Računovodstvo I Financije II

Raunovodstvo i financije 2
1
RAUNOVODSTVO I FINANCIJE II

ECTS: 4 boda (tjedno optereenje: 2 sata predavanja + 1 sat vjebi)

Cilj kolegija: Znanja neophodna za razumijevanje financijskih kategorija i
osposobljenost za praenje i evidentiranje poslovnih procesa.

Sadraj predavanja:

1. Kratkorone i dugorone obveze
2. Vremenska razgranienja
3. Zalihe sirovina i materijala
4. Zalihe rezervnih djelova i sitnog inventara
5. Metode obrauna utroka zaliha
6. Trokovi proizvodnje i neproizvodni trokovi
7. Porezno nepriznati trokovi
8. Raspored trokova
9. Formiranje zaliha proizvodnje
10. Zalihe robe u trgovini
11. Rashodi
12. Prihodi i bruto financijski rezultat
13. Neto dobitak (gubitak)
14. Sastavljanje bruto bilance
15. Pokazatelji uspjenosti poslovanja

Literatura:

Belak. V. (2006). Profesionalno raunovodstvo (prema MSFI i hrvatskim
poreznim propisima), Zgombi&Partneri, Zagreb
Belak, V.(2002): Osnove profesionalnog raunovodstva, VEST, Split

RiFF-ov raunski plan

Provjere znanja:

3 testa (svaki 25% zavrne ocijene)
3 seminarska rada

Nastavnik: mr.sc. eljka Domijan.

2

Pojavni oblici Vrsta

OBVEZE

Kratkorone obveze

Dugorone obveze

Pasivna vremenska
razgranienja

KAPITAL I REZERVE

Dobavljai
Izdani ekovi
Izdane mjenice
Izdane ostale vrijednosnice
Obveze prema dravnim organima
Predujmovi
Dospjele obveze prema vlasnicima poduzea
Dospjele obveze dugoronih kredita
Kratkoroni krediti
Ostale dospjele obveze

Krediti od banaka
Krediti od povezanih i drugih poduzea
Ostali krediti
Obveznice

Odgoena plaanja dospjelih obveza
Naplaeni prihodi buduih razdoblja
Ostala razgranienja

Pojedinana ulaganja
Partnerska ulaganja
Dionika ulaganja
Rezerve
Premije na emitirane dionice
Efekti revalorizacije
Zadrani dobitak

1. KRATKORONE I DUGORONE OBVEZE

Obveze (dugovi) i vlastiti kapital poduzea u raunovodstvu obuhvaeni su
zajednikim pojmom pasiva. Oni predstavljaju izvore imovine kojom poduzee
raspolae, odnosno daju informaciju odakle poduzee crpi gotovinu kojom
financira svoje aktivnosti. Struktura pasive (izvora imovine) prema kriteriju
rastue ronosti prikazana je na slici 1.1.

Slika 1.1. Struktura izvora financiranja imovine

3
1.1. Kratkorone obveze

Kratkorone obveze su one obveze ije se podmirenje oekuje u roku kraem od
godine dana raunajui od datuma bilance.

1.1.1. Obveze prema dobavljaima

Obveze prema dobavljaima u zemlji koji su obveznici poreza na dobit nastaju
primitkom isporuenih dobara ili usluga. Knjie se na temelju primljenog rauna
(R1) na kontu 220 koji se ralanjuje na sljedee skupine obveza:

2200 Dobavljai dobara
2201 Dobavljai usluga
2202 Dobavljai opreme, postrojenja i nekretnina
2203 Dobavljai nematerijalne imovine
2204 Dobavljai iz operativnog lizinga (za najmove)
2205 Dobavljai iz ortakog ugovora

Obveze prema dobavljaima iz inozemstva (konto 221) ralanjuju se na
sljedee skupine obveza:

2210 Dobavljai dobara iz inozemstva
2211 Dobavljai usluga iz inozemstva
2212 Dobavljai prava intelektualnog vlasnitva, istraivanja trita i dr.
2213 Dobavljai prava na franizu

Skupine obveza prema dobavljaima dalje se ralanjuju analitiki i vode za
svakog dobavljaa posebno. Analitiko knjigovodstvo dobavljaa u praksi se
naziva salda konti dobavljaa. Stanje na sintetikom kontu obveza prema
dobavljaima treba odgovarati zbroju analitikih konta dobavljaa.

Primjer 1.1

Nastanak i podmirenje obveza prema dobavljaima u zemlji:
1) Nabavljen je materijal za potrebe proizvodnje i primljenje raun
dobavljaa (R1) u svoti od 40.000 kn plus 10.000 kn PDV. Materijal je
zaduen na skladite.
2) Primljen je raun dobavljaa za usluge ienja u svoti od 5.000 kn plus
1.250 kn PDV.
3) Plaen je raun dobavljaa za materijal u svoti od 50.000 kn sa iro
rauna
4) Plaen je raun dobavljaa za obavljene usluge ienja u svoti od 6.250
kuna.
4

Knjienja u dnevniku:

Svota Tek.
br.

Opis

Konto
Duguje Potrauje
Pretporez po ulaznim raunima
Dobavljai zaliha
Za fakturnu vrijednost materijala
1!!
1"!!
##!!
"!.!!!
1!.!!!

$!.!!!

#. %sluge i&'enja
Dobavljai usluga
Obraunane kamate za prvi mjesec
"1##
1"!!
##!1
$.!!!
1.#$!

(.#$!

. Dobavljai zaliha
)iro raun
Za podmirenje dobavljaa
##!!
1!!!
$!.!!!
$!.!!!
". Dobavljai usluga
)iro raun
Za podmirenje dobavljaa
##!1
1!!!
(.#$!
(.#$!

Knjienja u glavnoj knjizi:

3100 Zalihe sirovina i materijala 2200 Dobavljai zaliha
(1) 40.000 (3) 50.000 50.000 (1)

1400 Pretporez po ulaznim raunima 2201 Dobavljai usluga
(1) 10.000 (4) 6.250 6.250 (2)
(2) 1.250

4122 %sluge i&'enja 1000 )iro raun
(2) 5.000 S
0
xxx 50.000 (3)
(.#$! *"+

1.1.2. Obveze prema dobavljaima fizikim osobama

U dobavljae fizike osobe pripadaju obveznici poreza na dohodak kao to su
obrtnici, slobodna zanimanja, povremeni autori, najmodavci i slino.

Ako su dobavljai fizike osobe obveznici poreza na dohodak i istodobno
obveznici PDV-a prema naplaenim raunima, ispostavljaju bezgotovinske
raune s oznakom R-2. Pretporez po primljenom raunu R-2 se ne knjii na
5
konto 1400, nego na konto 1408 Pretporez koji jo nije priznat. Ovaj konto ne
uzima se u obraunu saldiranja PDV-a.

Kad se raun R-2 plati, pretporez se prenosi s konta 1408 na konto 1400. Ako na
datum bilance raun R-2 nije plaen, pretporez koji jo nije priznat iskazuje se
kao bilanna stavka potraivanja na kontu 1408.

Primjer 1.2

Knjienje obveza po raunima R-2:
1) Primljen je raun obrtnika (R-2) za obavljene usluge prijevoza u
cestovnom prometu na svotu od 3.000 kn plus 750 kn PDV.
2) Plaen je raun obrtnika (R-2) u svoti od 3.750 sa iro rauna.
Ostvareno je pravo na priznavanje pretporeza.


