1

Haris Halilovi
Elmedin Muratbegovi















POLICIJSKO PRAVO
- Skripta

















Sarajevo/Pritina, 2007.
2
PREDGOVOR

Skripta Policijsko pravo pokuaj je da se u saetom obliku studentima
predstavi sadraj nastavnog kolegija Policijsko pravo koji se izvodi na
Fakultetu kriminalistikih nauka Univerziteta u Sarajevu i AAB
Univerzitetu u Pritini.

Skripta je podijeljena u tri dijela. U prvom se izlae opi pogled na
policijsko pravo, njegov zadatak, cilj i predmet, izvori, te njegov odnos s
drugim granama prava. U ovom se dijelu takoer izlae i pojam policije
kao centralnog segmenta izuavanja policijskog prava, njezin historijski
razvoj, kontrola itd. U drugom dijelu skripte analiziraju se pozitivni propisi
Bosne i Hercegovine, odnosno Kosova kojima se reguliraju organizacija i
funkcioniranje policije. Konano, u treem dijelu daje se osnovni okvir, te
pregled policijskih ovlatenja, a prema standardima Evropske unije.

Nadamo se kako e ova skripta posluiti ne samo studentima kojima je na
prvom mjestu i namjenjena, ve i svakom onom ko se na bilo koji nain
zainteresira za znanstveno podruje policijskog prava i njegovu primjenu u
stvarnom ivotu.

Autori



















3
SADRAJ


I Policijsko pravo i policija uope

5
1. Policijsko pravo pojam, cilj i zadatak 6
1.1. Pojam 6
1.2. Cilj 6
1.3. Zadatak 6
2. Predmet policijskog prava 6
3. Izvori policijskog prava 7
4. Policijsko pravo odnos s pojedinim granama prava 7
5. Policija centralni segmenat izuavanja policijskog
prava

8
5.1. Pojam policije 8
5.2. Teorije o nastanku policije 8
6. Historijski razvoj policije 9
6.1. Antiko doba 9
6.2. Srednji vijek 10
6.3. Razdoblje 18 i 19 stoljea 10
6.3.1. Rad policije u Engleskoj u 19. stoljeu 11
6.3.2. Stvaranje moderne policije primjer SAD 12
7. Funkcije policije 15
8. Policija i drava 16
9. Policija i graani 16
10. Sistem rada policije model SAD 16
11. Nesavjesno postupanje i kontrola policije 17
11.1. Nesavjesno postupanje 17
11.2. Kontrola policije 20

II Organizacija i funkcioniranje policije na Kosovu

23

1. Uvodne napomene
24
2. Temeljna naela organizacije i funkcioniranja policije
na Kosovu
24
3. Nadlenost nad Kosovskom policijskom slubom i
dunosti policije
25
4. Organizacija Kosovske policijske slube 26
5. Odbor za naimenovanje viih policijskih slubenika i
disciplinska pitanja
27
6. Odnosi sa zajednicom 28
7. Policijski inspektorat 29
8. Administrativno nareenje o sprovoenju Uredbe o
okviru i vodeim naelima Kosovske policijske slube
krai osvrt


29

III Osnovni okvir i pregled policijskih ovlatenja

31

1. Europska unija - problematika pravosua i unutranjih
poslova (Justice and Home Affairs)


32
4
1.1. Ugovor iz Maastricht-a 32
1.2. Ugovor iz Amsterdama 34
1.3. EUROPEAN UNION Planning Team for Kosovo (EUPT
Kosovo)

37
2. Odredbe vezane za koncept policijskog prava 39
2.1. Policijski poslovi 40
2.2. Organizacija policije 41
2.3. Saradnja sa graanima 41
2.4. Obaveza uvanja slubene tajne 42
3. Policijska ovlatenja 42
3.1. Provjera i utvrivanje identiteta osoba i predmeta 44
3.2. Pozivanje 45
3.3. Dovoenje 46
3.4. Traganje za osobama i predmetima 48
3.5. Privremeno ogranienje slobode kretanja 49
3.6. Davanje upozorenja i nareenja 49
3.7. Privremeno oduzimanje predmeta 50
3.8. Poligrafsko testiranje 51
3.9. Pregled osoba, predmeta i saobraajnih sredstava 51
3.10. Osiguranje i pregled mjesta dogaaja 51
3.11. Zaprimanje prijava 53
3.12. Javno raspisivanje nagrade 53
3.13. Snimanje na javnim mjestima 53
4. Upotreba sredstava prisile 53
4.1. Upotreba tjelesne snage 54
4.2. Upotreba slubene palice 54
4.3. Upotreba sredstava za vezivanje 54
4.4. Upotreba ureaja za prisilno zaustavljanje vozila 55
4.5. Upotreba slubenog psa 55
4.6. Upotreba hemijskih sredstava 56
4.7. Upotreba slubenog konja 56
4.8. Upotreba vatrenog oruja prema ljudima 56
4.9. Upotreba sredstava prisile prema skupini 57
4.10. Upotreba mlazeva vode (vodeni top) 57
4.11. Upotreba vatrenog oruja prema ivotinjama 57
4.12. Izvjetaj o upotrebi vatrenog oruja 57
5. Zatita rtava krivinih djela i drugih osoba 58
6. Davanje pouke osobi lienoj slobode 59

LITERATURA


60







5












I

Policijsko pravo i policija uope






























6
1. Policijsko pravo pojam, cilj i zadatak


1.1. Pojam

Policijsko pravo sistematizira i objanjava izvore i u njima sadrane ope
pravne norme pozitivnog prava kojima je ureena sigurnost i policija. Kao
takvo ono predstavlja tzv. posebno pravo. Kao sistem znanja o
pomenutim pravnim normama policijsko se pravo bavi pravnim pojavama,
no, budui da su sigurnost i policija i drutvene pojave, policijsko se pravo
bavi i drutvenim pojavama (Mileti, 2003:20). U tom smislu dakle na
policijsko pravo treba prvenstveno gledati kao na posebno pravo koje se
bavi izuavanjem pravnih normi kojima se reguliraju sigurnost i policija
no koje podrazumijeva i aspekte izuavanja policije i sigurnosti kao
drutvenih pojava.

1.2. Cilj

Cilj kolegija Policijsko pravo je ire i produbljeno izuavanje normativnih
rjeenja u domaem pozitivnom pravu kojima je ureena sigurnost i, s tim
u vezi, posebnih normativnih rjeenja (u odnosu na vaea i za druge
organe dravne uprave), kojima je ureena organizacija, djelatnost i
kontrola policije (Mileti, 2003: 17).

1.3. Zadatak

Zadatak kolegija Policijsko pravo je da se izuavanjem relevantnih
sadraja studenti upoznaju sa:

1. izvorima, kao i pravnim normama policijskog prava i njihovim
odnosom sa pravnim normama pojedinih grana prava u naem
pravnom sistemu;
2. policijom kao pojmom, sa vrstama njenih aktivnosti, funkcijama i
ukupnom djelatnou, kao i sa odnosom policije prema graanima,
drugim dravnim organima i nedravnim subjektima;
3. organizacijom policije i pravnim poloajem njenih pripadnika;
4. djelatou tj. ovlatenjima i poslovima policije;
5. kontrolom policije (Mileti, 2003: 19).

2. Predmet policijskog prava


Predmet policijskog prava predstavlja skup opih pravnih normi kojima se
ureuje sigurnost drave i graana koji u njoj ive i s tim u vezi
organizacija, djelatnost i kontrola policije, izuzev opih pravnih normi koje
se jednako odnose i na policiju i na druge organe dravne uprave i drugih
koje za svoj predmet imaju pojedine pravne grane u naem pravnom
sistemu (Mileti, 2003: 30). Dakle, predmetom izuavanja policijskog
prava bivaju samo one pravne norme kojima se reguliraju sigurnost
graana i drave, posebno one koje se tiu organizacije i funkcioniranja
policije, ali ne i norme kojima se istovremeno reguliraju organizacija i
7
funkcioniranje policije i organizacija i funkcioniranje drugih organa
dravne uprave, koje su dakle zajednike za policiju i za druge organe
dravne uprave.

3. Izvori policijskog prava

Temeljni izvor policijskog prava je ustav koji predstavlja i krovni pravni
dokument kojim se u nekoj dravi utvruju naelni stavovi po pitanju
sigurnosti, a time organa zaduenih za njeno osiguravanje.

Nakon ustava kao vaan izvor policijskog prava slijede zakoni kojima se
razrauju ustavne norme s podruja sigurnosti i tijela zaduenih za njeno
osiguravanje. Potom kao izvor policijskog prava slijede podzakonski opi
akti (poslovnici, uredbe, pravilnici, naredbe i uputstva, odnosno protokoli),
koji u osnovi predstavljaju dalju razradu ovaj put pravnih normi sadranih
u zakonima.

Za potrebe drugog dijela ove skripte mi smo kao znaajne izvore
policijskog prava Kosova izdvojili:

1. Uredbu o ovlatenjima Privremene samouprave na Kosovu sa
izmjenama i dopunama;
2. Nacrt Uredbe o Ustavnom okviru za Privremenu samoupravu na
Kosovu; (UNMIK/REG/2001/9);
3. Uredbu o okviru i vodeim naelima Kosovske policijske slube, te
4. Administrativno nareenje za sprovoenje Uredbe UNMIK-a broj:
2005/54 o okviru i vodeim naelima Kosovske policijske slube.

O istim e vie rijei biti kasnije.


4. Policijsko pravo odnos s pojedinim granama prava

Policijsko pravo kao posebno pravo dolazi u doticaj sa drugim pravnim
granama kao to su ustavno pravo, upravno pravo, krivino pravo,
financijsko pravo itd. Odnos policijskog prava sa ustavnim pravom na
determiniran injenicom da je ustavno pravo osnovna grana pravnog
sistema sa pravnim normama o sigurnosti i dravnoj organizaciji
obavezujuim kao naelima za policijsko pravo. S druge strane upravno
pravo predstavlja skup pravnih normi kojima se regulira organizacija,
djelatnost i kontrola dravne uprave, te se veza policijskog prava s
upravnim pravom oslikava u izdvajanju u policijsko pravo jednog dijela
prethodno navedenih pravnih normi i to onih kojima se regulira sigurnost
i policija. S krivinim i krivinoprocesnim pravom policijsko pravo
ostvaruje vezu kroz injenicu ostvarivanja svoje krivine funkcije o kojoj e
biti rijei kasnije. Policijsko pravo, takoer, ostvaruje i specifian odnos sa
meunarodnim pravom, te financijskim i trgovakim pravom (Mileti,
2003: 35-44).



8
5. Policija centralni segmenat izuavanja policijskog prava

5.1. Pojam policije

Rije policija potie od grkih rijei politeuein to znai biti graanin ili
uestvovati u politikim aktivnostima i polis to znai grad ili drava. Ove
definicije naglaavaju vanost pojedinca, politikog procesa te drave ili
vlade (Roberg, Crank, Kuykendall, i Sherman, 2004).

Prema Maslei (1999: 17) i Miletiu (2003: 57) dostupni izvori ukazuju na
to da se rije police pojavila prvi put u francuskom jeziku 1250 godine.
Najpriblinije znaenje dobiva meutim poetkom XVII stoljea. Prema
drugim izvorima u XIV stoljeu kralj Karlo V nazivao je dobrom policijom
cjelokupnu administraciju koja se bavila opim stvarima, a u XVI stoljeu
rije policija dobiva znaenje odravanja javnog reda (Mileti, 2003: 57).

Pod pojmom policije u najirem smislu podrazumijeva se sistem posebnih
tijela unutranje uprave koja u obavljanju poslova iz svog djelokruga
raspolau institucionalnom prinudom. U objektivnom smislu policija je
odreena garantivnom (zatitnom) funkcijom prema javnom poretku i
ustrojem koji omoguava da se zatitna funkcija policije prinudno ostvari.
U funkcionalnom smislu uglavnom je prihvaena podjela na
administrativnu (upravnu) i kriminalistiku (sudsku) policiju (Modly,
Korajli, 2002: 455)

5.2. Teorije o nastanku policije

U svom djelu Policija i drutvo Roberg, R., Crank, J. Kuykendall, J., i
Sherman, W. L. pozivajui se na vie autora (Lane, 1967; Johnson, 1981;
Cooper, 1975; i Mokkonen, 1981) navode etiri osnovne teorije o nastanku
policije. To su:

1. teorija o kontroli nereda;
2. teorija o kontroli kriminala;
3. teorija o kontroli klasnih sukoba; i
4. teorija o urbanoj disperziji.

1. Teorija o kontroli nereda objanjava nastanak policije radi spreavanja
nasilja mase. Na primjer, u Bostonu je tri puta dolo do velikih nereda
prije nego to je uspostavljena policijska uprava. Do nereda je dolazilo i u
drugim gradovima 30-tih i 40-tih godina devetnaestog vijeka.

2. Teorija o kontroli kriminala istie da je poveana stopa krivinih djela
uslovila uspostavu nove vrste policije. Prijetnja redu i miru u drutvu u
obliku drumskih pljakaa ili nasilnih deparoa (koje danas zovu ulinim
napadaima) stvorila je atmosferu straha. U veini gradova u ovom
periodu postojala je zabrinutost zbog nasilnih kradljivaca i krivinih djela
u vezi s imovinom.

3. Teorija o kontroli klasnih sukoba objanjava nastanak policije zbog
ekonomske i klasne eksploatacije. Njeni zagovornici istiu daje
9
istovremeno dolo do razvoja gradova, industrije i policije. U ovom periodu
mnogi ljudi razliitog drutvenog poloaja i etnike pripadnosti koristili su
svaku priliku da poboljaju svoju ekonomsku situaciju. To je dovodilo do
velikih podjela u drutvu, pa su pripadnici srednje i vie klase, koji su
uglavnom bili bijelci, uz to Anglo-Saksonci i protestanti, htjeli da pronau
nain kako da dre pod kontrolom siromane imigrante, koji esto nisu
bili ni protestanti, a ni anglo saksonskog porijekla. Ova teorija zastupa
miljenje daje modema policija samo sredstvo u rukama industrijske elite
koja je htjela uguiti otpor eksploatiranih radnika koje je koristila kao
pogon za pokretanje kapitalizma.

4. Teorija o urbanoj disperziji prema kojoj su mnoge policijske uprave
osnovane zato jer su ih imali drugi gradovi, a ne zato to je postojala
stvarna potreba za njima. Policija je smatrana sastavnim dijelom dravne
strukture koja je bila neophodna za postizanje stabilnosti u drutvu.

Postoje dokazi kako se naglaava u prilog svim ovim teorijama, meutim,
nijedna teorija nije u potpunosti zadovoljavajua. Iako je u nekim
gradovima dolazilo do velikih nereda, prije nego to su osnovali nove
policijske uprave, u nekima to nije bio sluaj.


6. Historijski razvoj policije pregled prema Roberg, Crank,
Kuykendall, i Sherman (2004) i Maslea (1999)

Historija policije pokazuje da je ona jedna od najstarijih slubi u ljudskom
drutvu, odnosno dravi. Kao elementarni oblik drutvene kontrole,
slobodni smo rei da je policija starija i od same drave.

Jedan od najstarijih primjera rada policije je odravanje reda i mira
unutar plemena u kojima porodica, klan ili pleme primjenjuju neformalna
i obiajna pravila ili norme ponaanja. Ponaanje koje odstupa od normi
esto je bilo brutalno kanjavano (npr. odsijecanjem ruke zbog krae ili
stavljanjem usijanog eljeza na elo poiniocima krivinih djela). U sutini
svaki lan grupe imao je neko ovlatenje da primijeni neformalna pravila.

6.1. Antiko doba

Nain odravanja reda i mira unutar klana i plemena poeo se mijenjati
nastankom Rima i gradova-drava u Grkoj. Do 594. godine p.n.e. u
Grkoj i treeg stoljea p.n.e. u Rimu, odravanje javnog reda i mira bila je
odgovornost imenovanih sudija, tj. privatnih lica koja za to nisu bila
plaena. Prvi plaeni dravni slubenici za odravanje reda i mira bili su
praefectus urbi, funkcija koja je nastala u Rimu oko 27. godine p.n.e.

U 6. godini n.e. Rim je imao veliku dravnu policiju koja je patrolirala
ulicama danju i nou. U naelu osnovne policijske funkcije u antiko doba
bile su u rukama vladalaca, vojske i vojnih starjeina, kao i robovlasnika.
Razlog takvoj organizaciji policije nalazi se u samoj organizaciji dravica
(polisa) ije funkcije

10
6.2. Srednji vijek

Nakon pada Rimskog carstva na evropskom kontinentu je preovladavala
anarhija sve do 12. i 13. stoljea, kad su kraljevi preuzeli odgovornost za
provoenje zakona. Preuzimanje odgovornosti za provoenje zakona od
strane kraljeva podrazumijevalo je pojaan rad tzv. none strae
sastavljene od grupe graana koji su nou patrolirali ulicama u potrazi za
poarom ili drugim problemima i imenovanjem pojedinaca koji bi provodili
istrage, hapenja i ubirali poreze. U nekim zemljama, kao to je
Francuska, bile su angairane i konjike patrole.

U 12. stoljeu u Engleskoj, kralj je imenovao erife da izriu novane
kazne i nadziru sistem uvanja reda i mira po kojem je svaki lan okruga
od deset kua odgovoran za ponaanje ostalih lanova okruga.

Takav sistem odravanja reda i mira postojao je stoljeima i bio je
zasnovan na podjeli u grupe od po deset porodica ili deset grupa po deset
porodica. Vremenom su te zajednice od deset puta po deset kua prerasle
u upe, a nekoliko stotina takvih zajednica postale su poznate kao
grofovije. Danas je podruje od nekoliko stotina takvih zajednica slino
okrugu. U ovakvom sistemu mukarci stariji od petnaest godina inili su
posse comitatus, grupu zaduenu za gonjenje odbjeglih kriminalaca.

1285. godine Westministerski statut propisao je da svaka upa mora
imenovati dva redara koji bi pomagali erifu. Redari su, kao i erif,
ispitivali prijestupe (provodili istrage), uruivali sudske pozive i naloge,
vodili rauna o zatvorenicima i nadzirali rad none strae. U 13. vijeku
zakon su provodile sudije koje je imenovao kralj, te erif i redari.

Krajem 13. stoljea u Engleskoj je otvoren ured sudije za prekraje.
Okruni erif bio je zaduen za odravanje reda i mira u okrugu, a
pomagao mu je sudija za prekraje kojem su pomagali redari.

Takav sistem bio je osnova za razvijanje sistema za provoenje zakona koji
je ostao u funkciji do 19. stoljea. Svi ovi ljudi, izuzev erifa, svoj posao
obavljali su na dobrovoljnoj osnovi. Njihov posao nije bio popularan, tako
da je postalo uobiajeno da plate nekom drugom da ga obavlja. U mnogim
sluajevima plaali bi jednoj osobi iz godine u godinu da obavlja posao
umjesto imenovanih na to mjesto, ali oni nisu eljeli da to rade. esto su ti
ljudi koji su posao obavljali umjesto njih bili nedovoljno plaeni, a uz to,
bili su stariji ljudi, slabo obrazovani i neefikasni. Ovi nedostaci odmogli su
stvaranju bolje slike o policiji u oima sredine.


