5. NAIN UZEMLJENJA DISTRIBUTIVNIH TS 20(10)/0.

4 kV




Distributivne mree 20 (10) kV u BiH danas se uglavnom napajaju iz TS 35/20(10) kV,
a manjim dijelom iz TS 110/20(10) kV. U budunosti, zbog prelaska na jedinstveni
srednji napon 20 kV treba oekivati sve vei broj TS 110/20 kV.
Kod uzemljenja neutralne take mree 35 kV postoji dosta iskustva i prakse i obino
nema veih problema. Uzemljenje neutralne take 20(10) kV mree je znatno sloenije
obzirom na stroije propise u pogledu opasnih napona dodira. Uzemljivai TS 20(10)/0,4
kV mogu predstavljati glavni ograniavajui faktor prilikom uzemljenja neutralne take
20 (10) kV mree. Mrea 20(10) kV u BiH radi uglavnom u reimu izolirane neutralne
take. Ovakav se sistem ne mijenja bitno i pored injenice da su dostignute vrijednosti
kapacitivnih struja, prema kojima se ve trebalo prei na uzemljenje neutralne take.
Zbog prelaska na jedinstveni distributivni napon 20 kV bie nuno postojeu
srednjenaponsku mreu uzemljiti, zbog ogranienja unutranjih prenapona.
Realno je oekivati da e, u budunosti, dosta mrea biti u pogonu s neutralnom takom
uzemljenom preko niskoomske impedanse.
Zbog velikoga broja TS 20(10)/0,4 kV u elektrodistributivnoj mrei stalno je prisutna
tenja za to veom tipizacijom elemenata ovakvih stanica. Veoma znaajan element TS
je svakako i uzemljiva. Zbog toga je potrebno tipizirati uzemljivae TS 20(10)/0,4 kV, te
za tipske uzemljivae dati njihove parametre u sistemu uzemljenja. Teite tipizacije bi
trebao biti uzemljiva TS 20(10)/0,4 kV koja se prikljuuje na nadzemnu mreu, jer su
uvjeti uzemljenja mnogo tei, nego kod kabelskih TS. Poznato je (i dokazano
mjerenjima) da su impedanse uzemljenja kabelskih TS, u pravilu, relativno niske, te
obino nema veih problema kod uzemljenja ovih mrea. Razlog je u tome to
uzemljivai kabelskih TS predstavljaju samo dio ukupnog sistema uzemljenja, pa prema
tome, nemaju dominantnu ulogu.
Specifinost TS 20(10)/0,4 kV je u tome to je niskonaponska mrea u pravilu direktno
spojena s radnim uzemljenjem. Radno uzemljenje dimenzionira se s obzirom na uvjete
rada u niskonaponskoj mrei i mogui proboj izmeu visokonaponskog i niskonaponskog
namotaja transformatora. U TN sistemima taka uzemljenja sistema i svi vodljivi dijelovi
kuita elektrinih ureaja su, preko neutralnog vodia, meusobno galvanski povezani.
U sluaju kvara u mrei 20(10) kV potencijal uzemljivaa moe se prenijeti direktno u
niskonaponsku mreu, ako su radno i zatitno uzemljenje spojeni, to jest ako je izvedeno
zdrueno uzemljenje. U tom sluaju, moraju se poduzeti posebne mjere da se ne dozvoli
pojava opasnih napona dodira u niskonaponskoj mrei. U nekim sluajevima bie
potrebno razdvajanje radnoga i zatitnoga uzemljenja, to nije uvijek mogue izvesti.
Uzemljivai zatitnog uzemljenja TS 20(10)/0,4 kV obino se izvode kao povrinski u
obliku jedne ili vie pravougaonih kontura ili okruglih prstenova ukopanih na razliitim
dubinama, uz dodatak vertikalnih elemenata (tapova) i eventualno uzemljivakih traka.
Uzemljiva radnoga uzemljenja uglavnom se izvodi pomou tri vertikalna tapa koji se
meusobno povezuju bakarnim uetom.
Kod TS, koje su udaljene od napojne take, struja jednopolnog kratkog spoja je neto
manja, pa su zato i maksimalni specifini otpori tla povoljniji u odnosu na rezultate iz
tabele. I uz uvaavanje ove injenice moe se zakljuiti da e postizanje zadovoljavajuih
vrijednosti impedanse uzemljivaa biti mogue samo na terenima gdje je 250(m).


