi pod: Kompresor, Preniska razina ulja u
karteru.
Kompresor radi
neprekidno, prenizak usisni
tlak
Presostat niskog tlaka podeen na prenizak tlak
iskljuivanja ili neispravan.
Vidi pod: Prenizak usisni tlak.
Kompresor radi
neprekidno, previsok usisni
tlak
a) Usisni i/ili tlani ventil kompresora ne brtve. Zamijeniti ventilske ploice kompresora.
b) Premali uin kompresora u odnosu na
optereenje
Preporuiti manje optereenje ili zamijeniti
kompresor veim.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Temperatura prostorije je
previsoka.
Pad tlaka kroz ispariva je previsok. Termostatski ekspanzijski ventil treba zamijeniti
ventilom sa vanjskim izjednaenjem tlaka. Even-
tualno, podesiti pregrijanje na termostatskom
ekspanzijskom ventilu
Nedostaje pothlaenje prije termoekspanzijskog
ventila.
Provjeriti pothlaenje ispred termostatskog ek-
spanzijskog ventila i poveati ga.
Pad tlaka kroz termostatski ekspanzijski ventil je
manji od onog za koji je ventil odabran.
Provjeriti pad tlaka kroz termostatski ekspanzijski
ventil. Eventualno, koristiti veu sapnicu i/ili zami-
jeniti ventil veim. Podesiti pregrijanje na termo-
statskom ekspanzijskom ventilu.
Osjetnik je postavljen iza izmjenjivaa topline ili
pored velikog ventila, prirubnice i sl.
Provjeriti poloaj osjetnika. Postaviti ga na
odgovarajue mjesto.
Termostatski ekspanzijski ventil zapuen ledom,
voskom ili neistoama.
Oistite led, vosak i neistoe sa ltera u ventilu.
Provjeriti koliinu vlage u sustavu.
Zamijeniti lter sua. Provjeriti razinu ulja u kom-
presoru i da li je ono promijenjeno ili dopunjeno.
Da li je zamijenjen kompresor?
Filter oistiti od neistoe.
Termostatski ekspanzijski ventil ima premali uin. Provjerite uin rashladnog postrojenja i usporedite
ga sa uinom termostatskog ekspanzijskog ventila.
Zamijeniti za vei ventil ili staviti veu sapnicu.
Podesiti pregrijanje na termostatskom ekspanzi-
jskom ventilu
Gubitak punjenja osjetnika termostatskog ekspan-
zijskog ventila
Provjeriti punjenje termostatskog ekspanzijskog
ventila. Zamijeniti termostatski ekspanzijski ventil.
Podesiti pregrijanje.
Dolo je do migracije punjenja osjetnika u termo-
statskom ekspanzijskom ventilu.
Provjeriti da li je upotrijebljen odgovarajui ventil
(rashladna tvar), utvrditi uzrok migracije punjenja os-
jetnika i otkloniti ga. Eventualno podesiti pregrijanje.
Temperatura prostorije je
previsoka.
Osjetnik nema dobar kontakt sa usisnim cjevovo-
dom.
Provjeriti kontakt osjetnika sa usisnom cijevi.
Obavezno izolirati osjetnik.
Ispariva je potpuno ili djelomino zaleen. Odlediti ispariva.
Oscilacije u rashladnom
sustavu.
Pregrijanje podeeno na premalu vrijednost. Podesiti pregrijanje na termostatskom ekspanzi-
jskom ventilu.
Termostatski ekspanzijski ventil je preveliki. Zamijeniti ventil ili sapnicu manjom. Eventualno
podesiti pregrijanje na termostatskom ekspanzi-
jskom ventilu.
Rashladno postrojenje
oscilira pri previsokoj tem-
peraturi prostorije.
Osjetnik termostatskog ekspanzijskog ventila nije
dobro ugraen npr. na zajednikom cjevovodu,
odmah iza sifona za odvod ulja, ili u blizini nekog
velikog elementa instalacije.
Provjeriti ugradnju osjetnika i postaviti ga tako da
prima siguran i stabilan signal. Da bi se to postiglo,
neophodno je osjetnik dobro privrstiti za usisni
cjevovod. Eventualno, podesiti pregrijanje.
Previsok usisni tlak Tok kapljevine
Preveliki termostatski ekspanzijski ventil.
Pogreno podeen termostatski ekspanzijski ventil.
Provjeriti uin rashladnog sustava u odnosu na
termostatski ekspanzijski ventil.
Ventil ili sapnicu zamijeniti manjim.
Podesiti pregrijanje na ekspanzijskom ventilu.
Istjecanje punjenja iz termostatskog ekspanzijskog
ventila.
Provjerite punjenje termostatskog ekspanzijskog
ventila.
Zamijenite termostatski ekspanzijski ventila.
Resetirajte pregrijanje.
Migracija punjenja iz termostatskog ekspanzijskog
ventila
Podesiti pregrijanje
Provjeriti uin termostatskog ekspanzijskog ventila
u odnosu na ispariva
Zamijenite sapnicu s manjom.
Ukoliko je potrebno resetirajte pregrijanje na ventilu.
Upute za otkrivanje kvarova na termostatskim ekspanzijskim ventilima
Upute za otkrivanje kvarova na termostatskim ekspanzijskim ventilima (nastavak)
Prenizak usisni tlak Pad tlaka kroz ispariva preveliki. Termostatski ekspanzijski ventil zamijeniti ventilom
sa vanjskim izjednaenjem tlaka.
Eventualno, podesiti pregrijanje.
Nedostatak pothlaenja ispred termostatskog
ekspanzijskog ventila.
Provjeriti pothlaenje radne tvari ispred termostat-
skog ekspanzijskog ventila.
Eventualno, poveati pothlaenje.
Preveliko pregrijanje. Provjeriti pregrijanje i podesiti ga na termostat-
skom ekspanzijskom ventilu.
Pad tlaka kroz termostatski ekspanzijski ventil je
manji od onog za koji je ventil odabran.
Provjeriti pad tlaka kroz termostatski ekspanzijski
ventil. Eventualno, staviti veu sapnicu i/ili zami-
jeniti ventil veim.
Osjetnik je smjeten na prehladnom mjestu npr.
u struji hladnog zraka ili u blizini velikih ventila,
prirubnica i sl.
Provjeriti punjenje rashladne tvari u sustavu.
Provjeriti lokaciju osjetnika. Obavezno izolirati os-
jetnik. Osjetnik smjestiti daleko od velikih ventila,
prirubnica i sl.
Premali termostatski ekspanzijski ventil. Provjeriti uin isparivaa i usporediti ga sa uinom
termostatskog ekspanzijskog ventila. Staviti veu
sapnicu i/ili zamijeniti ventil veim. Podesiti pregri-
janje na termostatskom ekspanzijskom ventilu.
Sapnica termostatskog ekspanzijskog ventila
zaepljena ledom, voskom ili neistoom.
Sapnicu oistiti od leda, voska i neistoa. Provjeriti
koliinu vlage u sustavu. Zamijeniti lter sua.
Provjeriti razinu ulja.
Da li je ulje mijenjano ili dopunjeno? Da li je zami-
jenjen kompresor? Oistiti lter od neistoe.
Nestalo punjenje iz osjetnika termostatskog ek-
spanzijskog ventila.
Provjeriti da li je dolo do istjecanja punjenja iz
osjetnika termostatskog ekspanzijskog ventila.
Zamijeniti ventil. Podesiti pregrijanje.
U termostatskom ekspanzijskom ventilu dolo do
migracije punjenja.
Provjeriti punjenje termostatskog ekspanzijskog
ventila. Eventualno, podesiti pregrijanje.