Svota Tek.
br.

Opis

Konto
Duguje Potrauje
1. Prijevozne usluge u ,estovnom prometu
Pretporez koji jo& nije priznat
Dobavljai obrtni,i
Za raun R-2 obrtnika
"1!#
1"!-
###!
.!!!
.$!

..$!
#. Dobavljai obrtni,i
)iro raun
Plaanje rauna R-2 i priznavanje pretporeza
###!
1!!!
1"!!
1"!-
..$!

.$!

..$!

.$!


4102 Prijev. usl. u ,estovnom prometu 2220 Dobavljai obrtnici
(1) 3.000 (2a) 3.750 3.750 (1)

1408 Pretporez koji jo nije priznat 1000 iro raun
(1) 750 750 (2b) S
0
xxxx 3.750 (2a)

1400 Pretporez po ulaznim raunima
(2b) 750

6
1.1.3. Obveze za izdane mjenice

Obveze razliitih vrsta mogu se podmirivati, izmeu ostalog, mjenicama (osim
poreznih obveza i drugih obveza kod kojih je iskljueno plaanje mjenicom). Na
taj nain se jedna vrsta obveza zatvara i zamjenjuje obvezom za izdane mjenice
koje e u odreenom roku biti podmirene.

U okviru nominalne vrijednosti mjenice mogu uz svotu duga (glavnice) biti
ukljuene i ugovorene kamate te svota PDV-a na kamate.

Primjer 1.3

Knjienje izdane vlastite mjenice s ukljuenom kamatom i PDV-om na kamate:
1) Primljen je raun dobavljaa za nabavljene rezervne dijelove za servisne
usluge u svoti od 40.000 kn plus 10.000kn PDV. Rezervni dijelovi su
zadueni na skladite.
2) Dobavljau je 1. lipnja izdana vlastita mjenica s dospijeem na dan 1.
srpnja u svrhu plaanja rauna za rezervne dijelove u svoti od 50.000 kn.
Za mjenino plaanje s odgodom od 30 dana ugovorena je kamata 12%
godinje. Kamata se uveava za PDV. Obraunana kamata iznosi 460 kn,
a obraunani PDV na kamate iznosi 115 kn. Prema tome, vlastita mjenica
izdana je na svotu od 50.575 kn Za obraunanu kamatu i PDV dobavlja
ispostavlja raun R-1. Trokovi kamata knjie se kao trokovi budueg
razdoblja, a pretporez se priznaje kad se mjenica naplati.
3) Po izvatku sa iro rauna knjiena je isplata vlastite mjenice po dospijeu
u svoti od 50.575 kn.
4) a) Knjieni su trokovi diskontne kamate po mjenici u svoti od 460 kn.
b) Priznat je pretporez po obraunu za kamatu u svoti od 115 kn.

Svota Tek.
br.

Opis

K/to
Duguje Potrauje
1. 0ezervni 1ijelovi za servisne usluge
Dobavljai zaliha
Za fakturu dobavljaa i zaduenje skladita
#!!
1"!!
##!!
"!.!!!
1!.!!!

$!.!!!

#. Dobavljai zaliha
Tro&kovi kamata bu1u'eg raz1oblja
Obveze za iz1ane mjeni,e
zdana vlastita mjenica s u!ovoren" kamatom
##!!
12"
1"!-#
11!
$!.!!!
"(!
11$

$!.$.$

7
. Obveze za iz1ane mjeni,e
)iro raun
Za isplatu vlastite mjenice po dospijeu
#11!
1!!!
$!.$.$

$!.$.$
". Diskontne kamate po mjeni,ama
Tro&kovi kamata bu1u'eg raz1oblja
Za troak kamate i priznavanje pretporeza
".$
12"
1"!!
1"!-
"(!

11$

"(!

11$


#!! 3 0ezervni 1ijelovi
za servisne usluge ##!! 3 Dobavljai zaliha
(1) 40.000 (2) 50.000,00 50.000,00 (1)

1400 Pretporez po ulaznim raunima 2110 Obveze za izdane mjenice
(1) 1!.!!! (3) 50.750 50.750 (2)
(4b) 11$

1000 )iro raun 194 Trokovi kamata budueg razdoblja
S
0
xxx 50.575 (3) (2) "(! "(! (4a)

1408 Pretporez koji jo nije priznat 4735 Diskontne kamate po mjenicama
(2) 11$ 11$ (4b) (4a) "(!

1.1.4. Obveze s osnove kratkoronih zajmova

Obveze s osnove kratkoronih zajmova nastaju uzimanjem financijskih ili
robnih zajmova od vlasnika poduzea, graana i drugih poduzea. Ove obveze
najee nastaju kad vlasnici poduzea daju svom poduzeu pozajmice radi
poboljanja likvidnosti ili pozajmljuju novac od drugih poduzea. Pozajmice se
mogu davati beskamatno ili uz obraun kamate (kamata se smatra dohotkom od
kapitala i oporezuje se). Ako zajmodavac odlui oprostiti poduzeu dug od
zajma koji mu je dao, dug se zatvara u korist prihoda (213/7701). Vlasnik
poduzea koji je zajmodavac moe odluiti da dane pozajmice preknjii u korist
vlastitog kapitala (213/9000). U tom sluaju, poveanje temeljnog kapitala treba
uknjiiti na sudu.

Kad poduzee daje kredit drugom poduzeu na obraunane kamate na pozajmice
plaa se PDV. Poduzee zajmoprimac ima pravo na pretporez tek protekom
razdoblja za koje je obraunana kamata, odnosno tek nakon nastanka obveze za
PDV kod zajmodavca i primitka rauna.
8
1.2. Dugorone obveze

Dugorone obveze su one iji je rok vraanja dui od jedne godine raunajui od
datuma bilance.

1.2.1. Obveze s osnove dugoronih zajmova

Dugoroni zajmovi su zajmovi primljeni od drugih drutava ili graana s rokom
vraanja duim od godine dana. Oni se prema vrstama zajmova knjie na
analitikim kontima. Na kontu 251 knjii se glavnica duga bez kamata. Anuiteti
zajma otplauju se u vremenskim intervalima i u svotama koje se definiraju
ugovorom i planom otplate. Obraunane kamate evidentiraju se kao troak
razdoblja na koje se odnose. Ako je zajmodavac obveznik PDV-a treba u
svakom obraunskom razdoblju za plaanje PDV-a (najee mjeseno)
ispostavljati raune za kamate sa zaraunanim PDV-om, bez obzira to otplate
anuiteta mogu biti u duim vremenskim intervalima (npr. polugodinje).

1.2.2. Dugorone obveze prema kreditnim institucijama

Dugorone obveze prema kreditnim institucijama su obveze za primljene
dugorone kredite od banaka, osiguravajuih drutava i ostalih financijskih
institucija.

Obveza za primljeni kredit knjii se u svoti glavnice bez kamata. Otplata kredita
obavlja se u ugovorenim anuitetima prema planu otplate na nain da se dio
anuiteta koji se odnosi na kamate knjii na trokove razdoblja na koje se odnose.
Na kamate koje naplauju banke i ostale financijske institucije ne obraunava se
PDV.

