Protg

Saa Stanko
1
1
Prirodoslovno-matematiki fakultet: Matematiki odjel
Bijenika cesta 30
10000 Zagre! "rvatska
sasa#stanko $gmail#com
Saetak. % ovom lanku u&o'najemo se s &ojmom ontologije! konce&tima
ve'anim u' i'gradnju ontologije te formali'mom deskri&tivne logike#
Prestavljamo alat 'a rad s ontologijama - Prot(g( te &rika'ujemo &rve korake u
toj radnoj okolini# )adimo s klasama! relacijama! individuama! ontolokim
grafom i rasu*ivanjem ontologija# +a &oslijetku nudimo nekoliko 'adataka
kako i itatelj &rovje,ao &rika'ano#
Kljune rijei: ontologija! -./! deskri&tivna logika! Prot(g(! "ermi0
1 Uvod
-vaj lanak nastao je kao re'ultat &rojekta i' %mjetne inteligencije
kojem je cilj io ostale kolege u&o'nati sa softverskim alataom Prot(g(
te &rika'ati osnove rada u njemu# Budu1i da 1e se ova tema i'lagati i u
,ivo! donesena je sljede1a odluka: 2'laganje 1e se a'irati na samom
radu u Prot(g(-u te 1e iti &otkrje&ljeno &rimjerima! dok 1e se u lanku
ukratko oraditi sama &rolematika koju Prot(g( rjeava te 1e lanak
&oslu,iti kao referenca 'a one koji su sluali i'laganje! odnosno kao
vodi 'a one koji se &o &rvi &uta susre1u s ovim alatom#
2 Onotologija i semantiki web
Prot(g( je namjenjen 'a rad s ontologijama te 'ato &osve1ujemo jedno
&oglavlje ojanjenju to su ontologije te koji se sve konce&ti ve,u u'
nji3ovu i'gradnju#
2.1 O rijei ontologija
)ije ontologija dola'i od grke rijei 4on4 ije je 'naenje entitet! i'
ega je lako naslutiti da ovaj &ojam svoje korijene vue i' filo'ofije#
0ome mo,e &osvjedoiti i ojanjenje koje se navodi u 516: 4filo'ofska
disci&lina koja se avi &rolemom itka i iti ivstvuju1eg! 'akonima i
strukturom ivstvuju1eg uo&1e7 sastavni 8&rvi9 dio metafi'ike! &ored
&si3ologije! teologije i ko'mologije4#
2.2 Ontologija u raunarstvu
% slinom 'naenju! &ojam se javlja i u raunarstvu! gdje u sklo&u
re&re'entacije 'nanja &redstavlja model 'a o&isivanje svijeta ili nekog
njegovog dijela# :io svijeta kojeg ontologija o&isuje na'ivamo domena
u kojoj &ruavamo konce&te te ve'e i'me*u ti3 konce&ata# )a'log
koritenja ontologija je o&isivanje domene te rasu*ivanju o entitetima
unutar nje#
2. !ijelovi ontologije
S&omenuli smo da se ontologije koriste 'a o&isivanje 8nekog dijela9
svijeta kojeg na'ivamo domena! a sada navodimo to ontologije o&isuju
u domeni# Prije svega one o&isuju individue - osnovne! jednostavne
ojekte te klase koje &redstavljaju konce&te! ondnosno kolekcije
individua# +adalje! o&isuju atribute - svojstva i oilje,ja koje
individue i klase mogu imati# Zatim se o&isuju rela"ije! tj# ve'e i'me*u
&ojedini3 klasa! odnosno individua! a 'adaju se i restrik"ije koje
moraju iti 'adovoljene kako i neke dvije klase;individue ile u
relaciji# % u&o'navanju s Prot(g(-om! o&isivat 1emo do sada navedene
dijelove domene dok 1emo i'ostaviti dijelove kao to su #ravila!
