Senzor je tehniki pretvornik, koji pretvara fiziku veliinu (npr.

temperaturu, udaljenost,
tlak) u neku drugu veliinu, koja se lako obrauje najee elektriki signal.
Vrste senzora
Po mjerenoj velicini:
napon, struja, otpor,
temperatura, tlak, vlanost,
poloaj, brzina, ubrzanje, sila,
vrijeme, frekvenija,
razina, protok,
elektromagnetno zraenje,
zvuk
Po vrsti izlaza:
analogni ! standardne vrste analognih signala sa senzora su "#$"m%, &#$"m%, "#'(,
"#)"(, *)"(, ...
digitalni ! najee se koristi serijska komunikaija prema nekom od standardnih
protokola
1
Parametri:
mjerni opseg (definira raspon mjerene veliine unutar kojeg senzor ostvaruje
deklarirana svojstva)
tonost (odreuje mjerna svojstva senzora u odnosu na stvarnu vrijednost mjerene
veliine)
brzina odziva (kanjenje izmjerene vrijednosti za mjerenom veliinom)
prijenosna funkija (odnos izmeu mjerene veliine i izmjerene vrijednosti za itav
mjerni opseg)
linearnost (poklapanje prijenosne funkije s linearnom)
vrsta izlaza (analogni ili digitalni)
temperaturni opseg (temperaturni opseg unutar kojeg senzor ostvaruje deklarirana
svojstva
Tonost
+tatika pogreka je odstupanje izmjerene vrijednosti od stvarne vrijednosti mjerene veliine.
,zraava se u postotku punog mjernog opsega senzora. -jerena veliina treba biti konstantna.
.inamika pogreka nastaje uslijed vremenske promjene mjerene veliine, tako da izmjerena
vrijednost kasni za stvarnom vrijednosti mjerene veliine.
/onovljivost je izraena preko statistikog odstupanja izmjerene vrijednosti od stvarne
vrijednosti mjerene veliine. 0od senzora koji ima dobru ponovljivost mogue je
kompenzirati statiku pogreku.
-rtvo vrijeme predstavlja vremenski interval izmeu promjene mjerene veliine do promjene
izmjerene vrijednosti.
-rtva zona definirana je kao najvea promjena mjerene veliine koja nee izazvati promjenu
izmjerene vrijednosti.
Brzina odziva
,dealni senzor trenutno registrira svaku promjenu mjerene veliine. 1 praksi to nije izvedivo
zbog dinamike pogreke, mrtvog vremena i mrtve zone.
2
Karakteristike senzora
Statike karakteristike su one koje se ne mijenjaju sa vremenom. .obiju se izvodenjem
statike analize tako da se pobudi odredena promjena vrijednosti ulazne veliine, a kad se
sustav ustali odreuje se nastala promjena izlazne veliine.
Dinamike karakteristike se dobiju kao rezultat dinamike analize, pri emu se ispituju
vremenske promjene izlaznih veliina prema vremenskim promjenama ulaznih veliina.
Statistike karakteristike
Linearnost
2elinearnost senzora oituje se u odstupanju prijenosne
karakteristike od linearne3
2elinearnu prijenosnu karakteristiku mogue je kompenzirati sklopovski i programski.
3
Vanjski utjecaji (okolini uvjeti):
temperatura
vlaga
vibraije
elektromagnetizam
kemijske promjene...
4a mjerne pretvornike tonost se deklarira za tono definirane uvjete okoline (npr. konstantna
vanjska temperatura, konstantan napon napajanje, tlak zraka ili ulja itd.)
5onost pretvornika bit e naruena promjenama u okolini i progresivno e padati s
vremenom koritenja (starost)
/osljedia starenja je pomak vanjske karakteristike oko nule (ili pogreka nule), prikazano na
a) ili kao promjena osjetljivosti(nagib karakteristike, prikazano na sl.b), pojam drift(od engl.
drift, biti tjeran, noen).
1tjeaj okoline se obino definira kao postotna pogreka za neku promjenu okoline. 2pr.
karakteristika mjernog lana diferenijalnog tlaka je osjetljiva na promjene statikog tlaka.
/oznati utjeaji okoline se mogu eliminirati kompenziranjem.

