Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuilita u Rijeci
Odsjek: Likovna pedagogija
Kolegij: Obiteljska pedagogija
Seminarski rad Povratak ka prirodi
Student: Ida Peek Nositelj kolegija : Jasminka Zlokovi
2
U Rijeci, 14. 5. 2014.
3
Sadraj
1. Uvod..4. 2. Narativni dio seminarskog rada.5. Pogled na djeju likovnost.5. Koncentracija...6. Uloga likovne umjetnosti u razvoju djeteta...8. Grafomotorika.15. Primjeri vjebi s bojom...16. Mandale17.
3. Zakljuak.20.
4
Uvod Djeca danas imaju sve manje i manje kontakata s prirodom. Pojavljuje se tehnologija koja je svima na dohvat ruke i to ima golem utjecaj na njihov razvoj i zdravlje. Prijanje generacije rado se prisjeaju vremena kada tehnologije skoro da nije ni bilo a slobodno vrijeme se provodilo izvan kue, s mnotvo zanimljivih i jednostavnih aktivnosti. *Amerikaistraivanja pokazuju da se udaljenost koja djeca prelaze sama od kue smanjilase za 90% od 1970-tih, a 43% roditelja smatra da se djeca nebi smjela vani igrati bez nadzora odraslih do svoje etrnaeste godine. *U Velikoj Britaniji vie je djece prijavljeno u bolnice zbog pada sa kreveta nego zbog ozlijeda prilikom igranja negdje u prirodi. Roditelji imaju veliku ulogu pri razvoju djeteta, a danas veina roditelja omoguuje djeci pristup modernoj tehnologiji zbog njene pristupanosti i nedostatka slobodnog vremena, te u djeca zatvorena u etiri zida dok dugorono to uzrokuje potekoe s vidom, slabiji i sporiji tjelesni razvoj, potencijalnu agresivnost i introverznost, sklonost ka motornim vozilim radije nego hodanjem, socijalne, te mnoge druge potekoe. Interes djeteta u prvih est godina ivota za istraivanjem, otkrivanjem i interakcijom pokazuje e kao snaan, moe se rei imperativan. Igra je vaan segment ivota svih sisavaca. Richard Louv (children and nature network)radi istraivanja o tome kakve benefite ima priroda za razvoj djece, i dolazi do zakljuka da je priroda vana za razvoj djece u svakoj bitnoj stavci : tjelesno, kognitivno, socijalno, kreativno i na spiritualnoj razini. *anka doen dobu-Organizam posjeduje jednu temljnu tendenciju i nastojanje, a to je da aktualizira, odri i ojaa svoje postojanje.
5
Glavni dio Stephen Moss- naturalist i autor. Postoji paradoks. Danas se djeca zanimaju za prirodu vie nego ikad. Gledaju o tome na televiziji, internetu, no manje se s tim susreu direktno, izlazei u prirodu. Tome pridonosi injenica da su djeca pod veim pritiskom dana nego prije, jer se njihovo slobodno vrijeme pokuava konstruktivno utroiti. U to spadaju izvannastavne i sportske aktivnosti, kola, pomaganje u kuanstvu, te nitko nema vremena za leerno izlaenje u prirodu, iako je to kljuno u njihovom ivotu, ne samo da bi iskusiva vanjski svijet, ve da bi otkrila i o sebi. Npr.kao kod penjanja na drvo. Dijete e se nai samo sa sobom, u iskuenju koliko daleko moe ii, a ako padne, nauit e preuzeti odgovornot na sebi, bolje procijeniti rizik i vie pripaziti sljedei put. Young children and nature- Igranje izvan kue poboljava motorike funkcije. Statistiki, djeca koja su se vie igrala izvan kue, stjecala su naviku fizikog kretanja, i openito su bila u boljoj formi nego djeca koja su se vie igrala kod kue. Neka znanstvena istraivanja pokazuju znaajne benefite igranja u prirodi Npr. Taylor 2001- djeca s ADHD-om pokazuju bolju koncentraciju nakon igranja u prirodi.Pyle 2002- Igra u prirodi potie kreativnost i zapaanje, osjeaj mira i svjesnost o svijetu. H.Moore- djeca koja se igraju u prirodi imaju pozitivnije osjeaje jedni o drugima. American Medical Asosiation 2005- djeca koja borave u prirodi slobodno i nestrukturirano bit e pametnija jer e morati pametno, snalaljivo i razgranato razmiljati, rijeavati zadatke, smiljati strategije i imat e vie prostora i alata za svoju igru.Socijalno, to potie kooperativnost, fleksibilnost. Bolje se slau s drugima i zdravija su. Nadalje, tudije pokazuju da provoenje aktivnosti u prirodi smanjuje javljanje negativnih emocija u odnosu na bavljenje istim aktivnostima u zatvorenim prostorima.-bowler, university of essex