Ispariva je potpuno ili djelomino zaleen. Odlediti ispariva. Provjeriti funkcioniranje
odleivanja.
Hidrauliki udar u
kompresoru.
Termostatski ekspanzijski ventil ima preveliki uin. Termostatski ekspanzijski ventil ili sapnicu treba
zamijeniti manjim. Obavezno provjeriti pregrijanje.
Pregrijanje termostatskog ekspanzijskog ventila
podeeno na premalu vrijednost.
Poveati pregrijanje na termostatskom
ekspanzijskom ventilu.
Osjetnik termostatskog ekspanzijskog ventila
nema dobar kontakt sa usisnim cjevovodom.
Provjeriti kontakt osjetnika i usisnog cjevovoda.
Obavezno izolirati osjetnik.
Osjetnik je ugraen na pretoplom mjestu ili u
blizini velikih ventila, prirubnica i sl.
Provjeriti smjetaj osjetnika i postaviti ga pravilno.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Upute za otkrivanje kvarova na elektromagnetskim ventilima
Elektromagnetski ventil se
ne otvara.
Nema napona na svitku. Ispitajte da li je ventil otvoren ili zatvoren.
1) koristite indikator elektromagnetskog polja.
2) podignite svitak i osjetite da li prua otpor.
PANJA:
Nikad ne skidajte svitak pod naponom, jer moe
pregorjeti.
Provjerite elektro -shemu i elektrinu instalaciju.
Takoer provjerite kontakte u releju, spojeve vo-
dova i osigurae.
Pogrean napon/frekvencija. Usporedite podatke na svitku sa podacima na
instalaciji.
Izmjerite radni napon na svitku.
Doputeno odstupanje napona:
10 % iznad nominalnog napona,
15 % ispod nominalnog napona.
Ukoliko je potrebno, zamijenite svitak ispravnim.
Pregorjeli svitak. Vidi pod: Pregorjeli svitak.
Previsok diferencijalni tlak. Provjeriti tehnike podatke ventila.
Zamijenite odgovarajuim ventilom.
Snizite diferencijalni tlak redukcijom ulaznog tlaka
u ventil.
Prenizak diferencijalni tlak. Provjeriti tehnike podatke i diferencijalni tlak ventila.
Provjerite membranu i/ili klipni prsten, zamijenite
O-prstene i ostale brtve. *)
Zamijenite O-prstene i ostale brtve.
Osovina za svitak (armaturna cijev) oteena ili
savijena.
Zamijenite neispravne dijelove *),
Zamijenite O-prstene i ostale brtve.
Neistoa na membrani/klipu. Zamjijenite neispravne dijelove *)
Zamijenite O-prstene i ostale brtve *)
Neistoa u sjeditu ventila
Neistoa u armaturnoj cijevi.
Oistite ventil od neistoa.
Zamijenite neispravne dijelove *)
Korozija / kavitacija. Zamijenite neispravne dijelove *)
Nedostaju sastavni dijelovi nakon rastavljanja
ventila.
Ugradite dijelove koji nedostaju *)
Elektromagnetski ventil se
otvara djelomino.
Prenizak diferencijalni tlak. Provjerite tehnike podatke i diferencijalni tlak ven-
tila. Zamijenite s odgovarajuim ventilom. Provjer-
ite membranu i/ili klipne prstenove i zamijenite
O-prstene i ostale brtve *)
Oteena ili savijena armaturna cijev. Zamijenite neispravne dijelove *)
Neistoa na membrani/klipu. Oistite ventil od neistoe.
Neistoa na sjeditu ventila, ili na armaturnoj
cijevi.
Oistite ventil od neistoe.
Korozija / kavitacija. Zamijenite neispravne dijelove *)
Nedostaju sastavni dijelovi nakon rastavljanja
ventila.
Ugradite dijelove koji nedostaju *)
*) Vidi sadraj u zbirci instrukcija. Vidi popis rezervnih dijelova na www.danfoss.hr
Upute za otkrivanje kvarova na elektromagnetskim ventilima (nastavak)
se ne zatvara / zatvara se
djelomino
Svitak je jo uvijek pod naponom. Podignite svitak i osjetite da li prua otpor.
PANJA:
Svitak nikada nemojte skidati ako je pod naponom,
jer moe pregorjeti. Provjerite elektro-shemu i
elektrinu instalaciju. Provjerite kontakte u releju,
kao i spojne vodove.
Runo vreteno se ne vraa nakon upotrebe. Provjerite poloaj vretena.
Previsok diferencijalni tlak u otvorenom poloaju.
Tlak na izlaznoj strani povremeno vii nego na
ulaznoj.
Provjerite tehnike podatke ventila.
Provjerite odnose tlakova i strujanja.
Provjerite ostalu instalaciju.
Oteena ili savijena armaturna cijev. Zamijenite neispravne dijelove *)
Oteena ploa ventila, membrana ili sjedite
ventila.
Provjerite odnose tlakova i strujanja.
Membrana ili potporna ploa obrnuto ugraene. Provjerite da li je ventil ispravno ugraen *)
Neistoa na ploi ventila, neistoa u pilotnoj
sapnici, neistoa u armaturnoj cijevi.
Oistite ventil od neistoe.
se ne zatvara / zatvara se
djelomino
Korozija / kavitacija sapnice. Zamijenite neispravne dijelove *)
Nedostaju dijelovi nakon rastavljanja ventila. Ugradite dijelove koji nedostaju *)
proizvodi umove.
Frekvencijski um (zujanje) Uzrok nije u elektromagnetskom ventilu. Provjerite
elektro instalaciju.
Hidrauliki udar pri otvaranju / zatvaranju elektro-
magnetskog ventila.
Vidi pod Ugradnja.
Previsok diferencijalni tlak i/ili pulsacija u tlanom
cjevovodu.
Provjerite tehnike podatke. Provjerite odnose
tlakova i strujanja. Zamijenite odgovarajuim
ventilom, provjerite ostatak instalacije.
Pregorjeli svitak.
(Svitak je hladan, iako je
doveden napon).
Pogrean napon/frekvencija. Provjerite podatke na svitku.
Eventualno zamijenite ispravnim svitkom.
Provjerite elektro-shemu i elektrinu instalaciju.
Provjeriti maksimalno odstupanje napona.
- Dozvoljeno odstupanje napona:
10 % iznad nominalnog napona
15 % ispod nominalnog napona
Kratki spoj u svitku
(eventualno uslijed pojave vlage).
Provjerite, da li je kratki spoj na ostaloj instalaciji.
Provjerite elektro prikljuak na svitku.
Nakon uklanjanja greke, zamijenite svitak. (pazite
na ispravno oienje).
Pokretni klip u armaturnoj cijevi se ne podie
(zaglavio).
a) Armaturna cijev je oteena ili savijena
b) Oteena armatura
c) Neistoa u armaturnoj cijevi.
Uklonite neistoe.
Previsoka temperatura rashladnog medija. Usporedite podatke svitka i ventila sa podacima o
instalaciji, zamijenite odgovarajuim ventilom.
Previsoka temperatura okoline. Eventualno promijenite poloaj ventila. Usporedite
podatke svitka i ventila sa podacima o instalaciji.
Poboljajte ventilaciju oko ventila i svitka.
Oteeni klip, klipni prsten (kod elektromagnetnih
ventila sa servo upravljanjem tip EVRA).
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Upute za otkrivanje kvarova na presostatima
Iskljuen presostat visokog
tlaka
Upozorenje: Ne pokretati
sustav dok se kvar ne locira
i otkloni!