a) )
Dozvoljeni !ojas !o"reke
4
2ekada je teko odrediti pojedinane efekte na senzor, pa se definira ukupna pogreka ili
pojas pogreke.
4a sve podruje u kojem je proesna /( veliina definirana, ukupna apsolutna ili relativna
pogreka mora biti u speifiiranom podruju, ili prema a) ili prema b)
#istereza
4a danu vrijednost , izlaz 6 moe biti razliit ovisno da li , raste ili opada. 7istereza je razlika
izmeu te dvije vrijednosti.
5
$asienje
6d sjeita prikazanog na slii prema desno slijedi zasienje (saturation).
$ona neosjetljivosti
/odruje u kojem senzor ne reagira.
6
%ezolucija (razluivanje)
,zlaz se mijenja skokovito pri kontinuiranoj promjeni ulaza.
8ezoluija3 2ajvea promjena u , koja ne izaziva promjenu u 6.
Troenje (&aanje) i starenje
6vi efekti uzrokuju promjene karakteristika polagano i sustavno tijekom ivotne dobi
elementa.
7
5ipini odzivi senzora na skokovitu promjenu mjerene veliine
Ponovljivost mjerenja ' !reciznost senzora
8
+tatistike promjene na izlazu mjernoga lana (elementa) s vremenom ! ponovljivost
(repeatabilit9). 1z konstantni ulaz mjernoga lana izlaz s vremenom varira. 2ije ostvarena
ponovljivost.

,zostanak ponovljivosti uzrokovan je sluajnim efektima u mjernom lanu (npr. toplinski
um, plastinost materijala) i u okoliu mjernog lana.
%ko okolini ulazi sluajno variraju, tada e sluajno varirati i izlaz.
/onovljivou senzora definira se preiznost senzora. (ano je uoiti razliku izmeu tonosti
i preiznosti, koja je ilustrirana na sljedeoj slii3
(jerna nesi"urnost
:e opis rasipanja mjernih rezultata, odnosno opis rasipanja oko srednje vrijednosti.
9
10
11
12
Senzori lizine
4a razliku od graninog prekidaa poloaja senzori blizine djeluju bez vanjskog mehanikog
kontakta ili sile. 4bog toga takvi prekidai imaju veliku pouzdanost i dugi period rada.
13
8azlikujemo nekoliko tipova senzora blizine3
). 8eed senzori
2. ,nduktivni senzor blizine
;. 0apaitivni senzor blizine
&. 6ptiki senzor blizine
)nduktivni* o!tiki i ka!acitivni senzori lizine su zapravo elektroniki senzori jer nemaju
pokretne kontakte koji bi upravljali strujom u strujnim krugovima. 1mjesto toga izlaz
senzora je elektroniki spojen na napajanje ili na uzemljenje (izlazni napon < " ().
%eed senzori
8eed kontakt je senzor blizine kojeg aktivira magnetizam. +astoji se od dva kontakta
smjetena u staklenu ijev ispunjenu inertnim plinom. -agnetsko polje uzrokuje ukljuenje
reed senzora. 0ontaktna pera se zatvaraju kada dovedemo permanentni magnet ispod reed
senzora, te se time omoguava tijek struje u strujnom krugu.

1 sluaju kada upravljanje elektropneumatskog sustava zahtjeva da su kontakti reed senzora
spojeni u normalno zatvorenom poloaju (mirni kontakt), dodaje se konstrukijski mali
permanentni magnet koji dri kontakte u spojenom stanju. 0ontakti se odspajaju kada se
pojavi jae magnetsko polje. 6va vrsta senzora ima dugi vijek trajanja, veliku pouzdanost i
vrlo kratko vrijeme spajanja ( oko ",$ ms ). =oe strane su to se ne moe upotrebljavati u
okruenju jakih magnetskih polja i u blizini prostora gdje se zavariva.
)nduktivni senzor lizine
,nduktivni senzor blizine je sastavljen od elektrinog osilatora ()) preklopnog stupnja (flip#
flopa) ($) i pojaala (;). /rikljuenjem napona na induktivni senzor osilator generira
visokofrekventno elektromagnetsko polje koje se rasprostire u aktivnu sklopnu zonu senzora.
%ko se u tu sklopnu zonu unese metalni dio osilator se priguuje. /riguenje amplitude titraja
polja djeluje na preklopni stupanj, koji preko pojaala daje izlazni signal.
14
,nduktivni senzori blizine reagiraju uglavnom na metale, a mogue je i na neke druge
materijale kao na primjer grafit.
,ndukijski magnetski senzori blizine imaju sljedee prednosti u usporedbi s 8eed senzorima3
nema problema s iskrenjem kontakata,
nema troenja, jer nema pominih dijelova,
ukoliko se osi magnetskih polova ispravno postave stvara se samo jedno podruje
prekapanja.
Ka!acitivni senzor lizine
0apaitivni senzor blizine je sastavljen slino kao i induktivni od osilatora samo to nema
induktivni svitak ve kondenzator i otpornik u sklopu 8> osilatora. ?lektrostatiko polje se
generira izmeu anode i katode kondenzatora, a prostire se u polje ispred senzora. .olaskom
predmeta u blizinu mijenja se kapaitet kondenzatora. 6silator se priguuje i na izlazu se
pojavi signal.
15

