Filozofski fakultet u Rijeci

Odsjek za psihologiju
Klinika psihologija II.
dr.sc. Ivanka ivi-Beirevi
Rijeka !""#$!""%.
UVOD U PSIHOTERAPIJU
to je psihoteapija!
odnos iz&e'u naj&anje dva uesnika
odnos podr(ke u odre'eno& zadano& cilju
koriste se razliite psiholo(ke &etode zasnovane na teoriji
nezavisno o teorijskoj orijentaciji veina terapeuta koristi neke sline tehnike
Je"nos#jean po$esionalan o"nos kojeg kaaktei%iaj&)
vre&enska ogranienost
uestalost kontakta
sadr*aj razgovora
razina inti&nosti
Po'ijesni a%'oj psihoteapije(
Od kraja +,. st. do %"-tih godina !". st. do&inacija psihoanalize
pro&jene u ko&unikaciji terapeut-klijent)
o le*anje na kauu
o direktna ko&unikacija oi u oi
o dopisna terapija
o telefonska ko&unikacija
o e-&ail ko&unikacija
)o'ije ten"en*ije & psihoteapiji
tendencija skraivanja psihoterapije
o ekono&inost
o li&itiranje osiguravajuih dru(tava
o krizne intervencije
tendencija integraciji psihoterapijskih pristupa
+&"&,nost psihoteapije
sla-ljenje utjecaja psihoanalize
postizanje vee integrativnosti
e(e pri&jena psihoedukacijskih pristupa i pro-le&u us&jerenih terapija
poveanje efikasnosti - skraenje i ekono&inost
e&pirijska validacija specifinih terapija terapeuta i pojedinih klinikih intervencija .dokazana efikasnost/
poveanje zastupljenosti *ena &e'u terapeuti&a
&anja zastupljenost psihijatara &e'u terapeuti&a a vea socijalnih radnika paraprofesionalaca kao i grupa
za sa&opo&o
us&jerenost na kulturalnu osjetljivost i &ultikulturalne terapije
Osno'ne #eto"e psihoteapije
poveanje uvida
s&anjenje e&ocionalne napetosti
poticanje katarze
pru*anje novih infor&acija
zadavanje zadataka izvan terapije
poveanje vjere nade i oekivanja pro&jene
Op,i *ilje'i psihoteapije)
redukcija e&ocionalne napetosti
postizanje uvida
razvijanje sposo-nosti za sa&ostalno dono(enje odluka i preuzi&anje odgovornosti
pro&jena navika i neprilago'enog pona(anja
u-la*avanje pose-no -olnih osjeaja
osposo-ljavanje za uspostavljanje odgovarajue &e'uljudske ko&unikacije
2
Psihologijske "is*ipline po'e%ane s psihoteapijo#
razvojna psihologija
kognitivna psihologija
-ihevioralna psihologija
psihologija linosti
psihopatologija
socijalna psihologija
- osnovno poznavanje -azinih zdravstvenih principa
Ko#e se lj&"i o-a,aj& %a po#o, %-og psihikih te.ko,a(
lijenici&a - 0+.%1
drugi& profesionalci&a .npr. sveenici&a/ - +,.,1
specijalisti&a u &entalno& zdravlju .psiholozi psihijatri i sl./ - 23.%1
Po-le# ta/enja psihoteapijskih &sl&ga
3"1 oso-a koje do*ivljavaju pro-le&e &entalnog zdravlja ne ta/i profesionalnu po&o - razlozi)
o pro-le& sa&ootvaranja
o strah od tret&ana .jakih neugodnih e&ocija/
o strah od stig&atizacije
o dostupnost po&oi
o cijena usluga
Po-le# "ise#ina*ije psihoteapijskih &sl&ga
3"-,"1 svih posjeta lijeniku povezano je s psiholo(ki& faktori&a
veina ze&alja financira lijeenje &edika&enti&a usprkos to&e (to psiholo(ki tret&ani daju -olje rezultate
pacijenti pokazuju pozitivniji stav pre&a nji&a i radije ih -iraju
231 fo-inih pacijenata koji tra*e po&o u Bostonu do-iva efikasan psiholo(ki tret&an a ,21 je na
&edika&entu .Barlo4/
SAVJETOVA)JE
Relativno kratak na teoriji zasnovan interpersonalni proces po&aganja ljudi&a koji su -azino psiholo(ki
zdravi u razrje(avanju njihovih razvojnih i situacijskih pro-le&a
Ra%lika i%#e0& psihoteapije i sa'jeto'anja( to !
Psihoterapija:
5e*i pro-le&i i pore&eaji .psihopatologija/ 6
fo-ije depresije -ipolarni pore&eaj shizofrenija
Savjetovanje:
7ak(i .8nor&alni9/ pro-le&i) svakodnevni
stresovi o-iteljske i -rane te(koe razvojne
krize akade&ski pro-le&i razvojne krize
pro-le&i prilagod-e
Ra%lika i%#e0& psihoteapije i sa'jeto'anja( Gdje!
Psihoterapija:
:rovodi se pri&arno u zdravstveni& ustanova&a
.hospitalno ili a&-ulantno/
:onekad ko&-inirano s &edika&entozno&
terapijo&
Savjetovanje:
provodi se u prosvjetni& i socijalni&
ustanova&a; profesionalni& savjetovali(ti&a
Ra%lika i%#e0& psihoteapije i sa'jeto'anja 1 usmjerenost na (
Psihoterapija:
<u-lje pro-le&e
:ro(la iskustva
Restrukturiranje linosti .ko&pleksne pro&jene
-azinih karakteristika linosti/
=esvjesne konflikte
Savjetovanje:
>ada(nje doga'aje
Racionalno rje(avanje pro-le&a
:oduzi&anje adekvatnih akcija
Ra%lika i%#e0& psihoteapije i sa'jeto'anja 1 trajanje(
Psihoterapija: du*e trajanje
3
tipino varira iz&e'u !"-0" seansi
period od nekoliko &jeseci do ! godine
Savjetovanje:
krae trajanje
o-ino 3 - +! senasi
period ? % &jeseci
Ra%lika i%#e0& psihoteapije i sa'jeto'anja 1 tko(
Psihoterapija:
psihoterapeuti .psihijatri psiholozi@@/
du*a edukacija .prosjeno 0-# godina/
Savjetovanje:
razliiti profesionalci) psiholozi lijenici socijalni
radnici pedagozi i sl.
krai trening
2aje"niko psihoteapiji i sa'jeto'anj&
:rofesionalan odnos
:rofesionalno okru*enje
Aasno definirane uloge
Etiki pin*ipi & sa'jeto'anj& i psihoteapiji
Badr*ati povjerljivost
:repoznati svoja ogranienja
5ra*iti konzultacije
5retirati klijenta onako kako -is&o i sa&i *eljeli -iti tretirani
:o(tivati individualne i kulturalne razlike
:ratiti etike standarde struke
Continuirano se usavr(avati
Iz-jegavati dvojni odnos
:repoznati i pravilno us&jeriti krizna stanja)
o prijetnja suicido&
o prijetnja nano(enja ozljeda drugi&a
o dokazi o zlostavljanju
o seksualne prijetnje
TERAPIJSKI OD)OS
3aktoi koji &tje& na teapijski o"nos i po*es sa'jeto'anja
1. Struktura
vre&ensko ogranienje .trajanje seanse tret&ana/
granice uloga
granice pona(anja
granice terapijskog procesa
o sa&a po se-i i&a terapijski efekt
2. Inicijativa 1 #oti'a*ija %a po#jen&
D&-ivalentnost .esta/
neodluni klijenti
o netko ih upuuje
o esto ne&otivirani za tra*enje po&oi
otpor
o suprotstavljaju se pro&jeni pre&da &ogu aktivno tra*iti po&o
o od-ijaju dono(enje odluka .8=e zna&9/
)aini i%a/a'anja otpoa klijenata
D. Coliina odgovora
ti(ina; &ini&u& govora
pretjerana rjeitost
B. >adr*aj odgovora
intelektualan govor
4
preokupacija si&pto&i&a i$ili e&ocija&a
preokupacija -uduno(u$pro(lo(u
retorika pitanja
E. >til reagiranja
o&alova*avanje; od-acivanje terapeuta
cenzuriranje &isli
za-oravljanje
eksternaliziranje
postavljanje granica
zavo'enje
razotkrivanje u zadnji as
<. 7ogistiko ovladavanje
kr(enje -azinih pravila savjetovanja
o sla-o pridr*avanje dogovora o seansa&a
o zaka(njavanje; od-ijanje plaanja
o tra*enje oso-nih usluga
S&potsta'ljanje otpo& klijenata
=eprocjenjivaki stav - pokazivanje prihvaanja strpljenja i razu&ijevanja klijentove ljutnje frustracije i
o-ra&-enog stava
Cori(tenje uvjeravanja .8noga u vrata9 8vrata u lice/
Fpotre-a konfrontacije
o ukazivanje na nekonzistentnosti
o poticanje klijenta da preuz&e odgovornost
:rag&atine tehnike .ti(ina reflektiranje izno(enje perspektive terapeuta i sl./
3. Fiziko okruenje
ugodnost prostorije - -lago osvjetljenje &irne -oje har&onian i ugodan na&je(taj
udaljenost klijenta i terapeuta fizike -arijere
po(tivanje privatnosti
o vizualna i auditivna izolacija;
o osiguravanje neprekidanja tijeko& seanse .telefonG/
!. "arakteristike k#ijenta
HDII> .Houng Dttractive Ier-al Intelligent >uccessful/
JOF=< .Jo&elK Old Fnintelligent =onver-al <isadvantaged/
fizika atraktivnost klijenta .najjai utjecaj facijalne ekspresije a naj&anji sadr*aja rijei/
uloga >L>
$. "arakteristike terapeuta
Bnati*elja .prirodan interes za ljude/
>vjesnost o se-i i oso-ni& vrijednosti&a
>poso-nost analiziranja vlastitih osjeaja
>vjesnost o kulturalni& razlika&a
L&patinost i razu&ijevanje
Dltruiza& etinost odgovornost
Otvorenost i sa&ootkrivanje
Congruentnost autentinost .uskla'enost iz-ora terapijskih tehnika s linosti terapeuta/
:rirodnost spontanost iskrenost
:ozitivan stav i po(tivanje klijenta .ideal koje& se te*i) neprocjenjivanjeG/
5oplina i pa*ljivost pre&a klijentu .oso-ito na poetku i u krizni& razdo-lji&a/
>poso-nost slu(anja vje(tina ko&uniciranja
Co&petentnost .pe*ipiana ekspertnost/
Lnerginost .e&ocionalno i fiziki zahtjevno/; kapacitet za suoavanje s pro-le&i&a
Fleksi-ilnost
>&isao za hu&or
5
)aje.,i oso-ni po-le#i teape&ta
Iscrpljivanje .fiziko i e&ocionalno/
anksioznost
depresija .ne&a e&ocionalnog distanciranja od pro-le&a klijenta/
interpersonalni pro-le&i
)aje.,i steso'i psihoteape&ta .uzorak od #""" terapeuta razliite orijentacije/
5e(ki klijenti .ljuti nasilni otporni na tret&an paranoidni suicidalni -orderline klijenti s pore&eaje&
oso-nosti/
5e(ki uvjeti rada
Conflikti sa suradnici&a supervizori&a
Ire&enski pritisak
Osjeaj osa&ljenosti i izolacije
L&ocionalni i psiholo(ki utjecaj na oso-ni *ivot
5erapeutski paradoks
)aini i%-jega'anja i &-la/a'anja po$esionalnog sagoije'anja
<ru*enje sa zdravi& oso-a&a
>a&oprocjena 6 identificiranje stresora i faktora koji opu(taju .vje*-e za s&anjenje stresa/
Modificiranje okolinskih stresora
Osiguravanje vre&ena za slo-odne i privatne aktivnosti .ravnote*a u *ivotno& stilu/
Oso-na terapija
ivotni stav koji ulijeva nadu
ne postoji idealan o-lik terapijskog odnosa
razliiti klijenti i&aju razliite potre-e
efikasni terapeuti koriste razliite vje(tine i tehnike za razvoj terapijskog odnosa prilago'enog specifino&
klijentu
Klj&ni &'jeti teapijskog o"nosa 4pe#a 5. Roges&6
+. L&patija - razu&ijevanje (to klijent do*ivljava &isli i osjea te kako percipira svoje pona(anje
!. :rirodnost .kongruentnost spontanost otvorenost za iskustva dosljednost -ez o-ra&-enog stava/
2. :o(tivanje prihvaanje klijenta .pozitivan stav/
1. %mpatija
Ije(tine povezane s tono& percepcijo& svijeta druge oso-e
vje(tine povezane s ko&unikacijo& e&patijske percepcije drugoj oso-i
Osno'ne 'je.tine ko#&nika*ije e#patije
o never-alno i ver-alno praenje
o parafraziranje sadr*aja koje klijent iznosi
o reflektiranje klijentovih osjeaja i i&plicitnih poruka
2. Prirodnost
Fkljuuje tri tipa pona(anja)
o kongruentnost .svjesnost o oso-ni& &isli&a osjeaji&a i reakcija&a; njihova uskla'enost/
o otvorenost .transparenost; spre&nost/ i diskretno sa&o-otkrivanje .ukljuuje svjesnu odlunost/
o neposrednost .otvoreno izra*avanje &isli i osjeaja kad se jave tijeko& seanse/
3. Pozitivan stav
Cljuno je pokazati prihvaanje klijenta
pokazivati neprocjenjivake i nekritike ver-alne i never-alne reakcije
)e'e-alno i%a/a'anje po%iti'nog sta'a
5on glasas - ugodan u&irujui
Facijalna ekspresija - zainteresiranost os&jeh
>tav - opu(ten nagnut pre&a oso-i
Contakt oi&a - direktno pre&a oso-i
<odir - diskretanugodan .GG/
Neste - otvorene
Fizika udaljenost - relativno -liska
6
Ve-alno i%a/a'anje po%iti'nog sta'a(
koristiti pozitivne izjave .us&jerene vi(e na proces nego na ishod/
koristiti ih selektivno .ne stalno/ i iskreno
3&nk*ije teapijskog o"nosa
>tvara at&osferu povjerenja i sigurnosti kod klijenta
osigurava uvjete za izra*avanje sna*nih osjeaja
o&oguava klijentu da do*ivi zdrav i pozitivan interpersonalan odnos
i&a znaajnu &otivacijsku funkciju .ulijevanje povjerenja nade i ohra-renja/
PRO5JE)A I)DIKA5IJA7
PRO5JE)A I ODRE8IVA)JE PRO+9E:A
Oinjenica da je psihoterapija neko&e korisna ne znai da &u je i potre-na.

Po*jena in"ika*ija %a psihoteapij&
Te-a po*ijeniti(
Pto je pro-le& klijenta
Ae li pro-le& dovoljno oz-iljan da zahtijeva intervenciju
Bahtijeva li pro-le& psiholo(ku intervenciju ili se &o*e rije(iti na druge naine
Mo*e li se pro-le& rije(iti praktino& intervencijo&
5ko i&a pro-le& i tko -i tre-ao ostati u tret&anu
I&a i oso-a pored psiholo(kih pro-le&a i neke so&atske pro-le&e za ije je rje(avanje nadle*an lijenik
:rocjena specifinih indikacija za odre'eni psihoterapijski pristup
Do"atno po*ijeniti
Ae li potre-na hospitalizacija
Ae li uz psihoterapiju potre-an i lijek
Hospitali%a*ija o-ino pote-na ko"(
Bipolarnog pore&eaja
:sihotinih stanja
5e*e depresije sa suicidalni& na&jera&a
Dkutne konzu&acije droga koja zahtijeva detoksikaciju
=ekih organskih stanja koja rezultiraju znaajno& deko&penzacijo&
:e"i*inske inte'en*ije 4$a#akoteapija; E5T6 ko"(
>hizofrenija
Bipolarnih pore&eaja
Intenzivnih stanja anksioznosti
5e*ih depresija s izra*eni& tjelesni& si&pto&i&a
Aspekti po*jene in"ika*ija %a psihoteapij&(
> aspekta pore&eaja
> aspekta oso-e u tret&anu - &otivacija prihvatljivost postupaka suradljivost
> aspekta okoline - &otiviranost suradljivost dosljednost ustrajnost
> aspekta terapeuta 6 znanja i vje(tine za provo'enje postupaka poznavanje pro-le&a odgovarajue oso-ine
linosti
Po*jena po-le#a
S'ha po*jene po-le#a
:rikupljanje infor&acija o pro-le&u
Identificiranje kontolirajuih varija-li .koje pridonose ili podr*avaju pro-le&/
Ftvr'ivanje ciljeva i oekivanja klijenta
:rikupljanje osnove podataka .-aseline/
7
Lduciranje i &otiviranje klijenta
o poveava se klijentovo prihvaanje tret&ana
o efekt reaktivnosti
:laniranje terapijskih intervencija i strategija
Po*jena o"go'aa na pitanje(
8Coji tret&an s koji& terapeuto& je najefikasniji za tog pojedinca s ti& specifini& pro-le&o& i pod koji&
uvjeti&a9 .:aul +,%Q/
Poetni# inte'j&o# nastoji se "o%nati(
Pto je pro-le&
Opisati sve ko&ponente pro-le&a
5ko s&atra da je to pro-le&
Ae li kronian ili reakcija na akutni stres
5rajanje pro-le&a
Od kada kako esto se javlja u koji& situacija&a
Pto pridonosi nastanku i odr*avanju pro-le&a
Ba(to -a( sada tra*i po&o
Intenzitet pro-le&a
Ndje pro-le& dolazi do izra*aja i u koje& o-i&u
Coliko interferira sa svakodnevni& funkcioniranje& u pojedini& aspekti&a .socijalni o-iteljski
profesionalni .../
koji dio opeg funkcioniranja oso-e zahvaa .prikazati u postotku ili grafiki/
Coga pro-le& s&eta i koliko
Cako okolina reagira .podr*ava razu&ije negira potie li pro&jenu/
5ra*i li pacijent po&o z-og se-e ili z-og nekog drugog
Cako pacijent gleda na pro-le&
Cako -i ga nazvao
Cako o-ja(njava njegov nastanak
Pto &u znai
>&atra li da je rje(iv .kako uz po&o ega/
Cakva je *elja oso-e za pro&jeno&
Coliko je &otivirana za pro&jenu
Coliko je &otivirana za aktivno ue(e u radu na pro&jeni
Cakve su &ogunosti za pro&jenu
:ostojei resursi snage i vje(tine suoavanja .kako se sa& suoava sa svakodnevni& pro-le&i&a; koga u
okolini &oli za po&o.../
<osada(nja tra*enja profesionalne po&oi
:ostoje li prepreke u sa&o& klijentu ili u okolini
Ka"a je po*jena goto'a < "o'oljna %a poetak tet#ana
I&a&o li dovoljno infor&acija za poetak tret&ana
Coliko je hitna potre-a za neposredni& olak(anje& od tego-a kod klijenta
Coliko je pacijent pesi&istian i oajan
:rocjena pro-le&a je kontinuirani proces koji se nastavlja tijeko& tret&ana
=eadekvatna procjena pro-le&a je glavni uzrok neuspje(nosti tret&ana
Kon*ept&ali%a*ija sl&aja
:ovezuje sve pacijentove pro-le&e
:o&a*e terapeutu da se us&jeri na one pro-le&e i aspekte pro-le&a koji su usko povezani s pacijentovi&
sredi(nji& te(koa&a
<onekle predvi'a odre'ena pona(anja klijenta
8
Kon*ept&ali%a*ija sl&aja o-&h'a,a
Izradu liste pro-le&a
Identifikaciju intenziteta pro-le&a .frekvencija trajanje oz-iljnost/
:rocjenu prioriteta i iz-or pro-le&a za tret&an
Identifikaciju prednosti klijenta
Identifikaciju sekundarne do-iti
:ostavljanje hipoteza
Iz-or ciljeva i plan tret&ana
:redvi'anje te(koa u provo'enju tret&ana
I2+OR 5I9JEVA7
P9A)IRA)JE TRET:A)A
Ra%lo%i %a posta'ljanje *ilje'a(
Razja(njavaju poetna oekivanja
:oveavaju &otivaciju
:oja(njavaju us&jerenost u tret&anu
:ovjeavaju ustrajnost
Olak(avaju planiranje akcija .zahtijevaju pri&jenu/
O&oguuju evaluaciju
Mogu i&ati reaktivan efekt
<aju klijentu osjeaj ovladavanja pro-le&o&
Procesni ci#jevi 6 openiti univerzalni za sve klijente .npr. uspostavljanje terapijskog odnosa ko&uniciranje
e&patije i sl./
Ishodni ci#jevi 6 specifini za svakog klijenta
:ostizanje ciljeva podrazu&ijeva pro&jenu &i(ljenja osjeanja i$ili pona(anja.
Pepo&ke %a posta'ljanje *ilje'a(
5re-aju -iti korisni i realistini
5re-aju -iti postavljeni u ter&ini&a akcija
5re-aju -iti specifini i &jerljivi
5re-aju -iti krojeni pre&a klijentu i u skladu s njegovi& vrijednosti&a
:o*eljno je da su pozitivno for&ulirani .(to e oso-a initi a ne (to e prestati initi/
:otre-no je provjeriti posljedice dostizanja ciljeva .pozitivne i negativne/ - (to e se dogoditi ako se ciljevi
dostignu a (to ako ne
Iee ciljeve tre-a razlo&iti u &anje dijelove
=apraviti hijerarhiju ciljeva .dugoroni - kratkoroni/
Nlavni cilj 6 podciljevi 6 neposredni zadaci
:og&,i *ilje'i
:otpuno rje(avanje pro-le&a
Mali po&aci koji znatno po-olj(avaju kvalitetu *ivota
:onekad ogranieni na)
6 :ostepeno po-olj(anje kroz du*e razdo-lje
6 Baustavljanje daljnjeg pogor(anja
6 :o&o pacijentu da sadr*ajnije *ivi -ez ogranienja z-og pro-le&a
6 >&anjenje uzne&irenosti z-og pro-le&a
Po-le#i & posta'ljanj& *ilje'a
klijent ne vidi neadekvatnost vlastitog pona(anja
klijent vidi pro-le& u pona(anju druge oso-e
klijent izra*ava pro-le& kao osjeaj
nedostatak ciljeva - klijent ne zna (to -i htio
steena do-it od -ilo kojeg pro-le&nog pona(anja
9
Otpo & posta'ljanj& *ilje'a(
provjeriti do-it od pro-le&nog pona(anja
jesu li ciljevi oso-ni za klijenta
provjeriti oekivanja klijenta o pro&jeni nakon dostizanja cilja
I%-o po-le#a %a tet#an(
:oeti s pro-le&o& koji naj-olje predstavlja razlog dolaska i tra*enja po&oi
:oeti s pro-le&o& koji je za klijenta pri&aran; kojeg najvi(e *eli rije(iti
:oeti s pro-le&o& koji i&a najvi(e (ansi za uspje(no rje(enje ili zahtijeva naj&anje napora
:oeti s pro-le&o& ije je rje(enje preduvjet za rje(avanje ostalih pro-le&a
Planianje tet#ana
=avesti sve pro-le&e koji e se tretirati
:ostaviti specifian cilj za svaki pro-le&
Odrediti &etodu koja e se koristiti za svaki pro-le&
:redvidjeti oekivano vrije&e dostizanja svakog cilja
Odrediti oso-e odgovorne za rad na dostizanju pojedinih ciljeva
Kon*ept&ali%a*ija
Kon*ept&ali%a*ija sl&aja
:ovezuje sve pacijentove pro-le&e
:o&a*e terapeutu da se us&jeri na one pro-le&e i aspekte pro-le&a koji su usko povezani s pacijentovi&
sredi(nji& te(koa&a
<onekle predvi'a odre'ena pona(anja klijenta
Kon*ept&ali%a*ija sl&aja o-&h'a,a
Izradu liste pro-le&a
Identifikaciju intenziteta pro-le&a .frekvencija trajanje oz-iljnost/
:rocjenu prioriteta i iz-or pro-le&a za tret&an
Identifikaciju prednosti klijenta
Identifikaciju sekundarne do-iti
:ostavljanje hipoteza
Iz-or ciljeva i plan tret&ana
:redvi'anje te(koa u provo'enju tret&ana
STRUKTURA SEA)SE
Op,e pepo&ke
strukturirati unaprijed
planirati da se pro-le& zaokru*i do kraja seanse
dr*ati se pro-le&a ne se pretjerano udaljavati
odrediti vre&ensko trajanje
Kako %apoeti seans&!