Slika 5.1. Tipski uzemljiva zatitnog i radnog uzemljenja

Tipski uzemljiva zatitnoga i radnoga uzemljenja, koji se koristi u elektrodistributivnoj
praksi BiH prikazan je na slici 5.1. Uzemljiva zatitnoga uzemljenja izvodi se pomou
dvije konture s vertikalnim uzemljivaima u tjemenima vanjske konture. Prva se kontura
postavlja na udaljenosti 1 (m) od TS i na dubinu od 0,5 (m). Druga (vanjska) kontura se
postavlja najmanje na 1 (m) od prve konture i to na dubinu od 0,8 (m).
Kako bi se izbjegla upotreba raznih aproksimativnih izraza za proraun uzemljivaa,
koji u odreenim uvjetima mogu biti neprecizni, a s druge strane, da se omogui
racionalnija izvedba uzemljivaa, korisno bi bilo dati dijagram ovisnosti otpornosti
rasprostiranja najee koritenih uzemljivaa od geometrije uzemljivaa. Time bi se
omoguio korektan proraun uzemljivaa i projektantima kojima to nije ua specijalnost i
koji ne raspolau raunarskom podrkom. Naravno, za precizan proraun uzemljivaa
neophodna je raunarska podrka.
Na slici 5.2. data je vrijednost koeficijenta rasprostiranja uzemljivaa k u ovisnosti o
razmaku izmeu vertikalnih uzemljivaa. Duina vertikalnih uzemljivaa je 3 (m).
Rastojanje izmeu kontura je 1 (m). Otpor rasprostiranja uzemljivaa rauna se prema
jednaini R
E
= k.
Na vrijednost otpora rasprostiranja dominantni utjecaj imaju dimenzije vanjske
konture, dok unutranja kontura ima prvenstveno ulogu oblikovanja potencijala oko TS.
Vrijednosti otpora uzemljivaa, ako se koristi samo jedna kontura, vei su za 5% u
odnosu na vrijednosti dobivene iz dijagrama. U pojedinim sluajevima nee biti mogue
instalirati vertikalne uzemljivae, na primjer zbog vrste tla (kamen i sl.) ili zbog
mogunosti oteenja podzemnih instalacija.
U tom sluaju otpornost uzemljivaa bi trebalo poveati za cca 25% u odnosu na
vrijednosti dobivene pomou dijagrama, odnosno da bi se dobila traena otpornost
uzemljenja treba poveati dimenzije vanjske konture za 25% u odnosu na dimenzije
dobijene prema dijagramu.

1- kontura za oblikovanje potencijala
2- vanjska kontura
3- vertikalni uzemljivai
4- radno uzemljenje
5- kabel PP00 1 x 50 (mm
2
)1 kV
5
0,03
0,04
0,05
0,06
0,07
0,08
0,09

k
(
m
)

/
0,02
0,10
6 8 3 4
b
rastojanje izmeu sondi (m)
11 7 10 9
a
a
a
b
b
S
b


Slika 5.2. Koeficijent rasprostiranja uzemljivaa u ovisnosti o geometriji sistema.

Primjena navedenoga dijagrama moe se demonstrirati na slijedeem primjeru. Za
odredjivanje dimenzija dvokonturnog uzemljivaa s vertikalnim sondama kako bi se
postigao otpor rasprostiranja uzemljivaa zatitnoga uzemljenja od R
E
= 3 (), i ako je
= 50 (m), prema naprijed navedenim podatcima, nije teko izraunati vrijednost
koeficijenta k:
) m ( 06 , 0
50
3
1
= = =

E
R
k

Sa dijagrama na slici 5.2. dobije se vrijednost stranice kvadratnog uzemljivaa a = 5
(m). Dakle, uzemljiva ima vanjsku konturu dimenzija (5 x 5) (m) i unutarnju konturu
dimenzija (3 x 3) m. Ako bi se, zbog ogranienog prostora, zahtjevalo da uzemljiva ima
pravougaoni oblik dimenzija b x c, ija je stranica b maksimalno 4 (m) vrijednost druge
stranice dobije se iz jednakosti m) ( 6 2 4 2 2 = = = + c b a c a c b . Odnosno
dimenzije vanjske konture bi bile 4 x 6 (m).
Ako bi se uzemljiva morao izvesti bez vertikalnih sondi i kako bi se postigla traena
otpornost uzemljivaa potrebno je stranicu a poveati za 25%, odnosno, u tom sluaju, bi
vanjska kontura bila dimenzija 6,25 x 6,25 (m).

