Prikaz: Modes of Comparison

Prvi dio teksta pod nazivom From the History of Mentalities to Anthropological
History napisao je Andre Burguiere. U njemu, na poetku spominje prouavanje mentaliteta
kao dio moderne antropoloke povijesti. Razlikuje dva gledita. Prvi jest socioloki pristup
iji je predstavnik Marc Bloch, a drugi Psiho logiki pristup kojeg predstavlja Lucien Febvre.
Obojica tvrde da povijest nije samo znanost o vremenu, ve i znanost o promjenama i
drutvenom kretanju. Promjene su objanjene na primjeru kriza. Prvenstveno gospodarskih.
Ako dolazi do velike financijske depresije rasvjetljavaju se dogaaji iz prolosti. Primjer je
eksploatacija plemenitih metala iz zemalja novog svijeta u 16. i 17. stoljeu. Labrusse navodi
kako je mentalitet esto pod utjecajem ekonomskih faktora. Oni uvelike utjeu na stvaranje
povijesti. Kao pomo istraivanju predlae statistiku analizu podataka. Na temelju takve
analize pokuava objasniti strukturu promjena. Njegov primjer je statistika analiza
revolucija. Maurice Aglhon na temelju politizacije malog seljaka za vrijeme industrijalizacije
u Francuskoj pokuava prikazati vee zajednitvo, otvaranje prema gradskoj zajednici,
kolektivan rad kao temeljne injenice promijene mentaliteta. Na taj nain zajednica se otvara i
mijenja, ali istovremeno uva lokalnu kulturu i tradiciju. Autor zakljuuje kako se drutvo
mijenja pod raznim utjecajima bili oni unutarnji ili vanjski, lokalni ili globalni iz ega
proizlazi da je povijest mentaliteta zapravo je antropoloka povijest.
Drugi dio teksta pod nazivom The Case for Comparing Histories napisao je
.Raymond Grew. On govori o usporedbi kao povijesnoj metodi, njezinom provoenju te
problemima koji se oko nje pojavljuju. Autor postavlja pitanja to povjesniar treba
usporeivat. Grew navodi kako e najbolje biti da usporedba civilizacija bude zadaa
komparativnih studija civilizacija koji bi tome onda posvetili najveu panju. Povjesniari
moraju uzeti u obzir opseg vremena koje se usporeuje. Svako drutvo ima svoju kulturu , a
najtee se povjesniaru oteti utjecaju vlastite percepcije i sagledavanja druge kulture iz
perspektive svoje. Kod rekonstrukcije i usporedbe povjesniar se slui s etiri faktora to su:
postavljanje pitanja, pronalaenje problema, provedba istraivanja i donoenje zakljuaka. U
zakljunoj rijei Grew navodi kako ova metoda iri znanje, pomae u razumijevanju konteksta
vremena, razumijeva drutvene okolnosti raznih razdoblja ljudske povijesti.

Karlo Mandi