Primjer 1.4

Primanje i otplata dugoronog kredita banke:
1) Poduzee je primilo od banke 600.000 kn dugoronog kredita. Kredit se
vraa u est jednakih rata koje se plaaju estomjeseno, tj. u vremenu od
3 godine. Kamatna stopa je anuitetska godinja u iznosu od 12%. Kredit
je primljen 9.08.2002.
2) Poduzee je otplatilo prvu ratu kredita dana 9.02.2003. prema sljedeem
planu otplate:

9
456O078T4954 P:85 OTP:8T;

0< Datum 4znos rate Kamata =lavni,a Dug
1 !2.!#.! 1##.!1.>$- (.!!!>!! -(.!1.>$- $1.2-#>"#
# !2.!-.! 1##.!1.>$- !.-->2$ 21.1.->( "##.-!>.2
!2.!#.!" 1##.!1.>$- #$.(-># 2(.("2>$ #(.1$">""
" !2.!-.!". 1##.!1.>$- 12.$(2>#. 1!#.""->1 ##..!(>1
$ !2.!#.!$. 1##.!1.>$- 1."##>. 1!-.$2$>#1 11$.11!>2#
( !2.!-.!$ 1##.!1.>$- (.2!(>(( 11$.11!>2# !>!!
.#.1!$>"- 1#.1!$>"- (!!.!!!>!! !>!!


Svota Tek
br.

Opis

Konto
Duguje Potrauje
1. )iro raun
Dugoroni ?inan,ijski kre1iti banaka
Za primljeni kredit banke
1!!!
#$#!

(!!.!!!>!!

(!!.!!!>!!

#. Dugoroni ?inan,ijski kre1iti banaka
Kamate na kre1ite
)iro raun
Otplata prve rate kredita banci
#$#!
".!
1!!!
-(.!1.>$-
(.!!!>!!

1##.!1.>$-

#$#! 3 Dugoroni ?inan,ijski
1!!! 3 )iro raun kre1iti banaka
(1) 600.000,00 122.917,58 (2) (2) 86.017,58 600.000,00 (1)

4730 Kamate na kredite
(2) 36.000,00

Pregled pojmova:

Kratkorone obveze, obveze prema dobavljaima u zemlji i inozemstvu,
dobavljaima fizikim osobama, za izdane mjenice, s osnova kratkoronih
zajmova,

Dugorone obveze; obveze s osnova dugoronih zajmova, obveze prema
kreditnim institucijama

10
Vjebe

1. Proknjiite sljedee promjene u dnevniku i na kontima glavne knjige:

1) Dobavlja A isporuio je materijal i ispostavio raun R-1 na 17.080 kn
2) Dobavlja B isporuio je materijal i ispostavio raun R-2 na 9.760 kn
3) Prema izvodu sa -r podmirena je obveza prema dobavljau B u svoti
od 9.760 kn
4) Dobavljau A izdan je ek na iznos od 17.080 kn.


1) Dobavlja je isporuio materijal R-1 glasi na 24.400 kn
2) Obveza prema dobavljau podmirena je vlastitom mjenicom na
nominalnu svotu od 25.620 kn. razlika predstavlja ugovorenu kamatu s
PDV-om
3) Izvadak sa iro rauna potvruje da je mjenica po dospijeu plaena
4) Knjie se trokovi i PDV po naplaenoj mjenici.


1) Primljen je predujam od kupca 12.200 kn
2) Ispostavljen je raun kupcu za primljeni predujam
3) Prodano je kupcu robe, R-1 glasi na 12.200
4) Obraunava se predujam s kupcem


1) Dobavljau je uplaen predujam za usluge servisiranja raunala i to u
visini 24.400 kn
2) Primljen je raun za dani predujam, R-1 glasi na 24.400
3) Dobavlja je izvrio uslugu i poslao R-1 na iznos od 23.000 kn + PDV
4) Obraunava se predujam s dobavljaem
5) Razlika je plaena uplatom na iro-raun.
Predujmovi su oporezivi iako isporuke jo nisu obavljene.

Davatelj predujma moe koristiti pravo na pretporez samo ako je
od primatelja predujma primio rau za predujam.
Za primljene predujmove porezna obveza nastaje istekom
obraunskog razdoblja u kojem su naplaeni.
11
2. VREMENSKA RAZGRANIENJA

2.1. Aktivna vremenska razgranienja

U poslovanju poduzea mogue je uiniti izdatke koji imaju kao posljedicu
trokove koji se djelomino mogu odnositi na tekue razdoblje, a djelomino na
budua razdoblja. U takvim sluajevima neophodno je razgraniiti trokove
tekueg i budueg razdoblja. Dio trokova koji se odnosi na tekue razdoblje
treba priznati u tom razdoblju, a dio trokova koji se odnosi na budue razdoblje
ostaje u bilanci kao imovinska stavka na skupini konta 19 u statusu aktivnih
vremenskih razgranienja.

Ako se trokovi plaaju unaprijed po primljenoj fakturi dobavljaa onda se
evidentiraju na konta skupine 190 unaprijed plaeni trokovi, a protustavka
su konta dobavljaa. Kad se faktura plati, knjii se konto dobavljaa dugovno, a
iro raun potrano.

Protekom razdoblja za koje se priznaju trokovi, a najkasnije na kraju godine
knjie se trokovi koji pripadaju tekuem razdoblju, a za istu svotu odobrava se
konto 190.

Primjer 2.1

Unaprijed plaeni trokovi osiguranja:
1) Poduzee je sklopilo s osiguravajuim drutvom ugovor o osiguranju koji
poinje tei od 01.10.2007. godine i traje do 01.10.2008. Primljena je
faktura osiguratelja na svotu od 120.000 kn (osloboeno paanja PDVa)-
2) Podmirena je faktura za osiguranje u svoti od 120.000 kn.
3) Na datum bilance razgranieni su trokovi osiguranja. etvrtina trokova,
odnosno 30.000 kn tereena je na tekue razdoblje.

Svota Tek.
br.

Opis

Konto
Duguje Potrauje
1. %naprije1 pla'eni tro&kovi osiguranja
Dobavljai usluga
Primljena faktura osi!uravajue! drutva
12!"
##!1
1#!.!!!

1#!.!!!

#. Dobavljai usluga
)iro raun
Plaanje fakture za osi!uranje # izvadak br"$%
##!1
1!!!

1#!.!!!

1#!.!!!

12
. Tro&kovi osiguranja imovine *1ugotrajno+
%naprije1 pla'eni tro&kovi osiguranja
Za vremensko raz!ranienje trokova
"("!
12!"
!.!!!

!.!!!


1904 Unaprijed plaeni trok. osig. ##!1 3 Dobavljai usluga
(1) 120.000 30.000 (3) (2) 120.000 120.000 (1)

1000 )iro raun 4640 Tro&k. osig. 1ugotrajne imov.
S
0
xxxx 120.000 (2) (3) 30.000

2.2. Pasivna vremenska razgranienja

Pasivna vremenska razgranienja predstavljaju stavke tranzitorne (prijenosne)
pasive. Dvije najvanije skupine pasivnih vremenskih razgranienja su:

obveze za nastale trokove ije se plaanje odgaa
obraunani prihodi ije se priznavanje odgaa (odgoeni prihodi)

Obveze za odgoeno plaanje priznatih trokova su one stavke trokova koje
se odnose na tekue razdoblje, ali nemaju pokria izvornom dokumentacijom.
Zbog toga se privremeno knjie po obraunu i procjeni, a naknadno se povezuju
s izvornom dokumentacijom.