Previsok tlak kondenzacije zbog:
Zaprljanosti\ zapuenosti povrine kondenzatora
Prestanka rada ventilatora \ prestanka dovoda
vode
Pogrene faze\ iskljuenog osiguraa, neispravnog
motora
Viak rashladne tvari u sustavu
Zrak u sustavu
Ispraviti navedene nedostatke.
Presostat niskog tlaka ne
zaustavlja kompresor.
a) Podeena razlika prevelika tako da tlak
iskljuenja padne ispod -1 bar.
b) Podeena razlika prevelika stoga kompresor ne
dostie tlak iskljuenja.
Poveati granine vrijednosti ili smanjiti diferencu.
Prekratak period rada
kompresora.
a) Podeena diferenca presostata niskog tlaka je
premala
b) Vrijednost podeenja presostata visokog tlaka
je premala, tj. preblizu normalnom radnom
tlaku kondenzacije
c) Tlak kondenzacije previsok zbog:
Zaprljanog / zapuenog kondenzatora
Prestanka rada motora ventilatora / gubitka
dotoka vode
Kvar na motoru ventilatora (kvar na osigurau)
Viak radne tvari u sustavu
Zrak u sustavu
a) Poveati podeenu diferencu
b) Provjeriti podeenu vrijednost visokog tlaka.
Poveati je ukoliko to uvjeti dozvoljavaju.
c) Ukloniti postojee nedostatke
Tlak iskljuenja za KP 7 ili
KP 17 na strani visokog
tlaka, ne odgovara vrijed-
nostima na skali.
Sigurnosni sustav u mijehu se aktivira ukoliko je
odstupanje vee od 3 bar.
Zamijeniti presostat.
Osovina za podeavanje
diference kod jednostrukog
presostata je iskrivljena i
ne funkcionira.
Bubanj je oteen pri pokuaju da se runo ispita
oienje sa desne strane ureaja.
Zamijeniti presostat i izbjegavati runo ispitivanje
na bilo koji nain osim onog koji preporuuje
Danfoss.
Presostat visokog tlaka
zvei.
Mijeh ispunjen tekuinom. Prilikom ugradnje presostata voditi rauna da se
tekuina ne skuplja u mijehu (pogledati upute)
Sprijeiti strujanje hladnog zraka oko presostata.
Hladan zrak moe izazvati pojavu kondenzacije u
mijehu.
Ugraditi prigunu sapnicu (060-1048) na daljem
prikljuku spoja kapilare i presostata
Povremeni gubitak kon-
takta kod kompjuterski
upravljanih regulatora, sa
minimalnom naponom i
strujom
Otpor u kontaktima je preveliki. Staviti pozlaene kontakte na presostat.
Upute za otkrivanje kvarova na termostatima
Prekratko trajanje rada
kompresora, a temperatura
u hlaenom prostoru
previsoka.
Rashladno postrojenje
radi sa prevelikom
temperaturnom
diferencom.
Kapilarna cijev termostata sa parnim punjenjem
dodiruje ispariva ili usisni cjevovod koji je hladniji
od osjetnika.
a) Smanjena cirkulacija zraka oko osjetnika ter-
mostata
b) Temperatura rashladnog sustava se mijenja tako
brzo da je osjetnik ne moe pratiti
c) Sobni osjetnik je ugraen direktno na hladnom
zidu u hlaenoj prostoriji.
Kapilarnu cijev treba smjestiti tako da je osjetnik
uvijek njen najhladniji dio.
a) Pronai bolje mjesto za smjetaj osjetnika, sa
veom brzinom strujanja zraka ili boljim kontak-
tom sa isparivaem
b) Koristiti termostat sa manjim osjetnikom. Sman-
jiti diferencu. Osigurati bolji kontakt osjetnika.
c) Termostat izolirati od hladnog zida.
Termostat ne pokree
kompresor iako je
temperatura osjetnika via
od podeene vrijednosti.
Termostat ne reagira na
zagrijavanje osjetnika
rukom.
a) Potpuni ili djelomian gubitak punjenja ter-
mostata uslijed pucanja kapilarne cijevi.
b) Dio kapilarne cijevi kod termostata sa parnim
punjenjem je hladniji od osjetnika.
a) Zamijeniti termostat, a osjetnik/kapilarnu cijev
postaviti korektno.
b) Nai bolje mjesto za ugradnju termostata, tako
da je osjetnik uvijek njegov najhladniji dio.
Koristite termostat sa adsorbcijskim punjenjem.
Kompresor nastavlja sa
radom, iako je osjetnik
termostata hladniji od
podeene vrijednosti
(podeen opseg minus
diferenca).
Termostat sa parnim punjenjem je podeen, ne
uzimajui u obzir grakone priloene u uputama za
upotrebu.
Pri niskom opsegu podeavanja, diferenca ter-
mostata je vea nego to se moe oitati na skali.
(Pogledati dijagram priloen u uputama za
upotrebu.)
Termostat sa absorbcijskim
punjenjem nestabilan u
radu.
Velike varijacije temperature prostora oko ter-
mostata dovode do nestabilnog rada.
Pokuati izbjei varijacije temperature prostora oko
osjetnika termostata.
Po mogunosti, koristiti termostat sa parnim
punjenjem (nije osjetljiv na varijacije temperature
ambijenta). Zamijeniti termostat za onaj sa veim
osjetnikom.
Osovina za podeavanje
diference je iskrivljena i
termostat ne funkcionira.
Bubanj je oteen pri pokuaju da se runo ispita
oienje sa desne strane ureaja.
Zamijeniti termostat i izbjegavati runo ispitivanje
na bilo koji nain osim onog koji preporuuje
Danfoss.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Upute za otkrivanje kvarova na ventilima za vodu
Tlak kondenzacije je
previsok. Vodom hlaeni
kondenzator.
WV ventil za vodu je podeen na previsoki tlak
(premali protok vode).
Poveati protok vode, podeavanjem ventila za
vodu na nii tlak.
Zaepljen lter ispred WV ventila. Oistiti lter, a zatim isprati ventil za vodu , nakon
to se otvori na puni protok (pomou odvijaa).
Mijeh u WV ventilu proputa. Provjeriti da li mijeh proputa. Zamijeniti mijeh
(pogledati katalog rezervnih dijelova). Prilikom
uklanjanja i ponovne ugradnje, na mijeh ventila ne
smije djelovati tlak.
Kapilara izmeu WV ventila i kondenzatora je
zaepljena ili deformirana.
Provjeriti da li kapilarna cijev zaepljena ili de-
formirana.
Zamjena kapilarne cijevi.
Provjeriti da li je kapilarna cijev zaepljena ili de-
formirana. Zamijenite kapilarnu cijev.
Provjerite, postoji li pukotina u membrani. Zami-
jenite membranu. Prilikom uklanjanja i ponovne
ugradnje, na mijeh ventila ne smije djelovati tlak.
prenizak. Vodom hlaeni
kondenzator.
Prevelika koliina vode. Smanjiti protok vode kroz WV ventil (podesiti na
vii tlak).
WV ventil za vodu je otvoren zbog neispravne
donje membrane.
Provjerite, postoji li pukotina u membrani.
Zamijenite membranu.
Vidi program rezervnih dijelova.*)
Prilikom uklanjanja i ponovne ugradnje, na mijeh
ventila ne smije djelovati tlak.
Ventil WV se ne moe zatvoriti zbog neistoe
u sjeditu ventila. Pladanj ventila zaglavio zbog
neistoa.
Provjeriti da li je WV ventil zaprljan i oistiti ga.
Po potrebi zamijeniti dijelove.