aksiomi i doga$aji#
2.% Ontologijski je&i"i i ve&ani kon"e#ti
-ntologijski je'ici su formalni je'ici koji se koriste 'a 'a&isivanje
ontologija# Broj takvi3 je'ika je velik! a esto se kominira i nekoliko
nji3 kako i se &rolem neke domene mogao 'a&isti# +aje1e su
a'irani na je'icima 'asnovanim na logici &rvog reda! je'icima okvira
te je'icima o&isne logike# Mi 1emo ukratko o&isati .e -ntolog<
/anguage 8-./9 te navesti konce&te koji se ve,u u' njega jer 1emo u
radu s Prot(g(--./ editor om susretati te &ojmove#
-./ je je'ik 'a stvaranje ontologija! ra'vijen kao sljedenik i' ):= i
):=S-a! a a'iran na formalnoj semantici >M/-a# +amjenjen je
koritenju na .orld .ide .eu 'og ega su svi dijelovi ontologije
8klase! svojstva i individue9 definirani kao ):= i'vori te identificirani
&omo1u %)2# ?e'ik je do,ivio ra'voj te sada &ostoji inaica -./ @#
Sam je'ik! kao i ostali konce&ti koje smo naveli;1emo navesti su u
nadle,nosti .orld .ide .e Aonsortium-a 8.3A9#
2.' Kon"e#ti ve&ani u& i&gradnju ontologija
- BCtensile Marku& /anguage 8>M/9 je sku& &ravila
otvorenog standarda koji slu,i 'a 'a&is dokumenata u strukturiranom!
3jierar3ijskom i stroju itljivom oliku#
- %niform )esource 2dentifier 8%)29 je ni' 'nakova namijenjen
identificiranju imena! ali i lokacije &ojedini3 i'vora na 2nternetu#
- ):= Sc3ema 8):=S9 je je'ik namijenjen re&re'entaciji
'nanja! sadr,i osnovne 'a o&isivanje ontologija u oliku ):= rjenika#
+jegovi dijelovi su sastavni dio -./ je'ika#
- 03e )esource :escri&tion =rameDork 8):=9 je gru&a
s&ecifikacija koje se ve1inom koriste &rilikom o&isivanja i modeliranja
&odataka koji se nala'e na mre,i#
2.( Semantiki web
Semantiki .e je gru&a metoda i te3nologija koje omogu1avaju
strojevima da ra'umiju 'naenje 8semantiku9 informacija na .orld
.ide .eu# +aime! strojevi i &rema 'amisli semantikog Dea treali
ras&o'navati tekst i &odatke te i3 4&ove'ivati4 u smislene cjeline kako
i se korisnicima omogu1ilo lako &ristu&anje &odatcima! ali i kako i se
automatskim agentima i ostalom softveru omogu1ilo efikasno
&retra,ivanje mre,e#
Budu1i da ne &ostoji formalna definicija semantikog Dea! &od tim
&ojmom se esto &odra'umjevaju modeli i te3nologije &redlo,ene od
strane .3A! me*u kojima su i neke navedene u &ret3odnom odlomku!
a koje su namjenjene formalnom o&isivanju konce&ata! termina i ve'a
unutar neke domene#
!eskri#tivna logika
Budu1i da Prot(g( 'a konstrukciju ontologija koristi -./-:/ je'ik! tj#
-./ je'ik a'iran na deskri&tivnoj logici te kako se u starijim
ver'ijama &o&ut ver'ije Prot(g( 3#E#E &ojavljuju simoli deskri&tivne
logike u samom suelju ovog alata! navest 1emo nekoliko &odataka o
deskri&tivnoj logici koji 1e nam iti od koristi#
.1 Kratko o tome )to je deskri#tivna logika
:eskri&tivna logika 8:/9 je fomalni je'ik 'a re&re'ntaciju 'nanja# %
umjetnoj inteligenciji se koristi 'a formalno rasu*ivanje nad
konce&tima neke domene# -d i'ra'ite je va,nosti 'a formali'am u
i'gradnji ontologija i semantikog Dea#
Pojmovi koji se koriste u deskri&tivnoj logici neto se ra'likuju od
&ojmova koji se koriste u -./-u# % -./-u se koriste &ojmovi klasa!
