PRIKAZ: Social Theory and

Social History

Dio knjige Social Theory and Social History Donalda MacRailda i Avrama Taylora
jedan je u nizu prikaza za kolegij Drutvena povijest. Bavi se kretanjima u drutvu te
pokuava objasniti kulturnu povijest kao poseban pogleda na prolost openito.
U uvodu dijela knjige kojim sam se bavio autor spominje radniku klasu. Konkretno, djecu
radnika koji u teko dolaze do visokog obrazovanja. Ono je esto predodreeno za imuniju
djecu. Glasser naglaava kako pojedinci ipak mogu nadilaziti svoje okolnosti, ali je itekako
bitan utjecaj irih drutvenih slojeva kako bi se neke stvari promijenile. Takvim problemima u
ovom djelu pristupat e povjesniari u svrhu sagledavanja strukture drutva. Povijest i
sociologija djeluju zajednikim snagama u objanjavanju ovakvih fenomena. Ujedinjuju se u
projektu razumijevanja strukturiranja drutva naspram ljudskog djelovanja. Takvim se
pitanjima bave individualisti, strukturalisti, suvremeni sociolozi, rekonstrukcionalisti te
suvremeni povjesniari. Autori naglaavaju kako drutvo nije samo skup pojedinaca. Ljudi
uvijek moraju uzeti u obzir elje ostalih te na taj nain ine skup drutvenog polisa, odnosno
autor eli pokazati kako nitko nije neovisan. Norbert Elias zagovornik je biolokog pristupa.
Tvrdi da se promijene ne mogu dogoditi bez utjecaja biolokih faktora. Nasuprot njemu Karl
Marx tvrdi kako je organizacija socijalnih odnosa rezultat procesa proizvodnje. U odreeno
vrijeme razvoja materijalnih odnosa doi e do problema proizvodnje to e rezultirati
klasnom borbom. Marx odbacuje ulogu pojedinca te govori kako povijest nije reakcija
izoliranih pojedinaca. Emil Durkheim u svom istraivanju dolazi do zakljuka kako je drutvo
skup pojedinaca koji slijede vlastite interese, dok zajednica vri kontrolu nad ponaanjem
pojedinaca. U slina razmatranja upustio se i Max Weber. Za njega je drutvo skup
pojedinaca koji u interakciji stvaraju suivot. Klasna borba postoji ali nije neizbjena.
U dijelu teksta pod naslovom Looking for an exit from the structuralist maze: post-
structuralism, figuration and structuration autori navode razmiljanja mnogih povijesniara
i sociologa. Navode tri struje u objanjavanju kulturne povijesti. Marxistika, struja oko
asopisa Annales te njihova poveznica struja Michela Foucaulta. Njegovo je razmiljanje
postmoderna kritika akademske prakse. On negira povijest kao proces. U nekim se
stajalitima slae s Marxom. Jeremy Bendtham i Lawrence Barth komentiraju Faucaulta te
kritiziraju i njega i Marxa.
U slijedeem poglavlju Class, Gender and Ethnicity razgovara se o tome u kojoj
mjeri struktura djeluje kao ograniavanje na djela pojedinca. Izraena je podjela na klase,
spol, rase, nacionalnost, vjeroispovijest. Kroz poglavlje se provodi rasprava o utjecaju
drutvenih identiteta te se iznose miljenja mnogih strunjaka. Feministiki pogled na stvari
iznose Imelda Whelehni Alice Walker. Istiu kako bijele i crne ene u 19. stoljeu nemaju isti
poloaj. Henry Mayhem iznosi podjelu izmeu kvalificiranih i nekvalificiranih radnika u
Velikoj Britaniji u 19. stoljeu. Richard p. Sallerr razlika izmeu slobodnjaka i robova, S.H.
Rigby podjela klasa u kasnom srednjovjekovnom drutvu. Elen Ross uloga mukarca i ene u
obitelji kroz povijest. Autor na kraju donosi zakljuak kako objanjenje drutva u prolosti
traje neprekidno i nikad nee biti zavreno na zadovoljstvo svih strana koje sudjeluju u
raspravi.
Drugi dio knjige pod nazivom Ideology, Mentalitand Social Ritual:
From Social History to Cultural History sastoji se od djelova: Historic approaches to social
and cultural aspects of the past, Ideology and mentality, Marxist social history, history from
below and subordinate cultures, From womens history to gender history, Cultural history
as the history of mentalities, New cultural history and the eclipse of old social history?
Kompletno poglavlje ocjenjuje vanost historiografskog razvoja pojave nove drutvene
povijesti. Sagledava ga iz dvije tradicije Marxsistike i one sakupljene oko asopisa Annales.
Uspon kulturne povijesti ne znai istodobno i ograniavanje ope povijesti, ve se te dvije
srodne grane mogu i moraju nadopunjavati. Peter Burke, E.P. Tompson, Natalie Daus
komentiraju povijesne procese iz ugla kulturne povijesti, s druge strane postoje i kritiari kao
Lynn Hunt. Koji govori da je kultura vitalna iskra drutva te daje opis svim tradicijama i
pogledima. Autor e djelo zakljuiti milju kako su kultura i ideologija kljune za povijesni
razvoj.

Karlo Mandi