Ponekad nastanu razlike izmeu proknjienih trokova na kontima pasivnih
vremenskih razgranienja i svota na primljenim raunima dobavljaa. Ako su
stvarni trokovi iznad proknjienih tada se razlike knjie kao dodatni troak tog
razdoblja ili se korigira vrijednost zaliha. Za nie stvarne trokove priznaje se
prihod ili storno trokova na zalihama.

Primjer 2.2

Knjienje obraunanih trokova za koje nije primljena faktura i njihova
naknadna korekcija:
1) Od drugog poduzea naruene su usluge reklame koje su obavljene
tijekom prosinca 2009. godine. Do dana obrauna nije primljen raun za
usluge reklame pa je svota procijenjena na 40.000 kn (pretporez po
obraunanim trokovima za koje nije primljena faktura se ne priznaje).
2) U sljedeoj godini primljena je faktura dobavljaa na svotu od 45.000 kn
plus 11.250 kn PDV.
13


Svota Tek.
br.

Opis

K/to
Duguje Potrauje
1. %sluge reklame i propagan1e
Obraunani tro&kovi reklame
&njienje trokova reklame za koje nije
primljena faktura '2(($"!od)
"1$!
#2!
"!.!!!

"!.!!!

#.
&njienje u sljedeoj !odini '2(*(" !odini)
Obraunani tro&kovi reklame
%sluge reklame i propagan1a
Dobavljai usluga
Za naknadno primljenu fakturu dobavljaa

#2!
"1$!
1"!!

"!.!!!
$.!!!
11.#$!

$(.#$!


4150 Usluge reklame i propagande #2! 3 Obraunani tro&kovi reklame
(1) 40.000 40.000 (1)

Knjienja u sljedeoj godini:

4150 %sluge reklame i propagan1e 2903 Obraunani tro&kovi reklame
(2) 5.000 (2) 40.000 40.000 S
0

1400 Pretporez po ulaznim rn. 2201 Dobavljai usluga
(2) 11.250 56.250 (2)

Drugu skupinu pasivnih vremenskih razgranienja predsavljaju obraunani
prihodi budueg razdoblja i odgoeno priznavanje prihoda. To su zapravo
prihodi koji pripadaju sljedeim obraunskim razdobljima, a ne tekuem
razdoblju. Oni se u praksi doista rijetko javljaju.

2.3. Dugorona rezerviranja za rizike i trokove

Rezerviranje se moe definirati kao svota troka koji tereti sadanji raun dobiti
i gubitka zbog nastalog dogaaja koji e prouzroiti izdatke u iduim
razdobljima i ija se svota ne moe odrediti s potpunom tonou nego je treba
procijeniti.

U rashode poreznog razdoblja mogu se ukljuiti:
14
rezerviranja za trokove otklanjanja nedostataka u garantnim rokovima u
visini utvrenoj na temelju ugovora i ranijih iskustvenih spoznaja,
rezerviranja po zapoetim sudskim sporovima uzrokovanim dogaajima
nastalim do kraja poreznog razdoblja,
rezerviranja za otpremnine,
rezerviranja za trokove obnavljanja i sanaciju prirodnih bogatstava.

Trokovi rezerviranja knjie se kao obveza na skupini konta 28 Dugorona
rezerviranja za rizike i trokove, a protustavka su trokovi na skupini konta 45
Rezerviranja trokova i rizika.

Vjebe


1) Poduzee je prodalo gotove proizvode, raun R-1 glasi na 610.000 kn.
2) Za proizvode izdan je jamstveni list, te je rezervirano za trokove
otklanjanja kvara za 2010. godinu 5% od prodajne vrijednosti.
3) Primljen je raun za popravak kvara na proizvodima za koje je izdan
jamstveni list u svoti od 18.300 kn.
4) Knjie se prihodi od uklanjanja dugoronih rezerviranja za 2010. god.


1) Unaprijed plaena premija osiguranja imovine za godinu dana je
12.000 kuna.
2) Za 2010. plaeno je osiguranje za sluaj ozljede na radu 5.000 kn
3) Obraunana je premija osiguranja za I kvartal.
4) Plaeno je ivotno osiguranje M.M. a na polici je navedena tvrtka kao
ugovoritelj i korisnik 8.000 kuna.
Pregled pojmova:

Aktivna vremenska razgranienja. unaprijed paeni trokovi

Pasivna vremenska razgranienja: odgoeno plaanje priznatih trokova,
obraunani prihodi budueg razdoblja;

Dugorona rezerviranja za rizike i trokove

15
3. ZALIHE SIROVINA I MATERIJALA

Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventara spadaju u
kratkotrajnu materijalnu imovinu poduzea. Pri poetnom vrednovanju zaliha
treba ukljuiti sve trokove:
nabave (kupovnu cijenu, uvozne carine, poreze koje poduzee ne moe
povratiti od poreznih vlasti, trokove prijevoza, montae i sl.)
konverzije (trokove izravnog rada i ope trokove proizvodnje)
koji su nastali u dovoenju zaliha na sadanju lokaciju i u sadanje
stanje (antikorozivna zatita, sortiranje, suenje, dozrijevanje i sl.)

Trokovi posudbe (kamate i drugi trokovi koji nastaju u svezi s posudbom
financijskih sredstava) ne mogu se ukljuivati u troak zaliha.

3.1. Obraun trokova nabave zaliha materijala

Knjienje trokova kupnje materijala kad postoji samo jedan raun (faktura)
dobavljaa i nema ovisnih trokova predstavlja najjednostavniji model knjienja.
Nabavnu vrijednost izravno se knjii na odgovarajui konto skupine 310. PDV
se ne ukljuuje u nabavnu vrijednost zaliha nego ga se izdvaja na poseban raun
(pretporez).

Primjer 3.1

Nabava jedne vrste materijala kad postoji jedan raun (faktura) dobavljaa:
1) U skladitu je zapremljen materijal po primljenom raunu dobavljaa u
svoti od 15.000 kn plus 3.750 kn PDV.
2) Plaen je raun dobavljaa sa iro rauna u svoti od 18.750 kn.

Svota Tek.
br.

Opis

Konto
Duguje Potrauje
Dobavljai zaliha
Za fakturnu vrijednost materijala
1!!
1"!!
##!!
1$.!!!
..$!

1-..$!