Vidi program rezervnih dijelova. *)
Prilikom uklanjanja i ponovne ugradnje, na mijeh
ventila ne smije djelovati tlak.
Ugraditi lter ispred WV ventila.
Tlak kondenzacije oscilira. WV ventil je prevelik. Ventil za vodu zamijeniti manjim.
Upute za otkrivanje kvarova na lter suaima i kontrolnim staklima
* Ne zaboraviti zatvoriti stari lter u kutiju nakon zamjene
Indikator na kontrolnom
staklu pokazuje uto.
Previe vlage u sustavu. Zamijeniti lter.
Mali uin isparivaa. Preveliki pad tlaka kroz lter. Usporediti veliinu ltera sa uinom sustava.
Zamijeniti lter.*
Filter je zaepljen. Zamijeniti lter.*
Filter je poddimenzioniran, premalen. Usporedite veliinu ltera s kapacitetom sustava.
Zamjenite lter sua.
Mjehurii na kontrolnom
staklu iza suaa.
Preveliki pad tlaka kroz lter Usporediti veliinu ltera sa uinom sustava.
Zamijeniti lter.*
Manjak radne tvari u sustavu. Zamijeniti lter.*
Filter je poddimenzioniran, premalen. Usporediti veliinu ltera sa uinom sustava.
Zamijeniti lter.*
Nedovoljno pothlaenje. Provjeriti razlog nedovoljnog pothlaenja.
Ne vriti dopunu rashladne tvari samo zbog nedo-
voljnog pothlaenja.
Nedovoljno punjenje radnom tvari. Dopuniti potrebnu koliinu radne tvari.
Izlazna strana ltera je
hladnija od ulazne (eventu-
alno zaleenje)
Filter je poddimenzioniran, premalen. Usporediti veliinu ltera sa uinom sustava.
Zamijeniti lter*
Zaepljen lter. Zamijeniti lter.*
Preveliki pad tlaka kroz lter. Usporediti veliinu ltera sa uinom sustava.
Zamijeniti lter.*
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Upute za otkrivanje kvarova na KV regulatorima tlaka
Previsoka temperatura u
prostoriji.
Regulator tlaka isparavanja KVP je previsoko
podeen.
KVP regulator podesiti na nii tlak. Podeavanje
treba biti otprilike 8-10 K nie od eljene
temperature prostorije.
Po zavrenom podeavanju, staviti poklopac.
Proputanje mijeha u KVP regulatoru. Polako olabaviti poklopac.
Ako postoji tlak ili tragovi rashladne tvari ispod
poklopca, mijeh proputa. Zamijeniti ventil.
Preniska temperatura u
prostoriji.
Regulator tlaka isparavanja KVP je prenisko
podeen.
Poveati podeavanje regulatora. Podeavanje
treba biti otprilike 8-10 K nie od eljene tempera-
ture prostorije. Po zavrenom podeavanju, staviti
poklopac.
Oscilacije usisnog tlaka. Instaliran je preveliki regulator tlaka isparavanja
KVP.
Zamijeniti KVP regulator manjim.
Uin KVC regulatora je preveliki. Zamijeniti KVC regulator manjim. Po zavrenom
podeavanju, staviti poklopac.
Previsok usisni tlak. Regulator uina KVC je u kvaru ili previsoko
podeen.
Zamijeniti regulator uina. Podesiti regulator na
nii tlak.
previsok. Zrakom hlaeni
kondenzator.
Regulator tlaka kondenzacije KVR podeen previ-
soko.
Regulator tlaka kondenzacije podesiti na ispravnu
vrijednost.
previsok. Vodom hlaeni
kondenzator.
Mogue proputanje mijeha u KVR regulatoru. Polako olabaviti poklopac. Ako postoji tlak ili
tragovi rashladne tvari ispod poklopca, mijeh
proputa.
Zamijeniti ventil.
Regulator starta je izvan
regulacije.
Mijeh u regulatoru starta KVL proputa. Polako olabaviti poklopac. Ako postoji tlak ili
proputa.
Zamijeniti ventil.
Tlana cijev kompresora je
pretopla.
Mijeh u regulatoru kapaciteta KVC proputa. Polako olabaviti poklopac. Ako postoji tlak ili
proputa.
Zamijeniti ventil.
Prevelika koliina povrata toplog plina. Po potrebi, podesiti KVC regulator na nii tlak.
Eventualno ugraditi ubrizgavajui ekspanzijski
ventil (npr. TE2) u usisni cjevovod.
Previsoka temperatura u
sakupljau.
Nema pothlaenja
tekuine.
Regulator tlaka u sakupljau KVD treba podesiti na
nii tlak.
Podesiti regulator tlaka u sakupljau na vii tlak. Po
potrebi, podesiti regulator tlaka kondenzacije na
veu vrijednost.
Mijeh u KVD regulatoru proputa. Polako olabaviti poklopac. Ako postoji tlak ili
proputa.
Zamijeniti ventil.
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Praktini savjeti za instalatera Otklanjanje kvarova Otkrivanje kvarova rashladnim sustavima sa hermetikim kompresorima
1.0 Kompresor / sustav ne radi (starta) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
2.0 Kompresor/sustav radi, ali sa smanjenim rashladnim uinom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 190
3.0 Prevelika potronja energije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193
4.0 Buka. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195
Zabiljeke
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
1.0
Kompresor / sustav ne
radi (starta)
1.1
1.2
1.3
Iskljuenje na glavnom prekidau Pregorio osigura
Kratak spoj na kuitu
Neispravan motor
Kvar na napojnom kabelu
Elektro oprema
Kompresor Motor kompresora ili njegova zatita mehaniki blokirana
Preoptereenje
Napon/frekvencija
Neodgovarajui tlak
Tip radne tvari
Izjednaavanje tlaka
Kvar ventilatora
Presostati niskog i visokog tlaka Mehanika neispravnost
Pogreno povezivanje
Pogreno podeena diferenca
Pogreno podeeno iskljuivanje
Neodgovarajui tlak
Termostat Mehanika neispravnost
Pogreno povezivanje
Premala diferenca
Pogreno podeena vrijednost iskljuivanja
Ukoliko doe do iskakanja glavnog osiguraa,
neophodno je pronai uzrok. Najee je
u pitanju defekt na namotajima ili u zatiti
motora, kratak spoj sa kuitem ili pregorjeli
elektro kontakti (uvodnik struje). Ukoliko motor
kompresora ne starta, uvijek prvo izmjerite otpor.
Kod svih kompresora glavni i startni namotaji
su locirani kao to je prikazano na crteu.
Vrijednosti otpora su dane u uputama za pojedini
kompresor.
U pravilu, zatita motora je ugraena u motore
svih kompresora. Ukoliko zatita iskljui motor
uslijed topline akumulirane u njemu, period
iskljuenosti moe biti relativno dug (do 45 min).
Ukoliko motor vie ne radi, mjerenjem otpora
se moe utvrditi da li je u pitanju iskljuenje od
strane zatite ili je dolo do kvara na namotajima
motora. Mehaniki zastoj u radu kompresora
moe se prepoznati po uestalim pokuajima
starta praenim velikom potronjom energije i
visokom temperaturom namotaja, uslijed ega
dolazi do iskljuenja na zatiti motora.
Preoptereenje kompresora se moe prepoznati
po ne mogunosti starta ili zaustavljanju vrlo
brzo nakon starta (na zatiti motora). Ukoliko se
kompresor koristi izvan svog opsega rada, dolazi
do preoptereenja. Granice opsega rada poput
tolerancije u naponu, frekvencije, temperature/
tlaka i radne tvari, dane su u uputama. U
sustavima u kojima ne postoji zatita pomou
presostata visokog tlaka na tlanoj strani,
neispravan (ili iskljuen) ventilator moe dovesti
do preoptereenja kompresora. Takoer je veoma
vano precizno odrediti koliinu radne tvari.