redefiniranje pro-le&a
identifikacija uvstava .i pozitivnihG/
identifikacija &i(ljenja i stavova
procjena uz-u'enja sada i kada se doga'aj dogodio .razlikeG/
navoditi da govori o &ogui& izlazi&a
dogovor o sni&anju
10
U &'o"noj seansi nastoji#o(
>&anjiti poetnu anksioznost
=e govoriti preko&jerno
:oticati klijenta da govori
:a*ljivo slu(ati i poku(ati rekonstruirati priu klijenta
=e skrivati ako ve ne(to zna&o o klijentu
Te.ko,e %apoinjanja tet#ana 4%a klijenta6
5e(ko se o-avezati na pro&jenu na se-i
5e(ko se podvri utjecaju terapeuta .po&o se vidi kao prijetnja sa&opo(tovanju i nezavisnosti/
=ije lako i&ati povjerenja u strane oso-e i -iti otvoren pre&a nji&a
F poetku nije lako jasno vidjeti vlastiti pro-le&
:onekad se pro-le&i ine preveliki da -is&o ih lako podijelili s drugi&a
>tav 8nije u redu pri&ati po&o izvan o-itelji9
2apoinjanje slje"e,ih seansi
:rovjeriti pro&jene od pro(log susreta
:okazati interes za pro&jene .u izgledu; u raspolo*enju/
Mo*e kratak nefor&alan uvod ali ne dozvoliti predugo odga'anje razgovora o pro-le&u
2a'.a'anje seanse
Ograniiti trajanje intervjua
=ajaviti kraj - kratko& izjavo&; never-alno& gesto&
>u&iranje na kraju .kratko us&jereno -ez interpretacija/
5ra*iti od klijenta da su&ira seansu
:ru*anje uzaja&nog feed-acka
:rocjena osjeaja
ako na kraju otkriva nove infor&acije odgoditi te&u za sljedei susret .osi& hitnoe/
:oticati opti&istian ton
Badati zadatke i napraviti dogovore za dalje 6 planirati sljedeu seansu
2AVRAVA)JE TERAPIJSKO= OD)OSA
Osno'ni a%lo%i %a %a'.a'anje teapijskog o"nosa(
<ostignuti su postavljeni ciljevi tret&ana
:reus&jeravanje na drugog terapeuta
:ro&jena situacije .-olest preseljenje/
:ro&jena &otivacije
=e&a znakova napretka
Pipe#a %a %a'.a'anje teapijskog o"nosa
:lanirati i najaviti kraj tret&ana
Lventualno prorijediti zavr(ne seanse
Rezi&irati (to je nauio
:lanirati rizine situacije
Fiti vje(tine rje(avanja pro-le&a
:rodiskutirati e&ocionalne reakcije klijenta
O-ratiti pa*nju na vlastite osjeaje
:lanirati period praenja .nova seansa telefon pis&o slanje upitnika/
E#o*ionalne eak*ije klijenta na naja'& kaja tet#ana
Osjea se do-ro jer uvi'a napredak
Ba-rinut u vezi -udunosti .kako e sa&/
Boji se 8vraanja na staro9
5u*an jer zavr(ava znaajan odnos .podr(kaG/
:okazuje otpor .produ*enje& seansi tra*enje& dodatnih seansi navo'enje& novih pro-le&a/
11
Kiteiji %a po*jen& spe#nosti klijenta %a %a'.a'anje tet#ana
>&anjenje poetnih pro-le&a
Bolje suoavanje sa specifini& pro-le&i&a
Lfikasnije ko&uniciranje s drugi&a
:oveana odgovornost u svakodnevni& aktivnosti&a i interakcija&a
:ovean kapacitet za do*ivljaj ugode
Ae li terapijski odnos i dalje koristan@
:IKROVJETI)E TERAPEUTA
Vje.tine pa,enja klijenta
:ona(anja koja odra*avaju praenje klijenta
Ije(tine opa*anja klijenta
Fkljuuje kulturalno i individualno prikladan kontakt oi&a slijed razgovora govor tijela i vokalne kvalitete
Ot'oena i %at'oena pitanja
&tvorena pitanja 6 najvrednije vje(tine praenja
o pozivaju na razgovor
o zatijevaju (iri odgovor
o po&a*u u prikupljanju podataka o pro-le&u
'atvorena pitanja
o koriste se za poja(njavanje us&jeravanje i su*avanje podruja razgovora
o pa*ljivo koristiti jer &ogu prekinuti klijenta u iskazu
Poti*aji i paa$a%ianja
Para(raziranje 6 po&a*e u poja(njavanju i provjeravanju je li terapeut do-ro razu&io poruku klijenta
Sumiranje 6 integracija klijentovih ver-alizacija injenica osjeaja i znaenja
O"a/a'anje osje,aja
L&ocionalne oznake predstavljaju kritine znakove o to&e kako klijent reagira na pro-le& u pro(losti i u
sada(njosti
Istra*ivanja kratkotrajnog i dugotrajnog pa&enja pokazuju da niti jedan sadr*aj nije pohranjen u &ozgu ako
nije e&ocionalno znaajan
O"a/a'anja %naenja
Ba razliku od reflektiranja osjeaja reflektiranje znaenja upuuje na du-lje znaenje koje le*i u osnovi
pro-le&a klijenta .slinije interpretaciji/
3ok&sianje 4selekti'na &s#jeenost pa/nje6
:a*nja &o*e -iti us&jerena na)
o k#ijenta .8osjeate se osa&ljeno i -espo&ono9/
o pro)#em .8kako se to esto doga'a9/
o dru*e #jude .8recite &i &alo vi(e o nje&u9/
o intervjuera .8podsjea &e na &oje iskustvo...9/
o uzajamni odnos terapeuta i k#ijenta .8ini &i se da do-ro napreduje&o9/
o oko#inu .8to &ui &noge &lade ljude; uvjeti polaganja su dosta te(ki9/
Vje.tine &tje*anja
Interpretacija
o glavna i najslo*enija vje(tina utjecanja
o referenini okvir je terapeut
o povre&eno koristi veina terapeuta
o tijeko& jedne seanse po*eljno koristiti &aksi&alno !-2 vje(te interpretacije
12
+irektiva
o 8najutjecajnija9 vje(tina utjecanja
o &o*e -iti data kroz fantaziju .u hu&anistiko& pristupu/ sugeriranje specifine pro&jene u pona(anju
.npr. trening asertivnosti/ ili kroz sugestije pute& us&jerenih slo-odnih asocijacija .u psihodina&sko&
pristupu/
Savjet, in(ormacija, uspore-ivanje s dru*ima
o korisne ali potencijalno opasne vje(tine
o koristiti pa*ljivo i ne preesto da ne izazovu otpor .o-ino na direktan zahtjev klijenta/
o terapeut daje konkretne infor&acije .ili sugestije/ koje &ogu -iti korisne za klijenta
Samootkrivanje
o ako se odnosi direktno na reakciju u odnosu na ono (to klijent govori nalikuje feed-acku .8drago &i je da
va& je to uspjelo9/
o drugi tip ukljuuje oso-no iskustvo terapeuta koje se na neki nain odnosi na klijentov sadr*aj .8i ja se
slino osjea& u takvi& situacija&a9/
o tre-a -iti kratko relevantno za pro-le& klijenta 6 -rzo se ponovno orijentirati na klijenta i to povezat
.o*ike pos#jedice
o klijenta se navodi da razu&ije &ogue posljedice svojeg pona(anja
o e(e se koristi u Ddlerijansko& savjetovanju RLB5-u BC5 pristupu i realitetnoj terapiji
o &o*e kod klijenta izazvati otpor ako prije nije uspostavljen do-ar terapijski odnos
Sumiranje
o esto se koristi na kraju intervjua
o utjecajno
o o-ino se ko&-inira sa su&iranje& praenja i slu(anja 6 razlika je u to&e iji se podaci su&iraju .kod
su&iranja slu(anja su&iraju se podaci klijenta a kod utjecjanog su&iranja podaci terapeuta/
Kon$onta*ija
Clijenta se suoava s nedosljednostima 6 npr. nesklad iz&e'u)
o dva ver-alna pona(anja .dvostruke poruke/
o ver-alnog i never-alnog pona(anja
o iz&e'u dva never-alna pona(anja
o iz&e'u se-e i drugih
o nedosljednost iz&e'u pona(anja i njegovih efekata
zahtijeva do-ro uspostavljen terapijski odnos
vje(tina koja -alansira iz&e'u i koristi vje(tine praenja i vje(tine utjecanja 6 najutjecajnija kad ko&-inira
parafraziranje i odra*avanje osjeaja
pretjerano konfrontirajui terapeut &o*e na(koditi klijentu ali previ(e oprezan terapeut &o*e potaknuti pre&ale
pro&jene kod klijenta
va*no uspostaviti ravnote*u iz&e'u 8pogurivanja9 klijenta i 8povlaenja9 terapeuta a ta ravnote*a tre-a -iti u
skladu s oso-o& terapeuta
Intega*ija 'je.tina
razliite terapijske (kole koriste pojedine vje(tine u razliitoj &jeri
nedirektivni pravci .npr. rani o-lici Rogerijanske terapije/ koriste uglavno& vje(tine praenja i vrlo &alo pitanja
kognitivni pristupi pro-le&-solving terapije i eklektiki pristup znatno vi(e koriste i vje(tine utjecanja
)e'ee-alna ko#&nika*ija & teapiji
"inezika
o pokreti oiju
o facijalna ekspresija
o &i&ika usanapokreti tijela
o opi izgled visina i te*ina tijela
Para#in*vistika
o kvaliteta glasa vokalizacija intonacija fluentnost pogre(ke u govoru (utnja
o rita& govora .kulturalne razlike/
o nagle pro&jene te&e
13
Proksemika 6 socijalni i oso-ni prostor
o veliina so-e raspored stolica &e'uso-na udaljenost
o i&a vrlo individualno znanje
o va*no za&ijetiti pro&jene .od&icanje naginjanje/
o znaaj rasporeda sjedenja u o-iteljskoj terapiji
&ko#inski (aktori - razliit utjecaj
/rijeme .percepcija i kori(tenje vre&ena/
o tonost ili zaka(njavanje; vrije&e provedeno u ko&unikaciji o odre'eni& te&a&a ili doga'aji&a
Vje/-a & pa&( ne'e-alna ko#&nika*ija
Baponite razgovor s partnero& i razgovarajte zatvorenih oiju oko # &inuta. Bati& otvorite oi i zavr(ite
razgovor.
:rodiskutirajte razlike iz&e'u vizualne i nevizualne ko&unikacije
o koje ste ko&penzacije &orali initi dok ste razgovarali -ez gledanja
o koliko ste tada -ili uspje(ni u ko&uniciranju
o (to va& je oso-ito nedostajalo u s&islu vizualnog feed-acka od strane partnera
Vje/-a & pa& II( ne'e-alna ko#&nika*ija
Razgovarajte u paru ili u &aloj grupi. Opa*ajte reakciju oso-e s kojo& razgovarate kad)
o ju gledate opu(teno
o ne gledate stalno esto skreete pogled
o zurite u nju
Prodiskutirajte iskustvo.
Vje/-a & pa& III( ne'e-alna ko#&nika*ija
Razgovarajte u paru ili u &aloj grupi. Opa*ajte reakciju oso-e s kojo& razgovarate kad &ijenjate polo*aj tijela)
o nagnuti naprijed
o nagnuti pre&a otraga
o okrenuti od oso-e
o adekvatno okrenuti pre&a oso-i
Prodiskutirajte iskustvo.
=RUP)A TERAPIJA
Ra%'oj g&pne teapije
Baetnik Aoseph :ratt .prva savjetodavna grupa u Bostonu +,"#. god./
Aaco- Moreno 6 uvodi ter&in grupne psihoterapije +,!"-ih godina
Curt 7e4in 6 teorija polja 6 osnova &alih studijskih grupa u Britaniji i 5-grupa u >D<-u
Fritz :erls 6 Nestalt grupe
Earl Rogers 6 grupe susretanja .+,%".-ih god./
Spe*i$ini $aktoi g&pnog tet#ana
Raz&jena novih infor&acija 6 savjeti i sugestije drugih lanova grupe
:o-u'ivanje nade i oekivanja - opa*anje pro&jena kod drugih lanova grupe
Fniverzalnost
Dltruiza& 6 po&aganje drugi&a podi*e sa&opo(tovanje i povjerenje
Fenje socijalnih vje(tina)
6 grupa pru*a &odel za uenje i&itacijo&
6 sigurna at&osfera za ispro-avanje novih vje(tina i do-ivanje feed-acka
Fenje vje(tina rje(avanja pro-le&a .opa*anje& drugih lanova i vo'e/
O*ivljavanje odnosa u pri&arnoj o-itelji .korektivno e&ocionalno iskustvo/
Nrupna kohezija
6 Osjeaj povezanosti i -liskosti .poveava redovitost dolaska i pridr*avanje dogovora/
6 O&ogueno izra*avanje negativnih e&ocija
14
6 :rihvaanje i podr(ka od strane grupe 6 poveava sa&opo(tovanje
Tipo'i teapijskih g&pa
01*rupe 2trenin* *rupe3
6 Basnovane na 7e4inovoj ideji grupne dina&ike
6 =aglasak na interpersonalni& odnosi&a - funkcioniranju siste&a .sline o-iteljsko& savjetovanju/
6 :ri&arno na&ijenjene za edukacijske profesije i poslovne ljude 6 uenje o se-i po-olj(anje interakcije
Grupe susretanja - na&ijenjene rastu i razvoju linosti .kod 8nor&alnih oso-a9/
6 =aglasak na izra*avanju i prepoznavanju e&ocija
Grupni maraton .jedna seansa od &in. !0 sata/
6 uspje(no se koriste u radu s ovisnici&a i za pojedince koji nor&alno funkcioniraju
Psihodrama .uvodi Moreno/
6 Coristi se u -ihevioralnoj i ge(talt grupnoj terapiji
6 Fs&jerene na e&ocionalno do*ivljavanje
Grupe samopomo4i5*rupe podr6ke
6 Io'ene od strane profesionalne organizacije ili pojedinaca .npr. lijeenih alkoholiara udru*enja specif.
-olesnika i sl./
Psihoteapijske g&pe a%liite teoijske oijenta*ije
Razlikuju se s o-ziro& na strukturu specifinost ciljeva i razinu aktivnosti voditelja)
o Cratke psihodina&ske grupe
o Nrupna analiza
o Ne(talt grupe
o BC5 grupe
o >iste&ske grupe
3a%e g&pnog a"a
Formiranje .upoznavanje pravila oekivanja/
Sredi6nja (aza(
- Faza oluje 6 ne&ir i konflikti .kao u adolescenciji/; razvijanje podgrupa; este konfrontacije .iz&e'u lanova
ili s voditelje&/
- Radna faza .slino odrasloj do-i/
o =or&iranje 6 razvijanje kohezije; va*nost prihvaanja; rje(avanje konflikata
o Izvo'enje 6 produktivna faza; razvoj povjerenja; potiu se interpersonalne interakcije
'avr6avanje
St&kt&a teapijske g&pe
Veliina: - iz&e'u % i +! lanova
- s djeco& po*eljno 2-0 lana
Trajanje) - +.# 6 ! sata po seansi
6 -roj seansi ovisi o pro-le&u i o pristupu
Ot'oenost g&pe
Otvorene grupe lak(e odr*avaju opti&alnu veliinu .z-og osipanja lanova/
Zatvorene grupe)
6 osiguravaju veu kohezivnost &e'u lanovi&a;
6 produktivne u dostizanju cilja
Ho#ogenost g&pe
7omo*ene *rupe
6 lanovi su sline do-i spola i vrste pro-le&a
6 olak(avaju direktno us&jeravanje na po-olj(anje si&pto&a
7etero*ene *rupe
6 lak(e se for&iraju
6 lanovi su izlo*eni (ire& rasponu razliitih oso-a i stavova
I%-o klijenata
=a osnovi individualne inicijalne procjene
Iskljuuju se)
6 :acijenti s organski& o(teenji&a
6 :aranoidni
6 Jipohondrini
6 >uicidalni
6 Lkstre&no narcistini
6 >ociopati i psihotini
15
Tipo'i po-le#atinih lano'a g&pe
:ojedinac koji je znaajno razliit od drugih
Lkstre&no povuen pojedinac
:retjerano us&jeren na se-e i priljiv
Aae pore&een pojedinac u grupi do-ro orijentiranih u realnosti
:ojedinac koji je na ru-u krize u poeku grupe
:ojedinac koji te*i pretjerano& sa&ootvaranju
Oso-a koja ne dolazi na nekoliko susreta
Osno'ne k'alitete 'o"itelja g&pe
Bri*ljivost
O-ja(njavanje i osiguravanje kognitivnog okvira za pro&jenu
L&ocionalno poticanje - aktivnost izazivanje preuzi&anje rizika sa&o-otkrivanje
:ostavljanje nor&i strukturiranje i sugeriranje postupaka .va*na u&jerenost/
PSIHODI)A:SKI PRISTUPI
Osno'ne kaakteistike psiho"ina#skog pist&pa
Basnovan na procesi&a zakljuivanja
=aglasak na intelektualni& procesi&a
=agla(ava povijesne procese 6 ko&pulsivno ponavljanje -olnih iskustava
<eter&inistiko shavaanje
:ona(anje je deter&inirano intrapsihiki& &ehaniz&i&a - pona(anje odra*ava -azine instinkte ili nagone koji
su prete*no nesvjesni i proistjeu iz I<-a
7i-idinalni i agresivni i&pulsi su -iolo(ki zasnovani na nagoni&a
Eilj savjetovanja i terapije je otkriti nesvjesne korijene sada(njeg pona(anja .u pro(li& iskustvi&a/
Osno'ne petposta'ke psiho"ina#skog pist&pa
>ada(nje funkcioniranje pojedinca &o*e se o-jasniti pro(li& iskustvi&a
:roceso& asocijacija &o*e se doi do nesvjesnog &aterijala
=i(ta nije sluajno
Instinkti potiu &otivaciju
:rincip ugode
7i-ido i tanatos
Po*jena
=e&a klasine psihodijagnostike i pri&jene psihologijskih instru&enata osi& u sluajevi&a nejasne dijagnoze
i su&nje na organitet
:ri&jena projektivnih tehnika
Po*jena pogo"nosti %a psihoanalitik& psihoteapij& &klj&&je(
Motivaciju oso-e za pro&jeno&
Lgo snagu .ukljuujui kapacitet za regresiju u funkciji ega/
>tupanj psiholo(ke svjesnosti .kapacitet za introspektivnost u*ivljavanje u unutra(nje do*ivljaje fantazije i
snove/
Ti $a%e tet#ana
Uspostavljanje terapijskog odnosa
redi!nja faza prorade .du*a/
o Dnalitiki proces se sastoji od niza sekvenci)
pacijentovog otpora
analitiareve interpretacije otpora
pacijentovog reagiranja na interpretaciju
Zavr!avanje
16
Tehnike psihoanalitikog tet#ana
S#o)odne asocijacije 6 nehipnotiki nain otkrivanja pro(lih sjeanja
8ad na snu
o &anifestni$latentni sadr*aj
o 8sekundarna revizija9
9na#iza otpora
o Izvor &o*e -iti u nesvjesno& osjeaju krivnje ili potre-e za ka*njavanje& .iz superega/
o Nlavni dio psihoanalize 6 zahtijeva vrije&eGG
9na#iza trans(era i kontratrans(era
o realistina$svjesna razina .korisna/ i nesvjesna razina transfera
o 8transferna neuroza9
o identificiranje i i&enovanje; slo-odno asociranje
9na#itike interpretacije .otpora transfera snova pogre(aka u govoru si&pto&a pona(anja i dr./
o &oraju -iti tone znaajne i do-ro uvre&enjene
8e*resija 6 ponovno o*ivljavanje pro(lih trau&atskih iskustava na senzo&otornoj razini .O:RLBG/
:smjeravanje na s#uajne po*re6ke" hu&or
:ehani%a# po#jene & psihoanalitiko# tet#an&
Nlavni terapijski agensi su &'i" i o"nos
D'a #o"ela teapijske po#jene(
;ode# rasta 6 analitika situacija potie o&eteni razvoj kroz osiguravanje olak(avajuih uvjeta .npr. Cohut/
;ode# poprav#janja 6 vi(e nagla(ava interpretacije koje vode do uvida a &anje se oslanja na pacijentove
zdrave i&pulse .vi(e tradicionalno -aziran na Freudovo& uenju/
Teoijske po#jene & psihoanalitiko# #i.ljenj& 4Pine; >??@6
Freudova teorija nesvjesne motivacije 6 shvaanje li-idinalnih i agresivnih i&pulsa osnovni& pokretai&a
pona(anja i &entalnog *ivota pojedinca
%*o psiho#o*ija 6 naglasak na o-ra&-eni& &ehaniz&i&a i naini&a suoavanja s konfliktni& *elja&a
/arijacije teorije o)jektnih odnosa 6 us&jerenost na &entalne reprezentacije o-jekata odnos selfa pre&a
unutra(nji& o-jekti&a te aktiviranje tog unutra(njeg svijeta u kontekstu tekuih interpersonalnih odnosa i
fantazija o takvi& odnosi&a
8azvoj se#(1psiho#o*ije .Cohut +,30/ 6 glavni& cilje& pojedinca s&atra se kohezija i ispunjenje selfa
Dopinosi psihoanalitike teapije
Iskustva iz djetinjstva i&aju znaajan utjecaj na razvoj linosti
:riznavanje seksualnih aspekata djetinjstva
Otkrivanje nesvjesnih procesa 6 znaajno pridonijelo teoriji &otivacije
Razvoj &etode slo-odnih asocijacija 6 glavni doprinos psihoterapiji
Otkrivanje transfera
:ri&jer studije pojedinanog sluaja u psihoterapiji 6 izvor uvida u psiholo(ko& razvoju
Oganienja psihoanalitike teapije
:renagla(ava -iolo(ke faktore .pretjerani naglasak na seksualno& razvoju/
<eter&inistiko gledanje na ljudsko pona(anje 6 pesi&istino
Bane&arivanje socijalnih aspekata razvoja kao pozitivnih a ne sa&o ograniavajuih
Bane&arivanje interpersonalnih odnosa
:retjerano generaliziranje na osnovi -ekog sloja +,. st. zane&arujui kulturalne razlike
Freud nije pravilno prepoznao autono&iju ega s vlastiti& izvori&a energije interesi&a &otivi&a i ciljevi&a
nezavisni& o idu
:ostavlja se pitanje pouzdanosti Freudovih &etoda istra*ivanja kao i reprezentativnosti uzorka sluajeva koje
je prouavao
:sihoanalitika terapija nije za svakoga
Freud je koristio interpretaciju kao &etodu indoktrinacije
5erapeut &o*e -iti pretjerano us&jeren na analizu -ez dovoljnog nastojanja da se postigne pro&jena
17
2aklj&*i o psihoanalitikoj teapiji
<o sada ne&a pouzdanog kvantitativnog e&pirijskog dokaza o efikasnosti psihoanalize ili dugotrajnog
psihoanalitikog tret&ana u uspored-i s drugi& pishoterapija&a
:re&a neki& istra*ivanji&a ak jedna treina analitiki tretiranih pacijenata -ila je u nekoj fazi tret&ana
hospitalizirana
Istra*ivanja efikasnosti psihoanalize na 0! pacijenta pokazuje sla-ije rezultate od oekivanih
:sihoanaliza je preduga i preskupa
:sihoanaliza gu-i na popularnosti u >D< ali je aktualna u ze&lja&a Au*ne D&erike istone Lvrope .Oe(ka
:oljska 7itva Rusija/ te Dzije
8az#ika izme-u k#asine i moderne psihoana#ize
#lasina
=agla(ava ulogu nesvjesnih instinkata .ono
(to se z-iva unutar oso-e/
Iodi pacijenta ka toni& interpretacija&a
>&atra da e pacijent &oi prevladati svoje
pro-le&e kad stekne uvid u njih
$oderna
Istie utjecaj socijalnih i kulturalnih varija-li
na pona(anje .ono (to se z-iva iz&e'u
oso-a/
Fs&jerena na razrje(enje otpora
>&atra da pacijent &ora nauiti ne(to o
svoji& nezadovoljeni& &aturacijski&
potre-a&a da -i rastao
Dnalitiar je e&ocionalno neutralna figura
.ekran za transferiranje/
8HDII>9 pacijenti neurotiari
Individualna terapija
<ugotrajna
Fs&jerena na restrukturiranje cijele linosti
Dnalitiar tre-a -iti puno aktivniji e&patiniji;
&odel socijalnog uenja
5rend ka tretiranju jae pore&eenih pacijenata
Nrupno& terapijo& o-uhvaa se znatno vei
krug pacijenata
Craa; us&jerena na pro(lost i sada(njost
Aasniji ciljevi
:o"i$ika*ije psihoanalitike teoije(
%eofreudovski sistemi
o Individualna psihologija Dlfreda Ddlera
o Dnalitika psihologija Earla Aunga
o 5erapija volje Otta Ranka)
koristi pacijentovu uro'enu volju za zdravlje&
terapeut je sa&o faicilitator uro'enih potencijala za rasto& a ne pasivna figura kojo& upravlja
pro(lost
osnova na kojoj Rogers gradi terapiju us&jerenu na klijenta
%eofreudovski sistemi zasnovani na kulturnom naglasku 6 s&atraju da su socijalni faktori glavne odrednice
linosti
o Jolistiki pristup Caren JorneK
o Pkola interpersonalnih odnosa .JarrK >tuck >ullivan/
o Culturalni pristup Lricha Fro&&a
Teorije o&jektni' odnosa
o Nuntrip Rinnicott Fair-airn Margaret Mahler Otto Cern-erg Jeinz Cohut M.Clein
(riksonovo pro!irenje Freudove teorije na razvoj linosti .teorija psihosocijalnog razvoja/
)naliza karaktera *il'elma Rei+'a
#o'utov pristup tret&anu narcistikog pore&eaja linosti
In"i'i"&alna psihologija Al$e"a A"lea
:rethodnica dana(njih shvaanja u BC5
>&atra ljudsku prirodu kreativno& aktivno& i odluno&
Clijenti se ne s&atraju 8-olesni&a9 ve o-eshra-reni&a
5ret&an je kola-orativan rad na zajedniki prihvaeni& ciljevi&a
:retpostavlja da su *ivotni pro-le&i zasnovani na pogre(ni& postavka&a pojedinca
5ehnike tret&ana us&jerene su na istra*ivanje i &ijenjanje krivih pretpostavki
7judi su pri&arno &otivirani socijalni& interesi&a 6 pona(anje je svrhovito us&jereno cilju
Fs&jerenost na svjesne aspekte pona(anja
7judi su podjednako pod utjecaje& -uduih ciljeva kao i pro(lih iskustava
18
Sh'a,anje #ala"apti'nog pona.anja
:sihiki pore&eaji su posljedica pogre(nog *ivotnog stila kojeg karakterizira neprilago'ena ko&penzacija
osjeaja inferiornosti preokupacija postizanje& oso-ne &oi i nerazvijeni socijalni interesi
O-iteljski faktori povezani s pogre(ni& stilo& *ivota 6 roditeljsko preza(tiivanje zane&arivanje i do&inacija
5ilje'i A"leijanske psihoteapije
Otkrivanje pacijenotovog pogre(nog *ivotnog stila i za&ijeniti ga zdraviji& adaptivniji& oni& kojeg
karakterizira vi(a razina socijalnih interesa
:o&oi klijenti&a da prerastu osjeaje inferiornosti
:oticati klijente da razvijaju socijalne interese
Tehnike A"leijanske psihoteapije
Ispitivanje *ivotnog stila 6 o-iteljska at&osfera red ro'enja rana sjeanja
>tudije snova
Interpretacija otpora i transfera
Igranje uloga
Ohravrivanje i pru*anje savjeta
Confrontacija
:aradoksalna intencija
Badavanje do&ae zadae
:ritiskanje gu&-a
Jvatanje sa&og se-e
:ljuvanje u juhu
Fvodi ideju terapije igro& za djecu od 0. do ,. godina
E'al&a*ija A"leo'e psihoteapije
Prednosti:
>&atra da oso-a i&a slo-odu volje
Od-acuje Freudovo isticanje uloge nesvjesnih
instinktivnih nagona na razvoj linosti
Istie ulogu socijalnih faktora
"ritike(
=edostatak vrste istra*ivake osnove
Lvaluacije se svode na studije sluaja
=edovoljno jasni poj&ovi i ter&ini
=erazra'ene ideje o radu s klijenti&a
Dopinos A"leo'e psihoteapije
O-javio vi(e od 2"" radova i knjiga
Mnoge postavke .slo-ode interpretacije doga'aja *ivotnog scenarija raste i oso-ne odgovornosti/ se danas
(iroko koriste u razliiti& drugi& pristupi&a .-ihevioralni kognitivni ge(talt/
Fvodi poja& ko&pleksa inferiornosti socijalnog interesa e&patije *ivotnog stila
Analitika psihologija 5ala J&nga
Fvodi dihoto&iju introverzija-ekstraverzija
Fvodi poja& ko&pleksa
<ihoto&ija ani&a i ani&us
Fvodi etiri psiholo(ka tipa .&islei osjeajni intuitivni i senzorni/
<ina&inije shvaanje nesvjesnog nego kod Freuda 6 poja& kolektivnog nesvjesnog
Tet#an & A $a%e(
Faza priznanja .a-reakcije katarze/
Faza osvje(ivanja .postizanje uvida/
Faza edukacije .ponovnog uenja/
Faza transfor&acije 6 vi(i proces sa&orealizacije pokretanje ka individuaciji
Tehnike tet#ana
Dnaliza transfera
Dnaliza snova
Interpretacija
Dktivna i&aginacija
Lkspresivne &etode .za do-ivanje nesvjesnog/
:ostavljanje pitanja tra*enje poja(njenja konfrontiranje pru*anje podr(ke
19
E'al&a*ija J&ngo'e analitike psihoteapije
Prednosti:
=agla(avanje znaaja terapijskog odnosa
.sjedenje suelice/
Eiljevi se odre'uju na osnovi iskustva pacijenta
ne definira ih sa& terapeut
Fvo'enje poj&ova arhetipova ko&pleksa i
kolektivnog nesvjesnog
#ritike:
=e pru*a &etodologiju specifine tehnike za rad
s pacijenti&a
5eorija linosti ispunjena nedosljednosti&a
neprecizna nesta-ilna relativno la-av sklop
teorijskih ideja
=edostaju istra*ivanja koja isputuju proces i
ishode psihoterapije
2aklj&ak o J&ngo'oj analitikoj psihoteapiji
5ret&an nastoji -iti (to du*i 6 u poetkku 0 puta tjedno kasnije +-! puta tjedno
:sihoterapija nije za svakoga 6 najvi(e odgovara oni&a koji su relativno do-ro prilago'eni intaktni i&aju jaki
ego skloni su du-okoj introspekciji i sa&oanalizi sa&osvjesni su i i&aju jak kapacitet za pstizanje uvida
Teoije o-jektnih o"nosa
Osnova &otivacije je potre-a pojedinca za odnoso& i interakcijo& s drugi&a - nasuprot instinktivnoj
psihoanalitikoj teoriji .potre-u pojedinca za redukcijo& instinktivne napetosti/
Istra*uje se kako pro(li interpersonalni odnosi utjeu na sada(nje interakcije i pona(anje
:o&ak naglaska s tra*enja zadovoljstva ka tra*enju o-jekta
O-jekt je oso-a dio oso-e ili njihov si&-ol
Osno'ne petposta'ke
Oso-a koja -rine o djetetu zadovoljava njegove potre-e za prvr*eno(u
7inost se o-likuje kroz interakciju s drugi&a
:sihopatologija je posljedica zastoja u razvoju koji rezultiraju nezavr(eni& dezorganizirani& i neintegrirani&
dijelovi&a linosti
:ojedinac &o*e -iti trau&atiziran rani& pore&eaji&a u razvoju privr*enosti
<ijete koje je izlo*eno jako& stresu i nesigurnosti i&a te(koa u razvoju privr*enosti 6 odvajanje svega lo(eg
od svega do-rog .splitting/
2naajni po#a*i & teapiji
Iea opa fleksi-ilnosti .u trajanju i organizaciji terapije/
> &odela oslo-a'anja nagonske energije ka us&jerenosti na oso-u
> naglaska na uvidu u nesvjesne konflikte .pri&arno edipalne/ na faktore &e'uljudskih odnosa
Iei naglasak na terapijsko& odnosu .8holding environ&ent9/ 6 klju terapijske pro&jene je terapijski odnos a
ne toliko transfer ili druge terapijske tehnike
:ro&ijenjen sadr*aj interpretacija
&anji naglasak na seksualni& i agresivni& *elja&a i edipalni& te&a&a
znatno vei na)
o pre-edipalni& te&a&a
o odnoso& s internalizirani& o-jekti&a
o osjeaji&a nedostatka cjelovitog do*ivljaja selfa.
St&kt&a tet#ana
5ipino +-! puta tjedno .0#-#" &in./; jedna do nekoliko godina
Broj seansi se ne odre'uje unaprijed
Lksploratorna terapija 6 ciljevi se &ijenjaju kao rezultat terapijskog procesa; poinje se s vrlo generalni& cilje&
.osvje(ivanje nesvjesnog/
:ose-na pa*nja zavr(avanju tret&anu .planirati nekoliko tjedana ili &jeseci unaprijed/ 6 proraditi pro-le&e
separacije tuge *alovanja uz-u'enja konfuzije i dr.