6.3. Razdoblje 18 i 19 stoljea

Krajem 18. stoljea hiljade porodica poelo se seliti u novonastale
industrijske gradove u potrazi za poslom. Nain ivota se promijenio i
dolo je do nevienih drutvenih nemira. Postojei sistem za provoenje
zakona, prvenstveno sudije za prekraje i redari nisu mogli adekvatno
reagirati na probleme koji su nastali kao rezultat ovih promjena.
11

Tamo gdje se primjenjivao sistem odravanja reda i mira uz pomo redara-
nonih straara, redari koje su imenovale mjesne sudije patrolirali su
ulicama upe tokom dana. Redari su imali ograniene ovlasti i kad bi
zatraili pomo graana oganizirajui hajku za zloincem, oni bi ih
obino ismijali, umjesto da im pomognu. Nou je dunost redara bila
patroliranje pustim ulicama i odravanje ispravnosti ulinih svjetiljki. Ove
pojedince ste, meutim, prije mogli zatei dok spavaju u krmi, umjesto
da obavljaju svoju dunost.

Kriminalci u Londonu nisu se morali bojati ovakvog sistema za provoenje
zakona i slobodno su se kretali ulicama. Potencijalne rtve krivinih djela,
ukoliko su bile dobrostojee, titile su njihove sluge i pratioci (koji su bili
neto slino tjelohraniteljima ili privatnoj policiji).

Siromani graani nisu imali takvu zatitu. Kad bi neko poinio krivino
djelo u vezi s imovinom, uobiajena procedura za rtvu bila bi da unajmi
neku osobu da uhvati kradljivca. Ova osoba, obino redar, koji ima
iskustva sa svijetom podzemlja, pokuala bi da za odreenu nadoknadu
povrati dio ili cjelokupnu ukradenu imovinu. esto bi ta osoba umjesto
novane nadoknade zadrala dio ukradene imovine. Njih nije zanimalo
hapenje i zakonsko gonjenje kriminalaca. Jedino im je bilo bitno da budu
plaeni i da vrate svu ili dio ukradene imovine.

6.3.1. Rad policije u Engleskoj u 19. stoljeu

Krajem 18. i poetkom 19. stoljea u Englesko se poinju osnivati
graanska udruenja kao to su Bow Street Horse i Foot Patrol sa
zadatkom provoenja zakona u odreenim podrujima. Poetkom 19.
stoljea postojalo je najmanje devet takvih organizacija u Londonu. Njihov
zadatak bio je da otkrivaju i hapse prijestupnike. Meutim, ta udruenja
su se esto nadmetala u potrazi za kriminalcem tako da njihov rad nije bio
koordiniran.

1822. godine Sir Robert Peel, britanski ministar unutranjih poslova,
kritizirao je slab kvalitet rada policije u Londonu. 1829. godine pomogao je
da se usvoji Zakon o poboljanju kvaliteta rada policije u glavnom gradu i
oko njega. Ova mjera je uzrokovala osnivanje prve organizirane policije.

U poetku su Charles Rowan i Richard Mayne bili odreeni da uspostave
policiju. eljeli su je zasnovati na vojnim principima i traili su da se
zaposle najsposobniji ljudi. Meutim, Britanci su pruili znaajan otpor
uspostavljanju te nove policije. Bojali su se zloupotrebe ovlasti i
uspostavljanja tajne policije koja je postojala u drugim dravama, kao to
je Francuska, te ogranienja individualnih sloboda. Engleska je u
prolosti, kao i mnoge druge zemlje, imala takvih problema.

Vremenom su graani poeli prihvatati policiju - uglavnom zato to su
njene vode, Rowan i Mayne, bili veoma strogi prilikom izbora zaposlenika i
pravila ponaanja. Sredinom 19. stoljea svaki grad i okrug bio je
obavezan osnovati svoju policiju. Sistem rada policije u Londonu postao je
12
primjer cijeloj Engleskoj i u odreenoj mjeri i Sjedinjenim Amerikim
Dravama (President's Commission, 1967: 3-5).

Jedan od najvanijih principa Peelovog pristupa je akcenat na
preventivnim aspektima provoenja zakona. On se zalagao za to da se
policajci rasporede po gradu da bi sprijeili nastanak krivinih djela ili da
budu u blizini kad krivino djelo bude poinjeno, tako da mogu uhapsiti
poinioca i pomoi rtvi.

Navedeni pristup postao je vaan elemenat u razvoju policije u SAD.


6.3.2. Stvaranje moderne policije primjer SAD


U 17. i 18. stoljeu engleski naseljenici donijeli su u Ameriku sistem
odravanja reda i mira kakav je postojao u Engleskoj. Ovaj sistem
sainjavali su sudija za prekraje, erif, redari i nona straa.

Vremenom je odgovornost za provoenje zakona postepeno prela sa
graana-dobrovoljaca na plaene profesionalce. Ovaj proces
specijaliziranja za odreene dunosti nastao je kao posljedica nastojanja
sve kompleksnijeg drutva da ovlada fizikom okolinom i nosi se sa
problemima ljudi. Ove ekonomske, drutvene i tehnoloke promjene
izazvale su zabrinutost javnosti za devijantno i destruktivno ponaanje.

U poetku je sistem odravanja reda i mira uz pomo redara i none strae
primjenjivan kao reakcija na probleme koji nastaju prilikom provoenja
zakona.

Ovaj sistem ukljuivao je ogranien broj redara koji su bili odgovorni za
civilne i krivine prekraje i patrolne none straare, ljude koji su sluili u
sklopu civilne zatite.

Kao i u Engleskoj, ova civilna obaveza nije bila popularna tako da bi ljudi
platili nekom da posao obavlja umjesto njih, esto veoma nestruno, sve
dok posao nonog straara nije postao plaen posao sa punim radnim
vremenom.

Ovakav sistem razvio se u sjevernim kolonijama, dok je u drugim
podrujima bilo drugaijih pristupa provoenju zakona. U kolonijama na
jugu, jo sredinom 18. stoljea, postojale su patrole za nadziranje robova
to je moda jedna vrsta pretee moderne policije.

U nekim kolonijama, a kasnije i dravama, patrole za nadziranje robova
bile su dunost graana, neto slino kao nona straa. Ove patrole
formirane su da bi privodile odbjegle robove i spreavale robove da diu
pobune protiv svojih gospodara.

Na zapadu i jugozapadu, koji su bili pod uticajem panije, poloaj alcalde,
kombinacija erifa i sudije za prekraje, bio je najvaniji poloaj u
13
provoenju zakona. Meutim, sistem provoenja zakona koji se razvio u
sjevernim kolonijama, postepeno je postao osnova rada policije u cijeloj
zemlji.

Izmeu 30-tih i 50-tih godina 19. stoljea veina gradova uvidjela je da je
sistem provoenja zakona uz pomo redara i none strae neadekvatan.
Zbog toga je osnovana plaena policija koja je uvala red i mir danju.
Vremenom su se oni udruili sa nonom straom i formirali integriranu
modernu policiju koja je radila i danju i nou. Godine 1833. u Philadephiji
je donesen propis o stvaranju plaene policije sa 24 pripadnika dnevne
smjene i 120 pripadnika none smjene. U Bostonu je 1838. godine
formirana dnevna smjena kao ispomo nonoj strai a uskoro su i drugi
gradovi slijedili taj primjer. Ovo je bila osnova za stvaranje moderne
policije iji e pripadnici biti na raspolaganju 24 sata dnevno kako bi
prilikom patroliranja gradom mogli reagirati ukoliko doe do izvrenja
krivinog djela ili nereda. (Bridenbaugh, 1964; Lane, 1967; Miller, 1977;
Johnson, 1981).

Javnost je u mnogim gradovima bila zabrinuta zbog stope kriminala,
mada nejednako u svim gradovima. Neki gradovi koji su osnovani poslije
30-tih i 40-tih godina devetnaestog stoljea nisu imali problema sa
naslijem i ozbiljnim krivinim djelima. Ipak su osnivali policijske uprave,
jer je dravna struktura podrazumijavala postojanje policije kao i u
drugim veim i starijim gradovima. Policija je, takoer, imala zadatak da
dri pod kontrolom klasne i ekonomske nerede, ali s obzirom na injenicu
da su mnogi policajci poticali iz disidentskih grupa ili su imali rodbinu i
prijatelje meu onima koji su dizali nerede, neki policajci i policijske
uprave odbijali su da koriste brutalne ili ekstremne metode uspostavljanja
reda i mira.

Policijske uprave osnovane u periodu od 30-tih do 50-tih godina 19.
stoljea, kao to su Policijska uprava Bostona osnovana 1837., New Yorka
1844. i Philadelphije 1854. godine, bile su, openito govorei, zasnovane
na Peelovom modelu londonske policije. Kao to je prije navedeno, ovaj
model koji su osmislili Peel, Rowan i Mayne vie je isticao prevenciju nego
hapenje.

Prevencija se postizala tako to se policajci rasporede po zajednici da bi
sprijeili krivina djela ili intervenirali ukoliko krivino djelo bude
poinjeno. Na privoenju, odnosno hapenju, nije se insistiralo jer je ono
bilo vezano s tajnovitou, prevarom, hukanjem i korupcijom.

Londonski model takoer je podrazumijevao sloenu strukturu baziranu
na vojnim principima, strogim pravilima ponaanja i jasno definiranim
metodama rukovoenja. Velika panja posveena je odabiru policajaca koji
bi zaista ostali na tom poslu. S obzirom na to da je osnivanje policije u
Engleskoj izazvalo burne reakcije, najvaniji zadatak postalo je
kontroliranje postupaka policajaca. Oekivanja zajednice i njeno
prihvatanje policije bili su najvanije vodilje prilikom stvaranja i
upravljanja policijom.

14
U SAD, meutim, osnivanje policije nije izazvalo takve polemike. Policijske
uprave openito su bile zasnovane na Peelovom konceptu prevencije, ali
osim toga, slinosti su bile minimalne. Razlike su u sutini nastale zbog
uticaja tri faktora: drutvenog konteksta, politikog okruenja i strategije
provoenja zakona. U SAD je bilo vie nasilja nego u Engleskoj, politiari
su bili nametljiviji, a od policije, koja je bila vie decentralizirana oekivalo
se da intervenira na lokalnom nivou (Johnson: 1981.).

Sedamdesetih godina 19. vijeka veina gradova imala je policijske uprave,
ak i ako je u njima bila zaposlena samo jedna osoba. U ruralnim
podrujima okruni erif bio je najuticajniji slubenik za provoenje
zakona.

Jo jedan oblik uvanja javnog reda i mira kojem se u 19. stoljeu
pridavala velika vanost su privatne organizirane grupe, poznate kao
vigilanti. Rije vigilante (vigilance committee) potie iz panskog jezika i
znai straar ili uvar. Iako pojam vigilanti ima nekoliko znaenja,
moe se definirati kao dobrovoljno udruivanje mukaraca (rjee ena) koji
bi reagirali na stvarne ili zamiljene prijetnje svojoj sigurnosti, titili svoju
imovinu ili ovlasti ili traili osvetu.

Djelovanje vigilanata ukljuivalo je osiguravanje propisanog sudskog
procesa pojedincima osumnjienim za krivino djelo, ali i arbitrane,
diskriminacione aktivnosti i brutalne osvete. Pojam linovanje (lynching)
izvorno je koriten za opisivanje javnog bievanja koje je obavljao porunik
Lynch, voa vigilanata krajem 18. vijeka u Virginiji. Kasnije je ovaj pojam
dobio znaenje vjeanja.

U dravama na jugu izmeu 1882. i 1951. godine, neorganizirane mase
linovale su priblino 4.700 ljudi, to je bio jedan vid djelovanja vigilanta.
Veina rtava bili su crnci (Karmen 1983., str. 1616-1618).

Interesantno je napomenuti da ovi pokreti postoje i danas. Pokret nazvan
Guardian Angels (Aneli uvari) primjer je ovakvog pokreta, osnovanog u
New Yorku 70-tih godina koji se proirio na vie od 60 gradova. Pokret ini
grupa tinejdera i mladia, ukljuujui studente u nekim gradovima, koji
se organiziraju u policijske patrole na podrujima sa visokom stopom
kriminala (Berg 1992. , str. 225). U poetku, policija u mnogim gradovima
nije prihvatila pokret Guardian Angels, ali se vremenom razvila saradnja
izmeu njih.

Svako organizirano djelovanje graana ili pojedinca koje je usmjereno
protiv kriminala, ukoliko mu dravne slube za provoenje zakona ne
zabranjuju rad, moe se smatrati vigilantima. Ti su pokreti danas, mnogo
manje nasilni nego u 19. stoljeu, jer su i policija i sami graani manje
spremni da toleriraju nasilno ponaanje. injenica je da policija esto
sarauje sa pokretima graana za provoenje zakona, to je, na primjer,
sluaj sa pokretom Guardian Angels. Ipak, prema nekim miljenjima sam
pojam vigilanti vezan je za nasilje mase i neprikladne naine kanavanja
nedunih.

15
7. Funkcije policije

Prema Miletiu (2003: 66-88) etiri su temeljne funkcije policije u
savremenom drutvu i to:

1. Upravna funkcija;
2. Krivina funkcija;
3. Prekrajna funcija;
4. Normativna funkcija.

Isti autor naglaava da:

upravnu funkciju policija ostvaruje vrenjem upravne aktivnosti
(grupe upravnih poslova) iz svog zakonom utvrenog djelokruga i
nadlenosti;

krivinu funkcija policija ostvaruje vrenjem krivinih aktivnosti,
dakle prevencijom i suzbijanjem kriminalnih aktivnosti poinilaca
krivinih djela;

prekrajnu funkciju policija ostvaruje vrenjem aktivnosti koja se
odnosi na sprjeavanje prekraja, otkrivanje prekraja i podnoenje
zahjeva za pokretanje prekrajnog postupka, te na kanjavanje za
odreene prekraje iz oblasti sigurnosti, i s tim u vezi na
pronalaenje i privoenje poinilaca ovih prekraja.

konano, normativnu funkciju policija ostvaruje na nain da
vrenjem poslova iz svog djelokruga, odnosno izvravanjem
policijskih propisa policija iste istovremeno i tumai, te ispituje
njihovu efikasnost u praksi. U tom smislu policija u praksi dolazi u
priliku da provjeri da li se ostvaruju ciljevi zbog kojih su norme
donijete, kakva je uloga tih normi, da li su odgovarajue, da li ih
treba mijenjati i u kom smislu.

esto dolazi do preplitanja sadraja pojedinih funkcija policije te odreene
radnje i postupci policije mogu biti istovremeno upravnog, prekrajnog,
krivinog, pa i normativnog karaktera.

Pored navedenih isti autor navodi kako policija obavlja i mnoge druge
pravne poslove kao to su radnopravni, imovinsko-pravni i drugi poslovi
koji se odnose na personalna, materijalno-financijska i druga pitanja i koji
ne potpadaju niti pod jednu od navedenih funkcija policije. Ovi poslovi
nisu direktno usmjereni na oblast sigurnosti jer se njima izravno ne
ostvaruje sigurnost drave i nazivaju se prateim poslovima policije.


8. Policija i drava

Kako se upravlja pojedincima? Svim vladama dodijeljene su policijske
ovlasti da bi regulirale pitanja zdravstva, socijalne zatite, sigurnosti i
morala, jer drutvo zahtijeva i strukturu i red da bi na efikasan nain
16
zadovoljilo sigurnosne, ekonomske i socijalne potrebe svojih graana.
Vaan vid primjene ovlasti policije u drutvu je organ za provoenje
zakona ili policija. Aktivnosti i postupci policije dijelom su odreeni vrstom
drave iji je ona dio. U totalitarnoj dravi vlast uiva samo jedna osoba
(npr. diktator), mali broj pojedinaca ili jedna politika stranka. Openito,
cilj uspostavljenih zakona i politike koja kontrolira sve aspekte ivota je da
zadovolje interese onih koji su na vlasti - drutveni sistem odrava se na
raun slobode pojedinca. Demokratske drave zasnivaju se na ideji o
ueu graana kojima se upravlja. lanovi demokratskog drutva
direktno uestvuju u donoenju zakona ili biraju svoje predstavnike koji
e u njihovo ime uestvovati u donoenju zakona (Roberg, Crank,
Kuykendall, Sherman, 2004).

9. Policija i graani

Temeljni koncept koji predstavlja jedan od zahtjeva savremenog drutva
jeste da su graani cetralni dio ostvarivanja sigurnosti, a time i djelatnosti
policije. U skladu sa ustavnim naelom svi graani imaju jednaku zatitu
pred dravnim i drugim organima, to dakle znai pred policijom. U
osnovi jedna od temeljnih dunosti policije upravo je zatita ivota, te line
sigurnosti i imovine graana. U tom smislu dakle, policija predstavlja
servis koji treba da slui interesima i potrebama graana, na prvom
mjestu u kontekstu njihove sigurnosti, ali i osiguravanja javnog reda i
mira i sl.

U posljednje vrijeme, a kao posljedica zahtjeva za poboljanjem odnosa
izmeu policije i graana i efikasnijim radom policije posebno je aktuelan
koncept tzv. rada policije u zajednici. Pomenuti koncept prema
Championu i Rushu (2003:3) rezultira:

1) poboljanjem odnosa izmeu policije i graana;
2) veom sigurnou u zajednici kroz bolje strategije kontrole
kriminaliteta ;
3) optimizacijom tehnika suzbijanja kriminaliteta;
4) opom reafirmacijom koncepta zajednica; i
5) jaanjem kvazipolicijske uloge graana.

10. Sistem rada policije model SAD

U Sjedinjenim Amerikim Dravama prema Robergu, Cranku,
Kuykendallu, i Shermanu (2004) postoje etiri osnovne vrste rada policije:

1. pomou graana-policajaca,
2. privatne policije,
3. dravne policije i
4. dravne policije koja djeluje u privatnom svojstvu.


Nije neuobiajeno da ljudi u demokratskom drutvu uestvuju u procesu
odravanja reda i mira uz pomo policije. Mi kao graani-policajci moemo
17
provesti hapenje kad je u naem prisustvu poinjeno teko krivino djelo
ili to je sluaj u nekim dravama, kad je naruen javni red i mir.

Kad prijavimo krivino djelo i saraujemo u istrazi, mi uestvujemo u
radu policije. Jo jedan nain na koji graani mogu uestvovati u radu
policije u vezi je s pravnom doktrinom posse comitatus, to znai da se od
pojedinaca moe traiti da pomognu policajcima. Ovo se moe vidjeti u
kaubojskim filmovima kada erif saziva graane da mu pomognu da
uhvati zloinca, ali isto tako podrazumijeva mogunost da se od svakog od
nas, ukoliko to bude potrebno, moe zahtijevati da pomognemo policajcu.

Dobrovoljne organizacije graana za borbu protiv kriminala ili tzv.
graanska policija jo su jedan primjer uea graana u provoenju
zakona. Gledano kroz historiju, lanovi tih organizacija koje bi same
progonile zloince obino su bili lanovi zajednice (npr. gradske ili vjerske
vode, vodei privrednici) ili mase koje bi uzele zakon u svoje ruke.