U sustavima sa kapilarnom cijevi, najsigurnija
metoda je mjerenje temperature na isparivau i
usisnoj grani.
Am0_0075
Am0_0076
Am0_0077
1.4
1.5
1.6
1.7
1.8
U sustavima sa termostatskim ekspanzijskim
ventilima, punjenje se mora kontrolirati pomou
kontrolnog stakla. U oba sluaja, koliina radne
tvari mora biti manja od one koja se moe
smjestiti u slobodni prostor tlane grane.
Kompresori koji se koriste u sustavima sa
kapilarnom cijevi, najee su opremljeni PTC
LST startnim ureajem. Pokretanje pomou
PTC-a zahtjeva potpuno izjednaenje tlaka
izmeu stane visokog i niskog tlaka prije
svakog pokretanja. Osim toga, PTC zahtijeva
period mirovanja od 5 minuta kako bi se
njegove komponente dovoljno ohladile, u cilju
postizanja maksimalnog startnog obrtnog
momenta. Ukoliko doe do prekida dovoda
struje neposredno nakon pokretanja hladnog
kompresora, dolazi do konikta izmeu PTC-a
i zatite motora. Obzirom da motor zadrava
toplinu, moe proi i do 1 sat prije nego to start
ponovo postane mogu.
U sustavima gdje nije mogue osigurati
izjednaenje tlaka, kompresor mora biti
opremljen HST startnim ureajem. Isto vai i
za sustave sa kapilarnom cijevi sa periodom
mirovanja manjim od 5 minuta. Neispravni ili
pogreni startni kondenzatori mogu izazvati
probleme prilikom pokretanja ili iskljuivanje
motora od strane zatite. Uvijek provjerite
podatke vezane za kompresor koje izdaje
proizvoa. Ukoliko se starter uini neispravnim,
neophodno je zamijeniti cjelokupnu opremu,
ukljuujui relej i startni kondenzator.
PTC (25 za 220 V odnosno 6.5 za 115 V) moe
se provjeriti upotrebom ohmmetra.
Startni relej se moe provjeriti pomou lampe
(vidi crte). Relej je ispravan ukoliko se lampa ne
upali kada je relej u uspravnom poloaju. Relej je
takoer ispravan ukoliko se lampa upali kada je
relej postavljen naopako.
Am0_0078
Am0_0079
Am0_0080
Am0_0081
Am0_0082
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
1.9
1.10
1.11

Startni kondenzator se, takoer, moe provjeriti
prikljuivanjem na strujnu mreu u trajanju od
nekoliko sekundi, a potom pravljenjem kratkog
spoja na njegovom izlazu. Ukoliko se pojavi iskra,
kondenzator je ispravan.
Na naem tritu, Danfoss nudi kondenzacijske
agregate sa kombiniranim presostatom
niskog i visokog tlaka koji titi kompresor od
previsokog tlaka na tlanoj i preniskog tlaka na
usisnoj grani. Ukoliko je presostat visokog tlaka
iskljuio sustav, treba provjeriti da li je dolo do
poremeaja tlaka. Ukoliko je iskljuenje izvreno
od strane presostata niskog tlaka, razlog moe
biti nedovoljno punjenje radne tvari, isputanje,
naslage leda na isparivau, i/ili djelomino
zaepljenje termostatskog ekspanzijskog ventila.
Ukoliko ne postoje odstupanja u tlakovima,
na strani visokog ili niskog tlaka, neophodno
je provjeriti i sam presostat. (Vidi poglavlje
Presostati).
Do iskljuenja sustava moe doi i uslijed kvara ili
loe podeenosti/izabranog termostata.
Ukoliko doe do gubitka punjenja, ili ako je
podeena temperatura previsoka, sustav nee
startati. Ako je podeena preniska temperaturna
diferenca, period mirovanja kompresora e
biti kratak, i moe doi do problema prilikom
pokretanja sa LST startnim ureajem, ili
skraivanja radnog vijeka kompresora sa HST
startnim ureajem. Preporueno vrijeme za
izjednaavanje tlaka pri koritenju LST je 5
do 8 minuta za hladnjake i 7 do 10 minuta za
zamrzivae.
Ukoliko se koristi HST startni ureaj, cilj je
postii to manji broj iskljuenja na sat. Ni u kom
sluaju se ne smije dozvoliti da broj ukljuivanja
tijekom jednog sata bude vei od 10. Pogledati
poglavlje Termostati za sve informacije u vezi
podeavanja termostata i otklanjanja kvarova.
Am0_0083
Am0_0084
Am0_0085
2.0
Kompresor/sustav
radi, ali sa smanjenim
rashladnim uinom
2.1
2.2
2.3
Kompresor Isticanje radne tvari
Stvaranje kiselina
Nestabilnost tlaka Zaepljenje
Prisustvo nekondenzirajuih plinova
Vlaga u sustavu
Prisustvo neistoa
Neispravan ventilator
Gubitak punjenja radne tvari
Previe punjenja radne tvari
Led na isparivau
Ekspanzijski ureaj
Kapilarna cijev/termostatski ekspanzijski ventil
Podeavanje statikog pregrijavanja
Veliina sapnice / promjer
Neodgovarajui tlakovi
2.4
est uzrok smanjenja rashladnog uina je pojava
naslaga izgorjelog ulja to dovodi do skraenja
radnog vijeka kompresora i pucanja brtvi u
ventilima kompresora.
Do pojave naslaga izgorjelog ulja najee dolazi
uslijed prisustva vlage u sustavu. Pri visokim
temperaturama, prisustvo vlage dovodi i do
pojave patine na bakrenim dijelovima instalacije.
Do pucanja brtvi dolazi uslijed previsokog tlaka
kondenzacije i izuzetno kratkih ali visokih tlanih
udara > 60 bar (hidrauliki udar).
Mi preporuujemo ugradnju kvalitetnih lter
suaa. Ukoliko je sua loe kvalitete, doi e
do njegovog troenja, a te estice mogu dovesti
do djelominog zaepljenja kapilarne cijevi ili
termostatskog ekspanzijskog ventila, a takoer i
do oteenja kompresora.
U principu, svi komercijalni rashladni sustavi
moraju u sebi imati ltere sa vrstim jezgrom npr.
DML/DCL. Vidjeti u poglavlju Filteri i kontrolna
stakla. Filter sua se mora zamijeniti nakon
svake intervencije na instalaciji. Prilikom zamjene
ltera - patrone (esto koriteni u hladnjacima),
mora se povesti rauna da je materijal ltera
kompatibilan sa radnom tvari, te da ga ima
dovoljno.
Nekvalitetno lemljenje takoer moe dovesti do
zaepljenja sustava. Uvjeti za dobro lemljenje je
koritenje kvalitetnih materijala sa odgovarajuim
postotkom srebra. Upotrebu praka treba svesti
na minimum, dok se preporuuje lemljenje u
plinskoj zatiti.
Am0_0086
Am0_0087
Am0_0088
Am0_0089
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
2.5
2.6
2.7
2.8
Loe lemljeni spojevi mogu dovesti do istjecanja
radne tvari i samim tim, pojave naslaga
izgorjelog ulja. U rashladnom sustavu, postotak
nekondenzirajuih plinova ne bi smio biti vei od
2%, jer e u suprotnom, doi do poveanja tlaka.
Svrha vakumiranja instalacije je odstranjivanje
nekondenziranih plinova, prije punjenja radnom
tvari. Time se, takoer postie i suenje instalacije.