5ilj teapije
:oticanje integracije
Aaanje napredovanja pre&a zdravoj zavisnosti
Otvaranje pacijenta pre&a vanjsko& svijetu .drugi& ljudi&a/
:ored poveanja uvida pacijent usvaja i neke nove vje(tine .reciproan odnos iz&e'u uvida i -ihevioralnih
pro&jena/
20
Teapijske tehnike
Interpretacija
Ispitivanje
Opa*anje
Dnaliza snova
Confrontacija
Integracija
Pi#jenji'ost teapije o-jektnih o"nosa
:ri&jena s vrlo razliiti& pacijenti&a ak i s te*i& pore&eaji&a linosti
:ro(irena na podruje djeje i adolescentne te -rane i o-iteljske terapije
Nlavni preduvjet 6 -azino povjerenje i nada pacijenta da &u terapeut &o*e po&oi
:acijent &ora -iti spre&an na naporan i dugotrajan rad na sa&oistra*ivanju i poveanju sa&orazu&ijevanja
Oganienja teapije o-jektnih o"nosa
Cada pacijent i&a specifian i konkretan pro-le& za koji tra*i po&o pacijenta se upuuje na drugu vrstu
tret&ana -ez istra*ivanja dodatnih oso-nih faktora koji le*e u osnovi ili te(koa u interpersonalni& odnosi&a
Cada pacijent nije spre&an posvetiti vrije&e i energiju za redovitu i dugotrajnu terapiju 6 terapija se odga'a
+oBl-C1je'a teoija pi'/enosti
Iarijacija teorije o-jektinih odnosa
Aavlja se kao reakcija na Melanie Clein prvog glavnog teoretiara o-jektnih odnosa
Lkolo(ki pristup 6 nagla(ava znaaj odnosa pojedinca s okolino& i znaaj razvoja djeteta u odnosu na
kontekst i okolinu
Razvoj privr*enosti separacije autono&ije
Dopinosi +oBl-C1je'e teoije %a paks&
Osvje(uje znaaj ranih odnosa djeteta za kasniji razvoj
Istie znaaj psihoedukacijskih intervencija .o-iteljska poduka/
Istie znaaj rane -rige za dijete .ukljuujui (iru porodicu odgajatelje jaslice/
:o&a*e u identificiranju ranih iskustava klijenta i planiranju terapijskog odnosa intervencija zavisno o razvojnoj
povijesti klijenta
Osno'no pa'ilo & tet#an&(
=ain na koji klijent tretira terapeuta otkriva)
o Razvojnu povijest u njegovoj pri&arnoj o-itelji
o :rirodu sada(njih interpersonalnih odnosa
o Ijerojatno funkcioniranje u radnoj sredini
Clijenta tre-a tretirati drugaije nego (to je -io tretiran u djetinjstvu
TRA)SAK5IJSKA A)A9I2A
Ra%'oj TA
:ripada neoanalitiki& pravci&a u psihijatriji
+,#Q. god. pokree Lric Berne nakon (to &u je od-ijeno lanstvo u :sihoanalitiko& institutu
O-ino se provodi grupno
Individualna terapija provodi se kao pripre&a za grupni tret&an ili kao nadopuna uz ili nakon grupnog
tret&ana
Osno'ne petposta'ke
5D je optimistina teorija 6 osnovna je pretpostavka da se ljudi &ogu &ijenjati -ez o-zira na nesretne
doga'aje koje su do*ivjeli u svojoj pro(losti
)ntideterministika teorija 6 vjeruje da ljudi i&aju iz-ore u svoje& *ivotu 6 ono (to odlue u jedno& trenutku
&ogu kasnije pro&ijeniti
21
:eto"e a%&#ije'anja i pe"'i0anja lj&"skog pona.anja
Strukturna ana#iza 6 o-ja(njava (to se doga'a unutar pojedinca
0ransakcijska ana#iza 6 opisuje (to se doga'a iz&e'u dvoje ili vi(e ljudi
9na#iza i*ara 6 opisuje transakcije iz&e'u pojedinaca koje dovode do neugodnih osjeaja
9na#iza scenarija 6 razu&ijevanje *ivotnog plana kojeg pojedinac slijedi
St&kt&na anali%a linosti
2 ego stanja) <ijete Roditelj Odrasli
>. Ego stanje 1 Dijete
spontano i slo-odno .slii idu/ ali je svjesno .feno&enolo(ki pristup@/
prvo se razvija
radoznalo privr*eno se-ino zloesto zaigrano plaljivo &anipulativno
5ri o-lika ego stanja <ijete)
o Prirodno .slo-odno/ dijete 6 sponatno i&pulsivno orijentirano na osjeaje voli u*ivanje intuitivno
kreativno responsivno na never-alne poruke
o 9daptivno .prilago'eno/ dijete 6 poslu(an dio linosti; konfor&ira se *elja&a i zahtijevi&a roditelja .ova
adaptacija prirodnih i&pulsa javlja se kao reakcija na trau&e *ivotna iskustva i odgoj/
o <untovno dijete 6 opire se roditeljskoj kontroli
D. Ego stanje 1 Ro"itelj
predstavlja ono (to s&o usvojili od svojih roditelja
esto u o-liku 8tre-anja9 i 8&oranja9
<rini rodite#ji .-rinu tje(e hvale po&a*u/
"ritini rodite#ji .8dovode u red9 tra*e gre(ke izra*avaju neslaganje/
E. Ego stanje 1 O"asli
o-jektivan &islei dio linosti koji prikuplja podatke iz okoline
testira realnost
racionalan i organiziran .procesira podatke iz okoline od Roditelja i od <jeteta i donosi svoje odluke/
Roditelj o&oguuje da neke stvari auto&atski izvodi&o - po&a*e Odraslo& da uva energiju i u-la*ava
anksioznost
2 ego stanja se prikazuju vertikalni& dijagra&i&a
Roditelj je na vrhu kao etiki vo'a Odrasli -rine o realitetu a <ijete je istili(te
:redstavljaju &oralnu hijerarhiju u kojoj je Roditelj najsla-iji a <ijete najjae .npr. pri zaspivanju ili
konzu&iranju alkohola/
Razliita ego stanja &ogu istovre&eno operirati
5D ne favorizira jedno ego stanje
=agla(ava se znaaj sposo-nosti -alansiranja reagiranja pre&a potre-i situacije - fleksi-ilnost
Tansak*ijska anali%a
Lgo stanja su nauena na osnovi transakcija s okolino&
Co&unikacija s drugi& ljudi&a se odvija preko transakcija iz&e'u njihovih pojedinih ego stanja
5ransakcije se odvijaju na jednoj od tri razine
Ti a%ine tansak*ija
1. "omp#ementarna 6 o-je oso-e operiraju iz istoga ego stanja
ko&ple&entarne transakcije vode ka &irnoj i kontinuiranoj ko&unikaciji
reakcije su predvidive i prikladne
:ri&jeri ko&ple&entarne transakcije
O O Coliko je sati@ >eda&.
< < Ide&o na za-avu k...
<a &oglo -i -iti veselo.
R R =ikad ni(ta ne napravi(
do-ro. Bato jer &i uvijek
nalazi( gre(ke.
22
2. Prekriena transakcija
aktivirano je neprikladno ego stanje koje producira neoekivane reakcije
ovakve transakcije -ole
kad se jave oso-e se nastoje povui ili pro&ijeniti te&u
postoje Q! razliite verzije prekri*ene transakcije pre&da se tipino javlja oko +# verzija
:ri&jeri prekri*ene transakcije
R R Mo*e( li &i po&oi nositi ove
tor-e@ F*asno su te(ke.
O O I&aju oko +" kg i ti to &o*e( i
sa&a.
< < Ba(to uvijek ja &ora& vui
&o*e( &alo i ti.
3. =edna iznad dru*e
<va ego stanja operiraju si&ultano i jedna poruka prikriva drugu
Ove se transakcije ine ko&ple&entarne i socijalno prihvatljive pre&da zapravo nisu
:ri&jeri prikrivene transakcije)
R R
O O o+ijalna razina Fil& je -io super. Joe( li
k &eni na pie@
<a rado.
< < Psi'olo!ka razina Ide&o se zajedno za-aviti.
,prikrivena- OC spre&na sa&.
Pi#jei a%liite ko#&nika*ije(
Pitanje .O O/) Aesi li se sino do-ro proveo@
Odgovor .< R/) Ba(to te to zani&a@
Pitanje .O O/) Aesi li vidjela &oju ekovnu
knji*icu@
Odgovor .R </) >ve i&a svoje &jesto i
svaku stvar tre-a staviti na
njezino &jesto.
Anali%a igaa
8Igra9 je rutinski sklop pona(anja i stavova koje pojedinac &anifestira u odnosu s drugi& ljudi&a 6 siste&
transakcija koji dovode do unaprijed odre'ene do-iti
Ove se transakcije povr(inski ine ko&ple&entarne ali zavr(avaju lo(i& osjeaji&a.
7judi igraju igre da -i strukturirali vrije&e do-ili priznanje ili sprijeili inti&nost
Budui da inti&nost ukljuuje rizike igre uvaju ljude od otkrivanja &isli i osjeaja
Malo igara i&a pozitivan ili neutralan ishod
7ista &oguih igara je gotovo -eskonana i lako je u njih uskoiti
<ugorono igranje igara vodi gu-itku jer oso-a iz-jegava znaajne zdrave ljudske interakcije.
E po%i*ije & iganj& igaa spasilac

*rtva izvr(ilac
Anali%a s*enaija
:o&ou razliitih igara pojedinac slijedi *ivotni scenarij .*ivotni plan/ zasnovan u djetinjstvu .do #. god. *ivota/
23
:ozitivne poruke funkcioniraju kao dozvole i ne ograniavaju ljude
=egativne poruke .za-rane/ su &onije i &ogu postati osnova za destruktivan scenarij
Uo-iajeni sklopo'i negati'nog s*enaija
>nikad? scenarij 6 -rak je lo( nikad se ne&oj o*eniti
>dok ne? scenarij 6 ne &o*e( se igrati dok ne zavr(i( zadau
>uvijek? scenarij 6 uvijek &ora( zavr(iti posao koji zapone(
>nakon? scenarij 6 nakon etrdesete *ivot se naglo srozava
Tipini #ini1s*enaiji(
Budi jak
Budi savr(en
:o*uri
5rudi se
Fdovolji drugi&a
Ove poruke dozvoljavaju ljudi&a da privre&eno po-jegnu od svojih *ivotnih scenarija ali ne trajno.
Osno'ni tansak*ijski stilo'i(
=a sam &" 1 0i si &" .:ozitivna slika o se-i i svijetu oko se-e/ 6 zdrava pozicija
=a sam &" @ 0i nisi &" .pozitivna slika o se-i percepcija okoline kao neprijateljske i prijetee / 6 arogantna
pozicija
=a nisam &" @ 0i nisi &" .osjeaji krivnje i -ezvrijednosti/ 6 depresivna pozicija
=a nisam &" @ 0I nisi &" .negativna slika o se-i neprijateljski osjeaji o drugi&a i o okolini/ 6 shizoidna
pozicija
U%o*i poe#e,aja i o"st&panja
:sihiki pore&eaji nastaju u djetinjstvu z-og konta&inacije ili iskljuivanja pojedinog ego-stanja.
:retpostavlja se da do-ro integrirana linost funkcionira iz pozicije Odraslog
:rocjena nefor&alna 6 iz-jegavaju se psihologijski testovi i dijagnoze pre&a <>M
5D us&jerena na sada(nje doga'aje
:oku(ava direktno &ijenjati pona(anje klijenta
Pi#ani *ilje'i & teapiji
=aglasak na postizanju zdravlja i autono&ije - transfor&acija iz 8*a-e9 u 8prineve i princeze9
Razvijanje kapaciteta za kori(tenje svih ego stanja - identifikacija i &ijenjanje pore&eenih ili o(teenih ego
stanja
Fsvajanje pozicije 8Aa sa& OC ti si OC9.
:oveanje klijentove odgovornosti za vlastito pona(anje 6 poticanje svjesnosti o vlastiti& potre-a&a i
ohra-rivanje u dono(enju odluka.
Tet#an
Floga terapeuta slina ulozi uitelja 6 terapeut je vrlo aktivan i direktivan
O-ino se provodi analiza ko&unikacije u grupi u ter&ini&a ego stanja 6 strukturna analiza
Identificiranje transakcija igara i scenarija 6 transakcijska analiza
=aje(a terapijska tehnika je interpretacija i poduavanje te direktna konfrontacija klijenta s
nedosljednosti&a; uz vrlo &alo vje(tina praenja klijenta.
2aklj&ak
5D se &o*e s&atrati psihodina&ski& pristupo& ali s puno vi(e pozitivne hu&anistike filozofije i s naglasko&
na pro&jene u pona(anju i &i(ljenju
Odgovornost za pro&jenu stavlja se na klijenta
=aglasak je na interpersonalno& pona(anju 6 znaajan doprinos psihodina&skoj teoriji
Pe"nosti TA
:ristup je vrlo us&jeren pre&a cilju
> o-ziro& na sklapanje terapijskog ugovora nije pro-le& odrediti kada se &o*e zavr(iti tret&an
5ehnike se lako i efikasno ko&-iniraju s drugi& pristupi&a orijentirani& na akciju .npr. ge(talt ili kognitivni&
tehnika&a/
Oganienja TA
I&a do-ru teorijsku zasnovanost ali ponekad od nje odstupa
24
:ro-le&atinost kori(tenog rijenika
=eko&pletnost terapijskih postupaka
=edovoljna zasnovanost na istra*ivanji&a
Aednostavnost i popularnost 6 8najvea ulina igra9
:re&da se koristi sa (iroki& raspono& pro-le&a uvijet je da je pacijent sposo-an razu&jeti prihvatiti i koristiti
poj&ove i principe 5D;
:re&alo pa*nje se posveuju terapeutu)
o z-og nedovoljne teorijske o-uenosti neki praktiari &ogu poeti previ(e kontrolirati ili &anipulirati klijente
o &ogu uiti klijente da vlastito i tu'e pona(anje stalno opisuju u ter&ini&a ego-stanja i igara.
Dana.nji stat&s TA
5D se nije znaajno razvijala nakon s&rti Lrica Bern-a +,Q" godine.
<anas 6 integracija 5D i ge(talt terapije i drugih siste&a .npr. psihodra&a/ te ukljuivanje kognitivnih tehnika.
OSO+I US:JERE)A TERAPIJA
Klijent& &s#jeeni teapijski pist&pi
Oso-i us&jeren pristup .Rogers +,0"/
Iskustvena psihoterapija .Nendlin +,%0/
:rocesno-iskustvena psihoterapija .Nreen-erg i sur. +,,#/
5al Roges 4>?@D1>?FG6
=ajutjecajniji feno&enolo(ki terapijski pristup
:retpostavlja da svaki pojedinac i&a uro'enu tendenciju sa&oaktualizaciji
Fs&jerenost na klijenta kao oso-u a ne na njegov pro-le&
3a%e Rogeso'og teapijskog a"a
1. Aedirektivna .+,0"-#"/
=agla(ava prihvaanje klijenta
:oja(njavanje klijentovog svijeta 6 glavna terapijska tehnika
Iz-acuje dijagnostike postupke s&atra ih nepotre-ni&a procjenjivaki&a i esto zloupotre-ljeni&a
2. 8e(#eksivna .+,#+-%"/
5endencija sa&oaktualizaciji
5ehnike) odra*avanje interpretacija
Eilj) rje(avanje nesklada iz&e'u idealnog i realnog selfa
3. :smjerena na k#ijenta .+,%+-Q"/
O-javljivanje knjige 8Cako postati linost9
=agla(ava povjerenje u vlastiti do*ivljaj internalni lokus evaluacije
=astavlja istra*ivanja procesa i ishoda psihoterapije
:ri&jena i u o-razovanju
:okretanje grupa susretanja
!. :smjerena na oso)u .+,Q+-3Q/
:ostavljanje neophodnih i dovoljnih terapijskih uvjeta
Iei naglasak na pro-le&e interpersonalnih odnosa i kulturalne razlike
>tavovi se nagla(avaju vi(e nego vje(tine; ipak dodaje vje(tine sa&ootkrivanja davanja feed-acka i
postavljanja pitanja
:ro(irena pri&jena .edukacija industrija grupe rje(avanje konflikata politika/
+a%ine petposta'ke teapijskog po*esa
<ezuvjetni pozitivni stav .-ezuvjetno prihvaanje/
:ozitivno vrednovanje i po(tivanje oso-e
Iz-jegava se evaluacija dijagnosticiranje ili pridavanje vrijednosnih oznaka
=aglasak na prihvaanju prava klijenta na vlastita vjerovanja i osjeaje ne i sva pona(anja
=e preuzi&ati odgovornost za klijenta ne donositi odluke za njega ne davati savjete.
%mpatija
:retpostavlja da terapeut nastoji percipirati klijentove osjeaje ali ne zahtijeva da ih on i do*ivi
25
Fsvajanje internalnog okvira razu&ijevanja
Osjeanje klijentovih e&ocija kao svojih -ez gu-itka vlastitog do*ivljaja
L&patiki stav tre-a ne sa&o usvojiti ve i pokazati klijentu
L&patija po&a*e klijenti&a da)
o Fs&jere pa*nju na svoje do*ivljaje i vrednuju ih
o Cognitivno i tjelesno procesiraju svoje do*ivljaje
o Iide pro(la iskustva na nov nain
o Mijenjaju slike o se-i i svijetu
o :oveavaju povjerenje u vlastite percepcije dono(enje oso-nih odluka i ustrajanje u svoji& akcija&a
Prirodnost .sukladnost kongruentnost iskrenost genuinost autentinost/
Conzistentnost osjeaja i pona(anja terapeuta .-ez kontradikacija iz&e'u ver-alnog i never-alnog pona(anja/
5erapeut slu*i kao &odel klijentu
>a&ootvaranje .prikladno od&jereno i do-ro uvre&enjeno/
Congruentnost izra*ena na kontinuu&u .ne oekivati savr(enstvo/
)eopho"ni i "o'oljni &'jeti %a teapijski po*es
<vije su oso-e u psiholo(ko& kontaktu
:rva oso-a klijent je u stanju nesklada i ranjiva ili anksiozna
<ruga oso-a terapeut je kongruentna i integrirana u odnosu
5erapeut i&a -ezuvjetan pozitivan stav pre&a klijentu tj. -ezuvjetno prihvaa klijenta
5erapeut do*ivljava e&patiko razu&ijevanje klijentovog refereninog okvira i poku(ava ko&unicirati svoj
do*ivljaj klijentu
:ostoji -are& &ini&alan stupanj ko&unikacije terapeutovog razu&ijevanja i -ezuvjetnog pozitivnog stava
pre&a klijentu.
Dijagnostika
=e koristi dijagnostike postupke niti testove 6 tehnika S sortiranja
=aglasak na sa&oprocjeni klijenta
Ieliki znaaj razlikovanju iz&e'u realnog i idealnog
:ostavljanje klasine dijagnoze nepotre-no a esto o&eta efikasan terapijski rad
5ilj teapije
:oveati nezavisnost i integraciju oso-e
>tvaranje uvjeta za nova iskustva klijenta koja o&oguuju ponovni proces rasta 6 terapeut osigurava
interpersonalni odnos kojeg klijent koristi za daljnji oso-ni rast
:o&oi klijenti&a u procesu rasta tako da se &ogu -olje nositi sa sada(nji& i -udui& pro-le&i&a
Nlavni kriterij efikasnosti 6 su-jektivna procjena po-olj(anja
Po*es eintega*ije 1 psihoteapija
<a -i se postigla kongruentnost &ora doi do poveanja -ezuvjetnosti sa&ovrednovanja .s&anjenja uvjeta
vrednovanja/. Aedan od naina na koji se ti uvjeti posti*u je ko&uniciranje -ezuvjetnog pozitivnog prihvaanja od
strane znaajne druge oso-e .terapeuta/ u kontekstu e&patinog razu&ijevanja.
Cad oso-a percipira pozitivan stav to vodi do sla-ljenja postojeih uvjeta sa&ovrednovanja poveava se oso-ni
-ezuvjetni pozitivan stav s&anjuje prijetnja i razvija kongruentnost. :ojedinac je &anje defanzivan kongruentniji
pozitivniji pre&a drugi&a i psiholo(ki -olje prilago'en.
3a%e teapijskog po*esa
1. (aza 6 od-ijanje ko&unikacije; ne&a *elje za pro&jeno&
2. (aza 6 pro-le&i se s&atraju izvanjski&a; klijent se poinje izra*avati u vezi neoso-nih te&a
3. (aza 6 poinju se izra*avati pro(li osjeaji; javlja se -olja diferencijacija e&ocija; uoavaju se kontradikcije u
do*ivljavanju. Ieina klijenata zapoinje terapiju u ovoj fazi
!. (aza 6 izra*avaju se jai osjeaji ali s odre'eni& otporo& straho& ili nepovjerenje&
$. (aza 6 -olje se prihvaaju oso-ni osjeaji i odgovornost za pro-le&e; izra*ava se sada(nji do*ivljaj; &anje
us&jereni na ispunjavanje tu'ih oekivanja
B. (aza 6 esto distinktivna i dra&atina; do*ivljaji se pro*ivljavaju ne prepriavaju; nekongruentnost postaje
kongruentnost; klijent su-jektivno pro*ivljava fazu svojeg pro-le&a; postaje fleksi-ilniji i kreativniji; tra*e
rje(enja u se-i. Irlo znaajna faza ini se ireverzi-ilno&
C. (aza 6 napredovanje koje se &o*e odvijati izvan terapijske seanse a klijent o nje&u izvje(tava u seansi; klijent
do*ivljava nove osjeaje neposredno i -ogatije. :ostoji povjerenje u totalni organiz&iki proces otvorenost ka
do*ivljavanju. Malo klijenata uspijeva dostii ovu fazu.
26
Teapijsko# po#jeno# posti/e se(
Oslo-a'anje osjeaja
:ro&jena u nainu do*ivljavanja
:oveanje kongruentnosti
:ro&jena u odnosu pre&a pro-le&i&a
:oveanje svjesnosti
Iea spre&nost na sa&ootvaranje
:oveanje sa&oprihvaanja
Iea tolerancija
:oveanje kognitivne fleksi-ilnosti
:oveanje sa&opouzdanja
:o-olja(anje opeg funkcioniranja
:og&,nosti pi#jene
Coristi se u treningu profesionalaca i paraprofesionalaca u razliiti& podruji&a i -ez jae psiholo(ke
edukacije
Osnovni principi i -azine vje(tine slu*e kao osnova za gotovo sve druge terapijske pristupe
Aako koristan u prvi& i krizni& kontakti&a 6 potie klijenta i dozvoljava &u da izrazi svoje e&ocije da -ude
saslu(an shvaen i prihvaen
8>igurniji9 pristup &anje rizian
Oganienja i kitike oso-i &s#jeene teapije
Okrugli stol na te&u 8Cako tu&aite da danas postoji tako &alo praktiara oso-i us&jerene terapije s o-ziro& da
doslovno tisue oso-a dilje& svijeta priznaju ogro&an utjecaj Earla Rogersa na svoj oso-ni i profesionalni
razvoj9 .Eain +,33/)
O"go'oi teape&ta(
Oso-i us&jerena terapija je prejednostavna; daje pre&alo uputa terapeuti&a
Ograniena na tehnike praenja i reflektiranja
5re-alo -i vi(e pa*nje posvetiti siste&atsko& treningu vje(tina savjetovanja i razvoju razliitih tehnika koje se
&ogu pri&ijeniti za rje(avanje specifinih pro-le&a a &anje stavovi&a terapeuta
:ristup je neefikasan; ponekad predugo traje jer se klijentu prepu(ta odluka o zavr(etku tret&ana
=ije nu*no tono da svi pojedinci i&aju u se-i potencijal za rasto& ili tendenciju sa&oaktualizaciji 6 pretjerana
opti&istinost
Ignorira dijagnoze
Odgovornost za pro&jenu na pojedincu; zane&aruje utjecaj vanjskih sila
Kitike ista/i'anji#a
Cori(tenje kontrolnih su-jekata koji nisu kandidati za terapiju
=ekori(tenje netretirane kontrolne grupe
=euzi&anje u o-zir utjecaja place-o efekta
Oslanjanje na sa&oizvje(taje kao glavni nain procjene ishoda terapije
Cori(tenje neprikladnih statistikih postupaka
Dopinos oso-i &s#jeene teapije
=aglasak na e&patiko& slu(anju
<e&istifikacija psihoterapije
:otaknuo istra*ivanja; postavio poetne standarde za istra*ivanje terapijskih varija-li
Lfikasan za tretiranje -la*ih i u&jerenih anksioznih stanja pore&eaja prilagod-e i stanja koja se ne &ogu
pripisati &entalni& pore&eaji&a .neko&plicirano *alovanje pro-le&i u interpersonalni& odnosi&a/
Relativno se -rzo ui 6 te&elj za trening paraprofesionalaca
:ozitivno gledanje na ljudsku prirodu
2aklj&ak
<anas se s&atra da Rogersovi terapijski uvjeti predstavljaju sredi(nju ulogu u nastanku terapijske pro&jene
poveavaju vjerojatnost da e klijent ostati u tret&anu i po-olj(avaju efekte tret&ana. Ipak se ne s&atra da su
dovoljni pa ak niti neophodni za pro&jenu
Oso-i us&jeren pristup je na neki nain apsor-iran u psihoterapiju openito - usprkos to&e u edukaciji
terapeuta vei je naglasak na tehnika&a nego na terapijsko& odnosu
27
+&"&,nost pist&pa
Rogers je do*ivio najvee ovacije na prvoj konferenciji 8Lvolucije psihoterapije9 +,3#. god. pre&da se u
ostatku konferencije nije uo njegov utjecaj.
Budunost pristupa nije o-eavajua oso-ito u okviri&a dana(njeg naglaska na kratki& direktivni&
kognitivno orijentirani& terapija&a us&jereni&a na rje(avanje pro-le&a.
E=2ISTE)5IJA9ISTIHKA PSIHOTERAPIJA
Lgzistencijaliza& nije siste& psihoterapije ve vi(e stav.
I&a naj&anje dostupnih tehnika u uspored-i s -ilo koji& drugi& terapijski& &odelo&.
Nlavna us&jerenost na te&elje ljudske egzistencije 6 npr. usa&ljenost izolacija alijenacija -es&islenost.
Klj&ne petposta'ke
1. "apacitet za svjesnost o se)i
:oveanje svjesnosti poveava kapacitet za potpuniji *ivot
5ijeko& terapije pojedinac do*ivljava sljedee procese poveanja svjesnosti)
o =e &ogu pro&ijeniti doga'aje ali &ogu pro&ijeniti nain na koji na njih reagiraju;
o >hvaaju da su toliko preokupirani s&ru i u&iranje& da ne cijene *ivot;
o :ostaju sposo-ni prihvatiti svoja ogranienja;
o >hvaaju da ih preokupranost pro(lo(u i planiranje -udunosti spreava da *ive u sada(njosti
2. S#o)oda i od*ovornost
:reuzi&anje odgovornosti je osnovni uvjet pro&jene
Osnovni zadaci terapeuta su)
o :oziv klijenti&a da prepoznaju kako dozvoljavaju da drugi za njih odluuju
o :oticanje da poduz&u korake ka autono&iji
3. 0enja k identitetu i odnosima s dru*ima
Jra-rost da se -ude ja
Iskustvo sa&oe
Iskustvo odnosa s drugi&a 6 odnosi zasnovani na ispunjenu a ne na deprivaciji
Bor-a s vlastiti& identiteto& 6 neki su pojedinci uhvaeni u za&ku injenja da -i iz-jegli iskustvo &ivanja
!. 0raenje znaenja
:ro-le& od-acivanja starih vrijednosti .tradicionalne na&etnute@/ prije no (to se na'u nove odgovarajue
Nu-itak s&isla 6 osjeaj -es&isla je glavna egzistencijalna neuroza &odernog *ivota
o Bes&isao vodi stanju egzisten+ijalnog vakuuma
o (gzisten+ijalna krivnja 6 stanje koje proizlazi iz osjeaja neko&pletnosti shvaanja da nis&o ono (to s&o
&ogli postati
Creiranje novog s&isla
$. 9nksioznost kao uvjet ivota
(gzisten+ijalistika anksioznost 6 konstruktivni o-lik nor&alne anksioznosti &o*e -iti poticaj za rast
%eurotina anksioznost - ograniavajua
(gsiten+ijalistika neuroza 6 osjeaj oaja i anksioznosti; posljedica neautentinog *ivota neuspjeha u
pravljenju iz-ora i iz-jegavanja odgovornosti.
Dnksioznost se &o*e suz-iti ograniavanje& oso-nog *ivota i s&anjivanje& &ogunosti iz-ora .otvaranje
pre&a *ivotu znai otvaranje pre&a anksioznosti/
>u(tinski cilj egzistencijalistike terapije nije uiniti *ivot lak(i& i sigurniji& ve poticati klijente da prepoznaju
kako se suoavaju s izvori&a svoje nesigurnosti i anksioznosti.
B. Svjesnost o smrti
>vjesnost o s&rti kao -azino& ljudsko& stanju daje znaenje *ivotu
Oni koji se -oje s&rti -oje se i *ivota
Dko priznaje&o *ivot i *ivi&o u sada(njosti (to potpunije &o*e&o onda nee&o -iti opsjednuti kraje& *ivota
Teapijski *ilje'i
:o&o pojedinci&a u uvi'anju da su slo-odni te da postanu svjesni svojih &ogunosti
28
Izazivanje klijenata da shvate ono (to su prije &islili da i& se doga'a
:repoznavanje faktora koji -lokiraju slo-odu
:odr*avanje klijenata u suoavanju s anksioznosti&a koje su poku(avali iz-jei
:o&o klijenti&a u redefiniranju sa&ih se-e i svojeg svijeta na nain koji pojaava njihovu prirodnost i kontakt
sa *ivoto&
O"nos i%#e0& teape&ta i klijenta
5erapeut nudi -azini stav pre&a klijentu i svoje oso-ne karakteristike .kao (to su po(tenje integritet
hra-rost/.
5erapeut tre-a -iti u do-ro& kontaktu sa svoji& feno&enolo(ki& svijeto&
8Lgzistencijalistiko savjetovanje je putovanje ka sa&ootkrivanju i za klijenta i za terapeuta9 .Iongtress i sur.
+,,,./
Teapijski po*es
Lgzistencijalistika terapija se &o*e naj-olje opisati kao poziv klijenti&a da prepoznaju naine na koje ne *ive
potpuno autentian *ivot te da donose iz-ore koji ih vode ka potpunije& *ivotu.
Lfikasna terapija se ne zaustavlja na sa&oj svjesnosti potie se klijente da poduz&u akcije na osnovi uvida
koji su postigli kroz terapijski proces.