svojstvo i ojekt! dok su u deskri&tivnoj logici odgovaraju1i &ojmovi
konce&t! uloga i individua! redom# Mi kro' ostatak teksat ne1emo raditi
ra'liku i'me*u ovi3 na'iva#
.2 Simboli deskri#tivne logike
Simoli deskri&tivne logike su vrlo slini simolima koji se koriste u
ostalim logikama# -vdje navodimo koji se sve simoli koriste i koje im
je 'naenje: Sku& svi3 individua 89! &ra'an sku& 89! negacija i
kom&lement 89! konjunkcija i &resjek 89! disjunkcija i unija 89!
univer'alni kvantifikator 89! eg'istencijalni kvantifikator89! inklu'ija
konce&ata 89! ekvivalencija konce&ata 89! definiranje konce&ta 89 te
&ri&adnost konce&tu! odnosno ulo'i 8:9
% Protg
:oao je trenutak da u&o'namo Prot(g(# Prot(g( je es&latan! o&en-
soruce softverski alat 'a konstrukciju ontologija te rad s njima#
Podr,ava dva itna naina modeliranja ontologija &utem Prot(g(-
=rames i Prot(g(--./ editora# -ntologije stvorene u Prot(g(-u se
mogu &o3raniti u ve1em roju formata kao to su ):=8S9! -./ te
>M/ formati#
)a'vija se na Stanford %niversit< u suradnji s %niverit< of Manc3ester#
Slu,enu De stranicu odr,ava Stanford %niversit<! a on glasi
3tt&:;;&rotege#stanford#edu;# 0amo se mogu &rona1i osnovni &odatci o
ovome alatu te ga je mogu1e i es&latno &reu'eti# %niversit< of
Manc3ester &utem De stranice 3tt&:;;oDl#cs#manc3ester#ac#uk; &ru,a
&odrku s rojnim tutorialima te &rimjerima ontologija gra*eni3
&omo1u Prot(g(-a#
Prot(g( je &isan u &rogramskom je'iku ?ava! a 'a stvaranje ogatog
grafikog suelja koritena je swing ilioteka# Budu1i da je &isan u
?avi! &renosiv je i mo,e se i'vravati na svim raunalima koja imaju
?ava Firtual Mac3ine# +adalje! &isan je kao frameDork to 'nai da je
Prot(g( radna okolina na koju se mogu &ove'ati ra'ni softverski alati#
?edan &rimjer je softver 'a rasu*ivanje o kojem 1emo govoriti neto
kasnije#
Podr,ava ga jaka 'ajednica ra'vojni3 &rogramera te akademski3!
vladini3 i kor&oracijski3 korisnika! a koji ga koriste 'a rjeavanje
&rolema &ove'anim sa 'nanjem u &odrujima kao to su iomedicina!
oavjetajni &oslovi te kor&oracijsko modeliranje# +edavno je
'ailje,eno vie od 100000 registrirani3 Prot(g( korisnika#
%.1 U#o&navanje
)adit 1emo s ver'ijom Prot(g( E koja se neto ra'likuje od ver'ije
Prot(g( 3#E#E &a 1emo navesti koje su ra'like na mjestima gdje one
&ostoje i smatramo da i3 ne1e iti jednostavno 'a uoiti# Zato smatramo
da nije itno u kojoj ve'iji 1e korisnik raditi! iako &re&oruamo ver'iju
E jer ima neto &ristu&anije suelje 'a ije koritenje je &otreno
manje 'nanje termina navedeni3 u &ret3odnim &oglavljima#
Preu'mite ver'iju &o vaem odairu s De stranice
3tt&:;;&rotege#stanford#edu;! instalirajte i rad mo,e 'a&oeti# Pokrenite
Prot(g( te stvorite novu -./ ontologiju# 0ijekom &rocesa kreiranja
treat 1ete odarati da ,elit &o3ranjivati ontologiju u ):= formatu te
'adati %)2 vaoj ontologiji# % &ret3odnim &oglavljima i trealo iti
dovoljno &odataka 'a ra'umjevanje to se u ovom djelu od korisnika
oekuje#
+akon &rvog &okretanja! teko je ne uoiti ogato suelje# +e1emo se
u&o'nati sa svim! ve1 samo s jednim dijelom tog suelja jer 1emo se
'adovoljiti i'gradnjom jednostavni3 ontologija# +a suelju je lako
uoljiv dio s karticama# Biranjem &ojedine kartice iramo koji dio