0apaitivni senzori blizine ne reagiraju samo na materijale visoke vodljivosti (kao to su
metali) ve i na izolatore s veom dielektrikom konstantom kao to su plastika, staklo,
keramika tekuina i drvo. 1kratko reagiraju na veinu materijala i medija.
0apaitivni senzor reagira kada aktivnoj povrini pribliimo medije koje treba detektirati,
dodir nije potreban. -edij se treba vie pribliiti senzoru kada ima manju dielektrinu
konstantu. 0apaitivni senzori reagiraju dodatno i na pribliavanje izolaijskih materijala ija
je dielektrina konstanta vea od )., zato su prikladni za ugradnju kao krajnji prekidai pri
mjerenju razine vode, ementa, eera, brana, granulata i drugih medija.
/otrebno je zapamtiti da je udaljenost ukapanja kapaitivnih senzora blizine funkija ovisna
o vrsti, duljini i debljini materijala koji se uoava. 6sjetljivost (udaljenost ukapanja) veine
kapaitivnih senzora moemo podesiti pomou poteniometra. 5ako se moe sprijeiti
uoavanje nekih materijala. 2a primjer, mogue je uoiti razinu vodenih otopina kroz stjenku
boe.

/rednost ovih senzora je zbog mogue primijene za uoavanje predmeta iza nemetalnih
pregrada.
16
+!tiki senzor lizine
6ptiki senzori blizine se za uoavanje predmeta koriste optikom i elektronikom. +enzori rade
sa rvenim i infrarvenim svjetlom. /oluvodike diode koje proizvodi svjetlost (=?.) su
posebno pouzdan izvor rvenog i infrarvenog svjetla. -ale su, robusne, imaju dug radni
vijek i lako ih je ugraditi. 0ao prijemnii se koriste fotodiode i fototranzistori. /ri namjetanju
prednost imaju senzori s vidljivom, rvenom svjetlou, za razliku od nevidljive infrarvene.
6sim toga za valne duljine rvene svjetlosti mogu se bez problema priguenja svjetla koristiti
polimerni optiki vodovi.

6ptoelektroniki prkidai reagiraju bezkontaktno na sve materijale npr. na staklo, plastiku,
drvo, tekuine, metal .... 2jihov nain djelovanja bazira se na refleksiji svijetla kojeg su
odaslali prema mediju (materijalu). 6ptiki senzori blizine se obino sastoje od dva glavna
dijela3 izvora svjetla i prijamnika. 6visno o vrsti primjene, potrebni su reflektori i optiki
vodovi. ,zvor i prijamnik su ili postavljeni u isto kuite (difuzijski i zralni senzori) ili u
odvojena kuita (prolazni senzori ! optika vrata, optika brana).
8azlikujemo tri tipa optikih senzora blizine3
1. +vijetlosna brana s predajnikom i prijemnikom (prolazni senzor)
$. +vjetlosna refleksna preklopka (refleksni senzor)
;. +vjetlosno reflektirajui preklopnik (difuzni senzor)

+vjetlosna brana s predajnikom i prijemnikom (prolazni senzor) jo se naziva jednosmjerna
svjetlosna preklopka je optiki senzor s odvojenom odailjaem i prijemnikom postavljenim
tako da je svjetlosna zraka odailjaa usmjerena na prijemnik. ,zlaz prijemnika daje signal ako
se ta zraka prekine. @+enzor se aktivira mrakomA.
17
+vjetlosna refleksna preklopka (refleksni senzor) je tip optikog senzora kod kojeg su
odailja i prijemnik smjeteni u zajednikom kuitu. 8eflektor je jedna refleksna povrina
koja se postavi tako da se odailjana zraka kompletno reflektira i vrati do prijemnika. 5akoer
u sluaju prekidanja zrake na izlazu se pojavi signal.