Vakumiranje se moe izvesti i sa usisne i tlane
strane, ili samo sa usisne strane. Vakumiranjem
sa obje strane postie se bolji efekt. Prilikom
vakumiranja sa usisne strane teko se odrava
vakuum na tlanoj grani. U tom se sluaju
preporuuje meuispiranje radnom tvari dok se
ne postigne izjednaenje tlaka.
Neistoa na kondenzatoru i kvar na motoru
ventilatora, mogu uzrokovati visok tlak
kondenzacije i samim tim, smanjiti rashladni
uin sustava. U tom sluaju ugraeni presostat
visokog tlaka prua zatitu od preoptereenja na
strani kondenzatora.
Panja: Ugraena zatita motora ne osigurava
odgovarajuu zatitu ukoliko tlak kondenzacije
poraste uslijed kvara na motoru ventilatora.
Temperatura na zatiti motora ne raste dovoljno
brzo da osigura iskljuenje. Ovo se takoer
odnosi na situaciju kada je punjenje radne tvari
vee od onog koje se moe smjestiti u slobodni
prostor tlane grane.
Veoma je vano precizno odrediti koliinu radne
tvari, posebno u sustavima sa kapilarnom cijevi.
Preporuka je da temperatura na ulazu u ispariva
mora biti, koliko god je to mogue, ista kao i
temperatura na izlazu, a da se pregrijanje odvija
na dijelu instalacije izmeu isparivaa i usisa
kompresora. (temperatura na ulazu u kompresor
mora biti oko 10K nia od temperature
kondenzacije).
Prekomjerno punjenje radne tvari u sustavima
sa termostatskim ekspanzijskim ventilima
postaje kritino kada je koliina radne tvari u
tekuinskom stanju vea od one koja se moe
smjestiti u sakuplja, to uzrokuje smanjenu
povrinu kondenzacije a time rast tlaka
kondenzacije.
Am0_0090
Am0_0091
Am0_0092
Am0_0093
2.9
2.10
Situacije sa nedovoljnim punjenim sustavom
su rijetke, osim ukoliko je prisutno isticanje iz
sustava. Nepravilno stvaranje leda na isparivau
je esto znak nedovoljnog punjenja sustava.
Ovakve naslage leda smanjuju rashladni uin i
predstavljaju potekou u procesu otapanja jer
termostat otapanja ne registrira prisustvo leda.
Iz tog razloga, precizno odreivanje koliine
radne tvari, je neophodno kako bi se osigurala
ravnomjerna raspodjela leda po povrini
isparivaa.
Optimalna ekasnost rashladnog sustava se
postie upotrebom usisnog izmjenjivaa topline,
kako bi se osiguralo pothlaivanje: oko 5K u
sustavima sa termostatskim ekspanzijskim
ventilima, odnosno oko 3K u sustavima sa
kapilarnom cijevi.
U sustavima sa termostatskim ekspanzijskim
ventilom, usisna grana i tekuinski cjevovod
moraju biti spojeni lemljenjem na duini od
0,5 do 1,0 m. U sustavima sa kapilarnom cijevi,
kapilara i usisni cjevovod moraju biti spojeni
lemljenjem na duini od 1,5 do 2,0 m.
Am0_0094
Am0_0095
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
3.0
Prevelika potronja
energije
3.1
3.2
3.3
Kompresor Znaci istroenosti kompresora
Kvar motora
Smanjen rashladni uin
Hlaenje kompresora
Nestabilnost tlaka Zaepljenje
Prisustvo nekondenzirajuih plinova
Vlaga u sustavu
Prisustvo neistoa
Neispravan ventilator
Preoptereenje Poddimenzioniran sustav
Napon/frekvencija
Nestabilnost tlaka
Temperatura
Vrsta radne tvari
Neodgovarajui tlakovi u sustavu i
preoptereenje, esto mogu dovesti do kvara
na kompresoru, koji se mogu detektirati
poveanom potronjom energije. Na prethodnim
stranama dane su informacije o problemima sa
neodgovarajuim tlakovima i preoptereenju
kompresora sa aspekta cijelog sustava.
Poveani tlakovi isparavanja i kondenzacije
dovode do preoptereenja motora kompresora,
to dovodi do poveanog utroka energije. Ovaj
se problem javlja i u sluaju kada kompresor nije
dovoljno hlaen, ili ako doe do ekstremnog
poveanja ili pada napona u el. mrei.
Konstantno preoptereenje dovodi do pojave
istroenosti leajeva kompresora i sustava ventila.
Preoptereenje koje izaziva esto iskljuivanje
zatite namotaja motora, takoer moe dovesti i
do poveanog broja elektrinih iskljuenja.
U sluaju poddimenzioniranja sustava, sustav se
mora prilagoditi. To se postie npr. upotrebom
termostatskog ekspanzijskog ventila sa MOP
karakteristikom, ime se ograniava tlak
isparavanja, regulator usisnog tlaka ili regulator
tlaka kondenzacije. Pogledati poglavlje
Termostatski ekspanzijski ventili i poglavlje 6
Regulatori tlaka.
Statiko hlaenje (u nekim sluajevima hlaenje
uljem) je dovoljno za pravilno funkcioniranje
veine kunih rashladnih ureaja, pod uvjetom
da su ispunjeni svi uvjeti i preporuke proizvoaa,
naroito oni koji se odnose na ugradbene modele
hladnjaka.
Am0_0096
Am0_0097
Am0_0098
3.5
3.4 Oprema u komercijalnim rashladnim ureajima
treba biti hlaena pomou ventilatora. Normalna
preporuena brzina strujanja zraka preko
kondenzatora i kompresora iznosi 3m/s.
Takoer se preporuuje redovno servisiranje
rashladnih sustava, ukljuujui ienje
kondenzatora.
Am0_0099
Am0_0100
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
4.2
4.1
4.0
Buka
4.3
Kompresor Tlak
Razina ulja
ienje: klip/cilindar
Sustav ventila
Ventilator Deformirane lopatice
Istroenost leajeva
Postolje
Ventili Zvidanje termostatskog ekspanzijskog ventila
Zujanje elektromagnetskog ili nepovratnog ventila
Buka u sustavu um tekuine
(najee u isparivau)
Ugradnja Cjevovod
Nosai kompresora, ventilatora i kondenzatora
Razina buke koju stvaraju Danfoss kompresori
i, to je jo vanije, ventilatori kondenzatorskih
jedinica zadovoljava i najstroe zahtjeve trita.
U nekolicini sluajeva, kada je pritubi i bilo,
radilo se o buci koju je stvarala instalacija uslijed
greaka pri izvoenju.
Rijetki problemi sa bukom najee nastaju kao
posljedica tvornike greke, npr. tlana grana
dodiruje kuite kompresora, razina ulja je
previe visoka/niska, viak prostora izmeu klipa
i cilindra, pogreno spojen sustav ventila. Takav
uzrok buke se lako otkriva upotrebom odvijaa
kao stetoskopa.
Buka u sustavu je vaan faktor u kunim
instalacijama. Ovdje je karakteristian um
tekuine na ulazu u ispariva. Lokacija kvara u
sustavu moe predstavljati problem, jer se radi o
velikim serijama u proizvodnji opreme. Ukoliko je
lter postavljen vertikalno, poeljno je postaviti
ga u horizontalan poloaj. Podsjeamo Vas da
buka koja se stvara u sustavu moe biti pojaana
od strane samog ureaja, naroito ako se radi
o ugradbenim rashladnim ureajima. U tom
sluaju, najbolje je kontaktirati proizvoaa.
