U eljabinskoj oblasti, na jugu Urala, na uzvienju blizu mjesta na kojem se spajaju rijeke

Velika Karaganka i Utjaganka, 1987. otkrivena je drevna naseobina - Arkaim. Znanstvenici se

slau da se Arkaim po starosti moe usporediti s egipatskim piramidama ili s kretskom
mikenskom civilizacijom. Drevni graditelji podigli su ga prije 3600-3700 godina, u razdoblju
srednjeg bronanog doba.
Openito, ovaj kulturni sklop gradova na Uralu obino se zvao sintatinskim (po Sintati, isto
jednom nalazitu), no nakon otkria Arkaima, sve ee se govori o akraimskoj kulturi.
Tko su bili itelji Arkaima?
Ve tri desetljea istraivai pokuavaju odgovoriti na ovo pitanje. Kao to se to esto dogaa
kada nema pravog odgovora, poinju se pojavljivati i ideje da su u gradu ivjeli
izvanzemaljci. Veina znanstvenika vjeruje da su Arkaim izgradili Indoeuropljani, ali zasada
ta teorija nije dokazana. Neki meu njima pretpostavljaju da su u Arkaimu ivjeli preci ljudi
koji su naselili Iran i Indiju i na tim podrujima osnovali svoje velike kulture. Izmeu
ostaloga, Arkaim se tumai i kao nekadanje svjetsko sredite Arijaca, kao grad mitskog
kralja Jime iz Aveste, te kao rodno mjesto Zaratustre. Takoer, bilo je pokuaja da se Arkaim
identificira s Asgardom, gradom podrijetla Odina u nordijskim sagama. Arkaim je u novije
vrijeme tek stekao veliku popularnost, te ga se povezuje sa simbolom za rusko arijanstvo,
sve zahvaljujui Viktoru nireljmanu (ruski povjerniar i antropolog)

Ureenje Arkaima
Arkaim je graen planski, to potvruju otkrivene parcele koje su nepoznati graditelji ostavili
za izgradnju kua, kao i dobro osmiljene konstrukcije svih gradskih objekata. Naselje ima
radijalnu simetriju, tj. graeno je u obliku kruga. Promjer vanjskog kruga je oko 160 metara.
Monumentalne zidine Arkaima okruene su kanalom dubokim oko dva metra, koji je nekada
bio ispunjen vodom. irina vanjskog zida skoro je 5 m, a visina preko 5 m. Istraivai su doli
do zakljuka da je osnovna jedinica za duinu u Arkaimu iznosila 80 cm.
Ispred ulaza u Arkaim postojali su labirinti. Moda su to bile fortifikacijske klopke koje su
oteavale pristup gradu, a moda su labirinti imali sakralno znaenje.
Naselja bronanog doba imaju sasvim drugaiju strukturu linearna su i svaki stambeni ili
fortifikacijski kompleks graen je neovisno o drugima. U Arkaimu je, meutim, postojao plan
gradnje, koji je predviao meusobnu povezanost objekata. Lako je uoiti da je cjelokupan
gradski prostor koriten aktivno i racionalno. Ovaj drevni grad bio je dobro utvren. Bio je
opasan dvostrukim kamenim zidinama izmeu kojih je prolazio put, a uz unutranji zid bile su
izgraene prostorije razliite veliine i namjene.
Istraivai su u Arkaimu otkrili stambene graevine i razliite pomone objekte: lonarske
pei, pei za topljenje metala, kao i torove za stoku. Na osnovu ouvanih ivotinjskih kostiju,
znanstvenici su saznali i koje su se ivotinje ovdje uzgajale. Uglavnom su to bili konji i
krupna i sitna rogata stoka. Tee je doi do saznanja o osnovnom zanimanju drevnih itelja
ovog grada o tome se jo uvijek vode rasprave i vre istraivanja.
Poznato je da je svastika drevni simbol Sunca, koji se susree kod mnogih naroda. Tijekom
iskopavanja u okolini Arkaima pronaeno je mnotvo ostataka keramikih predmeta sa
arama u obliku svastike.
Strunjaci smatraju da su itelji ovog drevnog grada obraivali okolna polja. Na lokalitetu
udaljenom 5-6 km od Arkaima pronaeno je i nekoliko manjih naselja iz istog razdoblja. Neki
arheolozi smatraju da su to bila imanja na kojima su se itelji Arkaima bavili poljoprivredom.
Unato tome to je grad osnovan prema jedinstvenom planu, svaki stambeni objekt graen je
zasebno, ak su primjetni i pokuaji irenja kua nautrb prostora predvienog za ulicu, to
govori da je svaka obitelj (ili svaka porodica) samostalno gradila svoju kuu i da nije bilo
kolektivne drutvene izgradnje.
Zanimljivo je i to to je drevno naselje imalo, osim dobro projektiranih prolaza, takozvanih
ulica, i sustav slivnika i ahtova. To je najstariji, do sada otkriveni, kanalizacijski sustav,
koji svjedoi o vrlo visokoj urbanistikoj razini Arkaima.
Krovovi arkaimskih kua oblikovali su jo jednu ulicu, i to toliko iroku da je njome mogla
proi drvena dvokolica. Inae, najstarija dvokolica na svijetu pronaena je na Junom Uralu
tijekom arheolokih iskopavanja na lokalitetu na kojem se takoer nalazio drevni grad.
Na lokalitetu je pronaeno i mnotvo kostiju rtvenih ivotinja, to govori o razvijenoj
religioznosti. Istraiva D. Zdanovi u jednoj od svojih knjiga opaa: U itavom nizu
domainstava u Arkaimu, na dnu bunara pronaena su spaljena kopita, kao i lopatice i donje
vilice konja i krava. Kosti su namjerno stavljane u bunar: vilice su rasporeene u krug po
zidovima bunara i privrene za zemlju brezovim koniima. Pored bunara, na ijem dnu su
otkriveni ostatci rtvenih ivotinja, nalazile su se pei za topljenje metala. Zdanovi
pretpostavlja da ova povezanost rtvenika s vatrom i vodom ukazuje na mit o roenju
boanstva iz ognja i vode i u tome vidi vezu sa zoroastrijskim boanstvom Agni.
Arkaim je postojao oko 200-300 godina.
Zemlja gradova
Mnogi istraivai smatraju da je Arkaim imao jo jednu funkciju, tj. da je bio najstariji
opservatorij, zbog ega povlae izravnu paralelu sa Stonehengeom. Zanimljivo je da se oba
tajanstvena objekta nalaze na istoj geografskoj irini.
Nakon otkria Arkaima, u ovoj regiji je uz pomo aerosvemirskih istraivanja pronaeno
preko dvadeset slinih naselja. Sva ona nalaze se na vrlo zgusnutom teritoriju promjera 350
km, potjeu iz iste epohe i imaju zajednike karakteristike po kojima se razlikuju od drugih
otkrivenih drevnih gradova. Istraivai ovih junouralskih naselja uveli su pojam zemlja
gradova kao naziv za ovu jedinstvenu pojavu. Pojava je jedinstvena po tome to je iz tog
razdoblja sauvano vrlo malo gradova. Uglavnom se susreu humci, naseobine i nekropole, a
nigdje u svijetu nije otkriven ovakav sustav gradova kao na Junom Uralu.