Prikaz: City and Empire

Zadatak mi je izraditi prikaz poglavlja iz knjige Conceiving the Empire China and
Rome Compared autora Fritza-Heinera Mutschlera. Poglavlje se zove City and Empire.
Autor zapoinje poglavlje temom o Grko-Perzijskim ratovima. Naglaava Griki
identitet unato razjedinjenju polisa, naspram perzijskoj velikoj vojsci predvoenom Velikim
kraljem kojeg se bespogovorno slua. Perzijanci su odgovorni kralju, dok su Grci odgovorni
zakonima, odnosno pravnom sustavu svojih polisa. Autor navodi kako Grk nije nuno jai od
Perzijanca u bitci, ali ga elja za obranu domovine i njegova bolja organiziranost brani od
poraza. Grci ratuju sa svoju dobrobit te na taj nain poveavaju svoju efikasnost u bitkama.
Pisanje zakona od velike je vanosti u grkoj povijesti. Svaki je stanovnik znao svoja
prava, ali i pravila ponaanja kojih se morao pridravati. Stvaranje zakona promijenilo je
drutvenu situaciju. Suci su bili ti koje se neizmjerno potivalo. Pravo za sve nagovijestilo je
postojanje demokracije. Takav politiki sustav bio je uvar nacionalnog identiteta te je postao
temelj mnogih europskih kultura u budunosti. Platon i Aristotel postavili su u svojim
filozofskim raspravama ideal vladara. Perzijskog vladara predstavljali su kao boanstvo, dok
je ideal grkog vladara bio obrazovanje i potivanje zakona. Zakon je zapravo u neku ruku bio
pedagog. Drao je pod kontrolom sukob izmeu bogatih i siromanih koji je bio moralne a ne
socijalne prirode. Platon je u svojim raspravama zakljuio da vladar perzijskog tipa koji ima
apsolutnu mo nad svim sferama ivota nije pravilan, ve da samo tamo gdje istinski vlada
zakon moe biti dobar ivot. Autor navodi primjer Filipa Makedonskog koji je na silu stvorio
konfederaciju grkih polisa pod svojom apsolutnom kontrolom. Zatim je njegov sin
Aleksandar nastavio osvajanja te je irio tradiciju na istok. Tamo je postavljao svoju
administraciju u gradovima. Tako su i Egipani i Sirijci esto postajali Grci. Druga stvar bile
su kolonije. Doseljenici su uvali svoj kulturni identitet te su javno djelovali podravajui
politiku svoje prvotne postojbine.
U drugom dijelu poglavlja autor se bavi rimskim primjerom. Spominje Polibija u
kontekstu razlike izmeu grkog i rimskog imperijalizma. U Rimu senat u razdoblju republike
vodi politiku. On u suglasnosti s narodnom skuptinom donosi zakone koji se ire kroz cijelu
rimsku republiku, a kasnije i kroz carstvo. Rimski vojskovoe ratuju kako bi svojim
obiteljima osigurali novac i politiku mo u Senatu. Autor govori o utjecaju grke civilizacije
na Rimsku. Sustav se mijenja dolaskom Augusta. Car pokuava odrati svoj poloaj iznad
zakona. Ipak neki su se carevi pokuali prilagoditi zakonu u potpunosti, odnosno prilagoditi
ivot u skladu s drutvenim normama. U tekstu se navodi primjer Trajana. Novi stil javlja se
krajem 1. stoljea N.E. Rimsko se carstvo iri, a carevi postavljaju lokalne namjesnike u
provincijama odane dravnoj politici. Zakoni su u to doba u teoriji i praksi isti u cijelom
carstvu te je jako dobro osiguran suivot monarhije i opinske samouprave. Ba ta injenica
glavni je izvor mira u unutar Rima i Grke. Autor zakljuuje kako su u budunosti razne
okolnosti unutarnjih nemira te napadi barbara promijenile i zauvijek unitile takve sustave ali
je njihovo naslijee ostalo u nekim sferama sauvano do danas.

Karlo Mandi