5.1. NAINI UZEMLJENJA DISTRIBUTIVNIH TS 20(10)/O.4 kV
PRIKLJUENIH NA KABELSKU SN MREU


Uzemljenje kabelskih DTS izvodi se tako da se zadovolje uvjeti zatite od napona
dodira za rad u srednjenaponskoj mrei ija ja neutralna taka uzemljena preko
niskoomske impedanse, s ogranienjem struje zemljospoja na najvie 300 (A).
U kabelskoj DTS izvodi se zdrueno uzemljenje, tako to se izvede uzemljiva
zatitnoga uzemljenja i na njega neposredno prikljui neutralni vodi NN mree.
Na zatitno uzemljenje DTS, koje ima ulogu zdruenog uzemljenja, vezuju se jo:
kuite energetskog transformatora, metalni platevi, elektrine zatite i armature kabela,
sekundarna strujna kola mjernih transformatora, odvodnici prenapona, kao i svi ostali
metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju strujnim kolima. Na ovaj nain vri se
izvjednaenje potencijala unutar DTS, pa sa stanovita ispunjenja uvjeta zatite od
napona dodira nije potrebno postavljanje izolacionih tepiha.


Slika 5.3. Temeljni uzemljiva Slika 5.4. Izvoenje posebnog
zgrade kao uzemljiva TS uzemljivaa za TS u zgradi









Slika 5.5. Kabel NPO 13 kao uzemljiva TS



Zdrueno uzemljenje kabelske DTS, koje se postavlja u okviru nekoga objekta
(zgrade), izvodi se na slijedei nain:

- ako objekt (zgrada) ima svoj temeljni uzemljiva, tada se temeljni uzemljiva
koristi i kao uzemljiva DTS i ne izvodi se nikakav drugi uzemljiva.
- ako objekt (zgrada) nema svoj temeljni uzemljiva, tada za DTS treba da se
izvede poseban uzemljiva na raspoloivom mjestu izvan objekta (zgrade), na
primjer pomou tri vertikalna uzemljivaa koji su meusobno povezani
bakarnim kabelom.
- ako objekt (zgrada) nema svoj temeljni uzemljiva, a izvoenje posebnog
uzemljivaa prema prethodnoj taki, bilo bi komplicirano i skupo (na primjer: u
centru grada), kabelska DTS moe biti bez posebnog uzemljivaa pod uvjetom
da radi u razgranatoj kabelskoj mrei 10 (kV), tako da je prikljuenje na tu
mreu izvedeno najmanje sa dva kabela s provodnim platom (IRO 13-A, IRNo
13, itd.) duine preko 300 (m) svaki (mjerodavna je duina metalnog plata, bez
obzira da li je kabel pod naponom), kao i da je neutralni vodi NN mree ove
DTS povezan s neutralnim vodiem susjedne DTS.

U temelj DTS polae se prva kontura (prsten) - temeljni uzemljiva TS. Armiranobeton-
ska konstrukcija DTS moe se koristiti kao temeljni uzemljiva pod uvjetom da elina
armatura u temelju ima direktan kontakt (preko betona) s tlom.
Na rastojanju od najmanje 1 (m) i na dubini od 0,8 (m) postavlja se drugi (vanjski) prsten
uzemljivaa, sa vertikalnim uzemljivaima u tjemenima.
Vanjski prsten se povezuje s temeljnim uzemljivaem direktno (slika 5.6.) ili preko
glavnog prikljuka (sabirnice) za uzemljenje.
Legenda:

