Sveuilite J.J.

Strossmayera u Osijeku
ELEKTROTEHNIKI FAKULTET Ak. god. 2009./10.
Zavod za zajednike predmete



UVOD u LABORATORIJSKE VJEBE iz FIZIKE



ANALIZA REZULTATA MJERENJA


Analiza rezultata mjerenja odnosi se na analizu sluajnih pogreaka pri mjerenju, dok su
grube i sustavne pogreke pri mjerenju, uglavnom, otklonjene. Ukoliko postoji neka sustavna
pogreka pri mjerenju, njezin utjecaj na rezultate mjerenja e se objasniti u raspravi rezultata
mjerenja ( IV dio laboratorijskog izvjea). Analiza i proraun sluajnih pogreaka pri mjerenju
obavit e se prema zakonima vjerojatnosti i statistike. U ovom priruniku, analiza rezultata
mjerenja dijeli se na dva dijela:

1. Statistika analiza rezultata mjerenja u kojoj se statistiki analiziraju
- sluajne pogreke neposredno mjerenih fizikalnih veliina i
- sluajne pogreke posredno mjerenih fizikalnih veliina.
U ovom dijelu obrauju se pojmovi kao to su aritmetika srednja vrijednost fizikalne
veliine, pogreka pojedinog mjerenja, maskimalna apsolutna pogrka mjerenja, srednje
apsolutno odstupanje rezultata mjerenja, relativna pogreka mjerenja i standardna
devijacija mjerenja.

2. Grafika analiza rezultata mjerenja obuhvaa
- grafiku analizu linearno ovisnih fizikalnih veliina i
- analizu nelinearnih ovisnosti fizikalnih veliina.
U grafikoj analizi rezultata prikazat e se postupak odreivanje parametara pravca koji
predstavlja najbolju prilagodbu na mjerene linearno ovisne podatke. Prema ovom
postupku, paramatri pravca odreuju se primjenom metode najmanjih kvadrata. Isto
tako, prikazat e se postupak linearizacije koji se primjenjuje pri grafikoj analizi
nelinearno ovisnih mjerenih fizikalnih veliina.


Uvod u laboratorijske vjebe iz FIZIKE Ak. god. 2009./10. 2

STATISTIKA ANALIZA REZULTATA MJERENJA

Pod pretpostavkom da su pri mjerenju otkonjeni svi izvori grubih i sustavnih (sistematskih)
pogreaka mjerenja, mjerene vrijednosti fizikalnih veliina sadre samo sluajne pogreke mjerenja.
Za dobivanje to pouzdanijeg rezultata mjerenja neke fizikalne veliine, sluajne pogreke pri
mjerenju obraivat e se prema zakonima vjerojatnosti i statistike. Analiza i proraun sluajnih
pogreaka pri mjerenju neke fizikalne veliine prema statistikim zakonima ima svoju punu
vrijednost kod velikog broja mjerenja. Meutim, zbog vremenskog ogranienja pri izvoenju
mjerenja u laboratoriju, u ovom priruniku, predvieno je da se obavlja niz od 5 do 10 istovrsnih
mjerenja neke fizikalne veliine.

Sluajne pogreke NEPOSREDNO MJERENIH fizikalnih
veliina


Pri izvoenju niza istovrsnih mjerenja neke fizikalne veliine, zbog neizbjenih (sluajnih)
pogreaka pri mjerenju, dobiva se niz od n razliitih
1 2 3
, , ,....,
n
x x x x mjerenih vrijednosti za tu
fizikalnu veliinu. Mjerene vrijednosti fizikalnih veliina uvijek je potrebno prikazati tablino
(Tablica 1.). U ovom priruniku je, radi to preglednijeg i jasnijeg uvida u rezultate statistike
analize sluajnih pogreaka pri mjerenju, predloena tablica 1. Za svaku laboratorijsku vjebu, u
ovom priruniku, dana je slina tablica u kojoj se trebaju zapisati svi rezultati prorauna pogreaka
pri mjerenju. U tabl.1. mjerene vrijednosti fizikalnih veliina i odgovarajue mjerne jednice upisuju
se u stupac oznaen s
i
x .

Tablica 1. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju
n
i
x
x x =

i
x x
i
x x
max
, x x
max
,
x
r r
( )
2
i
x x

,
x x
m M
Mj
.jed.



1.

2.

3.

-

-

n.


