Evanelja o muci i uskrsnuu

Evanelja o muci i uskrsnuu su izvjetaji krana nastali kao pokuaj popunjavanja

eventualnih upljina u postojeim izvjetajima odnosno evaneljima. Zbog ove temeljne
namjere, ova vrsta apokrifnih spisa ne razlikuje se puno od ostalih apokrifa. To je jasnije zbog
injenice da se i ovim spisima uzimaju i detaljnije obrauju osobe i dogaaji koji su u
kanonskim evaneljima, o ovom sluaju izvjetajima muke i uskrsnua, u drugom planu ili se
tek jednom spominju. !pokrifna evanelja o muci i uskrsnuu koja emo ovdje izlo"iti su#
$etrovo evanelje, %ikodemovo evanelje, $ilatov izvjetaj te &artolomejevo evanelje.
'. $etrovo evanelje
$etrovo evanelje je najstarije od svih nama poznatih apokrifnih izvjetaja o (susovoj
muci. $rvotno je sastavljeno na grkome jeziku oko ')*. godine, vjerojatno u +iriji, no
najraniji postojei rukopis datira iz ,. st., takoer na grkom.
'
-ragment ovog spisa pronaen
je ',,.. u !khmimu, u Egiptu. /adilo se o manjem kodeksu, vjerojatno iz ,. (li 0. stoljea
koji je sadr"avao '12 retka narativne grae o (susovoj muci i uskrsnuu.
3
4arakteristino za
ovaj spis u odnosu na druge jest to da ovdje $etar kroz cijeli spis govori u prvom licu. 5eina
strunjaka $etrovo evanelje smatra preradom i proirenjem kanonskih izvjetaja o muci, ali
ima i onih koji dr"e da bi ovaj spis mogao biti samostalno djelo jedne ranokranske struje.
$rvi ovo djelo spominje +erapion, biskup u !ntiohiji, koji govori kako su njegovi
autori doketi. (z samog teksta $etrova evanelja mo"e nam biti jasno zbog ega +erapion
upravo njima pripisuje autorstvo ovog djela. Tako su na primjer 4ristove rijei s kri"a# 6&o"e
moj, &o"e moj, zato si me ostavio76 89k '),:2; 9t 31,2.<, ovdje zamijenjene rijeima# 6+ilo
moja, silo moja, napustila si me=6 Takoer, u nastavku se navodi da je (sus u trenutku smrti na
kri"u bio uzet, to se mo"e razumjeti ako uzmemo u obzir da su doketi smatrali kako se
4ristova osoba sastoji od bo"anske sile sjedinjene s ovjekom (susom, te da je (susovo tijelo
moglo umrijeti jedino nakon to ga je ta sila napustila.
:
> izvjetaju o muci nalazimo i brojna druga odstupanja od kanonskih evanelja. 4rivica za
(susovu smrt u potpunosti se pripisuje ?idovima. @erod je taj koji (susa osuuje na smrt,
biuje ga, razapinje te baca kocke za njegovu odjeu. + druge strane, $ilat se pokazuje u
pozitivnom svjetlu te on zapravo svjedoi o (susu kao &o"jem sinu. %akon to je (sus bio
polo"en u grob, vojnici su dokotrljali veliki kamen i zapeatili grob sa sedam peata. $rema
ovome djelu, uskrsnue i uzaae su jedinstven dogaaj koji se dogodio javno, usred noi u
prisutnosti rimskih vojnika i "idovskih starjeina. Zanimljiv je opis uskrnua kojeg imamo u
ovom djelu. $roitat emo sada taj dio#
Pilat [naredi] Petroniju stotniku i nekim vojnicima da paze na grob...
4
3. %ikodemovo evanelje
1 >sp. A. /. $B/TE/, Izgubljena Biblija, Zagreb, 3*''., '2).
2 >sp. /. E. &/BC% D A. !. -(TZ9EE/ D /. E. 9>/$@E, Znanstveni uvod u Bibliju, $rijevod
pojedinih dijelova knjige 6The %eF Aerome &iblical GommentarH6, Zagreb, 3*'3., ''1.
3 >sp. A. /. $B/TE/, Izgubljena Biblija, '2).
4 (sto.
1
(zvornim datumom sastavljanja smatra se vrijeme od ((. do (5. st., dok najraniji postojei
grki rukopis datira iz 5. st. (zvorni jezik ovog spisa je grki, a njegovo podrijedlo nije
poznato.
)
%ikodemovo evanelje predstavlja spoj dvaju razliitih spisa, od kojih je prvi Djela
Pilatova, dok drugi predstavlja izvjetaj o Kristovu silasku nad pakao. Bvaj spis pronaen je
u latinskom rukopisu, a predstavlja se kao prijevod izvjetaja o 4ristovoj muci kojeg je na
hebrejskom napisao %ikodem, kojeg poznajemo iz (vanova evanelja. Zajedniko ovim
dvama spisima jest to to u oba spisa istaknuto mjesto imaju %ikodem i Aosip !rimatejski.