1.temeljni uzemljiva objekta (zgrade )
2.uzemljiva TS,bakarno ue
3.vertikalni uzemljiva
4.ispitna spojnica
5.izjednaenje potencijala u TS
6.glavni prikljuak(sabirnica) za
uzemljenje
7.sabirnica neutralnog vodia
8.energetski transformator
9.NN tabla
10.blok VN
11.kabel s provodnim platom
Ako se DTS nalazi na podruju razgranate mree, 10 (kV) , izvedene kabelima s
provodnim platom (NPO 13-A, IPHO 13, itd.), vertikalni uzemljivai se izostavljaju.
Vertikalni uzemljivai u tjemenima vanjske konture mogu se izostaviti i iz drugih
razloga, kao: zbog kamenitog tla, zbog rizika od oteenja podzemnih instalacija itd. i
tada treba raunati s poveanjem otpornosti rasprostiranja uzemljivaa za oko 25%. Prije
aktiviranja, a tijekom eksploatacije najmanje jedanput u 10 godina, mora da se izmjeri
ukupna otpornost zdruenog uzemljenja (Z
zdr
) kabelske DTS. Uvjeti zatite od napona
dodira bie ispunjeni u DTS i izvan DTS, u NN mrei i instalacijama potroaa, pa nije
potrebno mjerenje napona dodira i koraka, ako je ispunjen predhodno definirani uvjet.
Zdrueno uzemljenje kabelske DTS koja se gradi kao poseban slobodnostojei objekt
izvodi se na slijedei nain (slika 5.6.):

1 -temeljni uzemljiva TS; 2 -vanjska kontura, bakarno ue; 3 -vertikalni uzemljivai ;
4 -ispitna spojnica; 5- izjednaenje potencijala u TS; 6 -glavni prikljuak (sabirnica za
uzemljenje); 7 -sabirnica neutralnog vodia; 8 -energetski transformator;
9 -NN tabla; 10 -blok VN
Slika. 5.6. Uzemljenje slobodnostojee kabelske DTS

Obzirom na uvjete rada mree 10 (kV), sainilac k ima vrijednost: k

= 2, pa se
mjerenjem mora dobiti:

-R
zdr
2( ), pod uvjetom da je DTS povezana srednje naponskim kabelom sa
provodnim platom tipa NPO 13-A, IPHO 13, itd. za TS X/10 (kV) (redukcioni faktor
kabela je oko 0,25);
-R
zdr
1 (), pod uvjetom da je DTS povezana srednje naponskim kabelom sa
neprovodnim platom tipa XHP 48-A, XHE 49, itd. za TS X/10 (kV) (redukcioni faktor
kabela je oko 0,5);
-R
zdr
0,5( ), pod uvjetom da je DTS povezana srednje naponskim kabelom sa nepro-
vodnim platom tipa PP 41 i sl. za TS X/10 (kV) (redukcioni faktor kabela je oko 1).

Napomena: kabeli tipa PP 41 i sl. ne odgovaraju vaeim standardima, jer nemaju
elektrinu zatitu i ekran izolacije, ali su ranije koriteni i nalaze se u eksploataciji.
Dosadanje iskustvo, obavljena mjerenja i prorauni pokazali su da se prvi uvjet moe
zadovolji u svim pogonskim situacijama.
Treba ii na smanjenje vremena trajanja zemljospoja, t , na sabirnicama 10 (kV) na
vrijednosti ispod 1(s). Za prosjene uvjete rada u distributivnoj mrei, ne preporuuje se
dimenzioniranje uzemljenja kabelske DTS s vremenima ispod 0,5 (s), to odgovara
dvostrukim vrijednostima otpornosti uzemljenja iz prethodnih taaka.


5.2. NAINI UZEMLJENJA DISTRIBUTIVNIH TS 20(10)/0.4 kV
PRIKLJUENIH NA NADZEMNU SN MREU


U ovom dijelu e biti objanjen nain izvoenja uzemljenja u distributinoj TS
20(10)/0,4 (kV) koja je direktno ili preko kabelskog voda prikljuena na nadzemnu
srednjenaponsku mreu. Ovdje spadaju stupne TS i slobodnostojee DTS.
Srednje naponski vod izveden SKS-om tipa XHE 48/O-A moe sa stanovita uzemljenja
da se tretira isto kao odgovarajui tip podzemnog kabela (redukcioni faktor, utjecaj
uzemljivaa susjednih TS, itd.), ako su ispunjeni slijedei uvjeti:

- da je du itavoga kabelskog voda osigurana pouzdana galvanska veza
- elektrinih zatita susjednih dionica na kabelskim spojnicama, zavrnicama i u
TS;
- da je elektrina zatita prve dionice voda galvanski vezana na uzemljiva
izvorne TS.