ontologije 1emo o&isivati# Glikom na &ojedinu karticu! nae suelje se
dijeli na nekoliko &ro'ora kojima je cilj to smislenije i organi'iranjije
&rika'ati dijelove ontologije# Htovie! &ojedini dijelovi suelja su
oojeni u odre*enu oju koja nam dodatno sugerira koji dio ontologije
o&isujemo#
Slika 1. 0raka s karticama - dio Prot(g( E &ro'ora#
%.2 Klase
Potreno je sagraditi ontologiju 'a neki dio svijeta 8domenu9 i &ostavlja
se &itanje odakle krenutiI -no to je &rirodno i najjednostavnije su
konce&ti# Jovjek 1e &rvo uoiti koje se klase! tj# konce&ti javljaju u
domeni koju &ruava# Zato naj&rije o&sijuemo dio Prot(g(-a 'a rad s
klasama#
-dairom kartice Alasses ekran 1e iti &odijeljen na tri dijela na kojima
&revladava oker oja# Mo,emo uoiti sljede1e dijelove ekrana: Alass
3ierarc3<! Knnotations te :escri&tion# +a dijelu ekrana Alass 3ierarc3<
&ostoji kartica Alass 3ierarc3< 8inferred9 koja nam u ovom trenu nije
&otrena! ali 1e nam kasnije iti od koristi#
Promatrajmo Alass 3ierarc3< dio ekrana# 0amo se &ojavljuje ve1 jedna
stavka# 0o je osnovni konce&t imena 03ing koji &redstavlja vau
domenu# -dnos i'me*u konce&ata se gradi 3ijerar3ijski! a 03ing je
konc&et koji je najvie 3ijerar3ije# Svaki novi konce&t koji dodamo
mora iti u 3ijerar3iji is&od konce&ta 03ing# "ijerar3ijski odnos
i'me*u klasa re&re'entira samu 3ijerar3iju i'me*u &ojmova# +aime!
ukoliko je konce&t A u 3ijerar3iji is&od konce&ta B to 'nai da su sve
individue koje ou3va1a konce&t A ujedno ou3va1ene konce&tom B#
Sada &ostaje jasno da je 03ing konce&t koji ou3va1a sve individue u
domeni#
Glikom na &ojedini konce&t u ovom dijelu ekrana &ru,a se mogu1nost
koritenja neki3 od sljede1a tri guma: Kdd suclas! Kdd siiling
class! :elete selected classes# Lumi su re&re'entirani sliicom koja i
treala asocirati na ono to rade! a &uno ime &ostaje vidljivo tek kada se
kursor mia neko vrijeme 'adr,i nad gumom# -ni! redom! dodaju
klasu u 3ijerar3iju jedan nivo ni,e od &ojma koji je oilje,en &rije
stiskanja guma7 dodaju klasu na isti nivo u 3ijerar3iji kao to je i
oilje,eni &ojam7 riu klasu i' 3ijerar3ije#
Goritenje tri navedena guma 'a konsrukciju ve1 malo ve1i3
ontologija &ostaje i'ra'ito na&orno# Zog toga ver'ija E kro' i'ornik
Tools > Create class hierarchy... nudi aronjak 'a stvaranje 3ijerar3ije
klasa# +a&omenimo samo da ovako neto nije uoeno u ranijim
ver'ijama# )ad s aronjakom je i'ra'ito jednostavan# -daire se klasa
koja 1e iti korijen konce&tima koji se navode te se nakon toga
omogu1uje unos konce&ata# "ijerar3ija se gradi koritenjen ti&ke
<TAB># +aime! dvije klase koje se nala'e na istom nivou u 3ijerar3iji
treaju iti jednak roj &uta uvuene! dok se &odklase navode odma3
is&od &ri&adne nadklase# +akon 'avretka &otreno je stisnuti ti&ku
Continue# Pojavit 1e se u&it ,eli li se klase ra1u 8one koje su na istom
nivou9 uiniti disjunktnima# )a'log ovom &itanju je taj to Prot(g( ne
ra'umije na'ive klasa te ne uvodi nikakve &ret&ostavke da li dvije klase
na istom nivou imaju neku individuu u &resjeku ili ne# +aje1i
odgovor na ovaj u&it je &otvrdan#
Promotrimo sada :escri&tion dio ekrana# -daeremo li neki konce&t i'
3ijerar3ije! u ovom dijelu ekrana 1e se &ojaviti informacije o njemu kao
to su BMuivalent classes! Su&erclasses! 2n3erited anon<mous classes!
