UVOD U

BAZU PODATAKA


Student :Edin Osmanevi
Travnik,januar 2014.
1. Osnovni pojmovi
Baze podataka predstavljaju viu razinu rada s
podacima u odnosu na klasine programske jezike.


Jedna od najbliih definicija baze podataka glasi da
je to zbirka zapisa pohranjenih u raunaru na jedinstven
nain, takav da joj se raunarski program moe obratiti
prilikom odgovaranja na problem.
-Ravni model
-Mreni model
-Odnosni model
-Odnosne operacije
-Dimenzijski model
2. Modeli baza podataka
2.1. Ravni model

Ravni (ili tablini) model sastoji se od pojedinanog,
dvodimenzionalnog reda elemenata podataka, gdje se za sve
lanove danog stupca pretpostavlja da su sline vrijednosti, te
da su svi lanovi reda povezani jedni s drugima.
2.2. Mreni model

Mreni model organizira podatke upotrebom dvije
fundamentalne konstrukcije, nazvane zapisi i skupovi. Zapisi sadre
polja .
Skupovi definiraju odnose "jednog naprama svima" izmeu zapisa:
jedan vlasnik, mnogo lanova. Zapis moe biti i vlasnik i lan u bilo
kojem broju skupova.

2.3. Odnosni model


Odnosni model je uveo E. F. Codd 1970. godine u svom
akademskom radu kao nain stvaranja sistema upravljanja bazom
podataka neovisnije od bilo koje druge posebne primjene. To je
matematiki model definiran u terminima predikatne logike i teorije
skupova.
2.4.Odnosne operacije

Korisnici (ili programi) potrauju podatke iz odnosne baze
podataka slanjem upitnika koji je napisan u posebnom jeziku, obino
dijalektu SQL-a. Iako je SQL izvorno namijenjen za krajnje korisnike,
mnogo je uobiajenije za SQL upitnike da se ugrauju u softver koji
omoguuje jednostavnije korisniko suelje.
2.5. Dimenzijski model

Dimenzijski model je specijalizirana preinaka odnosnog modela
koritenog za prikazivanje podataka u skladitima podataka na nain na
koji se podaci mogu lako saeti upotrebom OLAP upitnik. U
dimenzijskom modelu baza podataka se sastoji od jedne velike tablice
injenica koje su opisane upotrebom dimenzija i veliina.

Provoenje i indeksiranje



Sve ovdje navedene vrste baza podataka mogu stei prednost
indeksiranja za poveanje svoje brzine, pa se ta tehnologija unaprijedila od
svojih ranih upotreba u 1960-im i 1970-im. Najuobiajenija vrsta indeksa je
razvrstani popis sadraja nekog posebnog stupca u tablici, s pokazivaima u
redu kojem je pridruena vrijednost. Indeks omoguuje skupu redova tablice
da povee neki kriterij radi breg pronalaenja. Obino se koriste razliite
metode indeksiranja: B-stabla, heevi i povezani popisi. Sve navedene su
uobiajene tehnike indeksiranja.


Kartiranje predmeta u bazama podataka


Tokom ne davnih godina paradigma orijentisana prema
predmetu primjenjivala se jednako i na baze podataka, stvarajui tako
novi programski model poznat kao predmetne baze podataka. Ove baze
podataka pokuavaju nadvladati neke potekoe pri upotrebi predmeta
sa SQL SUBP-ovima. Program orijentiran prema predmetu omoguuje
predmetima istog tipa da se razliito provode i ponaaju onoliko dugo
dok imaju isto suelje (polimorfizam). To se ne uklapa dobro s SQL
bazama podataka gdje se korisniko-odreeni tipovi teko definiraju i
koriste, te gdje opstaju Dvije velike zablude: identifikacija razreda
tablicama (ispravna identifikacija je od razreda s tipovima i od predmeta s
vrijednostima) i upotreba pokazivaa.
Primjene baza podataka


Baze podataka se koriste u mnogim aplikacijama, proteui se
na stvarno itav obim raunarskog softvera. Baze podataka su
poeljna metoda spremanja velikih multikorisnikih aplikacija gdje je
potrebna koordinacija izmeu mnogih korisnika. ak ih individualni
korisnici smatraju pouzdanima, iako se mnogi elektroniki potanski
programi i lini organizatori temelje na standardnoj tehnologiji baza
podataka. Softverski pokretai baza podataka su dostupni za veinu
platformi baza podataka tako da aplikacijski softver moe koristiti
zajedniko aplikacijsko programsko suelje (APS) kako bi povratio
informacije pohranjene u bazi podataka
Transakcije i podudarnost

Atomnost - Ili sve zadae u transakciji trebaju biti napravljene ili
nijedna. Transakcija mora biti dovrena ili se mora ponititi (vratiti
natrag).
Dosljednost - Svaka transakcija mora sauvati integritetnu prinudnost --
izriita pravila dosljednosti -- baze podataka. Ona ne moe smjestiti
podatke u kontradiktornom poloaju.
Izolacija - Dvije simultane transakcije ne mogu interferirati, tj. kriati se.
Meurezultati unutar transakcije nisu vidljivi drugim transakcijama.
Postojanost - Dovrene transakcije se ne mogu kasnije prekinuti ili da
se njihovi rezultati odbace. One se moraju nastaviti kroz (na primjer)
ponovo pokretanje SUBP-a nakon njegova kraha.
Zakljuak


Baza podataka je skup meusobno povezanih
podataka, pohranjenih u vanjskoj memoriji raunala.
Podaci su istovremeno dostupni raznim korisnicima i
aplikacijskim programima. Ubacivanje, promjena, brisanje
i itanje podataka obavlja se posredstvom zajednikog
softvera. Korisnici i aplikacije pritom ne moraju poznavati
detalje fizikog prikaza podataka, ve se referenciraju na
logiku strukturu baze.