#. Dobavljai zaliha
)iro raun
Za plaenu fakturu dobavljaa
##!!
1!!!
1-..$!
1-..$!
16

3100 Zalihe sirovina i materijala 2200 Dobavljai zaliha
(1) 15.000 (2) 18.750 18.750 (1)

1400 Pretporez po ulaznim raunima 1000 )iro raun
(1) 3.750 S
0
xxx 18.750 (2)

Kada se sirovine i materijal nabavljaju iz inozemstva pojavljuju se odreene
specifinosti u knjienjima i obraunu nabave:

Kod poetnog priznavanja vrijednosti sirovina i materijala u izvjetajnoj
valuti (kunama), transakciju u stranoj valuti treba evidentirati primjenom
srednjeg teaja na datum transakcije.
Teajne razlike koje proizlaze iz podmirenja monetarnih stavki po teajevima
razliitim od teaja poetnog priznanja trebaju se priznati kao prihod ili rashod i
ne terete troak nabave.
U troak nabave sirovina i materijala mogu se ukljuiti samo teajne razlike
koje proizlaze iz velike devalvacije.
Na uvoz sirovina i materijala plaa se PDV pri carinjenju, a moe se
iskoristiti kao pretporez pod uvjetom da je plaen, te da je uvoz ostvaren za
poduzetnike svrhe uvoznika. Poreznu osnovicu ini carinska osnovica utvrena
prema carinskim propisima, uveana za carinu i druge pristojbe koje se plaaju u
postupku uvoznog carinjenja. PDV pri uvozu obraunava i naplauje
carinarnica. Kod poreznih obveznika PDV-a, PDV plaen pri uvozu ne ukljuuje
se u trokove kupnje, tj. ne ulazi u vrijednost zaliha.
Zalihe sirovina i materijala iz uvoza prilikom troenja terete se na trokove
primjenom valutnog teaja definiranog kod poetnog priznanja. Knjienje
obrauna trokova kupnje moe se izvesti izravnim knjienjem svih stavki
trokova kupnje na kontu 309 koji se otvara analitiki za svaki uvoz. Na taj
nain poveava se preglednost trokova nabave i olakava kontrola.

Primjer 3.2

Knjienje obrauna trokova kupnje sirovina i materijala iz uvoza uz izravno
knjienje na analitikom kontu 309:
1) Poduzee izvoznik nabavilo je sirovine i materijal iz uvoza u vrijednosti
27.000 EUR. Srednji teaj na dan carinjenja iznosi 7,24 kn za 1,00 EUR
pa vrijednost sirovina i materijala po fakturi dobavljaa iznosi 195.480
kn. Ona je proknjiena je na analitikom raunu 309 za uvoz br. 16
(309/16).
2) Carinarica je obraunala carinu po jedinstvenoj carinskoj deklaraciji u
svoti od 20.000 kn.
17
3) Carinarnica je obraunala PDV na osnovicu koju ini procijenjena
vrijednost sirovina i materijala u svoti od 200.000 kn uveana za carinu
(20.000 kn). Obraunani PDV iznosi 50.600 kn.
4) Plaena je carina u svoti od 20.000 kn i PDV u svoti od 55.000 kn,
odnosno ukupno 75.000 kn. Ostvareno je pravo na pretporez.
5) Primljena je faktura osiguravajueg drutva za transportno osiguranje na
svotu do 5.000 kn (osiguravajua drutva su osloboena plaanja PDV-a).
6) Primljena je faktura inozemnog dobavljaa za usluge ukrcaja na svotu od
1.400 EUR (PDV se ne obraunava na usluge prijevoza obavljene u
inozemstvu). Usluga je proknjiena po srednjem teaju od 7,3 kn za 1
EUR, tj u svoti od 10.220 kn
7) Primljena je faktura domaeg dobavljaa za usluge prijevoza na svotu od
24.000 kn plus 1.500 kn PDV (PDV je obraunat za dionicu puta preko
Hrvatske odnosno na etvrtinu cijene usluge)
8) Primljena je faktura za pediterske usluge pri uvozu na svotu od 5.500 kn
plus 1.375 kn PDV
9) Sirovine i materijal su zapremljeni u skladite. Dan je nalog za prijenos
trokova s rauna 309/16 na raun 310.
10) Podmirena je faktura dobavljaa za sirovine i materijal u svoti od 27.000
EUR s deviznog rauna. Na dan podmirenja teaj je iznosio 7,35 kn za 1
EUR, to iznosi 198.450 kn. Knjiena je negativna teajna razlika u svoti
od 2.970 kn (=198.450 195.480 kn).


Svota Tek.
br.

Opis

K/to
Duguje Potrauje
1. Obraun nabave po uvozu br. 1(
Dobavljai iz inozemstva / 1obra
Za fakturu dobavljaa na svotu od 2+"((( ,-R
!2!
##1!
12$."-!

12$."-!

#. Obraun nabave po uvozu br. 1(
Obveze za ,arinu i ,arinske pristojbe
Za obraunanu carinu
!2!
#".

#!.!!!

#!.!!!

. Pretporez za koji jo& nije priznat
Obveze za ,arinu i PD9
Za obraunani P./ po uvozu br" *0
1"!-
#".
$$.!!!
$$.!!!
". Obveze za ,arinu i PD9
)iro/raun
Pretporez pri uvozu 1obara
Za plaenu carinu i pretporez po uvozu br"*0
#".
1!!!
1"!#
1"!-
.$.!!!

$$.!!!

.$.!!!

$$.!!!
18
$. Obraun nabave po uvozu br.1(
Dobavljai usluga
Za fakturu dobavljaa uslu!a osi!uranja
!2!
##!1
$.!!!
$.!!!
(. Obraun nabave po uvozu br. 1(
Dobavljai iz inozemstva/ usluge
Za fakturu dobavlj" uslu!a ukrcaja1 *"2(( ,-R
!2!
##11
1!.##!
1!.##!
.. Obraun nabave po uvozu br. 1(
Dobavljai usluga
Za fakturu dobavljaa uslu!a prijevoza
!2!
1"!!
##!1
#".!!!
1.$!!

#$.$!!
-. Obraun nabave po uvozu br. 1(
Dobavljai usluga
Za fakturu peditera
!2!
1"!!
##!1
$.$!!
1..$

(.-.$
Obraun nabave po uvozu br. 1(
Za obraun nabave i zaduenje skladita
1!!
!2!
#(!.#!!

#(!.!!!
1!. Dobavljai iz inozemstva 31obra
Devizni raun
5egativne teajne razlike
Dobavljai iz inozemstva 3 1obra
Za plaanje dobavljaa iz inozemstva-dobra i
knjienje ne!ativne teajne razlike
##1!
1!!
".$1
##1!
12-."$!

#.2.!

12-."$!

#.2.!


3090 Obraun nabave po uvozu br.16 2210 Dobavljai iz inozem. (dobra)
(1) 195.480 260.200 (9) (10) 198.450 195.480 (1)
(2) 20.000 2.970 (10)
(5) 5.000
(6) 10.220 247 Obveze za carinu i PDV
(7) 24.000 (4) 75.000 20.000 (2)
(8) 5.500 55.000 (3)

1408 Pretporez koji jo nije priznat
2201 Dobavljai usluga (3) 55.000 55.000 (4)
5.000 (5)
25.500 (7) 1402 Pretporez pri uvozu dobara
6.875 (8) (4) 55.000

2211 Dobavljai iz inozem., usluge 1000 iro raun
10.220 (6) S
0
xxx 75.000 (4)

19
310 Zalihe sirovina i materijala 1400 Pretporez po ulaz. raunima
(9) 260.200 (7) 1.500
(8) 1.375

4751 5egativne teajne razlike 1!! 3 Devizni raun
(10) 2.970 S
0
xxx 198.450 (10)

3.1. Sirovine i materijal na zalihi

Sirovine i materijal na zalihi koje se vode na skupini rauna 31, dijele se na:

sirovine i materijal na skladitu
sirovine i materijal u doradi, obradi i manipulaciji.