Memers! Ge<s! :isjoint classes# %koliko se u' &ojedinu ruriku javlja
gum sa 'nakom &lus! u nju je mogu1e dodavati nove &odatke# %kratko
navodimo 'naenje neki3 od rurika! a detaljima 1emo se vratiti kada
nauimo jo &oneto:
- BMuivalent classes - klase koje su ekvivalentne &romatranoj7
dovoljni i nu,ni uvjeti da i neka individua &ri&adala &romatranoj
klasi
- Su&erclasses - klase koje su nadklase! tj# na viem nivou u
3ijerar3iji od &romatrane klase7 nu,ni uvjeti da i neka individua
&ri&adala &romatranoj klasi
- Memers - individue koje &ri&adaju &romatranoj klasi
- :isjoint classes - sku& klasa koje nemaju niti jednu 'ajedniku
individuu s &romatranom klasom
%. *ela"ije
+akon to smo uoili koji konce&ti nam se javljaju u o&isivanju nae
domene! &rela'imo na o&isivanje ve'a i'me*u &ojedini3 konce&ata#
Fe'e i konce&te mo,emo &romatrati na dva naina# Prvi stavlja ve'u u
sredite &romatranja te ka,e da &ostoji ve'a i'me*u dvije individue
neki3 klasa &ostoji ako i samo ako su te dvije individue u relaciji# :rugi
nain u sredite &romatranja stavlja klasu i ka,e da sve individue te
klase imaju svojstvo da su u relaciji s individuama neki3 drugi3 klasa#
:rugi nain ra'miljanja je onaj koji Prot(g( koristi jer i' injenice da
su dvije individue u relaciji 'akljuuje kojoj klasi te individue
&ri&adaju#
Promotrimo sada dio u Prot(g(-u 'a rad s ve'ama# -tvorimo -ject
Pro&erties karticu# :oekat 1e nas ekran u kojem &revladava &lava
oja! &odijeljen na etiri dijela: -ject &ro&ert< 3ierarc3<! Knnotations!
A3aracteristics! :escri&tion#
% dijelu ekrana -ject &ro&er< 3ierarc3< mo,emo davati svojstva
ojektima! tj# 'adavati ve'e i'me*u i'me*u &ojedini3 ojekata# -vdje!