Fs&jerenost na suoavaje sa *ivotni& preokupacija&a a ne sa sada(nji& pro-le&i&a.
Teapijske tehnike i post&p*i
Carakteristino je iz-jegavanje naglaska na tehnika&a
F&jesto specifinih tehnika nagla(ava se iz-or slo-oda odgovornost nala*enje znaenja
=aglasak je na sada(njosti 6 nagla(ava se autentinost iskrenost spontanost
Coristi se konfrontacija vje*-e i&aginacije i svjesnosti
5ehnike su sa&o sredstva u po&aganju klijenti&a da postanu svjesni svojih iz-ora i svojih potencijala za
akciju.
Po"&ja pi#jene(
:ri&jereno klijenti&a koji se -ore s razvojni& kriza&a .-or-a za identitet u adolescenciji suoavanje s
&ogui& razoaranji&a u srednjoj do-i prilagod-a na odlazak djece iz do&a suoavanje s neuspjesi&a u
-raku ili na poslu suoavanje s povenih tjelesni& ogranienji&a povodo& starenja/;
:ristup je pose-no pogodan za oso-e koje se osjeaju otu'eno od oekivanja koja dru(tvo na njih postavlja ili
za one koje tra*e s&isao svog *ivota ili se *ale na osjeaje praznine;
Coristan je u radu s ljudi&a koji se nalaze na prekretnici .tugovanje gu-itak posla i sl./.
Dopinosi eg%isten*ijalistike teapije
=aglasak na sa&o-deter&iniranosti prihvaanju oso-ne odgovornosti koja prati slo-odu;
>&atranje sa&og se-e kreatoro& vlastitog *ivota;
:ru*a perspektivu za razu&ijevanje vrijednosti anksioznosti i krivnje uloge s&rti i kreativnih aspekata stanja
sa&oe i dono(enja iz-ora za se-e.
Nugental i Bracke .+,,!/ vide &ogunost kreativne integracije konceptualnih postavki egzistencijalistike
terapije s psihodina&ski& ili kognitivni& pristupo&.
Oganienja i kitike eg%isten*ijalistikog pist&pa
=edostaje siste&atski skup principa i preporuka za terapiju;
Coriste se &agloviti i glo-alni ter&ini ili apstraktni poj&ovi koje je te(ko o-jasniti;
Model nije podvrgnut znanstveno& istra*ivanju za provjeru valjanosti postupaka;
Ogranienih &ogunosti pri&jene s klijenti&a sla-ijeg funkcioniranja klijenti&a u ekstre&ni& kriza&a koji
tre-aju us&jeravanje te s klijenti&a sla-ijih ver-alnih i o-razovnih ili intelektualnih sposo-nosti;
Mogua neefikasnosti u radu s te*e pore&eeni& klijenti&a.
=ETA9T TERAPIJA
29
Ra%'oj pist&pa
+,#!. god. Fritz :erls zajedno s :aulo& Nood&ano& i 7auro& :erls osniva Institut za Ne(talt terapiju u =e4
Horku
Ielika poupularnost u kasni& %"-i& i Q"-i& godina&a !". stoljea
:ored Rogersovog najpoznatiji feno&enolo(ki orijentiran psihoterapijski pristup
Osno'ne kaakteistike
Iskustvena terapija 6 us&jerena na sada(nje pro-le&e
Od pacijenta se tra*i da doiv#java (to vi(e toga .vlastite pokrete disanje glas i sl./
5ra*i se ponovno do*ivljavanje nezavr(enih ili prekinutih poslova
Coristi poja& figure i pozadine
5eorija polja 6 organiza& tre-a pro&atrati u odnosu na okolinu na stalno &ijenjajui kontekst
Ba razliku od slo-odnih asocijacija u psihodina&skoj terapiji N5 nagla(ava koncentraciju 6 >terapija
koncentracije?
:erls s&atra da su klijenti &anipulativni i iz-jegavaju odgovornost i oslanjanje na se-e
Funkcija ge(talt terapeuta je konfrontiranje i frustriranje klijenta u -ijegu od odgovornosti
>azrijevanja predstavlja transfor&aciju s podr(ke u okolini ka sa&opodr(ci
Sh'a,anje anksio%nosti
Dnksioznost prati proces uenja
Dnksioznost je rascjep iz&e'u sada i kasnije - kad god napu(ta&o sigurnu -azu sada(njosti i pone&o se
-aviti -uduno(u do*ivljava&o anksioznost
O-ja.njenje poe#e,aja
:ore&eeno pona(anje ukazuje da je psiholo(ki rast o&eten pore&eaji&a ili propusti&a svjesnosti a
s&anjena svjesnost stvara doja& da oso-a nije odgovorna za vlastite pro-le&e
<o rasta dolazi kad je oso-a voljna upu(tati se u kontakte s oso-a&a pred&eti&a i situacija&a u svojoj okolini
5ilje'i ge.talt teapije
:ostizanje svjesnosti
:onovno uspostavljanje zaustavljenog procesa rasta 6 uspostavljanje prekinutog ciklusa organiz&ike
sa&oregulacije
Reagiranje na 8sada i ovdje9 6 nala*enje kreativnih rje(enja za svaku situaciju
<ono(enje vlastitih iz-ora i preuzi&anje odgovornosti za njih
Razvijanje sa&opodr(ke
>pre&nost za tra*enje po&oi i po&aganje drugi&a
Spontana ogani%#ika sa#oeg&la*ija
:ojedinac je svjestan se-e
prepoznaje svoju do&inantnu potre-u
vr(i iz-or adekvatne akcije
zatvara ge(talt
oslo-a'a energiju za pojavu nove potre-e
Paa"oksalna teoija po#jene 4Anol" +eisse6
:ro&jena se &o*e dogoditi tek kad oso-a prihvati se-e onakvo& kakva jest a ne kada poku(ava -iti ono (to
nije
:ojedinac &ora i&ati vrstu upori(nu toku 6 kad postane svjestan kako se pona(a &o*e ii u pro&jenu
>vjesnost ukljuuje odgovornost za vlastito pona(anje vr(enje iz-ora i preuzi&anje odgovornosti za te iz-ore
>vjesnost u N5 je dina&ina .ovdje i sada/
>vjesnost je glavni uvjet pro&jene
:retpostavka je da polje kao cjelina sadr*i i pro-le& i njegovo rje(enje
30
Pa'ila %a po'e,anje s'jesnosti o Isa"a i o'"jeJ & =T
:rincip 8sada9 6 prezent
Co&unikacija 8ja9 i 8ti9
Ba&jena 8ja9 za 8to9
Continuu& svjesnosti 6 us&jeravanje na kako i (to a ne na za(to
:refor&uliranje pitanja u izjavu
Ba&jena &oranja i tre-anja
:refor&uliranje govora koji negira &o .npr. &isli& &o*da poretpostavlja& ne &ogu i sl./
Polai%a*ija & =T
:roces koji& oso-a si&-olizira i klasificira vrijednosti stavove i shvaanja o se-i i svijetu oko se-e stavlja ih u
odre'ene vrednosne kategorije 6 olak(ava orijentaciju u okolini
Fkljuuje variranje unutar ekstre&nih kategorija
F osnovi nije (tetna olak(ava prilagod-u
:ro-le& kad se oso-a identificira sa&o s jedni& od dva postojea pola a otu'i drugi pol .naje(e socijalno
nepo*eljni/
Ra" s polanosti#a
F terapijsko& procesu se ne ide na polarnosti dok se ne o-radi otpor .za(to je ne(to za-ranjeno/
Dko klijent i&a dovoljno podr(ke u se-i &o*e se od&ah krenuti u polarnosti
=ije nu*no da istovre&eno postoje o-a pola 6 dovoljno je da potencijalno postoje
Sh'a,anje ne&o%e & =T
=euroza nastaje kad pona(anje postane auto&atsko .nesvjesno/ navika
=euroza je ponavljano prekidanje organiz&ike sa&oregulacije i to kad se ono odvija nesvjesno auto&atski
=eurotino pona(anje je stereotipno kruto karakterno unaprijed odre'eno a nije definirano trenutno&
situacijo& u polju .ovdje i sada/
=eurotina oso-a tra*i podr(ku u drugo&e u&jesto u sa&o&e se-i
Sh'a,anje nes'jesnog & =T
Cod neuroze su neki sadr*aji i neka pona(anja potisnuti
:re&a N5 nesvjesno znai nedovoljno poznato 6 pore&eaj u for&iranju figure i pozadine .s ti& dijelo& nis&o
u do-ro& kontaktu/
:erls) 8=eurotian nain *ivljenja je neekono&ian 6 tro(enje vre&ena energije i vlastite egzistencije
Sloje'i ne&o%e( >. .ani s#oj
la*ne identifikacije 6 pojedinac poku(ava -iti ono (to nije
iz-jegavanje i otu'ivanje dijelova se-e
igra top-doga .8nad ja9/ i under-doga .8pod-ja9/
o 0op1do* 6 pravinost stalno zahtijeva koristi prijetnje
o :nder1do* 6 ne&a povjerenja u se-e -rani se racionalizacija&a
o-ino po-je'uje underdog i ra'a anksioznost i depresiju
Sloje'i ne&o%e( D. Fo)ini s#oj
neugoda z-og svjesnosti o la*no& pona(anju; javlja se strah od autentinog pona(anja - neugoda -ol
fantazije i strahovi o &ogui& posljedica&a izvornog pona(anja
otpor ne prihvaanje se-e .8ne s&ije&...9/
igranje la*nih uloga i igara .npr. va*na oso-a do-ar deko plaljivo dijete i sl./
Sloje'i ne&o%e( 3. Impas 2zastoj3
gu-itak podr(ke u okolini a -ez podr(ke u vlastite snage 6 ne zna&o gdje s&o ili kuda ide&o
osjeaj nesigurnosti izgu-ljenosti -ezna'a praznine osjeaj da nis&o *ivi
klijenta tre-a koncentrirati na sa& i&pas i tada se o-ino ne(to pojavi kao figura
s&atra se kljuno& fazo& u terapiji 6 tra*enje vlastitih rje(enja i preuzi&anje sa&opodr(ke
davanje gotovih rje(enja rezultira jednostavni& prihvaanje& .introjekti&a/ ili od-acivanje& .konflikt/
Sloje'i ne&o%e( !. Imp#ozivni s#oj
javlja se kad se oslo-odi ranije nekori(tena energija; kroz etiri osnovna tipa eksplozije 6 radost tuga
orgaza& ljutnja
oslo-a'anje energije o&oguuje zatvaranje ge(talta i osjeaj opu(tenosti 6 o&oguuje uspostavljanje kontakta
s autentino& organiz&iko& oso-o&
31
pojaavanje pojedine reakcije po&a*e u postizanju jasnoe .npr. ponavljanje &otorike radnje/
Uloga "isanja
=eurotinost je o-ino praena prekidi&a disanja
>tupanj neurotinosti T stupanj anksioznosti 6 koliina kisika unijeta disanje&
Fpute terapeuta) 8o-ratite pa*nju na to kako di(ete di(ite9G
Poja# i $&nk*ije gani*a & =T
Nranice odjeljuju 8ja9 .ono (to je oso-i poznato/ od onoga (to je nepoznato
=a granica&a se odvija kontakt organiz&a s okolino&
Nranice i&aju funkciju spajanja i odvajanja 6 kroz proces kontakta i povlaenja
Nranice &ogu -iti razliito propusne
Opti&alna propusnost granica rezultira potpuni& kontakti&a i zdravi& funkcioniranje&
Poe#e,aji gani*a
Crutost i nepropusnost granica rezultira s&anjeni& kontakto& 6 vodi karakterno& pona(anju
:revelika propusnost granica o&oguuje da u organiza& u'u nekorisni dijelovi okoline .introjekti/
Ii(e vrsta granica .ego-granice o-iteljske granice granice pona(anja/ 6 &ogu i&ati razliitu propusnost
:ore&eaji granica .otpori kontaktu/ se &anifestiraju kroz 0 osnovna &ehaniz&a o-rane
O-a#-eni #ehani%#i
>. I)TROJEK5IJA
granice pretjerano uvuene u organiza&
unose se nepro-avljeni dijelovi okoline 6 nekritino prihvaanje tu'ih vrijednosti
8&entalni &eta-oliza&9
8Aa &isli&9 u&jesto 8oni &isle9
D. PROJEK5IJA
granice suvi(e po&aknute izvan organiz&a
projiciranje socijalno nepo*eljnih karakteristika vlastite linosti
strah od od-acivanja u sluaju autentinog pona(anja
8to9 ili 8oni9 u&jesto 8ja9
E. KO)39UE)5IJA
ne&a granice iz&e'u organiz&a i okoline
oso-a nije svjesna se-e i svojih potre-a
strah od izolacije 6 katastrofina oekivanja o posljedica&a vlastitog autentinog pona(anja
karakteristina za&jenica 8&i9 6 ne tolerira se nikakva razlika
A. RETRO39EKSIJA
granica se nalazi po sredini linosti
oso-a ini se-i ono (to -i zapravo htjela initi drugi&a .npr. sa&oozlje'ivanje/
esto rezultira psihoso&atski& o-oljenji&a
upotre-a povratne za&jenice 8se-e9 ili 8se9
K. DE39EKSIJA
=ain iz-jegavanja kontakta i svjesnosti - nejasno i indirektno izra*avanje
:retjerano kori(tenje hu&ora generalizacije i pitanja u&jesto izjava 6 s&anjeno e&ocionalno do*ivljavanje
Oso-a govori kroz druge i za druge
Kaakteistike tet#ana
Fs&jeren na 8sada i ovdje9 6 terapeut direktno upuuje na iz-jegavanja .osvrtanje na pro(lost ili predvi'anje
-udunosti/
5ra*i se do*ivljavanje pro(lih osjeaja ili -uduih strahova .direktno o-raanje govor u prezentu/
Coriste se 8eksperi&enti9 8igre9 ili 8trikovi9 s cilje& poveanja svjesnosti
Spe*i$ine tehnike tet#ana
Rad s otporo&
32
Frustriranje klijenta .8vrua stolica9/
Cori(tenje never-alnih znakova
Confrontacija
Rad sa snovi&a
8prazna stolica9
=agla(avanje i ustrajanje na osjeaji&a
:ro&jene u govoru
Novor u krug
Oganienja ge.talt teapije
:ri&jena ograniena na 8nor&ale9 ali inhi-irane intelektualno kontrolirane pretjerano socijalizirane oso-e
Lfekti su e(e potaknuti sugestija&a terapeuta nego spontano(u klijenta
Mone tehnike stvaraju &ogunost &anipuliranja klijento& 6 nu*an do-ar trening i stalna supervizija
=eki autori kritiziraju forsiranje specifinih tehnika .npr. poticanje na polarnosti na razdvajanje dva dijela
linosti i sl./
=edostatak jake teorijske osnove
:revi(e zasnovana na trikovi&a antiteoretska
Iz-jegava se dijagnosticiranje i testiranje
:ristup previ(e ekstre&an u us&jerenosti na se-e 6 pri&jer)
=e.taltistika #oti'a 4Pels; >?L?6
Aa ini& svoje stvari ti ini( svoje stvari
Aa nisa& na ovo& svijetu da ispuni& tvoja oekivanja
5i nisi na ovo& svijetu da ispuni( &oja.
5i si ti a ja sa& ja
I ako se sluajno sretne&o to je krasno
D ako ne (to se tu &o*e.
2aklj&ak o =T
N5 korisna u po-olj(anju funkcioniranja oso-a s razliiti& dijagnostiki& kategorija&a
Rad s psihotini& i te*e pore&eeni& oso-a&a zahtijeva oprez
Ne(talt tehnike dovode do -r*ih pro&jena od Rogersovih &etoda
Ne(talt tehnike &ogu i&ati (tetniji utjecaj na klijenta ako ih terapeut koristi prerano ili neadekvatno .oso-ito
senzo&otorne tehnike/
:re&da vrlo &ali -roj terapeuta prakticira 8istu9 ge(taltistiku teoriju i terapiju velik -roj terapeuta razliite
orijentacije koristi pojedine ge(taltistike vje*-e
Ne(taltistike vje*-e koje po-olj(avaju kontakt sa so-o& drugi& ljudi&a i okolino& esto se koriste u
grupa&a senzitivnog treninga grupa&a susretanja i grupa&a za oso-ni rast
+IHEVIORA9)O1KO=)ITIV)A TERAPIJA
Po'ijesni a%'oj < E $a%e(
:oeci -ihevioralne terapije .+,#"-+,Q"/)
o FC 6 LKsenck Rolpe 6 siste&atska desenzitizacija
o >D< 6 >kinner 6 &odifikacija pona(anja
Razvoj kognitivne terapije .sredina +,%"-tih godina/ 6 Daron Beck i Dl-ert Lllis .>D</
:ri-li*avanje -ihevioralne i kognitivne terapije .kasne +,3"-te godine/
2naajna i#ena & a%'oj& +T
*atson i Ra.ner 6 uenje straha klasini& uvjetovanje&
$ar. /over 0ones 6 kontrakondicioniranje
$o1rer- alar&ni ure'aj za tret&an enureze
T'orndike 6 zakon efekta
*olpe 6 princip reciprone inhi-icije
kinner 6 &odifikacija pona(anja .pri&jeno& principa instru&entalnog uvjetovanja/
2indsle. 6 uvodi naziv -ihevioralna terapija
'apiro 6 istra*ivanja na pojedincu
3andura 6 teorije socijalnog uenja i teorija sa&oefikasnosti
$ei+'en&aum 6 trening sa&oinstrukcija
33
2azarus 6 &ulti&odalna terapija
Osno'ne petposta'ke -ihe'ioalne teapije
>vako pona(anje je naueno
=astanak pore&eaja tu&ai se uenje&)
o klasini& uvjetovanje&
o instru&entalni& uvjetovanje&
o uenje& po &odelu
o kognitivni& uenje&
:ona(anje je odre'eno okolino& .DBE/
Osno'ne kaakteistike +T
>pecifian dijagnostiki postupak 6 FD:
=aglasak na e&piriz&u 6 o-jektivnost &jerljivost
Idiografska us&jerenost
Floga faktora okoline)
o u nastanku pore&eaja
o u odr*avanju pore&eaja
o u tret&anu
Aasna racionala tret&ana
Cori(tenje &edijatora
:recizno definiranje pro-le&a
Conkretni i specifini ciljevi 6 pro&jena pona(anja
Ogranienog raspona i trajanja
Orijentacija na akciju
Floga do&aih zadaa
:ostupnost u tret&anu
Fkljuivanje pozitivnih aspekata pona(anja u tret&an
Rad na prevenciji povrata si&pto&a
Uloga teape&ta
Conzultant uitelj &odel potkrepljiva
Carakteristike vje(tih terapeuta - osjetljivi topli iskreni us&jereni na zadatak ustrajni siste&atini fleksi-ilni
prikladno direktnivni
Po.ienje epetoaa po-le#a(
:ro&jene neadekvatnih pona(anja - usvajanje adekvatnih navika
Rje(avanje razliitih (kolskih pro-le&a
Jiperaktivnost
Controla ljutnje i agresivnosti
Mentalna retardacija
>uoavanje sa streso&
Bdravstveni pro-le&i
o :ridr*avanje lijenikih uputa
o Controla autono&nih funkcija .-iofeed-ack/
o Ovladavanje -oli
>a&opo&o u oso-ni& pro-le&i&a
o :oveanje sa&okontrole
o :oveanje asertivnosti
o Odvikavanje od pu(enja
o 5ret&an gojaznosti
Tehnike -ihe'ioalne teapije
Sistematska desenzitizacija
0ehnike iz#a*anja(
34
o :ostupno izlaganje
o :replavljivanje
o I&plozivna terapija
o :aradoksalna intencija
0ehnike )azirane na instrumenta#nom uvjetovanju(
o :ozitivno potkrepljivanje
sa&opotkrepljivanje
o O-likovanje
o Lkono&ija *etona
o 5i&e-out
;ode#iranje
o opa*anje posljedica pona(anja &odela
o znaaj iz-ora &odela
9verzivne tehnike
o kazna; ti&e-out; prikrivena senzi-ilizacija
<io(eed)ack
Pro)e pona6anja
9sertivni trenin*
0renin* socija#nih vje6tina
Siste#atska "esen%iti%a*ija
5e&eljni -ihevoralni postupak .autor Aoseph Rolpe/
Basnovana na principi&a reciprone inhi-icije
:acijenti u opu(teno& stanju za&i(ljaju situacije koje u nji&a stvaraju tjesko-u poev(i s ono& koja izaziva
najsla-iju do one koja stvara najjau tjesko-u.
Izlaganje je kratkotrajno a ponavlja se toliko dugo dok god oso-a nije potpuno opu(tena u toj situaciji.
Izvodi se u i&aginaciji ili u *ivo
I%'o0enje tehnike SD
5ri koraka u pri&jeni siste&atske desenzitizacije)
+. uvje*-avanje opu(tanja
!. stvaranje hijerarhije situacija s o-ziro& na jainu tjesko-e tjesko-e koju izazivaju
2. postupno izlaganje situacija&a s hijerarhije. izlaganje situacija&a s hijerarhije.

Etika pitanja pi#jene -ihe'ioalne teapije
=a&jerno kontroliranje i &anipuliranje pona(anja
:itanje pri&jerenosti &etoda
o potkrepljenje kao ucjena
o pri&jena averzivnih tehnika
B5 tretira si&pto&e a ne uzroke
o ne postoji e&pirijski dokaz da uspje(na eli&inacija ne*eljenih pona(anja nu*no dovodi do supstitucije
si&pto&a
=la'ni "opinosi -ihe'ioalne teapije
Nlavna kritika .us&jerenost na si&pto&/ je istovre&eno i najvea prednost - veina klijenata tra*i u-la*avanje
si&pto&a a ne glo-alni uvid
O-jektivizacija psihopatolo(kih procesa
o doprinos istra*ivanji&a u klinikoj psihologiji
o pri&jena o-jektivnih &jernih instru&enata
:ro(irenje raspona pro-le&a koje kliniki psiholozi &ogu tretirati - us&jerenost na &anifestni si&pto& a ne
pore&eaj linosti koji le*i u osnovi
=ajvi(e istra*ivanja dokazuje efikasnost upravo -ihevioralnih postupaka u uspored-i s -ilo koji& drugi&
terapijski& pristupo&.
Oganienja i kitike -ihe'ioalne teapije
pitanja generalizacije efekata tret&ana
pitanja trajanja efekata tret&ana
35
&o*e pro&ijeniti pona(anje ali ne &ijenja osjeaje
ignorira terapijski odnos
ne o&oguuje uvid
2aklj&ak o +T
Bihevioralne tehnike pokazuju nad&onu efikasnost u tret&anu -rojnih te(koa ali naj-olje rezultate daju ako
se ko&-iniraju u sklopu drugih terapijskih pristupa prvenstveno kognitivnog
Ijerojatno niti jedan siste&atian pristup ljudsko& pona(anju nije -io toliko osporavan hvaljen kori(ten i
zloupotre-ljavan kao -ihevioriza&.
:&lti#o"alna teapija 1 Anol" 9a%a&s
eklektiki pristup koji se zasniva na -ihevioralni& kognitivni& i ge(taltistiki& postavka&a a po potre-i koristi i
lijekove
ne identificira se niti s jedno& specifino& psihoterapijsko& (kolo& - 8sljed-enici su prag&atiari koji podupiru
znanstveni e&piriciza& i logiki pozitiviza&9 - koriste najefikasniju ko&-inaciju tehnika za specifian pro-le&
:&lti#o"alna teapija
:ored u-la*avanja si&pto&a nagla(ava unapre'ivanje kvalitete *ivota .interpersonalnog funkcioniranja/
Fspjeh tret&ana i trajanje efekata je direktno proporcionalno -roju specifinih &odaliteta koji su o-uhvaeni
terapijo&
S'eo-&h'atna #&lti#o"alnateapija &klj&&je koek*ij&(
iracionalnih vjerovanja
odstupajueg pona(anja
neugodnih osjeaja
na&etljivih slika
stresnih odnosa
negativnih senzacija
&ogue ke&ijske neravnote*e
Osno'ni #o"aliteti 1 +ASI5 I.D.
+ehavior .pona(anje/ - efikasne akcije za dostizanje ciljeva
Affect .osjeaji/ - prepoznavanje; suoavanje
Sensation .osjeti/ - kontakt s i u*ivanje u osjeti&a
I&agerK 6 slike predod*-e
5ognition .&isli/ - realistino &i(ljenje
Interpersonal - &e'uljudski odnosi i vje(tine
Drugs$-iologK . lijekovi -iolo(ke funkcije ishrana i tjelovje*-a/ - -riga o tjelesno& zdravlju
TERAPIJSKE TEH)IKE
:smjerene na pona6anje(
o pro-a pona(anja
o &odeliranje
o ga(enje .uskraivanje& potkrepljenja/
o pozitivno potkrepljivanje
o self-&onitoring
o kontrola podra*aja
o siste&atsko izlaganje
:smjerene na emocije(
o izra*avanje ljutnje
o trening ovladavanja ljutnjo&
o identifikacija e&ocija
o prazna stolica
:smjerene na osjeti#a:
o -iofeed-ack
o fokusiranje
36
o hipnoza
o &editacija
o trening relaksacije
:smjerene na ima*inaciju:
o vizualiziranje -uduih neugodnih doga'aja .anti-(ok/
o averzivna i&aginacija
o i&aginiranje uspje(nog suoavanja
o pozitivna .ugodna/ i&aginacija
o i&aginiranje -udunosti ili pro(losti
:smjerene na mi6#jenje:
o -i-lioterapija
o ispravljanje krivih stavova
o rje(avanje pro-le&a
o trening sa&oinstrukcija
o zaustavljanje &isli
:smjerene na interpersona#no (unkcioniranje:
o trening ko&unikacije
o ugovor o kontingenciji
o paradoksalne strategije
o trening socijalnih vje(tina i asertivnosti
KO=)ITIV)A TERAPIJA
Osno'ne petposta'ke kogniti'ne teapije
Cognitivna aktivnost utjee na pona(anje
Cognitivna se aktivnost &o*e opa*ati i &ijenjati
Cognitivno& pro&jeno& &ogu se postii *eljene pro&jene u pona(anju
o Corekcijo& neadekvatnih &isli
o Fenje& novih stavova i vjerovanja
A&to#atske #isli
auto&atske - javljaju se &i&o voljne kontrole
nisu posljedica racionalnog raz&i(ljanja
kratke esto nepotpune i agra&atine
oso-a ih nije u potpunosti svjesna ako na njih trenutno ne o-raa pa*nju
negativne DMi potiu negativne e&ocije
Intepeta*ija %naenja "oga0aja
4(PR(50) 6 percepcija gu-itka neuspjeha
)%#5OZ%OT 6 percepcija opasnosti prijetnje
20UT%0) 6 percepcija da je netko prekr(io na(a pravila
#R5V%0) 6 percepcija da s&o prekr(ili vlastita pravila
R)4OT 6 percepcija do-itka
Kogniti'ne "isto%ije
Iskrivljeno &i(ljenje)
o sve ili ni(ta &i(ljenje ,6ili sam posve uspje!na ili ni!ta ne vrijedim7-
o pretjerano generaliziranje ,6%ikad mi ni!ta ne usp5jeva7-
o e&ocionalno zakljuivanje ,6)ko se osje8am jadno i manje vrijedno9 to znai da i jesam manje vrijedna7-
o personalizacija ,6igurno je ljut z&og mene7-
Utje*aj kogni*ija(
1. : nastanku poreme4aja
o interpretacija prijetnje gu-itka konflikta
o ko&petencije oekivanja su-jektivna vrijednost vjerovanja o vlastiti& sposo-nosti&a planovi
37
o atri-ucije
2. : procjeni socija#ne podr6ke
o oekivanja o spre&nosti i sposo-nosti drugih da pru*e podr(ku
3. : oporavku od poreme4aja
o interpretacija znaenja si&pto&a
o sjeanja na pro(la slina e&ocionalna stanja
o pojaana svijest o se-i
)egati'ne a&to#atske #isli ne s#ataj& se &%oko# poe#e,ajaM
Osno'ne petposta'ke +KT
:ona(anje je odre'eno interakcijo&:
o -iolo(kih oso-ina
o sada(nje okoline
o postojeih vje(tina
o individualno& percepcijo& uzronosti znaajnih doga'aja kao i percepcijo& oso-nog kapaciteta za
suoavanje.