Ove grupe nastale su kao posljedica miljenja javnosti da je postojei
sistem za provoenje zakona neadekvatan, korumpiran ili da ne slui
interesima graana koji su se udruili u borbi protiv kriminala (Walker,
1977: 30-31). Iako je ovaj tip udruivanja graana bio ei u 19. vijeku,
jo uvijek u nekim mjestima postoji taj vid uea graana u provoenju
zakona.

Pripadnike dravne policije zapoljava, obuava i plaa vladina sluba i
njihov zadatak je da slue interesima svih graana.

Dravna policija pripada izvrnom ogranku vlasti.

Dravna policija, takoe je dio krivinog pravosua u koje spadaju jo
sudovi i kaznenopopravne institucije.

Privatnu policiju angaira i plaa pojedinac ili organizacija za posebne
svrhe u okviru zakona. Policajac koji dunost obavlja na podruju opine
pripadnik je dravne policije, a obezbjeenje banke ili robne kue obavlja
privatna policija.

Dravna policija moe biti angairana i u privatne svrhe. Uobiajeno je za
pripadnike dravne policije da honorarno rade za privatna lica - na
primjer, na obezbjeenju nonog kluba ili oping centra.


11. Nesavjesno postupanje i kontrola policije - uope

11.1. Nesavjesno postupanje policije

Nesavjesno postupanje policije predstavlja konstantan problem ove
organizacije jo od njenog nastanka. Odlika je on takoer i svake
savremeno ustrojene policije u manjem ili veem obimu i intenzitetu.

18
Prema Champion i Rush (2003: 235) postoji vie razloga zbog koji je vano
analizirati nesavjesno postupanje policije:

1. od pripadnika policije se oekuje da postupaju prema standardima
koji su vii od standarda koje treba potovati opa javnost;
2. povjerenje javnosti u policijske uprave djelomino se temelji na
konstantno propisnom ponaanju pripadnika policije koji rade na
provoenju zakona;
3. policija pod odreenim uvjetima postupa nesavjesno, vano je
razumjeti takve okolnosti u onoj mjeri u kojoj je mogue neto
uraditi da bi se one promijenile;
4. odnosima izmeu policije i zajednice mogu se odreeni oblici
nesavjesnog postupanja policije svesti na najmanju moguu mjeru; i
5. rad policije orjentiran na zajednicu promovira saradnju koja
sprjeava pojavu odreenih oblika nesavjesnog postupanja.

David Carter (1986: 150-152) kako navode Champion i Rush (2003)
definirao je tipologiju nesavjesnog djelovanja policije ukljuujui tu:

1. fiziko zlostavljanje, odnosno upotrebu prekomjerne sile;
2. verbalnu, odnosno psiholoku zloupotrebu;
3. zloupotrebu zakona, odnosno krenje graanskih prava; i
4. seksualno nasilje policajaca nad enama.

1. Fiziko zlostavljanje, odnosno upotreba prekomjerne sile odnosi se na
upotrebu znatno vee sile od one koja je potrebna da bi se izvrilo
uhienje. Kada policija povrijedi osumnjienog prilikom uhienja, pogotovo
ako nije bilo potrebe da se upotrijebi sila takvih razmjera, ili nije nikako
postojala potreba za upotrebom sile, takvo postupanje naziva se fizikim
zlostavljanjem ili upotrebom prekomjerne sile. Krajnja granica
prekomjerne sile je smrtonosna sila. Teko je meutim definirati ta je
prekomjerno, a ta nije. Svaka situacija liavanja slobode, posebno ona u
kojoj osumnjieni prua otpor, sugerira razliitu primjenu fizike sile da bi
se lienje slobode provelo. Prema tome, obim sile koju je potrebno
upotrijebiti ovisi uvijek o datoj situaciji i konkretnim okolnostima.

2. Verbalna, odnosno psiholoka zloupotreba. Ovaj vid zlostavljanja odnosi
se na ismijavanje i izvrgavanje ruglu osobe. Prilikom uhienja, policija
ponekad daje uvredljive primjedbe ili ismijava osumnjienu osobu.
Takoer, prilikom ispitivanja osumnjienih osoba ili prijevoza zatvorenika
sa jedne lokacije na drugu ona ih ponekad vrijea, i to pod okolnostima
pod kojima se takvi sluajevi ne mogu potkrijepiti dokazima. U
interakcijama izmeu pripadnika policije i graana, meutim naglaava se
kako sudovi otvoreno staju na stranu iskaza policije, bez obzira na to da li
su oni tani ili ne.

3. Zloupotreba zakona, odnosno krenje graanskih prava. Osobe
osumnjiene za krivina djela ali i drugi esto tvrde da je dolo do krenja
njihivih graanskih prava i zloupotrebe ovlatenja policije. Sa stajalita
ovakvog vida nesavjesnog postupanja policije zanimljiv je primjer iz
predmeta Drava protiv Jonesa (1994). Naime, dva policajca iz
19
Hackensacka u dravi New Jersey su osmatrali jedan stan. Vidjevi dva
mukarca, Jonesa i Colliera, kako prilaze oblinjem parkingu koji nisu bili
predmetom praenja, jedan od policajaca je prepoznao Colliera kao osobu
za koju je pripremljen nalog za uhienje. Policajcu meutim nije bio
poznat sadraj naloga za uhienje, izdatog zbog neplaanja novane kazne
za pogreno parkoranje. Policajci su krenuli prema Jonesu i Collieru ali su
ova dvojica pobjegli u oblinji stan i zakljuali se. Policajci su meutim
silom otvorili vrata stana te dvojicu bjegunaca liili slobode. Otprilike u
isto vrijeme pronali su u tom stanu odreenu koliinu droge i pribor za
njenu upotrebu, kao i ukradeni novanik sakriven u ladici komode.
Obojica i Jones i Collier optueni su za provalu u automobil iz kojega je
novanik ukraden prethodni dan. Droga, pribor za njenu upotrebu i
novanik predstavljeni su kao dokazni materijal protiv njih dvojice da bi
obojica na kraju bili osueni. Meutim uloili su albu na presudu tvrdei
da je pretres stana bez sudskog naloga protivzakonit. Drugostepeni sud je
zaista pretres proglasio nezakonitim, zato to policija ne smije na silu ui
u stambeni prostor bez prethodno izdatog naloga za uhienje osobe koja je
osumnjiena za izvrenje krivinog djela. Iako su policajci tvrdili da je
uhienje zasnovano na njihovom pravu da djeluju izvan zakonskih
ovlatenja prilikom uhienja osumnjienog, to nije bilo opravdanje za
nasilan ulazak u stan. Policajci takoer nisu znali da se u stanu nalazi
krijumarena roba, niti dokazi o krivinom djelu koji bi se lako mogli
unititi. Presude su ponitene. Navedeni je primjer samo jedan od
mnotva takvih i slinih koji se pojavljuju u svakodnevnom ivotu.

4. Seksualno nasilje nad enama. Jedan od aspekata nesavjesnog
postupanja policije odnosi se na seksualno nasilje pripadnika policije nad
enama. Nije poznata rasprostranjenost seksualnog nasilja policajaca nad
enama. Meutim, mnogi laici i drugi skloni su vjerovanju da je ak i
najmanji stepen takve pojave prevelik, posebno kada su poinioci relativno
elitni korpus policajaca koji je poloio zakletvu da e potovati zakon.
Prema Kraski i Kappeleru (1995: 93) koje navode Champion i Rush (2003)
seksualno nasilje policajaca nad enama obuhvata situacije u kojima su
ene izloene seksualnom degradiranju, poniavanju, nasilju, nanoenju
tete i prijetnjama policajaca koji se pritom slue silom ili ovlatenjima.

Jedno od posebno vanih pitanja, a kada govorimo o nesavjesnom
postupanju policije jeste korupcija u redovima policije. Naime, prema
nekim autorima kao to je Barker (1986: 12-13) kojeg navode Champion i
Rush (2003) rad policije je idealan za irenje devijantnog ponaanja i
korupcije, obzirom da se mnogi policajci socijaliziraju i tako uvlae u
korupciju, te je vremenom poinju i tolerirati. Barker je istraivao
korupciju u policiji u jednoj upravi i utvrdio deset vrsta korumpiranog
ponaanja. Pitao je policajce kada bi podnijeli prijavu drugom policajcu za
slijedee sluajeve:

1. korupcija rukovodeeg kadra (besplatna hrana, usluge ili popust,
alkohol),
2. podmiivanje (novac, roba i usluge),
3. oportune prijetnje (rtve, provale ili nezakljuani objekti),
4. ucjena (kriminalci),
20
5. zatita nezakonitih aktivnosti (poinitelji krivinih djela protiv
javnog morala, privrednici),
6. nezakonito rjeavanje saobraajnih prekraja,
7. nezakonito rjeavanje krivinih djela,
8. direktna krivina djela (provale i krae),
9. mito unutar organizacije (slobodni dani, dodjela zadataka.

U svim je ovim sluajevima znatan broj ispitanika rekao da bi samo u
rijetkim situacijama prijavili ovakva postupanja svojih kolega ili to, pak,
nikad ne bi uradili. Na temelju ove i svih drugih studija Barker je zakljuio
da devijantnost u policiji ne predstavlja neobian vid dvijantnog
ponaanja. Osim toga, odreena grupa starijih kolega indoktrinira i uvlai
novajlije u prihvatljive oblike korumpiranog postupanja, sankcionira
devijantnost izvan njihovih granica i sankcionira kolege koji nisu
ukljueni ni u jedan vid korupcije (Barker, 1986: 19) prema Champion i
Rush (2003).

11.2. Kontrola policije

Iz prethodnog izlaganja mogli smo vidjeti koji su to vidovi nesavjesnog i
nezakonitog postupanja policije i doi do zakljuka koliko je postupanje
policije u granicama njenih ovlatenja i odgovornosti vano sa stajalita
svakog demokratskog pravnog poretka. Nesavjesno i nezakonito
postupanje policije i njegovo neodgovarajue sankcioniranje jedan su od
temeljnih razloga uslijed kojih slabi povjerenje graana u policiju, a time i
u institucije pravnog sistema i pravne drave uope.

Ne bez razloga se stoga naglaava da se ovlatenja policije kao sastavni dio
njene djelatnosti ne smiju utvrivati i primjenjivati neogranieno, jer tamo
gdje bi drava (policija) mogla sve ne bi bilo slobode. Naelna dunost
policije da prua pomo (titi linu sigurnost, slobode i prava) zahtjeva
neminovno i granice (ogranienja) pravne drave da bi se preduprijedila
vea opasnost koju bi predstavljao gubitak sloboda i prava svih (Mileti,
2003: 367). Upravo stoga, vrlo vaan segmenat u funkcioniranju policijske
organizacije svake savremene drave jeste njena kontrola. Prema Maslei
(1999: 340) savremeni pogledi na kontrolu ukazuju na nekoliko osnovnih
postavki, a to su:

1. kontrola je pozitivna, prirodna sila bez koje rukovoenje nije mogue
niti je efikasno;
2. rukovodstvena kontrola efikasna je toliko koliko utjee na primjenu
ponaanja pojedinca u organizaciji;
3. najuspjenija je ona kontrola koja je dinamina i okrenuta
budunosti;
4. kontrola je jednako vana aktivnost u svim vrstama ljudskih
organizacija;
5. efikasna kontrola poiva na ocjenjivanju i pravednoj svezi; i
6. efikasna kontrola bitan je dio i jedna od temeljnih funkcija
informacijskog sistema organizacije.

Savremena policijska teorija poznaje dva vida kontrole policije i to:
21

1. vanjsku (spoljanju) kontrolu;
2. unutranju kontrolu.

Ovisno o dravi, njezinom ustavnom ureenju, pravnoj tradiciji i sl. daje
se prednost unutranjoj ili vanjskoj kontroli policije (Mileti, 369). Ipak,
bez obzira da li davali prednost unutranjoj ili vanjskoj kontroli policije,
smatramo kako se potpuna kontrola u pravom smislu te rijei moe
ostvariti jedino adekvatnom primjenom kako pravnih normi kojima se
regulira vanjska, tako i onih pravnih normi kojima se regulira unutarnja
kontrola policije

Vanjska kontrola policije i otkrivanje zloupotreba i prekoraenja ovlatenja
ovisni su na prvom mjestu od pritubi graana, bez obzira na to to
mnoge policije i po vlastitoj inicijativi provjeravaju potenje svojih
pripadnika razliitim metodama prikrivene kontrole, ali uglavnom u borbi
protiv korupcije (Mileti, 2003: 371). Isti autor naglaava kako se
podvrgavanje policije kontroli van policije u duem vremenskom periodu
odnosilo uglavnom na krivinu funkciju i aktivnost policije, prije svega na
kontrolu postupanja policije prilikom prikupljanja dokaza radi iniciranja
krivinog postupka.

Tek u toku daljeg razvoja dolo je do potpunijeg zahvatanja nepravilnosti i
razgranienja izmeu pojedinih vrsta nepravilnosti u vrenju djelatnosti
policije, odnosno postupanju (i ponaanju) njenih pripadnika pri emu su
se izdiferencirale: zloupotrebe i prekoraenja ovlatenja u postupanju sa
graanima u odnosu na krenje unutranjeg reda i discipline u policiji;
nezakonita i nepravilna postupanja u odnosu na necjelishodna
(neumjesna) postupanja, tj. greke vezane za osnov (nadlenost,
ovlatenje) i greke vezane za razlog za postupanje u konkretnom sluaju
itd. (Mileti, 2003: 371).

Unutranja kontrola policije podrazumijeva kontrolu koju vri sama
policija, drugim rijeima samokontrolu policije. Specifinost samokontrole
policije (koja vrijedi meutim i za njenu vanjsku kontrolu) jeste nadzor
nad primjenom policijskih ovlatenja, a u prvom redu nad upotrebom
sredstava prinude. Dosljedno tome, neophodno je da policija vodi na
pravno ureen nain evidenciju o primjeni ovlatenja i osigura o tome
pravovremeno i potpuno interno izvjetavanje, kao i kontrolu nad
primjenom ovlatenja (Mileti, 2003: 375).

Unutranjom kontrolom istovremeno se ostvaruje zatita graana od
pojedinanih zloupotreba i prekoraenja policijskih ovlatenja te zatita
policajaca koji se poistovjeuju sa progresivnim tenjama policije i veine
njenih pripadnika da dosljedno izvravaju zakone i druge propise (Mileti,
2003: 375). Isti autor naglaava kako je zadatak unutranje kontrole da se
otkriju policajci koji su zloupotrebili ili prekoraili ovlatenja, kao i razlozi
zbog kojih su to uinili kao to su lini interes, nedovoljna struna
osposobljenost i sl. No unutranjom kontrolom treba da se utvrde i
injenine pretpostavke iz kojih u skladu sa zakonom proistie obaveza
22
policije da osigura zatitu i savjesnom policajcu optuenom zbog primjene
ovlatenja, koja je navodno nezakonita, nepravilna, nesrazmjerna i sl.

Na kraju da kaemo jo i to da nedvojbeno samo odgovarajua kontrola
nad policijom moe osigurati da njeno postupanje bude savjesno i u
skladu sa zakonom, a da sa druge strane policija moe odgovoriti svojoj
svrsi i ostvarenju zadataka i ciljeva koje pred nju postavljaju drava,
odnosno drutvo.











































23




















I I

Organizacija i funkcioniranje policije na Kosovu




























24
1. Uvodne napomene

Drugi dio skripte koji nosi naslov Organizacija i funkcioniranje policije na
Kosovu predstavlja osvrt na pravne dokumente kojima je ureena
policijska organizacija na Kosovu, te njena ovlatenja i odgovornosti. Kao
polazni pravni dokumenti autorima su posluili: Uredba o ovlatenjima
Privremene samouprave na Kosovu (UNMIK/REG/1999/1) sa izmjenama i
dopunama, Nacrt Uredbe o Ustavnom okviru za Privremenu samoupravu
na Kosovu (UNMIK/REG/2001/9), Uredba o okviru i vodeim naelima
Kosovske policijske slube (UNMIK/REG/2005/54), te Administrativno
nareenje za sprovoenje Uredbe UNMIK-a broj: 2005/54 o okviru i
vodeim naelima Kosovske policijske slube (UNMIK/NAR/2006/9).
Treba rei kako sredinji dio osvrta i analize predstavlja Uredba o okviru i
vodeim naelima Kosovske policijske slube obzirom, da se istom
reguliraju temeljna pitanja organizacije i funkcioniranja kosovske policije.
Na kraju istiemo kako pobrojani pravni propisi nisu naravno i jedini
kojima se ureuje materija organizacije i funkcioniranja policije na
Kosovu, no odredbe istih prema naem miljenju pruaju dovoljno
informacija potrebnih za usvajanje osnovnih, temeljnih znanja o
policijskom sistemu na Kosovu.

2. Temeljna naela organizacije i funkcioniranja policije na Kosovu

Okvir i temeljna naela organizacije i funkcioniranja policije Kosova, te
njena ovlatenja i odgovornosti su kao to smo prethodno utvrdili
regulirani Uredbom o okviru i vodeim naelima Kosovske policijske
slube (u daljem tekstu: Uredba). Prema lanu 1. stav 1.1. pomenute
Uredbe Kosovska policijska sluba predstavlja javnu slubu. U tom smislu
ona dakle kao javni sesvis treba da slui svim graanima Kosova. Stavom
1.2. odreena su temeljna naela kojima se Kosovska policijska sluba
ima voditi i to:

a) Jednakost pod kojom se podrazumijeva pravino i
ravnopravno tretiranje policijskih slubenika i ostalih, a u
skladu sa vaeim zakonima;
b) Politika neutralnost i nepristranost u smislu lojalnog sluenja
Kosovskoj policijskoj slubi bez straha ili pristranosti, i bez
obzira na politike stavove ili politiku pripadnost;
c) Integritet: nema zloupotrebe zvaninog poloaja ili informacija
u cilju pribavljanja koristi sebi ili drugome; nema zloupotrebe
informacija ili pokuaja zavaravanja drugih; i, osim ako je to u
skladu sa zvaninim dunostima, nema koritenja ili
objelodanjivanja informacija dobivenih na osnovu zvaninog
poloaja;
d) Potenje i odgovornost u smislu dokazanog pravilnog
koritenja javnih sredstava i dokazane propisne primjene
ovlatenja;
e) Javnost rada. Ovo naelo podrazumijeva da je rad Kosovske
policijske slube izloen javnom nadzoru, osim kada je
drugaije propisano vaeim zakonom;
25
f) Zaslunost pod kojom se podrazumijeva da odabir, provjera i
regrutiranje, te unaprijeivanje i rasporeivanje u Kosovskoj
policijskoj slubi mora biti zasnovano jedino na pravinim,
otvorenim i takmiarskim postupcima, na temelju objektivnih
kriterija zasnovanih na radnim zaslugama;
g) Nediskriminacija u smislu da nema diskriminacije, direktne ili
indirektne, na temelju spola, rase boje koe, jezika, vjere,
politikog uvjerenja, nacionalnog, etnikog ili socijalnog
porijekla, pripadnosti nekoj zajednici, imovinskog statusa,
porijekla, invaliditeta, porodinog statusa, trudnoe,
seksualnog opredjeljenja, starosne dobi ili bilo kjeg drugog
statusa; i
h) Sveobuhvatnost pod kojom se podrazumijeva da regrutiranje
na svim nivoima u Kosovskoj policijskoj slubi mora
odraavati multietniki karakter Kosova i potrebu za
pravinom zastupljenou svih zajednica na Kosovu, te
potivanje meunarodno priznatih principa pravine
zastupljenosti spolova, a u skladu sa instrumentima ljudskih
prava utvrenih odredbama iz stava 3.2. Ustavnog okvira.
Pomenuti stav 3.2. Ustavnog okvira odreuje da se
Privremene institucije samouprave trebaju pridravati
meunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, te
ih osiguravati, ukljuujui i ona prava i slobode utvrene u: a)
Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i slobodama; b)
Evropskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava i osnovnih
sloboda i njenim Protokolima; c) Meunarodnom sporazumu o
graanskim i politikim pravima i njegovim Protokolima; d)
Konvenciji o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije; e)
Konvenciji o odstranjivanju svih oblika diskriminacije ena; f)
Konvenciji o pravima djeteta; g) Evropskoj povelji o
regionalnim jezicima ili jezicima manjina; i h) Okvirnoj
konvenciji Vijea Evrope za zatitu nacionalnih manjina.