3. '. Ijela $ilatova
Za razliku od latinskog rukopisa ovog spisa, ni grki rukopis ni koptski fragmenti ne koriste
naslov ikodemovo evan!elje. +am spis za sebe tvrdi da je on 6staro hebrejsko svjedoanstvo
koje je nainio %ikodem, a pronaao ga je obraeni rimski stra"ar !nanija6. 9iljenje mnogih
strunjaka je da izvjetaj o (susovoj smrti na kri"u predstavlja proirenje Jukina i (vanova
izvjetaja, dok se legende o stra"i na grobu kojeg pronalazimo u ovom izvjetaju proirenje
9atejeva izvjetaja. Aedna od glavnih nakana djela jest pru"iti vrst dokaz (susova uskrsnua i
uzaaa. +toga istaknuto mjesto ima dio koji govori o %ikodemu i Aosipu !rimatejskom, koji
su inae jedina dva (susova uenika koja se spominju u ovom spisu. Bdgovornost za (susovu
sudbinu ovdje se pripisuje "idovskim velikim sveenicima i pismoznancima, ali se s druge
strane naglaava kako su mnogi obini ?idovi tovali (susa. >pravo zbog toga se u ovom
spisu %ikodem i Aosip !rimatejski, koji su bili vodei lanovi "idovske vjerske zajednice,
navode kao vjerodostojni svjedoci.
> cijelom procesu suenja, $ilat i /imljani se pokazuju u pozitivnom svjetlu. $ilat
govori u (susovu korist a protiv ?idova iznosi odreene dogaaje iz povijesti. $ilatova "ena se
opisuje kao bogobojazna i sklona "idovskim obiajima. Bvaj spis donosi i legendu o Aosipu iz
!rimateje. %jega susreemo i u evanelju po (vanu, u izvjetaju o (susovom ukopu 8(v '0,:,K
23<. Bvdje je taj izvjetaj nadopunjen njegovim uhienjem i udesnim osloboenjem.
3. 3. (zvjetaj o 4ristovu silasku u pakao
Irugi dio %ikodemova evanelja ini izvjetaj o Kristovu silasku u pakao, koji je u
poetku bio zaseban spis, a vjerojatno je nastao prije samog evanelja. To je najraniji pisani
izvjetaj o toj temi, a svoje uporite ima u dvama kraim novozavjetnim ulomcima. $rvi od
njih je ' $t :,'0# 6> duhu je otiao propovijedati duhovima koji su bili u tamnici6, a drugi je
9t 31,)3K):# 6( gle, zavjesa se hramska razdrije odozgor dodolje, nadvoje; zemlja se potrese,
peine se raspukoe, grobovi otvorie i tjelesa mnogih svetih preminulih uskrsnue te izioe
iz grobova nakon njegova uskrsnua, uoe u sveti grad i pokazae se mnogima6. 4od samog
opisa 4ristova silaska u prvom planu su 4rist, potom @ad, koji je ponajprije osoba, a ne
mjesto te koji na neki nain djeluje pod 4ristovim autoritetom, te +atan, koji pokuava
sprijeiti (susa da oslobodi stanovnike podzemlja, ali je na kraju i sam predan @adu. Takoer
se spominju biblijski proroci, patrijarsi, (van 4rstitelj, !dam te 6svi koji su umrli od poetka
svijeta6. $ripovijest o silasku zapoinje prizorom u kojem Aosip !rimatejski govori kako su
mnogi ustali od mrtvih zajedno s (susom. 4rist, 4ralj slave, silazi u @ad, svim mrtvima bivaju
skinuti okovi te je svako mrano mjesto @ada bilo osvijetljeno. $roitat emo sada dio
izvjetaja o 4ristovu silasku u pakao koji se uvelike naslanja na dvije navedene novozavjetne
perikope#
I opet odjeknu glas" #Podignite vrata.# Kada je $ad %uo glas...
&
5 >sp. (sti, '20.
6 (sti' ')*.
2
> nastavku djela itamo kako 4rist svladava +atana te ga predaje anelima a potom
@adu, koji nad njime izrie sud. %a kraju, 4rist uvodi sve preminule u raj, na elu s !damom,
gdje ih doekuju @enok, (lija te dobri razbojnik, koji je bio raspet zajedno s (susom. $roitat
emo drugi dio izvjetaja koji govori o propasti +atana#
(ada kralj slave zgrabi poglavicu )atana za glavu i preda ga an!elima...
*
:. $ilatov izvjetaj
/ani krani pokazivali su veliko zanimanje za $oncija $ilata. B njemu postoje mnogi
apokrifni zapisi. > svima njima postoji sve vea tendencija D vidljiva ve u kanonskim
evaneljima D da ga se rastereti krivnje za 4ristovu smrt. %ajva"niji od tih tekstova njegov je
navodni izvjetaj caru o (susovoj sudbini. (zvorni jezik ovog teksta je grki, a njegovo tono
podrijetlo je nesigurno. +pis izvorno datira vjerojatno iz ((. st., no najraniji postojei rukopis
je iz ranog srednjeg vijeka i to na latinskom jeziku. Bd rimskih se upravitelja oekivalo da
podnose izvjetaj o va"nim dogaajima u svojim podrujima, ali za stvarnog $ilata jedan
pogubljeni ?idov meu mnogima ne bi zaslu"io takvu pozornost cara.