Petposta'ke o &%o*i#a o"st&panja
Fz znaajne -iolo(ke i okolinske utjecaje naje(i uzroci pore&eaja su)
o deficiti vje(tina
o nauene &aladaptivne reakcije na stres
o iskrivljenja i pogre(ke u oso-noj percepciji doga'aja uzronosti i oso-no& kapacitetu za suoavanje
Osno'ne kaakteistike +KT Osno'ne kaakteistike +KT
>trukturirana i direktivna
Orijentirana na pro-le& 6 tra*i se precizno definiranje pro-le&a
Conkretni i specifini ciljevi
Eilj tret&ana 6 pro&jena pona(anja
Ogranienog raspona i trajanja
Aasna racionala tret&ana
:ri&arno koristi sokratovsku &etodu
Basnovana na edukacijsko& &odelu 6 didaktiki pristup
Orijentacija na akciju
Bnaajna uloga do&aih zadaa
<o-ar terapijski odnos - neophodan uvjet efikasne terapije .kola-orativan odnos/
:ostupnost u tret&anu
Rad na prevenciji povrata si&pto&a
In"ika*ije %a +KT
<epresije
Neneralizirana anksioznost
=apadi panike
>ocijalne anksioznosti
Jipohondrijaze
Opsesivno-ko&pulzivni pore&eaji
:5>:
:ore&eaji hranjenja
Brani i o-iteljski pro-le&i
:ore&eaji linosti
Ovisnosti
:sihoze
Kogniti'ne tehnike
identifikacija i izazivanje auto&atskih &isli
otkrivanje i uklanjanje kognitivnih distorzija
&ijenjanje -azinih vjerovanja
reatri-ucija
kognitivna pro-a
zaustavljanje &isli
refokusiranje
Ti osno'ne g&pe +KT 4:ahoneC6
TERAPIJE VJETI)A SUOHAVA)JA
o 5rening cijepljenja protiv stresa; 5rening ovladavanja anksioznosti
38
TERAPIJE RJEAVA)JA PRO+9E:A
TERAPIJE 2AS)OVA)E )A KO=)ITIV)OJ RESTRUKTURA5IJI
o Racionalno-e&otivno--ihevioralna terapija .Lllis/
o Cognitivna terapija .Beck/
RE+T 4Al-et Ellis6
iracionalna vjerovanja su u osnovi psihikih pro-le&a
D-B-E she&a)
o D - aktivirajui doga'aj ili iskustvo
o B - iracionalna$racionalna vjerovanja
o E - reakcije .e&ocionalne i pona(ajne/
2 &eta-vjerovanja .&oranja/)
+. Aa &ora&
!. 5i &ora(
2. >vijet &ora
Pi#jei ia*ionalnih #isli(
2judi me moraju voljeti9 inae sam jadna.
%edopustivo je grije!iti.
vijet mora &iti pravedan.
talno moram &iti sretan.
2judi mi moraju vjerovati.
)nksioznost je opasna.
RE+T teape&t(
potie klijente da otkriju svoje -azine iracionalne ideje koje &otiviraju pore&eena pona(anja
izaziva klijente da vrednuju svoje ideje - koristei logiku analizu .upuuje na iloginu prirodu njihovog
&i(ljenja/
pokazuje kako su ircionalna vjerovanja nekorisna i kako vode e&ocionalnih i -ihevioralni& pore&eaji&a
ui klijente pri&jenu znanstvenog pristupa &i(ljenju
A tipa kogniti'nog i%a%i'anja
Funkcionalno izazivanje
o 0e li vam to korisno:poma;e
L&pirijsko izazivanje
o <dje su dokazi9 gdje to pi!e
7ogiko izazivanje
o )ko vi ;elite da je to tono9 znai li to da to mora &iti tono
o Zato jer se ponekad lo!e pona!ate9 kako vas to ini lo!om oso&om
Filozofsko izazivanje
o Premda ponekad stvari ne idu kako &iste 'tjeli9 mo;ete li ipak &iti donekle sretni u ;ivotu=
E'al&a*ija +KT
=aje(i e&pirijski dokazani efikasni tret&ani
Ispitivanje zadovoljstva klijenata psihoterapijo& .Eonsu&er Report +,,#/)
o Badovoljstvo klijenata vi(e korelira s po-olj(anje& specifinog pro-le&a .rT.%%/ nego s opi&
po-olj(anje& 6 pro&jeno& u e&ocionalno& stanju .rT.!Q/
E'al&a*ija +KT "epesije
Fspored-a BC5 i &edika&entozne terapije upuuje na podjednaku ili ne(to veu efikasnost BC5
:rednosti BC5)
o du*e trajanje postignutih efekata tret&ana
o &anji -roj povrata si&pto&a
o rje'e odustajanje od tret&ana
Dopinosi kogniti'ne teapije
spona iz&e'u psihoanalitike i -ihevioralne terapije
&o*e se s&atrati integrativno& psihoterapijo& jer koristi ele&ente iz vrlo razliitih psihoterapijskih &odaliteta
us&jerava se na razvoj detaljne konceptualizacije sluaja
dijeli feno&enolo(ku perspektivu s Ddlerovi& egzistencijalistiki& oso-i us&jereni& i gestalt pristupo&
39
znanstvena zasnovanost i provjerljivost
SISTE:SKI PRISTUPI PSIHOTERAPIJI
+anaNpatneska teapija +anaNpatneska teapija
potaknuta iskustvo& da &nogi klijenti navode -rane pro-le&e
fokus je na pore&eeno& odnosu iz&e'u partnera .ne na pojedincu/
glavne te'nike)
o rje(avanje pro-le&a
o trening ko&unikacije
5ilj patneske teapije( 5ilj patneske teapije(
:o-olj(anje ko&unikacije koje ukljuuje)
o poduavanje partnera u preuzi&anju uzaja&ne odgovornosti za rad na pro-le&i&a
o odr*avanje us&jerenosti na sada i ovdje u odnosu
o poticanje izra*avanja preferencija u&jesto tra*enja poslu(nosti
o nala*enje ko&pro&isa za pro-le&e koje ne &ogu rije(iti
O-iteljska teapija O-iteljska teapija
:otjee od iskustva da &nogi klijenti koji su napredovali tijeko& individualne terapije do*ivljavaju povrat
si&pto&a nakon povratka u svoju o-itelj
#"1 pro-le&a s koji&a se klijenti javljaju na savjetovanje je povezano s odnosi&a u -raku i o-itelji
tret&an o-ino poinje s pojedince& .8identificirani& klijento&9/
Pote-a %a a"o# s o-itelji potakn&ta slje"e,i# $aktoi#a( Pote-a %a a"o# s o-itelji potakn&ta slje"e,i# $aktoi#a(
nagli porast -roja djece .8-a-K -oo&9/ poslije !. svjetskog rata
povean -roj razvoda -raka
vei -roj zaposlenih *ena
produ*enje *ivotnog vijeka
3&nk*ionianje o-itelji opa/a se ko% 3&nk*ionianje o-itelji opa/a se ko%
odnose .unutar i izvan o-itelji/
pravila - esto apsolutna ili ne&ogua .npr. 6%ikada ne smije! &iti ljut na o+a7" 6%i s kim ne smije! priati o
svojoj o&itelji7-
uloge
posljedice za naru(avanje pravila
<isfunkcionalne o-itelji i&aju vr(e granice .za za(titu od okoline/ - te*a terapijska pro&jena.
Ftjecaj specifine kulture i >L>-a na pravila uloge granice.
:rednost o-iteljske terapije - &e'uso-ne interakcije se opa*aju u&jesto da sa&o jedan lan izvje(tava o
nji&a.
interakcije tre-a potaknuti tijeko& intervjua
opa*ati fiziki raz&je(taj pojedinih lanova
2"a'a o-itelj( 2"a'a o-itelj(
prepoznaje &e'uso-nu ovisnost pojedinih lanova o-itelji
lanovi i&aju jaki osjeaj &e'uso-nog povjerenja
u*ivaju u &e'uso-no& dru*enju
nisu preokupirani sa&i so-o&
odr*avaju vrste ali fleksi-ilne granice.
Nlavna tehnika procjene u o-iteljskoj terapiji je genogram - grafiko predstavljanje vi(egeneracijskog
o-iteljskog sta-la .o-ino se tra*e 2 generacije/.
=aj-olji pokazatelj terapijske pro&jene je proces popu(tanja vrsto definiranih pozicija pojedinih lanova
o-itelji.
40
Petposta'ke siste#ske pespekti'e Petposta'ke siste#ske pespekti'e
:ro-le&atino pona(anje klijenta &o*e)
o i&ati funkciju ili svrhu za o-itelj
o -iti funkcija o-iteljske nesposo-nosti za produktivno funkcioniranje oso-ito u vrije&e razvojnih tranzicija
o -iti si&pto& disfunkcionalnih sklopova koji se prenose kroz generacije
Osno'ni *ilje'i & tet#an&( Osno'ni *ilje'i & tet#an&(
po-olj(anje ko&unikacije
poveanje razine diferencijacije selfa
restrukturiranje siste&a o-iteljskih pravila i &e'uso-nih interakcija s cilje& po-olj(anja prilagod-e na okolinu
Osno'ne tehnike Osno'ne tehnike
pro&jena sklopova ko&unikacije
razvoj vje(tina ko&unikacije
igranje uloga
pregovaranje i rje(avanje konflikata
&ijenjanje o-iteljske strukture)
o ustaljenje uloge .npr. &a&a uvijek tje(i/
o stvaranje su-siste&a .npr. &a&a-dijete/
o-iteljska skulptura .koreografija/
Osno'na pa'ila ko#&nika*ije Osno'na pa'ila ko#&nika*ije
govoriti u ja-ter&ini&a
govoriti u svoje i&e
govoriti direktno oso-i kojoj je poruka na&ijenjena
:ro-le& partnerske ko&unikacije u kojoj jedan lan sili a drugi iz-jegava ko&unikaciju.
Kota s'jesnosti 1 # faza(
1. +oiv#jaj .npr. nelagoda/
2. ;i6#jenje .(to je razlog/
3. &sje4aji .kako se z-og toga osjea&/
!. Aamjere .(to *eli& pro&ijeniti/
$. 9kcija .(to u uiniti/
=la'ni siste#ski pist&pi
Co&unikacijski pristup 6 Iirginia >atir
>trukturalni pristup 6 >alvador Minuchin
Milanski pristup 6 Boscolo Eecchin Joff&an :enn
>trate(ki pristup 6 JaleK Lrikson
5ransgeneracijski pristup 6 Bo4en
=arativni pristup .socijalni konstruktivisti/ - Rhite
Ko#&nika*ijski pist&p Viginie Sati
pod utjecaje& Earla Rogersa
istie znaaj jasne ko&unikacije
neizreena i nerealistina oekivanja pravila i pretpostavke o to&e kako -i se lanovi o-itelji tre-ali odnositi
jedan pre&a drugo&e i *ivjeti svoj *ivot - rezultiraju konflikti&a i pro-le&i&a u o-iteljsko& funkcioniranju
)epo"&kti'ne &loge & ko#&nika*iji
1. P.9"90&8 .po&irujui/ 6 sla*e se sa svi&e poku(ava udovoljiti drugi&a prihvaa krivicu
do-ivaju &o potiui krivnju; u osnovi je strah koji potjee iz potpune zavisnosti
2. &"8I/.=I/9D .optu*ujui/ 6 do&inira i tra*i pogre(ke optu*uje
do-iva &o poticanje& straha; raste udaljenost iz&e'u pojedinca i drugih ljudi i razvija se -olna
usa&ljenost
3. &+G&/&8AI 9A9.I'90&8 .pa&etujui/ 6 intelektualizira e&ocionalno udaljen racionalan nad&oan
potiu zavist; skrivaju svoje osjeaje i potre-e
osjeaju se otu'eno i povueno 6 stvara se udaljenost i izolacija od drugih
!. +IS089"0&8 .o&etajui/ 6 prekida i -r-lja o neva*ni& stvari&a -ez-ri*an
41
ignorira odnose; neuravnote*ene oso-e; idu u ekstre&e da -i do-ile pa*nju jer se u osnovi osjeaju
nevoljeno
Cad je o-itelj pod streso& lanovi preuzi&aju jednu od neproduktivnih uloga u ko&unikaciji. 5akvi&
ko&unikacijski& stilo& ljudi poku(avaju sprijeiti da poka*u (to je unutra 6 poveava se unutra(nji stres i
-espo&onost.
Kong&entan ko#&nika*ijski stil
Balansiran senzitivan uravnote*en
>a svoje pozicije ka*e kako do*ivljava situaciju -ez da se stavlja u jednu od etiri pozicije
0edina do&ra komunika+ija>
F svega #1 situacija ljudi su u toj poziciji
5ilj ko#&nika*ijskog pist&pa(
da se ljudi naue ispriati -ez da se poni*avaju
da -udu razu&ni -ez da -udu ro-oti
da znaju pro&ijeniti te&u -ez da su distrakti-ilni
da znaju izraziti neslaganje na neoptu*ujui nain
da preuz&u odgovornost za svoje osjeaje i jasno ih izra*avaju 6 8leveling9
Tehnike ko#&nika*ijskog pist&pa
o-iteljske &ape
o-iteljska kronologija
o-iteljske skulpture
o-iteljska rekonstrukcija
o znaajnih doga'aja iz pro(losti i pri&arne o-itelji
o prekidanje starih neadekvatnih o-iteljskih sklopova
dra&a
psihodra&a
hu&or
tehnike N5 i oso-i us&jerene terapije
St&kt&alni pist&p 4Sal'a"o :in&*hin6
us&jerava se na procese diferencijacije zapletenosti .8en&esh&enta9/ i neukljuenosti .dezanga*&ana/
iz&e'u lanova o-itelji
6enmes'ment7 .zapletenost/ - difuzne raspr(ene granice 6 pretjerano i &aladaptivno ukljuivanje u *ivote
drugih lanova o-itelji
dezanga;man .neukljuenost/ 6 krute rigidne granice 6 pretjerano udaljavanje jednog lana o-itelji od drugih
St&kt&alni pist&p
/ilj) identifikacija interakcija iz&e'u lanova o-itelji s cilje& razvoja jasnih granica i prikladnih hijerarhija;
stvaranje prilika za nove do*ivljaje .djelovanje& ne uvido&/
Te'nike .aktivne i direktivne/)
o o-iteljske &ape .upoznavanje granica/
o igranje uloga u o-iteljsko& konfliktu
o 8refra&ing9 .stvaranje novog okvira/
State.ki pist&p 4JaC HaleC7 :ilton Eikson7 Pa&l Oat%laBi*k7 =egoC +ateson6
us&jeren na sada(njost rje(avanje pro-le&a
us&jeren na siste& 6 nagla(ava &o kontrolu i hijerarhije u o-itelji
terapija je kratkotrajna us&jerena na proces .a ne na sadr*aj/
koristi aktivno i direktno ukljuivanje kliniara
polazi od postavke da lanovi o-itelji pokazuju otpor i sa-otiraju poku(aje pro&jene .svjesno ili nesvjesno/ 6
terapeut &ora nai nain savladavanja tog otpora
Tehnike state.kog pist&pa
8paradoksalne7 te'nike .8o-rnuta9 psihologija/ 6 &P8%'E 6 paradoksalne tehnike su kontroverzne i riskantne
ali &ogu -iti korisne za suoavanje s otporo&
o po&a*u klijenti&a da postanu svjesni nepo*eljnosti svojeg pro-le&atinog pona(anja te da i& pru*e vei
osjeaj kontrole
8reframing7 .stvaranje novog okvira/ 6 ukljuuje reinterpretaciju pona(anja na nov i razliit nain
direktive .s&jernice/ 6 davanje savjeta sugestija poduavanje zadavanje zadataka
42
<ok su strukturalne terapije us&jerene na redefiniranje siste&a pro&jeno& interpersonalnih pravila i granica
na -ihevioralan nain strate(ke terapije su razvile kognitivne intervencije kao nain ula*enja u o-iteljski siste&
kao i pro&jene naina na koji lanovi o-itelji shvaaju siste& i njegovo funkcioniranje.
:ilanski pist&p
s&atraju terapeuta integralni& dijelo& o-iteljskog siste&a
koriste 'ipoteze za -olje razu&ijevanje funkcioniranja i dina&ike o-itelji te pozitivne logine konotacije za
&ijenjanje pona(anja unutar o-itelji
koriste razliite 6rituale9 tra*ei od o-itelji da se pona(a na odre'en propisani nain iz&e'u seansi
Tansgenea*ijska teoija 4+oBen6
&ultigeneracijska intergeneracijska
nastala na osnovi psihoanalitikih principa
kljuni poja& 6 diferen+ija+ija selfa .ukljuuje psiholo(ko odvajanje razu&a i e&ocija kao i nezavisnost od
drugih ljudi/
visoka ego-diferencijacija 6 do-ro definiran osjeaj selfa i niska e&ocionalna reaktivnost
niska ego diferencijacija 6 sla-o definiran do*ivljaj selfa i visoka e&ocionalna reaktivnost
Tansgenea*ijska teoija
o-itelj se analizira kroz naj&anje 2 generacije
e&ocionalni se pore&eaji naslije'uju s jedne generacije na drugu kroz proces o-iteljske projekcije
Triangula+ija 6 kada par u neadekvatno& &e'uso-no& odnosu uvlai treu oso-u u svoj odnos .npr. dijete/
Tansgenea*ijska teoija
/iljevi:
o s&anjiti anksioznost
o postii &aksi&alnu diferencijaciju selfa za svakog lana o-itelji u okviru o-itelji i kulturnog .socijalnog/
konteksta
Te'nike:
o genogra&
o postavljanje pitanja
Dopinosi siste#ske teapije
Fkljuivanje svih lanova o-iteljskog siste&a u&jesto ograniavanja sa&o na 8identificiranog pacijenta9
Budui da su individualni pro-le&i povezani s njegovi& odnosi&a s drugi&a razu&no je us&jeriti se na sve
interakcije i vanjske faktore koji utjeu na pojedinca
Oganienja siste#ske teapije
Fs&jeravanje na (iri siste& &o*e rezultirati ti&e da se pojedinac 8izgu-i iz vida9
Aezik tehnike i us&jerenost na siste&e esto stavlja kljuni naglasak na o-itelj kao cjelinu na raun
pojedinaca
:ost&oderna raz&i(ljanja kao i razvoj profesije rade na integraciji pojedinca u siste&.
REA9ITET)A TERAPIJA
.Aagoda 5on(i-Cre&a/
:entalno %"a'lje kao po-le# ja'nog %"a'st'a
4r 4r. Oillia# =lasse . Oillia# =lasse
43
I2JAVA O :ISIJI
=a(a je &isija pouavati svijet TEORIJI I2+ORA zati& pouavati pri&jenu teorije u savjetovanju gdje to
naziva&o REA9ITET)O: TERAPIJO:; u o-razovanju gdje se pri&jenjuje u KVA9ITET)I: KO9A:A te u
vo'enju ljudi kako -i radili kvalitetan posao gdje je poznata kao VODITE9JSKO UPRAV9JA)JE .lead
&anage&ent/.
Institut Oillia#a =lassea
TEORIJA I2+ORA 4TI6!
5I tvrdi kako je sve (to ini&o od ro'enja do s&rti u stvari pona(anje .djelovanje/ te da su gotovo sva
pona(anja &otivirana iznutra i iza-rana;
TEORIJA I2+ORA 4TI6!
5I tvrdi kako je svako na(e pona(anje na( naj-olji poku(aj da zadovolji&o jednu ili vi(e od pet osnovnih
potre-a ugra'enih u na(u genetsku strukturu.
>@ Aksio#a Teoije i%-oa
+. Aedino pona(anje koje &o*e&o kontrolirati je na(e vlastito.
!. >ve (to &o*e&o dati drugoj oso-i je infor&acija.
2. >vi dugotrajni psihiki pro-le&i su pro-le&i odnosa.
0. :ro-le&atian odnos je uvijek dio na(eg sada(njeg *ivota.
#. Ono (to se dogodilo u pro(losti je potpuno povezano s oni& (to s&o &i danas no svoje osnovne potre-e
&o*e&o zadovoljiti sa&o danas upravo sada i &o*e&o planirati kako da ih nastavi&o zadovoljavati u
-udunosti.
%. >voje potre-e &o*e&o zadovoljiti jedino slika&a koje i&a&o u svo& svijetu kvalitete.
Q. >ve (to ini&o je pona(anje .djelovanje/.
3. >vako na(e pona(anje je cjelokupno .totalno/ i sastoji se od etiri ko&ponente) aktivnosti &i(ljenja osjeanja i
fiziologije.
,. >vako cjelokupno pona(anje je iza-rano no direktnu kontrolu i&a&o nad ko&ponenta&a aktivnosti i &i(ljenja.
>voja osjeanja i fiziologiju &o*e&o indirektno kontrolirati kroz ono (to iza-ere&o initi i &isliti.
+". >vako je cjelokupno pona(anje opisano rijei&a i nazvano pre&a najprepoznatljivije& dijelu.
REA9ITET)A TERAPIJA 4RT6!
:ETODA SAVJETOVA)JA koja po&a*e savjetovani&a da svoje oso-ne pro-le&e rje(avaju stvaranje&
realistinijeg svijeta kvalitete 2&A&G9 0& F%.%3 i$ili nala*enje& -oljih iz-ora 2&A&G9 0& 89+%3 kako -i
preuzeli djelotvorniju kontrolu nad svoji& *ivoto&.
R5 se te&elji na aksio&u 5LORIAL IBBORD koji tvrdi da &ora&o *ivjeti i planirati u sada(njosti -ez o-zira na
to (to se dogodilo u pro(losti.
<r. N7D>>LR AL FIALRL= <D 7AF<I >DMI IBDBIRF .O<7FOFAF/ P5O UL >D >IOAIM IIO5OM I <D >F
BD 5L O<7FCL I O<NOIOR=I. O<BIAD O:UL=I5O >JIDUD=AL <D >F <FPLI=L 5LPCOUL RLDCEIAD
=D =LFNO<=L OCO7=O>5I IB :ROP7O>5I I7I <I=DMICL =DPL O>OB=O>5I D =I5I RLDCEIAD =D
:O=DPD=AL 7AF<I > COAIMD IIIMO.
N7D>>LR >MD5RD <D AL =LFOBIODAL=O :O=DPD=AL COAIM :OAL<I=DE =DMD I >LBI
:RL<>5DI7AD >IOAL :O5LPCOUL I>5O CDO I >IDCO <RFNO :O=DPD=AL - =DABO7AL P5O F
O<RLVL=OM 5RL=F5CF =D7DBI <D BI BD<OIO7AIO >IOAL :O5RLBL.
K'alitetna .kola!
5o je !kola &ez prisile u kojoj ravnatelji uitelji i uenici zadovoljavaju svoje potre-e pri&jenjujui 5I i
voditeljsko upravljanje;
5o je (kola u kojoj se pouava koristan kurikulu& va*an za *ivotne vje(tine .govorenje itanje pisanje
rje(avanje pro-le&a/ &o*e uvjeriti uenike da e ako ulo*e napor proceso& izo-raz-e dodati kvalitetu svo&
*ivotu.
VODITE9JSKO UPRAV9JA)JE! 49EAD :A)A=E:E)T6
5o je za&jena 8(efovanja9 .-oss &anage&ent/ upravljanje& vo'enje& .lead &anage&ent- rukovo'enje
vo'enje&/;
44
Ioditelji neprekidno unapre'uju radni sustav kako -i stvorili okru*enje u koje& ne&a prisile te u nje&u
djelatnici &ogu se-e prosu'ivati i kvalitetno raditi.
Bilo koja organizacija &o*e postii svoj cilj - kvalitetan rad - ako voditelj uspije nagovoriti djelatnike da
neprekidno razvijaju sustav ko&unicirajui naini&a koji stvaraju povjerenje.
2A KO=A EDUKA5IJA!
5rening je predvi'en za ljude koji rade s ljudima .savjetovatelji uitelji ljudi iz uprave socijalni radnici
&edicinske sestre terapeuti voditelji pojaanog nadzora poslovni ljudi I dr./ ali i& steeno znanje koristi i u
privatno& *ivotu .oso-no roditeljstvo -rani i o-iteljski *ivot/.
Fdruga za realitetnu terapiju RJ lanica je saveza psihoterapijskih udruga Repu-like Jrvatske a R5 kao
psihoterapijski pravac ukljuena je u (uropsku udrugu za psi'oterapiju .LD:) LFRO:LD= D>>OEEID5IO=
FOR :>HEJO5LRD:H/


I)TE=RA5IJA PSIHOTERAPIJE
.od pro(le godine/
:oti'i koji poti& intega*ij& psihoteapije
=icanje novih terapija
=eadekvatnost jedne teorije koja -i vrijedila za sve klijente i za sve pro-le&e
>ocioekono&ska situacija .npr. restrikcije osiguravajuih dru(tava i do-ro-it nacionalnih zdravstvenih
osiguranja/
Rastua popularnost kratkotrajnih preskriptivnih i na pro-le& us&jerenih terapija
Mogunost opa*anja i eksperi&entiranja s razliiti& terapija&a
=edostatak diferencijalne efikasnosti iz&e'u pojedinih terapija
:riznavanje da zajedniki terapijski faktori igraju glavnu ulogu u odre'ivanju terapijskih ishoda
Razvoj profesionalnih dru(tava s cilje& integracije psihoterapija
>vaki pojedini terapijski siste& zane&aruje neke va*ne ko&ponente psiholo(ke pro&jene a istovre&eno
prenagla(ava druge
Integracija o&oguuje ukljuivanje najjaih principa tehnika i ideja za pro&jenu -ez straha o kr(enju
ideolo(kih nor&i ili grupnih uvjerenja u koja upada veina tradicionalnih terapija.
Pok&.aji intega*ije
?. 0ehniki ek#ekticizam - kori(tenje pojedinih tehnika iz razliitih pristupa na osnovi njihove efikasnosti -ez
teorijske osnove koja ih povezuje .D.7azarus/
@. 0eorijska inte*racija 6 poku(aj teorijske i konceptualne sinteze razliitih teorijskih siste&a; poku(aj kreiranja
nove teorijske sinteze
Rachtel :rochaska i <iEle&ente poku(avaju razviti &etateorijski pristup psihoterapiji
A. Strate6ki ek#ekticizam 6 identificira principe i ciljeve ali iz-or tehnika za njihovo dostizanje ostavlja terapeutu
strate(ki eklekticiza& je vjerojatno najfleksi-ilniji i najpraktiniji pristup integraciji pre&da ne toliko
ko&pleksan i ela-oriran kao teorijska integracija ali ne i tako pojednostavljen kao tehniki eklekticiza&
B. 'ajedniki (aktori 6 identificiranje kljunih faktora zajednikih razliiti& terapija&a s potencijalni& cilje&
razvoja novih trapija na osnovi tih ko&ponenti
zasniva se na pretpostavci da su ti zajedniki faktori -are& jednako va*ni za terapijski ishod kao i
jedinstveni faktori koji razikuju jedan pristup od drugoga.
2aje"niki $aktoi
Faktori podr(ke
Faktori uenja
Faktori akcije
3aktoi po".ke
Cvaliteta terapeuta) toplina prihvaanje e&patija po(tivanje prirodnost
:ovjerenje
Ohra-renje
Identifikacija s terapeuto&
Catarza
5erapijski odnos
Lkspertnost terapeuta
45
Oslo-a'anje napetosti
>uradniko djelovanje terapeuta i klijenta
>truktura
3aktoi &enja
>avjet
Corektivno e&ocionalno iskustvo
:ro&jena oekivanja o oso-noj efikasnosti
>a&o-prihvaanje
Istra*ivanje unutra(njeg refereninog okvira
Feed-ack
Fvid
Cognitivno uenje
Racionala
3aktoi ak*ije
Regulacija pona(anja
Cognitivna postignua
5estiranje realiteta
Modeliranje
:oticanje na akciju .npr. poticanje suoavanja sa strahovi&a/
Fvje*-avanje prora'ivanje
Iskustvo uspjeha
5e*nja ka postignuu
:reuzi&anje rizika
I%-o tehnika
Iz-or i efikasnost specifinih tehnika ovisi o razliiti& di&enzija&a pacijenata npr.)
o >tilu suoavanja
o Razini otpora
o >tupnju su-jektivne nelagode .visoka razina nelagode &o*e o&etati terapiju dok niska e&ocionalna
razina ne &otivira dovoljno pacijenta na pro&jenu/
o >tupnju o&etenosti$kognitivnog o(teenja
Stilo'i s&oa'anja
Raz&atrani kao kao crta linosti 6 naini po&ou kojih pacijent u-la*ava neugodna iskustva
o =eki pacijenti koriste pona(anja direktnog -ijega ili iz-jegavanja zastra(ujuih situacija 6 eksternaliza+ija
o <rugi pacijenti koriste pona(anja koja kontroliraju njihova internalna iskustva kao (to je anksioznost .npr.
sa&ooptu*ivanje senzitizacija kategoriziranje/ - internaliza+ija
Intenali%iani i ekstenali%iani stil s&oa'anja s po-le#i#a
Internalizirani pacijenti o-ino i&aju pretjeranu kontrolu i&pulsa dok eksternalni izra*avaju visoku
i&pulsivnosti ili pretjerana pona(anja
Internalizirani su skloni uvidu i raz&i(ljanju o se-i o-ino suz-ijaju osjeaje i -olje toleriraju e&ocionalnu
nelagodu od eksternaliziranih te esto oso-no atri-uiraju te(koe
Lksternalizirani negiraju oso-nu odgovornost i za uzroke i za rje(enja svojih pro-le&a pokazuju
netolerantnost na negativne e&ocije i tra*e vanjske sti&ulacije.
I#plika*ije %a tet#an
5ret&an internaliziranih oso-a je slo*eniji
Budui da internalizirani pojedinci &ogu iz-jegavati neugodne osjeaje inti&nost sti&ulacije iz okoline i
aktivnost tret&an se &o*e us&jeriti na poduavanje pacijenata u to&e da si dozvole e&ocionalno intenzivne
do*ivljaje ili da prihvate izra*avanje lju-avi i inti&nosti
> eksternalizirani& pojedinci&a koji su skloni okrivljivati druge ili i&aju fatalistiki stav pre&a svoji&
pro-le&i&a tre-a ponekad raditi na reatri-uciji odgovornosti
Otpo &klj&&je(
5ntrapsi'ike faktore .sliku o se-i sigurnost psiholo(ki integritet/
5nterpersonalne faktore .gu-itak interpersonalne slo-ode ili &oi na&etnut od strane drugih/
:acijenti s niski& otporo& &ogu -olje reagirati na autoritativne i direktivne terapeute dok oni s visoki&
otporo& zahtijevaju nedirektivne i &anje konfrontirajue postupke.