Kada se uzemljivai radnoga i zatitnoga uzemljenja stupne ili prigradske
slobodnostojee DTS izvode posebno, moraju biti na meusobnom rastojanju od
najmanje 20 (m). Ako postoje uvjeti za zdrueno uzemljenje, u DTS se galvanski
povezuju neutralni provodnik NN mree i glavni prikljuak (sabirnica) zatitnog
uzemljenja.
Radno i zatitno uzemljenje su efikasno razdvojeni, u smislu vaeih propisa, ako se na
jednom uzemljenju ne moe da pojavi potencijal vii od 40% potencijala drugog
uzemljenja, pri emu na uzemljivau zatitnog uzemljenja ne smije da se pojavi napon
vii od 1200 (V).
Uzemljiva zatitnog uzemljenja prigradske slobodnostojee DTS izvodi se kao na
slici 5.7.
U temelj DTS polae se prva kontura (prsten) - temeljni uzemljiva DTS.
Armiranobetonska konstrukcija DTS moe se koristiti kao temeljni uzemljiva pod
uvjetom da elina armatura u temelju ima direktan kontakt (preko betona) sa tlom.
Na rastojanje 1 (m) od zida i na dubinu od 0,5 (m) postavlja se kontura za oblikovanje
potencijala oko TS (drugi prsten uzemljivaa), koja se povezuje sa temeljnim
uzemljivaem direktno ili preko glavnog prikljuka (sabirnice) za uzemljenje u TS.
Umjesto vanjske konture uzemljivaa, u ovisnosti od lokalnih uvjeta (raspoloiv prostor,
vrsta tla, prisustvo podzemnih instalacija i sl.), mogu se primjeniti i druga rjeenja koja
daju isti efekat (razdvajanje radnog i zatitnog uzemljenja).
Na zatitno uzemljenje DTS veu se: kuite energetskog transformatora, metalni pla-
tovi, elektrine zatite i armature kabela, sekundarna strujna kola mjernih transformatora,
odvodnici prenapona, kao i svi ostali metalni dijelovi opreme i aparata koji ne pripadaju
strujnim kolima. Na ovaj nain, vri se izjednaavanje potencijala unutar DTS i
oblikovanje potencijala oko DTS, pa sa stanovita ispunjenja uvjeta sigurnosti od napona
dodira nije potrebno postavljanje izolacionih tepiha unutar DTS, niti asfaltiranje tla oko
DTS.
Uzemljiva zatitnog uzemljenja stubne DTS izvodi se pomou dvije konture
(prstena), s vertikalnim uzemljivaima u tjemenima vanjske konture (slika. 5.7.).
Prva se kontura postavlja na daljinu 1 (m) od stupa i na dubinu od 0,5 (m). Druga
(vanjska) kontura se postavlja najmanje na 1 (m) od prve konture i na dubinu od 0,8 (m).
Obje se konture meusobno povezuju najmanje na dva mjesta.

Slika 5.7. Uzemljenje slobodnostojee DTS
prikljuene na nadzemnu mreu
Principijelna elektrina shema distributivne TS , ukljuivo sve elemente, data je na
slici 5.8.
Napomena: Ako DTS radi iskljuivo
u izoliranoj mrei 10 (kV) ne izvodi
se uzemljiva radnog uzemljenja i
kontura za oblikovanje potencijala

1 -temeljni uzemljiva TS;
2 -vanjska kontura, bakarno
ue;
3- vertikalni uzemljivai;
4- ispitna spojnica;
5 -kontura za oblikovanje
potencijala, bakarno ue;
6 -glavni prikljuak
(sabirnica) za uzemljenje;
7 -sabirnica neutralnog
Vodia
8- energetski transformator;
9- NN tabla;
10 -blok VN;
11 -izjednaenje potencijala
12- kabel PP00 1x50 mm
2
,1kV;
13- uzemljiva radnoga
uzemljenja, bakarno ue


Slika 5.8. Jednopolna shema stupne TS 20(10)/0.4 kV