+vjetlosno reflektirajui preklopnik (difuzni senzor) se takoer sastoji od odailjaa i
prijemnika u jednom kuitu, ali nema reflektor. 1mjesto reflektora zraka se reflektira od
predmeta koji doe u blizinu. 4bog takvog prinipa rada svjetlosno reflektirajui optiki
senzor se upotrebljava na manjim udaljenostima i dio stroja ili obraivani predmet ija se
blizina mora detektirati, mora imati dobru reflektirajuu povrinu. (2a primjer polirana
metalna povrina ili svjetlo obojena povrina).
(jerni !retvornici tem!erature
(jerenje tem!erature je proes prijenosa topline s medija na osjetilo (osjetilni element).
/romjene toplinskog stanja uzrok su razliitim fizikalnim pojavama koje se koriste za
mjerenje temperature3
4avisnot obujma tijela o temperaturi
4avisnost elektrinog otpora vodia i poluvodia o temperaturi
4avisnost energije zraenja tijela o temperaturi tijela
18
4avisnost elektromotorne silerazvijene na spojitu dvaju vodia o temperaturi spojita
T,(P,%-T.%- (Kelvin* /elsius* 0a&ren&eit)

Dilatacijski mjerni !retvornici tem!erature
6visnost obujma tijela o promjeni temperature.
/odjela3
# tapni dilataijski pretvornii
# bimetalni dilataijski pretvornii
# kapljevinski pretvornii
# tlani mjerni pretvornii temperature3 kapljevinski, parni, klizni
19
1ta!ni dilatacijski !retvornik
4a tap i iu obino se ovisnost rauna samo za duljinu, a zanemaruje se popreno irenje3

Bimetalna osjetila
.va ili vie sloja razliitih vrsta metala. 8azlika u brzini toplinskog rastezanja metalnih traka
spojenih zajedno. %ko se jedan kraj uvrsti, otklon drugog kraja bit e mjera temperature.
6tklon je proporionalan kvadratu duljine traka, a reiproan debljini.
:edna strana se rastee vie od druge <B posljedia je savijanje koje se prikazuje na
temperaturnoj ljestvii mehanikom vezom s kazaljkom.
20
%ko se trake oblikuju u spiralu ili helikoidu dobiva se zakret kao mjera temperature (takvi se
obino koriste u praksi).
-jerno podruje od )C'D> do &""D>
Ka!ljevinski !retvornici tem!erature
0lasini instrumenti za mjerenje temperature ! termometri. koriste se iva, alkohol i toluen
kojima je promjena volumena proporionalna promjeni temperature. 8ezervoar i dio kapilare
ispunjeni su kapljevinom, a u ostalom dijelu kapilare je vakuum. 1z kapilaru je skala
podijeljena na stupnjeve.
21

0apljevina u staklu ! tradiionalni termometri
Tlani mjerni !retvornici tem!erature
Ka!ljevinski
# punjeni su npr. metanolom, toulenom, ivom
# mjerno podruje3 do oko E""D>
Parni
# punjeni hlapljivom kapljevinom koja u lukovii dijelom isparuje i stvara tlak
# mjerno podruje3 od #&"D> do ;'"D>
# vea osjetljivost od kapljevinskih, ali tromiji zbog vee koliine topline potrebne za
isparivanje
Plinski
# najee punjeni duikom
# mjerenje tlaka plina pri konstantnom volumenu
# vrlo tona, ali skupa metoda
# dananja tonost )"
E
0 pri $F;.)E0
# mjerno podruje3 od #C'D> do '&"D>
+t!ornika mjerna osjetila (%TD 2 resistance tem!erature detector)
6tpor metala mijenja se s promjenom temperature. /ozitivan temperaturni koefiient3
8
"
#otpor pri referentnoj temperaturi (obino temperatura ledita vode)
22
5# mjerena temperature
i