46
EVA9UA5IJA PSIHOTERAPIJE
5ilje'i e'al&a*ije psihoteapije
Ftvr'ivanje efikasnosti specifinog tret&ana
Fspored-a relativne efikasnosti razliitih tret&ana
:rocjena individualnih specifinih ko&ponenata tret&ana koje su odgovorne za pro&jenu
Carakteristike pacijenta
Ispitivanja linosti terapeuta
o Oso-na prilago'enost terapeuta
o Olak(avajua stanja
Pote-no ispitati(
specifine i nespecifine faktore .oekivanja transfer/ u tret&anu
pozitivne efekte .pre&a procjeni pacijenta terapeuta nezavisnog eksperta drugih znaajnih oso-a/
popratne pozitivne efekte
negativne efekte .,1/
trajanje efekata tret&ana .follo4-up studije/
P'i e%&ltati ispiti'anja e$ikasnosti psihoteapije
LKsenck .+,#!/)
o Q!1 spontanih re&isija nakon ! god.
o 001 po-olj(anja s psihoanalizo&
o %01 po-olj(anja eklektiki& pristupo&
:otaklo niz novih istra*ivanja - Revizije upuuju na podcjenjivanje uspjeha trapije i precjenjivanje o&jera
spontanih re&isija.
Kasnija ista/i'anja
naje(e - klijenti koji su -ili u tret&anu u Q#1 sluajeva napredovali -olje od onih izvan tret&ana
podjednaki efekti pojedinih psihoterapija uz odre'enu prednost BC5
&eta-analize
o potvr'uju efikasnost psihoterapije .3"1/
o uinci se zadr*avaju %-3 &jeseci a kod nekih i du*e uz daljnje napredovanje
e&pirijski zasnovani tret&ani
Dopinos e$ekti#a tet#ana(
cca !"1 doprinosa od strane pacijenta
+"1 tehnike terapijski odnos i sl.
preko Q"1 podudarnost onoga (to terapeut ini s oni& (to pacijentu tre-a.
:re&a procjeni kliniara ak ,21 ishoda u periodu praenja ovisi o to&e u kojoj se &jeri terapeut prilagodio
potre-a&a klijenta.
Po-le#i ista/i'anja psihoteapije
razliiti kriteriji za procjenu ishoda i interpretaciju veliine terapijskog efekta
iz-or pacijenata - pacijenti u realno& *ivotu o-ino i&aju &ultiple pro-le&e; pacijenti -iraju terapeute a ne
o-ratno
psihoterapija u realno& *ivotu nije fiksnog trajanja
etiki pro-le&i
(irenje rez. istra*ivanja u kliniku praksu
E#piijski %asno'ani tet#ani
Criteriji za LB5 .Beutler/)
+. Badovoljstvo klijenata
!. Ope po-olj(anje
2. :o-olj(anje specifinog pro-le&a
47
pokazuje se da zadovoljstvo klijenata sla-ije korelira s opi& po-olj(anje& .rT.!Q/ nego s po-olj(anje&
specifinih pro-le&a .rT.%%/
AKTIV)O S9UA)JE 4paktik&# i% klinike1nije pote-no &iti6
to nije akti'no sl&.anje!
ljudi govore u -rzi& iz&jena&a
praktiki ne&a perioda ti(ine
ko&entari i pitanja esto nisu povezani s te&o& razgovora
drugi prekidaju oso-u koja govori
este iz&jene sadr*aja zavisno tko govori
istovre&eno govori vi(e od jedne oso-e
jedna oso-a &o*e do&inirati u razgovoru i daje &alo &ogunosti drugi&a da se ukljue
+a%ine ko#&nika*ijske 'je.tine
Pra8enje 6 psiholo(ka i fizika prisutnost .-iti uz klijenta/
lu!anje 6 sposo-nost hvatanja i razu&ijevanja klijentovih poruka
o :oruke &ogu -iti slane ver-alno i never-alno jasno ili nejasno.
Pa,enje
>ituacije u koji&a je va*no -iti uz nekoga .-olest kriza -olnica i sl./
Biti ignoriran &o*e -iti vrlo -olno
Oudno je kako s&o osjetljivi na ignoriranje a istovre&eno esto nedovoljno pa*ljivi pre&a drugi&a
Lfikasno praenje i&a dvije funkcije)
o :oruuje klijentu da ste uz njega
o >tavlja vas u poziciju slu(anja
Ia(e never-alno pona(anje uvijek utjee na klijenta .pozitivno ili negativno/
Ti Ia%ineJ pa,enja klijenata(
Mikrovje(tine
Novor tijela .never-alna ko&unikacija/
>ocio-e&ocionalna prisutnost
:iko'je.tine pa,enja(
+. direktno gledati klijenta .sjesti nasuprot/ 6 pokazuje spre&nost za rad s klijento& .ako je predirektno &o*e se
nakositi/
!. zadr*ati otvorenu poziciju .pokazuje otvorenost i *elju da se ne -ude defanzivan/
2. povre&eno se nagnuti pre&a klijentu - istie spre&nost za slu(anje i daje na znanje klijentu da s&o s nji&
0. odr*avanje kontakta oi&a .-ez -uljenja/ 6 pokazuje interes za klijenta i za njegove pro-le&e
#. -iti relativno opu(ten u interakciji s klijenti&a 6 pokazuje da i&a&o povjerenja u ono (to ini&o a istovre&eno
po&a*e klijenti&a da se opuste
Pitanja %a po'je& so*io1e#o*ionalne pis&tnosti
Cakav je &oj stav pre&a klijentu
F kojoj &jeri &oje ver-alno i never-alno pona(anja pokazuje da sa& uz klijenta
Pto &e o&eta u posveivanje pune pa*nje klijentu
Pto ini& da u&anji& te distrakcije
Cako &ogu -iti efikasnije prisutna uz oso-u.
Akti'no sl&.anje
=e podrazu&ijeva doslovno ponavljanje klijentovih rijei .to &o*e &agnetofon/
:oku(ati razu&jeti (to oso-a govori
<ati oso-i na znanje da s&o je razu&jeli .sadr*aj i osjeaje u vezi s nji&/
:okazati po(tivanje i prihvaanje klijenta
Biti iskren i po(ten pre&a klijentu .tako da nas ne -i s&etalo kad -i oso-a znala (to stvarno &isli&o/.
48
Ko#pletno sl&.anje &klj&&je(
Opa*anje i itanje klijentovog never-alnog pona(anja .stava tijela facijalne ekspresije pokreta tona glasa
opeg izgleda autono&nih reakcija i sl./
>lu(anje i razu&ijevanje klijentovih ver-alnih poruka
Razu&ijevanje oso-e u kontekstu socijalnog okru*enja u koje& *ivi
Odluno .nesenti&entalno/ slu(anje .us&jerenost na neloginosti nerealnosti distrozije i sl./.
Pe"nosti tehnike akti'nog sl&.anja
>igurna je
Lfikasna je i &ona
:o&a*e studentu da postane vje(t opa*a
Biti vje(t opa*a predstavlja osnovu za sve druge vje(tine
Mo*e nauiti terapeuta kako prihvaati klijenta
E$ikasno akti'no sl&.anje #o/e(
>a&o po se-i i&ati terapijski uinak
Razviti odnos iz&e'u klijenta i terapeuta
:otvrditi da terapeut razu&ije (to klijent govori
>lu*iti kao zrcalo klijentu i po&oi &u da jo( -olje pojasni svoje osjeaje i konflikte
:oveati sa&opo(tovanje klijenta
Akti'no sl&.anje je 'je.tina.
Mo*e se nauiti.
U poetnoj $a%i &enja(
5re-a se suzdr*avati od)
:ostavljanja pitanja
<avanja savjeta
Ra%lo%i %a %a-an& &pote-e pitanja(
=evje(to postavljanje pitanja &o*e rezultirati o-ra&-eni& stavo& klijenta
=eefikasna pitanja &ogu pogor(ati terapijski odnos
>tudenti poetnici esto ne razlikuju korisna od nekorisnih pitanja
>tudenti poetnici o-ino jo( ne&aju dovoljno razvijen osjeaj za procjenu trenutka kada tre-a postaviti pitanje
Fenje nove vje(tine &o*e se initi nespretni& i neugodni&. =eki studenti postavljaju pitanja da -i iz-jegli
nelagodu pri usvajanju nove vje(tine.
Ra%lo%i %a pepo&k& i%-jega'anja sa'jeta(
>avjet &o*e -iti pogre(an
7judi openito ne *ele savjete
7judi u pravilu ne prihvaaju savjete
8Iidi na (to si &e natjerao9
Mnogi savjeti su preuranjeni ako se daju prije no (to se razrije(e stvarni pro-le&i
=itko sa sigurno(u ne zna (to je naj-olje za drugo ljudsko -ie
Ignoriraju e&ocije i od&ah sugeriraju rje(enje
Eilj savjetovanja je postizanje sa&ostalnosti a ne zavisnosti klijenta.
Da'anje sa'jeta i in$o#a*ija
Ije(ti terapeuti rijekto daju savjete
<avanje savjeta nije isto (to i davanje infor&acija
<avanje infor&acija &o*e -iti korisno kao i pru*anje &ogunosti iz-ora
Dko se ponudi sa&o jedan iz-or klijent to interpretira kao savjet
Rei neko&e (to da uini je rijetko korisno
5ijeko& vje*-i ko&pletna pa*nja studenta tre-a -iti us&jerena na uenje aktivnosti slu(anja;
Dko netko osjea da tre-a dati infor&aciju ili &ogunost iz-ora to tre-a uiniti nakon (to je vje*-a zavr(ena.
Pepeke sl&.anj& i a%&#ije'anj& klijenta
+. =eadekvatno slu(anje 6 preokupiranost vlastiti& &isli&a .(to rei kako po&oi.../
!. Irednovanje onoga (to oso-a ka*e .do-ro-lo(e tono-krivo prihvatljivo-neprihvatljivo va*no-neva*no/
najprije tre-a uti i razu&jeti (to ka*e
razu&ijevanje klijentovog stanovi(ta ne znai i prihvaanje istoga
49
2. Filtriranje infor&acija u skladu sa svoji& stavovi&a .ne&ogue je slu(ati druge na potpuno nepristran nain/
kultura utjee na to e&u pridaje&o pa*nju a (to ignorira&o
0. Oznaavanje 6 uenje psihologije utjee na to kako slu(a&o
ne tre-a upadati u dijagnoze ve -iti us&jeren na konretnog pojedinca 6 klijent tre-a -iti 8figura9 a
&odeli i teorije 8pozadina9
#. Fs&jeravanje na injenice vi(e nego na oso-u 6 skupljajui (to vi(e infor&acija &o*e&o izgu-iti oso-u; tre-a
se us&jeriti sa&o na -itne infor&acije .za provjeru na(e hipoteze/
%. Optereenost 8idealno&9 reakcijo&
Q. :retjerano suosjeanje
>uosjeanje i&a znaajnu ulogu u &e'uljudski& odnosi&a ali je njegova korist u terapiji ograniena
Cad s neki& suosjea&o staje&o na njegovu stranu (to terapeut ne -i tre-ao initi
3. :rekidanje .upadanje/ 6 &o*e -iti -enigno i &aligno
korisno je ako po&a*e poja(njenju i us&jeravanju klijenta a ne zadovoljava na(u potre-u da ne(to
ka*e&o
TRET:A) SEKSUA9)IH PORE:EPAJA
.Aas&inka Aureti/
DS:1IV "ijeli seks&alne "is$&nk*ije na(
:ore&eaji seksualne *elje
:ore&eaji seksualnog uz-u'enja
Orgaz&iki pore&eaji
:ore&eaji vezani uz -ol pri seksualni& odnosi&a
>eksualna disfunkcija povezana s opezdravstveni& stanje&
>eksualna disfunkcija izazvana neko& ke&ijsko& supstancijo&
E'al&a*ija seks&alnih poe#e,aja
:riroda i razvoj seksualne pote(koe .(to je pro-le& koliko dugo traje detaljan opis za svaku fazu seksualne
reakcije itd./
:ovijest .odnos s partnero&$partnerico& seW. povijest seW. razvoj seW.vjerovanja/
:sihosocijalna i &edicinska povijest .-olesti lijekovi hospitalizacija itd/.
Lvaluacija od strane ginekologa$urologa endokrinologa
Oso-ine teape&ta
<etaljno znanje o seksualnoj anato&iji i fiziologiji
L&patijsko razu&ijevanje e&otivnih konflikata
>poso-nost izravnog opu(tenog i konkretnog razgovora o seksu
>tavovi i vjerovanja
Teapija paa 4Ha&*h; AenteBi*% i =as*hae; >?FE6
5erapija se zasniva na to&e da oso-a uvidi da su njene seksualne navike i pote(koe pod utjecaje& pro(lih
iskustava
5erapija para
:rikupljaju se podaci koji ukljuuju povijest partnera povijest partnerice razvoj odnosa i sada(nje stanje
3a%e a"a(
Ma*enje I .caressing/
Ma*enje II
Lksplorativno genitalno &a*enje
>ti&ulativno &a*enje i poigravanje s uz-u'enje&
F&etanje .intro&ission/
>no(aj s eksplorativni& i sti&ulativni& pokreti&a
>no(aj u drugi& polo*aji&a
>LMI=DRIGGG
OPSESIV)O1KO:PU92IV)I PORE:EPAJ
.Martina <idovi Ivana 7ju-i Dnita Mari Mia Peti i Ines Pirola/
50
2a poetak...
o-sessive-co&pulsive disorder .OE</
vi(e od !1 populacije
esto se javlja nakon stresnih doga'aja .trudnoa poro'aj o-iteljski suko-i .../
anksiozni pore&eaj
oso-a opetovano do*ivljava intruzivne ne*eljene o&etajue ideje ili i&pulse .OPSESIJE/ te potre-e ili
KO:PU92IJE da ne(to uini kako -i odagnala ne&ir uzrokovan ti& ideja&a
OPSESIJE
intruzivne ne*eljene o&etajue internalno atri-uirane &isli ili i&pulsi koji se opetavano javljaju i jako ih je
te(ko kontrolirati
pr. stalan strah da e oso-a neki& svoji& postupko& ozljediti se-e ili neku se-i -lisku oso-u strah od
konta&inacije pretjerana potre-a za redo& i si&etrino(u pretjerana savjesnost perverzne ili za-ranjene
seksualne &isli...
Razlika od deluzionalnih uvjerenja)
o D&-ivalentnost pre&a &isli&a .apsurdnost vs. zaokupljenost/
o :ru*anje otpora
Ra%lik&je#o 'i.e 'sta(
opsesi'ne "'oj-e T ustrajne &isli o to&e da izvr(eni posao nije do-ro o-avljen .Q#1/
opsesi'ne #isli T -eskonaan lanac &isli us&jeren na -udue doga'aja .201/
opsesi'ni i#p&lsi T sna*an poriv za izvo'enje& odre'enih postupaka .+Q1/
opsesi'ni staho'i T tjesko-na -riga da e se izgu-iti kontrola i uiniti ne(to socijalno nepo*eljno .!%1/
opsesi'ne pe"o"/-e T trajne predod*-e nekog nedavno vi'enog ili za&i(ljenog doga'aja .Q1/
KO:PU92IJE
odgovor na opsesije koji rezultira ponavljane& odre'enog pona(anja kako -i se prividno reducirala
anksioznost .kratkotrajan efekt/
pr. pranje$i(enje provjeravanje -rojanje rituali kolekcioniranje stvari ure'ivanje i aran*iranje ponavljanje
odre'enih fraza sastavljanje listi...
Q31 ko&pulzivnih ispitanika svoje rituale s&atraju vrlo s&ije(ni& i apsurdni& .>tern i Eo-- +,Q3/
Rilner Reich Ro-ins Fish&an i van <oren .+,Q%/ - od +#" opsesivnih pacijenata njih %,1 izvje(tava o
javljanju kako opsesija tako i ko&pulzija !#1 i&a sa&o opsesije a sa&o %1 izvje(tava o javljanju iskljuivo i
sa&o ko&pulzija

P8&/=%89/9A=%
%+1
for&e preventivnog pona(anja
nesigurnost neodlunost du*e vre&ena je potre-no da se izvr(e izazivaju unutranji otpor osjeaj ljutnje ili
napetosti
potiu iz pretjerano kritiki nastrojenih o-itelji
HIPE)JE
visoka razina anksioznosti
slinost s fo-ija&a
o-lici pasivnog iz-jegavanja .poduzi&aju se koraci kako -i se iz-jegao kontakt s podra*aje& ili situacijo& koja
izaziva potre-u za i(enje&
potiu iz pretjerano za(titnikih o-itelji
Pe%istentnost O5D1a
OE< krug 6 opsesija uzrokuje anksioznost i pojedinac pute& izvr(avanja ko&pulzivnih radnji nastoji reducirati
ne&ir nastao opsesijo&
<vofazna teorija straha i iz-jegavanja .Mo4rer +,2,+,%"/ 6 uspje(no iz-jegavajue pona(anje odr*ava strah
u veini provedenih istra*ivanja oso-e koje pate od OE<-a izvje(tavaju da dolazi do s&anjenja anksioznosti
nakon izvr(avanja ko&pulzivnih radnji
Istra*ivanje Rach&ana i Jodgsona .+,3"/ 6 izvr(avanje ko&pulzivne radnje dovodi do s&anjenja anksioznosti
51
&e'uti& do s&anjenja anksioznosti dolazi i spontano sa&o je za to potre-no vi(e vre&ena . tijeko& perioda
od jednog sata nakon izazivanja opsesivnih &isli dolazi do s&anjenja anksioznosti i pridru*enih potre-a za
izvr(avanje ko&pulzivnih radnji/
izvr(avanje ko&pulzivnih radnji i&a funkciju pru*anja -r*eg olak(anja
Poe#e,aji po'e%ani s O5D 1o#
<epresija
:ore&eaji vezani uz anksioznost . fo-ije /
:ore&eaji pona(anja . deficit pa*nje D<J< /
:ore&eaji uenja
5ikovi . kod ## 1 oso-a koji&a je dijagnosticiran OE</
5ourettov sindro& 6 &ogunost istog uzroka u podlozi pore&eaja
Opsesi'no1ko#p&l%i'ni poe#e,aj linosti
odsustvo opsesija i ko&pulzija
perfekcioniza& zaokupljenost detalji&a redo& kontrolo&
zapoinje u ranoj odrasloj do-i
us&jerenost na rad ne na zadovoljstvo
neodlunost
sla-i &e'uljudski odnosi 6 te(koe u iskazivanju pozitivnih osjeaja pre&a drugi& ljudi&a oni su uvijek u
pravu
Psihoanalitika teoija
opsesije i ko&pulzije su produkt nesvjesnih poku(aja ega da s&anji anksioznost vezanu uz hostilne i&pulse
Freud - pretjerano strog toaletni trening oso-a ostaje fiksirana u analno& stadiju
Ddler - strogi i do&inantni roditelji spreavaju razvoj osjeaja ko&petentnosti .ko&pleks &anje vrijednosti;
ko&pulzivni rituali daju osjeaj kontrole/
+ihe'ioalna teoija
opsesije i ko&pulzije su naueni o-lici pona(anja potkrijepljeni posljedica&a njihova izvo'enja
razvoj ko&pulzija - princip neg. potkrijepljenja) poveava se vjerojatnost javljanja odre'enog pona(anja ako
ono dovodi do uklanjanja averzivnog podra*aja .redukcija anksioznosti/
opsesije - neuspjelo potiskivanje odre'enih &isli koje se zati& povezuju s neugodni& e&ocija&a
Kogniti'na teoija
va*na varija-la u razu&ijevanju anksioznosti je P(R/(P/50) #O%TRO2(
opsesivno-ko&pulzivne oso-e precjenjuju vjerojatnost javljanja (tetnog ishoda
oekivanje lo(eg dovodi do vi(eg nivoa anksioznosti kojeg nastoje s&anjiti ko&pulzija&a
>alkovskis i Cirk .+,,Q/ - opsesivno-ko&pulzivni pacijenti precjenjuju)
o vjerojatnost negativnih doga'aja
o vjerojatnost (tetnog ishoda
o stupanj odgovornosti za doga'aj
o posljedice koje se odnose na to da e ih drugi ljudi s&atrati odgovorni&a
+iolo.ki i#-eni*i
genetika encefalitis ozljede glave tu&ori
niska razina serotonina - klo&ipra&in i fluoksetin tricikliki antidepresivi -lokiraju ponovno uno(enje serotonina
i korisni su za terapiju
:L5) kod pacijenata s OE<-o& poveana je aktivnost frontalnog korteksa
MRI) oso-e s OE<-o& i&aju znaajno &anju koncentarciju -ijele tvari u &ozgu nego zdrave oso-e
Teapijski tet#an O5D1a
sredino& !".-og. stoljea - psihoanalitiki i far&akolo(ki pokazali su se neuinkoviti
razliite -ihevioralne tehnike su tako'er -ile neuspje(ne .npr. averzivno uvjetovanje/
:aCe 4>?LL6< tehnika Ii%laganja i pe'en*ije it&alaJ
o postupni& i planirani& izlaganje& podra*aji&a koji izazivaju anksioznost uz prevenciju ko&pulzivnih
radnji ili rituala oso-a se ha-ituira i dolazi do s&anjenja nelagode i ko&pulzivnih aktivnosti
52
Kogniti'no 1-ihe'ioalna teapija
danas najuinkovitija; cilju us&jerena i konkretna
koristi se tehnika 8izlaganja i prevencije rituala9
Osnovni principi)
a/ na&jerno izlaganje svi& prije iz-jegavani& situacija&a
-/ direktno izlaganje podra*aji&a koji izazivaju strah
c/ prevencija ko&pulzivnih rituala i pona(anja
TRET:A) PO)AAJ)IH KO:PU92IJA)
+/ prezentiranje ideje i tijeka tret&ana
!/ for&uliranje plana tret&ana
2/ uvod u &etodu izlaganja &isli&a i pona(anji&a koji su pro-le&atini
0/ &odeliranje
#/ kontinuirano izlaganje visokog stupnja i prevencija odgovora
%/ prevencija razuvjeravanja
XXpote(koe u tret&anu - ha-ituacija &ali napredak iz&e'u pojedinih seansi i nepopustljivost od strane klijenta
TRET:A) :E)TA9)IH KO:PU92IJA)
+/ 5rening ha-ituacije .oso-a se na&jerno izla*e opsesivni& &isli&a i postupno ha-ituira na anksioznost/ Y
procjene anksioznosti
!/ Baustavljanje &isli . i&a efekt poveanja pacijentove kontrole i reduciranja neugode/
3a#akoteapija
lijekovi se -aziraju na -lokiranju reuptake-a serotonina .FluoWetine FluvoWa&ine :aroWetine >ertraline/ Y
Elo&ipra&ine koji djeluje i na ostale neurotrans&itere .rje'e koristi jer i&a vi(e popratnih pojava/
povoljno utjeu na pacijente s OE<-o& jer se depresija s&atra sekundarno& posljedico& ovog pore&eaja.
teapija sa#o lijeko'i#a &spje.na je ko" D@Q pa*ijenata stoga se far&akoterapija esto ko&-inira sa
kognitivno--ihevioralni& tret&ano&.
Tet#an o"/a'anja po%iti'nog e$ekta teapije
po zavr(etku tret&ana - &jeseni odlazak na kontrolu kroz % &jeseci
recidiv je uo-iajen nakon prestanka uzi&anja lijekova; &nogi strunjaci predla*u da pacijenti s OE<-o&
nastave uzi&ati lijekove &ogue i do*ivotno
pacijenti koji su do-ro reagirali na psihoterapiju - postepeno se s&anjuje doza lijeka te se preporuuju
povre&eni odlasci psihoterapeutu
OE< je stanje koje e najvjerojatnije trajati do*ivotno z-og ega je uvijek do-ro povre&eno posjeivati kliniara
PORE:EPAJI U PREHRA)I
.<anijela Jorak Iva Milanovi i >ilvia Pegon/
Ra%'oj slike tijela
>lika tijela - unutarnja reprezentacija vlastitog vanjskog izgleda
=ezadovoljstvo tijelo& njakonzistentniji prediktor nastanka pore&eaja u hranjenju
=a razvoj utjeu)
o -iolo(ki faktori
o oso-ine linosti
o sociokulturalni utjecaji .roditelji vr(njaci i &ediji/
Klasi$ika*ija poe#e,aja & pehani 4DS:1IV6
+. Dnoreksija nervoza
!. Buli&ija nervoza
2. Dtipini pore&eaji hranjenja
53
Anoeksija ne'o%a
:ore&eaj kod kojeg adolescenti ili &ladi odrasli .+!-!#g/ o-ino *enskog spola .,"-,#1/ te*e &r(avosti (to
rezultira oz-iljni& gu-itko& na te*ini .&anje od 3#1 te*ine predvi'ene za visinu/
poga'a oko +1 &ladih *ena i e(a je u zapadnoj kulturi
! osnovna o-lika)
o restirktivni .s&anjen unos hrane/
o pre*deravajue- purgativni .prejedanje i pra*njenje/
Dijagnostiki kiteiji %a anoeksij& 4DS:1IV6
+. od-ijanje da se odr*i tjelesna te*ina na ili iznad &ini&alne te*ine za do- i visinu
!. izuzetan strah od do-ivanja na te*ini ili de-ljanja ak i u sluaju s&anjene te*ine
2. pore&een nain na koji se do*ivljava o-lik i te*ina tijela pretjerani utjecaj o-lika i te*ine tijela na
sa&oprocjenjivanje
0. Cod *ena u generativnoj do-i postoji a&enoreja .izostanak &in. 2 uzastopna &enstrualna ciklusa/
2"a'st'ene ko#plika*ije
>rane s&etnje
Respiratorne s&etnje
:ro-le&i s kosti&a
=eurolo(ke s&etnje
Lndokrine s&etnje
Bu-re*ne s&etnje
:ore&eaji elektrolita
<er&atolo(ki pro-le&i
:ore&eaj reproduktivnih funkcija
Nastrointestinalne s&etnje
:siholo(ke s&etnje
>&rt
+&li#ija ne'o%a
:ore&eaj kod kojeg adolescenti ili &ladi odrasli .+!-!#g/ o-ino *enskog spola pretjerano uzi&aju hranu
.prejedaju se/ te neadekvatni& ko&penzatorni& pona(anji&a nastoje iz-jei do-itak na te*ini
Oso-e i&aju nor&alnu te*inu
Oe(e se javlja u zapadnoj kulturi
:odtipovi)
o purgativni .sa&oizazvano povraanje upotre-a laksativa diuretika i sredstava za klistiranje/
o nepurgativni .pretjerano vje*-anje ili post/
Dijagnostiki kiteiji %a -&li#ij& 4DS:1IV6
:onavljane epizode prejedanja karakterizirane jedenje& u preo-ilni& koliina&a u odre'eno& vre&ensko&
razdo-lju i osjeaje& gu-itka kontrole nad uzi&anje& hrane tijeko& epizode prejedanja
:onavljano neodgovarajue ko&penzacijsko pona(anje sa svrho& prevencije poveanja te*ine
:rejedanje i neodgovarajue ko&penzacijsko pona(anje javljaju se &in. ! W tjedno$2&j
>a&oprocjena pretjerano ovisi o o-liku i te*ini tijela
:ore&eaj se ne javlja iskljuivo tijeko& epizoda anoreksije nervoze
2"a'st'ene ko#plika*ije
Dne&ija
>rane s&etnje
Nastrointestinalne s&etnje
Jor&onalne s&etnje .(titnjaa/
Bu-na erozija
Oticanje *lijezda slinovnica- lice poput za&orca
O*iljci na ruka&a .Russellov znak/
:siholo(ke s&etnje
Atipini poe#e,aji hanjenja
>vi sluajevi u koji&a pacijenti ne zadovoljavaju sve kriterije za dijagnozu anoreksije i -uli&ije nervoze
:revalencija) "Q - 01 u neklinikoj populaciji 2"1 &e'u oso-a&a ukljueni&a u tret&an gojaznosti
=aje(i) -inge-eating disorder .BL</
Dijagnostiki kiteiji %a atipine poe#e,aje 4DS:1IV6
Badovoljeni su svi kriteriji za anoreksiju ali oso-a i&a redovite &enstruacije
54
Badovoljeni su svi kriteriji za anoreksiju ali oso-a i&a nor&alnu te*inu
Badovoljeni su svi kriteriji za -uli&iju osi& (to se prejedanje ili ko&penzacijski &ehaniz&i javljaju ? !W
tjedno$2&j
Oso-a s nor&alno& te*ino& koristi neodgovarajue ko&penzacijske &ehaniz&e poslije uzi&anja &alih
koliina hrane
:onavljano *vakanje i pljuvanje ali ne i gutanje velikih koliina hrane
:onavljanje epizode prejedanja u odsutnosti ko&penzacijskih &ehaniza&a .pre*deravanje/
+inge1eating "iso"e 4+ED6
:ore&eaj koji se naje(e javlja kod &ladih *ena .21/ a karakteriziran je ponavljani& epizoda&a prejedanja
u odsutnosti ko&penzacijskih &ehaniza&a .pre*deravanje/
Pto potie prejedanje)
o =eugodni osjeaji .depresija napetost ljutnja oaj/
o Osjeaj de-ljine
o :oveanje te*ine . odustajanje od poku(aja kontroliranja jela/
o <r*anje dijete .iz&e'u prejedanja jedu &alo/
o =estrukturirano vrije&e
o >a&oa
o :red&enstrualna tenzija
o :ijenje alkohola
Dijagnostiki kiteiji +ED
Festale epizode prejedanja
o Ogranieno vrije&e 6 oko !h
o Bnatno vea koliina hrane u odnosu na veinu pod isti& okolnosti&a
:ercepcija gu-itka kontrole 6 oso-a ne &o*e stati
=e ukljuuje ko&penzacijske &ehaniz&e 6 za razliku od -uli&ije nervoze
Festalost 6 naj&anje ! dana u tj. u rasponu od % &j.