1
n
i =

0



Uvod u laboratorijske vjebe iz FIZIKE Ak. god. 2009./10. 3

Proraun pogreaka pri mjerenju u okviru statistike analize rezultata mjerenja moe se podijeliti u
nekoliko koraka:
1. korak:
Izraunavanje aritmetike sredine ili srednje vrijednosti niza mjerenja
Aritmetika srednja vrijednost niza mjerenja x rauna se prema relaciji
1 2 1
....
n
n
n i
x
x x x
x x
n n
=
+ + +
= = =

,

i predstavlja najvjerojatniji iskaz nepoznate prave vrijednosti fizikalne veliine
p
X .

2. korak:
Izraunavanje apsolutne pogreke niza mjerenja
Odstupanja pojedinog mjerenja od aritmetike sredine iznose
1 2
, ,...,
n
x x x x x x i zapisana su u
tabl.1. (u stupcu oznaenom s
i
x x ). Za svako i-to mjerenje odreuje se odstupanje od aritmetike
srednje vrijednosti
i i
x x x =
pri emu vrijedi da je
1
0
n
i
i
x
=
=

, to slui za kontrolu vrijednosti aritmetike srednje vrijednosti x .

Apsolutna vrijednost odstupanja i-tog mjerenja od aritmetike sredine
i
x x naziva se apsolutnom
pogrekom
i
x i upisana je za svako mjerenje u tabl.1. (u stupcu oznaenom s
i
x x ).. Apsolutna
pogreka niza mjerenja je
1
n
i
i
x
x
n
=

Aspolutna vrijednost najveeg odstupanja od aritmetike srednje vrijednosti naziva se
maksimalnom apsolutnom pogrekom
max
x ,
max max
x x x = .
Rezultat mjerenja izraen pomou apsolutne pogreke je
( )
broj mjerenja
x x x = ,
( )
max
broj mjerenja
x x x = .
Meutim, apsolutna pogreka mjerenja nije mjera za procjenu preciznosti nekog mjerenja. Npr.
mjerenjem duljine stola dobiven je rezultat mjerenja ( )
10
158.5 0.2 cm l = , a rezultat mjerenja
Uvod u laboratorijske vjebe iz FIZIKE Ak. god. 2009./10. 4
duljine olovke je ( )
10
15.2 0.2 cm l = . Iako je nesigurnost ovih dvaju mjerenja jednaka
( 0.2 cm x = ), njihova preciznost se znaajno razlikuje. Preciznost mjerenja procjenjuje se
odreivanjem relativne pogreke mjerenja.

3. korak:
Izraunavanje relativne pogreke mjerenja
Relativna pogreka niza mjerenja rauna se prema relaciji
100%
x
x
r
x

= ,
a najee se izraava postotkom. Maksimalna relativna pogreka je omjer izmeu maksimalne
apsolutne pogreke i srednje vrijednosti svih mjerenja:
max
max
100%
x
r
x

= .
Rezultat mjerenja izraen pomou relativne pogreke je
( )
x
broj mjerenja
x x r = , ( )
max
broj mjerenja
x x r = .
4. korak:
Izraunavanje standardne devijacije m (ili srednje kvadratne pogreke)
pojedinog mjerenja
Srednja pogreka pojedinog mjerenja je mjera odstupanja pojedinih vrijednosti
i
x od srednje
vrijednosti x . Standardna devijacija pojedinog mjerenja rauna se prema relaciji
( )
2
1

1
n
i
i
x x
m
n
=

,
a, za dovoljan broj mjerenja (obino 10 n ), poprima stalnu vrijednost, tj. ne mijenja se znatno
poveanjem broja mjerenja. Ona iskazuje prosjeno rasipanje rezultata mjerenja koje je posljedica
nepreciznosti mjernih ureaja.

5. korak:
Izraunavanje standardne pogreke
n
M (standardne devijacije aritmetike
sredine)

Izvedbom veeg broja mjerenja moe se oekivati da e mjerena fizikalna veliina biti pouzdanije
odreena. Mjera nepouzdanosti rezultata mjerenja je srednja kvadratna pogreka atirmetike sredine
n
M (tj. standardna pogreka):
Uvod u laboratorijske vjebe iz FIZIKE Ak. god. 2009./10. 5
( )
( )
2
1

1
n
i
i
n
x x
M
n n
=

,
koja je za faktor
1
n
manja od standardne devijacije pojedinog mjerenja (tj. nepreciznosti ureaja):
n
m
M
n
= .
Vjerojatnost da se prava vrijednost fizikalne veliine
p
X nalazi u intervalu
p
n n
x M X x M +
(unutar jedne standardne devijacije) iznosi 68.3%, a vjerojatnost da se ona nalazi u intervalu
3 3
p
n n
x M X x M + (unutar tri standardne devijacije) iznosi 99.9%.
95%

G(x
i
)
<x>
68%

Sl. 1. Normalna ili Gaussova raspodjela sluajnih pogreaka pri mjerenju.