Uredba o okviru i vodeim naelima Kosovske policijske slube u lanu 1.
stav 1.3. obavezuje pripadnike Kosovske policijske slube da prilikom
vrenja dunosti postupaju u skladu sa a) vaeim zakonom; b)
meunarodno priznatim standardima ljudskih prava, kako je to odraeno
u instrumentima navedenim u lanu 1.3. izmjenjene i dopunjene Uredbe
UNMIK-a br. 1999/24 od 12 decembra 1999. godine o vaeem zakonu na
Kosovu i Ustavnom okviru; i c) kodeksom ponaanja policije, koji mora da
bude utvren administrativnim nareenjem. Pomenutom se odredbom
striktno odreuje obaveza postupanja policijskih slubenika u skladu sa
odgovarajuim takasativno navedenim pravnim dokumentima, odnosno
njihovim odredbama.

3. Nadlenost nad Kosovskom policijskom slubom i dunosti policije

lanom 2. Uredbe utvruje se nadlenost nad Kosovskom policijskom
slubom. U tom smislu Kosovska policijska sluba funkcionira pod
nadlenou Specijalnog predstavnika Generalnog sekretara, te pod
kontrolom i nadzorom Komesara policije UNMIK-a. Nakon prijenosa
26
odgovornosti u oblasti rada policije na kosovske organe za koji je nadlean
Specijalni predstavnik Generalnog sekretara, odgovornost za
funkcioniranje Kosovske slube preuzima Ministarstvo unutarnjih
poslova.

Dunosti Kosovske policijske ureene su lanom 3. Uredbe. To su
slijedee dunosti:

a) da titi ivote graana, njihovu linu sigurnost i imovinu;
b) da titi i podrava ljudska prava;
c) da odrava i uspostavlja narueni javni red i sigurnost;
d) da hvata i privodi izvrioce krivinih djela i prekraja;
e) da sprijei, otkriva i istrauje krivina djela i prekraje;
f) da nadzire i regulira saobraaj na javnim putevima i na
nekategoriziranim putevima koji su u upotrebi u javnom
saobraaju;
g) da titi i kontrolira granice i administrativne prijelaze u
saradnji sa Carinskom slubom UNMIK-a i ostalim
pograninim agencijama, u skladu sa relevantnim
meunarodnim i evropskim standardima;
h) da titi javna dobra i infrastrukturu;
i) da prua pomo i slui javnosti na nediskriminatoran nain; i
j) da izvrava bilo koje druge zadatke koji su joj dodijeljeni na
osnovu vaeeg zakona.

4. Organizacija Kosovske policijske slube

Prema lanu 4. stav 1.4. Uredbe Kosovsku policijsku slubu ine Glavni
tab policije, regionalne policijske komande i policijske stanice. U stavu
4.2. se striktno odreuje da se pripadnicima Kosovske policijske slube
smatraju policijski slubenici i civilno osoblje zaposleno u Kosovskoj
policijskoj slubi.

Policijskim slubenicima Kosovske policijske slube smatraju se:

a) zamjenik komesara policije Kosovske policijske slube;
b) pomonik zamjenika komesara policije; i
c) druga lica koja zauzimaju poloaje koji su odreeni ili
oznaeni kao namjetenja u Kosovskoj policijskoj slubi u
ostalim odredbama vaeeg zakona (stav 4.3.)

lanom 4. stavovima 4.4. i 4.5. Uredbe odreuje se da Kosovska policijska
sluba zapoljava radnu snagu mjeovitog rodnog i etnikog sastava, koja
srazmjerno odraava multietniku i rodnu strukturu Kosova. Takoer,
Kosovska policijska sluba osigurava da sastav slubenika rasporeenih u
svakom podruju odraava zastupljenost lokalnih zajednica kojima slue,
te opi multietniki karakter Kosovske policijse slube i naela pravine
zastupljenosti spolova, u potpunosti uzimajui u obzir fundamentalna
naela mjeovite rodne i etnike strukture Kosovske policijske slube.

27
Pomenutim se odredbama nastoji postii ravnopravan omjer zastupljenosti
zaposlenih u Kosovskoj policijskoj slubi s obzirom na rodnu, etniku i
spolnu strukturu Kosova to je jedan od temeljnih zahtjeva svake
savremene policijske organizacije i nezaobilazan standard u njenom
ustrojstvu.

Kako emo vidjeti iz ksnijeg izlaganja o odnosu sa zajednicom, navedene
su odredbe obvezatnog karaktera i kada su u pitanju odgovarajui
segmenti pravnog ureenja odnosa Kosovske policijske slube sa
zajednicom.

5. Odbor za naimenovanje viih policijskih slubenika i disciplinska
pitanja
lan 5. Uredbe ureuje pitanja Odbora za naimenovanje viih policijskih
slubenika i disciplinska pitanja. U stavu 5.1. odreuje se da je Odbor za
naimenovanje viih policijskih slubenika i za disciplinska pitanja (ONDP)
ustanovljen na osnovu ovlatenja Specijalnog predstavnika Generalnog
sekretara. ONDP ine predsjedavajui, zamjenik predsjedavajueg i ostali
lanovi.
ONDP predlae listu odgovarajuih kandidata meu kojima Specijalni
predstavnik Generalnog sekretara naimenuje zamjenika komesara i
pomonika zamjenika komesara policije, i preporuuje kazne za ozbiljne
disciplinske prekraje koje su poinili bilo koji policijski slubenici
Kosovske policije i civilno osoblje zaposleno u Kosovskoj policijskoj slubi.
Komesar policije, u konzultacijama sa ministrom unutranjih poslova,
donosi konanu odluku u vezi sa izricanjem kazni za ozbiljne disciplinske
prekraje, osim u sluaju otputanja kada je potrebno i posebno
odobrenje Specijalnog predstavnika Generalnog sekretara (stav 5.2.)
Prema stavu 5.3. Uredbe smatra se da je policijski slubenik ili lan
civilnog osoblja Kosovske policijske slube poinio ozbiljan disciplinski
prekraj ako on ili ona pokua da izvri, pomogne drugom da izvri ili
podstakne drugog da izvri bilo koji od slijedeih prijestupa:
a) nedolino ponaanje koje ozbiljno naruava ugled;
b) tei sluaj neposlunosti;
c) tei sluaj nepropisnog otkrivanja informacija;
d) korupcija;
e) ozbiljna zloupotreba ovlatenja;
f) nepropisna upotreba vatrenog oruja;
g) prekomjerna upotreba sile;
h) vee oteenje policijske imovine;
i) zloupotreba alkohola ili drugih opojnih supstanci;
j) seksualno uznemiravanje na dunosti;
k) seksualno zlostavljanje i zloupotreba bilo koje osobe; i
l) kriminalno ponaanje.
28
Dalje se propisuje da policijski slubenik ili pripadnik civilnog osoblja
Kosovske policijske slube koji je poinio ozbiljan disciplinski prekraj
podlijee jednoj od slijedeih kazni:
a) otputanju;
b) gubitku zvanja;
c) uklanjanju sa komandnog poloaja;
d) suspenziji bez isplate naknade za rad za najvie 60 dana; i
e) novanoj kazni ne vioj od 50% mjesene bruto zarade.
ONDP je neovisan od Kosovske policijske slube i ine ga svi stalni
sekretari ministarstva, te jednog lica kojeg imenuje svaka skuptina
opine.
6. Odnosi sa zajednicom
Odnosi Kosovske policijske slube sa zajednicom ureeni su lanom 7.
Uredbe na nain da pripadnici svih zajednica na Kosovu imaju pravo da
slobodno koriste svoj jezik i pismo u kontaktima sa Kosovskom
policijskom slubom. Osim toga Kosovska policijska sluba je duna da
prui svu neophodnu pomo javnim organima kako na centralnom, tako i
na opinskom nivou prilikom vrenja dunosti ovih organa (stav 7.1. i
7.2.). Treba takoer istai da je prema Uredbi kosovska policijska sluba
duna pruati puu saradnju opinskim vlastima i predstavnicima
zajednica da bi se poveala sigurnost pripadnika svih zajednica u svakoj
opini. S tim ciljem predvia se uspostavljanje tzv. opinskih odbora za
sigurnost/bezbjednost (OOBZ), na nain da je predsjednik opine
istovremeno i predsjednik OOBZ-a u svojoj opini, a Kosovska policijska
sluba je zastupljena u istom na nivou lokalnog komandira stanice ili
njegovog zamjenika pri emu svaka zajednica koja naseljava datu opinu
ima pravo da kandidira jednog od svojih predstavnika za naimenovanje za
lana OOBZ. Skuptina opine moe naimenovati ostale lanove OOBZ-a
po svom nahoenju (stav 7.3. i 7.4.).
Da je OOBZ organ sa iznimno vanom ulogom u definiranju odnosa
zajednice i Kosovske policijske slube moe se zakljuiti iz lana 7. stav
7.7. Uredbe prema kojem ovaj organ moe da razmatra bilo koje pitanje
koje se odnosi na rad policije, javnu sigurnost i javni red unutar opine,
ali u svakom pojedinanom sluaju mora da se konsultuje o slijedeem:
d) izboru komandira stanice Kosovske policijske slube;
e) mjestima u kojima treba da budu uspostavljeni lokalni odbori
za javnu sigurnost/bezbjednost (LOJB); i
f) sastavu policije rasporeene u toj opini.
Pored OOBZ-a Uredba o okviru i vodeim naelima Kosovske policijske
slube poznaje i tzv. LOJB ili lokalne odbore za javnu
sigurnost/bezbjednost koje Komesar policije uspostavlja u manjim
podrujima unutar opina kada je to u interesu efikasnog rada policije i
izgraivanju dobrih odnosa sa svim zajednicama, a posebno uzimajui u
obzir geografski poloaj i demografsku sliku datog podruja. lanstvo
29
svakog LOJB-a odreeno je veinom glasova skuptine nakon konzultacija
sa komandirom lokalne stanice, OOBZ-om i stanovnicima tog lokaliteta
(stav 7.8.)
LOJB ima ovlasti na razmatranje bilo kojeg pitanja koje se odnosi na rad
policije i javnu sigurnost i red na datom lokalitetu, ali se mora za svaki od
sluajeva konzultirati o slijedeem:
a) planu rada policije na lokalitetu, i predstavljanju ostvarenih
rezultata;
b) mjestima unutar lokaliteta u kojima seoske policijske podstanice
treba da budu uspostavljene;
c) sastavu policije rasporeene na lokalitetu (stav 7.9.)
7. Policijski inspektorat
Prema lanu 9. Uredbe Specijalnin predstavnik Generalnog sekretara
uspostavlja Policijski inspektorat koji ima slijedee nadlenosti:
a) sprovoenje financijske revizije i inspekcije u Kosovskoj policijskoj
slubi i podnoenje izvjetaja o njenom radu i efikasnosti u
ispunjavanju ciljeva; i
b) istraivanje navoda da su policijski slubenici ili civilno osoblje
Kosovske policijske slube poinili ozbiljne disciplinske prekraje i
davanje prepoeuka ONDP-u koje disciplinske sankcije ukoliko je
potrebno, treba da budu nametnute (stav 9.1.).
Policijski inspektorat djeluje neovisno od Kosovske policijske slube, i
njegovi ljudski i materijalni resursi ne smatraju se ljudskim i materijalnim
resursima Kosovske policijske slube; on radi profesionalno i
nepristrasno, uz puno potovanje meunarodnih standarda ljudskih
prava, osloboen nepotrebnog politikog mijeanja i u interesu svih
zajednica na Kosovu (stav 9.2.).
Konano da kaemo jo i to kako je Policijski inspektorat uspostavljen kao
izvrna agencija u okviru Ministarstva unutranjih poslova.
8. Administrativno nareenje o sprovoenju Uredbe o okviru i
vodeim naelima Kosovske policijske slube krai osvrt
Uredbu o okviru i vodeim naelima Kosovske policijske slube u
provedbenom smislu znaajno nadopunjava Administrativno nareenje za
njeno sprovoenje pomenuto u uvodnim napomenama ovo dijela. Iz okvira
ovog nareenja izdvajamo neke od njegovih odredaba.
Tako se u lanu 1. Administrativnog nareenja daju izmeu ostalih
definicija izraza za potrebe Uredbe i slijedee za nas posebno vane
definicije izraza i to:
a) izraz policijski slubenik oznaava slubenika Kosovske policijske
slube;
30
b) izraz zaposlenik u Kosovskoj policijskoj slubi oznaava
policijskog slubenika ili civilnog pripadnika Kosovske policijske
slube;
c) izraz protokol oznaava pisno uputstvo kojim se definiraju
operativni postupci.
Odredbama lana 2. do 7. reguliraju se organizacija, sastav, vrenje
inspekcija, te druga pitanja organizacije i funkcioniranja Policijskog
inspektorata ustanovljenog Uredbom.
lanovima 8., 9. i 10. detaljno se ureuju neka pitanja funkcioniranja
Odbora za via imenovanja i disciplinu u policiji, kao to su sastanci i
glasanje, te izbor kandidata koji se preporuuju za naimenovanje.
lanom 11. Administrativnog nareenja reguliraju se pritube graana. U
tom smislu se odreuje da Sluba za profesionalne standarde (koju
formira komesar UNMIK policije) istrauje bilo koje navode o lakem
disciplinskom prekraju zaposlenog u Kosovskoj policijskoj slubi ( stav
11.1. i 11.2.).
lanovima 14., 15.,16. i 17. propisuju se istraga pritubi u vezi sa teim
disciplinskim prekrajima, mjere koje treba poduzeti nakon istrage teeg
disciplinskog prekraja, disciplinski pretresi za tee disciplinske prekraje,
te alba na disciplinske kazne.
Ovime bi i okonali osvrt na pravne propise Kosova kojima se ureuje
policijski sistem smatrajui kako iznijeto studentima prua dovoljno
osnovnih informacija i saznanja za razumijevanje osnovnih aspekata
organizacije, djelatnosti i kontrole policije na Kosovu.












31















III

Osnovni okvir i pregled policijskih ovlatenja















32
1. Europska unija - problematika pravosua i unutranjih poslova
(Justice and Home Affairs)

Prije nego se bilo ta kae o postojeem pravnom okviru koji regulie
saradnju u oblasti pravosua i unutranjih poslova na nivou EU,
neophodno je ukratko se upoznati sa nekim kljunim razvojnim fazama,
kroz koje su pitanja policijske i pravosudne saradnje, kako u
institucionalnom, tako i u politikom smislu, prole u proteklih nekoliko
godina. Naime, optepoznata je injenica da je dananja EU nastala
usvajanjem Ugovora iz Mastricht-a
1
kojom prilikom je dolo do
pozajednaenja (spajanja) materije i uspostavljanja tzv. hramske strukture
EU koja se sastoji od tri stuba. Meutim, do donoenja navedenog ugovora
i finalne evropske integracije, politike i ekonomske integracije na nivou
Evrope su se odvijale u okviru tri evropske zajednice koje su nastale nakon
Drugog svjetskog rata.
2

U tom periodu, EEZ je predviala uspostavu zajednikog unutranjeg
trita zasnovanog na etiri velike slobode: a) slobodi kretanja roba; b)
slobodi kretanja usluga; c) slobodi kretanja kapitala; i d) slobodi kretanja
osoba, sa izriitim fokusom na ekonomske i monetarne integracije. Ipak,
iako je bilo relativno lako pretpostaviti da e uspostava zajednikog
unutranjeg trita, sadranog u navedenim slobodama, dovesti do
odreenog sigurnosnog deficita, u tom trenutku evropske zajednice jo
uvijek nisu raspolagale bilo kakvim ovlastima koje bi na bilo koji nain
mogle biti povezane sa krivinim pravom.
Osim ekonomske saradnje, est drava
3
je ve 1970. godine odluilo
uspostaviti i odreenu suradnju u pogledu zajednike spoljne politike, i to
tako da uspostave zajednike vanjskopolitike stavove bazirane na
prethodnim meusobnim konsultacijama. Uticaj zajednikih spoljno-
politikih stavova bio je pored ostalog znaajan i za pitanja spoljnih
granica, azila i migracija to je svakako imalo odgovarajueg uticaja na
uspostavu odreenih oblika policijske saradnje, suradnje u oblasti
pravosua i carina. Navedena pitanja zajednike spoljne politike kasnije
e, ugovorom iz Mastrichta, predstavljati sadrinu Zajednike spoljne i
sigurnosne politike (Common Foreign and Security policy- CFSP) i
saradnje u oblasti pravosua i unutranjih poslova (Justice and Home
Affairs JHA).

1.1. Ugovor iz Maastricht-a

Ugovorom iz Maastricht-a, koji je usvojen 7. februara 1992. godine
utemeljena je EU na tri temeljna stuba. Prvi stub je predstavljao ve

1
Council of the European Union, Treaty on European Union (Treaty of Maastricht) of 7
February 1992, OJ 29 July 1992, No C 191/1, koji je stupio na snagu 1. Novembra 1993.
godine.
2
1951. godine formirana je Evropska zajednica za ugljen i elik (EZU), a 1957. godine
su formirana Evropska ekonomska zajednica (EEZ) i Evropska za jednica za atomsku
energiju (EUROATOM)
3
Belgija, Francuska, Njemaka, Luksemburg, Italija i Holandija
33
postojee evropske zajednice EZ,
4
EZU i EUROATOM. Drugi stub je
predstavljao Zajedniku vanjsku i sigurnosnu politiku (CFSP), a trei
suradnju u oblasti pravosua i unutranjih poslova. (jedan
nadnacionalnog a druga dva meudravnog karaktera). Upravo trei stub,
koji je predmetom naeg interesovanja, uspostavio je potpuno novi
institucionalni okvir za aktivnosti koje su se do tog trenutka odvijale u
okviru zajednike politike saradnje.