Stanje i kretanje sirovina i materijala potrebno je osigurati prema vrijednosti
sintetiki, te prema vrijednosti i koliini analitiki.

3.1.1. Sirovine i materijal na skladitu

Stanje i kretanje sirovina i materijala u skladitu prati se u financijskom
knjigovodstvu na sintetikom raunu 310. Raun 310 analitiki razdvaja
sirovine i materijal u deset prirodnih vrsta od kojih se osam rauna odnosi na
sirovine i materijal koji se nalaze u vlastitom skladitu, a na dva rauna posebno
se izdvajaju zalihe sirovina i materijala kod kooperanata i u javnom skladitu.

U materijalnom se knjigovodstvu za svaku vrstu materijala vodi poseban
analitiki raun. Stanje i promet na analitikom raunima prenosi se na njihove
sintetike raune i mora biti usklaeno. Pored toga, materijal se analitiki knjii
i u skladinoj kartoteci.

3.1.2. Materijal u doradi, obradi i manipulaciji

Troak zaliha obuhvaa i trokove koji su nastali u dovoenju zaliha na
postojeu lokaciju i postojee stanje. Primjerice ako se na materijalu radi bilo
kakva dorada, dodatna obrada ili oplemenjivanje, a on i dalje ostaje na skladitu
kao zaliha materijala, trokove nastale u tom procesu treba ukljuiti u troak
zaliha. Dorada materijala moe biti obavljena u tuzemstvu ili u inozemstvu.

Primjer 3.3

Dorada materijala kod drugog poduzetnika:
20
1) Sa zaliha materijala dan je drugom poduzetniku na doradu materijal u
vrijednosti od 50.000 kn.
2) Dobavlja je obavio doradu materijala i ispostavio fakturu na 12.000 kn
plus 3.000 kn PDV
3) Odvoz i odvoz materijala obavljen je vlastitim kamionom. Prema
internom obraunu trokova utvreno je da vlastiti trokovi prijevoza
iznose 5.000 kn.
4) Doraeni materijal je zapremljen u skladite po novoj vrijednosti.

Svota Tek.
br.

Opis

Konto Duguje Potrauje
1. 7aterijal u 1ora1i
Zalihe sirovina i materijala
Za materijal primljen na doradu
11!
1!!

$!.!!!

$!.!!!

#. Tro&kovi 1ora1e
Dobavljai usluga
Za fakturu dobavljaa uslu!a dorade
11#
1"!!
##!1
1#.!!!
.!!!

1$.!!!
. Tro&kovi 1ora1e
Priho1i o1 vlastitih usluga
Za priznavanje vlastiti3 trok" prijevoza
11#
.$$#
$.!!!
$.!!!
". Zalihe sirovina i materijala *analit. raun+
7aterijal u 1ora1i
Tro&kovi 1ora1e
Za zapremanje materijala u skladite
1!!
11!
11#
(..!!!
$!.!!!
1..!!!


3100 Zalihe sirovina i materijala 3110 Materijal u doradi
S
0
xxxx 50.000 (1) (1) 50.000 50.000 (4)
(4) 67.000

3112 Tro&kovi 1ora1e 1400 Pretporez po ulaznim raunima
(2) 12.000 17.000 (4) (2) 3.000
(3) 5.000

2201 Dobavljai usluga 7552 Prihodi od vlastitih usluga
15.000 (2) 5.000 (3)

21

Vjebe


1) Poduzee je kupilo materijal iz uvoza u vrijednosti od 20.000 EUR
(srednji teaj iznosi 7,5 kn za 1 EUR)
2) Carinarnica je obraunala carinu po uvoznoj carinskoj deklaraciji u
svoti 16.000 kn
3) Carinarnica je obraunala PDV na osnovicu
4) Plaena je carina u svoti od 16.000 kn i PDV u svoti od 41.500 kn
5) Primljena je faktura od osiguravajueg drutva za transportno
osiguranje u svoti od 3.000 kn
6) Primljena je faktura domaeg dobavljaa za usluge prijevoza na svotu
od 17.200 kn plus 1.100 kn PDV-a za dionicu kroz Hrvatsku
7) Primljena je faktura za pediterske usluge pri uvozu u svoti od 5.000 s
PDV-om
8) Materijal se uskladitava. Dan je nalog za izravnavanje rauna skupine
30
9) Ino dobavljau doznaen je iznos od 20.000 EUR (teaj 7.35kn za 1
EUR).

Pregled pojmova:

Zalihe sirovina i materijala, ukljuivanje trokova (nabave, konverzije i
dr.) u troak zaliha; obraun i temeljni model knjienja zaliha materijala,
zalihe materijala nabavljenog u inozemstvu,

Sirovine i materijal na skladitu; materijal u doradi, obradi i manipulaciji

22
4. ZALIHE REZERVNIH DIJELOVA I SITNOG
INVENTARA

4.1 Zalihe rezervnih dijelova

Rezervni djelovi su gotovi elementi, sklopovi i ureaji koji se ugrauju u
strojeve radi popravka ili odravanja. Vrijednost rezervnih dijelova tereti
trokove tekueg razdoblja. PDV po ulaznim raunima pri nabavi rezervnih
dijelova ne tereti zalihe rezervnih dijelova (skupina konta 32) nego se odbija kao
pretporez. Meutim, kasnija uporaba rezevnih dijelova moe u odreenim
sluajevima uvjetovati prestanak prava na pretporez. Npr. ako su rezervni
dijelovi upotrebljeni za odravanje slubenih automobila onda trokovi
rezervnih dijelova u visini 30% pripadaju u porezno nepriznate rashode. U tom
sluaju na 30% vrijednosti utroenih rezervnih dijelova obraunava se PDV i
tereti trokove (konto 46761 Troak PDV-a za koji je prestalo pravo na
pretporez).

4.2 Zalihe sitnog inventara

S imovinom iji je vijek uporabe dui od godinu dana ali je pojedinani troak
nabave manji od 2.000 kn ne postupa se jednako kao s ostalom dugotrajnom
imovinom. Ona se u bilanci vodi kao kratkotrajna imovina na poziciji zaliha
razreda 3 i to kao:
zalihe sitnog invntara (350)
zalihe ambalae (351)
zalihe autoguma (352).

Na takvu imovinu ne obraunava se amortizacija nego se ona otpisuje. Razlikuju
se sljedee metode:
jednokratni otpis (100%)
kalkulativni otpis.

Otpis zaliha sitnog inventara, ambalae i autoguma nastaje u trenutku davanja te
imovine u uporabu. Kad su zalihe u potpunosti kalkulativno otpisane njihova
bilanna vrijednost je nula. Ako su ti predmeti i dalje u uporabi potrebno je
voditi posebnu evidenciju o njihovom stanju. Oni se u tom sluaju najee i
dalje vode u bilanci evidentno s vrijednou ispravljenom na nulu kao sitni
inventar u uporabi (360), ambalaa u uporabi (361) i autogume u uporabi (362),
te analitiki za svaki predmet posebno.
23
Primjer 4.1

Nabava i otpis sitnog inventara i autoguma:
1) Nabavljeno je 10 komada runih builica pojedinane nabavne vrijednosti
600 kn i primljena je faktura dobavljaa na svotu od 6.000 kn plus 1.500
kn PDV.
2) Nabavljeno je 30 komada autoguma pojedinane nabavne vrijednosti 900
kn i primljena je faktura dobavljaa na svotu od 27.000 kn plus 6.750 kn
PDV.
3) U uporabu u proces proizvodnje dano je 6 komada runih builica. Na
rune builice prema opem aktu primjenjuje se jednokratni otpis pa su
trokovi proizvodnje tereeni s 3.600 kn.
4) U uporabu za gospodarska vozila dano je 30 komada automobilskih
guma. Na autogume prema opem aktu primjenjuje se 50% kalkulativni
otpis pa su trokovi razdoblja tereeni s 13.500 kn.