:rejedanje uvjetuje znaajnu uzne&irenost
=e javlja se iskljuivo u tijeku -uli&ine epizode
Tet#ani poe#e,aja & pehani
Cognitivno -ihevioralna terapija
:sihoedukativna terapija
O-iteljska terapija
:sihodina&ska terapija
Far&akoterapija
Fe&inistika terapija
Fokalna terapija .interpersonalna psihoterapija/
Nrupna terapija
Bihevioralna terapija .izlaganje s prevencijo& reakcije i pojednostavljen EB5/
>a&opo&o i vo'ena sa&opo&o
Pepo&eni koa*i & o"a-i& teapije
>a&opo&o
Io'ena sa&opo&o
Cognitivno -ihevioralni tret&an
@@@
Kogniti'no -ihe'ioalna teapija
:rva faza)
o uspostavljanje terapijskog odnosa
o detaljno zapisivanje onoga (to se pojelo te zapisivanje &isli i osjeaja koji su uslijedili
o upoznavanje sa o-rasce& redovitog hranjenja
o kori(tenje altertnativnog pona(anja da -i se lak(e oduprijelo potre-i za prejedanje&
o edukacija o hrani jedenju o-liku i te*ini tijela
<ruga faza)
o uvo'enje hrane koje se iz-jegavala u jelovnik i postepeno eli&iniranje ostalih o-lika stroge dijete
o razvijanje vje(tina za suoavanje sa te(koa&a koje &ogu potaknuti prejedanje
o identificiranje i pro&jena pro-le&atinog naina raz&i(ljanja
55
o otkrivanje izvora pro-le&a prejedanja i uloga o-iteljskih i socijalnih faktora
5rea faza)
o planiranje za -udunost te stvaranje realistinih oekivanja i strategija u sluaju ponovnog javljanja
pro-le&a
5ilje'i tet#ana 5+T1a(
+. =or&alizacija ishrane te*ine i reguliranje &enstruacije
!. Redukcija uestalosti prejedanja i ko&penzacijskih pona(anja
2. :o-olj(anje sa&opo(tovanja sa&osvjesti i pro-le&atinih interpersonalnih o-iteljskih odnosa
0. :otaknuti prestanak skrivanja si&pto&a .ukljuiti o-itelj i prijatelje/
2aklj&ak
<ok dijagnostiki kriteriji vrlo jasno definiraju pore&eaje hranjenja u klinikoj praksi &nogi sluajevi
pona(anja anorektinog i -uli&inog tipa prijelaze jedni u druge i &e'uso-no se iz&jenjuju (to dovodi do ideje
o kontinuu&u a ne kategorija&a pore&eaja
TRET:A) 3O+IJA I PA)IKA
.<ijana Bevanda Jelena Ferenevi Aelena Crasi >anja Mazor i =ina Radovi/
3o-ija
iz-jegavanje koje prekida nor&alan tijek *ivota posredovano je straho& neraz&ijerno stvarnoj opasnosti od
nekog o-jekta ili situacije te i sa&a fo-ina oso-a uoava da je neute&eljeno
fo&ije uzrokovane eksternalnim o&jektima .razliiti o-lici agorafo-ije socijalne fo-ije i razne specifine fo-ije/
fo&ije uzrokovane internalnim karakteristikama pojedin+a .fo-ije povezane sa straho& od -olesti i opsesivne
fo-ije/
Spe*i$ina $o-ija
Intenzivan strah od neega (to o-jektivno predstavlja &alu ili nikakvu opasnost
>pecifine se fo-ije dijele na te&elju o-jekta kojeg se oso-a -oji
o arahnofo-ija .strah od pauka/
o klaustrofo-ija .strah od zatvorenog prostora/
o akrofo-ija .strah od visina/
o -rontofo-ija .strah od gr&ljavine/
o :=INOFOBIAD .strah od gu(enja/
o he&ofo-ija .strah od krvi/
o tafefo-ija .strah oso-e da -ude *iva sahranjena/
o LRI5ROFOBIAD .strah od crvenjenja/
o DF5OFOBIAD .strah od osa&ljenosti/
o <LMOFOBIAD .strah od gu*ve/
o MIBOFOBIAD .strah od prljav(tine i klica/
o DCDROFOBIAD .strah od insekata i sitnih kukaca/
o DJ7FOFOBIAD .strah od &raka/
o D=<ROFOBIAD$NI=OFOBIAD$:L<OFOBIAD .strah od &u(karaca$*ena$djece/
o BD5OFOBIAD .strah od du-ine/
o D7NOFOBIAD .strah od -oli/
o FOBOFOBIAD .strah od straha/
o :D=FOBIAD .strah od svega/
Agoa$o-ija
>kup strahova povezanih s javni& &jesti&a
=aje(i o-lik fo-ije .ini %"1 svih fo-ija otkrivenih kliniki& pregledi&a/
So*ijalna $o-ija
:revladavajui osjeaj anksioznosti i poveana svijest o se-i u svakodnevni& situacija&a
Oso-e sa socijalno& fo-ijo& i&aju trajan i intenzivan strah od toga da e -iti pro&atrane i evaluirane od strane
drugih ljudi kao i strah da e z-og svojih akcija -iti poni*ene i osra&oene
Psihoanalitiki pist&p
fo-ija se s&atra si&pto&o& prikrivenog konflikta
terapeut nastoji razotkriti uzroke postojeih si&pto&a
56
navodi pacijenta da razu&ije njihovu dina&iku
nastoji osvijestiti i rije(iti du-lje nesvjesne pro-le&e i potisnute konflikte
:otisnuti se konflikt nastoji ukloniti)
o upotre-o& slo-odnih asocijacija
o tu&aenje& &anifestnog sadr*aja snova
o poticanje& pacijenta da se suoi s fo-ijo& upotre-o& jedne od -ihevioralno us&jerenih tehnika poput
izlaganja ono&e ega se -olesnik -oji
+ihe'ioalni pist&p
sistematska desenzitizacija ,*olpe-:
o :rogresivna &i(ina relaksacija
o Jijerarhija zastra(ujuih podra*aja
o F opu(teno& stanju za&i(ljanje zastra(ujuih situacija
iz#a*anje u ivo
o terapeut sakuplja infor&acije o pacijentovi& osjeaji&a &isli&a i pona(anji&a povezani& uz fo-ini o-jekt
ili situaciju
o o-ja(njava pacijentu kako e &u postepeno izlaganje po&oi da se oslo-odi fo-ije
o o-ja(njava &u kako su 8in vivo9 izlaganja predvidljiva i pod njihovo& kontrolo&
o ui pacijenta nizu adaptivnih strategija suoavanja koje -i tre-ali koristiti tijeko& tret&ana
o terapeut i klijent kreiraju hijerarhiju fo-inih situacija i stvaraju plan i redoslijed izlaganja
prep#av#jivanje
o terapijska tehnika u kojoj se klijent puni& intenziteto& izla*e izvoru fo-ije
o metoda prep#av#jivanja uivo C izravno izlaganje klijenta podra*aju kojeg se najvi(e -oji
o ima*inarno prep#av#jivanje - od klijenta se tra*i da za&i(lja se-e u najvi(e prijeteoj situaciji
o &nogo-rojni -ihevioralni terapeuti ko&-iniraju strah i iz-jegavanje koristei tehnike poput desenzitizacije
kako -i u&anjili strah a operantno uvjetovanje kako -i ohra-rili pacijentovo pri&icanje o-jektu fo-ije
Kogniti'ni pist&p
Lllis - fo-ija se odr*ava tzv. iracionalni& vjerovanji&a
terapija se te&elji na poduavanju pacijenta da su&nja u takvo iracionalno vjerovanje kad god se suoi s
fo-ini& o-jekto& ili situacijo&
Kogniti'no1-ihe'ioalni pist&p
#ognitivna komponenta po&a*e ljudi&a pro&ijeniti o-rasce vlastitog &i(ljenja kako -i prevladali svoje
strahove.
3i'evioralna komponenta poku(ava pro&ijeniti reakciju oso-e u situaciji koja izaziva anksioznost. Cljuni dio
ove ko&ponente je izlaganje stvari&a i situacija&a kojih se oso-a -oji.
uloga terapeuta je po&oi oso-i da se suoi s anksiozno(u na nain da eli&inira vjerovanja ili pona(anja koja
odr*avaju anksiozni pore&eaj
5ijeko& tret&ana terapeut esto zadaje oso-i zadatke koje tre-a ispuniti u periodu iz&e'u dvaju terapijskih
susreta
Mo*e se provoditi individualno ili grupno.
kognitivno restrukturiranje osvje(tavanje iracionalnih uvjerenja o podra*aju kojeg se klijent -oji
stopiranje misli koje izazivaju anksioznost
suoavanje sa samoizjavama klijent sastavlja listu izjava koje &o*e koristiti u situaciji koje se -oji
trening so+ijalni' vje!tina polazi od pretpostavke da ljudi&a sa socijalno& fo-ijo& nedostaju ver-alne i
never-alne socijalne vje(tine.

Panini poe#e,aj
neo-ja(njivi napad skupa si&pto&a
panini napadaji naje(e traju nekoliko &inuta a rijetko nekoliko sati o-ino se pojavljujui jedno& tjedno ili
e(e
oso-a ne &o*e predvidjeti kada e se napad panike pojaviti z-og ega &nogi razviju intenzivan osjeaj
anksioznosti i u periodi&a iz&e'u epizoda napada -ojei se napada koji slijedi
to o-ino vodi iz-jegavanju &jesta i situacija na koji&a se napad javio.
javlja se kod treine oso-a s panini& pore&eaje& i naziva se panini pore&eaj s agorafo-ijo&
Tet#ani paninog poe#e,aja
Ieina tret&ana je kognitivnoC&i'evioralna
tretman kontrole panike .Barlo4 i Eraske/)
o uvje*-avanje opu(tanja
o ko&-inaciju Lllisova i Beckova tipa kognitivno--ihevioralnih intervencija
57
o izlaganje unutarnji& poticatelji&a paninog napada - klijent uvje*-ava o-like pona(anja koji &ogu izazvati
osjeaje povezane s paniko&
terapija usmjerena na emo+ije fokusira se na interpersonalne okidae koji dovode do paninih napada
te'nika primijenjene relaksa+ije
kratkoroni kognitivnoC&i'evioralni tretmani dva puta &jeseno po sat vre&ena te dva puta &jeseno po +"
&inuta telefonskog razgovora
Tet#ani anksio%nih poe#e,aja lijeko'i#a
antidepresivi
o selektivni inhi-itori serotonin reuptake-a .>>RI/
o triciklini
o inhi-itori &onoa&ino-oksidaze .MDOI/
anksioliti+i
o -enzodiazepini
&etaC&lokeri
%a kajR
iako je tijekom protekli' godina razvijen velik &roj tretmana9 postoji potre&a za po&olj!anjem
potre&no je istra;iti koji pa+ijenti imaju najvi!e koristi od ovakvi' tretmana9 ali je potre&no i razmotriti i istra;iti
nove tretmane
tretman lijekovima mo;e se kom&inirati sa psi'oterapijom9 !to se kod velikog &roja ljudi pokazalo naj&oljim
pristupom
A=ORA3O+IJA
.Maja Frencl Marta 7onar :etar =ikoli i Dntonija >trukan/
TO JE A=ORA3O+IJA!
agora Y pho-os T strah od tr*nice
koje strahove podrazu&ijeva agorafo-ija@
tko o-olijeva i kolika je uestalost@
koji su uzroci pre&a psihoanalitiki& teorija&a koji pre&a -ihevioralni& kognitivni& i -iolo(ki&@
kako se pore&eaj oituje kada dolazi do napada tjesko-e kako raz&i(lja agorafo-iar@
koji uvjeti &oraju -iti ispunjeni da -i se postavila dijagnoza@
diferencijalna dijagnostika
Agoa$o-ija s panini# poe#e,aje#
=epredvidljivi i periodini napadi panike povezani sa anksiozno(u na &jesti&a ili u situacija&a u koji&a je
-ijeg ote*an ili oso-a&a ne &o*e nitko po&oi
Co&or-idni pore&eaji) razni anksiozni pore&&eaji depresije pore&eaji vezani uz uzi&anje su-stanci i
pro-le&i linosti .Marshall+,,%/
!1 ljudi iz ope populacije razvije panini napad
#1 ope populacije razvije agorafo-iju
Uspoe"-a #&.kaa*a i /ena
prevalencija) +3 6 !22 za *ene
2 6 #! za &u(karce
RA29IKE U SI:PTO:ATO9O=IJI(
*ene se vi(e -ojale hodati sa&e ulica&a u gu*vi; &u(karci su se -ojali da e do*ivjeti srani udar ili drugu
-olest .Jafner+,3+/
poslije tret&ana &u(karci su pokazivali vi(e iz-jegavajuih pona(anja .Mavissakalian+,3#
=isu prona'ene razlike u sociode&ografski& varija-la&a trajanju pro-le&a uestalosti paninih napada
ene su vi(e patile od depresije i anksioznosti vi(e koristile iz-jegavajua pona(anja kada su -ile sa&e u
agorafo-ini& situacija&a te su i&ale vi(e agorafo-inih &isli .Eha&-less i Mason+,3%/
*ene pokazivale vi(e agorafo-inog iz-jegavanja &u(karci vi(e koristili alkohol i o-ja(njavali ga kao efikasnu
strategiju suoavanja sa anksioznosti .EoW>4inson>chul&anCuch i Reich&an+,,2/
O-ja(njenje) agorafo-ija kao dio tradicionalne *enske spolne uloge .BrehonK+,32; Eha&-les i Noldstein+,3";
Nelfond+,,+/
58
Kogniti'no1-ihe'ioalna teapija & tet#an& PDA
ko&-inacija izlaganja i kognitivne terapije te&eljene na kognitivnoj teoriji panike .Beck L&erK i
Nreen-erg+,3#; Elark+,3%/
+. korak je otkrivanje krivih interpretacija tjelesnih senzacija
!. korak oznaava generiranje alternativne nekatastrofine interpretacije senzacija.
:osljednji korak sastoji se od testiranja valjanosti alternativnih hipoteza .diskusije -ihevioralni eksperi&enti/.
3AR:AKO9OKI TRET:A) PA)IKE S I9I +E2 A=ORA3O+IJE
+,%"-ih godina za najefikasniji lijek protiv panike s&atrao se i&ipra&in
Fpotre-ljavaju se i -enzodijazepina u ko&-inaciji s razliiti& o-lici&a ne-ihevioralne psihoterapije
Far&akolo(ki tret&an paninog pore&eaja jo( ukljuuje upotre-u triciklikih antidepresanata i inhi-itora
&onoa&inoksidaze u +,%"-i& i Q"-i& godina&a visoko potencirane -enzodijazepine u 3"-i& godina&a te u
,"-i& godina&a selektivne inhi-itore serotonina
TRI5IK9IHKI 4HETERO5IK9IHKI6 A)TIDEPRESA)TI1T5A
Fpotre-a i&ipra&ina u vei& doza&a .vi(e od +#" gra&a/ pokazala se kao uinkovita &etoda lijeenja panike
s ili -ez agorafo-ije
5ako'er se upotre-ljavaju desipra&in nortiptKlin trazodon i &aprotilin
+E)2ODIJA2EPI)I
=ajznaajniji je alprazola&
=ajznaajniji efekti su s&irivanje ili pospanost te sla-ljenje pa&enja
clonazepa& dijazepa& i lorazepa&
I)HI+ITORI :O)OA:I)OKSIDA2E
phenelzine i iproniazid
=edostaci ovih lijekova su do-ivanje na te*ini -esanica s paradoksalno& dnevno& pospano(u seksualna
disfunkcija te o-aveza da se slijedi specijalna nisko &onoa&inska dijeta
I)HI+ITORI SEROTO)I)A
paroWetin i sertralin fluvoWa&in fluoWetin
=egativni efekti ovog naina lijeenja &nogo su &anji .irita-ilnost &unina vrtoglavica i glavo-olja/ sa
&nogo vi(i& postotko& pacijenata koji zavr(e tret&an
5+T i lijeko'i & tet#an& agoa$o-ije s panini# poe#e,aje#
D&eriko psihijatrijsko dru(tvo
EB5Y-enzodiazepini
o istaknuti panini napadi sa pripadajui& -roje& si&pto&a
EB5Y-enzodiazepiniYantidepresivi
o u prisutnosti depresivnih si&pto&a i vee razine nesposo-nosti za funkcioniranje&
EB5
o kada su kognitivni feno&eni vezani uz anksioznost pose-no istaknuti
+ihe'ioalna teapija pao'a
Badovoljstvo partnerski& odnoso& i si&pto&i agorafo-ije u slo*enoj interakciji
=ezadovoljstvo vezo& uzrok ili posljedica agorafo-ije@
D'ije 'ste teapija & koji#a s&"jel&j& patnei(
1. Partner1assisted eGposure
partner kao 8trener9 ili 8su-terapeut9
Bihevioralne strategije i kognitivne tehnike
veza nije direktan fokus terapije ali potre-no razu&ijevanje funkcioniranja para
2. Houp#e1(ocused therapI
fokus us&jeren na partnersku vezu
Bihevioralna terapija agorafo-ilna parova .BE5/ )
o opi uzorak kako funkcionira veza gdje i&a&o interakciju zdravog i agorafo-inog partnera
o -ilo koji pro-le& vezan uz agorafo-iju i partnerske veze koji -i &ogao interferirati s pozitivni& ishodo&
tret&ana
59
Po-le#i 'e%ani &% pi#jen& +5T & lijeenj& agoa$o-ije
Cako ko&-inirati terapiju izlaganja ili BE5@
:ro&jena starih navika- novo nezadovoljstvo u vezi
Osvje(tavanje razliitih aspekata veze
=ejednakost u vezi i tret&anu
E)URE2A
.>ilvija Bojtor <anijela Jodali Dna >utli i Dnita Bec/
to je en&e%a!
ponavljano nevoljno &okrenje tijeko& dana ili noi u krevet ili odjeu u do-i nakon 0. ili #. godine
dijagnoza enureze se postavlja ako se nekontrolirano &okrenje pojavljuje redovito .-are& dvaput tjedno/
tijeko& du*eg razdo-lja .nekoliko &jeseci/
Po"jela
enuresis nocturna
enuresis diurnalis
pri&arna - nekontrolirano &okrenje kod djeteta koje nikad nije uspostavilo kontrolu &okrenja
sekundarna - djeca koja &okre nakon (to su godinu ili du*e -ila suha
Pe'alen*ija
# godina - Q1 &u(ke i 21 *enske djece
+" godina - 21 &u(ke i !1 *enske djece
+3 godina - +1 &ladia i &anje od +1 djevojaka
djeaci - djevojice !)+
jedno od deset djece s nono& enurezo& i&a dnevnu
Etiolo.ke teoije en&e%e
+iolo.ka
Q#1 djece s enurezo& i&a ro'aka u prvo& koljenu koji i&a ili je i&ao isti pore&eaj .Bak4in +,Q2/
nedostatak antidiuretskog hor&ona D<J .Rittig i sur. +,3,/
infekcija &okranog trakta a-nor&alnosti urinarnog trakta kronina -olest -u-rega tu&ori dija-etes
epileptiki napadi o(teenja donjeg dijela kralje*nike &o*dine
Ra%'ojna teoija
posljedica ka(njenja u razvoju
specifini razvoj &otorike govora te socijalni razvoju
niske intelektualne sposo-nosti
djeca koja toaletni trening ne zaponu do +3 &jeseca
Psihoanalitika teoija
ekspresija nesvjesnih konflikata povezanih s prestrogi& ili ne&arni& roditeljski& toaletni& treningo& tijeko&
analne faze psihoseksualnog razvoja
kao posljedica ne&arnog odgoja kod djece dolazi do potisnute agresije koju onda iskazuju enurezo&
+ihe'ioalna teoija
ako je uvje*-avanje previ(e popustljivo a ispravne higijenske navike nisu dovoljno potkrepljene
ako prepun &jehur ne potie uvjetovano -u'enje djeteta ili djeca nisu nauila dovoljno sna*no inhi-irati
opu(tanje &i(inog sfinktera (to nadzire &okrenje
neuspje(ni poku(aji rje(avanja i negativne psihosocijalne posljedice - razvoj nauene -espo&onosti i niske
sa&oefikasnosti
Teoija o-iteljskih siste#a
uloga o-iteljske interakcije
nepri&jereni postupci djetetove okoline pri vje*-anju kontrole nu*de
zane&arivanje potre-a djeteta i nezani&anje za poku(aje uspostave kontrole &okrenja
60
-roj akutnih i kroninih o-iteljskih stresora
Tosiste#ski #o"el
&anjak otpu(tanja antidiuretikog hor&ona
preveliku aktivnost &jehura
pro-le&i sa spavanje& i raz-u'ivanje&
Kako en&e%a &tjee na "ijete!
osjeaji sra&a i krivnje
sni*eno sa&opo(tovanje
socijalno iz-jegavanje - ograniavanje dru(tvenih aktivnosti
Po*jena pi#ane no,ne en&e%e
o-ratiti pozornost na) do- pacijenta oz-iljnost i percipiranu oz-iljnost pro-le&a unutar pacijentove o-itelji
razinu spontanog oporavaka te pacijentov odgovor na terapiju
va*no je realistino postavljanje ciljeva i naknadno praenje
za postavljanje pravilne dijagnoze dovoljno je skupiti infor&acije o ranije& &edicinsko& stanju .ana&nezi/ te
detaljan fiziki pregled koji ukljuuje i analizu urina
va*no je iskljuiti anato&ske a-nor&alnosti urinarnog trakta i druge urolo(ke pro-le&e
o-jektivna doku&entacija .npr. dnevnik &okrenja/ 6 po&o u praenju napretka
po-olj(anje& se s&atra #"1 redukcije u -roju noi kada se javlja nono &okrenje a potpuno izljeenje ili
oporavak definira se kao + ili ! &okre noi tijeko& perioda od ! do 2 &jeseca
Tet#an pi#ane no,ne en&e%e
! osnovne kategorije)
o nefar&akolo(ki .psiholo(ki/ 6 &otivacijska terapija o-lici -ihevioralne &odifikacije trening kontrole
&okranog &jehura; psi'oterapija9 terapija dijetom9 'ipnoterapija
o rjeDe se koriste
o far&akolo(ki - dez&opresin tricikliki antidepresivi .i&ipra&in/ antikolinergici
&ogua je i njihova ko&-inacija
:oti'a*ijska teapija
ukljuuje u&irivanje djeteta i roditelja oslo-a'anje od krivnje povezane s noni& &okrenje& te pru*anje
e&ocionalne potpore djetetu
dijete tre-a pouiti o preuzi&anju odgovornosti za &okrenje tj. i&a ulogu u rje(avanju pro-le&a
pozitivnopotrepljenje za po*eljno pona(anje npr. postavljanje dnevnika ili karte sa siste&o& nagra'ivanja za
svaku suhu no
izljeenje ili oporavak po&ou ove &etode procjenjuje se na !#1 djece
recidiv &ogu kod otprilike #1 djece iz ovog tret&ana
+ihe'ioalno &'jeto'anje
alar& se kao -ezuvjetni podra*aj uparuje s osjeto& punog &jehura koji postaje uvjetovani podra*aj i izaziva
uvjetovanu reakciju -u'enja zaustavljanja &okrenja i odlaska na toalet
cilj tret&ana je da se dijete pro-udi i prije nego nego (to se alar& aktivira odnosno prije nego (to se po&okri
ova terapija zahtijeva kooperativno i &otivirano dijete i o-itelj te dugoronu predanost
dugoroan uspjeh izljeenja uoen je u %#-Q#1 djece s pri&arno& nono& enurezo& ve nakon #-+! tjedana
recidiv &ogu kod !"-2"1 pacijenata u nekoliko &jeseci nakon izljeenja
najuspje(niji o-lik lijeenja dugotrajne none enureze
! puta uspje(nija &etoda od drugih tret&ana
<u-enje < o-lik -ihe'ioalnog &'jeto'anja
-u'enje djeteta !-2 sata nakon (to je oti(lo spavati i odlazak na toalet -ez o-zira je li suho ili ne i&e se
izaziva uvjetovana reakcija -u'enja kad je &jehur pun
ako je dijete suho vrije&e -u'enja produ*ava se sljedee noi za +# &inuta a ako je &okro skrauje se za +#
&in.
to se ponavlja sve dok se ne postigne i definira kritino vrije&e u koje& se dijete -udi s puni& &jehuro& i
potpuno -udno odlazi na toalet
rezultati istra*ivanja u koje& je kori(tena ova &etoda pokazuju vrlo do-ru uspje(nost i korisnost upotre-e
o-ine kune -udilice u tret&anu enureze .Ll-DnanK Maghra-K >haker D-del-Monei& +,,,/
o za-ilje*en je vei uspjeh izljeenja koji se zadr*ao i nakon nekoliko &jeseci i ni*a stopa recidiva kod djece
iz eksperi&entalne skupine koja su koristila -udilicu za -u'enje !-2 sata nakon odlaska na spavanje za
razliku od djece iz kontrolne skupine koja su se -udila kasnije
61
o znaajna razlika iz&e'u tret&ana alar&ni& ure'aje& i tret&ana -udilico& je u to&e (to se kod druge
&etode dijete -udi i prije nego se pojavi i jedna kap urina (to stvara jako do-ru osnovu za uvjetovanje i
sa&ostalno -u'enje ak i prije -udilice
Ostale -ihe'ioalne #eto"e
stopCstart trening - uenje djeteta da prekine tok urina kako -i ojaalo &i(ie dna zdjelice
trening su'og kreveta - osnova je preuzi&anje odgovornosti djeteta za presvlaenje kreveta nakon (to se
pro-udi i shvati da je &okro
trening mokra8nog mje'ura 6 trening zadr*avanja urina tijeko& dana kako -i se poveao kapacitet
&jehura tijeko& noi

3a#akolo.ka teapija
! pristupa) poveanje kapaciteta &jehura i s&anjenje koliine urina koju proizvode -u-rezi
naje(a upotre-a kad druge &etode nisu dovele do izljeenja
ne dovodi do izljeenja ve sa&o o&oguuje privre&eni prekid nonog stvaranja i izluivanja urina sve dok
dijete ne -ude sposo-no sa&o se -uditi tijeko& noi kako -i &okrilo
o tricikliki antidepresivi antikolinergici "e%#opesin
ogranienja) nuspojave lijekova; djeluju sa&o dok se koriste; -rzi ali ne dugotrajan uinak; visoka stopa
recidiva
Ko#-iniana teapija
prikladna kod starijih pacijenata sa otporno& pri&arno& nono& enurezo& kada nisu uinkoviti niti alar& niti
lijekovi
ko&-inirati se &ogu razliiti lijekovi ili terapija lijekovi&a zajedno s upotre-o& alar&a kako -i se opti&izirala
uinkovitost
&e'uti& istra*ivanja koja provjeravaju uspje(nost ko&-iniranih o-lika terapije enureze nisu jednoznana a u
veini sluajeva se ne pokazuje znaajna razlika u uspje(nosti izljeenja iz&e'u pacijenata koji koriste sa&o
jednu &etodu .npr. alar&ni ure'aj/ i onih koji koriste ko&-iniranu terapiju .npr. ko&-inacija alar&nog ure'aja i
lijekova/ ak ni nakon nekoliko &jeseci .=aitoh i sur. !""#/
AUTI2A:
.Aasenka D-janovi Marija Matievi Marijana Rajevi <unja >tepi i =ina 5i(leri/
to je a&ti%a#!
:ervazivni razvojni pore&eaj
od gr. rijei autos T sa& a u du-lje& s&islu rijei povuenost u sa&oga se-e
8Dutistina trijada9 - izrazito i trajno o(teenje
+. razvoja socijalnih interakcija
!. razvoja ver-alne i never-alne ko&unikacije i i&aginativne aktivnosti
2. izrazito ogranien repetitivan i stereotipan repertoar pona(anja interesa i aktivnosti
J #o;a koja ni!ta ne osje8a9 oi koje previ!e vide9 u!i koje previ!e uju 9to je ;ivot veliki' muka9 ja to znam>
<iet&ar BZller
Po'ijest a&ti%#a
7eo Canner +,02.g.
