Akademija primijenjenih umjetnosti Sveuilita u Rijeci

Odsjek: Likovna pedagogija

Kolegij: Obiteljska pedagogija





Seminarski rad
Povratak ka prirodi










Student: Ida Peek
Nositelj kolegija : Jasminka Zlokovi




2


U Rijeci, 14. 5. 2014.



3

Sadraj

1. Uvod..4.
2. Narativni dio seminarskog rada.5.
Pogled na djeju likovnost.5.
Koncentracija...6.
Uloga likovne umjetnosti u razvoju djeteta...8.
Grafomotorika.15.
Primjeri vjebi s bojom...16.
Mandale17.

3. Zakljuak.20.














4










Uvod
Djeca danas imaju sve manje i manje kontakata s prirodom. Pojavljuje se tehnologija koja je
svima na dohvat ruke i to ima golem utjecaj na njihov razvoj i zdravlje. Prijanje generacije
rado se prisjeaju vremena kada tehnologije skoro da nije ni bilo a slobodno vrijeme se
provodilo izvan kue, s mnotvo zanimljivih i jednostavnih aktivnosti. *Amerikaistraivanja
pokazuju da se udaljenost koja djeca prelaze sama od kue smanjilase za 90% od 1970-tih, a
43% roditelja smatra da se djeca nebi smjela vani igrati bez nadzora odraslih do svoje
etrnaeste godine. *U Velikoj Britaniji vie je djece prijavljeno u bolnice zbog pada sa
kreveta nego zbog ozlijeda prilikom igranja negdje u prirodi. Roditelji imaju veliku ulogu pri
razvoju djeteta, a danas veina roditelja omoguuje djeci pristup modernoj tehnologiji zbog
njene pristupanosti i nedostatka slobodnog vremena, te u djeca zatvorena u etiri zida dok
dugorono to uzrokuje potekoe s vidom, slabiji i sporiji tjelesni razvoj, potencijalnu
agresivnost i introverznost, sklonost ka motornim vozilim radije nego hodanjem, socijalne, te
mnoge druge potekoe. Interes djeteta u prvih est godina ivota za istraivanjem,
otkrivanjem i interakcijom pokazuje e kao snaan, moe se rei imperativan. Igra je vaan
segment ivota svih sisavaca. Richard Louv (children and nature network)radi istraivanja o
tome kakve benefite ima priroda za razvoj djece, i dolazi do zakljuka da je priroda vana za
razvoj djece u svakoj bitnoj stavci : tjelesno, kognitivno, socijalno, kreativno i na spiritualnoj
razini. *anka doen dobu-Organizam posjeduje jednu temljnu tendenciju i nastojanje, a to je
da aktualizira, odri i ojaa svoje postojanje.



5


Glavni dio
Stephen Moss- naturalist i autor. Postoji paradoks. Danas se djeca zanimaju za prirodu vie
nego ikad. Gledaju o tome na televiziji, internetu, no manje se s tim susreu direktno, izlazei
u prirodu. Tome pridonosi injenica da su djeca pod veim pritiskom dana nego prije, jer se
njihovo slobodno vrijeme pokuava konstruktivno utroiti. U to spadaju izvannastavne i
sportske aktivnosti, kola, pomaganje u kuanstvu, te nitko nema vremena za leerno
izlaenje u prirodu, iako je to kljuno u njihovom ivotu, ne samo da bi iskusiva vanjski
svijet, ve da bi otkrila i o sebi. Npr.kao kod penjanja na drvo. Dijete e se nai samo sa
sobom, u iskuenju koliko daleko moe ii, a ako padne, nauit e preuzeti odgovornot na
sebi, bolje procijeniti rizik i vie pripaziti sljedei put. Young children and nature- Igranje
izvan kue poboljava motorike funkcije. Statistiki, djeca koja su se vie igrala izvan kue,
stjecala su naviku fizikog kretanja, i openito su bila u boljoj formi nego djeca koja su se
vie igrala kod kue. Neka znanstvena istraivanja pokazuju znaajne benefite igranja u
prirodi Npr. Taylor 2001- djeca s ADHD-om pokazuju bolju koncentraciju nakon igranja u
prirodi.Pyle 2002- Igra u prirodi potie kreativnost i zapaanje, osjeaj mira i svjesnost o
svijetu. H.Moore- djeca koja se igraju u prirodi imaju pozitivnije osjeaje jedni o drugima.
American Medical Asosiation 2005- djeca koja borave u prirodi slobodno i nestrukturirano bit
e pametnija jer e morati pametno, snalaljivo i razgranato razmiljati, rijeavati zadatke,
smiljati strategije i imat e vie prostora i alata za svoju igru.Socijalno, to potie
kooperativnost, fleksibilnost. Bolje se slau s drugima i zdravija su. Nadalje, tudije pokazuju
da provoenje aktivnosti u prirodi smanjuje javljanje negativnih emocija u odnosu na
bavljenje istim aktivnostima u zatvorenim prostorima.-bowler, university of essex