Knjienja u dnevniku@

Svota Tek.
br.

Opis

K/to
Duguje Potrauje
1. Sitan inventar na zalihi
Dobavljai zaliha
Za fakturnu dobavljaa
$!
1"!!
##!!
(.!!!
1.$!!

..$!!

#. 8utogume na zalihi
Dobavljai zaliha
Za fakturu dobavljaa
$#
1"!!
##!!
#..!!!
(..$!

..$!

. Sitan inventar u uporabi
Sitan inventar na zalihi
stodobno4
Tro&kovi sitnog inventara u proizvo1nji
8mortiziranje sitnog inventara
Za davanje sitno! invent" u uporabu i *((5 otpis
(!
$!

"!"!
(
.(!!

.(!!

.(!!

.(!!
". 8utogume u uporabi
8utogume na zalihi
stodobno4
Tro&kovi autoguma u uslugama
8mortiziranje autoguma
Za davanje auto!uma u upor" i kalkul" otpis 6(5
(#
$#

"!"#
($
#..!!!

1.$!!

#..!!!

1.$!!

24
350 Sitni inventar na zalihi 1400 Pretporez po ulaznim raunima
(1) 6.000 3.600 (3a) (1) 1.500
(2) 6.750

2200 Dobavljai zaliha 352 8utogume na zalihi
7.500 (1) (2) 27.000 27.000 (4a)
33.750 (2)

360 Sitan inventar u uporabi "!"! Tro&k. sitnog invent. u proizv.
(3a) 3.600 (3b) 3.600
(4b) 13.500

363 8mortiziranje sitnog invent. 362 8utogume u uporabi
3.600 (3b) (4a) 27.000

365 8mortiziranje autoguma
13.500 (4b)

Sitni inventar, ambalaa i autogume u uporabi koji su otpisani u 100%-tnom
iznosu isknjiavaju se u trenutku njihova rashodovanja, ako su uniteni ili ako se
popisom utvrde kao manjak. Isknjiavanje sitnog inventara, ambalae i
autoguma u uporabi provodi se na nain da se meusobno zatvore rauni zaliha
u uporabi (360, 361, 362) i rauni amortiziranja (ispravka vrijednosti) tih zaliha
(363, 364, 365).

Primjer 4.2

Isknjiavanje zaliha sitnog inventara, ambalae i autoguma u uporabi:
1) Tijekom rada unitena je runa builica nabavne vrijednosti 600 kn koja je
100% otpisana. Utvreno je da radnik nije kriv za unitenje builice te je
isknjiena.
2) Tijekom vonje unitena je guma na kamionu. Nabavna vrijednost gume
je 900 kn, a otpisana je 50%. Neotpisana vrijednost autogume u svoti od
450 kn knjiena je na trokove, a guma je rashodovana i isknjiena.
3) Godinjim popisom utvreno je da nedostaje jedna runa builica nabavne
vrijednosti 600 kn koja je prilikom davanja u uporabu bila otpisana 100%.
Za nadoknaivanje manjka builice tereti se radnik koji ju je zaduio i to
za procijenjenu preostalu vrijednost od 400 kn plus 92 kn PDV-a. Builica
je isknjiena.

Knjienja u dnevniku@

25
Svota Tek.
br.

Opis

K/to
Duguje Potrauje
1. 8mortiziranje sitnog inventara
Sitan inventar u uporabi
Za isknjienje uniteno! sitno! inventara
(
(!
(!!

(!!
#. 8mortiziranje autoguma
Tro&kovi sitnog invent.> ambalae i autoguma
8utogume u uporabi
Za isknjienje unitene !ume i tereenje trokova
za neotpisani dio vrijednosti
($
"!"#
(#
"$!
"$!

2!!

. 8mortiziranje sitnog inventara
Sitan inventar u uporabi
Potraivanje za manjkove *s PD9/om+
Priho1i o1 potra. o1 o1govornih osoba
Obveze za PD9
Za isknjienje sitno! inventara i potraivanja za
manjkove
(
(!
1!
..2(
#"!!
(!!

"2#

(!!

"!!
2#


363 8mortiziranje sitnog inventara 360 Sitan inventar u uporabi
(1) 600 S
o
xxxxx 600 (1)
(3a) 600 600 (3a)

365 8mortiziranje autoguma 4042Tro&kovi sitnog inventara
(2) 450 xxx S
o
amabalae i autoguma
(2) 450

362 8utogume u uporabi 1303 Potraivanja za manjkove
S
o
xxx 900 (2) (3b) 492

7796 Priho1i o1 potraivanja o1
o1govornih osoba za manjkove 2400 Obveze po PD9
400 (3b) 92 (3b)

Predujmovi dobavljaima materijala (370), rezervnih dijelova (371), sitnog
inventara (372) jesu potraivanja u procesu transformacije u zalihe, pa se vode u
sklopu zaliha za koje su dani. Predujmovi mogu biti dani domaim ili
inozemnim dobavljaima (374). Predujmovi dani inozemnim dobavljaima daju
se u stranoj valuti i podloni su korekcijama zbog teajnih razlika, a isplaena
svota ne sadri PDV jer se on obraunava i plaa pri uvozu dobara.

26
Nakon danog predujma, ak ako je i primljen raun za predujam, moe se
dogoditi da dobavlja zaliha ne obavi isporuku i ne vrati dani predujam
davatelju predujma. U tom sluaju potrebno je otpisati predujam na teret
trokova (raun 4450).

Vjebe


1) Dan je predujam za sitan inventar u svoti 26.250 kn
2) Primljen je raun R-1 dobavljaa za predujam na svotu 26.260 kn
3) Primljen je sitan inventar i raun R-1 na svotu 26.250 kn
4) Obveze prema dobavljau zatvorene su iz predujma
5) Izdano je u uporabu sitnog inventara u vrijednosti 11.000 kn
6) Knjii se jednokratni otpis sitnog inventara danog u uporabu
7) Sitan inventar dan u uporebu vie nije upotrebljiv.


1) Dobavlja je isporuio ambalau i raun R-1 na 20.000 kn
2) Troak dopreme ambalae plaen je u gotovini 600 kn
3) Ambalaa se uskladitava po trokovima kupnje
4) Dobavlja je isporuio i ispostavio raun R-1 za ambalani materijal
na svotu 5.000 kn
5) Utroeno je ambalanog materijala u svoti od 1200 kn
6) Izdano je u uporabu ambalae u svoti od 7.000 kn (uz predvieni vijek
trajanja 5 turnusa)
7) Knjii se otpis jednog turnusa.