=e&ogunost djeteta da uspostavi nor&alne kontakte s roditelji&a i drugo& djeco&
Baka(njeli razvoj govora i upotre-a govora na neadekvatan nain
Oudno se igra ponavlja udne i -ezrazlo*ne pokrete
Fstrajava na po(tivanju odre'enog reda koji je sa& za&islio a koji za okolinu ne&a s&islen karakter
=edostatak &a(te
<o-ro &ehaniko pa&enje i nor&alan fiziki izgled
:ojava prvih si&pto&a prije trideset i (estog &jeseca *ivota
62
Dijagnosti*ianje i si#pto#i
u prvi& godina&a *ivota ali se ipak najjasnije &anifestira u 0. i #. godini
Razlikuju se)
o DF5I>5IO=I :ORLMLUDA
o D>:LRNLROI :ORLMLUDA
o RL55OI :ORLMLUDA
o <LBI=5LNRD5II=I :ORLMLUDA F <AL5I=A>5IF
o :LRIDBII=I RDBIOA=I :ORLMLUDA =LO<RLVL=
Si#pto#i
:ote(koe pri uspostavljanju &e'uljudskih odnosa
:rvi o-lik ko&unikacije s okolino& kod zdravog djeteta doga'a se otprilike u 2. &jesecu *ivota
Cod autistinog djeteta prvi s&ije(ak &o*e izostati
F razvoju govora javlja se nekoliko si&pto&a pore&eaja - razne ano&alije
nesposo-nost razu&ijevanja konteksta vi(e rijei u reenici
na psihologijski& testovi&a autistina djeca posti*u &nogo -olje rezultate na never-alni& nego na ver-alni&
testovi&a
strast za skupljanje& nekih nji&a dragih sitnica
stereotipno pona(anje a intenzitet ovisi o stupnju pore&eenosti
D&gi si#pto#i
Jiperaktivnost
:ore&eaji spavanja
:ore&eaji hranjenja
>a&oozlije'ujua pona(anja
Dgresivni ispadi .8napadi -ijesa9/
E$ozak autistine oso&e mogli &ismo poistovjetiti s puzzlom" svi su dijelovi prisutni9 samo su krivo poslo;eni9 a mi
vjerujemo da 8e se na8i nain da se jednog dana otkrije lijek koji 8e sve dijelove staviti na mjesto.F
)astanak poe#e,aja
Nenetske predispozicije
O(teenje &ozga .pre$peri$postnatalno/
Bioke&ijske s&etnje
Iea incidencija kod djeaka .!-0 puta/
:ani$esta*ija poe#e,aja
Mi(ljenje
o pore&eaj percepcije &anifestira se u kaotinoj integraciji osjeta u s&islenu cjelinu
Osjeti i percepcija
o funkcija osjetila i o-rada osjeta je ose-ujna$ pore&eena
o feno&en 8neosjeanja9 pojedinih dijelova tijela
o dezorganiziranost slu(ne percepcije
o hipersenzitivan sluh
L&ocije
o intenzivnije do*ivljavaju strah
o neadekvatno reagiraju na podra*aje
o anksioznostpanika
:ona(anje
o agresija i autoagresija
o -iolo(ki i socijalno uvjetovano
o svi o-lici terapija daju vrlo &alo uspjeha u &ijenjanju pona(anja
O-li*i teapija
Farmakoterapija
ne &o*e se u potpunosti izlijeiti &edika&enti&a
danas se daju ograniene koliine kako -i pedago(ke &jere i&ale s&isla
nove situacije &ogu izazvati jake napade ili intenzivne psihotine faze .agresivne ili stereotipne/
Otkad je autiza& povezan sa neuroke&ijski& procesi&a poku(avaju se koristiti lijekovi koji -i uklonili pri&arne
s&etnje
Fspjeh je postignut tek kad su povisili razinu endorfina u tijelu
63
Ostale teapije
terapijo& se autiza& ne &o*e izlijeiti no &o*e se znatno po-olj(ati kvaliteta *ivota tih pojedinaca
izra'uje se pose-an terapijski plan uzi&ajui u o-zir individualnost djeteta njegovu do- i okolinu
npr. pri&jena glaz-e vje*-a pona(anja i ko&uniciranja
A$$olteo'a teapija
terapeut postupno svoji& ruka&a vodi djeje ruke pa i tijelo .uenje i&itacijo&/
rje(avaju neke svakodnevne postupke kao (to je to tjelesna higijena ili sa&ostalno svlaenje i odijevanje
+o-ath < 3eaije'a teapija
poku(avaju se ukloniti cere-ralne s&etnje pokretljivosti autistine djece
terapeuti stalno ponavljaju vje*-e koje -i toj djeci po&ogle da po&ou osjetila stvore sliku svoga tijela u
prostoru
ACesina teapija
u centralno& *ivano& sustavu ne postoji ravnote*a iz&e'u po-u'ujuih i s&irujuih *ivanih i&pulsa
cilj ove terapije je registriranje svoje okoline i po-olj(anje kvalitete *ivota
logoped- govorno unapre'enje djece psiholozi- ojaati njihovo sa&opo(tovanje i sa&opouzdanje
neadekvatni& odgoje& i terapijski& postupci&a dolazi do propadanja intelektualnih funkcija
sve se to &o*e sprijeiti ili -are& u-la*iti adekvatno& terapijo&
terapija-najuspje(nija ako se pone pri&jenjivati u najranijoj do-i
&aksi&alno po-olj(ati interakciju &ajka-dijete
savjetovali(te za roditelje koji esto pate z-og -olesnog djeteta
Teapijski 'ti,i
na svako dijete dolazi jedan terapeut
&ajka izravno sudjeluje u terapiji
u terapiji sudjeluje cijela o-itelj
uskla'enost odgojnih postupaka &ajke i oca
aktivnosti u vrtiu su slo-odne
Talenti
izuzetne sposo-nosti veo&a su rijetke kod autistinih oso-a i ne u-rajaju se u te&eljne si&pto&e za
dijagnosticiranje autistinog pore&eaja
8Idiot savant9) precizno procijenjuju vrije&e -ez sataegzaktnu udaljenost nekog pred&eta savr(enu &otornu
koordinaciju -esprijekorno raunanje...
odgovorni hipoka&pusdijelovi kore velikog &ozga@@@
A&ti%a# & H'atskoj
Fdru*enje za po&o autistinoj djeci Jrvatske
u Jrvatskoj *ivi oko +" """ autistinih oso-a
nizak postotak dijagnosticiranih
ne&ogunost pri&jerenog radnog osposo-ljavanja rada i stanovanja
Ii(nja , god.
[Mi s&o ljudi pona(ajte se pre&a na&a kao pre&a ljudi&a s dostojanstvo& i s po(tovanje& i s razu&ijevanje&
svatko -i [ljude iz kutije\ tre-ao voljeti jer su njihove du(e iste kao djeca nevina pri svo& ro'enjuG\
>ellin Birger
DEPRESIJA
.Carlo Benas Mauro 7acovich i Ivana :le(e/
4epresije su psi'iki poreme8aji ija su &itna o&ilje;ja promjene raspolo;enja9 utuenost9 pomanjkanje radosti9
uvstvena praznina9 &ezvoljnost9 gu&itak interesa i niz tjelesni' tego&a ,Gautzinger9 @HH@-.
tri razine)
64
o na razini si&pto&a
o na razini sindro&a
o nadre'eni poja& za razliite pore&eaje i nji&a pripadajue uzroke
Depesi'ni sin"o#i o"lik&j& se -ojni# heteogeni# si#pto#i#a(
+. pona(anje$&otorika$pojavnost
dr;anje tijela: ne&ono zgr-ljeno -ez tonusa usporenost pokreta uz-u'enost ne&ir s puno pokreta
trljanja ruku i sl.;
izraz li+a: tu*an plaljiv za-rinut) kutovi usana pre&a dolje na-orano elo poput &aske ukoena &i&ika
koja je katkada nervozna i napeta;
govor: tih &onoton polagan; openito s&anjena razina aktiviteta sve do stupora &alo pro&jena s&anjen
radijus kretanja pro-le&i u svladavanju svakodnevnih zahtjeva;
!. e&ocionalni si&pto&i
osjeaji utuenosti -espo&onosti *alosti -ezna'a gu-itka napu(tenosti osa&ljenosti unutarnje
praznine nezadovoljstva strepnje i za-rinutosti po&anjkanja osjeaja i udaljenosti od svijeta;
2. vegetativni si&pto&i
unutarnji ne&ir napetost razdra*ljivost plaljivost iscrpljenost sla-ost pore&eaji spavanja dnevne i uz
godi(nje do-a vezane pro&jene stanja osjetljivost na &eteorolo(ke pro&jene gu-itak apetita i tjelesne
te*ine po&anjkanje li-ida ope vegetativne tego-e .&e'u ostali&a i pritisak u glavi *eluane i pro-avne
tego-e/;
priliko& dijagnosticiranja tre-a o-ratiti pa*nju na) krvni tlak razinu (eera u krvi nedostatak kalcija
koliinu *eljeza u krvi po&anjkanje ili poveanje serotonina$adrenalina;
0. kognitivni si&pto&i
negativni stavovi pre&a se-i .kao oso-i pre&a vlastiti& sposo-nosti&a i izgledu/ i pre&a -udunosti .npr.
za&i(ljanje slijepe ulice crne rupe/;
pesi&iza& stalno prisutno sa&okritiziranje nesigurnost hipohondrija siro&a(tvo ideja ote*ano &i(ljenje
pro-le&i s koncentracijo& cirkularno &i(ljenje oekivanje kazni ili katastrofa su&anute ideje npr. krivnje
nedostatnosti ili osiro&a(enja;
rigidna razina postavljanja zahtjeva nihilistike za&isli o -ezizlaznosti i -es&islenosti vlastitog *ivota
suicidalne ideje;
#. &otivacijska razina
us&jerenost na neuspjeh povlaenje ili iz-jegavanje strah ili -ijeg od odgovornosti do*ivljaj gu-itka
kontrole i -espo&onosti gu-itak interesa gu-itak potkrepljenja po&anjkanje poticaja ne&ogunost
dono(enja odluka osjeaj preoptereenosti povlaenje sve do sa&ou-ojstva ili poveana ovisnost o
drugi&a .Jautzinger !""!/.
Depesi'ni poe#e,aji se pe#a DS:1IV "ijele na(
ve#iki depresivni poreme4aj 6 o-ilje*en je s jedno& ili vi(e velikih depresivnih epizoda .tj. naj&anje dva
tjedna depresivnog raspolo*enja ili gu-itak zani&anja povezan s naj&anje etiri dodatna si&pto&a depresije/;
distimini poreme4aj 6 o-ilje*en je s naj&anje dvije godine depresivnog raspolo*enja tijeko& vi(e dana
nego (to nije prisutno povezano s dodatni& depresivni& si&pto&i&a koji ne zadovoljavaju kriterije za veliku
depresivnu epizodu;
depresivni poreme4aj, neodre-en 6 ukljuen je za (ifriranje pore&eaja s depresivni& o-ilje*ji&a koji ne
zadovoljavaju kriterije za veliki depresivni pore&eaj disti&ini pore&eaj pore&eaj prilagod-e s
depresivni& raspolo*enje& ili za pore&eaj prilagod-e s &ije(ano& anksiozno(u i depresivni&
raspolo*enje& .ili depresivni& si&pto&i&a o koji&a postoje nedostatne ili proturjene infor&acije/.
Kiteiji %a 'elik& "epesi'n& epi%o"& pe#a DS:1IV(
:et .ili vi(e/ od slijedeih si&pto&a prisutni su tijeko& dvotjednoga razdo-lja i predstavljaju pro&jenu od
ranijeg djelovanja; -are& jedan od si&pto&a je ili .+/ depresivno raspolo*enje ili .!/ gu-itak zani&anja ili
u*ivanja.
+. depresivno raspolo*enje vei dio dana gotovo svaki dan (to se navodi kao su-jektivna *al-a .npr. osjea
se tu*no ili prazno/ ili vide drugi .npr. izgleda *alosno/
!. znaajno s&anjeno zani&anje ili u*ivanje u svi& ili gotovo svi& aktivnosti&a vei dio dana gotovo svaki
dan .(to se navodi kao su-jektivna pritu*-a ili to vide drugi ljudi/
2. znaajan gu-itak tjelesne te*ine -ez dijete ili do-ivanje na te*ini .npr. pro&jena vi(e od #1 tjelesne te*ine
u &jesec dana/ ili s&anjenje ili poveanje apetita gotovo svakog dana
0. nesanica ili hiperso&nija gotovo svakog dana
#. psiho&otorika agitacija ili retardacija gotovo svakog dana .(to vide drugi a ne sa&o su-jektivni osjeaj
ne&ira ili usporenosti/
%. u&or ili gu-itak energije gotovo svakog dana
Q. osjeaj -ezvrijednosti ili velike i neodgovarajue krivnje .koja &o*e -iti su&anuta/ gotovo svakog dana .ne
sa&o sa&oponi*avanje ili krivnja z-og -olesti/
65
3. s&anjena sposo-nost &i(ljenja ili koncentriranja ili neodlunost gotovo svaki dan .-ilo kao su-jektivni
osjeaj ili vidljivo od strane drugih/
,. ponavljajua raz&i(ljanja o s&rti .ne sa&o strah od s&rti/ ponavljajue sa&ou-ilake ideje -ez
specifinog plana ili poku(aji sa&ou-ojstva ili specifian plan za izvr(enje sa&ou-ojstva
>i&pto&i ne zadovoljavaju kriterije za &ije(anu epizodu.
>i&pto&i uzrokuju kliniki znaajne s&etnje ili o(teenja u socijalno&e radno&e ili drugo& va*no& podruju
djelovanja.
>i&pto&i ne nastaju kao neposredni fiziolo(ki uinak psihoaktivne tvari .npr. zlopora-a droga ili lijekova/ ili
opeg zdravstvenog stanja .npr. hipotiroidiza&/.
>i&pto&i se ne &ogu pripisati *alovanju tj. ne nastaju nakon gu-itka voljene oso-e si&pto&i traju du*e od
dva &jeseca i o-ilje*eni su znaajni& djelatni& o(teenje& -olesno& zaokupljeno(u -ezvrijedno(u
sa&ou-ilaki& ideja&a psihotini& si&pto&i&a ili psiho&otoriko& usporeno(u.
Pe'alen*ija; &estalost i i%ik o-olije'anja
prevalencija depresivnih pore&eaja +01
uestalost .-roj oso-a koje prvi put o-olijevaju tijeko& godine dana/ +-! na svakih +"" oso-a
za &u(karce do +!1 a za *ene do !%1 .+Q1 ukupno u populaciji/
sve &la'e skupine oso-a
kod djevojaka i *ena postoji poveani rizik ranije pojave depresije
rizini& .ili za(titni&/ faktoro& za depresiju s&atra se stanje u o-itelji i postojanje$nepostojanje -liskog
oso-nog odnosa
najni*a uestalost depresija kod oso-a koje su -ile u -raku i&ale vi(e o-razovanje i sigurnije zaposlenje ili
profesionalni polo*aj te koje su *ivjele u &anji& &jesti&a i gradii&a .Jautzinger !""!/
Ko#o-i"itet
uz depresije .depresivne epizode i disti&ije/ u QQ1 sluajeva -are& jo( jedna dijagnoza
naje(e su to anksiozni pore&eaji .oko ]/ ovisnosti o neki& tvari&a .oko +$2/ te so&atofor&ni pore&eaji
.oko +$2/ .Jautzinger !""!/
Tet#ani
Far&akolo(ka terapija
Interpersonalna terapija
o :sihosocijalna i interpersonalna iskustva klijenata i&aju kljuni utjecaj na lijeenje. Iide se u socijalno&
pona(anju. >ada i ovdje
o F-la*ivanje si&pto&a i po-olj(anje &e'uljudskih odnosa. =e&a du-okih pro&jena u linosti.
o :oetna) prevladavanje si&pto&a.
o >redi(nja) tret&an aktualnih interpersonalnih te(koa.
o Bavr(na) razgovor o kraju tret&ana ponavljanje nauenog.
<ugotrajni analitiki tret&an
:artnerska terapija
o <o-ivanje potpore nedepresivne strane
o :ovecanje zadovoljstva odnoso& i raz&jena pozitivnih ponasanja
o :o-olj(anje vje(tina ko&unikacije no(enja sa streso& itd.
o :reslagivanje partnerskih pro-le& da -i se vidjelo jesu li oni uzrok
o Identificiranje i &odificiranje partnerskih interakcija koje odrzavaju depresiju
BC5
o Identifikacija pro-le&a -lokada i potencijalnih alternativa.
o Dktiviranje razvijanje ko&petentnosti rje(avanje pro-le&a po-olj(anje vje(tina suoavanja i
ko&unikacije.
66
misli
osjeaji
djelovanj
e
E#piijska e'al&a*ija tet#ana "epesije
6U odsustvu znanosti9 prevladavaju mi!ljenja7
Op,enito o ista/i'anji#a
LKsenck .+,#!/ 8=ije prona'ena potvrda za uo-iajeno &i(ljenje da psihoterapija olak(ava oporavak9
=IMJ .=ational Institute for Mental Jealth/
E5M .Elinical trial &ethodologK/ 6 uo-iajena &etoda kori(tena u istra*ivanju efikasnosti terapija
:sihoterapija je kod depresije efikasna za neke klijente u neki& situacija&a .Oei ^ >huttle4ood +,,%/
Uspoe"-a psihoteapija
Meta-analiza
7eichsenring .!""+/ 6 Cognitivno--ihevioralna .EB5/ i kratkotrajna psihodina&ska terapija .>5::/ su
podjednako efektivne &etode u tret&anu depresije
>vart-erg i >tiles .+,,+/ te Nra4e i sur. .+,,0/ daju prednost EB5 terapiji nad >5:: terapijo&
Erits-Eristoph .+,,!/ >hapiro .+,,0/ ReKnlods i sur. .+,,%/ - ne&a razlike iz&e'u EB5 i >55: terapije
Lfikasan test uspje(nosti jer kontroliraju uo-iajene faktore i ukljuuje testiranje specifinih &ehaniza&a
.Eha&-less ^ Dollon +,,3/
Spe*i$iniN)espe*i$ini $aktoi
=euspjeh u otkrivanju znaajnih razlika iz&e'u psihoterapija priliko& s&anjivanja depresivnih si&pto&a
.Beckha& +,,"; =IMJ +,3# +,3,/
Brojni kliniari to pripisuju nespecifini& faktori&a iz&e'u psihoterapija oni& (to i& je zajedniko .Llkin i sur
+,3,/
Bajedniki faktori i ho&eostatski &odel .Beckha& +,,"/
<oprinos zajednikih faktora) novo kognitivno i iskustveno uenje ojaavanje nade iskustvo uspjeha rad s
e&ocija&a .Frank +,Q2/
Jo&eostatski &odel ukazuje da terapiju nije do-ro svesti na zajednike faktore .Beckha& +,,"/
Psihoteapija iNili 3a#akoteapija
=IMJ .Llkin i sur. +,3,/ - ne&a razlike iz&e'u 2 vrste tret&ana; ! psihoterapije .Beckova kognitivna i
:sihodina&ska/ i antidepresiva .i&ipra&ine/ 6 kod te*e depresije antidepresiv uspje(niji
0 pregledna rada koja ukljuuju +2 lanaka 6 glavni zakljuak) u veini istra*ivanja efekt ko&-iniranog
tret&ana jednak je efektu odvojenog tret&ana .sa&o psihoterapija ili far&akoterapija/ sa&o u neki&
istra*ivanji&a ko&-inacija pokazuje superiornost .Eonte i sur.+,3%; Ro-inson i sur +,,"; ReWler i Eicchetti
+,,! Manning i sur. +,,!/
Co&-inacija far&akoterapije i psihoterapije -olja od -ilo koje odvojeno .Aonghe !""+/
>na*na uvjerenja kliniara i podaci istra*ivaa te(ko se po&iruju na ovo& pitanju .Aonghie !"""/
:sihoterapija (titi od javljanja novih epizoda psihofar&aci nije poznato .7oftus +,,!/
Pije"lo%i %a -&"&,nost
Istra*ivanja depresije naje(e slijede <>M-II -iopsihosocijalni &odel kao alternativa .7uKten i sur. !""%/
:itanje relapsa i dugoronih uinaka terapije@
Controlirana istra*ivanja dugotrajnih tret&ana@
F &nogi& istra*ivanji&a tehnika kratkotrajnih terapija veina po-olj(anja uoena je ve u prvih nekoliko
susreta prije nego se specifine tehnike pri&jene .7e4insohn i Elarke +,,,/
Ba -udua istra*ivanja) odnos klijent terapeut koristiti ter&in e&pirjski podr*avana na kvalitetniji nain koristiti
&ultidi&enzionalne &jere postotak po-olj(anja i izlijeenja si&pto&e koji se javljaju nakon tret&ana napustiti
jednostavnu 8-olest-lijek9 &etaforu svojstvenu za <>M-pristup .7uKten !""%/
67
=ajnovija istra*ivanja nagla(avaju korisnost kontinuiranog tret&ana i povre&enog odr*avanja kod s&anjenja
ponovnog vraanja -olesti
Mindfulness Based Eognitive 5herapK .MBE5/-!""" Eognitive Behavioral DnalKsis >Kste& of :sKchotherapK
.EBD>:/-!""2 Rell-Being 5herapK-+,,, s fokuso& na vraanje si&pto&a
SO5IJA9)A A)KSIO2)OST
.=ata(a Ivankovi Dlenka Mitrovi 7ucija Modru(an i =ata(a :eteh/
So*ijalna anksio%nost je no#alna poja'a koja se ja'lja & so*ijalni# sit&a*ija#a.
intenzivan i ustrajan strah od socijalnih situacija ili situacija izvo'enja
trenutni anksiozni odgovor
dijagnoza ako anksioznost znaajno interferira sa *ivoto& oso-e ili izaziva ekstre&ni stres
socijalna anksioznost T socijalna fo-ija
U%o*i
Bihevioralne hipoteze) posljedica kondicioniranja i a-nor&alne kognicije koja se oituje kao _strah od negativne Bihevioralne hipoteze) posljedica kondicioniranja i a-nor&alne kognicije koja se oituje kao _strah od negativne
evaluacije_ i _predrasuda da e drugi ljudi -iti pre&a nji&a pretjerano kritini_. evaluacije_ i _predrasuda da e drugi ljudi -iti pre&a nji&a pretjerano kritini_.
:sihodina&ska istra*ivanja upuuju na ulogu od-acujuih roditelja prije svega &ajki -ilo da su djeca -ila :sihodina&ska istra*ivanja upuuju na ulogu od-acujuih roditelja prije svega &ajki -ilo da su djeca -ila
zapostavljena ili preza(tiena. zapostavljena ili preza(tiena.
Biolo(ke teorije o-ja(njavaju nastanak socijalnih fo-ija pore&eaje& u funkciji neurotrans&itorskih receptora u Biolo(ke teorije o-ja(njavaju nastanak socijalnih fo-ija pore&eaje& u funkciji neurotrans&itorskih receptora u
&ozgu i neuroendokrinolo(ki& odstupanji&a. &ozgu i neuroendokrinolo(ki& odstupanji&a.
Si#pto#i
crvenjenje
znojenje
palpitacije .lupanje srca/
piskutavi glas
&ucanje ili -r-ljanje
drhtanje
napetost &i(ia trzanje
&entalna -lokada
pla
...
Dijagnosti*ianje
Intervju i testovi
5estiranje krvi i urina
Oetiri glavna kriterija po <>M-II)
D. znaajan i trajan strah z-og jedne ili vi(e socijalnih situacija ili javnih nastupa kod kojih je oso-a u krugu
nepoznatih ljudi ili je izlo*ena njihovoj pa*nji. :ojedinac se -oji da e svoji& pona(anje& .ili ispoljavanje&
anksioznih si&pto&a/ -iti poni*en ili da e do*ivjeti neugodnost.
B. Izlaganje zastra(ujuoj socijalnoj situaciji gotovo uvijek provocira anksioznost koja &o*e dosei o-lik
situacijski ogranienog ili situacijski predisponirajueg :aninog napada.
E. Oso-a prepoznaje da je strah pretjeran ili nerazu&an.
<. Bastra(ujue situacije ili nastupi se iz-jegavaju ili se pro*ivljavaju s intenzivno& anksiozno(u ili s&etnjo&.
L. Iz-jegavanje anksiozna anticipacija ili s&etnje u zastra(ujui& situacija&a ili kod javnih nastupa znaajno
o&etaju svakodnevnicu pojedinca
:ore&eaj tre-a perzistirati naj&anje (est &jeseci da -i -io dijagnosticiran kao takav.
javlja se u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj do-i .+# - !#.g/
prevalencija) +1 do !!1 .iako z-og preklapanja s drugi& pore&eaji&a ne postoji jasno slaganje/ strah od
javnog dr*anja govora ak i do Q"1.
ne&a spolnih razlika u uestalosti ali se o-lik socijalne anksioznosti &o*e razlikovati kod &u(karaca i *ena
znaajan faktor je i predispozicija za te&pera&ent sklon anksioznosti koji ini da je oso-a stalno pod
poveani& oprezo& pri ulasku u socijalne situacije
nisko sa&opo(tovanje
podcjenjivanje svojih talenata i ko&petencije
pretjerana osjetljivost na kritiku negativno vrednovanje ili od-ijanje
68
Tipo'i so*ijalne $o-ije
SPE5I3IH)A SO5IJA9)A 3O+IJA 6 fo-ija ograniena na neke situacije .kao npr. javni govor ili u prisutstvu
seksualno privlane oso-e i sl./ kojoj o-ino prethodi neko trau&atino iskustvo.
=E)ERA9I2IRA)A SO5IJA9)A 3O+IJA 6 javlja se u veini situacija koje ukljuuju socijalnu interakciju i
povezana je sa (iri& spektro& psiholo(kih pro-le&a.
<va o-lika koja se &ogu svrstati pod socijalnu anksioznost ali ne nu*no su) anksio%nost 'e%ana %a i%'e"-& i
te#a pe" nast&p. Me'uti& kod anksioznosti vezane za izved-u oso-a osjea pritisak ali se evaluira
pre&a vlastiti& standardi&a dok su evaluacije drugih ljudi u drugo& planu.
>ocijalno anksiozne oso-e svoje socijalne vje(tine procjenjuju kao neadekvatne ali to ne &ora znaiti i da su
one realno takve.
Kogniti'ni #o"el Oells1a i 5lak1a
Od centralne va*nosti je *elja oso-e da ostavi povoljan doja& na druge ljude nasuprot sna*no izra*enoj
nesigurnosti i nevjerici da je to uope &ogue.
Fnutar socijalne situacije osjeaju prijetnju; vjeruju da e se ponijeti na neadekvatan i neprihvatljiv nain te da
e to za njih i&ati katastrofalne posljedice .kao npr. gu-itak statusa vrijednosti od-acivanje`/.
Ti gla'ne kategoije "is$&nk*ionalnih 'jeo'anja(
-ezuvjetna vjerovanja o se-i .npr. ja sa& glup dosadan` i sl./
uvjetovana vjerovanja o socijalnoj procjeni .npr. da znaju kakav sa& od-acili -i &e ili npr. ako vide da &i je
nelagodno &islit e da sa& glup`i sl./
previsoki standardi za socijalnu izved-u .npr. uvijek &ora& priati pa&etne stvari`i sl./
Kogniti'ni #o"el Oells1a i 5lak1a
<isfunkcionalna vjerovanja o drugi& ljudi&a)
o vjerovanje da su ljudi vrlo us&jereni na neiji izgled i$ili pona(anje te ga procjenjuju
o vjerovanje da drugi ljudi &ogu [itati\ e&ocije
o vjerovanje da ljudi -rzo od-acuju -ilo koga tko ostavlja doja& da je nesposo-an
Kogniti'ni #o"el Oells1a i 5lak1a
[D=C>IOB=I :RONRDM\ Ta neugodno autono&no uz-u'enje interferira sa sposo-no(u procesiranja
uo-iajenih infor&acija Ta negativna sa&oevaluacija - kao potvrda oso-ne neadekvatnosti
Po*esi akti'iani & pijete,oj so*ijalnoj sit&a*iji(
znaajno pre&je(tanje fokusa pa*nje na sa&oga se-e
pojava pona(ajnih nedostataka izazvanih anksiozno(u
aktiviranje [sigurnosnih pona(anja\
Ini*ija*ija sig&nosnih pona.anja
:rikriveni naini iz-jegavanja 6 ne injenje neega jer izaziva anksioznost
>igurnosna pona(anja 6 injenje neeg da -i se izazvao osjeaj sigurnosti ne privlaenje nepotre-ne pa*nje
Ru&iniranje nad pro-le&o& 6 anticipacijska anksioznost z-og za-rinutosti za vlastito pona(anje u -udui&
socijalni& situacija&a kao i analiziranje pro(lih doga'aja.
Di$een*ijalna "ijagno%a
Dgorafo-ija sa ili -ez paninog pore&eaja
<epresija
Dlkoholiza& i zloupora-a droga
Lkstre&na stidljivost
Iz-jegavajui pore&eaj linosti
Tet#an
&edika&entozna terapija
terapija jogo&
psihoanalitika terapija
kognitivno--ihevioralna terapija
trening socijalnih vje(tina
:e"ika#ento%na teapija
trankvilizatori
69
antidepresivi
Tet#an jogo#
pojaava sa&oregulaciju i so&atopsihiko stanje pojedinca
po&a*e oso-i ujediniti linost i stanje u&a &ijenjajui stav i &otivaciju razvijanje& zdravih i pravilnih navika te
&odificiranje& prioriteta i vrijednosti *ivota
Ije*-e disanja po&a*u u kontroli -ioenergije (to onda sta-ilizira e&ocionalne posljedice -olesti
Aoga Dsanas
Aoga higijene
Psihoanalitika teapija
Eilj je izlo*iti i neutralizirati &aterijal protiv kojeg se ego -rani tako da ego &o*e -iti slo-odan tro(iti svoju
energiju na korisnije zadatke.
>lo-odne asocijacije
Interpretacija snova
Otpor i transfer
Kogniti'no1-ihe'ioalna teapija
siste&atska desenzitizacija
za&i(ljanje izlaganje
progresivna &i(ina relaksacija
kognitivno restrukturiranje
Kogniti'no est&kt&ianje
analiza pogre(aka u raz&i(ljanju
dekatastrofizacija
uspore'ivanje stvarnih i oekivanih posljedica situacije
uvi'anje pogre(aka u &i(ljenju
in vivo izlaganje
pona(ajne 8do&ae zadae9
Tening so*ijalnih 'je.tina
asertivnost
rje(avanje socijalnih pro-le&a
70