Prema lanku K. 1 Ugovora iz Maastricht-a, trei stub e predstavljati sva
ona pitanja iz oblasti pravosua i unutranjih poslova koja su od
zajednikog interesa drava lanica EU i to u svrhu to efikasnijeg
ostvarivanja ciljeva EU, a prije svih slobode kretanja osoba. U tom smislu,
trei stub, tj. JHA
5
obuhvata:
Pitanja azila;
Pitanja prelaska granice drava lanica EU i kontrole na tim
granicama;
Pitanja imigracija i kretanja osoba, tj. dravljana drava koje nisu
lanice EU, na teritoriju EU, ukljuujui i uslove za ulazak i
kretanje dravljana drava nelanica na teritoriji EU, uvjete za
prebivalite takvih osoba, ukljuujui i okupljanje porodice, pristup
zaposlenju, borbu protiv neovlatenih migracija);
Borbu protiv ovisnosti od droga;
Borbu protiv meunarodnih prevara;
Pravosudnu saradnju u graanskim stvarima;
Pravosudnu saradnju u krivinim stvarima;
Saradnju u oblasti carina;
Policijsku saradnju, a naroito po pitanju prevencije i borbe protiv
terorizma, nezakonite trgovine drogom, i drugih tekih oblika
meunarodnog kriminaliteta.

Kako bi se postigli navedeni ciljevi Vijee za JHA je bilo ovlateno donositi
zajednike stavove, zajednike akcije i konvencije. Meutim, iako su
regulisali pitanja od izuzetnog znaaja za EU i drave lanice, treba
napomenuti da navedeni pravni instrumenti, koji se tiu pitanja saradnje
iz oblasti JHA, nisu bili pravno obavezujui za drave lanice u smislu
usklaivanja nacionalnog krivinog zakonodavstva sa pravom EU.




4
Ugovor iz Maastricht-a je Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ) pretvorio u Europsku
zajednicu (EZ)
5
U najveem dijelu ovaj stub je ureen lancima 29. - 42. Ugovora iz Maastricht-a
34
1.2. Ugovor iz Amsterdama

Slijedei znaajan korak u razvoju EU je usvajanje Ugovora iz
Amsterdama,
6
koji je , pored ostalog, uveo znaajne izmjene u oblasti koje
su do tog trenutka bile sadrane u treem stubu EU. Prije svega, odreena
pitanja, kao to su pitanja viza, azila, migracija druga pitanja vezana za
slobodu kretanja osoba kao i pitanja pravosudne saradnje u graanskim
stvarima, bivaju prebaena iz treeg u prvi stub, uz tranzicijski period od
5 godina. Na taj nain, cilj EU, u okviru treeg stuba, koji sada ureuje
samo pitanja policijske i pravosudne saradnje u krivinim stvarima, je da
se graanima omogui visok nivo sloboda, sigurnosti i pravde i to
zajednikim djelovanjem drava lanica u pitanjima policijske i
pravosudne saradnje u krivinim stvarima.

Tako danas trei stub obuhvata pitanja policijske i pravosudne saradnje
na prevenciji i borbi protiv:
Rasizma i ksenofobije;
Organiziranog kriminaliteta;
Terorizma;
Trgovine ljudima i kriminaliteta na tetu djece;
Nezakonite trgovine drogom;
Nezakonite trgovine orujem;
Pranja novca;
Korupcije;
Prevara.

U tu svrhu Vijee za JHA moe usvajati zajednika stajalita, okvirne
odluke, odluke i konvencije. Kao to vidimo, zajednike akcije su
zamjenjene novim, mnogo znaajnijim, pravnim instrumentima koja stoje
na raspolaganju Vijeu JHA tj. okvirnim odlukama i odlukama.
Naime, radi se o pravnim instrumentima koji po prvi puta imaju
obavezujui karakter za drave lanice EU.

Okvirne odluke imaju za cilj usklaivanje krivinopravnih propisa, nemaju
neposredni uinak ali su obvezujue u smislu postizanja rezultata, pri
emu je dravama lanicama ostavljena mogunost izbora naina
ostvarenja tog rezultata.


6
Council of the European Union, Consolidated Version of the Treaty on European Union
(treaty of Amsterdam) of 2 October 1997, OJ 10 November 1997, No. C 340/1. Stupio je
na snagu . maja 1999.
35
Odluke tee postizanju saradnje u svim pitanjima slobode, sigurnosti i
pravde, osim onih reguliranih okvirnim odlukama. Obvezujue su za
dravu, ali nemaju neposredni uinak na pravni sistem drava lanica.

Konvencije su obvezujue za one drave lanice koje ih potpiu i to tek
nakon to ih ratificira najmanje pola od ukupnog broja drava lanica EU,
osim ukoliko u samoj konvenciji nije drugaije naglaeno.

Pravna priroda navedenih instrumenata jasno ukazuje, da za razliku od
Ugovora iz Mastrichta, Ugovor iz Amsterdama daje pravni osnov za
donoenje obvezujuih pravnih instrumenata, koji e omoguiti
usklaivanje, odnosno harmonizaciju, krivinih zakonodavstava drava
lanica EU. Nadalje, Ugovor iz Amsterdama, u l. 30(1), Blie definie
policijsku saradnju kao:
Operativnu saradnju izmeu nadlenih tijela, ukljuujui policiju,
carinske slube i druge specijalizirane slube za provedbu zakona u
dravama lanicama, a koja se odnosi na prevenciju, otkrivanje i
istraivanje krivinih djela;
Prikupljanje, uvanje, procesiranje, analizu i razmjenu relevantnih
informacija, koje posjeduju navedene slube, a koje se odnose,
pored ostalog i na sumnjive finansijske transakcije (pranje novca,
op.a.), uz strogo potivanje nacionalnih propisa o zatiti linih
podataka;
Saradnju i zajednike inicijative u obuci, razmjeni slubenika,
upotrebi opreme, kriminalistikim (forenzikim) istraivanjima;
Zajedniku evaluaciju pojedinih istranih tehnika koje se odnose na
teke oblike organizovanog kriminaliteta.
Ugovor iz Amsterdama, osim navedenog, sadri i bitne odredbe o
funkcioniranju EUROPOLA (European Police Office), koji je uspostavljen
konvencijom od 26. jula 1995. godine,
7
a koji je zvanino poeo sa radom
1. jula 1999. godine. Ugovorom je u l. 30(2) Vijeu omogueno da
promovira saradnju drava lanica posredstvom EUROPOLA, i to tako to
e omoguiti EUROPOLU da:
koordinira, olaka i podri neke specifine istrane radnje nadlenih
tijela drava lanica slanjem svojih timova;
trai od drava lanica da u pojedinim istranim aktivnostima
djeluju zajedniki;
trai od drava lanica da razvija specifine ekspertize koje e biti
stavljene na raspolaganje dravama lanicama u borbi portiv
organiziranog kriminaliteta;
osnuje istraivaku, dokumentacionu i statistiku mreu o
prekograninom kriminalitetu.

7
Council of the European Union, Convention based on Article K. 3. of the Treaty on
European Union, on the establishment of the European Police Office (Europol
convention), OJ 27 November 1995, No. C 316/1
36
Takoer, Ugovorom iz Amsterdama je zatraeno od drava lanica da
promoviraju meusobnu saradnju izmeu nadlenih tuilaca i istranih
timova specijaliziranih za borbu protiv organiziranog kriminaliteta.
8

Pored policijske saradnje, unaprijeene uspostavom EUROPOL-a, Ugovor
iz Amsterdama u treem stubu EU regulie i pitanja pravosudne saradnje
u krivinim stvarima. Naime, u ugovoru se, u l. 31, kae da e
pravosudna saradnja u krivinim stvarima obuhvatiti olakavanje i
ubrzavanje saradnje izmeu odgovarajuih ministarstava i pravosudnih
tijela drava lanica koja se odnosi na:
Pitanja voenja postupka i priznavanja i izvravanja odluka;
Olakavanje ekstradicije izmeu drava lanica;
Osiguravanje kompatibilnosti pravila koja e omoguiti takvu vrstu
saradnje;
Sprjeavanje sukoba nadlenosti imeu drava lanica;
Progresivno usvajanje mjera kojima se uspostavljaju minimalna
pravila o konstitutivnim elementima krivinih djela i kazni za
krivina djela:
o Organiziranog kriminaliteta;
o Terorizma;
o Nezakonite trgovine drogom.
Iz iznesenog jasno proizilazi da Ugovor iz Amsterdama, konano, stvara
odgovarajui pravni osnov za harmoniziranje materijalnog krivinog prava
drava lanica.

Takoer, ugovorom je u l. 31(2) definirana saradnje posredstvom
EUROJUST-a, a koja se ima ogledati u:
omoguavanju EUROJUST-u da olaka odgovarajuu saradnju
izmeu tuilatava drava lanica;
promoviranju podrke od strane EUROJUST-a dravama lanicama
u pojedinim sloenim istranim postupcima a naroito onima koji se
tiu organiziranog kriminaliteta, naroito uzimajui u obzir analize
koje saini EUROPOL;
Olakavanju saradnje izmeu EUROPOLA i Europske sudske mree
(European Judicial Network EJN).
Svi navedeni oblici saradnje, se, prema l. 29., imaju ostvariti:
uspostavljanjem blie saradnje izmeu policijskih, carinskih i
slinih slubi za provoenje zakona, i to direktno i posredstvom
EUROPOL-a;

8
U tom smislu treba npr. Shvatiti i usvajanje Okvirne odluke o zajednikim istranim
timovima iz 28.11.2001. godine, kao i osnivanje EUROJUST-a Odlukom od 7.12.2001.
godine, kao pravosudnog pandana EUROPOL-u
37
uspostavljanjem pravosudne saradnje, i to kako neposredne tako i
posredstvom EUROJUST-a;
usklaivanjem nacionalnih zakonodavstava.
Iako se u pogledu usklaivanja zakonodavstva najprije mislilo samo na
elemente bia krivinih djela i minimalne konstitutivne elemente kazni za
takva krivina djela, iz prakse Vijea JHA je vidljivo da su pravni
instrumenti koriteni i za usklaivanje nacionalnih krivinih procesnih
zakonodavstava, a naroito kada su u pitanju nadlenost i meunarodna
krivinopravna saradnja.
Na kraju, Ugovor iz Amsterdama je imao znaajne implikacija na pravni
sistem EU i time to je Protokolom uinio da se Schengenski sporazumi,
9

odnosno Schengenski acquis, ukljue u pravni sistem EU i postanu njegov
integralni dio. Ono to je znaajno napomenuti jeste to da, prema l. 8.
Protokola o integriranju Schengenskog acquis-a u pravni sistem EU, sve
drave kandidati za lanstvo u EU moraju ratificirati Schengenski acquis
u potpunosti.

U nastavku emo predstaviti budue planove EU u pogledu rada na
Kosovu naroito u sferi iz tzv. Treeg stuba EU Justice and Home Affairs.

1.1. EUROPEAN UNION Planning Team for Kosovo (EUPT Kosovo)


Meunarodna zajednica i Europska unija igraju vane uloge u procesu
utvrivanja statusa i pripremaju se za takoe vanu ulogu u post -
statusnom periodu na Kosovu. Buduu ulogu Meunarodne zajednice i
EU na Kosovu, koja je u uskoj vezi sa poststatusnim aranmanima gde e
UNMIK izvriti prenos svojih ovlatenja na kosovske institucije,
pripremaju dva pripremna tima:

Tima za pripremu Meunarodne civilne kancelarije (MCK)
(predstavlja Meunarodnu zajednicu i EU) i
Tim Evropske unije za planiranje (skraeno: EUPT Kosovo) koji
priprema buduu civilnu misiju EPOS (Europske politike odbrane i

9
Prvim Schengenskim sporazumom koji su 14.06.1985. godine potpisale zemlje
BENELUX-a, Njemaka i Francuska, stvoren je jedan zajedniki prostor unutar granica
drava potpisnica sporazuma sa ciljem poboljanja slobode kretanja. Meutim, ukidanje
unutarnjih granica stvorilo je i odgovarajui sigurnosni deficit pa je u okviru sporazuma
usvojen i odreeni broj mjera koje smjeraju prevazilaenju problema sigurnosnog deficita.
Tim mjerama regulira se nekoliko bitnih pitanja, kao to su: ukidanje nadzora nad
unutarnjim granicama, vize, uvjeti kretanja stranaca, policija i sigurnost, policijska
suradnja, pravosudna suradnja u kaznenim stvarima, ne bis in idem, izruenje, prijenos
izvrenja kaznenih sudskih odluka, opojne droge, vatreno oruje i municija, Schengenski
informacijski sustav (SIS), i td. Donoenjem Konvencije o provedbi Schengenskog
sporazuma, koja je poznata i kao Drugi Schengenski sporazum, Schengenskom
sporazumu su se prikljuile i Grka (1990), Austrija (1995), Danska, Finska i vedska
(1996).

38
sigurnosti) na irem polju Vladavine prava (Policija, Pravosue i
Carinska sluba).

Vijee Evropske unije je 10. aprila 2006. godine formiralo Tim Evropske
unije za planiranje na Kosovu, EUPT, sa ciljem izvravanja priprema za
moguu EU operaciju kriznog upravljanja na polju vladavine prava i u
ostalim moguim oblastima na Kosovu.

EUPT sainjava 45 meunarodnih i 30 lokalnih lanova koji su
rasporeeni u etiri tima:

kancelarija Naelnika Tima za planiranje,
policijski tim,
pravosudni tim i
administrativni tim.

Svrha EUPT je: da inicira planiranje, ukljuujui neophodne procese
nabavke kako bi se obezbjedilo glatko prenoenje izabranih zadataka sa
UNMIK-a na moguu EU Operaciju kriznog upravljanja, u oblasti
Vladavine prava i ostalim oblastima koje mogu biti identifikovane od
strane Vijea EU u kontekstu procesa utvrivanja budueg statusa, te da
osigura strune savjete kada je potrebno, kako bi EU dala doprinos u
podrci odravanju dijaloga sa UNMIK-om, povodom planova UNMIK-a za
smanjivanje i prenoenje ovlaenja i nadlenosti na lokalne institucije.

U sprovoenju svog mandata EUPT radi na planiranju budue misije
EPOS koja e pomagati Kosovske institucije putem nadgledanja, praenja
i savetovanja u svim oblastima koje se tiu vladavine prava, narito u
oblasti pravosua i unutranjih poslova, carinske slube i korektivne
(kazneno-popravne) slube.

Pored navedenog, pomenuta misija e implementirati neka jasno
definisana izvrna ovlatenja to e omoguiti adekvatno sprovoenje
istraga, krivino gonjenje u vezi sa ozbiljnim i osjetljivim krivinim djelima,
kao i da se ishodi ovih postupaka adekvatno sprovedu kroz usku saradnju
sa Kosovskim institucijama ili nezavisno, ukoliko je to potrebno.

U praksi ovo znai da e osoblje misije EPOS raditi u ko-lokaciji sa svojim
kosovskim kolegama strunjacima u oblasti policije, pravosua, carinske
slube i u pojedinim ministarstvima, kada je u pitanju svakodnevni rad, u
cilju savjetovanja i uz mogunost istupanja u sluajevima krenja
odredaba statusnog reenja ili ukoliko bi na bilo koji nain dolo do
ugroavanja fundamentalnih principa vladavine prava. Oekuje se da e
ova EPOS misija biti najvea civilna misija kriznog upravljanja koju je EU
do sada imala u okvirima Evropske politike odbrane i sigurnosti (EPOS)
10
.

10
Procjenjuje se da e najvjerovatnije biti rasporeeno oko 1800 policajaca, sudija,
tuilaca i carinskih slubenika iz zemalja lanica EU, kao i iz pozvanih treih zemalja.
Meunarodno osoblje bie stacionirano u Glavnoj upravnoj zgradi, u Pritini, kao i u na
razliitim lokacijama u okviru policijskog i pravosudnog sistema Kosova, slijedivi princip
jedna misija za cijelu toritoriju.

39
Pa ipak, osnovna filozofija ovog poduhvata polazi od injenice da Kosovske
institucije treba da budu nadlene za upravljanje Kosovom i samim tim da
predstavljaju primarno odgovorno tijelo u sistemu Vladavine prava na
Kosovu.