1) Popisom je utvren manjak sirovina i materijala u iznosu 10.000 kn.
Taj iznos je u okviru normative doputenog kala, rasipa, loma i kvara.
2) Popisom je utvren manjak sitnog inventara za to je utvrena krivnja
zaposlenog u iznosu 600 kn + PDV.
Pregled pojmova:

Zalihe rezervnih dijelova, sitnog inventara, ambalae i autoguma;
jednokratni i kalkulativni otpis; predujmovi dobavljaima

27
5. OBRAUN UTROKA ZALIHA

Pri obraunu utroka zaliha (prema MRS-2) primjenjuju se sljedee metode i
tehnike mjerenja troka:

metoda standardnog troka
metoda specifine identifikacije
FIFO metoda
metoda prosjenog ponderiranog troka
LIFO metoda

FIFO metoda i metoda prosjenog ponderiranog troka predstavljaju osnovni
postupak obrauna utroka zaliha. Metoda standardnog troka moe se koristiti
ako su rezultati dobiveni tom metodom priblino jednaki troku. Metoda
specifine identifikacije koristi se u sluajevima kad predmeti zaliha nisu
redovito meusobno razmjenjivi. LIFO metoda obrauna utroka zaliha
predstavlja doputeni alternativni postupak.

5.1. Metoda standardnog troka

Za financijska izvjea vrednovanje zaliha po standardnim trokovima
prihvatljivo je kad nema znaajne razlike izmeu stvarnih i standardnih
trokova.

Knjienje zaliha u sastavu standardnih trokova razlikuje se od knjienja u
sastavu stvarnih trokova po tome to se zalihe zaduuju i razduuju po
standardnim, a ne po stvarnim trokovima. Razlika izmeu njih knjii se na
poseban konto (318 Odstupanje od cijene zaliha).

Ako je standardna cijena po kojoj je materijal zaduen na skladite vea od
stvarne cijene radi se o pozitivnim odstupanjima koja se na korektivnom raunu
knjie potrano. Ako je standardna cijena materijala nia od stvarne nabavne
cijene radi se o negativnim odstupanjima koja se na korektivnom raunu knjie
dugovno.

5.2. Metoda specifine identifikacije

Ova metoda moe se koristiti samo ako predmeti zaliha nisu meusobno
razmjenjivi i ako se specifini trokovi mogu nedvojbeno pridodati
identificiranim predmetima zaliha. Ona nije doputena ako se njome mogu
28

Trokovi
zaliha Utroene zalihe tereene na trokove

zalihe
na
Trokovi proizvodnje kraju
100+105+110+108+115 = 538

Z1 Z2 Z3 Z4 Z5 Z6 koliine

100
predodrediti uinci kod neto profita ili gubitka razdoblja. Uglavnom se koristi za
obraun zaliha trgovake robe a vrlo rijetko za obraun zaliha sirovina i
materijala.

5.3. FIFO metoda

FIFO (First In First Out) znai da e se zaliha koja je u fizikom tijeku prva
nabavljena biti prva tereena na trokove ili rashode. Prema tome metoda FIFO
temelji se na fizikom toku ulaza (nabave) zaliha bez obzira na visinu cijena tih
zaliha i bez obzira da li e zalihe biti stvarno utroene u tom redosljedu.

U uvjetima umjerenog rasta cijena, na rashode e biti tereene jeftinije zalihe
koje su prve nabavljene, dok e u zalihama pri kraju ostati zalihe po najveim
cijenama. Jedan od ciljeva FIFO metode je aproksimirati fiziki tok zaliha koji
bi se po prirodnom redosljedu trebao pojaviti.

Osnovni nedostatak FIFO metode (u uvjetima umjerene inflacije) sastoji se u
tome to e trokovi za prodano, u pravilu, biti nii od zamjenskih trokova
zaliha pa nee u potpunosti biti nadoknaeni iz prihoda (iskazivanje nerealno
visokih profita na koje se plaa porez).

5.4. Metoda prosjene ponderirane cijene

Metoda prosjene ponderirane cijene (Weighted Average Cost Method) temelji
se na pretpostavci da e obraun utroka ili prodaje zaliha biti izveden po
29

Trokovi
zaliha Utroene zalihe tereene na trokove

zalihe
na Trokovi proizvodnje
kraju 117+115+108+110+105 = 555

Z1 Z2 Z3 Z4 Z5 Z6 koliine

200
100
prosjenoj ponderiranoj cijeni zaliha raspoloivih za utroak. Prosjena
ponderirana cijena utvruje se tako da se ukupna vrijednost zaliha podijeli s
koliinom na zalihama. U situaciji kad se nabavne cijene mijenjaju, svaka nova
nabavka odredit e i novu prosjenu cijenu po kojoj e biti obraunan utroak ili
prodaja zaliha.

Prednost primjene ove metode u obraunu zaliha sastoji se u jednostavnosti
njene primjene (posebno ako se obraun izvodi upotrebom kompjutora) pa
prevladava u naoj praksi.

Nedostatak ove metode moe se pojaviti u situaciji rasta cijena jer e
uprosjeene cijene biti nie od zamjenskih trokova nabave zaliha. To posebno
dolazi do izraaja u periodinom sustavu obrauna.

5.5. LIFO metoda

LIFO (Last In First Out) metoda obrauna zaliha pretpostavlja da se prvi
prodaju predmeti zaliha koji su kupljeni posljednji, a preostale predmete zaliha
na kraju razdoblja ine oni predmeti koji su prvi kupljeni ili proizvedeni.

FIFO i LIFO metoda temelje se na fizikom toku ulaza (nabave) zaliha bez
obzira na visinu cijena tih zaliha i neovisno o tome hoe li zalihe stvarno biti
utroene po tom redosljedu. Prema tome, vrijednost utroaka i zaliha koja e se
dobiti njihovom primjenom ovisit e o tome da li trokovi nabave zaliha rastu ili
padaju. U uvjetima umjerenog rasta cijena, na rashode e biti tereene skuplje
30
zalihe koje su zadnje nabavljene, dok e u zalihama na kraju ostati zalihe
nabavljene po niim cijenama.

Prednost koritenja LIFO metode u uvjetima umjerene inflacije jest u tome da
ona tekuem prihodu suprostavlja trokove koji su najpribliniji trokovima
zamjene zaliha. U takvim situacijama, nerealni profit koji se dobiva primjenom
ostalih metoda znaajno se umanjuje, pa su manja davanja za porez na dobitak
jer se iskazuje nii dobitak.

Glavni nedostatak primjene LIFO metode jest u tome to ona prikazuje zalihe na
kraju nerealno niskima u odnosu na tekuu vrijednost zaliha. To izaziva druge
nerealnosti u bilanci (radno raspoloivi kapital bit e iskazan loijim nego to je
u stvarnosti). Osim toga, ova metoda najee ne prati stvarne tijekove utroka
zaliha.

Vjebe

1. Proknjiite utroak materijala po FIFO metodi i metodi prosjenih
ponderiranih trokova:

S
0
Materijal na zalihi 10.000 kn (odnosi se na 100 kom)
10) Nabavljeno je 50 kom materijala, R-1 glasi na 7.500 kn
11) Utroeno je u proizvodnji 30 kom materijala

Pregled pojmova:

Metode obrauna utroaka zaliha: metoda standardnog troka, metoda
specifine identifikacije, FIFO metoda, metoda prosjenog ponderiranog
troka, LIFO metoda

Računovodstvo I Financije II

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Računovodstvo I Financije II

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Raunovodstvo i financije 2

You might also like