# temperaturni koefiient elektrikog otpora metala

,zvedbe 85. osjetnika
6bino se koristi platina, nikal i bakar. 6tpor raste priblino linearno s temperaturom.
/t#)"" ! platinsko osjetilo ! vrlo stabilno, ne oksidira, velika tonost, )""G pri "D>. 4a
mjerenje temperature potrebno je poznavati H vrijednost. /ostoje dvije standardne relaije
definirane H vrijednostima
6visnist otpora o temperaturi za /t#)""
)zveda ot!orniki& osjetila tem!erature
+t!orniki elementi
2ajjednostavnija izvedba otpornikog osjetila temperature. Iini ga komad ie omotane oko
keramike ili staklene jezgre. -ale dimenzije, pogodno kada je prostor skuen.
23
2avoji reduiraju efektivnu povrinu zavojnie radi minimaliziranja magnetskih i ostalih
smetnji
Povrinska ot!ornika osjetila tem!erature
/osebna vrsta otpornikih osjetila temperature. /rojektirani da budu to tanji kako bi se
omoguio to bolji kontakt za mjerenje temperature na ravnim povrinama.
Sonde
2ajrobusnija izvedba otpornikih osjetila temperature. 6tporniko osjetilo temperature
smjeteno je u metalni tulja. 5ulja titi element od vanjskih utjeaja. /ostoji veliki izbor
sondi razliitih oblika.

Termistori 2 Poluvodika osjetila
,zraeni su od poluvodia ! kompozit keramike i metalnih oksida (-n, >o,>u ili Je)
(rste termistora3 # 25> (negativnan temperaturni koefiient)
24
# /5> (pozitivan temperaturni koefiient)
25>
otpor opada s porastom temperature
termistori se izrauju od sinteriranih metalnih oksida
/5>
otpor raste s porastom temperature
termistori se izrauju od polikristalne keramike koja sadri barij
titanat i druge spojeve
+amo se 25> tip koristi za preizno mjerenje temperature dok se /5> tip koristi uglavnom za
zatitu strujnih krugova.
/rednosti3
(isoka tonost3 K * ","$ L>
(isoka osjetljivost3 K )" puta bolja od 85. (mogu se zanemariti greke zbog otpora
prikljunih vodova i samozagrijavana)
-anje dimenzije od 85.
Mri odziv od 85.
25
.ugotrajna stabilnost i ponovljivost
2edostai3
6granieni temperaturni opseg3 # &" L>N)'" L>
(rlo nelinearni odnos otpora prema temperaturi
1sporedba (5ermistor ! /t )"")
5ipine tvornike toleranije termistora u najboljem sluaju idu do *)O. ,z tog razloga je
potrebno vriti kalibraiju svakog termistora pojedinano pri emu se zbog dobre stabilnost i
ponovljivosti termistora dobiva viestruko bolja tonost. 0alibriranje se svodi na mjerenje
otpora na poznatoj temperaturi mjerenoj referentnim termometrom, u tri ili etiri toke.
Termo!arovi
5ermopar je mjerni pretvornik temperature izveden kao spojite dvaju materijala prikljuenih
na mjerni instrument.
:ednostavan spoj za mjerenje temperature termoparom
26
5
MJ
<B?-+
MJ

5
REF
<B?-+
REF
?-+ < ?-+
MJ
# ?-+
REF
(jerno naelo
0ada se dvije ie razliitih metala spoje na oba kraja, a jedan kraj se pri tom grije, javlja se
struja koja prolazi tim krugom
%ko se ovaj krug prekine, napon otvorenog kruga (+eebekov efekt) funkija je temperature
spojita i sastava dvaju metala ! termoelektromotorna sila (5?-+)
27
+tandardne vrste termoparova
6visnost elektromotorne sile (5?-+) o temperaturi
.s!orda karakteristika
28
.s!oreda mjerni& !retvornika tem!erature
.s!oreda mjerni& !retvornika tem!erature
29
)/ Termometar

T,%(+V)$)3SK- K-(,%-
30

,> termografija je eskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na
povrini tijela.
5emelji se na mjerenju intenziteta infrarvenog zraenja s promatrane povrine.
8ezultat termografskog mjerenja je termogram, koji u sivim tonovima ili nekom kodu boja
daje sliku temperaturne raspodjele na povrini promatranog objekta.
5emperaturna raspodjela posredno daje informaiju o razliitim stanjima same povrine ili je
pak odraz strukture i unutranjeg stanja promatranog objekta.
5?8-6P8%- ! zapis raspodjele infrarvenog zraenja koje dolazi s povrine promatranog
objekta
Primjena termo"ra4ije
Praevinarstvo
preventivno odravanje
ispitivanje kvalitete proizvoda
traganje, spaavanje, vojne svrhe, mediinska dijagnostika