EPOS misija treba da pomogne Kosovskim institucijama u ostvarivanju
napretka ka odrivosti i pouzdanosti, kao i buduem razvoju i jaanju
nezavisnog pravosua, policije i carinske slube, uz uslov da ove
institucije budu van uticaja politike, a u skladu sa meunarodno
priznatim standardima i najboljim praksama u EU.
Mandat Misije EPOS bie okonan kada kosovske vlasti budu
implementirale odredbe Statusnog reenja i kada se budu dovoljno razvile
i stekle dovoljno iskustva da mogu svim lanovima drutva da garantuju
dobrobit od Vladavine prava.
Ovo je samo jedan od razloga to emo na naredna poglavlja posvetiti
policijskim ovlatenjima koja vae u veini razvijenih zemalja, naroito
onih iz EU. Cilj nam je naime, da studente pripremimo za cjelishodno i
kritiko promiljanje o buduem zanimanju i svakodnevnici koja je u
dobroj mjeri upotpunjena primjenom upravo ovih, policijskih ovlatenja.
Njihovo poznavanje ima dvostruki znaaj. Primarno se odnosi na znanje
studenata da izravno primjene svako od njih ali i sekundarno, ne manje
bitno, odnosi se na poznavanje ovlatenja kako bi se mogle izdavati
adekvatne naredbe podreenim u hijerarhiji. Stoga ovaj naredni pregled
policijskih ovlatenja treba posmatrati kao jedan vid praktinog
workshop-a, kako bi se na najbolji nain uvidjele praktine mogunosti
savremenih policijskih organizacija, jer e u skorijoj budunosti i
kosovska policija slijediti svakodnevno upravo takve standarde.
2. Odredbe vezane za koncept policijskog prava
Od ranije nam je poznato da svaki pravni poredak u jednoj dravi svoju
funkciju ostvaruje kroz stvarno funkcionisanje same drave. Sama drava,
iskljuivo putem svojih organa obezbjeuje vladavinu prava i pravednosti.
Meutim, svaki zakon u izvjesnom smislu rijei, ipak je i vid prisile i
zasigurno zadiranje u linost, tj. Privatnost pojedinaca. Ustavno-pravni
okvir u tom pogledu daje policiji i drugim ovlatenim organima drave,
iroka ovlatenja, ali sa orjentacijom na precizno definiranje njenih
zadataka u cilju zatite osnovnih prava i sloboda graana. Policija i
graani su upueni na regulativna pravila. Na jednoj strani imamo
graanina koji je zatien zakonskim propisima dok na drugoj strani
imamo policiju koja je duna naznaene zakone provoditi radi
obezbjeenja potrebnog nivoa sigurnosti.
Koncept policijskog djelovanja mora imati osjeaj za prioritete i mora se
osjeati odgovornom da svoju mo nad ljudima ispoljava samo u onim
prilikama kada je neophodno radi obezbjeenja javnog reda i mira i slino.
Svaka moderna demokratska drava se ne moe odrei upotrebe monopola
fizike prinude. Razne sigurnosne i druge prilike uslovuju da se i drugim
40
metodama (razgovor, razumjevanje ubjeivanje) ne mogu preduprijediti ili
eliminisati prisutni problemi, nego drava mora urgentno preko svojih
organa donositi odgovarajue odluke o eventualnom postupanju. Niti
jedna drava nee dozvoliti da pojedinci ili grupe svoje interese
usmjeravaju protiv drugih lica koristei se pravom na nasilje.
Zakon u kome su opisani poslovi i zadaci policije u svakom demokratskom
i parlamentarnom sistemu nazivamo ZAKONOM O POLICIJI. Njemu
pripadaju i neki podzakonski akti o kojima se ureuju se slijedei poslovi i
zadaci:
1. policijski poslovi,
2. organizacija policije,
3. policijska ovlatenja.
2.1. Policijski poslovi
U veini parlamentarnih demokratija policija je definirana kao javna
sluba Ministarstva unutranjih poslova koja obavlja odreene poslove
propisane zakonom (policijski poslovi). Ona prvenstveno graanima prua
zatitu njihovih osnovnih, Ustavom zagarantiranih, ustavnih prava i
sloboda i zatitu drugih Ustavom zatienih vrijednosti u skladu s
Zakonom o policiji i drugim propisima.
Policijski poslovi utvreni savremenim Zakonima o policiji u Europi su:
zatita ivota ovjeka,
zatita osnovnih prava ovjeka,
zatita sigurnosti ovjeka
zatita nepovredivosti osobe,
zatita imovine,
sprjeavanje, otkrivanje i razjanjavanje krivinih djela (i prekraja),
traganje za izvriocima krivinih djela i njihovo dovoenje nadlenim
tijelima,
nadzor i upravljanje drumskim saobraajem,
poslovi sa strancima na osnovu Zakona o kretanju i boravku
stranaca (na prostoru KOSOVA npr.),
nadzor i osiguranje dravne granice,
drugi poslovi odreeni zakonom.
Policija, kao organ Vlade, prua pomo i tijelima dravne uprave,
jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnim i fizikim
osobama u sluaju ope opasnosti uzrokovane prirodnim nepogodama ili
epidemijama. Ovakva asistencija se nerijetko oekuje ako se pri izvrenju
akata tijela dravne uprave i pravnih osoba s javnim ovlatenjama
opravdano oekuje otpor. Policija e tim tijelima pruiti pomo radi
osiguranja provedbe izvrenja. Prema europskoj praksi i Ministar
unutranjih poslova Kosova bi trebao biti duan Parlamentu (Kosova)
najmanje jednom godinje podnijeti pisano izvjee o obavljanju policijskih
poslova, a nekoj vrsti tijela koje treba formirati kao to je na primjer Odbor
za unutranju politiku i nacionalnu sigurnost Parlamenta Kosova (ili
41
slino) i ee, na njegovo traenje, i za pojedinane sluajeve. Ovo se ima
smatrati tzv. Parlamentarnom kontrolom policije.
2.2. Organizacija policije
Policijski slubenik duan je u svako doba poduzeti nune radnje radi zatite ivota i line
sigurnosti ljudi i imovine. Graanima je direktno na dispoziciji tzv. temeljna
(uniformirana) policija koju oni doivljavaju kao dravu i to prvenstveno
kroz interakcije sa policajcima iz domena lokalnih Policijskh uprava
(opine). Kada se radi o veim prostorima Opina ili o sloenijoj
sigurnosnoj situaciji, drava organizira i policijske stanice koje su sastavni
dijelovi polocijskih uprava. Policijskom upravom obino upravlja naelnik
policijske uprave. U obavljanju policijskih poslova Policijska uprava na
podruju za koje je osnovana (opina) obavlja niz zadataka i poslova iz
domena javne sigurnosti od ega su najvaniji zadaci da:
prati i analizira stanje sigurnosti i pojave koje pogoduju nastanku i
razvitku kriminaliteta,
organizira, usklauje, usmjerava i nadzire rad policijskih stanica,
izravno uestvuje u obavljanju sloenijih poslova iz djelokruga rada
policijske stanice,
obavlja i provodi utvrene mjere u graninoj kontroli i osiguranju
dravne granice,
poduzima mjere radi zatite odreenih osoba i objekata,
obavlja druge poslove utvrene posebnim propisima.
U obavljanju slubenih poslova policijski slubenik potuje ljudska prava i
slobode svih, bez obzira na razlike u nacionalnosti, rasi, boji koe,
vjerskom opredjeljenju, spolu, obrazovanju, drutvenom poloaju ili kojem
drugom osobnom svojstvu ili okolnosti. On djeluje s javnim ovlatenjama
koje proizlaze iz njegovog slubenog poloaja. U obavljanju slubenih
poslova djeluje pravino, pridravajui se pravila Slube. On nee traiti za
sebe ili nekog drugog privilegije ili druge prednosti u odnosu na ostale
graane, uz obavezu da se suprotstavlja svakom vidu podmiivanja.
2.3. Saradnja sa graanima

Policijski slubenik u svim prilikama uva svoj ugled i ugled policijske
slube, a linim primjerom iskazuje potovanje dobrih obiaja, slijedi
etika naela slube i dosljedno provodi zakon. Sluei graanima,
opravdano se izlae razliitim opasnostima to se smatra njegovom
obavezom 24 sata ak i pogibelji ako to nalae data situacija.
Policijski slubenik obavlja slubene poslove koji se odnose na zatitu
ljudi od opasnosti i sprjeava sva krivina djela kojima se remeti javni red
i mir ili se napada zajednica ili pojedinac, ostvarujui tako vladavinu
prava. Pri obavljanju slubenih zadataka u postupcima s graanima
policijski slubenik djeluje odluno i obazrivo, on ne poduzima radnje koje
mogu tetiti njegovoj asti i ugledu, te one radnje kojima se podriva
povjerenje graana.
42
Upotreba sredstava prisile, posebno vatrenog oruja, krajnje je sredstvo
kojem pribjegava policijski slubenik, uvijek na osnovu Zakonskog
ovlatenja i to primijenjuje tako da s najmanjim posljedicama po tijelo i
sigurnost graana ostvari adekvatnu svrhu intervencije. Postupajui
prema osobama ije stanje zahtijeva medicinsku brigu, policijski slubenik
poziva medicinsko osoblje bez obzira na ponaanje osobe koje je prethodilo
njezinom ozljeivanju. On se mora pokoriti uputama medicinskog osoblja
u pogledu daljnjeg postupanja s takvom osobom. Policijski slubenik u
granicama mogunosti ima obavezu da prua pomo naputenoj djeci i
maloljetnicima, drugim nemonim osobama, osobama koje su ostale bez
osnovnih sredstava za ivot i drugim osobama koje su se nale u
opasnosti za ivot i zdravlje.
2.4. Obaveza uvanja slubene tajne

Policijski slubenik uva kao tajnu podatke koji su tako oznaeni, kao i
one koji nisu oznaeni, a ije bi odavanje moglo predstavljati tetu za
graane. Dunost uvanja ove tajne traje i nakon prestanka rada u
policiji.
U cilju nepristranog i profesionalnog obavljanja policijskih zadaa
policijski slubenik koji je lan politikih stranaka nee isticati svoju
politiku pripadnost i politiki djelovati u vrijeme obavljanja policijskih
poslova, niti e njegova pripadnost politikoj stranci ili politiko
opredjeljenje utiecati na nepristrano i profesionalno obavljanje policijskih
zadataka.
Policijski slubenik ima pravo sindikalnog lanstva te lanstva u strunim
i drugim udruenjima u zemlji i u inozemstvu.
3. Policijska ovlatenja

Iako se u tradicionalnoj filozofiji i sociologiji spominju izvori prava i
obaveza pojedinaca prema drutvu, ovakve stavove neophodno je
operacionalizirati kroz konkretne moduse provedbe zakona u jednoj
konkretnoj dravi. Sve poslove, u nadlenosti drave kji u sebi
podrazumjevaju primjenu sile preduzimaju Ovlatene slubene osobe
unutranjih poslova, koje emo u nastavku nazivati policijskim
slubenicima. Policijskom slubeniku Ministarstvo unutranjih poslova
izdaje slubenu znaku i slubenu iskaznicu. Ovaj slubenik duan je
nositi uniformu kada obavlja poslove odravanja javnog reda i mira,
nadzora i upravljanja saobraajem na cestama, nadzora i zatite dravne
granice ili obavlja druge poslove prema propisima o nainu postupanja
policije.

Policijske poslove, policijski slubenik moe po nalogu nadreenog
slubenika obavljati i bez uniforme, a ovlaten je nositi oruje i municiju.
Oruje i municiju, kao i druga sredstva prisile, policijski slubenik
upotrebljava pod uslovima odreenim Zakonom o policiji u svakoj dravi.
U primjeni policijskih ovlatenja policijski slubenik je duan postupati
ovjeno i potivati dostojanstvo, ugled i ast svake osobe te druga
temeljna prava i slobode ovjeka.
43
Policijski slubenik duan je prije poetka primjene policijskih ovlatenja
predstaviti se pokazivanjem slubene znake i slubene iskaznice. U
posebnim sluajevima, policijski slubenik nee se predstaviti na naveden
nain, ako stvarne okolnosti primjene policijskih ovlatenja ukazuju da bi
to moglo ugroziti postizanje njenoga cilja. U tom sluaju policijski
slubenik e u toku izvrenja policijskog ovlatenja na svoje svojstvo
upozoriti glasno izgovorenom rijeju ? Policija !.

im prestanu takve okolnosti, policijski slubenik predstavit e se
pokazivanjem slubene znake i iskaznice. Primjena policijskih ovlatenja
mora biti srazmjerna potrebi zbog koje se poduzima. Primjena policijskih
ovlatenja ne smije izazvati vee tetne posljedice od onih koje bi nastupile
da policijska ovlatenja nisu primijenjena. Izmeu vie policijskih
ovlatenja, primijenit e se ona kojom se s najmanje tetnih posljedica i u
najkraem vremenu postie adekvatan cilj koji odgovara optem dobru
drutva

Policijska ovlatenja policijski slubenik primjenjuje prema vlastitoj
odluci, po nareenju nadreenog slubenika i po nalogu nadlenog tijela
(sud, tuilatvo, itd). Policijski slubenik duan je izvriti nareenje
nadreenog slubenika i nalog nadlenog tijela, osim u sluajevima
11
ako
bi time poinio krivino djelo.
Policijska ovlatenja prema maloljetnim osobama, mlaim punoljetnim
osobama i u predmetima krivino-pravne zatite djece i maloljetnika, u
modernism sistemima primjenjuju policijski slubenici posebno
osposobljeni za poslove suzbijanja maloljetnike delinkvencije. U
posebnim sluajevima, policijska ovlatenja primijenit e drugi policijski
slubenik ako zbog okolnosti sluaja ne moe postupati policijski
slubenik posebno osposobljen za poslove suzbijanja maloljetnike
delinkvencije. Ovlatenja prema maloljetnoj osobi primjenjuju se u
prisutnosti jednog roditelja ili skrbnika (onoga ko brine o dijetetu), osim
ako zbog posebnih okolnosti ili neodgodivosti postupanja to nije mogue.
Policijska ovlatenja propisuju se obino Zakonom o policiji i u
savremenim sistemima javne sigurnosti njih danas obino ine slijedea
ovlatenja::
provjera i utvrivanje identiteta osoba i predmeta,
pozivanje,
dovoenje,
traganje za osobama i predmetima,
privremeno ogranienje slobode kretanja,
davanje upozorenja i nareenja,
privremeno oduzimanje predmeta,
poligrafsko testiranje,
pregled prostorija, prostora, objekata i dokumentacije,

11
Ovlatenja iz Zakona o policiji jedne drave, policijski slubenik primjenjuje i prema
vojnim osobama ako posebnim propisom nije drukije odreeno. O takvom postupanju,
policijski slubenik duan je odmah obavjestiti Vojnu policiju.

44
pregled osoba, predmeta i saobraajnih sredstava,
osiguranje i pregled mjesta dogaaja,
zaprimanje prijava,
javno raspisivanje nagrade,
snimanje na javnim mjestima,
upotreba sredstava prisile,
zatita rtava krivinih djela i drugih osoba,
prikupljanje, obrada i koritenje linih podataka.
3.1. Provjera i utvrivanje identiteta osoba i predmeta
Ovlast provjere identiteta osobe primijenjuje se nasee u sluajevima
koje emo opisati i to prema osobi:
koju treba uhapsiti, dovesti, zadrati ili uputiti nadlenim tijelima
dravne vlasti,
od koje prijeti opasnost koja zahtijeva policijsko postupanje,
nad kojom se obavlja pregled ili pretraga ili se poduzimaju druge
zakonom propisane mjere i radnje,
koja se zatekne u tuem domu, objektu i drugim prostorima ili u
prijevoznom sredstvu nad kojim se obavlja pregled ili pretraga, ako
je provjera identiteta potrebna,
koja se zatekne na prostoru ili u objektu na kojem je privremeno
ograniena sloboda kretanja, ako je provjera identiteta potrebna,
koja prijavljuje izvrenje krivinog djela, prijestupa ili prekraja ili
poinitelje tih djela, odnosno priopava obavijesti od interesa za rad
policije,
koja svojim ponaanjem izaziva sumnju da je poinitelj krivinog
djela prijestupa ili prekraja ili da ga namjerava poiniti ili po
linom izgledu nalikuje osobi za kojom se traga,
koja se zatekne na mjestu izvrenja krivinog djela, prijestupa ili
prekraja,
koja se nalazi na mjestu na kojem je iz sigurnosnih razloga nuno
utvrditi identitet svih osoba ili pretenog broja osoba,
na opravdani zahtjev slubenih osoba tijela dravne uprave, pravnih
ili fizikih osoba.
Ono to je obaveza u ovakvom postupanju je injenica da policijski
slubenik MORA upoznati osobu s razlogom provjere njenog identiteta.
Provjera identiteta osobe provodi se uvidom u njenu linu iskaznicu ili
uvidom u drugu javnu ispravu s fotografijom. U posebnim sluajevima,
provjera identiteta moe biti provedena na osnovu iskaza osobe iji je
identitet provjeren, jer postoje potekoe da na drugi nain legitimiemo
osobu (nema dokumente i slino...). Identitet se utvruje koritenjem
metoda i sredstava kriminalistike taktike i tehnike, medicinskim ili
drugim odgovarajuim vjetaenjima i to:
1. provjerom podataka o graanskom statusu osobe (uvidom u javne
isprave, matice roenih, vjenanih, umrlih i druge slubene
evidencije);
45
2. uzimanjem otisaka papilarnih crta i usporedbom s postojeim
otiscima,
3. fotografiranjem i usporedbom fotografije s postojeom
4. iskazom osoba koje ju mogu prepoznati izravno ili predoenjem
fotografija, odjee, obue i drugih predmeta koji mogu posluiti
za utvrivanje identiteta
5. pomou linog opisa
6. pomou utvrivanja strukture DNA,
7. metodama superpozicije (vidi u knjzi: Medicinska kriminalistika)
8. grafolokim metodama (vidi: Kriminalistike ekspertize)
9. identostomatogram (vidi: Medicinska kriminalistika)
U cilju utvrenja identiteta osobe Policija je ovlatena da javno objavi
fotorobot, crte, snimku ili opis osobe. Kada identitet nije mogue utvrditi
na drugi nain, Policija je ovlatena objaviti fotografiju osobe koja o sebi
ne moe dati podatke ili mrtvog tijela nepoznate osobe.
Za razliku od primjene ovog ovlatenja na lica, mogua je njegova
primjena i na utvrivanje i provjeru identiteta predmeta. Ono se
primjenjuje kada je u postupku potrebno utvrditi obiljeja i svojstva
predmeta kao i utvrditi odnos izmeu osobe ili dogaaja i predmeta.
Policija je ovlatena javno objaviti sliku, crte, snimku ili opis predmeta
ako je to od znaaja za uspjeno voenje postupka utvrivanja identiteta
predmeta.
Provjera i utvrivanje identiteta predmeta obavlja se kada postoji sumnja
o identitetu predmeta. Provjerom i utvrivanjem identiteta predmeta
utvruju se obiljeja i svojstva predmeta po kojima se on razlikuje od
drugih slinih predmeta (oblik, veliina, boja, teina, kvaliteta, tvornike
oznake i dr.) te utvruje odnos izmeu osobe ili dogaaja i predmeta.
O navedenim postupcima neminovno je napraviti i izvjetaj. U izvjetaju o
provedenom postupku utvrivanja identiteta osobe ili predmeta mora se
naznaiti sredstvo ili metoda kojom je utvren identitet te podaci o osobi
koja je utvrdila identitet osobe ili predmeta
3.2. Pozivanje
Policija moe pozvati na tzv. informativni razgovor osobu za koju se
osnovano moe pretpostaviti da raspolae s obavijestima nunim za
obavljanje policijskih poslova (o tome smo govorili u dijelu : Policijski
poslovi). U pozivu se mora naznaiti naziv, mjesto i adresa Policijske
uprave gdje pozivamo osobu, razlog, mjesto i vrijeme pozivanja.
Osoba koja se odazvala pozivu ili je bila prisilno dovedena, a odbije dati
obavijest, ne smije se ponovno pozivati zbog istog razloga. O obavljenoj
dostavi sastavlja se potvrda (dostavnica).
Osobu koja se nalazi u domu smije se pozivati u vremenu od 06.00 do
22.00 sata. U posebnim sluajevima, ako postoji opasnost od odgode,
osobu od koje se trai informacija policijski slubenik ovlaten je pozvati
46
izvan propisanog vremena. Policijski slubenik ovlaten je u posebnim
sluajevima osobu pozvati usmeno ili odgovarajuim telekomunikacijskim
sredstvom, pri emu joj je duan saoptiti razlog pozivanja, a uz njenu
suglasnost moe je i prevesti do slubenih prostorija.
Osobe se u posebnim sluajevima smiju pozivati i putem sredstava javnog
priopavanja kada je to prijeko potrebno zbog opasnosti od odgode,
sigurnosti postupanja ili kada se poziv upuuje veem broju osoba.
Specifian sluaj je pozivanje maloljetne osobe koje se obavlja dostavom
pisanog poziva putem roditelja ili onoga ko brine o djetetu (skrbnika).
Pisani poziv obvezno sadri:
naziv ustrojstvene jedinice Ministarstva, mjesto i adresa
broj i datum poziva
ime i prezime, datum roenja, ime roditelja i adresa osobe
koja se poziva
datum, vrijeme i mjesto na koje se osoba poziva
razlog pozivanja osobe
slubeni peat i potpis.
Policijski slubenik koji LINO dostavlja pisani poziv, obino e uruiti isti
osobi na adresi stanovanja ili na drugom mjestu gdje osobu zatekne.
Policijski slubenik duan je prije uruivanja poziva provjeriti identitet
osobe kojoj uruuje poziv.