Am0_0101
Am0_0102
Am0_0103
4.5
4.6
4.7
Kako bi se sprijeilo prenoenje buke, neophodno
je sprijeiti kontakt cjevovoda sa oplatom,
izmjenjivaem topline ili kompresorom.
Prilikom ugradnje kompresora, neophodno je
koristiti prikljuke i podloke koji se isporuuju
uz kompresor, kako bi se sprijeilo prekomjerno
sabijanje gumenih podloki jer time gube svoje
svojstvo priguivanja buke.
Ventilatori se najee koriste u komercijalnim
rashladnim ureajima. Buka se javlja ukoliko
doe do deformacije lopatica ili ukoliko one
dodiruju rebra izmjenjivaa topline. Istroenost
leajeva takoer dovodi do pojave buke. Osim
toga, ventilatori moraju biti dobro privreni,
kako se ne bi pomjerali u odnosu na svoje nosae.
Obino, razina buke koju proizvode ventilatori
je vea od onog koju stvara kompresor. U
nekim sluajevima je mogue umanjiti buku
postavljanjem manjeg ventilatora, ali to je
mogue samo u sluajevima kada je kondenzator
predimenzioniran.
Ukoliko buka dopire iz ventila, najee je u
pitanju loe dimenzioniranje. Elektromagnetske i
nepovratne ventile nikada ne treba dimenzionirati
prema promjeru cjevovoda, ve na osnovu
odgovarajue kv vrijednosti. Time se osigurava
minimalni pad tlaka, neophodan za otvaranje
ventila i njegovo zadravanje u otvorenom
poloaju. Ako je pad tlaka na elektromagnetskim
i nepovratnim ventilima premali oni e stvarati
buku neprestanim otvaranjem i zatvaranjem a
to neminovno smanjuje njihov radni vijek. Drugi
fenomen koji se javlja u rashladnim instalacijama
je i zvidanje u termostatskom ekspanzijskom
ventilu. U tom sluaju je neophodno provjeriti da li
veliina sapnice odgovara karakteristikama sustava
i da li postoji dovoljno pothlaivanje tekuine
ispred ventila (oko 5K).
Am0_0104
Am0_0105
Am0_0106
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Praktini savjeti za instalatera Otklanjanje kvarova Pregled otkrivanja kvarova (Danfoss kompresori)
Openito . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Otkrivanje kvara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Brza elektrina provjera kompresora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 199
Provjera glavnog i startnog namota . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Provjera zatite . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Provjera releja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200
Provjera PTC-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 201
Otkrivanje kvarova (Najei uzroci kvarova koji su prepoznatljivi prije rastavljanja kompresora). . . . 202
Zabiljeke
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Am0_0069
Ovo poglavlje se posebno odnosi na servisne
djelatnosti, za primjenu u kuanstvu i drugdje.
Uglavnom se ovdje radi o PL, TL, NL i FR
kompresorima koji rade s naponom 220-240V.
Za vie informacija o kompresorima pregledajte
tehnike specikacije.
Modeli kompresora PL, TL, NL, FR i djelomino
SC su opremljeni PTC startnim ureajem (slika
1) ili sa relejem i kondenzatorom (slika 2). Zatita
motora je ugraena u namotaj.
U sluaju kvara kod starta sa hladnim
kompresorom moe proi do 15 minuta da zatita
iskljui kompresor.
Kada zatita iskljui kompresor dok je jo topao,
moe proi i do jednog sata prije ga zatita
ponovno ukljui.
Kompresor se ne smije pokrenuti bez elektrine
opreme.
Prije nego to se krene u pronalazak kvara bilo bi
dobro iskljuiti napajanje na najmanje 5 minuta.
Tako se osigurava da se PTC startni ureaj ohladi i
bude spreman za ponovni start.
Pad napona ili blokada tijekom prvih minuta pri
pokretanju aparata moe dovesti do zaustavljanja
rada.
Openito
Otkrivanje kvara
Slika 1: PTC startni ureaj
Am0_0070
Slika 2: Startni relej
Kompresor opremljen sa PTC ureajem ne moe
startati pri neizjednaenim tlakovima i zbog
nemogunosti PTC- da se dovoljno brzo ohladi.
Kako bi se izbjegao nepotreban rad zatite
i posljedinog kanjenja nuno je postupak
otkrivanja kvara obaviti prema sljedeem
redoslijedu. Ispitivanja su obavljena prema opisu
na slijedeoj stranici.
Uklonite elektrinu opremu
Provjerite elektrini spoj izmeu glavne i
startne igle terminala kompresora
Provjerite elektrini spoj izmeu glavne i
zajednike igle terminala kompresora
Strujni prikljuak na kompresor
Zamijenite kompresor ukoliko obje prethodne
provjere nisu uspjele
Drugaije, zamijenite elektrinu opremu
Brza elektrina provjera
kompresora
Ukoliko kompresor i dalje ne radi, najvjerojatnije
na njemu nije dolo do elektrinog kvara. Za vie
detalja, pregledajte tablice.
Provjera glavnog i startnog
namota
Otpor meu iglama M (glavna) i S (start) na
terminalu kompresora se mjeri Ohm-metrom,
prema slici 3
Am0_0071
Glavni namot
Startni namot
Zatita namota
Am0_0072
Slika 3: Terminali kompresora Slika 4: Namoti i zatita
Provjera zatite
Spojeno Glavi i startni namot u redu Zamijenite relej
Nije spojeno Glavi i startni namot u kvaru Zamijenite kompresor
Kod hladnog kompresora (otprilike 25C) koji
rade sa 200-240 V vrijednosti otpora kreu se
od 10 do 100 Ohm-a. Za djelomino otkrivanje
kratkog spoja pojedinog kompresora potrebno
je znati tone vrijednosti otpora. One se mogu
pronai web stranici Danfoss Compressors.