Standardna pogreka
n
M je mjera nepouzdnosti rezultata mjerenja. Nepouzdanost
n
M ovisi o broju
mjerenja pa indeks n oznaava broj izvedenih mjerenja na kojima se temelji izraun standardne
pogreke. Znaajno manja standardna pogreka
n
M moe se dobiti izvoenjem veeg broja
mjerenja. Meutim, kako funkcija n raste sporije od linearne funkcije n, mjerei neku fizikalnu
veliinu potrebno je odrediti povoljan odnos izmeu nepouzdanosti mjerenja (tj. standardne
pogreke
n
M ) i broja ponavljanja mjerenja n. Na sl. 2. dan je grafiki prikaz ovisnosti standardne
pogreke
n
M o broju izvedenih mjerenja n.
Uvod u laboratorijske vjebe iz FIZIKE Ak. god. 2009./10. 6
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
0,2
0,4
0,6
0,8
1,0
M
n

-

n
e
p
o
u
z
d
a
n
o
s
t

m
j
e
r
e
n
j
a
n - broj izvedenih mjerenja

Sl. 2. Ovisnost nepouzdanosti mjerenja
n
M (standardne pogreke) o broju
ponavljanja mjerenja.

Do 10 n , nepouzdanost mjerenja
n
M naglo opada, a zatim se sporo pribliava osi apcise. Prma
tome, iz sl.2. moe see zakljuiti da mjerei neki fizikalnu veliinu nema smisla obavljati vie od
desetak mjerenja.
Relativna nepouzdanost mjerenja prikazuje se omjerom nepouzdanosti mjerenja
n
M
i aritmetike sredine mjerene fizikalne veliine x , a izraava se u postotcima:
100%
n
M
M
R
x
= .
Rezultat mjerenja izraen pomou standardne pogreke je
( )
n
broj mjerenja
x x M = , ( )
M
broj mjerenja
x x R = .

Tablica 2. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju
Rezultat mjerenja izraen
APSOLUTNOM pogrekom
Rezultat mjerenja izraen
RELATIVNOM pogrekom
Rezultat mjerenja izraen
STANDARDNOM pogrekom

( )
n
x x x =
( )
max
n
x x x =



( )
( )
max
x
n
n
x x r
x x r
=
=



( )
( )
x
n
x
n
x x m
x x M
=
=

100%
x
M
M
R
x
=

Uvod u laboratorijske vjebe iz FIZIKE Ak. god. 2009./10. 7
Primjer 1.

Mjerenje duljine komada papira pomou mjerne vrpce


Mjernom vrpcom izmjerene su slijedee vrijednosti za duljinu papira:
1
31.33 cm l = ,
2
31.15 cm l = ,
3
31.26 cm l = ,
4
31.02 cm l = ,
5
31.20 cm l = . Posljednja znamenka u svakoj
mjerenoj vrijednosti je samo grubo procijenjena, jer se prilino teko sa skale na mjernoj vrpci
moe dooljno precizno oitati desetinka milimetra. Mjerenje je obavljeno vrlo paljivo tako da je
mjerna vrpca bila blizu i paralelna s rubom papira te je time izbjegnuta sustavna pogreka koja bi
mogla uzrokovati vee izmjerene vrijednosti duljine papira. Prema tome, pretpostavlja se izmjerene
vrijednosti optereene su samo sluajnim pogrekama koje je potrebno statistiki analizirati.

Statistika analiza rezultata mjerenja duljine komada papira:

Tablica 1. Statistika analiza sluajnih pogreaka pri mjerenju

n

i
l

l

i
l l

i
l l


max
, l l

max
,
x
r r

( )
2
i
l l


,
x x
m M
Mj
.jed.
cm

cm

cm cm cm % cm
1. 31.33
2. 31.15
3. 31.26
4.
31.02

5. 31.20

1
n
i =

Izraun:

- aritmetika sredina:

- apsolutna pogreka mjerenja:

- maksimalna apsolutna pogreka:

- relativna pogreka mjerenja:

Uvod u laboratorijske vjebe iz FIZIKE Ak. god. 2009./10. 8
- maksimalna relativna pogreka:

- standardna devijacija pojedinog mjerenja:

- standardna devijacija aritmetike sredine:

- relativna nepouzdanost mjerenja:




Tablica 2. Rezultati statistike analize sluajnih pogreaka pri mjerenju
Rezultat mjerenja izraen
APSOLUTNOM pogrekom
Rezultat mjerenja izraen
RELATIVNOM pogrekom
Rezultat mjerenja izraen
STANDARDNOM pogrekom