Policijski slubenik e, prilikom uruivanja poziva na adresi stanovanja,
osobi uruiti poziv na vratima stana te zatraiti potpisivanje potvrde o
prijemu poziva. U posebnim sluajevima, ako je pozvan da ue u stan,
policijski slubenik moe uruiti poziv i u stanu. Ako primatelj ne zna
pisati ili se nije u stanju potpisati ili oigledno izbjegava primiti poziv,
policijski slubenik e o tome sastaviti slubenu zabiljeku te naznaiti
dan i sat njena sastavljanja.
3.3. Dovoenje
Ovlateni policijski slubenik osobu smije dovesti na osnovu pisanog
naloga izdatog od strane suda. Ove osobe se smiju dovesti u policijske
prostorije, ili u prostorije drugog nadlenog tijela dravne uprave, tanije
do mjesta odreenog nalogom. Policijski slubenik, uvijek je duan osobi
koju treba dovesti predati nalog. Naravno i za to obino postoje izuzeci, tj.
policijski slubenik nee uruiti nalog osobi za koju se osnovano sumnja
da e pruiti otpor prilikom dovoenja. I u ovom sluaju obino vae
standardne odredbe prema kojima se osobu smije dovesti u vremenu od
6.00 do 22.00 sata. U posebnim sluajevima kada je dovoenje nuno radi
poduzimanja policijskih poslova koji ne trpe odgodu, osobu se smije
dovesti i izvan ovog vremena.
Europska praksa, komparativno gladano, govori da dovoenje smije biti
poduzeto najranije est sati prije odreenog roka za dovoenje, ako se
47
mora obaviti unutar odreene regije (administrativne regije) u kojoj je
osoba zateena. Kada se dovoenje mora obaviti izvan regije u kojoj je
osoba zateena, dovoenje moe trajati najdue dvadeset etiri sata, kako
to praksa potvruje.
Postoje sluajevi kada se i bez pisanog naloga smije dovesti osoba, a ti
sluajevi vae za osobe: za koju treba utvrditi identitet i za kojom je
raspisana potraga.
I u ovom sluaju postoje izuzeci odredbe o dovoenju, koji se ne
primjenjuju prema osobi ije je kretanje znatno oteano zbog bolesti,
iznemoglosti ili trudnoe te osobi za koju se opravdano pretpostavlja da bi
joj se dovoenjem bitno pogoralo zdravlje. O tim injenicama mora se
obavijestiti tijelo koje je izdalo nalog za dovoenje. Odredbe o dovoenju
ne primjenjuju se prema osobi koja obavlja takve poslove koji se ne smiju
prekidati sve dok joj se ne osigura odgovarajua zamjena.
Policijski slubenik duan je osobu koju dovodi, prije dovoenja upoznati s
razlozima dovoenja, pravu na obavjetavanje najbliih (roditelja i sl:) ili
drugih osoba te pravu na advokata. Ovaj nalog o dovoenju, u praksi
najee izvravaju najmanje dva policijska slubenika. Prije izvrenja
naloga o dovoenju, obavezno emo provjeriti u policijskim evidencijama
postoje li podaci koji bi mogli ukazivati na eventualni bijeg, pruanje
otpora ili napad na policijskog slubenika od strane osobe koju treba
dovesti.
Policijski slubenici e osobu koja odbije poi s njima dovesti prisilno, a
vezat e osobu koja prua otpor dovoenju, odnosno pokua bijeg ili
napad na policijskog slubenika ili se opravdano pretpostavlja da e to
uiniti.
Ako opravdano pretpostavlja da e osoba pokuati bijeg, pruiti otpor ili
da postoji mogunost napada na policijskog slubenika, ovaj nije duan
prethodno uruiti dovedbeni nalog i pozvati osobu da poe s njim ve je
moe odmah liiti slobode. Uvijek smo duni osobu koju dovodimo
upoznati s razlozima dovoenja, pravu na obavjetavanje porodice ili
drugih osoba kao i o pravu na branitelja te ju upozoriti da nas ovo pravo
ne obavezuje na odgodu dovoenja.
Policijski slubenik pregledat e osobu koju dovodi radi pronalaenja i
oduzimanja predmeta pogodnih za napad ili samoozljeivanje, a oduzete
predmete predati tijelu kome se osoba dovodi, osim ako je kod osobe
pronaao oruje, tada e oduzeto oruje pohraniti u nadlenoj upravi
policije i postupiti u skladu s propisima o oruju.
Dovoenje se, u pravilu, obavlja slubenim vozilom. Dovoenje
maloljetnika, u savremenim krivinim i policijskim sistemima se obavlja
graanskoj odjei (civilu) i slubenim vozilom bez policijskih oznaka,
osim u posebnim sluajevima kada su ispunjeni uslovi za dovoenje bez
naloga (vidi: ranije reeno), dovoenje maloljetnika mogu obaviti i
policijski slubenici u uniformi i u oznaenom slubenom automobilu.
48
Uvijek se mora obratiti panja i na osobe koje se pozovu na imunitet.
Takve osobe policijski slubenik provjerit e tako to e od te osobe
zatraiti ispravu kojom se dokazuje postojanje imuniteta. Ako potvrdi
potojanje imuniteta, zastat e s postupanjem i o tome odmah izvijestiti
neposredno nadreenog policijskog slubenika i onu isntituciju koja je
izdala nalog za dovoenje te sastaviti slubenu zabiljeku.
Policijski slubenik, obavezno mora zatraiti e od nadlenog tijela kojoj je
doveo osobu, pisanu potvrdu o vremenu predaje dovedene osobe.
3.4. Traganje za osobama i predmetima
Jedno od ovlatenja koje je policija, u savremenim sigurnosnim
sistemima, ovlatena provoditi su i mjere traganja za osobama i
predmetima. Pod ovim mjerama podrazumjevamo pod traganjem
podrazumjevamo pojmove kao to su potraga i objava.
Potraga se raspisuje za osobom za koju postoje osnove sumnje da je
poinila krivino djelo, prijestup ili prekraj ili za osobom koja moe dati
obavijesti o krivinom djelu, prijestupu ili prekraju ili o poinitelju.
Ostala dva razloga su vezana za potragom koja se preduzima za nestalom
osobom kao i za osobom za kojom je izdata potjernica u skladu s
posebnim zakonom koji vrijedi (npr. na Kosovu).
S druge strane objava se raspisuje radi: utvrivanja prebivalita ili
boravita osoba, u skladu s posebnim zakonom te utvrivanja identiteta
osobe koja nije u stanju dati osobne podatke ili mrtvog tijela osobe za koju
se ne mogu utvrditi osobni podaci,
U pojedinim sluajevima raspisuje se i radi: pronalaska predmeta u vezi
krivinog djela, prijestupa ili prekraja, u skladu s posebnim propisima ili
predmeta koji su pronaeni ili nestali te oduzimanja predmeta ili isprava
na osnovu odluke suda ili tijela uprave. Policijski slubenik e tu prijavu o
nestanku osobe ili predmeta zaprimiti u zapisnik koji ko0ra sam sastaviti
prema uobiajenoj formi. U savremenim policijskim sistemima, naroito u
EU, policija o poduzetim obavijetava podnositelja prijave u roku od
trideset dana od dana zaprimljene prijave.
Policija raspisuje potragu i objavu za osobama i predmetima na
informacijskom sistemu i objavljivanjem u registru potraga. Policijski
slubenici prilikom preuzimanja slube upoznaju se sa objavljenim
potragama i objavama, a po potrebi, prije upuivanja na izvrenje zadaa,
dat e im se na uvid i fotografije osoba za kojima se traga. Potraga i objava
raspisana u skladu s posebnim zakonom ostaje na snazi dok tijelo koje je
trailo njeno raspisivanje ne povue nalog. Obino je praksa da policija
svakih est mjeseci obavezno provjerava postojanje razloga zbog kojih je
raspisana potraga u skladu sa zakonom o policiji.


49
3.5. Privremeno ogranienje slobode kretanja
Osobi se u skladu sa zakonom smije privremeno ograniiti kretanje na
odreenom prostoru ili objektu radi:
sprjeavanja izvrenja krivinih djela i prekraja,
pronalaenja i hvatanja poinitelja krivinih djela ili prekraja,
pronalaenja i hvatanja osoba za kojima se traga,
pronalaenja tragova i predmeta koji mogu posluiti kao dokaz da je
poinjeno krivino djelo ili prekraj.
Privremeno ogranienje slobode kretanja obino ne smije trajati due od
ostvarenja cilja radi kojega je ovlast primijenjena. Policijski slubenik
ovlaten je privremeno ograniiti kretanje i zadravanje na odreenom
prostoru ili objektu i u sluajevima ugroavanja sigurnosti izazvanih
elementarnim nepogodama, epidemijama i u drugim sluajevima
ugroavanja sigurnosti osoba i imovine (sigurnosni pregled) dok takvo
ugroavanje traje. U ostvarenju ovih ciljeva, policijski slubenik ovlaten je
obaviti udaljenje osoba (evakuaciju).
Mjere traganja provode se kriminalistiko-taktikim radnjama (potjera,
pregled odreenih objekata i prostora, zasjeda, racija i blokada
saobraajnih i drugih povrina). Kriminalistiko taktike radnje
privremenog ogranienja slobode kretanja su: blokada, racija, zasjeda,
potjera,
te pregled odreenih objekata i prostora.
Odluku o privremenom ogranienju slobode kretanja na odreenom
prostoru ili objektu obino u razvijenim policijskim sistemima donosi
naelnik policijske uprave ili osoba koju on za to ovlatenja. Planom racije
i zasjede obavezno se predviaju: ciljevi, vrijeme provoenja, broj
policijskih slubenika, izravno nadleni rukovoditelj, mjere, radnje i nain
na koji e svaki od njih u toku realizacije postupati, naoruanje i oprema,
nain i sredstva komuniciranja te mogunost ukljuivanja dodatnih snaga
i sredstava. Uz elemente plana, planom racije predviaju se i objekti te
prostori u kojima e racija biti provedena, a planom zasjede i samo mjesto
provoenja zasjede. Plan racije i zasjede u pravilu se donosi u pisanom
obliku. Pregled odreenih objekata i prostora poduzima se u preventivne i
sigurnosne svrhe.
3.6. Davanje upozorenja i nareenja
Policijski slubenik ima ovlatenje upozoriti osobu koja svojim
ponaanjem, djelovanjem ili proputanjem odreene radnje moe dovesti u
opasnost svoju sigurnost ili sigurnost druge osobe ili sigurnost imovine,
naruiti javni red i mir ili ugroziti sigurnost saobraaja na cestama ili
kada se opravdano oekuje da bi ta osoba mogla poiniti ili izazvati drugu
osobu da poini krivino djelo ili prekraj.

50
Naredbe se izdaju radi:
otklanjanja opasnosti za ivot i osobnu sigurnost graana,
otklanjanja opasnosti za imovinu,
sprjeavanja izvrenja krivinih djela, prijestupa i prekraja,
hvatanja njihovih poinitelja te pronalaenja i osiguranja tragova tih
djela koji mogu posluiti kao dokaz,
odravanja javnog reda i mira ili uspostavljanja naruenog javnog
reda i mira,
sigurnosti saobraaja,
zabrana pristupa ili zadravanja na prostoru ili objektu gdje to nije
doputeno,
sprjeavanja i otklanjanja posljedica u sluaju ope opasnosti
prouzrokovane elementarnim nepogodama, epidemijama ili drugih
oblika ugroavanja ope sigurnosti.
Upozorenja i naredbe obino se daju usmeno, pisano ili na drugi pogodan
nain (svjetlosnim i zvunim signalima, rukom i slino).
3.7. Privremeno oduzimanje predmeta
Policijski slubenik privremeno e oduzeti predmet: kada okolnosti sluaja
ukazuju da je odreeni predmet namijenjen izvrenju krivinog djela ili
prekraja ili kad je radi zatite ope sigurnosti oduzimanje predmeta
prijeko potrebno te u sluaju postojanja predmeta koji osoba kojoj je
oduzeta sloboda ima uz sebe i moe ga upotrijebiti za samoozljeivanje,
napad ili bijeg.
O privremenom oduzimanju predmeta policijski slubenik duan je izdati
potvrdu. Potvrda mora sadravati opise privremeno oduzetog predmeta po
kojima se on razlikuje od drugih predmeta te podatke o osobi od koje je
predmet oduzet. Kada zbog svojstva privremeno oduzetih predmeta
uvanje u prostorijama policije nije mogue ili je povezano sa znaajnim
potekoama, privremeno oduzeti predmeti mogu se pohraniti ili osigurati
na odgovarajui nain, do odluke nadlenog tijela. Kada prestanu razlozi
radi kojih je predmet privremeno oduzet, ako drugim zakonom ili odlukom
nadlenog tijela nije drukije odreeno, privremeno oduzeti predmet e se
vratiti osobi od koje je oduzet.
Policija je ovlatena prodati privremeno oduzete predmete kada za daljnje
postupanje nije nadlean sud ili drugo tijelo uprave ako: predmetima
prijeti opasnost od propadanja ili znaajni gubitak vrijednosti ili ako je
uvanje i odravanje predmeta vezano s nerazmjerno visokim trokovima
ili tekoama. Privremeno oduzeti predmet moe biti prodan kada ga
pozvana osoba ne preuzme u odreenom roku koji ne moe biti krai od
jedan mjesec te kada joj je priopeno da e predmet biti prodan ukoliko ga
ne preuzme. Privremeno oduzeti predmeti se obino prodaju na javnoj
licitaciji.
Ako se privremeno oduzeti predmet nije mogao prodati na odranoj javnoj
licitaciji ili ako je oigledno da e trokovi licitacije biti nerazmjerni sa
51
iznosom dobijenim prodajom ili ako postoji opasnost od propadanja
predmeta, privremeno oduzeti predmeti e se prodati u slobodnoj prodaji.
Ako se kupac ne moe pronai unutar roka od jedne godine privremeno
oduzeti predmet moe se upotrijebiti u opem dobru ili unititi. Sredstva
ostvarena prodajom privremeno oduzetog predmeta obino su prihod
dravnog budeta.
3.8. Poligrafsko testiranje
Policijski slubenik ovlaten je nad osobom od koje trai obavijesti
primijeniti poligrafsko ispitivanje nakon to osobu upozna s radom
ureaja i nakon to osoba izrazi pisanu suglasnost. On (Ona) duan je
prekinuti primjenu poligrafskog ispitivanja ukoliko osoba od koje se trae
obavijesti, nakon to je dala pisanu suglasnost, izjavi da istu povlai.
Poligrafskom testiranju ne smije se podvrgnuti: osoba koja je pod
utjecajem alkohola ili pod utjecajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih
tvari, osoba koja ima ozbiljna srana oboljenja, osoba u stresnom stanju,
osoba koja uzima lijekove za smirenje, osoba koja pokazuje vidljive
znakove duevne bolesti ili poremeenosti, osoba koja osjea intenzivnu
fiziku bol, trudnica i rodilja.
3.9. Pregled osoba, predmeta i saobraajnih sredstava
Policijski slubenik ovlaten je obaviti pregled osobe, predmeta kojeg
osoba nosi sa sobom i saobraajnog sredstva kada je to nuno radi
pronalaska predmeta podobnih za napad ili samoozljeivanje. Pregledom
osobe obino se smatra uvid u sadraj odjee i obue, dok pod pregledom
saobraajnog sredstva obino se smatra pregled svih otvorenih i
zatvorenih prostora saobraajnog sredstva i predmeta koji se prevoze.
Pregled predmeta koji osoba nosi sa sobom obuhvaa pregled predmeta
koje su kod osobe ili u njezinoj izravnoj blizini ili predmeta osobe po ijem
se nalogu u njezinoj pratnji oni prevoze. Pregled osobe mora obaviti osoba
istoga spola, osim sluajeva kada je neophodan uran pregled osobe radi
oduzimanja oruja ili predmeta podobnih za napad ili samoozljeivanje.
Prilikom pregleda policijski slubenici ovlateni su koristiti tehnika
sredstva i slubenog psa. Pri poduzimanju ovih mjera policijski slubenik
ovlaten je nasilno otvoriti zatvoreno saobraajno sredstvo ili predmet
kojeg osoba nosi sa sobom.
Ako postoje osnove sumnje da pregledavana osoba kod sebe, u
saobraajnom sredstvu ili u predmetu kojeg nosi sa sobom posjeduje
predmete koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku ili
postupku pred prekrajnim sudom, policijski slubenik ovlaten je
zadrati osobu do pribavljanja naloga za pretragu, a najdue est sati.
Pregled policijski slubenik moe obaviti vizuelno, dodirom, uvidom u
sadraj, koritenjem tehnikih sedstava (ogledala, detektora i sl.) odnosno
slubenog psa. Policijski slubenik e, u pravilu, osobu nad kojom se
obavlja pregled izdvojiti od drugih osoba i prije zapoinjanja pregleda
52
upoznati je sa razlozima obavljanja pregleda. Policijski slubenik nee
postupiti na ovaj nain samo prilikom obavljanja pregleda na javnim
okupljanjima odnosno ako bi time doveo u pitanje njegovo obavljanje ili
ako bi takvim postupkom doveo u pitanje izvrenje slubene zadae.
Policijski slubenik e prije obavljanja pregleda predmeta odnosno
saobraajnog sredstva pozvati osobu da omogui uvid u sadraj predmeta
odnosno saobraajnog sredstva kojega e pregledati. Ako osoba odbije
omoguiti uvid, policijski slubenik e sam provjeriti sadraj predmeta
odnosno saobraajnog sredstva kojeg pregledava.

Policijski slubenik e pri nasilnom otvaranju zatvorenog predmeta
odnosno saobraajnog sredstva nastojati prouzroiti to manju tetu, a
nakon otvaranja, u sluaju nastanka tete, duan je poduzeti mjere da se
nastala oteenja fiksiraju fotografijom ili na drugi pogodan nain.

Kad policijski slubenik u toku pregleda, utvrdi da postoje okolnosti zbog
kojih je potrebno obaviti pretragu, zatrait e nalog nadlenog suda za
provoenje te radnje.Policijski slubenik prestat e sa zadravanjem osobe
koju je potrebno pretraiti ukoliko se u roku od 6 sati ne pribavi nalog za
pretragu. Ovo je praksa u veini zemalja EU.
Izuzetak od ovih pravila predstavlajju slubenici anti-diverzione zatite
koji e izvriti protiveksplozijske preglede svih paketa, potanskih i drugih
vrsta poiljaka upuenih policiji i na adrese tienih osoba, objekata i
prostora nad kojima se provode mjere osiguranja.
3.10. Osiguranje i pregled mjesta dogaaja
Kada policijski slubenik sazna za izvrenje krivinog djela, prekraja ili
drugog dogaaja povodom kojega je potrebno neposrednim opaanjem
utvrditi ili razjasniti injenice, policijski slubenik ovlaten je osigurati
mjesto dogaaja do dolaska slubene osobe odgovarajueg tijela,
pregledati mjesto dogaaja radi pronalaenja ili osiguranja tragova i
predmeta koji mogu posluiti kao dokaz, pronalasku izvrioca krivinog
djela te prikupljanju obavijesti u vezi s krivinim djelom, prekrajem ili
dogaajem.
U veini zemalja policijski slubenik ovlaten je do okonanja pregleda, a
najdue 6 sati, zadrati osobu za koju procijeni da moe dati obavijesti
vane za razjanjavanje dogaaja ili za poduzimanje spasilakih
aktivnosti, ako je vjerojatno da se obavijesti ne bi mogle kasnije prikupiti
ili se ne bi mogla osigurati nazonost osobe koja moe poduzeti spasilake
aktivnosti. U svrhu zatite rtava krivinog djela, prekraja, dogaaja ili
radi zatite interesa postupka policijski slubenik ovlaten je zabraniti
snimanje mjesta dogaaja.