kao i kod klasa! imamo 3ijerar3ijsku organi'aciju to nam omogu1uje
i'javljivanje da sve individue koje 'adovoljavaju neko svojstvo moraju
istovremeno 'adovoljavati i njegovo nadsvojstvo#
:rugi nama najva,niji dio jest :escri&tion dio ekrana# +akon to se i'
3ijerar3ije odaere svojstvo! u ovom dijelu ekrana se &ojavljuju neke
od informacija o svojstvu# +as 1e 'animati rurika :omains koja 1e
sadr,avati domenu relacije 8svojstva9 te rurika )anges koja 1e
sadr,avati sliku relacije 8svojstva9# Gako smo ve1 naveli! ove 1e se
iskoristiti da i se 'akljuilo kako instance &ove'ane nekom relacijom
&ri&adaju klasi danoj kao domena! odnosno slika svojstva#
S&omenimo jo i ruriku A3aracteristics u kojoj mo,emo detaljnije
o&isati neku svojstvo tako to 1emo o&isati kakvom je relacijom to
svojstvo o&isano#
%.% Sloenije klase
:o sada smo vidjeli kako stvarati jednostavne konce&te te i'ra,avati
jednostavne odnose i'me*u individua &ojedini3 konce&ata! no s time ne
mo,emo &osti1i veliku i'ra,ajnost# Sjetimo se kako smo u logici &rvog
reda u&o'nali eg'istencijalni i univer'alni kvantifikator te vidjeli kako
nam oni omogu1avaju ve1i i'ra,ajnost u odnosu na &redikatnu logiku#
2' tog ra'loga i Prot(g( ima eg'istencijalni 8some9 te univer'alni
8only9 kvantifikator#
-a ova kvantifikatora se koriste 'a doivanje novi3 klasa &omo1u ve1
&ostoje1i3 relacija i klasa# Bg'istencijalni kvantifikator ima sintaksu:
some imeRelacije1 imeKlase1! to &redstavlja klasu u koja
sadr,i sve individue sa svojstvom da 'a nji3 &ostoji arem jedna
individua i' imeKlase1 s kojom su u relaciji imeRelacije1#
%niver'alni kvantifikator ima sintaksu only imeRelacije2
imeKlase2! to &redstavlja klasu u kojoj se nala'e sve individue sa
svojstvom da ne &ostoji individua van klase imeKlase2 s kojom i
ile u relaciji imeRelacije2#
?ednostavne! ali i ovako konstruirane klase se mogu &ove'ivati
koritenjem kljuni3 rijei not! and! or kako i se doili novi
konce&ti# Pret&ostavimo da su A i B konce&ti# 0ada not A &redstavlja
klasu svi3 individua koje ne &ri&adaju konce&tu A! A and B
&redstavlja klasu svi3 individua koje &ri&adaju i konce&tu A i konc&tu B
8&resjek9! dok A or B &redstavlja klasu svi3 individua koje &ri&adaju
arem jednom od konce&ata A ili B 8unija9#
%.' +ndividue
:o sada smo esto s&ominjali individue! a u ovom odlomku 1emo i3
nauiti dodavati u ontologiju te i'voditi neke osnovne o&eracije nad
njima#
)ad s individuama 'a&oinje odairom kartice 2ndividuals nakon ega
1e ekran iti &odjeljen na N dijelova# ?edan dio nam je &o'nat ojom! a i
na'ivom - to je dio Alass 3ierarc3< u kojem 1emo irati klasu s ijim
individuama 1emo raditi# Preostala etiri dijela! ljuiaste su oje to
o'naava da se u njima o&siuju individue# -&isat 1emo tri od etiri
dijela#
+akon to se u Alass 3ierarc3< dijelu odaire klasa! u dijelu ekrana s
imenom Memers list toj klasi mo,emo dodavati individue &ritiskom
na ti&ku Kdd individual# +e,eljene individue mo,emo i'aciti i'
odairom individue s &o&isa te &ritiskom na ti&ku :elete individual8s9#
+a ovaj nain je omogu1eno dodavanje individua u klase#
+akon dodavanje individue u klasu! dogodit 1e se dvije stvari: u
Memers list dijelu 1e individua iti odarana! a u :escri&tion dijelu
1emo vidjeti da je rurika 0<&es ne&ra'na# % toj rurici &ie klasa kojoj
odarana individua &ri&ada# Pritiskom na gum sa 'nakom &lus koji se
nala'i &okraj imena rurike mo,emo dodati jo neke klase kojima 1e
ova individua &ri&adati#
Posljednji o&isujemo dio Pro&ert< assertations! 'a&ravo samo ruriku
-ject &ro&ert< assertations koja s&ada u taj dio# Pritiskom na gum sa
'nakom &lus koji se nala'i &okraj imena ove rurike otvorit 1e nam se
&ro'or koji nam omogu1uje da ka,emo s kojim je sve individuama
odarana individua &ove'ana te &utem koje relacije#
%.( Ontolo)ki gra,
+akon to se i'gradi neka ontologija! ali i tijekom same i'gradnje!