Otpor meu iglama M (glavna) i S (zajednika)
na terminalu kompresora se mjeri Ohm-
metrom, prema slici 3 i 4
Spojeno Zatita u redu
Nije spojeno Kompresor hladan Zatita u redu Zamijenite kompresor
Kompresor topao Zatita bi mogla biti u redu, ali je iskljuena Priekajte reset
Provjera releja Uklonite relej sa kompresora
Provjerite vezu izmeu prikljuaka 10 i 12 (vidi
sliku 5)
Nije spojeno Relej u kvaru Zamijenite relej
Provjerite vezu izmeu prikljuaka 10 i 11 (vidi
sliku 5)
U normalnom poloaju (kao i u ugradnji, s
magnetom prema gore)
Spojeno Relej u kvaru Zamijenite relej
Nije spojeno U redu
U donjem poloaju (s magnetom prema dolje)
Spojeno U redu
Nije spojeno Relej u kvaru Zamijenite relej
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Provjera PTC-a Uklonite PTC sa kompresora
Protresite ga rukom. Igla C lagano zvei
Unutarnje zveckanje
(Osim igle C)
PTC u kvaru Zamijenite PTC
Izmjerite otpor izmeu igle M i S, vidi sliku 6
Vrijednosti otpora izmeu 10 i 100 Ohm-a pri
sobnoj temperaturi za 220 V PTC
Spojeno PTC u redu U redu
Nije spojeno PTC u kvaru Zamijenite relej
Am0_0073 Am0_0074
Slika 5: Prikljuci releja Slika 6: PTC prikljuci (stranja strana)
Otkrivanje kvarova
Najei uzroci kvarova koji su prepoznatljivi prije rastavljanja kompresora
Prituba
Hlaenje
ne radi /
djelomino radi
Prva
analiza
Kompresor
ne radi
Kompresor radi
na 100%
Kompresor
se ukljuuje /
iskljuuje
Mogu uzrok
Kompresor nema / ima
loe napajanje
Relej u kvaru
Kondenzator za start u kvaru
PTC u kvaru
Kompresor sa PTC-om ne
starta uz pad napona
PTC u kvaru
Relej u kvaru
Preoptereen kompresor
Namoti motora u
kvaru
Zatita u kvaru
Mehaniki blokiran
kompresor
Premalo ili bez radne
tvari
okolia
kondenzacije
Kapilara djelomino
blokirana
Ventili oteeni
Termostat nije u redu
Krivo punjenje radne tvari
Nakupine leda na
isparivau
Kompresor koi uslijed
zatite motora
Provjeriti
Napon na utikau i osigurau
Ukljuenje ureaja
Rad termostata
Kablovi i prikljuci na ureaju
Napon na terminalima kompresora
Rad releja tresei ga se uje da li
armatura radi
Rad kondenzatora za start
Tresti PTC
Otpor PTC-a od 10 do 100 Ohm-a izmeu
M i S igle
Zaustavljanje dovoljno dugo dok ne doe
do izjednaenja
Otpor PTC-a od 10 do 100 Ohm-a izmeu
M i S igle
Rad releja tresei ga se uje da li se
armatura pomie
Tlak i ventilacija kondenzatora
Temperatura prostora previsoka prema
oznaci primijenjenog modela
Provjeriti otpor namota
Provjeriti zatitu ohm-metrom
Pokretanje sa pravilnom startnom
opremom, naponom i radnim uvjetima uz
namote i zatitu u redu
Ponovno napuniti i potraiti proputanja
Vanjska temperatura u skladu s oznakom na
ureaju
Provjetravanje kompresora i kondenzatora
Ponovno napunite sustav i potraite
proputanja , izmjerite usisni tlak. Kapilara
blokirana ukoliko je tlak nizak
proputanja
Tip i rad termostata
proputanja
Provjeriti da li ima leda na isparivau
Rad i podeenja termostata
Rad funkcije odleivanja
Uin kompresora, ventilacija kompresora i
kondenzatora
Napajanje kompresora minimalno
187 V
Napajanje kompresora za iskljuenja.
Provjeriti ice termostata i kablove ureaja
na otputanje
Otpor namota motora zbog djelomino
kratkog spoja ili uzemljenja
Poduzeti
(ovisno o rezultatu)
Zamijeniti relej
Zamijenite kondenzator za start
Zamijenite ukoliko se uje zvuk
Zamijenite PTC ako nije izmeu
10 i 100 Ohm-a
Podesite diferencu termostata
Zamijenite PTC
Zamijenite relej i kondenzator
Osigurajte pravilnu ventilaciju
Zamijeniti kompresor
Osigurajte sustav na
proputanje i pravilno napunite
radnom tvari
Zamjenite filter sua,
mogunost zaepljenja
Osigurajte pravilnu ventilaciju i
dovoljnu udaljenost od zida
Zamijenite kompresor ukoliko i
dalje ne hladi
Zamijenite termostat
Osigurajte sustav na proputanje
i pravilno napunite radnom tvari
Ako je ispariva ist, zamjenite fil-
ter sua, mogunost zaepljenja
Podesite odleivanje
Zamijenite termostat
Osigurajte pravilnu ventilaciju i
dovoljnu udaljenost od zida
Osigurajte pravilno napajanje
Popravite sve prikljuke
Zamijenite kompresor
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Prituba
Buka
Ureaj je
izbacio
osigurae
Prva analiza
Lupkanje ili
zujanje
Udaranje kod
pokretanja i
zaustavljanja
kompresora
Relej uestalo
kljoca nakon
pokretanja
Kratki spoj u
ureaju
Kratki spoj u
kompresoru
Osigura izbacuje
kod starta
kompresora
Pregorio
kondenzator za
start
Kondenzator start-
nog releja uniten
Mogu uzrok
Cijev udara u kuite
Kompresor udara u kuite
Puknuta unutarnja opruga
ili tlana cijev
Eho
Buka ventilatora
Unutarnje udaranje kom-
presora na kuite
Kompresor preoptereen
Relej u kvaru
Pogreno oienje u
ureaju
Termostat u kvaru
Uzemljenje
Terminali u kvaru
Kratki spoj izmeu kabela
u terminalu
Kratki spoj u motoru
kompresora
Napon previsok
Osigura optereen sa
previe ureaja
Podeavajui osigura
djeluje prebrzo
Djelomino kratko spojen s
uzemljenjem
Relej u kvaru
Krivi model releja
Iznimno velik broj pokre-
tanja / iskljuivanja kom-
presora
Kratki spoj u motoru
kompresora
Provjeriti
Poloaj cijevi
Ugradnja kompresora i gumenu podlogu
Oslukujte zvuk prilikom lupkanja
odvijaem u kompresor
Pronaite ugradbene dijelove koji vibriraju
Vibracija ventilatora i ugradnja
Tlano preoptereenje kompresora
Rad ventilatora
Izjednaenje tlaka i broj on/off ciklusa
Temperatura prostora prema oznaci modela
Ventilacija prema kompresoru i
kondenzatoru. Provjerite rad ventilatora
Pravilan model releja za kompresor
Svi prikljuni kabeli te napajanje provjeriti
na otputanje i kratki spoj
Prikljuenje termostata
Otpor faze/nule i uzemljenja
Pregaranje igala na terminalu
Prikljuci i kablovi kompresora
Vrijednosti otpora u namotu
Otpor izmeu terminala i uzemljenja
Napajanje kompresora minimalno 187 V
Ukupno optereenje osiguraa
Model i optereenje osiguraa
Otpor izmeu terminala i uzemljenja
Rad releja tresei ga se uje da li se
armatura pomie
Model releja
Model releja
Termostat u kvaru ili diference premalene
Otpor u namotu motora
Poduzeti
(ovisno o rezultatu)
Pomaknite cijev paljivo na
njezino pravo mjesto
Postavite gumenu podlogu i pra-
vilno ugradite dodatnu opremu
Zamijenite kompresor ukoliko
se pojave udni zvukovi
Postavite i fiksirajte pravilno
Popravite lopatice ukoliko je u
kvaru
Oistiti kondenzator ukoliko je
pranjav. Provjeriti ventilacijske
otvore za strujanje zraka
Puniti
Podesiti termostat ukoliko je vrije-
me iskljuenja manje od 5 minuta
Iskljuiti ureaj ukoliko je
prostor prevru
Oistiti kondenzator ukoliko je
prenjav. Provjeriti ventilacijske
otvore za strujanje zraka
Zamijenite relej ukoliko je pogrean
Popravite prikljuke
Popravite prikljuke
Zamijenite elektrinu opremu
Izolirajte kabele i prikljuke
Zamijenite kompresor ako je u
kratkom spoju
Prikljuite ureaj na drugi
osigura
Ukoliko je mogue zamijeniti
neto slabijim osiguraem
Zamijenite kompresor ako je u
kratkom spoju
Prilagodite ili promijenite
termostat
Zamijenite kompresor
Otkrivanje kvarova
(Nastavak)
Zabiljeke
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Zabiljeke
O
t
k
l
a
n
j
a
n
j
e

k
v
a
r
o
v
a
Zabiljeke

Prakticni Savjeti Za Instalatere

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prakticni Savjeti Za Instalatere

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Praktini savjeti za instalatera

Danfoss A/S (AC-DSL/MWA), 10 - 2006 DKRCC.PF.000.G1.37. 1

You might also like