53
3.11. Zaprimanje prijava
Policijski slubenik duan je zaprimiti prijavu o poinjenom krivinom
djelu. Ako se pri podnoenju krivine prijave ili provoenjem operativno
taktikih radnji utvrdi da se radi o dogaaju koji nema obiljeja krivinog
djela, policijski slubenik je duan o tome izvijestiti oteenog. (Vidjeti vie
u Zakonu o krivinom postupku Kosova)
3.12. Javno raspisivanje nagrade
Policija je ovlatena javno raspisati nagradu za danu obavijest radi:
otkrivanja i hapenja osobe koja je poinila tee krivino djelo,
pronalaenja nestale osobe, te drugih opravdanih sluajeva kada su
obavijesti graana potrebne u ostvarenju poslova policije. Raspisivanje
nagrade smije se objaviti u sredstvima javnog informisanja ili na drugi
pogodni nain. Veoma je vano nagovjestiti da nema pravo na nagradu
osoba koja je dala obavijest za koju je raspisana nagrada, ukoliko policija
istom ve raspolae.
3.13. Snimanje na javnim mjestima
Snimanjem na javnim mjestima podrazumijeva se trajni akustiki i video
nadzor nad javnim mjestima gdje se uestalo ine krivina djela ili
prekraji radi njihovog sprjeavanja. Kada postoji opasnost da prilikom
javnog okupljanja doe do ugroavanja ivota i zdravlja ljudi te imovine,
policijski slubenik ovlaten je obaviti video snimanje ili fotografiranje
javnog skupa. Policija mora namjeru o provoenju aktivnosti javno
saopstiti putem sredstava javnog insformisanja.
4. Upotreba sredstava prisile
Sredstva prisile su:
tjelesna snaga,
palica,
sredstva za vezivanje osobe,
ureaj za prisilno zaustavljanje motornog vozila,
slubeni psi,
hemijska sredstva,
slubeni konji,
vatreno oruje,
ureaj za izbacivanje mlazova vode (vodeni top),
posebna vozila i
posebne vrste oruja i eksplozivna sredstva.
Sredstva prisile smiju biti uporabljena radi zatite ivota ljudi, svladavanja
otpora, sprjeavanja bijega ili odbijanja napada, ako mjere upozorenja i
nareenja ne garantuju uspjeh. Stoga e policijski slubenik uvijek
primjeniti najblae sredstvo prisile koje garantuje uspjeh. Osoba protiv
koje su ispunjeni uslovi za upotrebu sredstava prisile nee se upozoriti
ukoliko bi isticanje upozorenja dovelo u pitanje izvrenje slubene radnje.
54
4.1. Upotreba tjelesne snage
Upotrebom tjelesne snage smatra se upotreba razliitih zahvata borilakih
vjetina ili njima slinih postupaka na tijelu druge osobe, kojima je cilj
odbijanje napada ili savladavanje otpora osobe uz nanoenje najmanjih
tetnih posljedica. Policijski slubenik ima pravo upotrijebiti tjelesnu
snagu radi savladavanja otpora osobe koja remeti javni red i mir ili koju
treba dovesti, zadrati ili uhapsiti kao i radi odbijanja napada na sebe ili
drugu osobu ili na objekt ili prostor koji osigurava. Upotrebom tjelesne
snage smatra se udarac, zahvat i druge vjetine obrane ili napada kojima
se prisiljava na poslunost osoba koja svojim postupkom onemoguava
izvrenje policijskog posla ili napada na policijskog slubenika, na osobu
koju osigurava policijski slubenik, na drugu osobu ili objekt. Policijski
slubenik duan je prestati sa upotrebom tjelesne snage kad prestane
napad ili otpor.
Otporom se opet smatra svako suprotstavljanje naredbi policijskog
slubenika izdanoj radi odravanja ili uspostavljanja naruenog javnog
reda i mira, udaljavanja s mjesta dogaaja, privremenog ogranienja
kretanja, dovoenja, zadravanja ili uhienja, kao i radi obavljanja drugih
policijskih poslova.
Otpor moe biti aktivan i pasivan. Aktivan otpor postoji kad osoba prua
otpor upotrebom oruja, orua, drugih predmeta ili tjelesnom snagom i na
taj nain onemoguava policijskog slubenika u obavljanju policijskog
posla. Aktivnim otporom smatra se i poticanje na otpor. Pasivan otpor
postoji kad osoba ne postupi po naredbi ili se stavi u takav poloaj kojim
onemoguava izvrenje policijskog posla (legne, klekne, uhvati se za osobu
ili neki predmet i sl.).
4.2. Upotreba slubene palice
Upotreba palice doputena je ako su blai naini upotrebe tjelesne snage
bezuspjeni ili ne garantuju uspjeh. Obino se u teoriji smatra da je
upotreba palice ipak tei oblik upotrebe tjelesne snage. Policijski slubenik
nee upotrijebiti palicu prema djeci, trudnicama u vidljivom stanju
trudnoe, starijim i vidljivo bolesnim ili nemonim osobama, duevnim
bolesnicima i teim invalidima, osim ako takva osoba neposredno
ugroava ivot policijskog slubenika ili druge osobe. Policijski slubenik u
pravilu nee upotrijebiti palicu prema osobi koja prua pasivni otpor, osim
ako se takav otpor ne moe svladati na drugi nain.

4.3. Upotreba sredstava za vezivanje
Sredstva za vezivanje doputeno je upotrijebiti radi: sprjeavanja otpora
osobe ili odbijanja napada usmjerenog na policijskog slubenika,
sprjeavanja bijega osobe te onemoguavanja samoozljeivanja ili
ozljeivanja druge osobe. Upotreba sredstava za vezivanje je ograniavanje
pokretljivosti tijela, osobito ruku i/ili nogu, u pravilu lisicama, a u
posebnim sluajevima i drugim prikladnim sredstvom (remen, ue i sl.),
osobi koja prua otpor, pokuava napasti, pobjei ili se samoozljediti.
55
Policijski slubenik upotrijebiti e sredstva na nain da sredstvo za
vezivanje nee nanijeti nepotrebne tjelesne ozljede vezanoj osobi.
Ne smijemo jednim sredstvom za vezivanje istovremeno vezati dvije osobe
razliitog spola.
4.4. Upotreba ureaja za prisilno zaustavljanje vozila
Upotreba ureaja za prisilno zaustavljanje vozila doputena je radi:
sprjeavanja bijega osobe koja je zateena u krivinom
djelu
sprjeavanja bijega osobe koja je liena slobode ili za koju
postoji nalog za lienje slobode,
sprjeavanja nezakonitog prelaska dravne granice
vozilom,
sprjeavanja nedoputenog pristupa vozilom do objekta ili
podruja gdje se nalaze osobe koje policijski slubenik
osigurava.
Ureaj za prisilno zaustavljanje vozila postavlja se uz poduzimanje mjera
upozorenja. Ispred ureaja za prisilno zaustavljanje vozila, policijski
slubenik je duan u priblino jednakim razmacima, na udaljenosti od
250 do 300 m iz smjera nailaska vozila, postaviti saobraajne znakove
ovim redoslijedom:
Opasnost na cesti!,
Zabrana preticanja!,
Ogranienje brzine 40 km/h!,
Zabrana prolaska bez zaustavljanja
-Stop, policija!.
Prilikom postavljanja ureaja za prisilno zaustavljanje vozila ne smije se
dovoditi u opasnost ivot i sigurnost ostalih sudionika u saobraaju.
4.5. Upotreba slubenog psa
Slubeni pas smije se upotrijebiti kao sredstvo prisile u sluajevima kada:
su ispunjeni uslovi za upotrebu tjelesne snage ili palice,
su ispunjeni uslovi za upotrebu vatrenog oruja,
se uspostavlja narueni javni red i mir.
Ustaljena praksa modernih policija govori da u sluajevima kada su
ispunjeni uslovi za upotrebu vatrenog oruja slubeni pas smije se
koristiti i bez zatitne koare (brnjice), a u ostalim sluajevima samo sa
zatitnom koarom (brnjicom). Slubeni (posebno izvjebani) pas se kao
sredstvo prisile moe koristiti samo pod nadzorom struno osposobljenog
policijskog slubenika (vodia pasa), na nain kojim se nee izazvati
uznemirenost graana. Policijski slubenik je duan prije upotrebe
upozoriti osobu da e prema njoj upotrijebiti slubenog psa kao sredstvo
prisile ukoliko ne postupi po izdanoj naredbi. Upozorenje se nee dati
56
kada bi to s obzirom na okolnosti konkretnog sluaja onemoguilo
izvrenje slubenog zadatka. Ukoliko u obavljanju policijskog posla
slubeni pas ostane bez nadzora vodia, drugi policijski slubenik duan
je poduzeti potrebne mjere radi sprjeavanja daljnje upotrebe slubenog
psa kao sredstva prisile.
4.6. Upotreba hemijskih sredstava
Hemijska sredstva doputeno je, upotrijebiti samo radi istjerivanja osobe
iz zatvorenog prostora ili radi rjeavanja talakih situacija.
4.7. Upotreba slubenog konja
Slubeni konj smije se upotrijebiti kao sredstvo prisile samo radi
uspostavljanja naruenoga javnog reda i mira.
4.8. Upotreba vatrenog oruja prema ljudima
Policijski slubenik ovlaten je upotrijebiti vatreno oruje ako su druga
sredstva prisile koritena bezuspjeno ili ne garantuju uspjeh, tada je ovaj
slubenik ovlaten upotrijebiti vatreno oruje kada na drugi nain ne
moe:
zatiti svoj ivot i ivot drugih ljudi,
sprijeiti izvrenje krivinog djela za koje se moe izrei
kazna zatvora u trajanju od pet godina i vie (obino je ovo
praksa u EU, a preuzeta je u mnogim zemljama u
tranziciji),
sprijeiti bijeg osobe zateene u izvrenju krivinoga djela
za koje se moe izrei kazna zatvora od deset godina ili tea
ili osobe za kojom je raspisana potraga zbog izvrenja
takvoga krivinog djela,
Preciznije o ovome pogledajte Legislativu KOSOVA.
Prije upotrebe vatrenog oruja policijski slubenik e uputiti usmeno
upozorenje:
stoj, policija!
a nakon toga drugi poziv
stoj, pucat u!.
Upozorenje se nee upuivati ukoliko bi se time dovelo u pitanje izvrenje
slubenog zadatka. Upotreba vatrenog oruja nije doputena kada dovodi
u opasnost ivot drugih osoba, osim ako je upotreba vatrenog oruja
jedino sredstvo za odbranu od neposrednog napada ili opasnosti. Upotreba
vatrenog oruja nije doputena protiv maloljetnika osim kada je upotreba
vatrenog oruja jedini nain za odbranu od napada ili opasnosti. Pucanje
57
u zrak od strane policijskog slubenika radi traenja pomoi ne smatra se
upotrebom vatrenog oruja kao sredstva prisile.
4.9. Upotreba sredstava prisile prema skupini
Policijski slubenik ovlaten je uputiti naredbu skupini osoba da se razie
ako se skupina protivpravno okupila i protivpravno se ponaa te tako
moe izazvati nasilje. Ako se skupina ne razie, doputeno je upotrijebiti
sljedea sredstva prisile:
posebna motorna vozila,
tjelesna snaga,
palica,
hemijska sredstva,
mlazovi vode,
slubeni pas,
slubeni konj.
Policijski slubenik ovlaten je protupravno okupljenoj skupini koja se
protupravno ponaa i prijeti da e izazvati nasilje uputiti naredba da se
razie. Naredba se upuuje usmeno ili tehnikim sredstvom tako da se
omogui da veina okupljenih uje naredbu. Ako se skupina na zakonom
propisanu naredba o razilaenju ne razie, po naredbi prema skupini se
mogu upotrijebiti sredstva prisile.
4.10. Upotreba mlazeva vode (vodeni top)
Ureaje za izbacivanje mlazova vode doputeno je koristiti radi
uspostavljanja javnog reda i mira naruenog u veem obimu. Policijski
slubenik ne smije upotrijebiti ureaje za izbacivanje mlazova vode vee
snage prema osobi izravnim udarcem mlaza vode vee snage sa
udaljenosti koja moe ugroziti njen ivot (minimalno 15 metara).

4.11. Upotreba vatrenog oruja prema ivotinjama
Vatreno oruje je doputeno upotrijebiti protiv ivotinja kada od njih
prijeti neposredna opasnost od napada na ivot i tijelo osobe ili opasnost
od ugroavanja ivota ili zdravlja ljudi (zarazne bolesti i sl.). Oruje je
doputeno upotrijebiti prema bolesnim i teko povrijeenim ivotinjama,
kada veterinar ili druga osoba ne moe poduzeti odgovarajuu mjeru.
4.12. Izvjetaj o upotrebi vatrenog oruja
Policijski slubenik koji je upotrijebio kao i policijski slubenik koji je
naredio upotrebu sredstava prisile duan je o tome izvijestiti operativno
deurstvo policije ili operativno komunikacijski centar i podnijeti pisani
izvjetaj nadreenom. Ovaj izvjetaj mora sadravati: vrijeme i mjesto
upotrebe, ime i line podatke osobe protiv koje je pojedino sredstvo prisile
uporebljeno, zakonsku osnovu i vrstu upotrebljenog sredstva prisile, opte
i posebne uslove pod kojima je sredstvo prisile upotrebljeno, eventualno
58
nastale posljedice te ime i prezime policijskog slubenika koji je sredstva
prisile upotrebio odnosno naredio njihovu upotrebu.
Uobiajena evropska praksa je da naelnik policijske uprave biva duan u
roku 24 sata od prijema pisanog izvjetaja donijeti ocjenu zakonitosti
upotrebe sredstava prisile, a direktor policije ili neko tog ranga donosi
ocjenu zakonitosti upotrebe sredstava prisile ako ih je upotrebio ili naredio
naelnik policijske uprave ili policijski slubenik Ministarstva u njrgovom
sjeditu.
U posebnim sluajevima, kada je policijski slubenik upotrebio samo
sredstva za vezivanje, ako vezana osoba nema vidljivih ozljeda i ne
izjavljuje primjedbe na postupak policijskog slubenika, zakonitost njihove
upotrebe ocijenit e njegov neposredni rukovodilac.
5. Zatita rtava krivinih djela i drugih osoba
Dok za to postoje opravdani razlozi policija e uspostavom primjerenih
mjera zatititi rtvu i drugu osobu koja je dala ili moe dati podatke vane
za krivini postupak ili osobu koja je s navedenim osobama u vezi ako im
prijeti opasnost od izvrioca krivinog djela ili drugih osoba. Pri
podnoenju pisanog izvjetaja o sadraju obavijesti na ije je prikupljanje
policija ovlatena u skladu sa zakonom, policijski slubenik smije
uskratiti podatak o identitetu osobe od koje je dobio informaciju ako
prosuuje da bi otkrivanjem njenog identiteta izloio osobu ozbiljnoj
opasnosti po ivot, zdravlje, tjelesnu nepovredivost ili bi time ugrozio
njenu slobodu i imovinu. Podaci o identitetu osobe koja je dala
informaciju smatraju se slubenom tajnom.
U sklopu svojih redovnih aktivnosti policija prikuplja, obrauje i koristi
line podatke te vodi evidencije o linim i drugim podacima na ije je
prikupljanje ovlatena obino Zakonom o policiji radi sprjeavanja i
otkrivanja krivinih djela i prekraja te pronalaska izvrilaca krivinih
djela i prekraja. S tim u vezi policija vodi slijedee evidencije:
osoba kojima je po bilo kojem osnovu oduzeta sloboda
(hapenje, zadravanje, dovoenje, i dr.),
osoba za koje postoji osnovana sumnja da su poinile
krivina djela i prekraje,
izvrenih krivinih djela i osoba oteenih tim djelima,
izvrenih krivinih djela nepoznatih izvrilaca
traenih osoba i predmeta te osoba kojima je zabranjen
ulazak na Kosovo
provjere identiteta osoba,
osoba nad kojima je provedeno utvrivanja identiteta,
daktiloskopiranih osoba, fotografiranih osoba i DNA
pretraga,
operativnih izvjetaja, operativnih izvora saznanja i osoba
pod posebnom policijskom zatitom,
dogaaja,
upotrebljenih sredstava prisile,
59
eventualnih albi graana.
Samo brojani (numeriki) podaci o krivinim djelima, prijavljenim i
oteenim osobama, kao i ostali numeriki podaci smiju se koristiti u
statistike i analitike svrhe u policiji i van nje, naroito za. koritenje
nadlenim strunim i naunim tijelima u svrhu nauno-istraivakog rada
(na primjer za diplomski rad studenta itd...).
6. Davanje pouke osobi lienoj slobode
Policijski slubenik duan je uhienoj osobi dati sljedeu pouku:
Lieni ste slobode zbog (naziv krivinog djela zbog
kojeg je osoba uhapena), niste duni govoriti, imate
pravo na advokata i obavjetavanje porodice.
U posebnim sluajevima, u pouci se ne mora izrei taan naziv krivinog
djela, ve ga je dovoljno poblie odrediti ako je osoba zateena u
poinjenju tog djela (na licu mjesta). Kad je uhiena osoba gluha ili
nijema, omoguit e joj se struna osoba zbog komunikacije. Kad je
uhapena osoba u takvom stanju da ne moe shvatiti znaenje (teko
alkoholizirana, duevno bolesna i dr.) ili je u trajnom stanju pruanja
otpora ili se otpor opravdano oekuje, davanje pouke odgodit e se do
prestanka takvog stanja.
Policijski slubenik zatrait e od uhapene osobe koja se odrekla prava
na advokata ili prava na obavjetavanje porodice da svoju odluku potvrdi
vlastitim potpisom na Izvjetaju o lienju slobode.






















60
LITERATURA


Administrativno nareenje za sprovoenje Uredbe UNMIK-a broj: 2005/54 o
okviru i vodeim naelima Kosovske policijske slube
(UNMIK/NAR/2006/9).

Berkeley, G.E. (1969). The Democratic Policeman: Boston: Beacon Press.

Champion, J.D., Rush, E.G. (2003). Rad policije u zajednici: Office of
Public Affairs Embasy of United States of America, Sarajevo, Bosnia and
Herzegovina.

Maslea, R. (1999). Policija organizacija i funkcioniranje u demokratskom
drutvu, Fakultet kriminalistikih nauka, Sarajevo

Mileti, S. (2003). Policijsko pravo, Policijska akademija, Beograd.

Modly, D., Korajli, N. (2002). Kriminalistiki rjenik, Centar za kulturu i
obrazovanje, Teanj.

Nacrt Uredbe o Ustavnom okviru za Privremenu samoupravu na Kosovu
(UNMIK/REG/2001/9).

Prijelazni policijski kurs, (1997). UN Mission in Bosnia and Herzegovina,
International police task force, pripremljeno od strane Ministarstva pravde
SAD-a.

Roberg, R., Crank, J. Kuykendall, J., Sherman, W. L. (2004). Policija i
drutvo: Office of Public Affairs Embasy of United States of America,
Sarajevo.

Torres, D.A. (1987). Handbook of State Police, Highway Patrol and Investi-
gative. New York: Greenwood Press.

Uredba o okviru i vodeim naelima Kosovske policijske slube,
(UNMIK/REG/2005/54).

Uredba o ovlatenjima Privremene samouprave na Kosovu,
(UNMIK/REG/1999/1).

Weisheit, R.A. (1996). Crime and Policing in Rural and Small-Town Ameru-
a, Prospect Heights, IL: Waveland Press.