31
(jerenje tlaka
1reaji za mjerenje tlaka djele se po sljedeim osobinama3
56 !o vrsti mjerno" tlaka:
barometri ( za mjerenje atmosferskog tlaka)
manometri ( za mjerenje pretlaka ili apsolutnog tlaka)
mikromanometri
vakummetri (za mjerenje podtlaka)
76 !o !rinci!u djelovanja:
sa tekuinom
klipni
elektrini
kombinirani
86 !o stu!nju tonosti i !odruju !rimjene:
radni
kontrolni
etalonski
Dija4ra"me
0rune ploe uvrene uzdu ruba tako da im se pri djelovanju tlaka najvie uvija sredite.
-jere se nastali pomai sredita ili naprezanje izazvano deformaijom. 6tklon ovisi o
promjeru, debljini, obliku i broju nabora, modulu elastinosti i primjenjenom tlaku.
,zvedbe3 ravna i valovita (naborana)
32

a,b,) ravne dijafragme ?lastina kutija ili kapsula
d) valovita dijafragma (spojene dvije valovite dijafragme)
vea osjetljivost
(je&ovi
=imena ijev s tankom stijenkom i s platom u obliku dubokih nabora. 2a jednom je kraju
zatvorena, a na drugom je prikljuak za mjereni tlak. Mroj i dubina nabora zavisi od potrebne
osjetljivosti.

/resjek i izgled mjeha
0oriste se za mjerenje malih tlakova i kada su potrebni veliki pomai za male promjene tlaka
(velika osjetljivost)
33

Bourdonova cijev
Quplja ijev zakrivljena u obliku srpa, na jednom kraju zatvorena, a na drugom prikljuena na
mjerni tlak. 5ekuina u ijevi izloena je tlaku koji uzrukuje deformaiju (ipravljanje) ijevi.
5lak se oitava kao otklon kazaljke povezane s Mourdonovom ijevi.

34
Tri su naje9a !retvornika tlaka:
# 6tporniki pretvornik tlaka
# 0apaitivni pretvornik tlaka
# /iezoelektrini pretvornik tlaka
+t!orniki !retvornici tlaka
+adre materijale osjetljive na tlak ili materijale iji otpor se mijenja s promjenom tlaka.

a) 6tporniki pretvornik tlaka s elektrovodljivim materijalom
b) -anganova ia
Ka!acitivni !retvornik tlaka
0apaitet izmeu dvije metalne ploe mijenja se ukoliko se promijeni njihov razmak. -jeri se
promjena kapaiteta izmeu metalne dijafragme i fiksne metalne ploe te se preraunava tlak.
35
Piezoelektrini !retvornik tlaka
-ijenjaju stanje kada se na njih primjeni elektrino polje. 6bratno, piezoelektrini materijali
stvaraju elektrino polje kad se deformiraju.
0varni pretvornii3
# izuzetno stabilni i kompaktni
# otpornost na tlak oko )"" -pa (oko )& km ispor razine vode)
# otpornost na temperaturu (do '""D>)
# velika krutost, linearnost i mala histereza
# stalna osjetljivost na irokom temperaturnom podruju
0ristali prilikom naprezanja pod utjeajem tlaka stvaraju elektrino polje proporionalno
tlaku. .ijafragma kao osjetilo tlaka prenosi silu na slog diskova napravljenih od
piezoelektrine keramike ili kristalininog kvara.
36

(jerenje vla"e
De4inicija relativne i a!solutne vla:nosti zraka
37
%tmosferski tlak zraka (pa) jednak je zbroju parijalnog tlaka suhog zraka (ps) i parijalnog
tlaka vodene pare (pp)3
p
a
<p
s
Rp p
+vakoj temperaturi zraka odgovara maksimalna mogua koliina vodene pare koju zrak pri toj
temperaturi moe sadravati.
/ri toj maksimalnoj vlazi kaemo da je zrak zasi9en vodenom !arom.
%ko bi u zrak ubaili dodatnu koliinu vodene pare dolo bi do kondenzaije.
Psi&ometar

38
#i"rometar # -jerilo vlage s vlaknima

7igrometri # su instrumenti koji slue za izravno mjerenje relativne vlanosti zraka. /rinip
rada se zasniva na rastezanju ljudske vlasi (najee). /oznato je da se vlas pri poveanju
vlanosti rastee, a prilikom smanjenja skuplja. /renosnim mehanizmom omogueno je
oitavanje relativne vlanosti zraka, na skali od " ! )"" O, u koraima od po ) O.
(ano je napomenuti da higrometri nisu posve preizni instrumenti, te je preporuljivo ee
kalibriranje ili uporeivanje sa psihrometrom.
39