mo,emo &ogledati to se nala'i i'a -ntoLra&3 kartice# Pritiskom na
samu karticu! ekran 1e iti &odijeljen na ova dva dijela: Alass 3ierarc3<
te -ntoLra&3 dio# -dairom nekog konce&ta i' Alass 3ierarc3< dijela
on se &ojavljuje na ijeloj &odlo'i -ntoLra&3 dijela# %koliko se u kutu
&ravokutnika na kojem &ie ime konce&ta nala'i 'nak O! dvostrukim
klikom mia 1e se &ojaviti i &ravokutnici s imenima konce&ata koji su u
3ijerar3iji jedan nivo ni,e od &rvotno odaranog konce&ta#
Sada je lako 'akljuiti to se i'a ove kartice krije# 0o je &rika' do sada
o&isani3 dijelova ontologije sa klasama i individuama te relacijama
i'me*u nji3# Gorisniku je dana mogu1nost iranja kako 1e graf iti
strukturiran! koje klase i individue 1e iti &rika'ane te koje relacije 1e
iti &rika'ane# -sim toga! dana je mogu1nost &o3ranjivanja grafikog
&rika'a ontologije u slikovnu datoteku kako i se &rika' ontologije
mogao koristiti i i'van Prot(g(-a#
%.- *asu$ivanje
)asu*ivanje je va,an dio u i'gradnji ontologija! gdje ima dvostruku
ulogu# ?edna uloga je osiguranje da je do sada i'gra*ena ontologija
logiki kon'istentna 8nema kontradiktorni3 o&isa9# :ruga uloga je
olakavanje stvaranja ontologija udu1i da je rasu*ivanje u stanju
automatski! i' do sada sagra*ene 3ijerar3ije klasa! i'graditi novu
3ijerar3iju gdje su i'vedeni svi mogu1i 'akljuci#
% Prot(g( ver'iji E! 3ijerar3ija koju smo sami i'gradili se na'iva
asserted 3ierarc3<! dok se 3ijerar3ija koja sa doije &okretanjem
rasu*ivanja na'iva inferred 3ierarc3<# :a ismo doili i'vedenu
3ijerar3iju! &otreno je &okrenuti rasu*ivanje i' i'ornika Reasoner#
+akon &okretanja mogu1e su neke &romjene kao to je ojanje imena
klase u &lavu oju 8to 'nai da su &romjenjeni nu,ni uvjeti 'a
&ri&adnost individue toj klasi9! ojanje ikone &okraj klase u crvenu oju
ukoliko je 'akljueno da je klasa nekon'istentna! odnostno
&ojavljivanje klase na nekim mjestima to na'nauje da individue te
klase &ri&adaju i nekim drugim klasama#
S&omenuli smo da je Prot(g( frameDork! a to se vidi i u injenici da
sami mo,emo odarati koje 1emo rasu*ivanje ugraditi u Prot(g(#
+aj&o'natiji! a'irani na -./ semantici! su Pellet! =aA0OO i "ermi0#
Pellet dola'i s Prot(g( ver'ijom 3#E#E! dok &reostala dva dola'e s
novim ver'ijama# % &osljednjoj ver'iji dola'i "ermi0! o&en source
rasu*ivanje koje se ra'vija na %niversit< of -Cford! a koje se mo,e
&o3valiti da je mnogo efikasniji od svi3 rasu*ivanja do sada#
' .adat"i
Zadatci 'adani na vje,ama &rije dvije godine#
( /iteratura:
516 F# Kni1! :# B# )onevi1! 2# Loldstein! S# Loldstein! /j# ?oji1! )# Matasovi1! 2# Pranjkovi1:
"rvatski enciklo&edijski rjenik
5@6 3tt&:;;en#Diki&edia#org;
536 3tt&:;;oDl#cs#manc3ester#ac#uk;
5E6 Matt3eD "orridge: K Practical Luide 0o Building -./ -ntologies %sing Prot(g( E and
A---:B 0ools! Bdition 1#@
5N6 Marin Prcela: Fje,e i' %mjetne inteligencije @00P;@00Q#
5R6 Marin Prcela: Materijali dostu&ni na internetu