,
Za krane je
razapinjanje bio dogaaj od najvie i univerzalne va"nosti, te je pokoji od takvih izvjetaja
vjerojatno bio izmiljen u vrlo ranom razdoblju. Bvo djelo nosi naslov !nafora, 6(zvjetaj6, a
naslovljeno je na cara 4laudija 8vladao od 2'. do )2. g.<, a ne na Tiberija 8vladao od '2. do
:1. g.<, koji je tada zapravo vladao. (zvjetaj u velikoj mjeri ponavlja sadr"aj iz )ilaska u
pakao.
$ilatovom izvjetaju pripojen je jedan drugi tekst, poznat kao Pilatova predaja, jedno
od brojnih dijela koja razmiljaju o njegovoj sudbini. > $ilatovoj predaji, car poziva $ilata u
/im te ga pred senatom ispituje o (susovoj smrti. (ako je $ilat htio krivicu svaliti na narod
"idovski, osuen je na smrt i pogubljen D ali prije toga je izrazio kajanje zbog svojih djela.
$osluat emo odlomak iz $ilatove predaje, poglavlje , D '* iz A. /. $ortera na str. '):.#
+ezar ispita Pilata i zapovijedi slu,beniku zvanom -lbije da mu odrubi glavu...
.
2. &arolomejevo evanelje
&ar ev predstavlja se kao 6Evanelje muke6, iako je u potpunosti smjeteno u
razdoblje nakon (susova uskrsnua. %ajva"nije je i najpotpunije od brojnih apokrifnih zapisa
pripisanih &artolomeju. %ovi Zavjet ga spominje kao jednog od dvanaestorice apostola i nita
vie ne izvjeuje o njemu. To je kasnijim autorima bilo povodom da upotrijebe njegovo ime
kao nosioca svojih vlastitih ideja. (zvorni datum sastavljanja &ar ev jest (((. st. (zvorni jezik je
grki, a mogue podrijetlo je Egipat. %ajraniji postojei rukopis je iz ranog srednjeg vijeka,
takoer na grkom jeziku. > rukopisima je ovo djelo nazvano &arolomejeva pitanja, jer to i
sadr"avaju. &artolomej u prvom poglavlju pita (susa kamo je otiao kada je nestao s kri"a, te
je izvjeten o silasku u pakao. To poglavlje zavrava zanimljivom raspravom o broju ljudi koji
umiru svaki dan i koliko njihovih dua doe u raj.
$oput &ar ev, mnoga gnostika evanelja preuzimaju knji"evni oblik niza pitanja koja
uskrsnulom (susu postavljaju njegovi sljedbenici. %o sva su ta djela mo"da neovisna
proirenja %Z, koji ka"e da su uenici ispitivali (susa nakon njegova uskrsnua. >vjerljivija je
7 (sto.
8 >sp. (sti, ')3.
9 (sti, '):.
3
teorija da &ar ev pokazuje utjecaj doketizma, rane hereze koja je tvrdila da je (sus bio nebeska
6sila6 koja je imala tek privid ovjeka. Bvo djelo opisuje kako (sus iezava s kri"a da bi siao
u @ad, i mo"da se to odnosi na ideju 6sile6. Takoer se govori kako je (sus primio "rtve u raju
ak i dok je bio na zemlji, to mo"da odra"ava doketsko shvaanje da se 4rist sastojao od
sjedinjenja ovjeka i nebeskog bia, pa bi stoga u isto vrijeme mogao biti i na zemlji i u raju.
Zakljuak
5idjeli smo da ovi apokrifni izvjetaji muke i uskrsnua uzimaju likove koji u kanonskim
evaneljima nisu u prvom planu, te sporedne dogaaje koji se onda dopunjuju matovitim i
bogatim opisima. Tako $etrovo evanelje donosi opis (susova uskrsnua iz perspektive
vojnika koji su uvali grob, u kojem znaajnu ulogu igra sam kri". Ijelo $ilatovo puno
detaljnije govori o %ikodemu i Aosipu iz !rimateje, koje susreemo o izvjetaju o ukopu u
evanelju po (vanu. (zvjetaj o 4ristovu silasku u pakao na zanimljiv nain opisuje kako 4rist
pobjeuje sotonu, izbavlja preminule iz pakla i vodi ih u raj. $ilatov izvjetaj, s druge strane,
u prvom planu ima pak $ilata i namjeru da ga se rastereti krivnje za (susovu smrt, dok
&artolomejevo evanelje, slino kao i $etrovo evanelje, kanonske izvjetaje o 4ristovoj
muci i uskrsnuu obrauje i dopunjava s elemetima gnosticizma i doketizma. !utori ovih
djela koriste imena apostola i drugih utjecajnih uenika kako bi, s obzirom na njihov autoritet,
pojedini spis dobio na va"nosti.
> Zagrebu, '3. travnja 3*':. god.
>radili# s. %ikolina 9ikovi
5alentino -indrik
4